12.07.2015 Views

NEDELJNE TABOO VESTI - BROJ 34 (.pdf)

NEDELJNE TABOO VESTI - BROJ 34 (.pdf)

NEDELJNE TABOO VESTI - BROJ 34 (.pdf)

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

uiosvetu marketinških komunikacijaRezervisano za budućeoglašivačeUdarne vestiPolitika a.d. preuzelalicence za devet časopisaKompanija Politika a.d. zaključila jedesetogodišnji ugovor o kupovini licenciza devet časopisa sa preduzećem za izdavanjenovina i časopisa Politika novinei magazini, objavljeno je na sajtu Beogradskeberze. Ugovor se odnosi na listove:Politikin zabavnik, Ilustrovana politika,Politika bazar, Ana, Viva, Svet kompjutera,Huper, Enigmatika i Razbibriga,navodi se na sajtu berze www.belex.co.yu.Na osnovu ugovora kompanija Politikaa.d. postala je jedini izdavač magazinaza koji je otkupila licencna prava, apredviđena je i mogućnost da jedna odugovorenih strana otkaže ugovor poslepet godina.Generalni direktor te kompanije ZoranVacić nije želeo da navede vrednostugovora, jer je to, kako je naglasio, poslovnatajna, ali je izrazio uverenje da ćemagazini za koje je ta kompanija kupilalicence biti profitabilniji nego do sada.Kao razlog sklapanja ugovora, Vacić jenaveo želju Politike a.d. da vrati pod svojeokrilje časopise koje je 2002. godinedobilo preduzeće Politika novine i magazini.Zakoni i propisiNaredba Ministarstva trgovine i uslugaIzbrisati Kosovo sa deklaracija proizvodaProšle nedelje na snagu je stupila naredba Ministarstva trgovine i usluga VladeRepublike Srbije, da se hitno promene deklaracije domaćih proizvoda na kojima jemeđu zemljama izvoznicama navedeno i Kosovo. Prema Zakonu o oglašavanju, „deklaracijaza Kosovo” na izvesnim proizvodima direktan je prekršaj jer se kupacupućuje na nepostojeću državu. Rok za promenu deklaracije nije utvrđen, ali domaćitrgovci treba što brže da reaguju jer im u suprotnom sleduje kazna Tržišneinspekcije.Trgovci i distributeri treba ovu naredbu da shvate krajnje ozbiljno. Nedopustivoje da se na bilo kom domaćem proizvodu posebno navodi Kosovo. Kosovo nije državai nijedan domaći proizvod ne može ovu oznaku imati na svojoj deklaraciji. Na sajtuMinistarstva gde smo i objavili naredbu, piše šta trgovci i distributeri, odnosnoproizvođači, treba da stave u zamenu na etiketi, izjavio je Dejan Gligorović, PR uMinistarstvu trgovine i usluga.Na sajtu Ministarstva stoji da se od privrednih subjekata, uvoznika, distributerai trgovaca očekuje samoinicijativno uklanjanje navedenih oznaka i to: fizičkimuklanjanjem, prelepljivanjem stikera, precrtavanjem trajnim markerom ili na nekidrugi način. Takođe da se isključivo mogu koristiti reference: „Kosovo, Srbija”,„Kosovo/Srbija”, „UNMIK/Kosovo” ili „Kosovo/1244 RS”.Pojedine kompanije poput koncerna Bambi-Banat, Imlek-a, Soko Štark-a, M-Rodić-a i Mercator-a već su postupile po naredbi Ministarstva i počele su sa uklanjanjemspornih deklaracijaSvetske kompanijezainteresovane za Knjaz MilošU čije ruke ide Knjaz?Dnevna novina Blic, u sredu 23. januara,objavila je intervju sa SlavenomŽivićem, odskora generalnim direktoromkompanije Knjaz Miloš.Prema rečima Slavena Živića, kompanijaKnjaz Miloš je već u fazi prodaje,odnosno pretprodaje. Očekuje se da ćekompanija biti prodata početkom 2009.godine, uz napomenu da su se mnogikupci već javljali. Među njima su i velikemultinacionalne kompanije Coca-Cola, Danone i Pepsi.Sadašnji vlasnik, investicioni fondSalford svoju svrhu vidi u zaradi, odnosnokupovini kompanije u koju ulažu,koju dovode do fit forme, a onda je prodaju.Vrednost kompanije Knjaz Miloš,po izjavi Živića, procenjuje se na više od100 miliona evra(Biznis, 21. januar 2008)(Kurir, 22. januar 2008)


Poslovne vestiProjekat BUS TVBUS TV počeo je sa radom u novembruprošle godine ponudivši novinu napolju oglašavanja u javnom prevozu –direktni i svakodnevni kontakt sa 300.000potrošača, odnosno korisnika usluga javnogprevoza.Osnovni cilj projekta predstavlja emitovanjeprograma koji će se sastojati odoglasnih TV spotova i nekomercijalnogsadržaja u vidu kratkih dokumentarnihfilmova i spotova koji treba da animirajuputnike u toku vožnje. U tu svrhu u 65autobusa privatnog prevoznika LUVBraća Šarac postavljeno je isto tolikomonitora. Svaki od ovih autobusa opremljenje centralno postavljenim monitoromod 17 inča i ozvučenjem koje činešest ravnomerno raspoređenih zvučnika.U cenu zakupa, prema uslovima BUSTV projekta, ulaze svih 65 autobusa, štosvakom klijentu omogućava da napravioglasnu kampanju koja nema određenukonkurenciju u pogledu dužine kontaktasa oglasnom porukom i demografskomraznolikošću potrošača.Oglasni spotovi se puštaju u blokovimaod po pet minuta (300 sekundi), asvaki klijent ima učešće od minimum 20sekundi. Materijal koji se sastoji od 12blokova oglasnih poruka i različitih zanimljivihnekomercijalnih sadržaja (kratkidokumentarni filmovi i spotovi),emituje se tokom cele vožnje svakogautobusa. U svakom bloku klijent imamogućnost emitovanja različitih TVspotova, što znači da u jednom satu možeimati i do 12 različitih spotova.Statistika kaže još nešto: prosečnadnevna vožnja jednog autobusa iznosi16 sati, od toga se oglasni TV spotoviemituju 14 sati, dok su dva sata rezervisanaza nekomercijalne sadržaje (učešćenekomercijalnog sadržaja iznosi oko15 odsto, a komercijalnog 85 odsto). Nadnevnom nivou, svaki oglasni spot emitujese minimum 170 puta po autobusu,odnosno 11.000 puta u svih 65 autobusazajedno. Svaki klijent ima preko 55 minutaoglasnog prostora dnevno po autobusu(170 emitovanja x 20 sekundi),odnosno skoro 60 sati emitovanja u 65autobusa svakog dana. Na mesečnom nivousvaki oglašivač ima preko 1.800 satiemitovanja u svih 65 autobusa.BUS TV projekat pokrenule su agencijaXXL Marketing i firma Šarac. Njihovidosadašnji klijenti bili su: ProCreditBank, Delta City, Ariston, Banca „Intesa”,Dunav osiguranje, Novosti i Ministarstvozdravlja Republike Srbije.Napravljen uži izbor za nagradeza korporativnu odgovornostU programu 400 firmiNakon šestomesečnog sprovođenjaprojekta Uspostavljanje korporativnedruštvene odgovornosti preduzeća u jugoistočnojEvropi (CSR) od ukupno 48preduzeća koja su aplicirala, u uži izborza Nagradu za korporativnu društvenuodgovornost izabrano je jedanaest u kategorijivelikih, i šest u kategoriji malihi srednjih preduzeća. Za kompanije kojesu preliminarno ocenjene i ušle u uži izbor,predviđene su posete do 6. februarakako bi bili provereni podaci dostavljeniu prijavama.U kategoriji velikih preduzeća izabranisu: Ball Packaging Beograd, BritishAmerican Tobacco Vranje, Coca Cola hbcBeograd, Carlsberg Čelarevo, Delta HoldingBeograd, Erste Bank a.d. NoviSad, Galeb Group Šabac, Holcim NoviPopovac, Telefonija Beograd, Telenord.o.o. Beograd i Tigar a.d. Pirot.U kategoriji malih i srednjih preduzećaizabrani su: Bivoda Vranje, EkoMetal Vrdnik, Eukons Beograd, JugohemNova Pazova, Maja Promet Beogradi Ribbon-cms Beograd.Nakon posete kompanijama žiri, sastavljenod predstavnika Vlade, nevladinihorganizacija, univerziteta, medija,na osnovu proverenih rezultata sa terena,odlučiće koje će tri kompanije u kategorijivelikih i tri u kategoriji malih preduzećabiti kandidati za CSR nagradu.Njima treba samo malo topline...Ovaj program, kojim je bilo obuhvaćeno400 preduzeća u Srbiji, finansiranemačko Ministarstvo za ekonomsku saradnjui razvoj, a sprovodi ga nemačkaorganizacija InWEnt GmbH iz Kelna sapartnerskim organizacijama u zemljamajugoistočne Evrope. Privredna komoraSrbije određena je za nacionalnogpartnera zaduženog za realizaciju planiranihzadataka i ostvarivanje ciljevaprojekta u Srbiji.Konkurs za izraduEko-znakaMinistarstvo zaštite životne sredine unarednih mesec dana raspisaće konkursza izradu grafičkog prikaza ekološkogznaka. Eko-znak treba da simbolizuje iliafirmiše životnu sredinu Srbije, a nakonobjave konkursa koji će trajati 30 dana,rezultati će biti objavljeni na sajtu togministarstva.Ekološki znak je namenjen proizvodimaza čiju se proizvodnju smanjujepotrošnja resursa, upotrebljavaju se sekundarnesirovine, reciklirani ili delimičnoreciklirani materijali i uopšte imajumanji negativan uticaj na životnu sredinu.Odabir će vršiti komisija Ministarstvazaštite životne sredine, a pobednikukonkursa će biti isplaćena novčananagrada. Ministarstvo postaje vlasnikEko-znaka.BetaAgencija Nova Y&R, u saradnji sa modnom agencijom Fabrika i dnevnim listomKurir, kao medijskim pokroviteljem, nesebično je pomogla Centru za integracijumladih tako što je oglasom pozvala sve Beograđane da novčanim prilozima pomognumališanima bez doma. Učestvujte i vi zajedno sa nama u ovoj akciji. Obezbedimodeci da makar na trenutak osete da neko brine i misli na njih.Obezbedimo Svratište!NTV 2


JAT i Henkel sponzori FKCrvena zvezdaTri pitanja - tri odgovoraNovi član evropske porodice1) Kako je došlo do pristupanjaagencije Olaf&McAteer Srbija evropskojPR mreži Pleon?Sponzorski pul FK Crvena zvezdabogatiji je za još dva sponzora.Direktor JAT-a Saša Vlaisavljević,potpisao je sponzorski ugovor sa prvimčovekom Zvezde Toplicom Spasojevićem.Iako se ugovor nalazi pod velomposlovne tajne, potpisnici su obelodanillida će se on uglavnom ogledati u pogodnostimaprilikom iznajmljivanju čarterletova, odnosno cenama pojedinačnihkarata za putovanja fudbalera i rukovodstvaZvezde.Kompanija Henkel takođe je potpisalasponzorski ugovor sa Crvenom zvezdom.Ugovor su potpisali Nenad Vučinić,predsednik Henkel Adria i HenkelSrbija, Darko Kozlovački, menadžerposlovne jedinice Henkel Lepkovi i Tehnologije,i Toplica Spasojević, predsednikFK Crvena zvezda.Ugovor o sponzorstvu zaključen je dokraja 2008. godine, i obuhvata brojnezajedničke aktivnosti u cilju promocijeHenkel Ceresita kroz delatnost fudbalskogkluba Crvena zvezda.Promene u AD DušanPetronijevićUpravni odbor AD Dušan Petronijevićiz Kruševca 4. oktobra 2007. godinedoneo je odluku o promeni poslovnogimena, sedišta i povećanju osnovnogkapitala, objavio je Privredni pregled uizdanju od 23. januara.Novo poslovno ime je sada AD za proizvodnjuambalaže Duropack sa se-dištemu Balkanskoj ulici broj 72 u Kruševcu.Upravni odbor je doneo i odluku oizdavanju običnih akcija druge emisijeradi dokapitalizacije, na osnovu koje suizdate akcije u ukupnom obimu od128.930.670 dinara, tj. 128.930 akcijapojedinačne nominalne vrednosti od1.000 dinara. Kupac akcija je bio DuropackAG iz Beča (Austrija), po osnovuobaveznog investiranja iz Ugovora oprodaji društvenog kapitala metodomjavnog tenderaPleon je dugo tragao za partnerskomagencijom u Srbiji. Tražili su nekoga ko ćebiti u stanju da ispuni stroge strandardeposlovanja i pruži adekvatnu uslugu klijentimakoji sa mrežom rade na međunarodnomnivou.Agencija Olaf&McAteer počela je saradnjusa Pleonom pre dve godine, na preporukunekolicine Pleonovih klijenata koji susa nama do tada poslovali. Obe strane sudvogodišnju saradnju veoma pozitivno ocenile,pa je sredinom prošle godine usledilaPleonova ponuda da im postanemo partneri,što smo sa zadovoljstvom prihvatili.2) O kakvoj se vrsti integracije radi,odnosno kakva je priroda PR mrežePleon (ko su njeni članovi)?Pleon je međunarodna konsultantska mreža evropske tradicije. Nastala je ujunu 2004. i za tri godine narasla na više od 1.000 zaposlenih u 32 zemlje. Deo jeglobalne mreže Brodeur Pleon Worldwide, koja ima predstavništva u gotovo 50zemalja širom sveta, na pet kontinenata. Prevazilazeći tradicionalni pogled naoglašavanje i komunikacije, i stvarajući pozitivnu razliku u konkurentnosti iuspehu svojih klijenata. Pleon je od strane čuvenog Holmes Report-a proglašen zaEvropsku konsultantsku kuću godine u 2007.Olaf&McAteer je 1. januara 2008. godine postao partnerska agencija Pleona.Usvojili smo novo ime ― Pleon Olaf&McAteer. Naša integracija u mrežu nemauticaja ni na vlasničku ni na upravljačku strukturu. Jednostavno, postali smo novičlan velike evropske porodice.3) Šta će ova integracija konkretno doneti agenciji Olaf&McAteer? Nakoji način će uticati na vaše poslovanje?Prednosti su zaista brojne. Pre svega, u prilici smo da razmenjujemo iskustva iproširujemo znanja sarađujući sa profesionalcima koji su u našem poslu i više od30 godina. Pleonova Letnja akademija, koja se svake godine održava u drugomevropskom gradu, mesto je za koje se uvek traži ulaznica više, jer ste tu u prilicida čujete najnovija dostignuća iz sveta oglašavanja i PR-a, što je za nas veoma dragoceno.Jednu od značajnih prednosti ove saradnje čine i klijenti koji sa Pleonovommrežom rade u Evropi i koji, dolazeći u Srbiju, kod nas u Pleon Olaf&McAteer-unailaze na uslugu na koju su navikli, što je za njih veoma važnoZanimljivostSrbije nema na Google-uLjiljana Boljanović,direktor agencije Olaf&McAteer SrbijaInternet pretraživač Google u svojoj osnovnoj, engleskoj verziji (www.google.com) zna za srpski jezik, ali nema opciju sužavanja pretrage na veb strane u Srbijiili Crnoj Gori – zato što njih nema na Google-ovom spisku zemalja, prenosi agencijaBeta.Pod opcijom advanced search, u odeljku region, ovakva vrsta pretrage je omogućenaza gotovo sve zemlje sveta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Hrvatskui Makedoniju, jer se one, za razliku od Srbije i Crne Gore, nalaze na spiskuNTV 3


Svet sajmovaDrupa 2008. sa rekordnimbrojem prijavljenihizlagačaSajam Drupa 2008. koji će se održatiu Diseldorfu od 29. maja do 11. juna, premanajavama organizatora, prevazići ćesve dosadašnje rekorde. Sa oko 170.000kvadratnih metara izložbenog prostora(što otprilike odgovara površini od 40fudbalskih igrališta) i preko 1.800 izlagača,print media messe biće veći nego bilokad u svojoj 50-godišnjoj istoriji. Rasprodatoje celo sajmište uključujući i pomoćnepaviljone. Ovakvom interesovanjudoprinela je povećana tražnja za izložbenimprostorom od strane vodećihsvetskih firmi u oblasti štamparske tehnologije,kao i sve veći broj grupnih i nacionalnihštandova, naročito iz Azije.Ovako veliki broj prijavljenih izlagačaviše nego jasno podvlači globalno vodećuulogu sajma Drupa za štamparskuindustriju i medije – izjavio je Verner Dornšajdt(Werner M. Dornscheidt), predsednikuprave sajma Diseldorf (MesseDüsseldorf).Na sajmu će se predstaviti izlagači izoblasti digitalnih rešenja: Xerox, HP-Indigo,Agfa-Gevaert, Fujifilm, Kodak, KonicaMinolta, Ricoh itd.Biće predstavljeni i Heidelberger DruckmaschinenAG, Polar-Mohr, zatim štampa,materijali, štamparske usluge, Print-City i drugi inostrani izlagači iz oblastidodatne štamparske obrade, prerade papira,proizvodnje sredstava za pakovanje(Bobst, E.C.H. Will, Bielomatik), knjigoveznice,završna štamparska obrada(Müller Martini, Horizon), štamparskemašine, povezivanje knjiga i završna obrada(Koenig & Bauer AG, Ferag AG, Windmöller& Hölscher, Kolbus, Mitshubishi,Komori, Ryobi, Cerrutti).Dodatne informacije o sajmu možetepročitati na sajtu: www.drupa.comPolitički marketingU predizbornoj kampanji emitovano 2.<strong>34</strong>7 spotovaTokom predsedničke kampanje na televizijama je emitovano ukupno 2.<strong>34</strong>7predizbornih spotova, a plaćenih termina je bilo u trajanju od 90 sati, pokazala jeanaliza medija, a prenela TV B92.Analiza je pokazala da je kandidat Demokratske stranke za predsednika SrbijeBoris Tadić imao 906 predizbornih spotova, a kandidat Srpske radikalne strankeTomislav Nikolić 467. Tadić je imao i najviše priloga na televizijama u informativnomprogramu – 194, Tomislav Nikolić – 148, na trećem mestu je kandidat Socijalističkepartije Srbije Milutin Mrkonjić sa 142 priloga, a iza njih su drugipredsednički kandidatiTanjugBez rečiKampanja „Apstinirašminiraš” za povećanjeodzivaSlogan Apstiniraš miniraš biće motokampanje Inicijative mladih za ljudskaprava kojom će ta nevladina organizacijapozvati građane da izađu na predsedničkeizbore 3. februara, izjavila je TanjaMatić iz Inicijative.U okviru kampanje za povećavanje odzivamladih na izbore biće održane uličneakcije u Beogradu, Novom Sadu, Nišui Kragujevcu, a napravili smo i specijalnibroj našeg časopisa REZ, koji ćemobesplatno deliti mladima – rekla je TanjaMatić.Prema njenim rečima, kampanja je usmerenaprvenstveno na demokratski orijentisaneapstinente kako bi se kod njihpodigla svest o neophodnosti izlaska naizbore.Srbija ne može sebi da priušti luksuzda se retrogradne radikalne snage vratena vlast i sve nas vrate unazad.Apstiniraš-miniraš je slogan kojim želimoda ukažemo na pogubnost apstinencijei odsustva jasno izraženog političkogstava i društvene osvešćenosti kodmladih ljudi.Kako komentarišete činjenicu da je za kandidata SRS glasalo 1,6miliona građana Srbije?Moj prvi komentar na činjenicu da je radikalski kandidat dobio 1,6 milionaglasova glasi - malo! Zaista mislim da je to malo glasova kada se tajbroj uporedi s brojem birača koji se osećaju kao tranzicioni gubitnici - oko2,5 miliona, onih koji su antievropski orijentisani - oko 2,28 miliona i istotoliko nacionalistički orijentisanih birača, s brojem onih koji smatraju daje stanje u zemlji nepodnošljivo - oko dva miliona, onih koji nemaju poverenjeu političke i društvene institucije - oko 1,77 miliona, onih koji i danaspodržavaju politiku Slobodana Miloševića - oko 1,37 miliona, s brojem biračakoji smatraju da žive nepodnošljivo ili teško podnošljivo - 1,25 miliona...Citat iz intervjua sa Srećkom Mihailovićem, israživačem Instituta društvenihnauka, objavljen 22. januara u dnevnoj novini Danas, pod naslovomBitka za poverenje u budući rad predsednika.NTV 4


Savet za promociju SrbijeČetvrti sajam brendovaU Beogradu će se od 7. do 9. februara u Svečanoj sali Beogradskog sajma početvrti put održati trodnevna Brend konferencija – serijal predavanja, kreativnihradionica i debata koje će obrađivati nove tendencije u oblasti brendiranja.Glavni gost-predavač biće Kevin Keler (SAD), jedan od najvećih svetskihstručnjaka iz oblasti brendiranja i koautor kultne knjige Marketing menadžmentsa guruom marketinga Filipom Kotlerom.On će govoriti o Novim imperativima u brendiranju, a biće održana i promocijanjegove knjige Slučajevi najbolje prakse u brendiranju na srpskomjeziku.Hoze Filip Tores iz Španije, osnivač i direktor agencije Blum konsalting, govorićeo Novim pristupima u brendiranju država i regiona, temi u kojoj je jedanod vodećih eksperata, što potvrđuju i njegovo učešće u (re)pozicioniranju višezemalja, regija i gradova.O svojim iskustvima govoriće i Čarli Krou (Engleska), generalni direktor CSkuerd holdingsa i osnivač prvog Venecijanskog festivala medija koji je radiokonsultantske projekte za klijente kao što su Adidas, Eurosport, Svetska federacijaoglašivača...Predavači na četvrtom Brend feru biće i Dajana Kromer, vlasnik kompanijeKromer grup, specijalista za strateške komunikacije i organizacioni razvoj saviše od 25 godina iskustva u SAD i 12 godina rada u centralnoj i istočnoj Evropi,i Ralf Kebe (Nemačka), direktor konsultantske kuće Interbrend, koja je razvilasopstvenu metodologiju merenja vrednosti brenda.U okviru manifestacije, pored ostalog, biće održan i okrugli sto sa temom Odbrendiranja Srbije do brenda Srbija na kome će učestvovati gosti i domaćini.Kupac očima pojedinih stručnjakaKakav je srpski potrošač* * *U okviru akcije Volim brend, živim za brend, Dejan Šapić, posle objavljivanjaistoimene knjige i nekoliko promocija, priprema stručni skup Kakav je srpskipotrošač. Cilj skupa je da okupi medije, agencije i direktore marketinga firmi kojibi dobili na jednom mestu odgovore na pitanja kakvi su trendovi kupovine uSrbiji i šta su najčešći motivi svakodnevnih odluka o kupovini. Po prvi put najednom mestu, govoriće stručnjaci iz istraživačkih agencija, agencije za istraživanjepraćenosti televizije, kreatori kampanja koji su „slušali” potrebe potrošačai analitičari.Na skupu su najavljeni sledeći govornici sa navedenim temama:Kakvi su životni stilovi i navike potrošača u Srbiji - Goran Tintor, direktoristraživanja potrošačkih navika, GfK Beograd,Koji tipovi tv emisija se gledaju u Srbiji u poslednje 2 godine - Darko Broćić,direktor, AGB Nielsen Media Research,Kako se brend Aqua Viva približio aktivnim potrošačima - Slavica Popović,direktor marketinga, Knjaz Miloš,Kako odlučujemo kada kupujemo - Dejan Šapić, marketing konsultant iautor knjige Volim brend, živim za brend.Skup će biti održan u Media Centru (Sava Centar), sala 2, u četvrtak 31.januara sa početkom u 11 časovaKolumna o Savetu za promociju Srbije i vest da je uglednidirigent predsednik Saveta skoro nije nikog posebnouzbudila.Bar ne javno.Dirigent diriguje čitajući note.Marketinški „dirigenti” imaju svoje note. Izvođenjem poovim i sličnim „notama”ostvaruju se poslovni ciljevi.Dugoročnost!Pismo čitaocaDragi Žozefe,Kako stići ovu našu naivnu, nedotupavnui nabubanu(?) stvarnost? OdPOLITIČKOG TELALENJA (što kažu,MARKEETINGA), dobošarenja,samohvale, te od srca, te od džepa –zna se kako. Ali BRENDIRANJE SR-BIJE stvarno, bez viza, prelazi sve granice.Pa u kojoj galaksiji vlada i ministribubaju neki brend? Kako nastadeIRSKO PLATNO, IRSKI TWEED,ŠVAJCARSKI SAT, ŠVAJCARSKISIR (naravno, i rupe u njemu) i OS-TALI NACIONALNI BRENDOVIsveta? Pa onda teritorijalni, oblasni–kao ŠETLENDSKI PULOVERI,ŠKOTSKI VISKI, BAVARSKA PI-VA, DONEGAL TWEED...Pa po mestu nastajanja JAGODIN-SKO PIVO, PLZENSKO, BEČKIVALCERI, pa porodično, kao HARIStweed, GAVRILOVIĆ SALAME...I nabrah, bez reda, bez biranja poreklatek nekoliko. Pa koja je pametnavlada, pre sveta i veka sve njih izvelado pojma BREND-a, pojma posebnogkvaliteta na koji se ugledaju idrugi (izgleda da cena baš i nije nekomerilo). Jednostavno se niko ne možeklonirati u svetski, makar i nešto nižiPOJAM, KLASU koja je vrh kvaliteta,izrade, merilo. Kao švajcarskisat. Pojam vremena (a i železnice imne zaostaju!) TAČAN KO ŠVAJCAR-SKI SAT je još davno “iskočilo” SA-MO, bez pomoći vlade, države i zavisiloje od truda zbira POJEDINACA,njihovih ličnih ubeđenja o neophodnostiafirmacije i pojma kvaliteta, trajnosti,recimo i tačnosti (sat). BRENDjeste, ali država ga stvorila NIJE. Sećamse davne, skoro nestale Amerike,organizacije GOOD HOUSKEEPINGkoja JE vodila neku brigu i politiku,ali samo SAVETOVALA sugrađanimaKAKO da biraju uslugu, robu, iznalo se ako ONI kažu za nešto da jeOK, to je OK, ali još ne i brend. Mnogovode proteklo je Nijagarinim vodopadimadok 3M (selotejpi) i slični nisupostali svetski pojam. NESCAFE (ualu-kesicama u K-RATIONs kutijamaobroka hrane za vojsku). I nekakoNES postade svetski brend. Bilo ga jeMNOGO, uvek isto i uvek dobro. Nijebilo zakona i uredbi. NIPova i budžeta.Brend su kreirali LJUDI zalaganjemi radom. Pa radimo tako i mi!Pozdrav,Mirko von PalićNTV 5


IstraživanjeUpotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u Srbiji u 2007. godiniRepublički zavod za statistiku objavio je, krajem prošle godine, rezultate istraživanja na temu Upotreba informaciono-komunikacionihtehnologija u Republici Srbiji u 2007 godini. Urađena su dva istraživanja, jedno se odnosi na pojedince, a drugim suobuhvaćena preduzeća. Sprovedena su po EUROSTAT metodologiji, na teritoriji Republike Srbije bez Kosova i Metohije.Ispitivanje domaćinstava urađeno je telefonskom anketom, u kojoj je bilo dozvoljeno i posredno anketiranje (davanje odgovoraumesto odsutnog lica). Prema metodologiji EUROSTAT-a, obuhvaćena su domaćinstva sa najmanje jednim članom koji ima između16 i 74 godine, kao i pojedinci iste starosne dobi. Anketa za preduzeća sprovedena je na uzorku stratifikovanom po veličinii delatnosti telefonskom metodom. Obim uzorka iznosio je 1.000 preduzeća. Prema metodologiji EUROSTAT-a obuhvaćena supreduzeća sa deset i više zaposlenih iz sledećih delatnosti: prerađivačka industrija, građevinarstvo, trgovina na veliko i malo,opravka motornih vozila, hoteli, kampovi i drugi smeštaji za kraći boravak, saobraćaj, skladištenje i veze, poslovi u vezi sa nekretninama,iznajmljivanje i poslovne aktivnosti, kinematografske i video aktivnosti, radio i TV aktivnosti. Ove godine istraživanjemje obuhvaćen i finansijski sektor (banke i osiguravajuća društva).Predstavićemo grafikone koji se odnose na upotrebu računara i interneta u preduzećima.Da li vaše preduzeće koristi sledeće informaciono-komunikacionetehnologije?Da li vaše preduzeće ima pristup Internetu?Procenat preduzeća koja koriste IT sisteme pomoću kojih se vrširukovođenje poslovima koji se odnose na plasiranje ili prijemporudžbinaDa li vaše preduzeće ima Web Site?Da li vaše preduzeće ima neku od sledećih vrsta eksterne konekcijesa Internetom?Da li je vaše preduzeće zapošljavalo IT stručnjaketokom januara2007. godine?Da li je vaše preduzeće naručivalo proizvode/usluge putem Interneta?Da li je vaše preduzeće u januaru 2007. koristilo neku softverskuaplikaciju za upravljanje informacijama o klijentima, tzv. CRM,koja omogućava:Da li vaše preduzeće posredstvom Web Site-a pruža sledeće usluge?Tokom januara 2007. godine 11,9 posto preduzeća u Srbiji koristiloje CRM sistem koji omogućava analiziranje informacija o klijentimaza potrebe marketinga, dok 10,9 posto preduzeća koristi CRMza unos, skladištenje i stavljanje informacija o klijentima na raspolaganjedrugim poslovnim službama. Analiza preduzeća prema veličinipokazuje da CRM sistem poseduje 26,1 posto velikih preduzeća,srednjih preduzeća (12,9) i malih preduzeća (8,8). Analiza preduzećaprema oblasti poslovanja pokazuje da banke i osiguravajućadruštva najviše koriste CRM sistem (42,1 posto), a zatim slede preduzećaiz oblasti saobraćaja, skladištenja i veza (29,5)NTV 6


Vesti iz svetaDobro zdravljebritanskih oglasaASA (Advertising Standards Authority),telo koje u Velikoj Britaniji kontrolišepoštovanje standarda u oglašavanju,nedavno je objavilo pregled koji seodnosi na oglase za hranu i piće, odnosnona stepen poštovanja propisanihstandarda u ovoj oblasti. Još od jula prošlegodine tim istraživača ASA-e radio jeistraživanja, pošto su tada uvedena nova,strožija pravila za oglašavanje hranei pića u Velikoj Britaniji, kao posledicazabrinutosti zbog sve prisutnije gojaznostikod dece. Uvođenje zakonskihrestrikcija treba da ohrabri promovisanjezdravije hrane.Rezultati istraživanja su, prema izveštajuASA-e, više nego ohrabrujući: od759 oglasnih poruka, samo njih šest - 0,8odsto, prekršilo je odredbe Zakona o oglašavanju.Istraživanjem je obuhvaćeno292 TV spota, 20 oglasa na internetu, 33bilborda, 377 štampanih oglasa, 27 rotirajućihoglasa, tri bioskopska i sedamoglasa poslatih i-mejlom.Christopher Graham, generalni direktorASA-e, komentarišući rezultate istraživanja,rekao je:Poštovanje novih pravila o oglašavanjuhrane veoma je ohrabrujuće i pokazujesve prednosti sistema samoregulacijeu oglašavanju. Oglasna industrijaje adekvatno odgovorila na zabrinutostVlade i potrošača zbog gojaznosti kod dece.ASA će nastaviti da budno prati oglašavanjei blisko sarađuje sa oglasnom industrijom,kako bi stepen poštovanja pravilaostao i dalje visok.Privatnost sprečava“propagandni udar” na mobilneUskoro masovnooglašavanjeMobilni telefon pravi je zlatni rudnikza one koji se bave marketingom, poštoon može da otkrije sve o svakome, od togakoga zovete pa do toga koju muzikuvolite. Ako se zna da je mobilni telefonskoro uvek nadohvat ruke svog vlasnika,onda ostaje razmatranje nalaženjapravog trenutka da se ispostavi odgovarajućaoglasna poruka.Ovoga su i te kako svesni u marketinškimagencijama u SAD, ali im na putustoje operatori mobilne telefonije koji seplaše da bi takvo oglašavanje oteralo pretplatnikekod konkurencije.Pitamo se da li će korisnik biti zastrašenidejom da mu telefon iznenada zazvonii da se pojavi ponuda radnje poredkoje upravo stoji, kaže Džarvis Kofin,izvršni rukovodilac Burst Media Corp.Za sada se vodi računa o privatnosti,ali mnogi veruju da za godinu-dve to višeneće biti slučaj i da će oglasne poruke„preplaviti” mobilne telefone Amerikanaca.Može se već zamisliti sledeća situacija– slećete u San Francisko, a namobilnom vam se pojavljuje spisak preporučenihhotela i agencija za rentiranjeautomobila.Istraživači iz eMarketer procenjujuda će se troškovi za oglašavanje putemmobilnih telefona povećati sa 900 milionadolara 2007, na skoro 4,8 milijardidolara 2011. godine. Poređenja radi, ostalividovi oglašavanja (plaćena pretragana netu) „samo” će se duplirati na 42milijarde dolara.Za sada „mobilno oglašavanje” ide umasovnu publiku, jer samo nekolicinaprovajdera obezbeđuje ograničeno usmeravanjena osnovu starosti, pola, poštanskogbroja, ili nekih drugih karakteristika.Doduše, to će se sigurno promeniti.Od 1996. godine Federalna komisijaza komunikacije donela je odlukuda se u bežičnom saobraćaju mora pomoćipoliciji tako što će se omogućiti lokacijaonoga ko zove. Od tada se vodi debatada se lokacija mobilnog telefonaučini dostupna komercijalnim servisimai oglašivačima.Televizori sa Google-omJapanska elektronska kompanija Panasonicpredstavila je na nedavno održanomsajmu elektrotehnike široke potrošnjeCES (Consumer Electronics Show)u Las Vegasu svoj televizor sa tehnologijomViera Cast.Ova tehnologija omogućava priključenjena razne usluge američkog internetpretraživača Google kao što su internetsajt za razmenu video-sadržaja YouTube ili softverska aplikacija za sređivanjei objavljivanje digitalnih fotografijaPicasa. Viera Cast omogućava direktanpristup na televizoru sa priključkomza internet okruženju za surfovanjepo raznim internet uslugama u personalizovanominterface-u.Prvi Viera Cast modeli televizora trebalobi da se pojave na tržištu u prvompolugođu 2008. godine, ali cena još nijeobjavljena, preneli su francuski mediji.Coca-Cola uklanjauvredljive oglasne porukeAmerička kompanija Coca-Cola odlučilaje da sa ulica ruskog grada NižnjiNovgorod sama skloni oglasne porukesvojih proizvoda, pošto ju je grupa pravoslavnihvernika okrivila za skrnavljenjenacionalne tradicije zbog korišćenjaslika čuvenih ruskih hramova u promotivnojkampanji, saopšteno je iz predsedništvate kompanije u Rusiji.Sredinom decembra grupa pravoslavnihgrađana Nižnjeg Novgoroda uputilaje protest gubernatoru oblasti i crkvenimvlastima, okrivljujući Coca-Colu zabogohulne oglasne poruke koje vređajureligiozna osećanja i ponižavaju nacionalnodostojanstvo.Vlasnici internetprezentacija se spremajuza novi model oglašavanjaVlasnici veb sajtova će uskoro moćida sklapaju parterske ugovore sa velikihoglašivačima kao što su HBO, Harley-Davidsoni Taco Bell koji su spremnida plate za svakog posetioca koji će čutiaudio oglas u trajanju od pet sekundi.Televizijska publika danas provodi četiriputa više vremena na Internetu negoispred televizora. Veliki oglašivači trošemanje para na oglašavanje na TV mrežamazato što ovaj način oglašavanja postajesve manje efikasan.Internet oglašavanje je mnogo bolje definisanoi na ovaj način oglašivači moguda usmere svoje audio oglase od 5 sekundiciljnim potrošačima. Kompanije kojekoriste Pay-per-click i druge oblike onlajnoglašavanja su odavno upoznate saprednostima ciljnog oglašavanja.NetAudioAds Pay-Per-Play je oglasnikanal koji je podržan od strane jednogod pet velikih Internet pretraživača ismatra se da će PPP oglašavanje postativeliki medijski događaj u svetu.Više od 66.000 oglašavača je spremnoda plate vebmasterima za svakog posetiocanjihovog sajta koji će poslušati audiooglas, bez toga da posetilac mora dakupi proizvod, ode na sajt oglašivača ilibilo šta drugoIzvor: www.pr-inside.comNTV 8


BASCAPOduzimanje falsifikata i od potrošačaVojislav Žanetić, kreativnidirektor agencije MosaicPetronije Arbitar kao idolU izveštaju Akcije privrede za zaustavljanje krivotvorenja i piratstva (BASCAP)pri ICC-u (Međunarodnoj trgovinskoj komori) za period od 7. do 14. januara navodise da je ovu nedelju obeležio znatan broj konfiskacija falsifikovane luksuzne robe,odeće i DVD-ova u Sjedinjenim Američkim Državama, 3.000 boca falsifikovanogšampanjca u Belgiji i velika količina diskova, kompjuterske opreme i konzola u Čileu.Francuski carinici konfiskovali su preko 200.000 lažnih tableta.U delu koji se odnosi na postignute rezultate u ovoj oblasti navedeno je više slučajevakao što je donošenje sudske odluke kojom se jednom američkom državljaninunalaže da plati kaznu od 20.000 dolara za prodaju falsifikovanih iPod-ova ili zatvorskakazna u trajanju od 30 meseci za Amerikanca koji je organizovao proizvodnjui prodaju falsifikovane robe. Državljaninu Češke za krivično delo ilegalnogpostavljanja filma Simpsonovi na internet izrečena je novčana kazna. U Švedskoj,navodi se u izveštaju, tužilaštvo se sprema da podigne optužnicu protiv operatoravelikog broja sajtova zbog povrede autorskih prava.Da se u svetu zaštita intelektualne svojine neprestano unapređuje, potvrđuje ipodatak da je švajcarski Zakon o zaštiti intelektualne svojine dopunjen odredbomkoja propisuje oduzimanje falsifikovane robe i od samih potrošača.Studija Kraljevskog farmaceutskog društva iz Velike Britanije pokazala je da uovoj zemlji više od dva miliona ljudi redovno kupuje lekove putem interneta, uprkosriziku da se radi o falsifikovanim lekovimaDrugi o namaReklame nekad i sadOd samog početka izlaženja Politika je objavljivala i reklamne oglase, kojima sufabrikanti i svi drugi proizvođači reklamirali i hvalili svoju robu. Ove poruke subile kratke, jasne i svima razumljive, kao i one iz tridesetih godina prošlog veka,kad Merima kaže da je lanolin glicerin sapun medicin najbolji, ili recimo, sapunkaloderma. Bilo je i drugih, kao npr. Sargov, ali onaj Kušaković, ostao je neprevaziđendo danas. Tih godina su mnogo reklamirani štednjaci kao npr. zefir koji sustvarno napravili pravu revoluciju u smanjenju potrošnje čvrstih goriva i više od30 odsto.A onda je došla okupacija i, tako reći preko noći, nestalo je svega, pa nije bilopotrebe ni za reklamiranjem. Umesto kaladonta Kušaković, zube smo prali nekimbelim prahom, koji je mirisao na entol. Ako ste tražili i našli imalin za cipele, moraliste doneti praznu kutiju od imalina, a sapuna i drugih sredstava za pranjeskoro nije ni bilo i kada ih je bilo izdavani su samo na bonove.Današnje reklame su sve drugo osim onoga čemu bi trebalo da služe. One delujugrubo, primitivno, tu se grguće, podriguje, opija i napija, pa mnogi odmah menjajukanal, tako da ovakve reklame postižu suprotan efekat, umesto da skrenu pažnjuna robu koja se reklamira, one svojim izgledom, a još više tekstom, vređaju dobarukus potrošača. O načinu saopštavanja i nerviranju gledalaca, kada im se usred interesantnogpraćenja programa ovaj naglo prekida i saopštavaju se neke rogobatnerečenice, koje su jezički prave nebuloze, a koje bi eto, trebalo da reklamiraju i stimulišupotrošnju robe koja se reklamira. Mislim da su najdalje otišli prodavci raznihpića, koji stvarno preteruju do neukusa u reklamiranju svojih pića. Odmah izanjih su proizvođači sredstava za negu usta i zuba, koji nisu dobro izučili hemiju,ili su zaboravili da skraćenica pH dolazi od latinskih reči potentio hidrogenii(um)i koja pokazuje da li se radi o kiselim ili baznim (alkalnim) sredinama, što opet zavisiod stepena koncentracije pojedinih hemijskih grupa, ali to je sasvim druga tema.Ipak, mislim da barjak neukusa nosi ona reklama kad u frizerskom salonu mladaradnica saopštava svojoj gazdarici da je dobila sedmicu na LOTO-u a ova jeipak tera da nastavi da radi, a ova reaguje tako što prvo unakazi frizuru, a ondabaca pribor i odlazi. Poruka, dakle, ove reklame je da se ne neguje kult rada, većkocke i lakog načina sticanja novca.Ali, vredi pomenuti da je za proteklih desetak godina bilo i dobrih i vrlo uspešnihreklama, no one su, nažalost, u manjini i mogu se izbrojati na prste.Radivoj L. Živanović, Politika, 23. januar 2008.Nedeljnik NIN objavio je 10. januarau rubrici NIN upitnik razgovor sa VojislavomŽanetićem, kreativnim direktoromagencije Mosaic.Žanetić na sebi svojstven način, duhovitoi vrcavo, odgovara na najrazličitijanovinarska pitanja koja obuhvatajudihotomije kao što su radost i tuga,prijatelji i neprijatelji, privid i stvarnost,razum i želje, život i večnost.Najveća nada ovog kreativca internistei novinara hobiste, kako je navedenou intervjuu, jeste da je glupost u padu,a mudrost u porastu. Primitivni ljudikod njega izazivaju osećaj neprijatnosti,dok ga neograničena pohlepa i neosnovanaarogancija izluđuju. Žanetić mislida prijatelji verovatno hvale njegovuduhovitost, dok neprijatelji govore da selažno predstavio onima koji ga poštuju.Sve radim u poslednjem trenutku i poslednjije trenutak da to promenim, navodikao svoju najveću slabost. Na pitanjekoje njegove dobre osobine se ne uvažavajukako treba, Voja Žanetić odgovara:Ništa mi ne vredi pogled na šumu,kad svako gleda svoje drvo. PetronijeArbitar (rimski satiričar) istorijska jeličnost sa kojom se identifikuje, a najumnijiduhovi našeg doba, po njegovom mišljenjusu Dušan Kovačević i Stiven Hoking.Za svoj dečački san Voja Žanetićkaže: Hteo sam da budem pisac. Taj sanjoš želi da ostvari. Na neobična pitanjapoput: Kako biste želeli da umrete? Koda održi govor nad vašim grobom? ondaje duhovite odgovore: U najvećim mukamaonog ko se tome raduje. Nada seda će njegov klon, držeći govor nad njegovimgrobom, izgovoriti rečenicu: Biosi originalanNTV 9


Nov časopis i TV emisijaAkcijakom strane iz magazina koju ćete ostavitikod prodavca, možete ostvariti popuste.Sadržaj rubrika u prvom broju ovogčasopisa kao što su Krenimo u akciju, Akcijanovosti, Moda, Provod, Dom, Zdravlje,Pokloni i Kultura, ukazuje da je časopisnamenjen uglavnom urbanoj populacijisrednjeg i višeg staleža koja seprilikom kupovine uglavnom opredeljujeza ono što je brendirano.Direktor projekta Akcija je AleksandraĆirković, zamenik direktora projektaVesna Lompar i izvršni direktorKatarina Aleksić. Činjenica da redakcijučasopisa čine isključivo pripadnicelepšeg pola ukazuje na pravu retkostkod nas.Izdavači časopisa Akcija su DiscountMedia i JACo.plus. Tiraž Akcije je, premanjihovoj tvrdnji, 30.000 primerakaNovo radno mesto -novi izazoviNa RTV Pinku prvi put je 22. decembraemitovana emisija Akcija koja predstavljasvojevrstan vodič kroz pametnui brzu kupovinu, odnosno kroz ponude ipotražnju pod parolom Najbolje po najboljojceni.Emisiju čini pet segmenata u okvirukojih se obrađuju različiti proizvodi iusluge. Tako se segment pod nazivom Akcijamarket bavi robom široke potrošnje,Akcija butik modnim robnim markama,Akcija dom proizvodima za domaćinstvo(od nameštaja, preko bele tehnike do kućnihaparata), Akcija servis različitimuslugama (restorani, škole stranih jezika,turističke usluge...) i Akcija specijalautomobilima, nesvakidašnjom tehničkomopremom, itd. Voditeljski par SrnaLango i Uroš Zdjelar informišu gledaoceemisije Akcija o specijalnim popustimai akcijama, ali i o zanimljivostima iz zemljei sveta na temu kupovine. U svakojepizodi intervjuiše se osoba iz sveta poznatihi to na temu njenih šoping navika.Tridesetominutna Akcija emituje sesvake subote u 11 sati.Televizijsku emisiju Akcija konceptualnoprati istoimeni časopis čiji se prvibroj pojavio ovog meseca, po ceni od 100dinara. Srna Lango, glavni i odgovorniurednik časopisa, u uvodnoj reči kaže:Sve ćemo učiniti da vam časopis „Akcija”bude preporuka pri kupovini. Mizaista tražimo najbolje po najboljoj ceni.Iz redakcije časopisa Akcija svoju različitostu odnosu na druga štampana izdanjaslične sadržine obrazlažu: Akcija omogućavačitaocima specijalne popuste.Kupone ćemo objavljivati u svakom broju, avi ih nosite sa sobom, jer samo sa primer-KonkursScholz & FriendsstipendijaMeđunarodna oglasna mreža Scholz& Friends sa sedištem u Berlinu dodeljujestipendije mladim talentima iz oblastivizuelnih komunikacija (grafičkidizajn, film, fotografija...), a od ove godinena konkurs se mogu prijaviti i studentiiz Srbije.Pravo učešća imaju studenti završnegodine studija na bilo kom umetničkomfakultetu, a nagrađeni će biti stipendiranigodinu dana sa 500 evra mesečno.Popunjenu aplikaciju (nalazi se nasajtu), biografiju sa fotografijom, odabraneradove, pismenu preporuku od profesora,kao i naziv diplomskog rada (svena engleskom jeziku) poslati do 25. februarapoštom ili na mejl adresu.O svemu više na: www.s-f.comPersonalne vestiNedeljnik Vreme dobionovog direktoraNedeljnik Vreme dobio je novog direktora,pravnika Branka Popovića. Onje, na mestu direktora NP Vreme, nasledioDragoljuba Žarkovića, dosadašnjegvršioca ove dužnosti.Do smene je došlo na predlog većinskogvlasnik Borisa S. Popovića, sinaVesne Pešić, i advokata Srđe Popovića, aizglasala ga je skupština akcionara. Žarkovićje ostao na mestu glavnog i odgovornogurednika ovog lista.Od 15. januara, mr Maja Petrašinovićje počela da obavlja funkciju direktoramarketinga A banke, članice KBC Group.Na ovo radno mesto došla je iz Privrednekomore Srbije (PKS), gde je bila napoziciji rukovodioca marketingaJubilej400-ti brojEkonomist magazinaVredan jubilej za Ekonomist magazin.U devetoj godini izlaženja objavljenje 400-ti broj. Ovom prilikom upućujemoiskrene čestitke Redakciji ovog nedeljnika,sa željom da na ovaj broj dodajujoš nekoliko nula!NTV 10


B e z t e m e n e m a n i d i l e m ePiše: Ljubomir RatkovićJoš jedan krugSve u krug,troškovi na kvadrat...Varijacija na slogan za VITAMINKA supe:Se vo krug, zadovolstvo na kvadrat!Ako je verovati informaciji da je u izbornoj kampanji zapredsednika Srbije emitovano 2.<strong>34</strong>1 predizbornih spotova i daje plaćenih termina bilo 90 sati, moglo bi se lako izračunatida je to nešto više od 12 (slovima: dvanaest) dana neprekidnogemitovanja. Bilo bi jako zanimljivo ako bi se objavio podatakkoliko je bilborda zakupljeno, plakata i prospekata odštampano,novinskih oglasa objavljeno, balona naduvano, upaljačapodeljeno, tribina i konvencija postavljeno i održano, istraživanjaurađeno, novinskih članaka i vesti sa temom izboraobjavljeno, goriva potrošeno, mobilnih impulsa utrošeno, prasićai jagnjića ispečeno, torti pripremljeno, viskija i šampanjcarastočeno, hleba i soli obezbeđeno, zastava i transparenataskrojeno, novih šlemova kupljeno, šalova uvezeno, zakupaArene, Centra Sava i Doma sindikata plaćeno, dnevnica isplaćeno,internet sati potrošeno...Volonteri su, naravno, izuzeti iz ove teorijski moguće, apraktično neizvodljive analize.Jer, idemo u drugi krug. U zemlji u kojoj je ustavno-pravniokvir (referendumski) izglasan u dovoljnom procentu, na izboreza predsednika izlaznost je znatno premašila izlaznostna pomenuti referendum.Posle ovih izbora zaista ćemo moći da kažemo da su sve triključne institucije – Narodna skupština, Vlada Srbije i PredsednikRepublike formirani u skladu sa Ustavom i Ustavnimzakonom rekao je Koštunica posle glasanja. A Tanjug nas jeobavestio o tome.Posle predizborne ćutnje, izbora, nastupila je postizbornagalama. Verovatno se analiziraju i procenjuju razlozi, povodii uz-roci takve i tolike izlaznosti. (A merilo svake analize iprocene je ocena.)Dokaz više tvrdnji Bo Krogvik-a, koji je tvrdio da nemanaučnih istina pre izbora, da se do njih dolazi posle i PrvoslavaS. Plavšića koji stalno govori Jedno je izborna atmosfera,a drugo je izborno ponašanje...! ’ajde da podelimodilemu!?Ne znam koliko su predsednički kandidati imali koristi odistraživačkih tehnika i procena. Za građane, korist na nivousaznanja je višestruka: pravo glasa je imalo nešto više od 9.000regruta na odsluženju vojnog roka, nešto više od 8.000 lica naizdržavanju zatvorske kazne... Sudeći po izjavama DušanaPetrovića i Dragana Đilasa, a tiče se poboljšanja uslova izdržavanjazatvorskih kazni, očekivati je da se taj... odnos,promeni, jer po njihovim rečima, biće dovoljno mesta uzatvorima.A sad tema: Dan posle završetka parlamentarnih izbora nazvaničnom sajtu stranki koje su učestvovale na izborima,moglo se pročitati ko je i sa kojim iznosom finansirao kampanju.To se desilo u Hrvatskoj, nakon nedavno održanih parla-mentarnih izbora. A petog oktobra 2000. godine u Srbiji sugotovo svi verovali da je „transparentnost“ budućnost Srbije.Nakon osam godina, građani Srbije ne znaju ko su finansijeripolitičkih stranaka i predsedničkih kandidata.U dnevnom listu Biznis od 16. januara, Dragan Todorović,šef izbornog štaba SRS kaže da ne može čak i okvirno da procenikoliko će biti „teška“ kampanja radikala. Kako još nisudobili ni dinar od novca iz budžeta, prebacili su 15 milionadinara stranačkog novca da bi mogli da krenu u kampanju. Uistom tekstu portparol Demokratske stranke Jelena Markovićkaže: ... kao i prošlu, tako ćemo i ovu kampanju platiti delomiz budžeta a delom iz priloga simpatizera stranke... Interesantnoje da u ime tadašnjeg predsedničkog kandidata, VelimiraIlića, izjavu nije dao neko iz stranačkih (koalicionih)krugova, već direktor agencije koja je radila kampanju: Nemogu da procenim koliko će koštati ova kampanja, jer seračuni svode na kraju...Pomenuti tekst inače ima naslov: Amerikanci ne rade zaradikale i anterfile sa naslovom Stižu pare za kampanju.. Uanterfileu piše: Ministar finansija Mirko Cvetković, potpisaoje juče rešenje o isplati sredstava iz budžetskih rezervi u iznostuod 843 miliona dinara za finansiranje predizborne kampanjepredsedničkih kandidata, potvrđeno je Tanjugu u tomMinistarstvu. Sredstva će biti uplaćena danas. Svaki od devetkandidata dobiće oko devet miliona dinara (117.000 EURA).Suma predstavlja 20 odsto ukupnih sredstava namenjenihkandidatima za finansiranje kampanje, a 80 odsto preostalogiznosa, od oko 337 miliona dinara, isplatiće se stranci čiji kandidatpobedi na predsedničkim izborima!!!Tako piše dva dana pred početak predizborne ćutnje. Dakle,pobednik će lako i „transparentno“ da opravda sredstvapred javnošću. Gubitnici će već naći način da „opravdaju“ sredstvapred finansijerima.Međutim... Ovako ispada da su predizbornu kampanju 9predsedničkih kandidata isfinansirali mediji, i da će ipak računida budu svedeni na kraju.Zamislite na čas situaciju da radite kampanju za devet najjačihkompanija u Srbiji i da svakoj od njih kažete da ne znatekoliko će kampanja biti teška i da mediji prihvate da sve emitujui da će se računi svoditi na kraju... i da...Naravno da je ova teorijski moguća situacija praktično neizvodljiva.Ali, kad je politika u pitanju, sve je moguće. Mogućeje da do drugog izbornog kruga glasovi onih koji prvi krugnisu prošli, budu predmet manipulacije a ne konsolidacije.Na ulicama novi bilbordi za Borisa Tadića: DA OSVOJI-MO EVROPU ZAJEDNO! Iskren i dobronameran savet: Predsedniče,još uvek niste osvojili Srbiju. U Evropu se ne ide, Evropase postaje.Tomislav Nikolić dosledan i dalje: SVIM SRCEM ZA PRED-SEDNIKA. Iskren i dobronameran savet: To što imate prednostiz prvog kruga, još uvek ne znači da ste predsednik. Da,srcem za Srbiju, ali razumom za život!I ne znam ni sam zašto, ovaj tekst završavam starom srpskomposlovicom: Na Mrzanu kuća ostaje.Umalo da zaboravim: mediji će se naplatiti.A Sekcije grupacije oglašivača, još dugo neće biti... Ili onapostoji, a mi ne znamo... Ili se drugačije zove...... Znaćemo valjda kad se svi vrate iz Rusije...U elektronskoj formi emituje se petkom u 15.15 sati, a štampano se distribuira ponedeljkom Distribuira se redovnimpretplatnicima časopisa <strong>TABOO</strong> i pretplatnicima na NTV u štampanoj formi glavni i odgovorni urednik: Žozef-Ivan Lončari0urednik: Dušan Šunjka grafički dizajn: Đorđo Ivanišević i Marija Komanov novinari: Jelena Ivanović, Petar Stakić i PredragTrutin osnivač i izdavač: MARK-PLANETAK d.o.o. časopis je upisan u Registar sredstava javnog informisanja u Pokrajinskomsekretarijatu za informi- sanje Izvršnog veća AP Vojvodine, pod rednim brojem 1, 27. marta 2002. godine, ISSN1451-2068 Taboo je i glasilo Grupacije marketinških agencija (GMA) Privredne komore Srbije a:Stevana Šupljikca broj71, 26000 Pančevo0 t/f:013/300-093,300-094 e:nedeljnik@taboomagazine.org w:taboomagazine.org0 štampa: JovšićPrinting Centar, BeogradTaboo & Grafika JovšićNTV 12

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!