Uputa o sastavljanju i podnošenju prijave poreza na dobit

- Zakon o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08)- Pravilnik o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinuostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona (Narodne novine broj 122/08)- Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Narodne novine broj 44/01, 90/05 i 80/08)- Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 44/96 do 90/05)- Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08)- Zakon o brdsko-planinskim područjima (Narodne novine broj 12/02, 32/02, 117/03,42/05, 90/05 i 80/08)- Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodnenovine broj 143/02 i 33/05)- Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00 i 127/00)- Uredba o sadržaju izvješća za korištenje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica,te načinu njihova ostvarivanja (Narodne novine broj 53/01)- Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06)- Uredba o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 64/07)- Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 123/03,105/04, 174/04 i 46/07)- Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine broj116/07)- Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 109/07 i152/08)- Pravilnik o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Narodnenovine broj 12/08 i 13/09)- Odluka o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (Narodne novine broj 45/07)- Odluka o karti regionalnih potpora (Narodne novine broj 52/08)- Pomorski zakonik (Narodne novine broj 181/04, 76/07 i 146/08)- Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 47/95 do 76/07)- Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 60/96 do 79/07)- Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93 do 146/08)- Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnogproračuna priznaju u materijalne troškove (Narodne novine broj 50/92 i 73/93)- Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji sefinanciraju iz sredstava državnog proračuna (Narodne novine broj 73/93)- Odluka o potvrđivanju statusa pripadnosti općina trećoj skupini područja posebne državneskrbi (Narodne novine broj 138/02)Osim navedenih propisa, pri sastavljanju porezne prijave primjenjuju se i propisi kojimasu uređeni doprinosi, te posebni propisi kojima je uređeno poslovanje pojedinih poreznihobveznika (poslovanje banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova, ustanova,djelatnosti rudarske i drugih eksploatacija mineralnih sirovina i slično).Člankom 33. stavkom 1. Zakona propisano je da se porezna osnovica utvrđuje natemelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima oračunovodstvu i financijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca,račun dobiti i gubitka), ako Zakon ne određuje drukčije. Temeljem navedene odredbe, asukladno članku 13. Zakona o računovodstvu (Narodne novine broj 109/07), porezni obveznicidužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standardafinancijskog izvještavanja (HSFI) ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja(MSFI) odnosno Međunarodnim računovodstvenim standarda (MRS).2

II. Porezni obveznici1. Obveznici poreza na dobit su:− trgovačka društva i druge pravne osobe, rezidenti Republike Hrvatske koji gospodarskudjelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, prihoda ili drugihgospodarskih procjenjivih koristi− tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika (nerezidenti), uključujući i poslovnejedinice kojima je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni− fizičke osobe koje su izjavile da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak teimaju rješenje Porezne uprave da su obveznici poreza na dobit− fizičke osobe koje ispunjavanju uvjete iz članka 2. stavka 4. Zakona odnosno fizičkeosobe koje su obveznici poreza na dobit „po sili zakona“− poduzetnici koji nisu posebno navedeni niti su obveznici poreza na dohodak premaodredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, a čija sedobit ne oporezuje drugdje− ustanove (obrazovne, odgojne, zdravstvene, socijalne, kulturne, umjetničke, znanstvenei druge) kojima osnivači nisu država ili jedinice područne (regionalne) samouprave− ostali porezni obveznici koji su ispunili propisane uvjete, kao što su državne ustanove,ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalnesamouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore,udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture,turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije, akoim je Porezna uprava donijela rješenje da su obveznici poreza na dobit za obavljanjegospodarske djelatnosti2. Fizička osoba obveznik poreza na dobitFizička osoba iz članka 2. stavka 3. Zakona, koja obavlja obrt i drugu samostalnudjelatnost može biti obveznik poreza na dobit fakultativno, ako izjavi da će plaćati porez nadobit umjesto poreza na dohodak i/ili „po sili zakona", uz ispunjenje propisanih uvjeta u članku2. stavku 4. Zakona.U porezne obveznike fizičke osobe, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe kojeutvrđuju dohodak od samostalnih djelatnosti, na temelju poslovnih knjiga prema članku 18.Zakona o porezu na dohodak, osim djelatnosti iz članka 18. stavka 1. točke 3. Zakona o porezuna dohodak i članka 19. Pravilnika o porezu na dohodak odnosno osobe koje dohodak utvrđujuna način propisan za samostalnu djelatnost, prema člancima 19. do 24. Zakona o porezu nadohodak.Iznimno, fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak isključivo od imovine iimovinskih prava, nisu obveznici poreza na dobit "po sili zakona" iako dohodak utvrđuju nanačin propisan u člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, odnosno vode poslovneknjige kao obrtnici i s njima izjednačene osoba.Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit „po sili zakona“ ako ostvari određeneuvjete odnosno ako ostvari ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili dohodak veći od400.000,00 kuna, ili ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili ukalendarskoj godini prosječno zapošljava više od 15 radnika.Propisani uvjeti nisu kumulativni nego pojedinačni. U člancima 4. i 5. Pravilnikapojašnjen je način utvrđivanja propisanih granica.3

Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit „po sili zakona“ od 1. siječnja 2009.godine, na temelju podataka iz poslovnih knjiga za 2008. godinu.Središnji ured Porezne uprave donio je Uputu o postupanju pri promjeni metodeutvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak na porez na dobitKlasa: 410-10/05-01/72, Ur.broj: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005. godine.2.1. Postupak pri prijelazu s poreza na dohodak na porez na dobitFizička osoba koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tomedostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za idućukalendarsku godinu.Fizička osoba koja je ispunila jedan od propisanih uvjeta iz članka 2. stavka 4. Zakona,o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika, dokraja godine u kojoj je ispunjen jedan od propisanih uvjeta. To znači da na temelju podataka uposlovnim knjigama za 2008. godinu, krajem 2008. godine treba utvrditi hoće li biti ispunjenneki o propisanih uvjeta, a ne čekati rok za predaju porezne prijave za 2008. godinu. Na istinačin postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti. Zbog primjene načela blagajne priutvrđivanju primitka i dohotka, porezni obveznik može izvijestiti nadležnu ispostavu Porezneuprave najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine (najkasnije do 15. siječnja 2009.godine).Uz pisano izvješće porezni obveznik treba navesti zbog kojeg od ispunjenih uvjeta iliviše njih, postaje obveznik poreza na dobit, te navesti vrijednost ispunjenog uvjeta (visinuprimitka, dohotka, vrijednost dugotrajne imovine ili broj zaposlenih). Na temelju prijavljenihpodataka o ispunjenim uvjetima nadležna ispostava Porezne uprave donosi rješenje fizičkojosobi – obvezniku poreza na dohodak da je obveznik poreza na dobit najmanje pet godina uskladu s odredbom članka 29. stavka 4. Zakona. U opravdanim slučajevima taj rok može biti ikraći.3. Porezni obveznici društva u stečajuDruštva u stečaju obveznici su poreza na dobit od 1. siječnja 2005. godine, što znači dasu i za 2008. godinu obvezni sastaviti i dostaviti nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi prijavuporeza na dobit za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2008. godine. Ta obveza odnosi se ina društva u kojima je stečajni postupak počeo prije 1. siječnja 2005. godine. Uz poreznuprijavu dostavljaju se i Račun dobiti i gubitka i bilanca za 2008. godinu. Početna bilanca za2008. godinu istovjetna je bilanci na kraju prethodnoga poreznog razdoblja odnosno istovjetnaje bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2007. godine. Ako takva konačna bilanca ne postoji,vrijednost imovine i obveze utvrđuju se procjenom.Društva u stečaju nisu bili obveznici poreza na dobit i nisu podnosili prijavu poreza nadobit u razdoblju od 2001. godine do 2004. godine čime je prekinuti kontinuitet oporezivanja.Društva u stečaju nisu bili obveznici poreza na dobit i nisu bili dužni podnositi prijavu porezana dobit za razdoblja od 2001. godine do 2004. godine, te nisu utvrđivali poreznu osnovicuodnosno porezni gubitak, nego eventualno gubitak iz poslovanja.4. Ostali porezni obvezniciU članku 2. stavcima 5. i 6. Zakonu navedene su iznimke pravnih osoba koje nisuobveznici poreza na dobit. To su tijela državne uprave i lokalne i područne samouprave te drugiproračunski korisnici i neprofitne organizacije. U članku 2. stavku 1. Pravilnika propisano je da4

u slučaju da neka neprofitna organizacija ima status pravne osobe, a nije navedena u članku 2.stavku 6. Zakona, kao što su neki savezi koji nisu športski ili neke stambene zadruge, zaprosudbu o tome je li takva pravna osoba porezni obveznik, bitno je obavlja li djelatnost radistjecanja dobiti. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba utvrditi na temeljuakata o osnivanju i poslovanju, te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja,rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom.To znači da u slučaju u kojemu pravna osoba ne obavlja djelatnost samostalno, trajno iradi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi, a nijenavedena kao iznimka u članku 2. stavku 6. Zakona, ne mora nužno biti obveznik poreza nadobit.III. Porezna razdoblja1. Porezna razdobljaPorezno razdoblje za utvrđivanje poreza na dobit je kalendarska 2008. godina, osim akoPorezna uprava nije na zahtjev poreznog obveznika odobrila da se poslovna i kalendarskagodina razlikuju. Pri tome porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci.Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne može mijenjati pet godina.Razdoblje utvrđivanja poreza na dobit može biti i dio poslovne godine i to u sljedećimslučajevima:− ako je poduzetnik registriran tijekom poslovne godine− ako je poduzetnik premještao sjedište ili upravljanje poslovima iz inozemstva utuzemstvo ili iz tuzemstva u inozemstvo− ako je tijekom poslovne godine otvoren postupak stečaja ili likvidacije− ako je tijekom godine okončan postupak stečaja ili likvidacije− ako je tijekom godine došlo do statusnih promjena – spajanja, pripajanja ili podjeledruštva (razdvajanje i odvajanje).2. Promjena poreznog razdobljaAko je porezni obveznik dobio rješenje nadležne ispostave Porezne uprave kojim mu jeodobreno obračunsko razdoblje različito od kalendarske godine, obvezan je podnijeti poreznuprijavu u skladu s rješenjem.Porezni obveznik kojem je promijenjeno porezno razdoblje, obvezan je za razdoblje od1. siječnja 2008. godine do dana koji prethodi danu novog poreznog razdoblja, sastaviti poreznuprijavu i podnijeti je u roku od četiri mjeseca po isteku razdoblja.Na primjer, ako je novo porezno razdoblje od 1. travnja 2008. godine, trebalo je sastavitiporeznu prijavu (sa svim propisanim prilozima za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2008.godine) i dostaviti je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika do krajasrpnja 2008. godine.3. Statusne promjeneU skladu s odredbom članka 19. stavka 5. Zakona porezni obveznici koji se spajaju,pripajaju ili dijele dostavljaju Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu snadnevkom koji prethodi nadnevku spajanja, pripajanja ili podjele.5

Kod statusnih promjena, spajanja pripajanja i podjele, porezno razdoblje je ono koje senastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja, pripajanja i podjele, odnosno od 1.siječnja 2008. godine do dana koji prethodi danu upisa spajanja, pripajanja i podjele u trgovačkiregistar.3.1. Spajanje trgovačkih društavaSpajanje trgovačkih društava je postupak u kojemu se dva ili više trgovačka društvaspoje u novo društvo, te se bez provođenja postupka likvidacije, spojena društva brišu izsudskog registra, a društvo proisteklo iz spajanja upisuje se kao novo društvo.Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog spajanja dostavlja nadležnoj ispostaviPoreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevkuupisa spajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu spajanja.Spojena društva brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskom sustavuPorezne uprave, a upisuje se društvo nastalo spajanjem. Za društvo nastalo spajanjem poreznorazdoblje je od dana spajanja do kraja godine u kojoj je došlo do spajanja.Prava i obveze spojenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzimapravni slijednik odnosno društvo nastalo spajanjem.3.2. Pripajanje društvaPripajanje društva je postupak po kojemu se jedno ili više trgovačkih društava pripajadrugom trgovačkom društvu bez postupka likvidacije društva (ili društava koja se pripajaju),prijenosom cijele neto imovine (imovina i obveze) na društvo kojemu se pripaja(ju), a društvokojemu se pripaja(ju) ima status društva preuzimatelja.Porezni obveznik koji je prestao s radom zbog pripajanja dostavlja nadležnoj ispostaviPoreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevkuupisa pripajanja u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu pripajanja.Međutim, društvo kojemu se pripaja ili pripajaju druga društva nema obveze sastavitiprijavu poreza na dobit s nadnevkom koji prethodi nadnevku upisa pripajanja u trgovačkiregistar. Razlog je u tome što društvo kojemu se pripajaju (preuzimatelj), ne prekida poslovno iporezno razdoblje, nego nastavlja djelatnost s imovinom društava koja su mu se pripojila.Preuzimanje imovine znači i računovodstveno preuzimanje bilančnih stavaka (što uporeznoj evidenciji znači preuzimanje salda, a ne prometa), po bilanci pripajanja.Društva koja se pripajaju brišu se iz registra poreznih obveznika u informacijskomsustavu Porezne uprave, a društvo preuzimatelj ostaje evidentiran u registru poreznih obveznikau informacijskom sustavu Porezne uprave pod svojim matičnim brojem.Prava i obveze pripojenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzimapravni slijednik odnosno društvo preuzimatelj.3.3. Podjela društvaPodjela je transakcija koja obuhvaća razdvajanje i odvajanje.Pri razdvajanju društvo nestaje, bez postupka likvidacije, prijenosom cjelokupneimovine i obveza na dva ili više novoosnovanih ili postojećih društava u skladu s propisima kojiuređuju to područje. U slučaju razdvajanja, porezno razdoblje je razdoblje koje se nastavlja naposljednju poslovnu godinu do dana razdvajanja.Ako pri postupku razdvajanja postoje društva preuzimatelji, za njih se porezno razdobljene mijenja. Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelo razdoblje u kojemu se dogodila statusnapromjena, dostavljaju nadležnoj ispostavi Poreznoj upravi upis promjene u trgovački registar irješenje trgovačkog suda o upisu promjene, te bilance dijela društva koji se pripojio.U slučaju razdvajanja s osnivanjem, porezno razdoblje za novo društvo je razdoblje kojese nastavlja od dana odvajanja s osnivanjem.6

Pri odvajanju, društvo prenosi jednu ili više djelatnosti na jedno ili više društava koja seosnivaju ili na jedno ili više postojećih društava, u skladu s propisima koji uređuju to područje.Prijenosom djelatnosti se smatra prijenos cjelokupne imovine i obveza koje se pripisujudijelu društva koje organizacijski čini zasebno poslovanje.U slučajevima odvajanja društvo koje ostaje i društvo kojemu se prenosi dio djelatnostitoga društva, nastavljaju obavljati djelatnost kao postojeća društva, s jednim dijelom djelatnostimanje, odnosno jednim dijelom djelatnosti više. Takva društva, uz poreznu prijavu za cijelorazdoblje u kojemu se dogodilo odvajanje, dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave upispromjene u trgovački registar i rješenje trgovačkog suda o upisu podjele, te bilance dijeladjelatnosti koji se odvojio.Prava i obveze podijeljenih poreznih obveznika iz porezno - pravnog odnosa preuzimapravni slijednik.IV. Podnošenje porezne prijave1. Rok i mjesto podnošenja porezne prijaveRok za podnošenje prijave poreza na dobit je četiri mjeseca nakon isteka razdoblja zakoje se utvrđuje porez na dobit, što je 30. travnja 2009. godine, osim za porezne obveznikekojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarskagodina.Porezni obveznici dostavljaju poreznu prijavu u jednom primjerku u nadležnu ispostavuPorezne uprave prema svom sjedištu.Porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati neposredno u ispostavi Porezne upraveili poslati poštom preporučeno.Napominjemo da se prijava poreza na dobit za 2008. godinu može podnijeti i u okviruelektroničkih usluga Porezne uprave – sustava ePorezna i to putem usluge ePD.2. Poreznu prijavu ne podnose:Porezni obveznici registrirani u trgovačkom registru koji nakon registracije nisuobavljali poduzetničku djelatnost, te nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu, nitievidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati ili unosutemeljnog kapitala), nisu obvezni dostaviti prijavu poreza na dobit za 2008. godinu. U nadležnuispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu dostavljaju samo izjavu da od datumaregistracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost.Oni porezni obveznici koji tijekom 2008. godine nisu obavljali poduzetničku djelatnost,ali su je obavljali u prethodnim godinama obvezno dostavljaju prijavu poreza na dobit za 2008.godinu sa svim prilozima.3. Prilozi uz poreznu prijavuUz poreznu prijavu prilažu se:− financijska izvješća: bilanca, te račun dobiti i gubitka za 2008. godinu− izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza, ako je predujmovima plaćeno višeporeza nego što je obračunano u poreznoj prijavi7

− fizičke osobe koje su postali obveznici poreza na dobit od 1. siječnja 2008. godine,početnu bilancu na dan 1. siječnja 2008. godine− pregled neiskorištenih prava na prijenos gubitka, prema godinama nastanka gubitka− u slučaju statusnih promjena Bilancu, Račun dobiti i gubitka s danom koji prethodinadnevku nastanka statusne promjene, rješenje o upisu statusne promjene u trgovačkiregistar, te ugovor o statusnoj promjeni (na koji način je provedena i na koji način sepreuzima imovina)− poduzetnici koji obavljaju poduzetničku djelatnost u inozemstvu i na poreznoj prijavi suiskazali uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu dostavljaju dokaze o porezuplaćenom u inozemstvu i obračune koji su dostavljeni inozemnim poreznim vlastima− korisnici olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja dostavljaju obračune za iznosekorištenih olakšica, oslobođenja, povlastica i poticaja− porezni obveznici korisnici slobodnih zona koji ostvaruju pravo na korištenje poreznihoslobođenja i olakšica sukladno Zakonu o slobodnim zona i Pravilniku o načinuizračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenjaporezne povlastice za korisnike slobodnih zona, prilažu presliku potvrde o statusunositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosnopresliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone, tegodišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika slobodne zone− porezni obveznici koji koriste olakšice iz Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novinebroj 73/00) prilažu, uz potvrdu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kojomse utvrđuje da porezni obveznik ispunjava uvjete nositelja povlastice iz navedenogZakona, isprave kojima se dokazuje da su ispunjeni uvjeti za korištenje olakšice− porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o poticaju ulaganja (Narodnenovine broj 138/06), uz potvrdu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva ostatusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i godišnja izvješća o korištenju poticajnihmjera sukladno članku 13. stavcima 5. i 6. navedenog Zakona o poticaju ulaganja− porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu za istraživačko-razvojnedjelatnosti sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju prilažupresliku Obrasca 1, potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te Obrazac 2, aprema odredbi članka 4. stavka 2. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojneprojekte.− porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu za istraživačko-razvojnedjelatnosti sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju prilažu iizračun državne potpore za istraživačko-razvojne projekte− porezni obveznici koji koriste pravo na državnu potporu za obrazovanje i izobrazbuprilažu evidenciju odnosno pregled opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe iizračun državne potpore za obrazovanje i izobrazbu sukladno članku 4. stavku 1.Pravilnika o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu− tuzemni isplatitelji koji su plaćali naknade inozemnim osobama, koje nisu fizičke osobe,a koje se oporezuju porezom po odbitku, dostavljaju preglede svih isplaćenih naknada spodacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezukao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istodobno s predajom porezne prijaveporeza na dobit− prilozi odnosno dokumentacija prema posebnim propisima koji uređuju područjaposebne državne skrbi, brdsko-planinska područja, te područje Grada Vukovara u svrhukorištenja poreznih olakšica i oslobođenja sukladno tim propisima− druga dokumentacija po posebnom zahtjevu Porezne uprave8

Napominjemo da su sukladno Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskihizvještaja (Narodne novine broj 38/08 i 12/09) propisani novi obrasci bilance i računa dobiti igubitka. Uz prijavu poreza na dobit za 2008. godinu obveznici poreza na dobit mogu priložitibilancu na Obrascu POD-BIL, te račun dobiti i gubitka na Obrascu POD-RDG.4. Usklađivanje podatakaPorezni obveznici prije predaje prijave poreza na dobit moraju imati, s nadležnomispostavom Porezne uprave, usklađene evidencije o svim uplaćenim porezima kao što su porezna dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit te drugi porezi i doprinosi. Prijedavanja knjigovodstvenih kartica poreznom obvezniku referent u nadležnoj ispostavi Porezneuprave mora napraviti kontrolu knjiženja koja je obavio na kartici, unijeti sve propisane obrascei ispraviti sve eventualne pogreške.5. Zaprimanje i obrada prijave poreza na dobit za 2008. godinuKada porezni obveznik predaje prijavu neposredno u ispostavi Porezne uprave, fizičkiće je zaprimiti referent i u nazočnosti poreznog obveznika pregledat će formalnu ispravnostprijave, što znači da će provjeriti jesu li uz poreznu prijavu poreza na dobit dostavljeni sviprilozi i jesu li popunjeni podaci u poreznoj prijavi i prilozima.U Obrascu PD moraju biti upisani podaci o poreznom obvezniku, ime osoba odgovornihza sastavljanje prijave, a to može biti: porezni obveznik, opunomoćenik ili ovlašteni poreznisavjetnik, zatim porezno razdoblje, nadležna ispostava Porezne uprave, datum i potpis poreznogobveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnika, datum i potpis osobe – referentau Ispostavi Porezne uprave koji je prijavu primio.V. Popunjavanje obrasca PD1. Opći podaciPrijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, čiji je sadržaj propisan u članku 47.Pravilnika.Na Obrascu PD treba, uz financijske podatke za utvrđivanje porezne obveze, popuniti ipodatke o poreznom obvezniku:− naziv ili ime i prezime− porezni broj (matični ili MBG)− adresa− broj računa− djelatnost− broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj)− ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave (poreznog obveznika, ili opunomoćenikaili ovlaštenog poreznog savjetnika)− datum i potpis poreznog obveznika / opunomoćenika / ovlaštenog poreznog savjetnikaNapominjemo da se prema članku 14. stavku 1. Općeg poreznog zakona (Narodnenovine broj 147/08) poreznim brojem za potrebe oporezivanja smatra osobni identifikacijski9

oj propisan Zakonom o osobnom identifikacijskom broju (Narodne novine broj 60/08).Odredbama članka 56. Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju (Narodne novine broj1/09) propisano je da iznimno od članka 6. Zakona o osobnom identifikacijskom broju i članaka37., 38., 44., 45. i 46. toga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2009. obveznici broja,uključujući zatečene osobe, te korisnici broja koriste kao identifikacijske oznake jedinstvenimatični broj građana (MBG), matični broj za pravne osobe (MB), sistemski broj i evidencijskibroj za stranca, odnosno koriste postojeće identifikacijske oznake.2. Podaci za utvrđivanje porezne obvezeI. DOBIT – GUBITAKRedni broj 1: Ukupni prihodiNa ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti igubitka za 2008. godinu.Prema članku 9. stavku 1. Pravilnika prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez(porezno razdoblje), smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra,obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenjaobveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja, a koji su iskazani uRačunu dobiti i gubitka za 2008. godinu.Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja dobiti i svih oblika kapitalaosim revalorizacijskih pričuva. S revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajućepričuve za vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.Redni broj 2: Ukupni rashodiNa ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini ukupnih rashoda iz Računa dobiti igubitka za 2008. godinu.Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), u skladu sodredbom članka 11. stavka 1. Pravilnika, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi uobliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenjekapitala u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti, a koji su iskazani u Računu dobiti i gubitkaza 2008. godinu.Redni broj 3: DobitNa ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i gubitka zarazdoblje za koje se podnosi porezna prijava, kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja2, pri čemu je redni broj 1 mora biti veći od rednog broja 2 (redni broj 1 – redni broj 2).Redni broj 4: Gubitak10

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitkaza razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i rednogbroja 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1 (redni broj 2 – redni broj 1).II. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKARedni broj 5: Amortizacija iznad svote propisane u članku 12. stavku 13. ZakonaNa ovom rednom broju iskazuje se amortizacija obračunana iznad svote propisane učlanku 12. stavku 13. Zakona, te u članku 22. stavku 3. Pravilnika.To je amortizacija obračunana za osobne automobile i druga sredstva osobnog prijevoza,nabavljenih u 2005., 2006., 2007. i 2008. godini, kojima je trošak nabave iznad 400.000,00kuna po jednom sredstvu. Porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznateamortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira.To znači da se od svote ukupno obračunane amortizacije takve imovine, poreznaosnovica uvećava za svotu obračunanu na vrijednost iznad 400.000,00 kuna s pripadajućimporeznom na dodanu vrijednost.Primjer:Nabavna vrijednost osobnog automobila je 450.000,00 kuna. Moguće varijante obračunaamortizacije uz primjenu redovne stope, podvostručene stope i stope koja je niža od propisane,prema kojima se obračunana amortizacija iskazuje u Računu dobiti i gubitka:Nabavna vrijednost 450.000,00 450.000,00 450.000,00Amortizacijska stopa 20% 40% 15%Iznos amortizacije 90.000,00 180.000,00 67.500,00Porezno priznati iznos 80.000,00 160.000,00 60.000,00Porezno nepriznati iznos 10.000,00 20.000,00 7.500,00PDV 2.200,00 4.400,00 1.650,00Ukupno 12.200,00 24.400,00 9.150,00Redni broj 6: 70% troškova reprezentacijeNa ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1.točci 3. Zakona i u članku 23. Pravilnika, a odnosi se na 70% porezno nepriznatih rashoda zareprezentaciju.To su troškovi učinjeni za ugošćenje i darivanje poslovnih partnera, za odmor, šport,rekreaciju i razonodu, za zakup automobila, plovila, zrakoplova i kuća za odmor i to u visinitroškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerima. Poslovnim partnerima smatrajuse osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost smatraju se idarovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavku 1. točci 3.Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, akoza to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.Iznimno ne smatraju reprezentacijom, prema članku 7. stavku 6. Zakona, proizvodi iroba iz asortimana poreznog obveznika prilagođenih za te svrhe s oznakom „nije za prodaju“, tedrugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare,11

stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično) dani za uporabu uprodajnom prostoru kupca, a ako se daju potrošačima, ne smatraju se reprezentacijom do 80,00kuna pojedinačne vrijednosti budući da se takvi predmeti smatraju troškom promidžbe.Vrijednost reklamnog predmeta je njegova cijena koštanja vlastitog proizvoda odnosnocijena nabave robe.U vrijednost 80,00 kuna uključuje se i porez na dodanu vrijednost. Razlog tome leži učinjenici da se na promidžbene predmete zaračunava porez na dodanu vrijednost, što znači daje, uz cijenu koštanja, i porez na dodanu vrijednost trošak. Budući da se pri utvrđivanju porezneosnovice određuju porezno priznati i nepriznati troškovi i rashodi, to porez na dodanuvrijednost ima troškovni učinak.Redni broj 7: 30% troškova sredstava za osobni prijevozNa ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1.točci 4. Zakona i članku 25. Pravilnika, prema kojemu se porezna osnovica povećava za 30%troškova sredstava za osobni prijevoz, osim troškova osiguranja, kamata povezanih s nabavomimovine (sredstva), te plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i plovila, nastalih u svezi svlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobniautomobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično), poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenihosoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.U navedene troškove spadaju troškovi s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost,prema statusu pojedinog sredstva:1. za sredstva u vlasništvu poreznog obveznika troškovi goriva i ulja, održavanja ipopravaka, registracije, amortizacije i drugi osim troškova osiguranja, poreza nacestovna motorna vozila i plovila i kamata2. za rent – a - car usluge zaračunana naknada uvećana za troškove goriva3. za vozila u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak goriva i održavanja te svi drugitroškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma, a kod financijskog najma trošakamortizacije.Za osobne automobile i druga sredstva osobnog prijevoza, čija je nabavna vrijednost veća od400.000,00 kuna, u obračun 30% troškova uključuje se i iznos amortizacije obračunane natrošak nabave do 400.000,00 kuna i svi troškovi korištenja.Primjer s podacima kao na rednom broju 5.Nabavnavrijednost450.000,00 450.000,00 450.000,00Am.stopa 20% 40% 15%Iznosamortizacije90.000,00 180.000,00 67.500,00Poreznopriznati iznos80.000,00 160.000,00 60.000,00Iznos 30% 24.000,00 48.000,00 18.000,00Iznos PDV-a 7.480,00 14.960,00 5.160,00Iznimke:1.Troškovi upotrebe sredstava za osobni prijevoz12

Prema članku 25. stavku 2. Pravilnika, sredstvima za osobni prijevoz ne smatraju seosobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanjuodređenih djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi - službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstavaprijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih idrugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevozsluže isključivo za takvu djelatnost.Prema navedenoj odredbi, troškovi nastali u svezi uporabe osobnih automobila i drugihsredstava za osobni prijevoz ne povećavaju poreznu osnovicu za 30% troškova učinjenihuporabom sredstva za osobni prijevoz ako služe za obavljanje navedenih djelatnosti.2. Troškovi osobnih automobila – plaćaU članku 7. stavku 1. točci 4. Zakonu i članku 25. stavku 1. Pravilnika, propisano da seporezna osnovica povećava za 30% troškova, osim troškova osiguranja, kamata i plaćenogporeza na cestovna motorna vozila i poreza na plovila, nastalih u svezi s vlastitim iliunajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil,plovilo, helikopter, zrakoplov i slično) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, akose na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.Prema tome, ako se na temelju korištenja motornog vozila odnosno sredstva za osobniprijevoz obračunava plaća nekoj osobi, u tom se razdoblju ne uvećava se osnovica poreza nadobit za 30% troškova korištenja tog motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz.Redni broj 8: IzuzimanjaNa ovom rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1.točci 5. Zakona i u stavcima 5. i 6. istog članka Zakona, te u članku 26. Pravilnika.U članku 26. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za troškove kojise odnose na privatni život dioničara i članova društva, izuzimanja i skrivene isplate dobiti, akose nastali troškovi ne oporezuju porezom na dohodak.Na ovom rednom broju ne upisuje se podatak ako je, na temelju propisa o oporezivanjudohotka, u poslovnim knjigama iskazano potraživanje za isplaćeni predujam dividende odnosnoudjela u dobiti za iznos isplate odnosno vrijednosti neiskazanog prihoda s pripadajućimporezom na dodanu vrijednost.Ako član društva ima u poreznom razdoblju evidentirano potraživanje za dividendu, biloza izuzimanje bilo isplaćeni predujam udjela u dobiti, a u računu dobiti i gubitka (pozaključnom računu) ne iskaže ostvarenu dobit koju može rasporediti za isplatu, isplaćenipredujam treba obračunati kao pozajmicu s pripadajućim kamatama od dana isplate.Porezna osnovica povećava se za troškove koji se odnose na privatan život dioničara ičlanova društva (izuzimanja), te zaposlenika (za zabavu, sport i rekreaciju), uključujući ipripadajući porez na dodanu vrijednost u skladu sa člankom 7. stavkom 1. točkom 5. Zakona.Pod izuzimanjem razumijeva se izuzimanje dobara i usluga članova društva iz društvaza potrebe članova društva i s njima povezanih osoba, ili za druge svrhe koje nisu u svezi sobavljanjem djelatnosti poreznog obveznika. Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju seprema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Pod povezanim osobama s dioničarom ili članomdruštva razumijevaju se rodbinski ili blisko povezane osobe.Na ovom rednom broju iskazuje se i vrijednost manjka na imovini iznad poreznodopuštenih prema propisima o porezu na dodanu vrijednost za koje porezni obveznik nijemogao utvrditi odgovornu osobu te vrijednost manjka nije iskazana kao nečiji dohodak niti jeterećena neka osoba. Takav manjak nije porezno priznati rashod pa za isti treba uvećati poreznuosnovicu s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost.13

Redni broj 9: Skrivene isplate dobitiNa ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1.točci 6. Zakona i u stavcima 4. i 5. istog članka Zakona, te u članku 26. Pravilnika.Pod skrivenom isplatom dobiti razumijeva se smanjenje ili spriječeno povećanjeimovine poreznog obveznika koje se temelji na odnosima između članova društva i društva inije predviđeno i uređeno odredbama unutarnjih odluka društva o raspodjeli dobiti, niti jeprovedeno odlukama o raspodjeli dobiti mjerodavnih tijela društva. Mjerilo za utvrđivanjepostoji li skrivena isplata jesu usporedive tržišne vrijednosti. Pod povezanim osobama sdioničarom ili članom društva razumijevaju se rodbinski ili blisko povezane osobe.Redni broj 10: Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanjaNa ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1.točci 7. Zakona i u članku 27. Pravilnika.U članku 27. Pravilnika propisano je da u troškove prisilne naplate poreza ili drugihdavanja za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja supredmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što sutroškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne naplate.Redni broj 11: Troškovi kazni za prekršaje i prijestupeNa ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1.točci 8. Zakona i u članku 28. Pravilnika.U članku 28. Pravilnika propisano je da u troškove kazni za koje se povećava poreznaosnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela poreznomobvezniku.Dakle, troškovi kazni nisu porezno priznati rashod.Redni broj 12: Zatezne kamate između povezanih osobaNa ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1.točci 9. Zakona i u članku 29. Pravilnika.U članku 29. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za rashodezateznih kamata koje su proistekle iz odnosa povezanih osoba.Dakle, zatezne kamate koje obračunavaju povezane osobe nisu porezno priznati rashod.Zatezne kamate između nepovezanih osoba jesu porezno priznati rashod.Ako su zatezne kamate zaračunane po osnovi duga, na koje se plaća porez po odbitku,porezna osnovica povećava se za svotu umanjenu za plaćeni porez po odbitku.Redni broj 13: Povlastice i drugi oblici imovinske koristiČlankom 7. stavkom 1. točkom 10. Zakona propisano je da se porezna osnovicapovećava za povlastice i druge oblike imovinske koristi danih fizičkim ili pravnim osobama da14

nastane odnosno ne nastane određeni događaj odnosno da se određena radnja obavi, primjerice,bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti.Na ovom rednom broju, u pravilu, neće biti podataka, koje bi iskazali sami porezniobveznici, osim u slučaju obavljenog inspekcijskog nadzora.Stavke koje se upisuju u ovom rednom broju mogu se oporezivati i porezom nadohodak. U tom slučaju ne iskazuju se na ovom rednom broju.Redni broj 14: Rashodi darovanja iznad dopuštenih iznosaNa ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1.točci 11. Zakona i u članku 30. Pravilnika.U članku 30. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za darovanjaiznad svote propisane člankom 7. stavkom 7. Zakona odnosno za darovanja u naravi ili novcuučinjena u tuzemstvu koja su veća od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, za kulturne,znanstvene, odgojno – obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i drugeopćekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu sposebnim propisima. Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako jedana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa iakcija.Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa iakcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinimprojektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja. To znači da će zapriznavanje darovanja u svoti većoj od 2% prihoda prethodne godine trebati osiguratisuglasnost mjerodavnog ministarstva, ako se ne radi o akciji koju provodi samo ministarstvo.U darovanja ne spadaju sponzorstva pod kojima se razumijeva davanje koje zauzvratima promidžbu tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja, jer se u tom slučaju, upravilu, radi o troškovima promidžbe.U Zakonu su navedene osobe koje se mogu donirati za određene propisane namjene anavedeno je da mogu donirati i druge osobe koje djelatnost obavljaju u skladu s posebnimpropisima. U Pravilniku je navedeno da se pod drugim osobama, iz članka 7. stavka 7. Zakonakoje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se može darivati za propisanenamjene i u propisanim iznosima, smatraju i tijela državne, lokalne i područne (regionalne)samouprave. To znači da se porezno priznaje donacija za projekte koje financira lokalnasamouprava u području športa, obrazovanja i drugih djelatnosti. Donacije inozemnimprimateljima nisu porezno priznati rashod.Troškovi darovanja porezno se priznaju i poreznom obvezniku koji iskazuje gubitak.Porezni obveznici koji nemaju podatak o prihodu prethodne godine (prva godinaposlovanja) ne mogu imati porezno priznate donacije.Redni broj 15: Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu porezno priznatirashodNa ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 8. Zakona iu članku 32. Pravilnika.U kamate koje nisu porezno priznati rashod spadaju i kamate na zajmove koji suprimljeni od dioničara odnosno člana društva koji drži najmanje 25% dionica ili udjela ukapitalu ili glasačkih prava u poreznom obvezniku, ako bilo kada u poreznom razdoblju tizajmovi premaše četverostruku svotu udjela toga dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili15

glasačkom pravu, utvrđenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja zajmova u poreznomrazdoblju, osim kamate po kreditima od financijskih organizacija.Zajmovima dioničara odnosno člana društva smatraju se i zajmovi trećih osoba za kojejamči dioničar odnosno član društva, a svota udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalukorisnika kredita određuje se za porezno razdoblje kao prosjek uplaćenog kapitala, zadržanedobiti i rezervi, zadnji dan svakog mjeseca poreznog razdoblja.U članku 32. Pravilnika propisano je da se kamatama iz članka 8. Zakona smatrajukamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno članadruštva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu iliglasačkom pravu u društvu.Za izračun udjela člana društva u kapitalu uzima se stanje kapitala (upisanog iumanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu ukojemu se zajam počeo koristiti.Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu zarazdoblje korištenje zajma. Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu promjeni tijekomkorištenja zajma, za porezno se priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računarazdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen. U obračun se uzima ukupni iznoskamata, a ne samo kamata obračuna na dio zajma koji premašuje četverostruki iznos udjela.U navedene kamate ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosnočlana društva koji je banka ili druga financijska organizacija.Ako se na kamate plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećavaosnovica poreza na dobit. Isto tako se za kamate ne povećava porezna osnovica ako ihzaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit.Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave Klasa: 410-01/06-01/388, Ur.broj:513-07-21-01/03-2 od 19. travnja 2006. godine, porezno se ne priznaju kamate na svotu kojapremašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkompravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu,dakle porezno se ne priznaju kamate na zajam iznad propisanog limita, te za iste treba povećatiporeznu osnovicu sukladno članku 7. stavku 1. točki 12. Zakona.Redni broj 16: Kamate između povezanih osobaNa ovom rednom broju iskazuje se svota kamata koje nisu porezno priznate, a utvrđenesu na način propisan u članku 14. stavku 3. Zakona i članku 37. Pravilnika.U navedenim člancima propisano je da se pri utvrđivanju prihoda od kamata na danezajmove kod povezanih osoba obračunava kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi seostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Pri utvrđivanju rashoda odkamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate najviše dovisine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenjazajma.Kamatnu stopu određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdobljau kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje uusporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba.Sukladno odredbi članka 37. stavka 1. Pravilnika, ako ministar financija prije početkaporeznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata iz članka 14. stavka 3. Zakona, ne odredi ine objavi visinu kamate, u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljujeHrvatska narodna banka.Navedena odredba o priznavanju kamate na dane zajmove između povezanih osoba,primjenjuje se u slučajevima zaračunavanja kamata u poslovima između tuzemne poslovne16

jedinice inozemnog poduzetnika (nerezidenta) i društva osnivača ili između tuzemnoga ovisnogdruštva i inozemnoga matičnog društva ili tuzemnoga matičnog društva i inozemnoga ovisnogdruštva, priznaju se zaračunane kamate koje su rashodi tuzemnoga poreznog obveznika, najvišedo visine eskontne stope Hrvatske narodne banke. Ako, pak, iz odnosa tako povezanih osobatuzemni porezni obveznik iskazuje prihode od kamata, isti može biti najmanje u visini eskontnestope Hrvatske narodne banke.Navedene odredbe članka 37. Pravilnika ne primjenjuje se u odnosima povezanihdruštava rezidenata. Na rezidente se primjenjuju odredbe koje propisuju da se kod kamata naprimljene zajmove kod povezanih osoba priznaju obračunane kamate najviše do visine kamatnestope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma (tržišnekamate).Ako se na kamate plaća porez po odbitku, porezna osnovica povećava se za svoteumanjene za plaćeni porez po odbitku.Redni broj 17: Rashodi od nerealiziranih gubitakaNa ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1.točci 1. Zakona i u članku 21. Pravilnika.Porezna osnovica se povećava za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela(nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima.Rashodima od vrijednosnih usklađenja smatraju se nerealizirani gubici koji se poreznone priznaju. Nerealiziranim gubitkom smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja.Ako je porezni obveznik u računu dobiti i gubitka iskazao rashode od usklađenjafinancijske imovine (vrijednosnih papira), treba povećati poreznu osnovicu za isti iznos jer seporezno priznaju samo realizirani gubici.Vrijednosno usklađenje troška stjecanja u slučaju stečaja smatra se realiziranimgubitkom koji se porezno priznaje. Porezno se priznaju samo realizirani gubici. Gubici odvrijednosnog usklađenja vlastitih dionica porezno se ne priznaju.Redni broj 18: Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavcima 5. i 6. ZakonaNa ovom redni broj upisuje se podatak o iznosu amortizacije iznad stopa propisanih učlanku 12. stavcima 5. i 6. Zakona, utvrđen na način propisan i u članku 22. stavcima 1. i 2.Pravilnika.To znači da se na ovom rednom broju iskazuje amortizacija dugotrajne imovine koja seobračunava po stopama iznad propisanih i po drugim metodama otpisa.Ako porezni obveznik za svoje potrebe otpisuje dugotrajnu imovinu po metodama istopama različitim od propisanih, a ukupno utvrđeni iznos amortizacije za porezno razdoblje jemanji od iznosa koji bi se dobio primjenom propisanih odredbi Zakona i Pravilnika, takoutvrđeni iznos predstavlja rashod amortizacije i u svrhe oporezivanja.Redni broj 19: Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz promjene metodeutvrđivanja porezne osnoviceNa ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 16. Zakonai u članku 41. Pravilnika.17

U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu obveznika poreza na dohodakna porez na dobit, koji treba obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznikporeza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnjakalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditiposlovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđenadobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.Na ovom rednom broju iskazuju se stavke koje su bile uključene u poreznu osnovicuporeza na dohodak:+ vrijednost zatečenih zaliha+ dane predujmove za robu i usluge+ potraživanja od kupaca za robu i usluge+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz Popisa dugotrajneimovine+ aktivna vremenska razgraničenja+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih porezaNapominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio Uputu o postupanju pripromjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak naporez na dobit Klasa: 410-10/05-01/72, Ur.broj: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005.godine.Redni broj 20: Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznatirashodNa ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu vrijednosnog usklađenja, utvrđen nanačin propisan u članku 9. Zakona i u članku 33. Pravilnika.Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca zaisporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja dokraja poreznog razdoblja proteklo više od 120 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog danaprije dana podnošenja porezne prijave.Svote vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca iskazane u prethodnim poreznimrazdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode, ako do trenutka nastupa zastareprava na naplatu nije postupljeno s pažnjom dobrog gospodarstvenika odnosno ako nisuobavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, te ako potraživanje nije u poslovnim knjigamaevidentirano kao prihod.Smatra se da su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobroggospodarstvenika ako su potraživanja utužena prije zastare ili se zbog njih vodi ovršnipostupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodbas dužnikom, koji nije fizička osoba ili povezana osoba, u postupku sanacije ili stečaja. Rok zapodnošenje tužbe nije propisan, što znači da se priznaje tužba podnesena do dana podnošenjaporezne prijave, odnosno da roka zastare ako je taj rok prije dana podnošenja porezne prijave.Iznimno, priznaje se otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinomporeznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba.Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji nije fizička osobau slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja imaznačenje računa), ne glasi na iznos veći od te svote. Ako su zastarjela potraživanja po višeračuna koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznajeotpis najviše do 5.000,00 kuna.18

Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju neprelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba primjenjuje se na svazastarjela potraživanja, dakle i ona koja su zastarjela prije 1. siječnja 2008. godine, uz propisaneuvjete.Ako porezni obveznik ima evidentirana zastarjela potraživanja koja u pojedinomporeznom razdoblju prelaze svotu od 5.000,00 kuna, porezno se ne priznaje djelomični otpis poračunima koji su pojedinačno veći od te svote. U takvom slučaju porezno se priznaje otpis samoako su ispunjeni propisani uvjeti iz članka 9. stavka 3. Zakona.U fizičke osobe spadaju i obrtnici i ostali nositelji samostalnih djelatnosti. Iznimno, akoje fizička osoba obveznik poreza na dobit, a to je bila i u vrijeme nastanka potraživanja, tada jeu pravu otpisa izjednačena s pravnom osobom.U članku 33. Pravilnika propisano je da se vrijednosna usklađenja po osnovi ispravkavrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge prema članku 9.stavku 1. Zakona, priznaju kao porezni rashod ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nijefizička osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se provodi premaodlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka donesenog u zakonskiutvrđenom arbitražnom postupku i nagodbe u zakonski utvrđenom postupku mirenja.Redni broj 21: Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashodNa ovom rednom broju iskazuje se svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nijeporezno priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i članka 34. Pravilnika.Prema članku 10. Zakona rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovinepriznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. Rashodizaliha po osnovi manjkova zaliha priznaju se u visini utvrđenoj odlukom Hrvatske gospodarskekomore odnosno Hrvatske obrtničke komore u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost.U članku 34. Pravilnika propisano je da se rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenjazaliha iz članka 10. Zakona smatraju gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznomrazdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene. To znači dase porezno priznaju samo realizirani gubici od smanjenja vrijednosti zaliha.Redni broj 22: Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno priznataNa ovom rednom broju iskazuje se iznos povećanja porezne osnovice utvrđen na načinpropisan u članku 10. Zakona i u članku 35. Pravilnika.Prema članku 10. rashodi smanjenja vrijednosti zaliha i financijske imovine priznaju seu razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena.U članku 35. Pravilnika propisano je da se nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnogusklađenja financijske imovine isključuju iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6.stavkom 1. točkom 2. i članka 7. stavkom 1. točkom 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13.stavka 3. Pravilnika.Ako se nerealizirani gubici iskazuju u računu dobiti i gubitka, tada se za njihov iznospovećava porezna osnovica.Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine povrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranimpromjenama. Nije dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.19

Redni broj 23: Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznajeNa ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 11. Zakonai u članku 36. Pravilnika.Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane člankom11. Zakona kojim je propisano koja se rezerviranja porezno priznaju i koji uvjeti moraju bitiispunjeni.Priznaju se kao rashod rezerviranja za rizik i troškove na temelju zakona ili drugogpropisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine, rezerviranjaza troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima irezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima).Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima jesu rezerviranja za troškoveotklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora iprijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takviizdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju ukojem istječu jamstveni rokovi.Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama razumijevaju se, uz iskustva poreznogobveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenihspoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova,ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava.Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavku2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika dopetnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane zapripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashodeporeznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnimpostupcima i postupcima mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju ukojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba upostupku mirenja.Redni broj 24: Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode koji nisu izravno u svezis ostvarivanjem dobitiNa ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1.točci 13. Zakona i u članku 31. Pravilnika.U članku 31. Pravilnika propisano je da se porezna osnovica povećava za sve drugerashode iz članka 7. stavka 1. točke 13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobitii druge svote povećanja koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznimrazdobljima.To je opća odredba koja uvjetuje priznavanje rashoda nastalih u svezi s obavljanjemdjelatnosti, odnosno rashoda potrebnih za ostvarivanje prihoda kao i porezno nepriznavanjerashoda za koje ne postoje vjerodostojne isprave.Redni broj 25: Povećanje dobiti za ostale prihodeNa ovom rednom broju iskazuju se:- povećanja dobiti ili smanjenja gubitka za prihode koji nisu iskazani u računovodstvenojdobiti, a uključuju se u poreznu osnovicu- prihodi ili dobit ostvareni od poslovnih jedinica u inozemstvu20

- povećanja porezne osnovice od revalorizacijske pričuve koja se koristi kao kapital.Redni broj 26: UKUPNA SVOTA POVEĆANJA DOBITI ILI SMANJENJA GUBITKANa ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos od rednog broja 5 do rednog broja 25za koji se povećava dobit ili smanjuje gubitak.III. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKARedni broj 27: Prihodi od dividendi i udjela u dobitiNa ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 6. stavku 1.točci 1. Zakona i u članku 12. Pravilnika.Prema navedenim odredbama porezna osnovica smanjuje se za prihode od dividendi iudjela u dobiti, pod kojima se razumijevaju primljene dividende i udjeli u dobiti na temeljuudjela u kapitalu poduzetnika.Pod prihodima od dividendi i udjela u dobiti razumijevaju se primljene ili obračunanesvote dividendi i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu, koje su kao prihod iskazane udobiti poreznog obveznika, upisane na rednom broju 3 (dobit) ili 4 (gubitak) Obrasca PD.Redni broj 28: Prihodi od nerealiziranih dobitakaNa ovom rednom broju iskazuje se iznos nerealiziranih dobitaka koji se ne oporezuju,jer se oporezuju samo realizirani dobici, prema članku 6. stavku 1. točci 2. Zakona i premačlanku 13. Pravilnika.Ako se nerealizirani dobici iskazuju kao prihod u računu dobiti i gubitka tada se s njimapostupa kao da su realizirani. To znači da porezni obveznik koji je u Računu dobiti i gubitkaiskazao prihode od nerealiziranih dobitka, ne može smanjiti poreznu osnovicu.Realiziranim dobitkom razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ilivrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja. Dobici odprodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.Redni broj 29: Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanjaNa ovom rednom broju iskazuju se prihodi od otpisanih potraživanja koja nisu bilaporezno priznati rashod, prema članku 6. stavku 1. točci 3. Zakona.To su prihodi na koje je u prethodnim razdobljima plaćen porez na dobit.Redni broj 30: Ostali rashodi prethodnih razdobljaNa ovom rednom broju iskazuju se iznos utvrđen na način propisan člankom 6. stavkom2. Zakona i člankom 20. Pravilnika.Rashodima ranijih godina za koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju seuvjetno nepriznati rashodi koji su bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima,21

a za koje su u tekućem obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Poreznaosnovica može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni uvjetipropisani za porezno priznavanje.Redni broj 31: Smanjenje dobiti za ostale prihodeNa ovom rednom broju iskazuju se:- prihodi koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti a uključuju se u poreznu osnovicu, ilisu kao porezno nepriznati rashodi bili uključeni u poreznu osnovicu- druga povećanja prihoda i kapitala koja su bila oporeziva.Člankom 429. stavkom 1. Pomorskog zakonika (Narodne novine broj 181/04, 76/07 ipropisano je da trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost neplaćaju porez na dobit koju ostvare od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi.Prema odredbama članka 429. stavcima 2. i 3. Pomorskog zakonika trgovačka društva izstavka 1. istoga članka ne plaćaju porez na dobit koju ostvare od prodaje brodova, od prodajedionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi,kao niti na dobit od dividende od dionica koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima kojaposluju u međunarodnoj plovidbi. Ako društva iz stavka 1. istoga članka upravljaju navedenimudjelima iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim imenom i vodstvom, dužnoje voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje za cjelovito poslovanje u tuzemstvu iinozemstvu.Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave Klasa: 410-01/08-01/6, Ur.broj: 513-07-21-01/08-2 od 13. ožujka 2008. godine, trgovačka društva koja su registrirana i obavljajubrodarsku djelatnost, sukladno posebnim propisima, na ovom rednom broju iskazuju podatakod dobiti koju su ostvarili od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi, te dobit kojuostvare od prodaje brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvimakoja posluju u međunarodnoj plovidbi, kao niti na dobit od dividende od dionica koje imaju utrgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi. Porezni obveznici –trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost sukladno posebnimpropisima, ne mogu temeljem iskazanog podatka na ovom rednom broju, iskazati poreznigubitak.Redni broj 32: Iznos smanjenja dobiti zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnoviceNa ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 16. Zakonai u članku 41. Pravilnika.U članku 41. Pravilnika propisan je postupak pri prijelazu obveznika poreza na dohodakna porez na dobit, koji treba obaviti pri sastavljanju prve prijave poreza na dobit. Obveznikporeza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnjakalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditiposlovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđenadobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance.Na ovom rednom broju podatak upisuje fizička osoba koja je od poreznog obveznikaporeza na dohodak postala obveznik porez na dobit, za ispravak porezne osnovice utvrđenprema članku 16. Zakona i prema članku 41. Pravilnika, za stavke koje su bile uključene u22

poreznu osnovicu poreza na dohodak odnosno za stavke koje umanjuju osnovicu poreza nadobit:− obveze prema dobavljačima za robu i usluge− obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge (bez poreza na dodanuvrijednost)− pasivna vremenska razgraničenja− dugoročna rezerviranja− obveze za porez na promet i istovrsne porezeNapominjemo da je Središnji ured Porezne uprave donio Uputu o postupanju pripromjeni metode utvrđivanja porezne osnovice – prijelaz s obveznika poreza na dohodak naporez na dobit Klasa: 410-10/05-01/72, Ur.broj: 513-07-21-01/05-1 od 15. prosinca 2005.godine.Redni broj 33: Trošak amortizacije koji nije ranije bio priznatNa ovom rednom broju upisuje se podatak o iznosu amortizacije koja nije bila poreznopriznata zbog odstupanja od metode i propisanih amortizacijskih stopa.Prema odredbama članka 6. stavka 1. točke 4. Zakona porezna osnovica smanjuje se zasvotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednostipropisane u članku 12. Zakona.Redni broj 34: UKUPAN IZNOS DRŽAVNIH POTPORA I OLAKŠICANa ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 6. stavku 1. točci 5. Zakona ukupaniznos državnih potpora za obrazovanje i izobrazbu i za istraživačko razvojne projekte, teolakšica za zapošljavanje (redni broj 34.1. + redni broj 34.2. + redni broj 34.3.)Redni broj 34.1.: Državna potpora za obrazovanje i izobrazbuNa ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 14. Pravilnika, ukupan iznosdržavne potpore za obrazovanje i izobrazbu utvrđen na način propisan Zakonom o državnojpotpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 109/07 i 152/08) i Pravilnikom osadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 12/08 i13/09).Napominjemo da je porezni obveznik dužan uz Obrazac PD priložiti evidencijusukladno članku 4. Pravilnika o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbuodnosno pregled opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu i izračun državne potpore zaobrazovanje i izobrazbu sukladno članku 4. stavku 1. Pravilnika o sadržaju evidencije državnepotpore za obrazovanje i izobrazbu.Prema članku 3. stavku 3. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu(Narodne novine broj 109/07 i 152/08) korisnik državne potpore, koji prema posebnimpropisima ispunjava uvjete za dodjelu regionalne državne potpore, može smanjenje porezneosnovice poreza na dobit iz stavka 1. i 2. ovoga članka i članka 4. ovoga Zakona uvećati do 10postotnih bodova ako djelatnost obavlja na području koje je Kartom regionalnih potporaodređeno kao područje Središnje i Istočne (Panonske) Hrvatske ili Jadranske Hrvatske, odnosnodo 5%-tnih bodova ako djelatnost obavlja na području Sjeverozapadne Hrvatske.23

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu(Narodne novine broj 152/08) u članku 5. propisuje da pravo na potporu iz članka 3. stavka 3.Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 109/07) imaju ikorisnici koji od dana stupanja na snagu Odluke o karti regionalnih potpora obavljaju djelatnostna području koje je ovom Kartom određeno kao područje Središnje i Istočne (Panonske)Hrvatske ili Jadranske Hrvatske, te Sjeverozapadne Hrvatske.Odluka o karti regionalnih potpora (Narodne novine broj 52/08) stupila je na snagu 7.svibnja 2008. godine.Temeljem navedenih odredbi, korisnici državne potpore mogu dodatno umanjitiosnovicu poreza na dobit za opravdane troškove opće i posebnog obrazovanja i izobrazbe zadjelatnost koju obavljaju na područjima koja su određena Odlukom o karti regionalnih potpora,a koji su nastali nakon stupanja na snagu navedene Odluke, u visini i na način propisanZakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, te Pravilnikom o sadržaju evidencijedržavne potpore za obrazovanje i izobrazbu.Poduzetnik može koristiti državnu potporu za izvođenje naukovanja za obrtničkazanimanja u pogonima ili radionicama poduzetnika, sukladno članku 6. stavcima 2. i 3. Zakonao državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu pod uvjetom da je poduzetnik ostvario dobit prijeuvećanja ili umanjenja odnosno pod uvjetom da je poduzetnik ostvario dobit na rednom broj 3.Obrasca PD. Ako je ostvaren gubitak na rednom broj 4. Obrasca PD, poduzetnik ne možekoristiti dodatno umanjenje iz članka 6. stavaka 2. i 3. navedenog Zakona, a prema odredbičlanka 6. stavka 10. Pravilnika o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje iizobrazbu.Člankom 6. stavkom 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu propisanoje, između ostalog, da iznos umanjenja porezne osnovice poreza na dobit iz stavaka 2. i 3.istoga članka ne može biti veći od godišnjeg neoporezivog iznosa nagrada učenicima za vrijemepraktičkog rada i naukovanja po svakom naučniku na naukovanju odnosno za 2008. godinu nemože biti veći od 19.200,00 kuna po naučniku (članak 45. stavak 1. Pravilnika o porezu nadohodak).Prilikom izračuna državne potpore za obrazovanje i izobrazbu u Obrascu PD za 2008.godinu, vrsta poduzetnika utvrđuje se sukladno članku 3. Zakona o računovodstvu (Narodnenovine broj 109/07).Primjer:Veliki poduzetnik B koji obavlja djelatnost na području Istočne (Panonske) Hrvatske imatijekom 2008. godine ukupne troškove općeg obrazovanja i izobrazbe u iznosu od 80.000,00kuna od čega je 40.000,00 kuna troškova nastalo prije stupanja na snagu Odluke, a 40.000,00kuna troškova (u koje su uključeni i troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe radnika unepovoljnom položaju) nastalo je nakon stupanja na snagu Odluke. Navedeni poduzetnik imaoje ukupne troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe u iznosu od 20.000,00 kuna (u koje suuključeni i troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju) koji sunastali nakon stupanja na snagu Odluke. Poduzetnik zapošljava ukupno 3 radnika od kojih jejedan radnik u nepovoljnom položaju (radnik iz članka 5. stavka 2. točke 4. Zakona). Troškoviopćeg obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju iznose 4.000,00 kuna, atroškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju iznose 1.000,00kuna. Veliki poduzetnik ima dozvolu (licencu) Hrvatske obrtničke komore za izvođenje24

praktičnog dijela naukovanja, a u 2008. godini isplatio je jednom naučniku nagradu u iznosu od13.000,00 kuna za vrijeme naukovanja. Dobit poduzetnika prije uvećanja i umanjenja porezneosnovice (na rednom broju 3. Obrasca PD) iznosi 180.000,00 kuna.Ukupni troškovi za opće obrazovanje i izobrazbu 40.000,00nastali do stupanja na snagu Odluke----------------------40.000,00 * 50%= 20.000,00Ukupni troškovi za opće obrazovanje i izobrazbu 40.000,00nastali nakon stupanja na snagu Odluke- troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe radnikau nepovoljnom položaju nastalihnakon stupanja na snagu Odluke 4.000,00----------------------36.000,00 * (50% + 10% iz članka3. stavka 3. Zakona) = 21.600,00Ukupni troškovi za posebno obrazovanje i izobrazbunastali nakon stupanja na snagu Odluke 20.000,00- troškovi posebnog obrazovanja i izobrazbe radnikau nepovoljnom položaju nastalihnakon stupanja na snagu Odluke 1.000,00-----------------------19.000,00 * (25% + 10% iz članka3. stavka 3. Zakona) = 6.650,00Troškovi općeg obrazovanja radnika u nepovoljnom položaju nastalih nakon stupanja nasnagu Odluke:4.000,00 * (50% + 10% iz članka 3. stavka 3. Zakona + 10% iz članka 5. stavka 1.Zakona) = 2.800,00Troškovi posebnog obrazovanja radnika u nepovoljnom položaju nastalih nakon stupanjana snagu Odluke:1.000,00 * (25% + 10% iz članka 3. stavka 3. Zakona + 10% iz članka 5. stavka 1.Zakona) = 450,00Dodatno umanjenje za jednog naučnika na naukovanju180.000,00 * 5% (1 naučnik) = 9.000,00Iz ovog primjera proizlazi da će veliki poduzetnik B iskazati na rednom broju 34.1. Obrasca PDukupan iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu u iznosu od 73.500,00 kuna koji sesastoji od:1. državne potpore za opće obrazovanje i izobrazbu 41.600,00(20.000,00 + 21.600,00)2. državne potpore za posebno obrazovanje i izobrazbu 6.650,003. državne potpore u slučaju općeg i posebnog obrazovanja i izobrazberadnika u nepovoljnom položaju (2.800,00 + 450,00) 3.250,004. državne potpore za izvođenje naukovanja(nagrada 13.000,00 + 9.000,00) 22.000,0025

Redni broj 34.2.: Državna potpora za istraživačko-razvojne projekteNa ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 15. Pravilnika, iznos državnepotpore za istraživačko-razvojne projekte utvrđen na način propisan u članku 111.c Zakona oznanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 123/03, 105/04, 174/04 i46/07) i sukladno Pravilniku o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodnenovine broj 116/07).Napominjemo da je porezni obveznik dužan priložiti presliku Obrasca 1, potvrduMinistarstva znanosti, obrazovanja i športa, te Obrazac 2 sukladno odredbi članka 4. stavka 2.Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, te izračun državne potpore zaistraživačko-razvojne projekte. Obrazac 1. i potvrda se dostavljaju Poreznoj upravi pripodnošenju prve prijave poreza na dobit prema kojoj se ostvaruje potpora.Temeljem navedenog, porezni obveznik će uz Obrazac PD za 2008. godinu priložiti ipresliku Obrasca 1., potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (ukoliko ju jeMinistarstvo izdalo), Obrazac 2. te izračun državne potpore.Porezni obveznici koju su za istraživačko-razvojni projekt dostavili Obrazac 1. i potvrduMinistarstva znanosti, obrazovanja i športa prilikom podnošenja prve prijave poreza na dobitprema kojoj se ostvaruje potpora odnosno prilikom podnošenja prijave poreza na dobit za 2007.godinu, mogu za taj projekt dostaviti samo Obrazac 2. uz prijavu poreza na dobit za 2008.godinu.Člankom 3. stavkom 6. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte,propisano je da, ako Ministarstvo nadležno za znanost ne izda potvrdu iz stavka 1. istoga člankau roku iz stavka 4. istoga članka, dužno je najkasnije petnaest dana (15) prije isteka roka zapodnošenje prijave poreza na dobit o tome pisano izvijestiti poreznog obveznika i njemunadležnu ispostavu Porezne uprave. U obavijesti Ministarstvo nadležno za znanost je dužnonavesti rok u kojemu će odlučiti o prijavi zahtijeva stavka 1. navedenog Pravilnika. Taj rok nemože biti dulji od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit.Odredbom članka 4. stavka 3. Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojneprojekte, propisano je da korisnik potpore koji u roku iz članka 3. stavka 4. navedenogPravilnika nije dobio potvrdu Ministarstva nadležnog za znanost ima pravo umanjiti poreznuosnovicu u prijavi poreza na dobit za iznos iskazan u Obrascu 2. Po primitku potvrde Poreznauprava će utvrditi visinu potpore koju korisnik potpore može ostvariti za porezno razdoblje, teprema potrebi ispraviti poreznu osnovicu, sukladno poreznim propisima.Temeljem navedenog, porezni obveznik, kojemu Ministarstvo znanosti, obrazovanja išporta nije izdalo potvrdu na temelju Obrasca 1. sukladno Pravilniku o državnoj potpori zaistraživačko-razvojne projekte, nije obvezan, prilikom predaje Obrasca PD, uz Obrazac PDpriložiti potvrdu ukoliko je Ministarstvo o tome pismeno obavijestilo i poreznog obveznika injemu nadležnu ispostavu Porezne uprave. Porezni obveznik može navedenu potvrdu predati unadležnu ispostavu Porezne uprave naknadno, budući da je 30. lipanj 2009. godine rok do kadaMinistarstvo odlučuje o prijavi zahtjeva sukladno odredbama Pravilnika o državnoj potpori zaistraživačko-razvojne projekte.26

Primjer:Poduzetnik C u 2008. godini ima opravdane troškove projekta za primijenjena istraživanja uiznosu od 100.000,00 kuna. Projekt je započeo 1. siječnja 2008. godine.Poduzetnik može umanjiti dobit (redni broj 3. Obrasca PD) odnosno uvećati gubitak (redni broj4. Obrasca PD) za iznos od 125.000,00 kuna (100.000,00 * 125%), a taj iznos upisat će podredni broj 34.2. Obrasca PD.U ovom primjeru, poduzetnik, pri izračunu državne potpore, primjenjuje postotak iz članka111.c stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju odnosno može umanjitidobit odnosno uvećati gubitak za 125% opravdanih troškova za primijenjena istraživanja.Uz izračun, mali poduzetnik obvezan je uz Obrazac PD dostaviti i presliku Obrasca 1, potvrduako ju je izdalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, te Obrazac 2.Redni broj 34.3. Olakšice za zapošljavanjeČlanak 53. stavak 5. Pravilnika propisuje, između ostalog, da porezni obveznici kojiimaju pravo na smanjenje porezne osnovice za neiskorišteni dio olakšice za svotu plaća idoprinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobit, a koja jeisplaćena do dana podnošenja porezne prijave na temelju prava stečenih na temelju odredbečlanka 6. stavka 1. točke 6. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04 i 90/05)mogu to pravo koristiti do isteka prava.Stoga se, na ovom rednom broju iskazuje, sukladno članku 53. Pravilnika, neiskorišteniiznos porezne olakšice za plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje seutvrđuje porez, a koja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave na temelju pravastečenih na temelju odredbe članka 6. stavka 1. točke 6. Zakona o porezu na dobit (Narodnenovine broj 177/04 i 90/05) koja se primjenjivala do 31. prosinca 2006. godine.Napominjemo da se u 2008. godini na ovom rednom broju upisuje neiskorišteni iznosporezne olakšice za zapošljavanje, sukladno navedenim odredbama, za plaće novih zaposlenikakoji su osobe s invaliditetom.Redni broj 35: UKUPNA SVOTA SMANJENJA DOBITI ILI POVEĆANJA GUBITKANa ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos od rednog broja 27 do rednog broja 34za koji se smanjuje dobit ili povećava gubitak.IV. POREZNA OSNOVICARedni broj 36: Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenjaNa ovom rednom broju iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitkunakon što su podaci s rednih brojeva 3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni.Porezna dobit dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i oduzme rednibroj 35 (redni broj 3 + redni broj 26 – redni broj 35). Ako je predznak pozitivan, postojiporezna dobit.27

Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što seračunovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za redni broj 26 i poveća za redni broj 35(redni broj 4 – redni broj 26 + redni broj 35).Redni broj 37: Preneseni gubitakNa ovom rednom broju iskazuje se iznos poreznog gubitka utvrđenog u skladu sodredbama članka 17. Zakona i članka 38. Pravilnika.Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, porezniobveznik ima porezni gubitak koji se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice usljedećih pet godina, ako Zakon ne odredi drugačije.Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavku 2. Zakona može seprenositi i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen.Dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstveno se koristi za pokriće prenesenihgubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim suostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.U poreznoj prijavi poreza na dobit za 2008. godinu najstariji gubitak koji je mogućeprenijeti je porezni gubitak za 2003. godinu.Ako se prenosi pravo za nadoknadu gubitka pri spajanjima, pripajanjima i podjelama napravne slijednike tijekom poreznog razdoblja, pravo na prijenos gubitka počinje teći istekomrazdoblja u kojemu je pravni slijednik stekao pravo na prijenos gubitka.Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih porezni razdoblja, poreznase osnovica smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.U slučaju statusnih promjena, neiskorišteno pravo do pet godina prenosi se na pravnogslijednika. Ako je statusna promjena tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđujeprijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo naprijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka izprethodne godine.Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni poreznorazdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo iprijelazno razdoblje računa kao jedna godina.Ukoliko porezni obveznik iskazuje iznos prenesenog gubitka na rednom broju 37Obrasca PD, tada je dužan, između ostalog, priložiti i pregled neiskorištenih poreznih gubitakapo godinama, uz Obrazac PD koji predaje neposredno u ispostavi Porezne uprave ilipreporučeno poštom.Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave Klasa: 410-10/06-01/37, Ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 14. srpnja 2006. godine, dobit ostvarena u poreznom razdoblju, prvenstvenose koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubicionim redoslijedom kojim su ostvareni odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije zagubitke starijega datuma.Primjer:Porezni obveznik „ - - “ d.o.o. ostvario je tekući gubitak u 2001. godini u iznosu od100.000,00 kuna, a u 2002. godini u iznosu do 40.000,00 kuna. U 2003. godini, porezniobveznik je ostvario dobit u iznosu od 15.000,00 kuna, a u 2004. godini u iznosu od 7.000,00kuna. U 2005. godini, porezni obveznik je ostvario tekući gubitak u iznosu od 10.000,00 kuna,u 2006. godini dobit u iznos od 5.000,00 kuna, dok je u 2007. godini ostvario tekući gubitak u28

iznosu od 23.000,00 kuna. Porezni obveznik je u 2008. godini ostvario dobit u iznosu od35.000,00 kuna.Pregled poreznih gubitaka po godinama:PrenesenigubitakDobit uposl.godiniGubitaku posl.godiniPrijenosgubitka unarednoporeznorazdoblje2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008- 100.000 140.000 125.000 118.000 128.000 50.000 33.000- - 15.000 7.000 - 5.000 - 35.000100.000 40.000 - - 10.000 - 23.000 -100.000 140.000 125.000 118.000 128.000 50.000 33.000 0,00Iz primjera proizlazi:- u prijavi poreza na dobit za 2003. godinu, iskazana dobit dostatna je za pokrivanje dijelagubitka iz 2001. godine u iznosu od 15.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz2001. godine u iznosu od 85.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2002. godine u iznosuod 40.000,00 kuna prenose se u 2004. godinu.100.000,00 – 15.000,00 = 85.000,0085.000,00 + 40.000,00 = 125.000,00- u prijavi poreza na dobit za 2004. godinu, iskazana dobit dostatna je za pokrivanje dijelagubitka iz 2001. godine u iznosu od 7.000,00 kuna. Ostatak nepokrivenog gubitka iz2001. godine u iznos od 78.000,00 kuna i nepokriveni gubitak iz 2002. godine u iznosuod 40.000,00 kuna prenose se u 2005. godinu85.000,00 – 7.000,00 = 78.000,0078.000,00 + 40.000,00 = 118.000,00- u prijavi poreza na dobit za 2005. godinu, iskazan je gubitak za tekući godinu u iznosuod 10.000,00 kuna i preneseni gubitak iz 2004. godine u iznosu od 118.000,00 kuna,stoga se u prijavi poreza na dobit za 2006. godinu može iskazati ukupni prenesenigubitak u iznosu od 128.000,00 kuna.- u prijavi poreza na dobit za 2006. godinu, iskazana dobit u iznosu od 5.000,00 kunadostatna je za pokrivanje dijela gubitka iz 2001. godine. Međutim, gubitak iz 2001.godine ne može se više prenositi u 2007. godinu, stoga se u prijavu poreza na dobit za2007. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2002. godine u iznosu od 40.000,00 kuna inepokriveni gubitak iz 2003. godine u iznosu od 10.000,00 kuna.40.000,00 + 10.000,00 = 50.000,00- u prijavi poreza na dobit za 2007. godinu, iskazan je gubitak za tekuću godinu u iznosuod 23.000,00 kuna. Međutim, nepokriveni gubitak iz 2002. godine u iznosu od40.000,00 kuna ne može se više prenositi u 2008. godinu, stoga se u prijavu poreza nadobit za 2008. godinu prenosi nepokriveni gubitak iz 2005. godine u iznosu od10.000,00 kuna i gubitak iz 2007. godine u iznosu od 23.000,00 kuna.10.000,00 + 23.000,00 = 33.000,0029

- Iskazana dobit u prijavi poreza na dobit za 2008. godinu u iznosu od 35.000,00 dostatnaje za pokrivanje prenesenog gubitka iz 2005. godine u cijelosti, te prenesenog gubitka iz2007. godine u cijelosti.- U prijavi poreza na dobit za 2009. godinu porezni obveznik neće iskazivati prenesenigubitak na rednom broju 37. Obrasca PD.Na rednom broju 37. Obrasca PD za 2008. godinu – preneseni gubitak, porezni obveznikiskazat će iznos od 33.000,00 kunaPrijenos gubitka pri statusnim primjenamaPrema odredbama članka 17. Zakona i članka 38. Pravilnika, neiskorišteno pravo nasmanjenje porezne osnovice temeljem gubitka do pet godina, u slučaju statusnih promjena izčlanka 19. Zakona, prenosi se na pravnog slijednika.U slučaju statusnih promjena tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđujeprijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo naprijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka izprethodne godine.Na primjer, društvo A pripojilo se društvu B s danom 1. listopada 2008. Društvo Asastavilo je poreznu prijavu za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2008. i iskazalo poreznigubitak u iznosu od 8.000,00 kuna. Društvo B, pravni slijednik društva A sastavilo je prijavuporeza na dobit za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2008. u kojoj je umanjilo poreznuosnovicu za 3.000,00 kuna preuzetog gubitka, a ostatak od 5.000,00 prenosi u slijedeće poreznorazdoblje. Smatra se da je društvu B prva godina prava na prijenos gubitka 2008. te razliku od5.000,00 kuna može prenositi još četiri godine.Redni broj 38: POREZNA OSNOVICANa ovom rednom broju iskazuje se porezna osnovica koja se dobije tako da se redni broj36 smanji za redni broj 37, a rezultat ima pozitivan predznak (redni broj 36 – redni broj 37).V. POREZNI GUBITAKRedni broj 39: Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenjaOvaj redni broj može imati pozitivan predznak - porezna dobit.Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako postoji porezni gubitak te ako jepreneseni gubitak na rednom broju 40 veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja(redni broj 3 + redni broj 26 – redni broj 35 ili redni broj 4 – redni broj 26 + redni broj 35).Redni broj 40: Preneseni gubitakNa ovom rednom broju iskazuje se preneseni gubitak prema članku 17. koji se utvrđujena isti način kao i preneseni gubitak na rednom broju 37. Obrasca PD.30

Redni broj 41: Porezni gubitak za prijenosPorezni gubitak za prijenos postoji ako redni broj 39 ima negativan predznak te ako imapozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 40 (redni broj 39 – redni broj 40).VI. POREZNA OBVEZARedni broj 42: Porezna osnovicaPorezna osnovica - iskazuje se podatak s rednog broja 38.Redni broj 43: Porezna stopaPrema odredbama članka 28. Zakona porez na dobit plaća se po stopi 20% na utvrđenuporeznu osnovicu.Redni broj 44: Porezna obvezaPorezna obveza dobije se kada se redni broj 42. pomnoži sa stopom na rednom broju 43.(redni broj 42 * redni broj 43).VII. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJIRedni broj 45: Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na područjima posebnedržavne skrbiNa ovom rednom broju iskazuje se iznos ukupnih olakšica i oslobođenja poreznihobveznika s područja posebne državne skrbi (redni broj 45.1. + redni broj 45.2. + redni broj45.3.) odnosno ukupni iznos za koji se smanjuje porezna obveza poreznim obveznicima spodručja posebne državne skrbi prema članku 42. Pravilnika.Iznos na ovome rednom broju kao i iznosi na pojedinim rednim podbrojevima (rednibroj 45.1. + redni broj 45.2. + redni broj 45.3.) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazanena rednom broju 44. Navedeni iznosi za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost napodručju posebne državne skrbi, osim poljoprivrede i ribarstva prema posebnim propisima izčlanka 42. Pravilnika, utvrđuju se sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavipravila o potporama male vrijednosti.Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08) propisuje učlanku 23. porezne olakšice i oslobođenja za obveznike poreza na dobit koji obavljajudjelatnost poljoprivrede i ribarstva na područjima posebne državne skrbi, uz ispunjavanjepropisanih uvjeta, a u članku 24. porezne olakšice i oslobođenja za obveznike poreza na dobit31

koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim djelatnosti poljoprivrede iribarstva, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.Navedeni Zakon o područjima posebne državne skrbi propisuje u članku 24. stavku 2.da se iznos oslobađanja od plaćanja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja iz stavka1. istoga članka, utvrđuje sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila opotporama male vrijednosti (Narodne novine broj 45/07).Napominjemo da je porezni obveznik dužan osigurati knjigovodstvene isprave odnosnoposebno porezno-knjigovodstveno praćenje za djelatnosti koje obavlja na područjima posebnedržavne skrbi.Napominjemo da je porezni obveznik dužan dostaviti priloge odnosno dokumentacijuprema posebnim propisima koji uređuju područja posebne državne skrbi u svrhu korištenjaporeznih olakšica i oslobođenja sukladno tim propisima.Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na području posebne državne skrbi,tada se u obračuna olakšice ili oslobođenja uzima ukupno ostvarena dobit.Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan područja posebne državne skrbi, tada seu obračun oslobođenja ili olakšice uzima dio dobiti ostvaren samo na području posebne državneskrbi.Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost na području posebne državne skrbi ostvarigubitak, tada nema temelja za korištenje porezne olakšice ili oslobođenja, jer je propisano pravona umanjenje porezne obveze ako obveza postoji. Ako obveze nema, nema niti njenogumanjenja.Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos iskazane porezne osnovice na rednombroju 42. ili da se na iznos iskazane porezne obveze na rednom broju 44. primjeni propisanastopa oslobođenja.U slučaju da je iznos ukupnih olakšica i oslobođenja iskazanih na ovom rednom brojuveći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik samodlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica i oslobođenja koje želi koristiti, akoje su njemu u korist.Porezne olakšice ne mogu se ostvariti ako porezni obveznik iskazuje porezni gubitak narednom broju 39. i rednom broju 41.Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.Redni broj 45.1.: Područje prve skupineNa ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost napodručju prve skupine prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji obavljajudjelatnost na području prve skupine i porezne olakšice i oslobođenja ostvaruju temeljemčlanaka 23. i 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08).Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području prveskupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit, iznosolakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti napodručju prve skupine primijeni propisana stopa od 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se naovaj redni broj.32

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine, osim djelatnostipoljoprivrede i ribarstva i koji ne plaćaju porez na dobit u razdoblju 2008. - 2010. godine, iznosolakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti napodručju prve skupine primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšiceupisuje na ovaj redni broj.Redni broj 45.2.: Područje druge skupineNa ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost napodručju druge skupine prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji obavljajudjelatnost na području druge skupine i porezne olakšice i oslobođenja ostvaruju temeljemčlanaka 23. i 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08).Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području drugeskupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 25% od propisane stopeporeza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%, iznos olakšice izračunavajutako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području drugeskupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim djelatnostipoljoprivrede i ribarstva i koji plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju2008. - 2010. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%, iznos olakšiceizračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti napodručju druge skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj rednibroj.Redni broj 45.3.: Područje treće skupineNa ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost napodručju treće skupine prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji obavljajudjelatnost na području treće skupine i porezne olakšice i oslobođenja ostvaruju temeljemčlanaka 23. i 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj 86/08).Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području trećeskupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stopeporeza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavajutako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području trećeskupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj.Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnostipoljoprivrede i ribarstva i koji plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju2008. - 2010. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšiceizračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti napodručju treće skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj.Redni broj 46: Oslobođenja za porezne obveznike na području Grada Vukovara33

Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost napodručju Grada Vukovara prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici koji koristeporezne olakšice i oslobođenja sukladno člancima 30.a i 30.b Zakona o obnovi i razvoju GradaVukovara (Narodne novine broj 44/01, 90/05 i 80/08).Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području GradaVukovara i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit,iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedenedjelatnosti na području Grada Vukovara primijeni propisana stopa poreza na dobit od 20% idobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osimdjelatnosti poljoprivrede i ribarstva i koji ne plaćaju porez na dobit u razdoblju 2008. - 2010.godine, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedenedjelatnosti na području Grada Vukovara primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% idobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.Iznos olakšice na ovom rednom broju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost napodručju Grada Vukovara, osim poljoprivrede i ribarstva utvrđuju sukladno uvjetima ikriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.Napominjemo da je porezni obveznik dužan osigurati knjigovodstvene isprave odnosnoposebno porezno-knjigovodstveno praćenje za djelatnosti koje obavlja na područjima GradaVukovara.Napominjemo da je porezni obveznik dužan dostaviti priloge odnosno dokumentacijuprema posebnim propisima koji uređuju područje Grada Vukovara u svrhu korištenja porezniholakšica i oslobođenja sukladno tim propisima.Dobiveni iznos ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju44.Iznos oslobođenja ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na području Grada Vukovara, tada seu obračun oslobođenja uzima ukupno ostvarena dobit.Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan područja Grada Vukovara, tada se uobračun oslobođenja uzima dio dobiti ostvaren samo na području Grada Vukovara.Redni broj 47: Olakšice za porezne obveznike na brdsko - planinskim područjimaNa ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost nabrdsko-planinskim područjima prema članku 42. Pravilnika odnosno porezni obveznici kojikoriste porezne olakšice i oslobođenja sukladno člancima 7.b i 7.d Zakona o brdsko-planinskimpodručjima (Narodne novine broj 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05 i 80/08).Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdskoplaninskimpodručjima i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% odpropisane stope poreza na dobit odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice34

izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na brdskoplaninskimpodručjima primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj rednibroj.Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdsko-planinskim područjima, osimdjelatnosti poljoprivrede i ribarstva i koji plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit urazdoblju 2008. - 2010. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšiceizračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na brdskoplaninskimpodručjima primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj rednibroj. Iznos olakšice na ovom rednom broju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost nabrdsko-planinskim područjima, osim poljoprivrede i ribarstva prema posebnim propisima izčlanka 42. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom oobjavi pravila o potporama male vrijednosti.Napominjemo da je porezni obveznik dužan osigurati knjigovodstvene isprave odnosnoposebno porezno-knjigovodstveno praćenje za djelatnosti koje obavlja na brdsko-planinskimpodručjima.Napominjemo da je porezni obveznik dužan dostaviti priloge odnosno dokumentacijuprema posebnim propisima koji uređuju brdsko-planinska područja u svrhu korištenja porezniholakšica i oslobođenja sukladno tim propisima.Dobiveni iznos ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju44.Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.Ako porezni obveznik obavlja djelatnost isključivo na brdsko - planinskom području,tada se u obračuna olakšice uzima ukupno ostvarena dobit.Ako porezni obveznik obavlja djelatnost i izvan brdsko - planinskog područja, tada se uobračun olakšice uzima dio dobiti ostvaren samo na brdsko - planinskom području.Ako porezni obveznik koji obavlja djelatnost na brdsko - planinskom području, ostvari gubitak,tada nema temelja za korištenje porezne olakšice.Redni broj 48: Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonamaNa ovom rednom broju upisuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza za porezneobveznike korisnike slobodnih zona koji djelatnost obavljaju u slobodnim zonama premačlanku 43. Pravilnika odnosno za porezne obveznike korisnike slobodnih zona koji koristeporezne olakšice i oslobođenja sukladno člancima 36. i 37.a Zakona o slobodnim zonama(Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08), te sukladno Pravilniku o načinu izračuna izvršenihulaganja i iskorištenih potpora za ulaganje i o načinu ostvarenje porezne povlastice za korisnikeslobodnih zona (Narodne novine broj 122/08).Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima (redni broj48.1 + redni broj 48.2 + redni broj 48.3) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane narednom broju 44.U slučaju da je iznos ukupnih olakšica i oslobođenja iskazanih na ovom rednom brojuveći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam35

odlučuje i u prijavu poreza na dobit unosi iznose olakšica i oslobođenja koje želi koristiti, akoje su njemu u korist.Ako porezni obveznik koristi kumulirane porezne olakšice kao nositelj poticanjaulaganja i kao korisnik slobodne zone, iznos olakšice iskazuje samo na jednom rednom broju:ili na rednom broju 48 ili na rednom broju 51.Iznos olakšice ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju44., a neiskorišteni dio olakšice ne može se prenositi u naredna razdoblja.Napominjemo da su porezni obveznici – korisnici slobodnih zona dužni uz prijavuporeza na dobit priložiti i presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za izvršenaulaganja korisnika slobodne zone odnosno presliku potvrde o statusu nositelja poreznepovlastice za korisnika slobodne zone, te godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnikaslobodne zone.Redni broj 48.1.: Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. PravilnikaPrema članku 43.a Pravilnika na ovom rednom broju upisuju podatak korisnicislobodnih zona koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 85/08), a kojiplaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II razine u kojoj se zona nalaziprema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku – NKPJ sukladno članku 37. aZakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08).Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine –sjeverozapadna Hrvatska (HR 01) i koji plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stopeporeza na dobit u razdoblju od 2008. do 2010. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi10% iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnostina navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj rednibroj.Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – središnja iistočna (Panonska) Hrvatska (HR 02) i jadranska Hrvatska (HR 03) i koji plaćaju porez na dobitu visini 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2008. do 2013. godine odnosnoporez na dobit plaćaju po stopi 10%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarenedobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznosolakšice upisuje se na ovaj redni broj.Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema Zakonu oslobodnim zonama, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavipravila o potporama male vrijednosti.Redni broj 48.2.: Svota oslobođenja za korisnike slobodne zona za izvršena ulaganja premačlanku 43. PravilnikaPrema članku 43. Pravilnika, a sukladno članku 36. Zakona o slobodnim zonama(Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08), na ovome rednom broju upisuju podatak o iznosuolakšice korisnici slobodnih zona koji su do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o slobodnim zonama (Narodne novine broj 85/08), uložili u gradnju ili sudjelovali36

izgradnji objekata ulaganjem više od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornjugranicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganja propisane kartom regionalnih potpora iostvaruju pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj će iskoristitigornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje, propisane kartom regionalnihpotpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016. godine. Iznos olakšice izračunava se tako da se naiznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisanastopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.Redni broj 48.3: Svota oslobođenja za korisnike slobodne zone na području Grada Vukovaraprema članku 43. PravilnikaPrema članku 43. Pravilnika, a sukladno članku 37.a Zakona o slobodnim zonama(Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08), na ovome rednom broju upisuju podatak korisnicislobodnih zona na području Grada Vukovara koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali dostupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama (Narodnenovine broj 85/08), te koji plaćaju porez na dobit u visini 0% od propisane stope poreza nadobit u razdoblju od 2008. do 2010. godine odnosno ne plaćaju porez na dobit.Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanjadjelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveniiznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj.Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema Zakonu oslobodnim zonama, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavipravila o potporama male vrijednosti.Redni broj 49: Ukupno poticaji ulaganja prema članku 53. PravilnikaNa ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos za koji se umanjuje porezna obvezaporeza na dobit temeljem članka 15. stavka 3. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novinebroj 138/06), odnosno na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos poticanja ulaganja zakoji se umanjuje obveza poreza na dobit sukladno članku 53. Pravilnika (redni broj 49.1. +redni broj 49.2. + redni broj 49.3. + redni broj 49.4.)Temeljem navedenih odredbi, porezni obveznici koji su stekli prava na korištenjeporeznih povlastica temeljem odredbe članka 26. Zakona o porezu na dobit (Narodne novinebroj 177/04 i 90/05) i Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 73/00) mogu to pravokoristiti do isteka razdoblja za koje su odobrene.Dobiveni iznosi na pojedinim rednim brojevima (redni broj 49.1., redni broj 49.2., rednibroj 49.3. i redni broj 49.4.) ne mogu biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednombroju 44.Ako porezni obveznik koristi kumulirane porezne olakšice kao nositelj poticanjaulaganja i kao korisnik slobodne zone, iznos olakšice iskazuje samo na jednom rednom broju:ili na rednom broju 48 ili na rednom broju 51.Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.37

U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosaporezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavuporeza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.Porezne olakšica s naslova poticaja ulaganja mogu koristi novoosnovana društva kojaimaju rješenje nadležnog ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva da su nositelji poticajaulaganja.Redni broj 49.1.Na ovom rednom broju upisuje se, sukladno članku 53. Pravilnika, olakšica se naslovasmanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 4 milijuna kuna,koji plaćaju porez na dobit po stopi 10%, uz uvjet da zapošljavaju najmanje 10 zaposlenika.Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 10% idobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.Redni broj 49.2.Na ovom rednom broju upisuje se, sukladno članku 53. Pravilnika, olakšica s naslovasmanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 10 milijuna kunakoji plaćaju porez na dobit po stopi 7%, uz uvjet da zapošljavaju najmanje 30 zaposlenika.Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 13% idobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.Redni broj 49.3.Na ovom rednom broju upisuje se, sukladno članku 53. Pravilnika, olakšica s naslovasmanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 20 milijuna kuna,koji plaćaju porez na dobit po stopi 3%, uz uvjet da zapošljavaju najmanje 50 zaposlenika.Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 17% idobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.Redni broj 49.4.Na ovom rednom broju upisuje se, sukladno članku 53. Pravilnika, olakšica s naslovasmanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 60 milijuna kuna,koji plaćaju porez na dobit po stopi 0%, prema članku 26. stavku 4. Zakona, uz uvjet dazapošljavaju najmanje 75 zaposlenika.Redni broj 50: Ukupno poticaji ulaganja prema Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novinebroj 138/06)Prema članku 43. stavku 5. i članku 43. a Pravilnika, na ovom rednom broju iznosupisuju nositelji poticajnih mjera prema članku 4. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novinebroj 138/06) i korisnici slobodnih zona koji vrše početno ulaganje sukladno članku 36. Zakonao slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05 i 85/08). Dobiveni iznosi na ovomrednom broju i pojedinim rednim podbrojevima (redni broj 50.1. + redni broj 50.2. + redni broj50.3. + redni broj 50.4) ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.Ako porezni obveznik koristi kumulirane porezne olakšice kao nositelj poticanjaulaganja i kao korisnik slobodne zone, iznos olakšice iskazuje samo na jednom rednom broju:ili na rednom broju 48 ili na rednom broju 51.Iznos olakšica ne može biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju44., a neiskorišteni dio olakšica ne može se prenositi u naredna razdoblja.38

U slučaju da je iznos ukupnih poticaja iskazanih na ovom rednom broju veći od iznosaporezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavuporeza na dobit unosi iznose poticaja koje želi koristiti, a koje su njemu u korist.Porezne olakšica s naslova poticaja ulaganja mogu koristi porezni obveznici odnosnonositelji poticajnih mjera koji imaju potvrdu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva ostatusu nositelja poticajnih mjera kojom se potvrđuje da podnositelj prijave za korištenjepoticajnih mjera ispunjava uvjete iz Zakona o poticanju ulaganja i kojom dobivaju statusnositelja poticajnih mjera za ulaganje sukladno članku 13. Zakona o poticaju ulaganja (Narodnenovine broj 138/06).Redni broj 50.1.Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temeljuulaganja u visini protuvrijednosti kuna do 1,5 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera ikorisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za50% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdobljudo 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjestapovezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositeljapoticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se naostvarenu dobit primijeni stopa 10% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.Redni broj 50.2.Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temeljuulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera ikorisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdobljudo 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjestapovezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositeljapoticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se naostvarenu dobit primijeni stopa 13% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.Redni broj 50.3.Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temeljuulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera ikorisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdobljudo 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjestapovezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositeljapoticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se naostvarenu dobit primijeni stopa 17% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.Redni broj 50.4.Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temeljuulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera ikorisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdobljudo 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjestapovezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositeljapoticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se naostvarenu dobit primijeni stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.39

Redni broj 51:Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos poticaja ulaganja za koji se umanjujeobveza poreza na dobit (redni broj 49 + redni broj 50).Redni broj 52: Ukupna svota olakšica, oslobođenja i poticajaNa ovom rednom broju iskazuje se zbroj rednih brojeva 45., 46., 47., 48. i 51. za koji sesmanjuje porezna obveza (redni broj 45. + redni broj 46. + redni broj 47. + redni broj 48. +redni broj 51.).Iznos ukupne svote olakšica, oslobođenja i poticaja iskazane na ovom rednom broju, nemože biti veći od iznosa porezne obveze iskazane na rednom broju 44, što znači da semeđusobno isključuju iznosi iskazani na rednim brojevima 45., 46., 47., 48. i 51.Ako su iznosi pojedinih olakšica, oslobođenja ili poticaja, iskazanih na rednimbrojevima 45., 46., 47., 48. i 51., a koje kumulativno koristi porezni obveznik, veći od iznosaporezne obveze iskazane na rednom broju 44, tada porezni obveznik sam odlučuje i u prijavuporeza na dobit unosi iznose olakšica, oslobođenja ili poticaja koje želi koristiti, a koje sunjemu u korist.Redni broj 53: Porezna obvezaNa ovom rednom broju iskazuje se porezna obveza koja se utvrđuje tako da se odrednog broja 44 oduzme redni broj 52. (redni broj 44. - redni broj 52.).Redni broj 54: Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvuNa ovom rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na načinpropisan u članku 30. Zakona i u članku 52. Pravilnika.Ako je porezni obveznik ostvario prihode ili dobit poslovanjem u inozemstvu (izravnoili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, plaćenporez u inozemstvu može se uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji biza tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu.Iznos poreza na dobit koji se može uračunati u tuzemni utvrđuje se tako da se na prihodeili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni stopa za uračunavanje.Stopa za uračunavanje izračunava se tako da se stavi u odnos ukupna porezna obvezautvrđena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarene dobiti samo iztuzemnog poslovanja.Budući da je propisana samo jedna stopa za oporezivanje dobiti, to je ujedno i stopa zauračunavanje inozemnog poreza.Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava tako da sena prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, a tako dobiveniiznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati.Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u tuzemni porezuračunava stvarno plaćeni porez.U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznuprijavu porezni obveznik prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu.40

Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjerenu preslikuporezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava je inozemno porezno tijelo ili ovlašteniinozemni porezni savjetnik), ovjereni prijevod iste te dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu.Pri tome je bitno da se radi o istom poreznom obvezniku, o istoj vrsti poreza i da jeporez plaćen.Ako se dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, porezna prijava seispravlja po pribavljenom dokazu u skladu s člankom 66. Općeg poreznog zakona (Narodnenovine broj 147/08).Ako se dokaz o plaćenom porezu ne može pribaviti, podmiruje se porezna obveza upunom obračunanom iznosu.Ako porezni obveznik naknadno dostavi dokaz o plaćenom porezu, ispravlja se poreznaprijava u skladu s navedenom odredbom članka 66. Općeg poreznog zakona (Narodne novinebroj 147/08).Ako sa državom u kojoj je porezni obveznik ostvario dobit nije zaključen Ugovor oizbjegavanju dvostrukog oporezivanja, postupak uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvuprovodi se prema tuzemnim propisima na sljedeći način:1. ako je porezni obveznik u inozemstvu platio više poreza nego što proizlazi potuzemnom obračunu, priznaje mu se samo iznos do visine tuzemne porezne stope2. ako je porezni obveznik u inozemstvu platio manje poreza nego što proizlazi prematuzemnom obračunu, obvezan je uplatiti razliku.Redni broj 55: Porezna obveza za uplatuNa ovom rednom broju upisuje se iznos porezne obveze ako je redni broj 53. veći odrednog broja 54., odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa poreza koji se uračunava(redni broj 53. – redni broj 54.).Ako je iznos na rednom broju 54. veći od iznosa na rednom broju 53. tada se upisuje0,00 i ne može se iskazati iznos s negativnom predznakom odnosno porez plaćen u inozemstvumože se uračunati samo do visine porezne obveze po tuzemnim propisima.Redni broj 56: Uplaćeni predujmoviNa ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova do 9. veljače 2009.godine, pod uvjetom da porezni obveznik nema nepodmirenih obveza poreza na dobit, poosnovi duga i kamata iz prethodnih razdoblja.Ako postoje nepodmirenih obveze iz ranijih razdoblja, uplatama se, najprije, podmirujukamate, zatim dug po starosti i tek na kraju obveze po osnovi predujma za 2008. godinu, uskladu s odredbama Općeg poreznog zakona.Zato se na ovaj redni broj unosi podatak o plaćenom predujmu ustanovljenom na opisaninačin, što podrazumijeva usklađenje evidencija s podacima o plaćenom porezu na dobit izmeđuporeznog obveznika i Porezne uprave.Redni broj 57: Razlika za uplatu41

Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 55. veći od rednog broja56. odnosno ako je porezna obveza veća od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 55. –redni broj 56.).Redni broj 58: Razlika za povratNa ovom rednom broju iskazuje se podatak ako je redni broj 56. veći od rednog broja55. odnosno ako je porezna obveza manja od iznosa uplaćenih predujmova (redni broj 56. –redni broj 55.).Porezni obveznik koji je ostvario razliku za povrat pismeno se očituje nadležnojispostavi Poreznoj upravi o načinu korištenja razlike odnosno da li porezni obveznik višeplaćeni porez želi koristiti kao predujam za naredno razdoblje ili želi povrat više plaćenogporeza.Redni broj 59: Predujmovi za sljedeće porezno razdobljePredujmovi za sljedeće porezno razdoblje utvrđuju se tako da se porezna obvezaiskazana na rednom broju 53. podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju zakoje se podnosi prijava poreza na dobit.Nakon podnošenja porezne prijave porezni obveznik plaćat će predujmove poreza nadobit za 2009. godinu u visini utvrđenoj po poreznoj prijavi.Porezni obveznici nisu dužni uplaćivati razlike predujmova za razdoblje od siječnja doožujka 2009. godine.Porezni obveznici koji tijekom godine nisu morali plaćati predujmove jer su po poreznojprijavi za 2007. godinu ostvarili gubitak, a za 2008. godinu ostvare dobit, počinju uplaćivatipredujmove za 2009. godinu po predaji porezne prijave, odnosno za travanj 2009. godinenajkasnije do kraja svibnja 2009. godine.Dakle, prvi predujam za 2009. godinu po prijavi za 2008. godinu, plaća se za mjesec ukojemu je prijava predana Poreznoj upravi, ako je predana prije 1. travnja 2009. godine.Porezni obveznici koji su po poreznoj prijavi za 2007. godinu plaćali predujmove, a u2008. godini ostvarili porezni gubitak, poslije podnošenja porezne prijave nisu obvezni plaćatipredujmove za 2009. godinu.Na kraju Obrasca PD za istinitost i vjerodostojnost podataka iskazanih u prijavi porezana dobit vlastitim potpisom jamči porezni obveznik / opunomoćenik / ovlašteni poreznisavjetnik.DRŽAVNI TAJNIKRAVNATELJMr.sc. Ivica Mladineo42