Studijski program doktorskog studija u akademskoj 2006/2007

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUMEDICINSKI FAKULTET OSIJEKPoslijediplomski doktorski studijBIOMEDICINA I ZDRAVSTVOOsijek, 2006.

Sadržaj1. Uvod ........................................................................................................................................ 11.1 Razlozi za pokretanje studija................................................................................................. 11.1.1 Procjena svrhovitosti...................................................................................................... 11.1.2 Utemeljenje na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima ............................................... 31.1.3 Uspostavljanje suradnih istraživanja (visoka učilišta – poslovni javni i privatni sektor)........ 51.1.4 Usporedivost sa europskim programima.......................................................................... 51.2 Dosadašnja iskustva predlagača u provoñenju poslijediplomskih doktorskih studija i drugihposlijediplomskih studija ....................................................................................................... 61.3 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata .................................................................. 71.4 Mogućnost uključivanja studija ili njegovog dijela u zajednički (združeni) program s inozemnimsveučilištima ........................................................................................................................ 81.5 Ostali elementi..................................................................................................................... 82. Opći dio ................................................................................................................................... 92.1 Naziv studija, znanstveno područje i polja kojima pripada....................................................... 92.2 Nositelj studija i suradne ustanove koje sudjeluju u pokretanju i izvoñenju doktorskog programa........................................................................................................................................... 92.3 Institucijska strategija razvoja doktorskog programa .............................................................. 92.4 Inovativnost doktorskog programa ...................................................................................... 102.5 Uvjeti upisa na studij, posebno za polaznike koji su stekli ranije kvalifikacije po studijskomsustavu prije 2005. godine.................................................................................................. 112.6 Kriteriji i postupci odabira polaznika .................................................................................... 122.7 Kompetencije koje student stječe završetkom studija, mogućnost nastavkaznanstvenoistraživačkog rada, mogućnosti postdoktorskog usavršavanja, te mogućnostzapošljavanja u javnom i privatnom sektoru......................................................................... 143. Opis programa........................................................................................................................ 163.1 Struktura i organizacija doktorskog programa ...................................................................... 163.1.1 Struktura studijskog programa ..................................................................................... 163.1.2 Organizacija studijskog programa ................................................................................. 183.2 Popis obaveznih i izbornih predmeta/modula s brojem sati aktivne nastave i ECTS bodovima.. 193.2.1 Popis predmeta i praktikuma obaveznog modula "Temelji znanstvenoistraživačkog rada" injihova bodovna vrijednost .......................................................................................... 193.2.2 Popis predmeta i praktikuma obaveznog izbornog modula "Eksperimentalna biomedicina" iobaveznog izbornog modula "Klinička medicina" i njihova bodovna vrijednost ................. 193.2.3 Popis predmeta i praktikuma obaveznog izbornog modula Interdisciplinarana znanja ivještine i njihova bodovna vrijednost ............................................................................ 213.2.4 Popis izbornih modula i predmeta i njihova bodovna vrijednost ...................................... 223.3 Popis obaveznih i izbornih aktivnosti i kriteriji za njihovo izražavanje u ECTS bodovima .......... 273.3.1 Obavezne aktivnosti (najmanje 90 ECTS)...................................................................... 273.3.2 Izborne znanstvene, izvannastavne aktivnosti (najmanje 45 ECTS)................................. 283.4 Opis predmeta i praktikuma ................................................................................................ 31Obavezni modul "Temelji znanstvenoistraživačkog rada" ......................................................... 312

Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina"........................................................... 37Obavezni izborni modul "Klinička medicina" ............................................................................ 45Obavezni izborni modul "Interdisciplinarna znanja i vještine" ................................................... 53Izborni modul "Neuroznanost" ............................................................................................... 56Izborni modul "Organski sustavi i tkiva".................................................................................. 63Izborni modul "Genetika, molekularna i stanična biomedicina" ................................................. 75Izborni modul "Reprodukcija, razvoj, sazrijevanje " ................................................................. 81Izborni modul "Infekcija i imunost " ....................................................................................... 87Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija".............................................................. 93Izborni modul "Suvremena dijagnostika i terapija " ................................................................101Izborni modul "Kirurgiija i srodne znanosti " ..........................................................................107Izborni modul "Javno zdravstvo" ...........................................................................................1163.5 Ritam studiranja i obaveze studenata, uvjeti za napredovanje kroz studij (uvjeti za upis usljedeći semestar i godinu studija, preduvjeti upisa pojedinog predmeta/modula...................1223.5.1 Ritam studiranja i obaveze doktorskih kandidata/studenata koji studiraju u punom radnomvremenu ....................................................................................................................1243.5.2 Ritam studiranja i obaveze doktorskih kandidata/studenata koji studraju u dijelu radnogvremena ....................................................................................................................1243.5.3 Uvjeti za upis u sljedeći semestar i godinu studija .........................................................1253.5.4 Preduvjeti upisa pojedinih predmeta/modula.................................................................1253.5.5 Individualni plan studija ...............................................................................................1253.6 Sustav savjetovanja i voñenja kroz studij (način odabira studenta, obaveze studijskih savjetnikai voditelja doktorskih radova, te doktorskih kandidata) ........................................................1263.6.1 Način odabira studenta i studijskog savjetnika (mentora)...............................................1273.6.2. Obaveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskog rada (mentor doktorata) ................1273.6.3 Obaveze studenta/doktorskih kandidata........................................................................1313.7 Popis predmeta i modula koji studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih ispecijalističkih studijskih programa.....................................................................................1313.7.1 Predmeti koje studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih studija.........1313.7.2 Predmeti ponuñeni studentima drugih poslijediplomskih doktorskih studija .....................1323.8 Popis predmeta i modula koji koji se mogu izvoditi na stranom jeziku...................................1323.9 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova (bodovna vrijednost poredmeta izabranih s drugogstudija na sveučilištu predlagaču ili drugom sveučilištu) .......................................................1323.10 Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada (postupak i uvjeti zaprihvaćanje), postupak i uvjeti za prihvaćanje gotovog doktorskog rada, uvjeti i način obranedoktorskog rada ................................................................................................................1333.10.1 Način završetka studija ..............................................................................................1333.10.2 Postupak i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada .......................................................1333.10.3 Postupak i uvjeti za prihvaćanje gotovog doktorskog rada............................................1343.10.4 Uvjeti i način obrane gotovog doktorskog rada ............................................................1353.11 Uvjeti pod kojim studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravom studiranja na jednomstudijskom programu mogu nastaviti studij.........................................................................1353

3.11.1 Prekid studija ............................................................................................................1353.11.2 Gubitak prava studiranja i dovršenje studija ................................................................1363.12 Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu doktorskogstudijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja ..................................................1363.13 Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog radabez obveze pohañanja nastave i polaganja ispita ................................................................1363.14 Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studija..............................................1374. Uvjeti izvoñenja studija ..........................................................................................................1384.1 Mjesta izvoñenja studijskog programa ................................................................................1384.2 Prostor i oprema potrebna za izvoñenje studija, istraživački resursi (oprema i ljudi) ..............1384.2.1 Prostor i oprema.........................................................................................................1384.2.2 Ljudski resursi .............................................................................................................1534.3 Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program .....................1544.3.1. Znanstveni projekti gostujućih profesora meñunarodnog karaktera*..............................1544.3.2. Projekti koje financira MZOŠ RH ..................................................................................1544.3.3 Meñunarodni projekti...................................................................................................1584.3.4 Razvojni projekti .........................................................................................................1584.3.5 Projekti usluge za farmaceutsku industriju ....................................................................1584.4 Institucijsko rukovoñenje doktorskim programom................................................................1584.5 Ugovorni odnosi izmeñu studenata i nositelja studijskog programa odnosno suradnih institucija........................................................................................................................................1594.6 Imena nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvoñenju svakog predmeta pri pokretanjustudija. Podaci o svakom angažiranom nastavniku...............................................................159OBAVEZNI MODUL "TEMELJI ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA" ...........................................159OBAVEZNI IZBORNI MODUL “EKSPERIMENTALNA BIOMEDICINA” ..............................................165OBAVEZNI IZBORNI MODUL "KLINIČKA MEDICINA"...................................................................172OBAVEZNI IZBORNI MODUL "INTERDISCIPLINARNA ZNANJA I VJEŠTINE"..................................178IZBORNI MODUL "NEUROZNANOST".........................................................................................182IZBORNI MODUL "ORGANSKI SUSTAVI I TKIVA"........................................................................187IZBORNI MODUL "GENETIKA, MOLEKULARNA I STANIČNA BIOMEDICINA" .................................194IZBORNI MODUL "REPRODUKCIJA RAZVOJ I SAZRIJEVANJE" .....................................................197IZBORNI MODUL "INFEKCIJA I IMUNOST".................................................................................202IZBORNI MODUL "EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA ONKOLOGIJA" ..............................................206IZBORNI MODUL "SUVREMENA DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA" ......................................................213IZBORNI MODUL “KIRURGIJA I SRODNE ZNANOSTI” .................................................................217IZBORNI MODUL “JAVNO ZDRAVSTVO”.....................................................................................2254.7 Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provoñenje studija (nastave i istraživačkog rada)........................................................................................................................................2284.8 Optimalan broj studenata koji se mogu upisati obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika,posebno obzirom na broj potencijalnih voditelja doktorskih tema .........................................2284.9 Procjene troškova izvedbe studijskog programa i trošak studija po studentu .........................2284

4.10 Financiranje doktorskog programa .....................................................................................2294.10.1 Izvori financiranja.......................................................................................................2294.10.2 Status studenata ........................................................................................................2294.11 Kontrola kvalitete doktorskog programa..............................................................................2294.11.1 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe doktorskog programa ..............................2294.11.2 Praćenje realizacije ciljeva doktorskog programa ..........................................................2304.11.3 Institucijski mehanizmi unapreñenja kvalitete programa studija.....................................231Prilog 1. NOMINIRANI POTENCIJALNI STUDIJSKI SAVJETNICI ...................................................232Prilog 2.: PISMA NAMJERE O SURADNJI S GOSTUJUĆIM PROFESORIMA MEDICINSKOGFAKULTETA U OSIJEKU .....................................................................................................2365

Ovaj dokument predstavlja program Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina izdravstvo za akademsku godinu 2005/06 koji napravljen prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti ivisokom obrazovanju i njegovim izmjenama i dopunama od 16. srpnja 2004. 1 Dokument je izrañenprema uputama Rektorskog zbora u svrhu unutarnjeg vrednovanja prijedloga studijskog programakoje će provoditi Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i vrednovanja koje će provoditiNacionalno vijeće za visoko obrazovanje. Prihvatilo ga je jednoglasno Fakultetsko vijeće Medicinskogfakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku na 80. sjednici održanoj 19. prosinca 2005. godine.Prijedlog programa Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo prihvaćen je na V.sjednici Senata Sveučilišta J. J. Strosmayera u Osijeku održanoj 20. veljače 2006. godine.Cilj Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo je osposobljavanje studenataza samostalni znanstvenoistraživački rad u znanstvenom području Biomedicine i zdravstva. Postiže seovladavanjem suvremenom metodologijom znanstvenoistraživačkog rada, usvajanjem vještina i znanjatemeljenih na novim znanstvenim spoznajama i tehnologiji, te usvajanjem stavova u skladu s najvišimetičkim normama koje vrijede u spomenutom znanstvenom području.Svrha studija je da studenta osposobi za samostalni znanstvenoistraživački i akademski rad nasveučilištu, znanstvenim institutima, sveučilišnim i kliničkim bolnicama zdravstvenim zavodima iinstitutima, kao i za rad u poslovnom sektoru, gdje se traži rješavanje radnih zadataka i donošenjeodluka na znanstveni način (analiza, sinteza, evaluacija) i znanstvenim pristupom visoke razine(projekti, komunikacija, prezentacija).Studijskim programom nastavlja se edukacija kompetentnog znanstvenoistraživačkog inastavnog kadra na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Naime,poslijediplomska edukacija znanstvenoistraživačkog i nastavnog kadra na Medicinskom fakultetu uOsijeku započekla je 2000/2001 akademske godine. Tada je pokrenut Znanstveni poslijediplomski(magistarski i doktoski) studij Biomedicina prema prethodnom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti ivisokom obrazovanju. Posljednja generacija polaznika studija prema starom zakonu upisana je u prvustudijsku godinu 2003/04 akademske godine.1 http://www.nn.hr/sluzbeni-list/sluzbeni/index.asp6

1. UVOD1.1 Razlozi za pokretanje studija1.1.1 Procjena svrhovitostiPoslijediplomski doktorski studij temeljen na izravnom znanstvenoistraživačkom radudoktorskog kandidata uz superviziju kompetentnog mentora, omogućuje izobrazbu na nacionalnoj i nameñunarodnoj razini kompetentnog, prepoznatljivog i konkurentnog znanstvenonastavnog kadra kaonositelja sustava znanosti, visokog obrazovanja i napretka društva u cjelini.Doktorski studijski programi prepoznati su od ranije kao prioritetni sveučilišni programi u SAD.Uživaju najveću financijsku potporu, privlače najsposobnije znanstvenike i studente iz SAD iinozemstva, te rezultiraju superiornim rezultatima u znanosti. To je i jedan od najvažnijih razlogadominacije SAD na globalnoj razini.Treći ciklus obrazovanja, odnedavno je proglašen prioritetnim ciklusom obrazovanja i uEuropskoj Uniji 2 . Stvaraju se uvjeti za proklamirano objedinjenje Europskog prostora visokogobrazovanja i Europskog prostora znanosti u jedinstvenu cjelinu sa svrhom ostvarivanja europskogdruštva utemeljenog na znanju, koje jedino, na globalnoj razini, može konkurirati SAD-u 3 .U kontekstu društva utemeljenog na znanju, doktorski studijski programi imaju praktičkiključno značenje 4 . Osiguranje kritične mase kompetentnih znanstvenika i njihove kvalitetne izobrazbene reflektira se samo na akademsku zajednicu, nego dovodi do poboljšanja kvalitete života, kakopojedinca tako i društva u cjelini (tržište rada, otvorenost i konkurentnost gospodarstva, novetehnologije, životni i društveni standard).U Republici Hrvatskoj, kao i u većini tranzicijskih zemalja, u posljednjih petnaestak godinaodvijao se proces omasovljenja visokog obrazovanja. Broj studenata u našoj zemlji je u tom razdobljupodvostručen, dok je u isto vrijeme broj znanstvenonastavnog kadra uvećan za 3% 5 . Iz navedenog sedade naslutiti da je kritična masa kompetentnih znanstvenika i nastavnika u našoj zemlji u navedenomrazdoblju značajno smanjena, barem u relativnom smislu. Postoji realna opasnost da se akademski radnajvećim dijelom svede na elementarnu poduku, što ugrožava smisao Sveučilišta kao središtaznanstvenoistraživačke izvrsnosti u društvu 21. stoljeća utemeljenog na znanju. Prema gorespomenutom izvoru, prosječna dob novih doktora znanosti u Republici Hrvatskoj je blizu 40 godina,što je, u negativnom smislu, znatno iznad europskog prosjeka. Stoga je od najveće važnosti osiguratimaterijalnu, administrativnu i financijsku potporu za bržu i efikasniju izobrazbu, opstanak i ostanak uzemlji kritične mase kompetentnih, posebno mladih, znanstvenonastavnih kadrova kroz kvalitetnedoktorske studije.Ovo je tim prije važno, jer EU trenutno nedostaje 700 000 znanstvenika, prema podacimaEuropske komisije. Ulaskom u EU možemo očekivati još veći odljev doktora znanosti iz naše zemlje ubogate zemlje EU. To je ozbiljan izazov sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj,ali i društvu u cjelini. Područje biomedicine, zdravstva i srodnih znanosti, uz računarstvo iprirodoslovlje, već je duže vrijeme ozbiljno pogoñeno odljevom mladih i vrsnih kadrova iz RepublikeHrvatske u EU, SAD, Kanadu i Australiju.2 http://www.eua.be/eua/en/Salzburg_Seminar.jspx3 http://www.mefos.hr/mefos/berlin-communique.pdf , http://www.dfes.gov.uk/bologna/4 MZOŠ RH Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005-20105 http://www.vjesnik.hr/pdf/Dan.asp?Godina=2005&Mjesec=04&Dan=14 Vjesnik, 14. travnja 2005.,poseban prilog «Bolonjski proces – put do europske diplome»1

Republici Hrvatskoj potreban je uravnoteženi razvoj znanosti i visokog obrazovanja u svimnjenim područjima. Poput EU i Republika Hrvatska može imati jedno relativno dobro fundirano iopremljeno Sveučilište, dobro rangirano na europskoj i svjetskoj ljestvici uspješnosti. Meñutim,Republika Hrvatska, poput EU, može i treba imati ˝regionalne lavove˝, Sveučilišta rangirana skromnijena europskoj ljestvici uspješnosti, koja predstavljaju ključnu polugu znanstvenog, obrazovnog,kulturnog i gospodarskog razvoja područja koja im gravtitiraju. Postojanje visokih učilišta u RepubliciHrvatskoj na kojima se izvode doktoski studiji, njihova raznovrsnost u tradiciji, resursima iprogramima, te njihov zemljopisni smještaj, upravo su u funkciji takvog, uravnoteženog razvojakritične mase kompetentnog znanstvenoistraživačkog kadra na nacionalnoj razini. Jedino se na tajnačin, zaokruženjem jedinstvenog hrvatskog prostora visokog obrazovanja i znanosti i može ući udruštvo 21. stoljeća, utemeljeno na znanju.Na temelju gore navedenih činjenica i pokazatelja, može se naslutiti da će u bliskoj budućnostiu Republici Hrvatskoj, unatoč spomenutim izazovima ili baš zbog njih, rasti potražnja za kompetentnimznanstvenicima u biomedicini i srodnim područjima. Prema tome, pokretanje (zapravo nastavak)predloženog doktorskog studija ima svrhu obzirom na trenutne i buduće potrebe u akademskomsektoru.Kritična masa kompetentnog znanstvenoistraživačkog kadara na Medicinskom fakultetu Osijekusporediva je sa nama, po veličini i starosti, sličnim Medicinskim fakultetom u Splitu (vidi pod 1.1.2).Iz godine u godinu na Medicinskom fakultetu Osijek ulažu se znatni napori u cilju povećanja broja ikvalitete mlañeg znanstvenonastavnog kadra. Primjerice, samo tijekom akademske godine 2004/05 nanaš fakultet vratila su se četitri mlada stručnjaka sa dužih boravaka na znanstvenoj izobrazbi(doktorski studiji), znanstvenom i znastvenostručnom usavršavanju na uglednim sveučilištima u SAD(Medical College of Wisconsin, Milwaukee, Department of Anesthesiology and Physiology, University ofConnecticut Health Center, Farmington, Department of Genetics and Developmental Biology) i EU(Sveučilišna klinika za urologiju Essen, Njemačka; Sveučilište u Tübingenu, Institut za antropologiju ihumanu genetiku, Njemačka). Svi su dobili izvrsne ocjene u izvješćima inozemnih mentora za svoj radi imaju publicirane znanstvene radove koji brojem i kvalitetom odgovaraju, pa i premašuju sadašnjeuvjete za izbor u znanstvena i znanstveno nastavna zvanja. Na kratke boravake u svrhu ciljanogznanstvenoistraživačkog rada, ove godine je otišlo i s njih se vratilo iz inozemstva više naših mladihdjelatnika.Potreba za kompetentnim, mladim znanstvenonastavnim kadrom naglašena je naMedicinskom fakultetu Osijek, ali i u sustavu zdravstva grada Osijeka i područja koja mu gravitiraju.Prije svih se to odnosi na Kliničku bolnicu Osijek, primarnu nastavnu bazu Medicinskog fakultetaOsijek. Prema tome, pokretanje predloženog doktorskog studija ima svrhu obzirom na trenutne ibuduće potrebe za kadrovima na samom Medicinskom fakultetu Osijek i njegovim nastavnim bazama.Doktori znanosti iz područja biomedicine i zdravstva, osim na Sveučilištima, znanstvenim institutima iu zdravstvu, svoje mjesto u javnom sektoru nalaze i u državnoj upravi (državni, županijski zavodi,agencije, ministarstva itd.)Postoji potencijal za zapošljavanje znanstvenika iz područja biomedicine i zdravstva i uprivatnom sektoru. Riječ je o radnim mjestima koja traže rješavanje radnih zadataka i donošenjeodluka na znanstveni način i znanstvenim pristupom visoke razine. To se prije svega odnosi nafarmaceutsku industriju (istraživački instituti, marketing, upravljanje), ali i na znanju bazirana privatnapoduzeća (contract research organisation - ugovorna istraživačka poduzeća npr. u dijagnostici iterapiji) kao i na privatna poduzeća koja razvijaju biotehnologiju (proizvodnja hrane, kontrola hrane,proizvodnja ljekovitih sredstava) i druge nove tehnologije primjenjive na području biomedicine izdravstva. Iz navedenog slijedi da predloženi doktorski studij ima svrhovitost i obzirom na potrebeprivatnog poslovnog sektora.Republika Hrvatska je, na žalost, u zadnjih 20 godina ostala bez značajnijeg udjela, ne samo urazvoju, nego i u primjeni tehnologija (digitalna, informatička, mobilna telefonija i druge tehnologije),koje danas bilježe najveću stopu rasta. Suvremena medicina i srodne biomedicinske struke ultimativnozahtijevaju visoki stupanj poznavanja i integracije znanosti i tehnologija visoke razine. Kao takva,suvremena medicina može biti pokretač tehnologijskog razvoja zemlje. Nanotehnologija,bioinformatika, robotika u medicini, pametni lijekovi i genetsko inženjerstvo su tehnologije u kojimanebismo smjeli propustiti priliku. Na Medicinskom fakultetu Osijek odvijaju se znanstvenoistraživačkiprojekti s fokusom na spomenute tehnologije (vidi popis projekata 4.3), a u prijedlogu studijskog2

programa doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo postoje sadržaji posvećeni primjeni tihtehnologija u biomedicini i zdravstvu.1.1.2 Utemeljenje na kompetitivnim znanstvenim istraživanjimaSlijedom logike povezanosti izobrazbe za znanstvenoistraživački rad sa radom na stvarnimznanstvenoistraživačkim projektima ("learning by doing"), te slijedom preporuka i smjernica EUA(European University Association), Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Zagrebačke deklaracijei Smjernica za organizaciju doktorskih studijskih programa u Biomedicini i zdravstvu (vidi pod 1.1.4),studijski program Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo strateški, organizacijskii izvedbeno usañen je u znanstvenim istraživanjima koja se odvijaju na Medicinskom fakultetu Osijek iu Znanstvenoj jedinici Kliničke bolnice Osijek.Jezgru mentora studija potencijalnim studentima doktorskog studija čine glavni istraživačiaktivnih znanstvenoistraživačkih projekata koje financira MZOŠ RH (ukupno 22 znanstvena projekta i21 glavni istraživač, u jednom projektu glavni istraživač nije s našeg fakulteta vidi 4.3). Glavniistraživači na spomenutim znanstvenoistraživačkim projekatima angažirani su u predloženom studiju,kao voditelji ili suradnici u predmetima i praktikumima, te kao savjetnici studija i potencijalni mentoridoktorata.Većina glavnih istraživača na znanstvenoistraživačkim projektima aktivno je uključena umeñunarodnu suradnju (vidi pod 1.5). Značajni dio ukupne meñunarodne suradnje Medicinskogfakulteta u Osijeku u prethodnom razdoblju odnosio se na suradnju u područjuznanstvenoistraživačkog rada na tekućim znanstvenim projektima koje financira MZOŠ RH (boravakmlañih suradnika u inozemstvu na edukaciji, usvajanju i prenošenju znanstvenoistraživačkih tehnika,znanstveni skupovi, nabavka opreme, itd.). Glavni istraživači znanstvenoistraživačkih projekatasudjeluju i na meñunarodnim znanstvenoistraživačkim projektima (vidi 4.3). I ostali potencijalnisavjetnici studija i mentori doktorata sa liste mentora nominiranih studentima predloženog doktorskogstudija sudjeluju u aktualnim meñunarodnim i domaćim znanstvenim projektima kao suradnici i/ili su uprethodnim ciklusima bili voditelji i suradnici na znanstvnoistraživačkim projektima MZOŠ RH.Posebno valja istaknuti da se u studiju planira sudjelovanje uglednih znanstvenika izinozemstva, izabranih gostujućih profesora Medicinskog fakulteta Osijek. Dolje navedeni gostujućiprofesori mogu biti mentori za doktorske disertacije studentima poslijediplomskog doktorskog studijaBiomedicina i zdravstvo, doktorski kandidati mogu boraviti u njihovim laboratorijama, klinikama uinozemstvu gdje mogu izvoditi dio praktičnog znanstvenoistraživačkog rada (vidi 3.3.2 izborneznanstvene, izvannastavne aktivnosti, vidi 4.3.1 Meñunarodni projekti gostujućih profesora i pismanamjere o suradnji gostujućih profesora):Prof.dr.sc. Ante L. Padjen, Mc Gill University, Montreal, Kanada, Department of pharmacology (zapodručje farmakologije)Prof.dr.sc. Christian Engwerda, Immunology and Infection Laboratory, Queensland Institute ofMedical Research, Herston, Australija (za područje imunologije)Prof.dr.sc. Darko Kropfl, Urološka klinika Essen (područje urologije)Prof.dr.sc. Domagoj Sabolović, Universite Pierre et Marie Curie, Paris, Francuska (za područjefiziologije)Prof.dr.sc. Dragutin Novak, Institut za dijagnostičku radiologiju i nuklearnu medicinu (za područjeradiologije)Prof.dr.sc. Dražen Raucher, Department of Biochemistry, University of Mississippi Medical Center,Jackson, SAD (za područje biokemije)Prof.dr.sc. Esteban Cvitković, Saint Louis Hospital Paris, Francuska (područje onkologije)Prof.dr.sc. Imre Romics Semmelweiss University of medicine, Department of Urology, Budapest,Mañarska (za područje urologije)Prof.dr.sc. Ivo Baće, Sveučilište u Götingenu, Kirurška klinika Bremen (područje kirurgije)3

Prof.dr.sc. Laligam N. Sekhar, Department of Neurological Surgery, University of WashingtonSchool of Medicine, Seattle, SAD (za područje neurokirurgije)Prof.dr.sc. Marko Turina, Sveučilište u Zőrichu, Sveučilišna klinika u Zőrichu, Klinika za kirurgiju(za područje kirurgije)Prof.dr.sc. Mirko Dikšić, Mc Gill University, Montreal, Kanada, Department of Neurology andNeurosurgery (za područje anatomije)Prof.dr.sc. Nikolaus A. Blin, Department of Molecular Genetics at the Medical Faculty, University ofTubinge, Njemačka (za područje molekularne biologije)Prof.dr.sc. Ruben Eldar, Loewenstein Hospital-Rehabilitation Centre, Raanana, Izrael (Fizikalnamedicina i rehabilitacija)Prof.dr.sc. Rudolf Hohenfellner, Johanes Gutenberg Universität, Mainz, Urološka klinika (područjeurologije),Prof.dr.sc. Yuan C. Lee, Biology Department, Johns Hopkins University, Baltimore, SAD (zapodručje biokemije)Prof.dr.sc. Zoran Čulig, Univ.-Klinik fur Urologie, Medizinische Universitat Innsbruck, Austrija (zapodručje molekularne patologije)Prof.dr.sc. Željko Bošnjak, Medical College of Wisconsin, Milwaukee, Department ofAnesthesiology and Physiology (za područje fiziologije)Gore navedeni gostujući profesori surañuju s glavnim istraživačima (vanjski konzultanti i drugioblici suradnje) ili vode aktualne znastvenoistraživačke projekte (prof.dr. sc. Domagoj Sabolović), tepomažu i sudjeluju u edukaciji znanstvenih novaka naše ustanove.Kompetitivnost znanstvenih istraživanja i kompetentnost znanstvenika provjerava seizlaganjem znanstvenih rezultata kritici najšire, meñunarodne znanstvene javnosti publiciranjem inextenso znanstvenoistraživačkih radova u znanstvenim časopisima s meñunarodnom recenzijom.Prema službenim podacima MZOŠ RH za 2004/05 godinu u prethodne nepune 3 godine koliko trajeposljednji ciklus znanstvenoistraživačkih projekata, na znanstvenoistraživačkim projektima Medicinskogfaklteta Osijek i Znanstvene jedinice KB Osijek (ukupno 21 projekt) publicirano je ukupno 73 radovaindeksiranih u bazi Current Contens, što na ukupno 75 istraživača na svim projektima naše institucijeiznosi 0,97 CC radova po istraživaču na projektu.Naravno, po apsolutnom broju CC radova vezanih uz znanstvenoistraživačke projekte,Medicinski fakultet Osijek može se komparirati sa sebi, po veličini, sličnim Medicinskim fakultetom uSplitu (uz nastavnu bazu KBC Split) koji ima slični broj znanstvenih projekata i na njima 87 istraživačakoji su do sada na tim projektima producirali 87 CC radova.Medicinski fakulteti s najvećim brojem znanstvenih projekata i na njima angažiranih istraživačazakonom velikih brojeva produciraju apsolutno najveći broj CC na znanstvenim projektima. TakoMedicinski fakultet u Zagrebu (uz Kliničke bolnice i KBC Zagreb) sa 590 istraživača producira 788 CCradova, a Medicinski fakultet u Rijeci (+ KBC Rijeka) sa 319 istraživača producira 188 CC radova.Meñutim, po kriteriju broja CC radova po jednom istraživaču koji eliminira utjecaj zakonavelikih brojeva, istraživači na znanstvenim projektima Medicinskog fakulteta Osijek za 33% su manjeznanstveno produktivni od istraživača na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (1,33 CC : 0,97 CC poistraživaču), jednako su znanstveno produktivni kao i istraživači na Medicinskom fakultetu u Splitu (1:0,97 po istraživaču), a znanstveno su produktivniji od istraživača angažiranih na znanstvenimpojektima Medicinskog fakulteta u Rijeci (Rijeka 0,58 CC, a Osijek 0,97 CC po istraživaču).Interesantno je znanstvenu produktivnost promotriti u korelaciji s utroškom financijskihsredstava raspodijeljenih za projekte MZOŠ medicinskim fakultetima u RH. Poredak je sljedeći:Medicinski fakultet u Splitu (14 927,5 kn po jednom CC radu) < Medicinski fakultet u Zagrebu (16690,9 kn po jednom CC radu) < Medicinski fakultet u Osijeku (19 618, 3 kn po jednom CC radu)

Na kraju, treba istaći da su u istom razdoblju nastavnici i suradnici u predloženom doktorskomstudiju publicirali i značajan broj znanstvenoistraživačkih radova nevezan uz tekuće znanstveneprojekte koje financira MZOŠ RH.1.1.3 Uspostavljanje suradnih istraživanja (visoka učilišta – poslovni javni i privatnisektor)Zbog mogućnosti izvoñenja sofisticiranih, nerutinskih medicinskih mjerenja i pretraga, česta jesuradnja Medicinskog fakulteta u Osijeku sa zdravstvenim ustanovama u znanstvenoistraživačkomradu, ali i u pružanju specifičnih zdravstvenih usluga (Centar za elektronsku mikroskopiju, Zavod zamineralni metabolizam, Laboratorij za DNA, Laboratorij za citogenetiku Medicinskog fakulteta uOsijeku; elektronskomikroskopske patološke analize, koštana denzitometrija, citogenetika,molekularna analitika i dijagnostika). Značajna je i suradnja s pojedinim ministarstvima, te sapravosudnim institucijama u davanju stručnih mišljenja i ekspertiza (Laboratorij za analizu DNAMedicinskog fakulteta u Osijeku; posthumna identifikacija žrtava domovinskog rata, forenzičkagenetika). Županija i grad Osijek, te mnoge druge ustanove različitog tipa i na različitim razinama,česti su partneri s Medicinskim fakultetom u provoñenju brojnih aktivnosti u promicanju zdravlja izdravstvene prosvjećenosti u općoj populaciji (kongresi, tribine, simpoziji, projekti, edukacijskiprogrami).Značajna je i suradnja sa farmaceutskom industrijom u provoñenju kliničkih i pretkliničkihistraživanja lijekova (Klinike Medicinskog fakulteta u Osijeku, Laboratorij za farmakologiju Medicinskogfakulteta Osijeku; stručna suradnja, ekspertize, inicijalni znanstveni projekti, klinički pokusi,farmakodinamsko probiranje).Veliki je i potencijal za stručnu i znanstvenoistraživačku suradnju sa prehrambenomindustrijom, te s Hrvatskom agencijom za hranu čije je sjedište u Osijeku, posebice u područjugenetski modificiranih organizma, toksina, aditiva, lijekova i njihovih metabolita u ljudskoj prehrani tenjihovom utjecaju na ljudsko zdravlje.1.1.4 Usporedivost sa europskim programimaStudijski program je autonomna odgovornost sveučilišta. Razvijenost znanstveno-istraživačkograda, znanstvenonastavno osoblje, studenti, opremljenost, financijska moć i tradicija su različiti odsveučilišta do sveučilišta. Raznovrsnost je poželjna u uvjetima transparentnosti. Zato je neophodanotvoreni dijalog i usklañivanje bitnih elemenata programa doktorskih studija iz istih znanstvenihpodručja na nacionalnoj i meñunarodnoj razini.U cilju standardizacije doktorskog programa iz područja Biomedicine i zdravstva, kontrolekvalitete i stvaranja uvjeta za mobilnosti studenata i nastavnika u zajedničkom europskom i hrvatskomprostoru visokog obrazovanja, medicinski fakulteti u RH pristupili su procesu stvaranja zajedničkemreže poslijediplomskih studijskih programa još 1999. godine. Proces je ubrzan početkom 2004.godine, kada su nastavljeni usporedni procesi meñusobne harmonizacije doktorskih studija u RepubliciHrvatskoj i njihove harmonizacije sa europskim doktorskim studijima. Dvije europske konferencije oharmonizaciji doktorskih pograma u području Biomedicine i zdravstva (European Conference onHarmonisation of PhD Programs in Medicine and Health Sciences, Zagreb, travanj 2004. i travanj2005. godine) bile su ključni poticaj u tom smislu 6 .Na obje konferencije je sudjelovalo tridesetak sveučilišta iz dvadesetak EU zemalja i europskihzemalja izvan EU, predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske,Hrvatskog liječničkog zbora, Association of Medical Education in Europe (AMEE), Association ofMedical Schools in Europe (AMSE) Association of Schools of Public Health in the European Region(ASPHER), European Medical Association (EMA), German Academic Exchange Service (DAAD), South-6 http://bio.mef.hr/conference/5

Eastern-European Cooperaton. Rezultat razmjene mišljenja, ideja, preporuka i smjernica na timskupovima je Zagrebačka deklaracija i Smjernice za organizaciju doktorskih studijskihprograma u Biomedicini i zdravstvu, koje su potpisali svi sudionici skupova.Medicinski fakultet u Osijeku imao je zapaženu kontribuciju na obje konferencije kroz otvorenurazmjenu mišljenja i ideja, te kroz predlaganje točaka Deklaracije i Smjernica. Posljednja, 6. točkaZagrebačke deklaracije je zajednički prijedlog Medicinskog fakulteta u Osijeku i Medicinskog fakultetau Splitu, podržan i formuliran u završnom obliku od prof.dr.sc. Hans Joachima Sachsa (DAAD).Objavljeni su i radovi u Zbornicima s tog skupa 6 .U izradi studijskog programa Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo, au cilju što veće usporedivosti sa studijskim programima europskih medicinskih fakulteta, u najvećojmogućoj mjeri su poštovane preporuke EUA, Zagrebačke deklaracije i Smjernica za organizacijudoktorskih studijskih programa u Biomedicini i zdravstvu (2, 7).Kompetencije koje student stječe završetkom predloženog Poslijediplomskog doktorskogstudija Biomedicina i zdravstvo temelje se na europskim preporukama i metodologiji tzv "Dublindescriptors" - odnosno generičkim izjavama očekivanja i postignuća vezanih uz kvalifikaciju koja sepostiže na kraju svakog obrazovnog ciklusa definiranog Bolonjskim procesom – sastavni su diokompetencija u točki 2.7 7 .Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo osmišljen je i izrañen je na način da ubitnim elementima studijskog programa (ostvarenje prava na upis, vrste rada i sadržaja, postojanjeindividualnog plana studija, uvjeti za prijavu teme doktorskog rada, uvjeti za prijavu gotovogdoktorskog rada, trajanje studija, završetak studija) bude izravno usporediv sa konkretnim doktorskimprogramima iz područja biomedicine i zdravstva u zemlji i u Europi:• Charles University in Prague, Faculty of Medicine in Hradec Kralove, Postgraduate (Doctoral)Study, Republika Češka• Univerza v Ljubljani, Univerzitetni znanstveni podiplomski študij Biomedicina, RepublikaSlovenija• University of Bergen, Faculty of Medicine, Doctoral programme, Norveška• Medical University, Karolinska Institute, Research education - PhD training, Švedska• University of Copenhagen, Faculty of Health Science, The PhD Study, Danska• Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Doktorski poslijediplomski studij Biomedicina izdravstvo, Republika Hrvatska1.2 Dosadašnja iskustva predlagača u provoñenju poslijediplomskih doktorskihstudija i drugih poslijediplomskih studijaNovija povijest medicinske izobrazbe u Osijeku počinje 1979. godine kada Medicinski fakultetSveučilišta u Zagrebu pokreće u svom okviru cjeloviti, tada petogodišnji, dislocirani studij medicine uOsijeku. Studij prerasta u samostalni Medicinski fakultet u okviru Sveučilišta J. J. Strossmayera uOsijeku 1998. godine. Danas je Medicinski fakultet Osijek sastavnica Sveučilišta J. J. Strossmayera uOsijeku sa značajnim kadrovskim potencijalom, koji koristi visoke standarde uznanstvenoistraživačkom i stručnom radu, te u izobrazbi na stručnoj, diplomskoj i poslijediplomskojrazini. Kroz razdoblje od osamostaljenja 1998. godine do danas na Medicinskom fakultetu u Osijeku jediplomiralo ukupno 259 doktora medicine.Akademske godine 2000/01 pokrenut je Znanstveni poslijediplomski (magistarski i doktorski)studij Biomedicina i zdravstvo, prema tada važećem Zakonu. U studij je do danas upisano ukupno 2207 http://www.unibuc.ro/uploads_ro/35714/Dublin_Descriptors_2004Doctor.pdf6

studenata u tri generacije. Posljednja generacija studenata po starom Zakonu upisana je 2003/04godine u prvu godinu magistarskog dijela studija (75 studenata upisalo je drugu godinu 2004/05), a udoktorski dio (treću godinu studija) 2004/05 (34 studenta).U 5 akademskih godina od pokretanja studija, na Medicinskom fakultetu u Osijeku izradilo je iobranilo magistarski rad 6, a doktorski rad 17 studenata. Trenutno, 25 studenta su u postupkuzavršetka studija obranom magistarskog rada, a 32 studenata u postupku završetka studija obranomdoktorskog rada.Za potpunije razumijevanje navedenih podataka nužno je istaknuti sljedeće činjenice:1. veliki pritisak kandidata na upis i razmjerno velik broj studenata upisanih u studij može seobjasniti nedavnim ratnim stradanjima grada Osijeka i šire regije, što je rezultiralo zastojem uosnivanju samostalnog Medicinskog fakulteta u Osijeku i dugogodišnjim izostankom bilokakvog oblika poslijediplomske razine izobrazbe iz područja biomedicine i zdravstva u našojsredini2. vremenska distanca od pokretanja studija do danas je objektivno kratka3. generacija studenata upisanih 2003/04 u magistarski i 2004/05 u doktorski dio studija, nijeniti mogla braniti magisterij ili doktorat, jer im organizirani dio studija, prema studijskomprogramu, završava krajem ove akademske godine.1.3 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenataSukladno Sporazumu Dekana medicinskih fakulteta o uspostavljanju mreže poslijediplomskihstudija iz područja biomedicine i zdravstva, studentima Poslijediplomskog doktorskog studijaBiomedicina i zdravstvo, otvara se mogućnost da pohañaju organiziranu nastavu poslijediplomskogdoktorskog studija i na drugom medicinskom fakultetu u zemlji, te da prenesu na taj način stečeneECTS bodove (vidi 3.1.1).Sukladno sporazumu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Instituta "Ruñer Bošković",Zagreb, studentima predloženog poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo, otvarase dodatna mogućnost da pohañaju organiziranu nastavu poslijediplomskog doktorskog studija"Molekularne bioznanosti", te da prenesu i na taj način stečene ECTS bodove.Meñunarodna pokretljivost studenata i nastavnika, treba se temeljiti na bilateralnim,partnerskim sporazumima sveučilišta. Sukladno preporuci Nacionalnog vijeća u prijedlogu studijskogprograma Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo studentima se otvaramogućnost provesti najmanje jedan semestar u znanstvenoistraživačkom radu na inozemnomsveučilištu ili znanstvenoj ustanovi. Pri tomu posebnu ulogu u organizaciji imaju naši izabrani gostujućiprofesori koji su kroz pisma namjere izrazili spremnost za ovakav oblik suradnje (izborna aktivnost –vidi 3.3.2 i projekti gostujućih profesora).Predloženi studij je otvoren i inozemnim studentima. Naime, sukladno zakonu, naPoslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo mogu se pod jednakim uvjetima upisatipristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji su u pravilu završili diplomski studij medicine (vidi2.5). I u dosadašnjem Znanstvenom poslijediplomskom (magistarskom i doktorskom) studijuBiomedicine i zdravstva na Medicinskom fakultetu u Osijeku imali smo studente iz inozemstva,uglavnom iz zemalja nastalih raspadom bivše SFRJ (BiH, Slovenija).U mobilnosti nastavnika i studenata iz Europe prema RH, ograničavajući faktor je i jezičnabarijera. Jedan od uvjeta za upis u predloženi Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvoje poznavanje engleskog jezika (intermediate level ili ekvivalent). Stoga domaći nastavnici, a pogotovopozvani predavači iz inozemstva, mogu nastavu izvoditi i na engleskom jeziku. Na taj način je upredloženom studiju stvorena mogućnost za uklanjanje jezične barijere pokretljivosti nastavnika istudenata iz EU prema Republici Hrvatskoj. Za sada je planirano izvoñenje jednog praktikuma samona engleskom jeziku za sve studente (Advanced course for practical abilities: Writing a scientific paperin English).7

1.4 Mogućnost uključivanja studija ili njegovog dijela u zajednički (združeni)program s inozemnim sveučilištimaMedicinski fakultet u Osijeku u ovom prijavnom ciklusu prijavio je Tempus projekt "Teachingmedicine for the 21 st century" sa partnerima iz Republike Hrvatske (Medicinski fakultet u Splitu) iEuropske unije (Nizozemska, Mañarska, Velika Britanija). Projekt je, trenutno, u postupkuvrednovanja. Na sastancima sa partnerima u Osijeku, Pečuhu, Nizozemskoj i Velikoj Britanijiraspravljalo se, za sada na načelnoj razini, i o mogućnost združivanja dijelova predloženogPoslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo u zajedničku mrežu ili združeni programs doktorskim studijima iz istog područja koji se izvode na tim inozemnim sveučilištima. Izmeñuostalog, uočene su zakonske i administrativne zapreke s obje strane, koje koče realizaciju takvihprograma.Združeni studijski programi s inozemnim sveučilištima nemaju tradiciju u našem visokomobrazovanju, pa niti u području biomedicine i zdravstva. Zapravo, u cijeloj zemlji, prema podacima iznacionalnog izvješća o ostvarivanju Bolonjskih procesa za 2004/05, postoji samo jedan takav studijskiprogram i nije iz područja Biomedicine i zdravstva 8 . Neovisno o tome, Medicinski fakultet u Osijekuspreman je i aktivno traži otvoreni dijalog s potencijalnim partnerima iz inozemstva o združenomprogramu poslijediplomskog doktorskog studija u čemu posebnu ulogu imaju gostujući profesori našegfakulteta.Takoñer, u sklopu sastanaka i dogovora usmjerenih nacionalnoj harmonizaciji doktorskihprograma iz područja biomedicine, zdravstva i srodnih, spomenuta je mogućnost evolucije nacionalnemreže poslijediplomskih doktorskih studija u združeni, nacionalni program doktorskog studija izpodručja biomedicine, zdravstva i srodnih područja. Ideju su podržali svi aktivni sudionici procesaharmonizacije doktorskih programa u RH (Medicinski fakulteti u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku,Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Stomatološki fakultet uZagrebu, PMF u Zagrebu).Konačno, suradnjom sa Institutom "Ruñer Bošković" i članicama Sveučilišta u Osijeku naposlijediplopmskom doktorskom studiju "Molekularne bioznanosti" otvara se mogućnost evolucije tesuradnje u pravcu stvaranja zajedničkog (združenog) doktorskog programa.1.5 Ostali elementiOd osnutka Medicinskog fakulteta Osijek 1998. godine do danas, sustavno se poboljšavajuuvjeti za znanstvenoistraživački rad na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Postoji adekvatan prostor, anabavljena je i suvremena znanstvenoistraživačka oprema (vidi 4.2). Sustavno se osigurava poticajnoozračje za prijavu znanstvenoistraživačkih projekata. Fleksibilno se pristupa jačanju postojećih istvaranju novih znanstvenoistraživačkih skupina. Mladi i ambiciozni znanstvenici, koji žele prihvatitiizazov sudjelovanja u kreiranju i razvoju znanstvenoistraživačke i nastavne djelatnosti na jednojmladoj instituciji, dobrodošli su na naš fakultet. Omogućeno im je i povoljno rješavanje stambenogpitanja. I ovo su bitni čimbenici koji bi trebali još više ubrzati i intenzivirati priljev kompetentnogznanstvenonastavnog osoblja prema Medicinskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.8 http://www.mzos.hr/8

2. OPĆI DIO2.1 Naziv studija, znanstveno područje i polja kojima pripadaNaziv studijskog programa je Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo. Pripadaznanstvenom području 3. Biomedicina i zdravstvo, znanstvenim poljima 3.01 Temeljne medicinskeznanosti, 3.02 Kliničke medicinske znanosti, 3.03 Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, 3.07 Drugegrane kliničke medicine 9 .2.2 Nositelj studija i suradne ustanove koje sudjeluju u pokretanju i izvoñenjudoktorskog programaNositelj studija je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Sveučilište povjeravaorganizaciju i izvoñenje studija Medicinskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku injegovim nastavnim bazama.2.3 Institucijska strategija razvoja doktorskog programaSva tijela u čijoj je nadležnosti, prema Statutu i Pravilniku o studiju predloženi studijskiprogram, u granicama svoje odgovornosti i nadležnosti, dužna su strateški promišljati, raspravljati idonositi preporuke, smjernice i zaključke o daljnjem razvoju predloženog doktorskog studijskogprograma. Predloženi doktorski studij je u nadležnosti Dekana, Prodekana za poslijediplomske studije,Voditelja doktorskog studija, Fakultetskog vijeća i Odbora za znanost i poslijediplomske studije. Bitnuulogu u poticanju razvoja modula i koordiniranja sadržaja unutar modula imaju koordinatori modula injihovi zamjenici.Institucijska strategija razvoja predloženog studijskog programa odvija se u više pravaca:• stalno usklañivanje programa na nacionalnoj i meñunarodnoj razini (nacionalna mreža,preporuke EUA)• voñenje i organizacija (vidi tekst iznad)• povećanje broja i kvalitete praktikuma i radionica za stjecanje znanstvenoistraživačkih vještina• jačanje pojedinih modula i modularne strukture programa u cjelini (veća integracija sadržaja umodulu)• daljnji razvoj interdisciplinarnih sadržaja i transferabilnih vještina, inovativni sadržaji (viditočku 2.4)• kontrola kvalitete (vidi točku 4.11)• potencijalno združivanje u zajednički studijski program dijelova studija na nacionalnoj ilimeñunarodnoj razini (vidi 1.4)• potencijalno partnerstvo sa poslovnim sektorom (prije svega s domaćom farmaceutskomindustrijom, vidi točku 2.4)9 http://www.mzt.hr/mzt/hrv/djelatnosti/znanost/podrucja.htm9

2.4 Inovativnost doktorskog programaProjekt EUA pod nazivom "Doctoral programmes Project" nastao je kao rezultat potrebe zadoprinosom EUA u diskusiji o znanstvenoistraživačkom obrazovanju u zajedničkom europskomprostoru znanosti i visokog obrazovanja. Uspostavljeno je 6 mreža sa 49 sveučilišta na 6 projektnihzadataka. Jednoj od mreža sveučilišta projektni zadatak je bio "Inovativna praksa u doktorskimprogramima". Rezultati i zaključci ove mreže, kao i ostalih 5, bili su predmet diskusije Bolonjskogseminara u Salzburgu 2 . Vezano uz projekt "Inovativna praksa u doktorskim programima", doneseno jepet zaključaka i preporuka:− promovirati doktorske programe inovativne strukture u cilju svladavanja izazova inter itransdisciplinarnog znanstvenoistraživačkog osposobljavanja i obučavanja, te poticatiusvajanje transferabilnih vještina− zakoni, propisi, smjernice i preporuke koje reguliraju doktorske programe moraju bitiotvorene prema interdisciplinarnom dijalogu− doktorske kandidate tretirati kao partnere na znanstvenim istraživanjima visoke razine, kojisu ekonomski, zakonski i socijalno osigurani za razdoblje koji pokriva znanstveniprojekt/doktorski studij− doktorske programe promatrati kao dio cjeloživotnog sustava obrazovanja i kaoznanstvenoistraživački rad najviše kvalitete u punom radnom vremenu ili u dijelu radnogvremena− transparentne informacije o doktorskim programima moraju biti objavljene na internetportalima na razini institucija, na nacionalnoj i internacionalnoj raziniPrijedlog studijskog programa Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvosadrži elemente interdisciplinarnosti i kolaborativnosti. Oni se prije svega očituju u postojanjuobaveznog izbornog modula pod nazivom "Interdisciplinarna znanja i vještine". Studentima je na tajnačin omogućeno da, bez opasnosti po gubitak disciplinskog profila, izaberu predmete i praktikume ubodovnoj vrijednosti od najmanje 5,0 ECTS bodova, kojima nadopunjuju nedisciplinska, generičkaznanja, stavove i vještine bitne za poslijediplomsku studijsku razinu.Interdisciplinarnost i kolaborativnost očituje se i u sadržajima izbornih modula i predmeta. Ucjelini, u predloženom studijskom programu značajna je prisutnost sadržaja genetike, molekularne,stanične i reproduktivne biologije, molekularne i stanične biokemije. Nije zanemarena niti fizika ibiofizika, bioinformatika, biomehanika, matematika (modeliranje i simulacija fizioloških procsa) iračunarstvo. Transdisciplinarni sadržaji ogledaju se u prožimanju temeljnih biomedicinskih i kliničkihsadržaja u gotovo svakom modulu.Strateški, u daljnjoj evoluciji predloženog studijskog programa, planiramo veće otvaranje kageneričkim, transferabilnim znanjima iz disciplina izvan znanstvenog područja biomedicine i zdravstva(teorija spoznaje, psihologija komunikacije, interkulturalnost, tolerancija, pokretanje ugovornihistraživačkih poduzeća).Postoji znanstvena suradnja izmeñu znanstvenih projekata koji su jezgra predloženogposlijediplomskog studija i poslovnog sektora, uglavnom farmaceutske industrije. Farmaceutske tvrtkepokazale su interes za suradnju u području znanstvene edukacije svojih kadrova u okviru predloženogstudijskog programa.. U tom konteksu, strateški razmišljamo o uvoñenju izborne aktivnosti, predmetaili modula koji obrañuje problematiku znanstvenoistraživačkog rada u farmaceutskoj industriji.Konačno, ukoliko se pokaže potreba, zainteresirani smo za otvoreni dijalog sa domaćomfarmaceutskom industrijom o mogućnosti pokretanja doktorskog programa nalik na "Bosch DoctoralProgramme" u Njemačkoj ili slične, gdje bi Medicinski fakultet u Osijeku sudjelovao kao partner upokretanju i/ili izvedbi doktorskog programa industrijskog tipa, kojim bi se educirali znanstvenici upodručju biomedicine i zdravstva za potrebe farmaceutske industrije.10

2.5 Uvjeti upisa na studij, posebno za polaznike koji su stekli ranije kvalifikacije postudijskom sustavu prije 2005. godinea) Uvjeti upisa za pristupnike koji upisuju prvu godinu studijaNa studij se mogu, pod jednakim uvjetima, upisati pristupnici iz Republike Hrvatske iinozemstva koji su u pravilu završili diplomski sveučilišni studij medicine.Iznimno na studij se mogu upisati pristupnici iz Republike Hrvatske i inozemstva koji suzavršili diplomski sveučilišni studij iz srodnih područja ukoliko nakon završetka sveučilišnog diplomskogstudija rade u području biomedicine i zdravstva.Obavezno je postojanje studijskog savjetnika u znanstveno-nastavnom zvanju ili znanstvenomzvanju. Pristupnicima stoje na raspolaganju studijski savjetnici s Popisa nominiranih mentoraMedicinskog fakulteta Osijek. Popis nominiranih potencijalnih mentora je sastavni dio ovogdokumenta. Traži se pismena preporuka studijskog savjetnika s izjavom o prihvaćanju mentorstva.Poželjno je da studijski savjetnik bude i mentor doktorskog rada.Prosjek ocjena na diplomskom (dodiplomskom do 2004/05) sveučilišnom studiju medicine, bezzavršnog ispita, treba biti najmanje 3, 50 (7,50 u sustavu ocjenjivanja od 5-10).Iznimno, pristupnici s prosjekom ocjena manjim od 3,50 (7,50 u sustavu ocjenjivanja od 5-10)mogu takoñer kandidirati za upis u studij. Dodatni uvjeti za te kandidate su:• moraju imati preporuke barem dvije osobe u znanstvenonastavnom ili znanstvenom zvanju,od kojih jedna mora biti obavezno studijski savjetnik i mentor doktorata.• pri upisu moraju jasno demonstrirati rezultate i motivaciju za znanstvenoistraživački radznanstvenim publikacijama, od kojih barem jedan rad na kojem je autor ili koautorpristupnik mora biti indeksiran u bazi CC i objavljen u periodu koji nije duži od 5 godinaprije upisa u studij.Obavezno je poznavanje engleskog jezika na razini koja omogućuje komunikaciju putemgovora i pisma, praćenje znanstvene i nastavne literature, pisanje znanstvenih radova i upotreburačunalnih programa. Pristupnici dokazuju znanje iz engleskog jezika ispravom o položenom stupnju(najmanje 3 i 4 stupanj , tj. intermediate level) ili diplomom Cambridge Certificate (najmanje prvistupanj) kod ovlaštene škole stranog jezika ili provjerom znanja kod upisa koju organizira Odbor zaznanost i poslijediplomske studije.Obavezno je osnovno znanje u primjeni računala - rad s uredskim aplikacijama za pisanje iobradu teksta, prezentaciju, pretraživanje interneta, i za e-mail komunikaciju (MS Word, MS PowerPoint, MS Internet Explorer, MS Outlook ili slični, bazirani na otvorenom kodu). Pristupnici dokazujuznanje o primjeni računala potvrdnicom/ispravom o položenom tečaju koju izdaje ovlašteni organizatortakvih tečaja (CARNet ili ekvivalentni) ili provjerom znanja kod upisa koju organizira Odbor za znanosti poslijediplomske studije.b) Uvjeti upisa za pristupnike koji upisuju razlikovnu godinu, tj. upisuju studij nakonzavršetka prve godine Znanstvenog poslijediplomskog studija Biomedicine i zdravstvaili nekog drugog srodnog znanstvenog poslijediplomskog studija, prema prijašnjemzakonuStečeno najmanje 55% bodova (položeni ispiti) u organiziranoj nastavi predviñenoj studijskimprogramom prve godine Znanstvenog poslijediplomskog studija Biomedicine i zdravstva ili nekogdrugog srodnog znanstvenog poslijediplomskog studija.Odbor za poslijediplomski studij može imenovati stručno povjerenstvo za priznavanjeodreñenog dijela ispita i odreñivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti. Svi ostali uvjetisu isti kao i pod a).c) Uvjeti upisa za pristupnike koji upisuju razlikovnu godinu, tj. upisuju studij nakonpotpuno ili djelomično završenog stručnog poslijediplomskog studija prema prijašnjemzakonu11

Stečeno najmanje 55% bodova (položeni ispiti) u organiziranoj nastavi predviñenoj studijskimprogramom stručnog poslijediplomskog studija.Odbor za poslijediplomski studij može imenovati stručno povjerenstvo za priznavanjeodreñenog dijela ispita i odreñivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik mora položiti. Svi ostali uvjetisu isti kao i pod a).d) Uvjeti upisa za pristupnike koji su stekli titulu magistra znanosti iz područjaBiomedicine i zdrvastva prema prijašnjem zakonuPristupnici koji su stekli titulu magistra znanosti iz područja Biomedicine i zdravstva premaprijašnjem Zakonu, mogu upisati doktorski studij.Zbog drugačije strukture Znanstvenog (magistarskog i doktorskog) poslijediplomskog studija,drugačije raspodjele ECTS bodova na organiziranu nastavu (40,0 bodova po godini studiji – 80,0bodova za dvogodišnji magistarski studij) i znanstvenoistraživački rad, te zbog drugačijeg izračunabodova (3 sata nastave = 1 bod; 240 sati nastave za dvogodišnji magistarski studij), bodovi stečeniorganiziranom nastavom u magistarskom studiju prenose se u doktorski studij po formuli: 1 bod = 9sati nastave.Za 240 sati nastave to je ukupno 27,0 ECTS bodova. Ostatak do 45,0 ECTS bodova, tj. 18,0ECTS bodova pristupnik mora steći upisivanjem, pohañanjem i polaganjem ispita iz predmeta ipraktikuma Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo. Odbor za poslijediplomskistudij može imenovati stručno povjerenstvo za odreñivanje razlikovnih sadržaja koje pristupnik morapoložiti.Izrañen i obranjen znanstveni magistarski rad prema prijašnjem zakonu može zamijeniti 30ECTS bodova, a stručni magistarski rad 10 ECTS bodova u skupini Obavezne aktivnosti, podskupina d)(vidi 3.3.1).Svi ostali uvjeti su isti kao i pod a).2.6 Kriteriji i postupci odabira polaznikaUpis studenata na Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo obavljat će se natemelju razredbenog postupka, bez obveze polaganja razredbenog ispita. Raspisivanje natječaja zaupis u studij, razredbeni postupak i upis studenata u studij provest će se sukladno Statutu SveučilištaJosipa Jurja Strossmayera i Medicinskog fakulteta u Osijeku i Pravilnika o studiranju.Pristupnik stječe pravo uspisa prema postignutim bodovima u razredbenom postupku.Pristupnici u Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo koji ispunjavaju uvjete upisa bitće izabrani u razredbenom postupku na temelju sljedećih kriterija: uspjeha u diplomskom studiju,demonstriranja rezultata i motivacije za znanstvenoistraživački rad, te dodatnih bodova za medicinskuspecijalizaciju i stručni magistarski rad. Svaki od tih kriterija bit će bodovno vrednovan na temeljunekoliko elemenata prikazanih u Tablici 1.Suma bodova po svim elementima navedenim u Tablici 1. predstavlja ukupni broj bodova kojeje stekao svaki pristupnik. Prema tome, upis u studij ovisi o ukupnim, individualnim kvalifikacijama imotivaciji pristupnika za znanstvenoistraživački rad u području Biomedicine i zdravstva. Nijepredviñeno postojanje minimalnog broja bodova potrebnih za upis ili bodovni prag za upis.Na temelju ukupnog broja bodova svih pristupnika, Odbor za znanost i poslijediplomskestudije radi listu reda prvenstva (rang lista) pistupnika. Prvi na listi je pristupnik s najvećim ukupnimbrojem bodova, a dalje redom slijede svi ostali, po redoslijedu bodova, od najvećeg ka najmanjemukupnom broju bodova. Prednost pri upisu imaju pristupnici ocijenjeni kao kvalitetniji, tj. oni sa većimukupnim brojem bodovova, plasirani na višem mjestu na listi reda prvenstva za upis. Odbor zaznanost i poslijediplomske studije podvlači crtu ispod imena i prezimena posljednjeg studenta na ranglisti koji je zadovoljio kriterije, a Dekan Medicinskog fakulteta Osijek vlastitim potpisom potvrñuje listuza upis. Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta Osijek odobrava upis pristupnika koji su zadovoljilikriterije, imenuje studentske savjetnike svakom studentu upisanom u studij, prihvaća na znanje oblikstudija (puno radno vrijeme ili dio radnog vremena), te polje i granu biomedicine i zdravstva u kojemdoktorski kandidat radi doktorski rad.12

Tablica 1. Elementi prema kojima se izabiru pristupnici u razredbenom postupku i njihovabodovna vrijednost (*prosječna ocjena 3,5 - 5,0 x 4 = 14 – 20 bodova, **definirani novim StatutomSveučilišta, kao studenti koji su sve prethodne godine studija položili u ljetnom ili jesenskom roku sprosječnom ocjenom 4,0, *** traži se potvrda MZOŠ RH, ****dokazuje se pismenom potvrdomvoditelja znanstvenog projekta)ELEMENTI ZA IZBOR PRISTUPNIKABODOVIUSPJEH U DIPLOMSKOM STUDIJU1. Prosječna ocjena na diplomskom studiju (bez diplomskog ispita)zaokružena na jednu decimalu x 414 - 20 bodova*2. Izrazito uspješni studenti diplomskog studija** 2,5 boda3. Nagrada Rektora Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku ilinagrada Rektora nekog drugog sveučilišta u zemlji2,5 bodaDEMONSTRIRANJE REZULTATA I MOTIVACIJE ZA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD1. Autorstvo ili koautorstvo na in extenso, originalnomznanstvenoistraživačkom članku (CC i SCI)2. Autorstvo ili koautorstvo na in extenso, originalnomznanstvenoistraživačkom članku (Excerpta medica, Index medicus)3. Usmena prezentacija na znanstvenom kongresumeñunarodnomdomaćem4. Poster na znanstvenom kongresumeñunarodnomdomaćem5. Položaj znanstvenog novaka na aktualnomznanstvenoistraživačkom projektu financiranom od MZOŠ RH***6. Prethodno sudjelovanje u znanstvenoistraživačkom radu naznanstvenom projektu u zemlji i/ili inozemstvu u trajanju odnajmanje 1 mjeseca ****7. Sudjelovanje u znanstvenim tečajevima, radionicama ili školamameñunarodnidomaći15 bodova po radu5 bodova po radu5 bodova2,5 boda2,5 boda1 bod15 bodova5 bodova2,5 bodova1 bodDODATNI BODOVI1. Završena medicinska specijalizacija 2,5 bodova2. Izrañen i obranjen stručni magistarski rad 1 bod13

2.7 Kompetencije koje student stječe završetkom studija, mogućnost nastavkaznanstvenoistraživačkog rada, mogućnosti postdoktorskog usavršavanja, temogućnost zapošljavanja u javnom i privatnom sektoruSveučilišni poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo je ciklus izobrazbeznanstvenika za znanstvenoistraživački rad u znanstvenom području biomedicine i zdravstva. Temelj jeza buduću akademsku, znanstvenu i/ili znanstvenonastavnu karijeru. Naime, prema važećim propisimau Republici Hrvatskoj, uvjet za akademsku karijeru, tj. izbor u znanstvenonastavna i znanstvenazvanja, jest stjecanje titule doktora znanosti. Usvajanjem općih, generičkih znanja i vještina, teusvajanjem metodoloških vještina i teorijskog znanja specifičnih za disciplinu biomedicine i zdravstva ukojoj radi, nakon završetka doktorskog studija i stjecanja titule, doktor znanosti biti će osposobljen zasamostalno obavljanje znanstvenoistraživačke djelatnosti u znanstvenom području biomedicine izdravstva.Iako još nisu riješeni i definirani svi elementi 3 ciklusa (doktorski studij), službeno je u EUpočeo dijalog i o 4 ciklusu obrazovanja - postdoktorskoj edukaciji. Domaći sustav visokog obrazovanjanema tradiciju postdoktorske izobrazbe. Meñutim, za napredovanja u znanstvenonastavna i/iliznanstvena zvanja traži se znanstveno usavršavanje u inozemstvu nakon stjecanja titule doktoraznanosti.Nakon završetka doktorskog studija, doktor znanosti može nastaviti znanstvenu edukacijupostdoktorskim usavršavanjem u području biomedicine i zdravstva, polja i grane u kojoj radi nasveučilištima i znanstvenim institutima u inozemstvu. Znanstvenicima iz Republike Hrvatske dostupnesu prestižne stipendije za postdoktorsko usavršavanje (Humboldt, Fullbright i druge).Doktori znanosti iz područja biomedicine i zdravstva, osim na Sveučilištima, znanstveniminstitutima, kliničkim bolnicama i centrima, zdravstvenim zavodima i institutima, te državnoj upravi,mogu se zaposliti i u farmaceutskoj industriji (istraživački instituti, marketing, upravljanje).Zapošljavaju se i u privatnom sektoru, u poduzećima zasnovanim na znanju ("contract researchorganisation" - ugovorna istraživačka poduzeća npr. u dijagnostici i terapiji), poduzećima koja razvijajubiotehnologiju (kontrola i proizvodnja ljudske hrane, ljekovita sredstva) i poduzećima koja proizvode itrguju tehnologijama i aparaturom primjenjivom u medicini i biomedicinskoj znanosti (dijagnostička iterapijska medicinska oprema, znanstvenoistraživačka oprema)Završetkom doktorskog studija od doktora znanosti iz područja biomedicine i zdravstva seočekuje:Znanje, razumijevanje i vještine:• demonstriranje sustavnog znanja, razumijevanja i suverenog vladanja suvremenommetodologijom, tehnikama i vještinama specifičnim za znanstveno područje biomedicine izdravstva, polje i granu u kojoj radi;• demonstriranje kreativnosti i originalnosti u interpretaciji znanja u zanstvenom područjubiomedicine i zdravstva, polju i grani u kojoj radi.Primjena znanja i razumijevanja:• sposobnost primjene istraživanja i znanja za kreiranje novih koncepata, hipoteza iprojekata koje će generirati novo znanje i/ili njegovu primjenu u području biomedicine izdravstva, polju i grani u kojoj radi;• sposobnost primjene znanja, razumijevanja i istraživanja tako da doprinosi ukupnomfundusu znanja koje se verificira kroz publiciranje u nacionalno i meñunarodno priznatimpublikacijama iz discipline u kojoj radi.Donošenje zaključaka, prosudbi i odluka:• sposobnost otvorene, objektivne i kritičke analize, evaluacije i sinteze novih i kompleksnih,vlastitih i tuñih znanstvenih ideja i rezultata;• sposobnost prosuñivanja i donošenja odluka o kompleksnim temama koje uključujurelevantnu znanstvenu, etičku i društvenu odgovornost.14

Prezentacija i komunikacija:• sposobnost prezentiranja vlastitih ideja, zamisli, koncepata i rezultata, te jasnoća iefikasnost priopćavanja rezultata svojih istraživanja znanstvenoj, stručnoj i općoj javnosti.Vještina učenja:• sposobnost kontinuiranog napredovanja u teorijskom i praktičnom, metodološkom smisluu području biomedicine i zdravstva, polju i grani u kojoj radi;• sposobnost dokazaivanja kvalitete i vještine potrebne za zapošljavanje isamozapošljavanje.15

3. OPIS PROGRAMA3.1 Struktura i organizacija doktorskog programa3.1.1 Struktura studijskog programaStudijski program po kojem se ustrojava predloženi Poslijediplomski doktorski studijBiomedicina i zdravstvo sastoji se od organizirane nastave, neposrednog individualnogznanstvenoistraživačkog rada doktorskog kandidata na doktorskoj disertaciji uz sudjelovanje mentora,te od ozbornih, izvannastavnih znanstvenih i nastavnih aktivnosti.U primjeni europskog sustava prijenosa bodova (ECTS) u prijedlogu Poslijediplomskogdoktorskog studija Biomedicina i zdravstvo, sukladno Zakonu i Statutu Sveučilišta, polazimo oddogovora, prihvaćenog u čitavom europskom prostoru visokog obrazovanja, da rad potreban zasavladavanje jedne akademske godine studija iznosi 60 ECTS bodova. Prema tome, za završetakstudija i svih propisanih obaveza u najmanje 3 godine, svaki student stječe ukupno najmanje 180ECTS bodova.Ukupnih 180 ECTS bodova raspodjeljuje se na:• organiziranu nastavu 45 ECTS bodova, odnosno 1/4 ukupnog broja bodova;• individualni znanstvenoistraživački rad doktorskog kandidata na doktorskoj disertacijivaloriziran kroz njegove znanstvenoistraživačke publikacije vezane uz doktorat 90 ECTSbodova, odnosno 1/2 ukupnog broja bodova;• izvannastavnu, znanstvenu aktivnost 45 ECTS bodova, odnosno 1/4 ukupnog brojabodova.Organizirana nastavaIz organizirane nastave svaki doktorski kandidat/student mora steći ukupno najmanje 45,0ECTS bodova za dovršenje studija. Budući da metodologija izračuna ECTS bodova (vidi stranicu 17)nije vezana isključivo uz satnicu aktivne nastave, 45 ECTS bodova iznosi, ovisno o izboru predmeta ipraktikuma, 360 ± 45 sati kontaktne nastave.Svaki doktorski kandidat mora steći svih 15,0 ECTS bodova iz obaveznog modula "Temeljiznanstvenoistraživačkog rada".Iz obaveznog izbornog modula "Eksperimentalna biomedicina" i/ili obaveznog izbornogmodula "Klinička medicina" svaki doktorski kandidat mora dodatno izabrati praktikuma i predmeta uvrijednosti od još najmanje 10,0 ECTS bodova. Od izabranih predmeta i praktikuma, svaki doktorskikandidat mora izabrati najmanje 3 praktikuma. Doktorski kandidat koji je završio diplomski studijmedicine ili diplomski studij veterinarske medicine, diplomskom izobrazbom nije stekao vještine kojesu preduvjet za praktični rad u laboratoriju. Stoga, ukoliko planira raditi doktorat u područjueksperimentalne biomedicine, mora izabrati preparativni praktikum Opće laboratorijske vještine(računa se u 10,0 ECTS bodova).Iz obaveznog izbornog modula "Interdisciplinarna znanja i vještine", svaki doktorski kandidatmora izabrati predmeta ili praktikuma u vrijednosti najmanje 5,0 ECTS boda.Predmeti i praktikumi obaveznog modula i obaveznih izbornih modula upisuju se u Individualniplan studija, indeks i zapisnik o ispitima.Iz izbornih predmeta i praktikuma svaki doktorski kandidat mora steći razliku do 45,0 ECTSbodova, što iznosi najmanje 15,0 ECTS bodova (45,0 – (15+10+5) = 15,0). Predmeti i praktikumiizbornih modula upisuju se u Individualni plan studija, indeks i zapisnik o ispitima.Iznimno, doktorski kandidat može predmete i praktikume u organiziranoj nastavi zamijenitisamostalnim proučavanjem znanstvene literature sa završnim ispitom, ali najviše u vrijednosti do 8,016

ECTS bodova. Samostalno proučavanje literature sa završnim ispitom odabire se u dogovoru sastudijskim savjetnikom. Namijenjeno je, u pravilu, za studente koji rade doktorski rad u uskoj,specifičnoj grani Biomedicine i zdravstva, za koju nema izbornih predmeta i praktikuma u predloženomstudijskom programu i u studijskim programima fakulteta koji čine RH mrežu poslijediplomskih studijaiz područja biomedicine i zdravstva. 200 stranica samostalnog proučavanja znanstvene literature sazavršnim ispitom vrijedi 1,0 ECTS bod. Zbog evaluacije sadržaja i razine, literatura koja se proučavamora biti uz kratko pismeno obrazloženje priložena voditelju studija. Završni ispit obavlja nositeljpredemta ili dva ispitivača koje imenuje voditelj studija. Odbor za znanost i poslijediplomske studije,putem voditelja studija prima na znanje obrazloženje, literaturu i ispitivača. Samostalno proućavanjeliterature sa završnim ispitom, ukoliko ga student i mentor odaberu, oabvezno se upisuje uIndividualni plan studija.Sukladno već spomenutom sporazumu Dekana medicinskih fakulteta, upisivanjem, slušanjem ipolaganjem ispita iz predmeta i praktikuma na drugim fakultetima organiziranim u RH mrežuposlijediplomskih studija iz područja biomedicine i zdravstva (Medicinski fakulkteti u Zagrebu, Rijeci iSplitu) može se steći najviše 45% ukupnog broja bodova predviñenih za organiziranu nastavu, štoiznosi 20,0 ECTS bodova. Tih 20,0 ECTS bodova, u pravilu, se može steći u kategoriji izbornihpredmeta i praktikuma ili predmeta i praktikuma generičkih, interdisciplinarnih vještina. Isto vrijedi, upravilu, za upisivanje, slušanje i polaganje ispita iz predmeta i praktikuma studija "Molekularnebioznanosti" nositelj koga su Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku i Institut "Ruñer Bošković" (vidi1.3). Upisivanje predmeta na drugim srodnim studijima u zemlji nije obavezno. Meñutim, ukolikodoktorski kandidat, u dogovru s mentorom, planira upisati predmete na drugom fakultetu i ti sepredmeti obavezno upisuju u Individualni plan studija, indeks i zapisnik o ispitima.Upisivanjem, slušanjem i polaganjem ispita iz predmeta i praktikuma na biomedicinskim isrodnim poslijediplomskim doktorskim studijima u inozemstvu, takoñer se, u pravilu, može steći 45%ukupnog broja ECTS bodova predviñenih za organiziranu nastavu, što u našem slučaju iznosi 20,0ECTS bodova. Ukoliko odslušana nastava nije bodovana ECTS sustavom, Odbor za znanost iposlijediplomske studije izvršit će, na temelju priložene dokumentacije (Dodatak diplomi ili sličnidokument; okvirni sadržaj, satnica aktivne nastave, oblici nastave, literatura za ispit, način polaganjaispita), bodovanje na način objašnjen na stranici 20.Za prijelaznike sa poslijediplomskih sveučilišnih studija prema starom zakonu (Znanstvenogposlijediplomski studij Biomedicina i zdravstvo i slični), Odbor za znanost i poslijediplomske studijemože odrediti predmete koji se priznaju jednakovrijednim, ali i razlikovne predmete i praktikume kojepristupnik mora upisati i odslušati u prijelaznoj (razlikovnoj) godini.U kliničkim medicinskim znanostima nije neuobičajeno paralelno upisivanje i pohañanjespecijalističkog (prema starom Zakonu, stručnog poslijediplomskog) i doktorskog (prema staromZakonu, znanstvenog) poslijediplomskog studija. Za polaznike takvih paralelnih poslijediplomskihstudija, Odbor za znanost i poslijediplomske studije takoñer može odrediti predmete koji se priznajujednakovrijednim.Jednakovrijedni predmeti, razlikovni predmeti i praktikumi, upisuju se u Individualni planstudija. Ukoliko odslušana nastava nije bodovana ECTS sustavom, Odbor za znanost i poslijediplomskestudije izvršit će, na temelju priložene dokumentacije (okvirni sadržaj, satnica aktivne nastave, oblicinastave, literatura za ispit, način polaganja ispita), bodovanje na način objašnjen u teksu ispod.INDIVIDUALNI ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD NA DOKTORSKOJ TEZIVidi pod 3.3.1IZVANNASTAVNA, ZNANSTVENA AKTIVNOSTVidi pod 3.3.217

Ects bod - indikator opterećenja doktorskog kandidata1 bod u organiziranoj nastavi je ekvivalent ukupnom opterećenju studenta od 28 sunčanihsati, obzirom da u RH akademska godina ima 42 tjedna 10 . Bodovna vrijednost predmeta i praktikumaje indikator ukupnog opterećenja doktorskog kandidata na temelju procjene količine ukupnog radapotrebnog za savladavanje svih oblika aktivne nastave, proučavanje literature potrebne za nastavu iispit, te za savladavanje samog ispita (usmeni; pismeni: esej (LEQ), pitanja višestrukog izbora (MCQ),kratka esej pitanja (SEQ), modificirana esej pitanja (MEQ); praktični: praktični zadatak, kratki projekt,organizirani strukturirani praktični ispit (OSPE)).Za izračunavanje ECTS bodova u prijedlogu poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicinai zdravstvo korištena je preporučena metodologija, usporediva sa metodologijom primijenjenom zaeuropske doktorske studije iz područja biomedicine i zdravstva 7, 11. Aktivna nastava je ponderiranana sljedeći način: broj sati P/S/V = 1/1,5/2. Naime, studenti se moraju unaprijed pripremiti zaseminare i vježbe proučavanjem odgovarajuće literature, a u vježbama rade i praktični rad. Stoga jeponder opterećenja studenta nastavom veći za seminare i vježbe od pondera za predavanje (obratnood normiranja nastave za nastavnike). Ponderirani broj sati nastave podijeljen je sa 28, kako bi sedobio opterećenje za aktivnu nastavu izraženo ECTS bodovima, tj. šesdesetim dijelovima opterećenjaza cijelu akademsku godinu.Opterećenje literaturom za nastavu i ispit temelji se na procjeni da 1 ECTS bod vrijedi 100stranica znanstvene literature. Kao standard uzeli smo 4 stranice po satu nastave (2,5-5 stranica posatu11. Broj ECTS bodova za literaturu izračunali smo po formuli: stranice preporučene literature/100.ECTS bodovi za opterećenje nastavom i literaturom su potom zbrojeni i pomnoženi saponderom za provjeru znanja ispitom. Podnderi za pojedini oblik ispita su sljedeći: usmeni ispit 1,1;pismeni esej 1,1; ostali oblici pismenog testa (MCQ, SEQ, MEQ) 1,25; praktični ispit 1,5; ponder zakombinirani pismeni i usmeni ili praktični ispit je zbroj pojedinačnih pondera. Suma ECTS bodova zaopterećenje nastavom i literaturom pomnožena je s ponderom za ipit, a umnožak je zaokružen nacijeli broj ili pola cijelog broja. Taj broj je konačna vrijednost ECTS bodova za pojedini predmet i/ilipraktikum.3.1.2 Organizacija studijskog programaStudij se organizira u dva oblika: studij u punom radnom vremenu ("full time", za znanstvenenovake zaposlene u sustavu znanosti i visokog obrazovanja) i studij u dijelu radnog vremena ("parttime", doktorski kandidati zaposleni izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja, npr. u sustavuzdravstva). Zbog doktorskih kandidata koji studij pohañaju u dijelu radnog vremena, studij seorganizira u poslijepodnevnim satima, u pravilu, s početkom u 16.00 sati.Sukladno Zakonu i Statutu Sveučilišta, te preporukama rektorskog zbora, predlaže se daposlijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo u punom radnom vremenu traje najmanje 3godine ili 6 semestara, a studij u dijelu radnog vremena, u pravilu, najmanje 5 godina ili 10semestara.Doktorski kandidati koji studiraju u punom vremenu i doktorski kandidati koji studiraju u dijeluradnog vremena dužni su steći jednaki broj ECTS bodova. Ukupno najmanje 180,0 ECTS bodova zazavršetak studija, strukturiranih na način kako je to objašnjeno pod 3.1.1 Doktorski kandidati kojistudiraju u dijelu radnog vremena, u dogovoru sa studijskim savjetnikom i rukovoditeljem ustanove ukojoj rade, raspodjeljuju vrijeme za znanstvenoistraživački rad na dulji vremenski period (90,0 ECTSbodova za znanstvenoistraživački rad na doktorskoj tezi ekvivalent je radu u punom radnom vremenuu trajanju od najmanje 3 semestra). Ritam studiranja i obaveze studenata za dva oblika studija opisanje u točki 3.5.1 i 3.5.2.10 «Europski sustav prijenosa bodova (ECTS)». Urednik: doc.dr.sc. Dragan Primorac, Ministar znanosti,obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Digitalni tisak, Zagreb, 2004.18

3.2 Popis obaveznih i izbornih predmeta/modula s brojem sati aktivne nastave i ECTSbodovima3.2.1 Popis predmeta i praktikuma obaveznog modula "Temeljiznanstvenoistraživačkog rada" i njihova bodovna vrijednostSvaki doktorski kandidat mora upisati, slušati i polaganjem ispita steći svih 15,0 ECTS bodovaiz obaveznog modula "Temelji znanstvenoistraživačkog rada".Cilj modula "Temelji znanstvenoistraživačkog rada" je stjecanje temeljnih znanstvenihvještina, znanja i stavova neophodnih za istraživački rad u znanstvenom području biomedicine izdravstva. Svrha modula je osposobljavanje doktorskih kandidata u teorijskim i prkatičnim aspektimakoji su preduvjet za uspješno savladavanje doktorskog studija i izobrazbu za znanstvenoistraživačkirad.1. OBAVEZNI MODUL "TEMELJI ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA"Koordinator modula: prof.dr.sc. A. PañenZamjenik: prof.dr.sc. A. TvrdeićKODKOLEGIJAMOP101MOP102NAZIV PREDMETA ILI PRAKTIKUMA INOSITELJ1.Sustav znanosti, izobrazba znanstvenika ietika u biomedicini (prof.dr.sc. A. Tvrdeić)2. Što jest, a što nije medicina utemeljena nadokazima? (prof.dr.sc. S. Kurbel)P S V P+S+V ECTS16 8 / 24 3,06 6 / 12 1,0MOP103 3. Praktikum: Biostatistika (dr.sc. V. Ilakovac) 6 6 24 36 6,5MOP104MOP105MOP1064. Praktikum: Pretraživanje znanstveneliterature putem interneta (doc.dr.sc. D. Zucić)5. Praktikum: Kako napisati izvorni znanstveničlanak ? (prof.dr.sc. D. Kadojić)6.Praktikum: Kako pripremiti poster i održatiusmenu prezentaciju na znanstvenom skupu?(doc.dr.sc. R. Radić)/ / 8 8 1,52 2 8 12 1,5/ / 8 8 1,5UKUPNO 100,0 15,03.2.2 Popis predmeta i praktikuma obaveznog izbornog modula "Eksperimentalnabiomedicina" i obaveznog izbornog modula "Klinička medicina" i njihova bodovnavrijednostOvisno o polju i grani biomedicine i zdravstva u kojoj radi doktorat, svaki doktorski kandidat izobaveznog izbornog modula "Eksperimentalna biomedicina" i/ili obaveznog izbornog modula "Kliničkamedicina" mora izabrati predmeta, praktikuma, radionica u vrijednosti dodatnih 10,0 ECTS bodova, odkojih najmanje 3 moraju biti praktikumi i/ili radionice. Studenti ne moraju upisati, slušati i polagatipredmete unutar jednog obaveznog izbornog modula, već mogu izabrati bilo koji predmet iz oba19

obavezna izborna modula. Doktorski kandidati koji su završili diplomski studij medicine ili diplomskistudij stomatologije ili diplomski studij veterinarske medicine u diplomskoj nastavi nisu stekli vještine(volumetrija, upotreba pehametra, rad s analitičkom vagom, centrifugiranje bioloških uzoraka, voñenjedokumentacije o eksperimentu, sigurnost u laboratoriju, rad s radioaktivnim nuklidima) koje supreduvjet za praktični rad u laboratoriju. Ukoliko planiraju raditi doktorat u području temeljnihbiomedicinskih znanosti, doktori medicine, doktori stomatologije i doktori veterinarske medicinemoraju izabrati preparativni praktikum Opće laboratorijske vještine, koji im se računa u 10,0 ECTSbodova.Cilj obaveznih izbornih modula je usvajanje praktičnih znanstvenih vještina, tehnika imetodologije iz temeljnih medicinskih (2.A Eksperimentalna biomedicina) i kliničkih znanosti (2.BKlinička medicina). Svrha modula je da osposobi doktorskog kandidata za neposredno izvoñenjeeksperimentalnog rada, odnosno za samostalno prikupljanje, obradu i analizu ekperimentalnihpodataka uz doprinos mentora.2.A OBAVEZNI IZBORNI MODUL "EKSPERIMENTALNA BIOMEDICINA"Koordinator modula: prof.dr.sc. M. Heffer-LaucZamjenik: doc.dr.sc. LJ. Glavaš ObrovacKODKOLEGIJANAZIV PREDMETA ILI PRAKTIKUMA INOSITELJP S VP+S+VECTSMOP201MOP202MOP203MOP204MOP205MOP206MOP2071. Preparativni praktikum: Opće laboratorijskevještine (dr.sc. M. Baus – Lončar)2. Praktikum: Biokemijske metode (prof.dr.sc.M. Heffer –Lauc)3. Praktikum: Imunokemijske i elektroforetskemetode (prof.dr.sc. M. Heffer – Lauc)4. Praktikum: Tehnologija rekombinantne DNAi kloniranja gena u biomedicinskimistraživanjima (prof.dr.sc. G. Lauc)5. Praktikum: Kultura stanica u biomedicinskimistraživanjima (doc.dr.sc. Lj. Glavaš - Obrovac)6. Praktikum: Suvremeni postupci proučavanjagrañe stanica i tkiva (prof.dr.sc. Lj. Kostović –Knežević)7. Pokusne životinje u biomedicinskimistraživanjima (prof.dr.sc. A. Tvrdeić)5 5 20 30 4,510 6 8 24 2,54 2 6 12 1,58 8 8 24 3,08 8 8 24 3,05 6 6 17 2,012 4 4 20 2,0UKUPNO 151 18,520

2.B OBAVEZNI IZBORNI MODUL "KLINIČKA MEDICINA"Koordinator modula: prof.dr.sc. D. PrimoracZamjenik: doc.dr.sc. J. ČuligKODKOLEGIJANAZIV PREDMETA ILI PRAKTIKUMA INOSITELJ P S VP+S+VECTSMOP301 1. Uvod u klinička istraživanja (doc.dr.sc. J.Čulig)6 6 / 12 1,0MOP3022. Seminarska radionica: Klinički terapijskipokus (doc.dr.sc. J. Čulig)15 15 / 30 3,0MOP303 3. Praktikum: Klinička biostatistika (dr.sc. V.Ilakovac)MOP304 4. Epidemiološke metode u biomedicini(prof.dr.sc. D. Puntarić)5 5 15 25 4,08 4 / 12 1,0MOP305MOP306MOP3075. Molekularni temelji bolesti, dijagnostike iliječenja (prof.dr.sc. D. Primorac)6. Fizikalni temelji suvremene medicinskedijagnostike (prof.dr.sc. J. Brnjas Kraljević)7. Telemedicina (prof.dr.sc. I. Klapan, Mr.sc.dr.Ž. Vranješ)18 12 6 36 3,56 6 / 12 1,018 12 / 36 3,5UKUPNO 163 173.2.3 Popis predmeta i praktikuma obaveznog izbornog modula Interdisciplinaranaznanja i vještine i njihova bodovna vrijednostSvaki doktorski kandidat mora izabrati predmeta i praktikuma u vrijednosti dodatnih 5,0 ECTSbodova iz obaveznog izbornog modula "Interdisciplinarna znanja i vještine".2. OBAVEZNI IZBORNI MODUL "INTERDISCIPLINARNA ZNANJA I VJEŠTINE"Koordinator modula: Akademik P. RudanZamjenik: doc.dr.sc. J. BarbićKODNAZIV PREDMETA ILI PRAKTIKUMA I NOSITELJP S VP+S+VECTSMOP310 1. Praktikum: Znanstvenoistraživački projekt –ideja, prijedlog, realizacija, voñenje (prof.dr.sc.G. Lauc)2 2 8 12 2,0MOP3112. Praktikum: Pisanje znanstvenog članka naengleskom jeziku/ Writing a scientific paper inEnglish (prof.dr. D. Raucher / doc.dr.sc. J.Barbić)2 4 18 24 4,021

MOP312 3. Antropologija (Akademik P. Rudan) 12 4 4 20 2,5UKUPNO 56 8,5Cilj ovoga modula je usvajanje interdisciplinarnih, generičkih vještina i stavova,karakterističnih za poslijediplomsku razinu studija. Svrha modula je da osposobi doktorskog kandidataza razumijevanje biomedicinskih znanosti u širem društvenom i humanističkom kontekstu, te da gapripremi za daljnju izobrazbu (postdoktorski studij) kao i za samostalni znanstvenoistraživački rad navlastitom projektu nakon završetka doktorskog studija. Preporučljivo je da doktorski kandidati upisujupredmete ovog modula pri kraju doktorskog studija.3.2.4 Popis izbornih modula i predmeta i njihova bodovna vrijednostSvaki doktorski kandidat je obavezan iz izbornih predmeta i praktikuma steći preostale bodovepredviñene za organiziranu nastavu . Prema tome, dužan je upisati, slušati i polagati ispite iz izbornenastave u vrijednosti najmanje 15,0 ECTS bodova (45,0 – 30 = 15,0 ECTS).Cilj izbornih modula, predmeta i praktikuma je rješavanje specifičnih metodoloških ilisadržajnih znanstvenih pitanja vezanih uz znanstvenoistraživački rad doktorskog kandidata nadoktorskoj tezi. S liste ponuñenih izbornih modula i predmeta doktorski kandidat će, u dogovoru samentorom, slobodno izabrati one koji su vezani uz metodologiju i/ili sadržaj teme doktorskog rada.Jedino ograničenje je:• kliničke predmete internističkih grana, u pravilu, mogu upisati samo studenti koji suzavršili diplomski studij medicine, stomatologije, veterinarske medicine i farmacije• kliničke predmete kirurških grana mogu, u pravilu, upisati samo studenti koji su završilidiplomski studij medicine ili stomatologije.Studenti ne moraju upisati, slušati i polagati sve predmete unutar jednog izbornog modula,već mogu izabrati bilo koji predmet iz bilo kojeg izbornog modula do ukupne vrijednosti od najmanje15,0 ECTS bodova.U prijedlogu studijskog programa ponuñeno je u ukupno 55 izbornih predmeta i praktikuma saukupnom satnicom od 972 nastavna sata. Rasporeñeni su u 9 izbornih modula. Obuhvaćaju raznolikesadržaje u oba polja znanstvenog područja Biomedicine i zdravstva – u polju Temeljnih medicinskihznanosti i Kliničkih medicinskih znanosti.Modul "Organski sustavi i tkiva" i modul "Genetika, molekularna i stanična biomedicina" činepredmeti i praktikumi koji su, obzirom na sadržaj, grupirani po hijerarhijskoj organizaciji organizma -od organskih sustava i tkiva do stanica, gena i molekula. Modul "Reprodukcija, razvoj i sazrijevanje"sastoji se od predmeta i praktikuma u kojima se proučavaju znanstvene teme u rasponu od fetalneneurologije, praćenja ponašanja fetusa ultrazvukom, rane embriogeneze sisavaca do dječje astme. Umodul "Neuroznanost" grupirani su predmeti i praktikumi kojima je sadržaj usredotočen naznanstvene teme vezane uz središnji i periferni živčani sustav.Modul "Infekcija i imunost" čine predmeti u kojima se proučavaju novije znanstvene spoznajeo imunološkom sustavu, imunim mehanizmima alergijskih reakcija, infekcijama uimunokompromitiranih osoba, patogenezi i liječenju zaraznih bolesti, te o infekcijama implantiranihmaterijala. U predmetima i praktikumima modula "Eksperimentalna i klinička onkologija" proučavajuse nove znanstvene spoznaje o etiologiji, dijagnostici i različitim modalitetima liječenja tumora(vakcine, imunoterapija, kirurško liječenje, radioterapija, fototerapija, hipertermija). Modul"Suvremena dijagnostika i terapija" čine predmeti i praktikumi u kojima se stječu znanja iz suvremenihdijagnostičkih (ultrastrukturnih, laboratorijskih, radioloških i molekularno bioloških) i terapijskihpristupa u kliničkoj medicini. U modul "Kirurgija i srodne znanosti" razvrstani su predmeti koji svojimsadržajima obuhvaćaju teme u rasponu od integriranog pristupa liječenju boli, anatomije, biomehanikedo uporabe ultrazvučnog noža i koronarne kirurgije.22

Modul "Javno zdravstvo" obuhvaća predmete i praktikume sa temama u rasponu oddizajniranja mjera i programa zdravstvene zaštite u prevenciji malignih bolesti, registriranja lijekova inadzora nad registracijom lijekova, retrospektiovnih kliničkih studija do zdravstvene ekologije.1. IZBORNI MODUL NEUROZNANOSTKoordinator modula: prof.dr.sc. S. Soldo ButkovićZamjenik: doc.dr.sc. Ž. Vukšić-MihaljevićKODKOLEGIJAMOP411MOP412MOP413MOP414MOP415MOP416NAZIV PREDMETA I NOSITELJ PREDMETA1. Integrativne funkcije živčanog sustava(prof.dr.sc. S. Soldo Butković)2. Evocirani potencijali u suvremenoj dijagnosticii terapiji (prof.dr.sc. S. Soldo Butković/dr.sc. R.Liščić)3. Klasifikacija i dijagnostika psihičkihporemećaja (prof.dr.sc. P. Filaković)4. Psihološka trauma i posttraumatski stresniporemećaj (prof.dr.sc. Ž. Vukšić-Mihaljević)5. Praktikum: Molekularna biologija mijelina iplastičnost mozga (prof.dr.sc. M. Heffer-Lauc)6. Praktikum: Odreñivanje praga za bol ueksperimentalnih životinja (prof.dr.sc. A. Tvrdeić)P S V BOD10 2 / 12 1,015 2 3 20 2,010 5 / 15 1,516 4 / 20 1,58 4 12 24 3,02 4 6 12 1,5UKUPNO 103 10,52. IZBORNI MODUL ORGANSKI SUSTAVI I TKIVAKoordinator modula: prof.dr.sc. J. RošaZamjenik: prof.dr.sc. I. KarnerMOP420MOP421MOP422MOP423MOP4241. Praktikum: Patofiziologija mineralnogmetabolizma i metaboličke bolesti kostiju(prof.dr.sc. I. Karner)2. Seminarska radionica: Primjena nuklearnemedicine u kliničkoj patofiziologiji (prof.dr.sc. I.Karner)3. Disanje i fiziološke značajke najčešćihrespiracijskih poremećaja (prof. dr.sc. J. Roša)4. Praktikum: Regulacija krvnog tlaka (doc.dr.sc.Ines Drenjavčević – Perić)5. Praktikum: Eksperimentalni pristupmikrocirkulaciji (doc.dr.sc. Ines Drenjavčević –Perić)6 10 8 24 3,06 14 / 20 2,012 2 2 16 2,08 2 10 20 3,06 6 8 20 3,023

MOP425MOP426MOP427MOP4286. Seminarska radionica: Modelranje tjelesnihprocesa i struktura (prof.dr.sc. S. Kurbel)7. Novi pristup dijagnozi i liječenju šećernebolesti (doc.dr.sc. I. Prpić-Križevac)8. Upalne bolesti debelog crijeva (prof.dr.sc. A.Včev)9. Kronične upalne bolesti jetre (doc.dr.sc. S.Mihaljević)6 12 / 18 1,510 2 / 12 1,012 6 2 20 2,014 4 2 20 2,5MOP429 10. Koronarna bolest (prof.dr.sc. M. Šesto) 10 10 / 20 2,5UKUPNO 190 22,53. IZBORNI MODUL GENETIKA, MOLEKULARNA I STANIČNA BIOMEDICINAKoordinator modula: prof.dr.sc. G. LaucZamjenik: doc.dr.sc. Lj. Glavaš ObrovacMOP431MOP432MOP4331. Seminarska radionica: Proučavanje uloge genasisavaca (doc.dr.sc. S. Gajović)2. Molekularna citogenetika (doc.dr.sc. L.Brečević)3. Praktikum: Apoptoza - programirana smrtstanica (doc.dr.sc. Lj. Glavaš Obrovac)2 12 / 14 1,58 8 / 16 1,5/ 8 6 14 1,5MOP434 4. Glikobiologija (prof.dr.sc. G. Lauc) 8 8 / 16 1,5MOP435MOP4365. Interakcija lijek – receptor (prof.dr.sc. A.Tvrdeić)6. Dopremanje i ciljano navoñenje lijekova (prof.dr. sc. D. Raucher)8 6 4 20 2,516 8 2 26 3UKUPNO 106 11,54. IZBORNI MODUL REPRODUKCIJA, RAZVOJ I SAZRIJEVANJEKoordinator modula: prof.dr.sc. Z. MandićZamjenik: doc.dr.sc.S. ŠijanovićMOP441MOP442MOP443MOP4441. Dječja astma – specifični entitet (prof.dr.sc. Z.Mandić)2. Razvojna neurobiologija čovjeka (prof.dr.sc.M. Judaš)3. Razvoj zametka u humanoj reprodukciji(doc.dr.sc. S. Šijanović)4. Seminarska radionica: Ultrazvučno praćenjefetalnog razvoja (doc.dr.sc. S. Šijanović)4 4 4 12 1,06 12 / 18 2,014 4 6 24 2,54 8 / 12 1,024

MOP4455. Praktikum: Rana embriogeneza sisavaca(doc.dr.sc. T. Belovari)8 4 6 18 2,0UKUPNO 74 8,55. IZBORNI MODUL INFEKCIJA I IMUNOSTKoordinator modula: prof.dr.sc. I. SoldoZamjenik: doc. dr. sc. Jerko BarbićMOP451MOP452MOP453MOP4541. Temeljna imunologija (doc. dr. J. Barbić doc.dr. sc. M. Merćep)2. Imunološki mehanizmi nastanka alergijskihreakcija (dr.sc. A. Sabioncello, / dr.sc. A. Gagro,)3. Infekcije imunodeficijentnih osoba (prof.dr.sc.I. Soldo)4. Patogeneza bakterijskih i virusnih infekcija(prof.dr.sc. J. Vraneš)20 8 6 34 4,010 10 / 20 2,010 4 4 18 1,510 6 2 18 2,0MOP455 5. Infekcija biomaterijala (prof.dr.sc. J. Vraneš) 15 5 / 20 2,0UKUPNO 110 11,56. IZBORNI MODUL EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA ONKOLOGIJAKoordinator modula: prof.dr.sc. Z. KrajinaZamjenik: prof.dr.sc. A. VčevMOP461MOP4621. Dijagnostičke i terapijske dileme kodkarcinoma prostate (prof.dr.sc. A. Tucak, prof.emeritus)2. Radioterapija tumora glave i vrata (prof.dr. sc.Z. Krajina)15 / 3 18 1,516 4 2 22 2,5MOP463 3. Tumori debelog crijeva (prof.dr.sc. A. Včev) 12 4 4 20 2,0MOP464 4. Imunologija tumora (prof.dr.sc. A. Juretić) 10 4 / 14 1,5MOP465MOP4665. Praktikum: Imunohistokemijske značajkezloćudnih tumora (prof.dr.sc. B. Dmitrović)6. Utjecaj hipertermije i fototerapije na rasttumora (prof.dr.sc. M. Radačić)10 4 6 20 2,014 2 / 16 1,5MOP467 7. Metastaze vrata (prof. dr. sc. D. ðanić) 10 6 4 20 2,5UKUPNO 130 13,57. IZBORNI MODUL SUVREMENA DIJAGNOSTIKA I TERAPIJAKoordinator modula: prof.dr.sc. A. Tucak,profesor emeritusZamjenik: prof.dr.sc. B. Dmitrović25

MOP471MOP472MOP473MOP474MOP4751. Elektronska mikroskopija u patološkojdijagnostici (prof.dr.sc. B. Dmitrović)2. Praktikum: Primjena analize DNA u sudskojmedicini (prof.dr.sc. G. Lauc)3. Suvremeni pristup urolitijazi (prof. dr.sc. A.Tucak, prof. emeritus)4. Ultrazvuk urogenitalnog sustava (doc.dr.sc. A.Cvitković-Kuzmić)5. Dijagnoza i liječenje bolesti perifernih ivisceralnih arterija (prof.dr.sc. Z. Sučić)18 / 6 24 2,54 4 6 14 1,520 / 4 24 2,510 4 2 16 1,520 / 4 24 2,5MOP476 6. Transplantacija bubrega (prof. dr. sc. P. Orlić) 15 4 5 24 2,5UKUPNO 126 12,58. IZBORNI MODUL KIRURGIJA I SRODNE ZNANOSTIKoordinator modula: prof.dr.sc. M. TurinaZamjenik: doc. dr. sc. Jozo KristekMOP481 1. Koronarna kirurgija (prof.dr.sc. M. Turina) 10 5 / 15 1,5MOP482MOP483MOP484MOP4852. Primjena visokoenergetskog ultrazvuka ukirurgiji (prof.dr.sc. M. Klarica)3. Patofiziologija intrakranijskog tlaka ihidrocefalusa (prof.dr.sc. M. Klarica)4. Liječenje boli – integrirani pristup (prof.dr.sc.K. Šakić-Zdravčević)5. Znanstvena istraživanja u anatomiji –stvarnost ili fikcija? (Prof.dr.sc. Vasilije Nikolić)16 4 / 20 2,010 6 2 18 2,015 5 / 20 2,016 4 / 20 1,5MOP4866.Odabrana poglavlja biomehanike (Prof.dr.scVasilije Nikolić)16 4 / 201,.5MOP4877. Biomehanika ozljeda lokomotornog sustava(prof.dr.sc. S. Jovanović)10 2 4 162,0MOP4888. Suvremeni pristupci u dijagnostici i liječenjutumora dojke (doc. dr. sc. J. Fajdić)20 0 6 263UKUPNO 155 15,59. JAVNO ZDRAVSTVOKoordinator modula: prof.dr.sc. D. PuntarićZamjenik: dr. sc. R. GmajnićMOP4911. Mjere zdravstvene zaštite u suzbijanju rakadebelog crijeva (doc. dr. sc. Goran Kondža )6 8 6 20 1,526

MOP492MOP493MOP494MOP4952. Novi pristup u zaštiti eko sustava (prof.dr.sc.D. Puntarić)3. Životni, radni okoliš i alergijske bolesti(prof.dr.sc. D. Plavec)4. Registracija i nadzor lijekova i medicinskihproizvoda (doc.dr.sc. S. Tomić)5. Praktikum: Retrospektivne studije – znanost izarhiva? (prof.dr.sc. D. Puntarić)20 10 / 30 2,520 10 / 30 2,510 2 / 12 1,04 6 / 10 1,0UKUPNO 102 8,53.3 Popis obaveznih i izbornih aktivnosti i kriteriji za njihovo izražavanje u ECTSbodovima3.3.1 Obavezne aktivnosti (najmanje 90 ECTS)Doktorski studij temelji se na neposrednom znanstvenoistraživačkom radu doktorskogkandidata na doktorskoj tezi, uz superviziju kompetentnog mentora. Stoga je najvažnija obaveznaaktivnost doktorskog kandidata znanstvenoistraživački rad na doktorskoj tezi. Sukladno uputamarektorskog zbora, istraživački dio studijskog programa valorizira se kroz znanstvenoistraživačkepublikacije doktorskog kandidata vezane uz doktorski rad.Prema tome, iz skupine 3.3.1 svaki student dužan je publiciranjem znanstvenih članakaprikupiti za završetak studija ukupno najmanje 90 ECTS bodova. 90 ECTS bodova je ekvivalentznanstvenoistraživačkom radu u trajanju od tri semestra sa punim radnim vremenom (1 ECTS = 28sunčanih sati, stranica 17). Znanstvene publikacije vrednovane su ECTS bodovima na način prikazan utekstu ispod.Izrañen i obranjen znanstveni magistarski rad prema prijašnjem zakonu može zamijeniti 30ECTS bodova u ovoj skupini. Stručni magistarski rad prema prijašnjem zakonu nosi 10 ECTS bodova.Bodovi stečeni magistarskim radovima se ne zbrajaju.a) In extenso, izvorni znanstveni članak na kojem je doktorski kandidat prvi ili drugi autor, uvezi s temom doktorata, publiciran u znanstvenim časopisima:indeksiran u bazi Current Contents (CC)indeksiran u bazi Science Citation Index (SCI)indeksiran u bazi Index Medicus (IM) i Excerpta Medica (EM)60 ECTS30 ECTS15 ECTSb) In extenso, izvorni znanstveni članak u vezi s doktoratrom publiciran u recenziranomčasopisu, knjizi, zborniku10 ECTSc) Izrañen i obranjem znanstveni magistarski rad prema prijašnjem zakonu može zamijeniti 15ECTS bodova u ovoj skupini. Izrañen i obranjen stručni magistarski rad prema prijašnjemzakonu može zamijeniti 7.5 ECTS bodova u ovoj skupini. Bodovi stečeni magistarskimradovima se ne zbrajaju.27

Barem jedan CC članak mora biti objavljen. Ostali članci mogu biti neobjavljeni, alimoraju biti prihvaćeni za publikaciju (traži se pismena potvrda uredništva).Članak indeksiran u bazi CC citiran 1-4 puta prema SCI, vrijedi dodatnih 2.5 ECTSbodova po citatu, dakle ukupno 62.5-70 ECTS bodova u skupini 3.3.1.Članak indeksiran u bazi CC citiran 5-10 puta prema SCI, vrijedi dodatnih 20 ECTSbodova, dakle ukupno 80 ECTS bodova u skupini 3.3.1.Članak indeksiran u bazi CC, citiran 11-20 puta prema SCI, vrijedi dodatnih 30 ECTSbodova, dakle ukupno 90 ECTS bodova u skupini 3.3.1.Članak indeksiran u bazi CC, citiran 21-50 puta prema SCI, vrijedi dodatnih 30 ECTSbodova u skupini 3.3.1, te još dodatnih 15 bodova u skupini 3.3.2Članak indeksiran u bazi u CC sa 51 i više citata prema SCI vrijedi dodatnih 90 ECTSbodova u skupini 3.3.1, te još dodatnih 30 ECTS bodova u skupini 3.3.2Svaki ostvareni broj bodova iznad 90 ECTS bodova u skupini 3.3.1., može se prenijeti uskupinu 3.3.2.3.3.2 Izborne znanstvene, izvannastavne aktivnosti (najmanje 45 ECTS)Iz izvannastavnih, znanstvenih aktivnosti svaki student dužan je skupiti za završetak studijaukupno najmanje 45 ECTS bodova, od čega najviše 10% (4,5 ECTS) mogu biti pasivni bodovi.Doktorski kandidat treba biti na sve načine aktivno uključen u znanstvenoistraživačkudjelatnost. Uobičajena mjerila za valoriziranje takve aktivnosti su, uz publiciranje znanstvenih radova(vidi 3.3.1), znanstvena predavanja na poziv, te izlaganja znanstvenih rezultata na znanstvenimkongresima, konferencijama, simpozijima u zemlji i inozemstvu (3.3.2 a i b).Doktorski kandidat uči kroz istraživački rad na doktorskoj tezi. Stoga u valorizaciju ukupneznanstvene aktivnosti doktorskog kandidata tijekom doktorskog studija svakako treba uzeti u obzirboravak na ciljanom znanstvenom usavršavanju u drugom laboratoriju/institutu/klinici u zemlji iinozemstvu, te sudjelovanje na praktičnim znanstvenim tečajevima, radionicama i školamaposlijediplomske razine u zemlji i inozemstvu koje nisu u administrativnoj ovlasti Medicinskog fakultetaOsijek. Boravak na znanstvenoistraživačkom radu i sudjelovanje na praktičnim tečajevima,radionicama i školama poslijediplomske razine u zemlji i inozemstvu mora biti prijavljeno Odboru zaznanost i poslijediplomske studije Medicinskog fakulteta Osijek. Doktorski kandidat mora priložitidokumentaciju kojom dokazuje svoje sudjelovanje u znanstvenoistraživačkom radu i/ili tečajevima,radionicama i školama. Mora priložiti i dokumente koji opisuju sadržaj odslušane nastave, ukoliko jeima. Odbor za znanost i poslijediplomske studije može osnovati stručno povjerenstvo koje će ocijenitidali praktični tečaj, radionica, škola odgovara poslijediplomskoj razini studija (3.3.2 c i d).Jedan od razloga pokretanja predloženog doktorskog studija je produkcija i obnova vlastitogznanstvenonastavnog kadra. S druge strane pak, jedna od najvažnijih generičkih vještina svakogdoktora znanosti jest da jasno i razumljivo priopćava i prenosi svoje znanje drugima. Stoga, smatramoda je nužno poticati i valorizirati savladavanje nastavnih vještina i nastavnu aktivnost doktorskogkandidata (3.3.2 e i f).Doktorski kandidat treba biti uključen u znanstvenoistraživačku zajednicu. Stoga smatramo daje potrebno valorizirati članstvo doktorskog kandidata u znanstvenim udrugama i društvima, tenazočnost na znanstvenim skupovima i predavanjima uglednih znanstvenika i profesora (3.3.2 Pasivnibodovi d, a i b). Takoñer je važno, pogotovo u našoj poprilično neosvještenoj sredini, da doktorskikandidat sudjeluje u akcijama i aktivnostima usmjerenim ka popularizaciji znanosti (3.3.2 Pasivnibodovi c).28

Aktivni bodovia) Aktivno sudjelovanje doktorskog kandidata na znanstvenim skupovima◦ Usmeno izlaganje i sažetak na meñunarodnom znanstvenom skupu◦◦ Poster i sažetak na meñunarodnom znanstvenom skupu◦◦◦ Usmeno izlaganje i sažetak na domaćem znanstvenom skupu◦◦◦◦ Poster i sažetak na domaćem znanstvenom skupub) Pozvana predavanja doktorskog kandidata◦ inozemstvo◦◦ domaćac) Boravak doktorskog kandidata na znanstvenoistraživačkom radu u drugomlaboratoriju/institutu/klinici u zemlji i inozemstvu◦ semestar◦◦ trimestar◦◦◦ pola semestra15 ECTS12,5 ECTS12,5 ECTS10 ECTS15 ECTS12,5 ECTS30 ECTS20 ECTS15 ECTSd) Sudjelovanje doktorskog kandidata na znanstvenim tečajevima, radionicama i školamaekvivalentnim poslijediplomskoj razini izobrazbeUkoliko nisu bodovani po ECTS-u (nema posebnog Dodatka diplomi ili sličnog dokumenta),boduje ih Odbor za znanost i poslijediplomske studije po metodologiji i na način objašnjenna stranici 20.e) Sudjelovanje doktorskog kandidata na tečajevima posvećenim umijeću nastave i nastavnojmetodologijii (u organizaciji Sveučilišta, Hrvatskog društva za medicinsku edukaciju,Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku)Ukoliko nisu bodovani po ECTS-u (nema posebnog Dodatka diplomi ili sličnog dokumenta),boduje ih Odbor za znanost i poslijediplomske studije po metodologiji i na način objašnjenna stranici 20.f) Sudjelovanje doktorskog kandidata u nastavi (seminarima i vježbama) na:◦ diplomskom studiju medicine ili drugom diplomskom studiju iz područja biomedicine izdravstva najviše 150 norma sati ili 15 ECTS◦◦ stručnim studijima (sestrinstvo ili srodni) najviše 150 norma sati ili 7,5 ECTSNapomena: Sukladno Zakonu i važećem Kolektivnom ugovoru do najviše 150 norma sati.Pasivni bodovia) Pasivno sudjelovanje (bez usmene prezentacije ili postera) doktorskog kandidata naznanstvenim skupovima◦ meñunarodni◦◦ domaći1 ECTS0,5 ECTSb) Nazočnost doktorskog kandidata na unaprijed najavljenim i evaluiranim znanstvenimpredavanjima gostujućih profesora i znanstvenika iz zemlje i inozemstva u organizacijiMedicinskog fakulteta Osijek, Sveučilišta u Osijeku ili drugih znanstvenih iznanstvenonastavnih institucija u zemlji i inozemstvu4 sata = 1 ECTS29

c) Sudjelovanje doktorskog kandidata u aktivnostima na popularizaciji znanosti (Festivalznanosti, Tjedan mozga i slične akcije u organizaciji Medicinskog fakulteta Osijek, Sveučilištaili drugih organizacija)◦ predavanja◦◦ radionice◦◦◦ tekstovi i prijevod tekstova koji populariziraju znanost◦◦◦◦ javne tribine, javni medijid) Članstvo u znanstvenim društvima i udrugama◦ domaće◦◦ europsko◦◦◦ svjetsko5 ECTS4 ECTS3 ECTS2 ECTS1 ECTS2 ECTS3 ECTS30

3.4 Opis predmeta i praktikumaObavezni modul "Temelji znanstvenoistraživačkog rada"Modul:Obavezni modul "Temelji znanstvenoistraživačkog rada"Predmet: 1. Sustav znanosti, izobrazba znanstvenika i etika u biomedicini (prof.dr.sc. A.Pañen) MOP101Satnica:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:16 P, 8 S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Izobrazba znanstvenika – SAD vs. Europa.Znanstvena karijera. Bolonjski proces i poslijediplomski doktorski studiji.Poslijediplomski doktorski studiji u Republici Hrvatskoj - novi zakonski okvir.Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetuOsijeku - struktura programa, oblici i trajanje studija, mentorski sustav, moduli ipredmeti, obavezne i izborne aktivnosti, uvjeti i postupci za prijavu teme doktorata igotovog doktorskog rada. Pravila studija. Što je Individualni plan studija?Temeljni dokumenti, deklaracije, preporuke i kodeksi o postupanju u biomedicinskimistraživanjima koja uključuju ljude. Pristanak, dragovoljnost, povjerljivost iobaviještenost. Što je obaviješteni pristanak? Pravila rada Etičkog povjerenstva zaistraživanja Medicinskog fakulteta Osijek. Postupak za ocjenu poštivanja etičkihstandarda. Dokumenti: za dobivanje pristanka obaviještene osobe, o pristankuobaviještenog ispitanika.Nakon završene nastave, student će dobiti potrebnu predodžbu o sustavimaizobrazbe znanstvenika u razvijenom svijetu i o mogućnostima ostvarenjaznanstvene karijere u znanstvenom području biomedicine i zdravstva. Upoznat će sesa dosadašnjim iskustvima i velikim promjenama u izobrazbi znanstvenika nastalimpristupanju Republike Hrvatske Bolonjskom procesu. Upoznat će se i sa glavnimobilježjima studijskog programa Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina izdravstvo, svojim obavezama i pravima, pravilima studija i konceptom Individualnogstudijskog plana. Poznavanje tih činjenica važno je za razumijevanje sustavaznanosti i visokog obrazovanja koji se ubrzano mijenja, te za efikasno savladavanjestudija i planiranje budućih aktivnosti u vezi studija.Usvajanjem znanja i stavova vezanih uz temeljna etička pitanja u biomedicinskimistraživanjima, doktorski kandidat će biti osposobljen za aktivno praćenje literature iztog kompleksnog područja i za uspješno savladavanje postupka za ocjenu poštivanjaetikčkih standarda kod prijave i prihvaćanja teme doktorske disertacije naMedicinskom fakultetu Osijek.Predavanja i seminari, rasprava u okviru okruglog stola.Svi doktorski kandidati su se dužni pripremiti za seminarsku raspravu i raspravu uokviru okruglog stola proučavanjem odgovarajuće literature.1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (2004) Europskisustav prijenosa bodova (ECTS). Urednik: doc.dr.sc. Dragan Primorac, Ministarznanosti, obrazovanja i športa. Digitalni tisak, Zagreb.2. University of Zagreb, Medical School (2004). Proceedings of the EuropeanConference on Harmonisation of PhD Programmes in Biomedicine and HealthSciencees. Editors: Lacković Z. and Božikov J.Medicinska naklada, Zagreb, Croatia.31

3. University of Zagreb, Medical School (2005). Proceedings of the Second EuropeanConference on Harmonisation of PhD Programmes in Biomedicine and HealthSciencees. Editors: Lacković Z. and Božikov J.Medicinska naklada, Zagreb, Croatia.4. European University Association (2005). Bologna Seminar on "Doctoralprogrammes for the European Knowledge Society." Conclusions andrecommendations.5. Medicinski fakultet u Osijeku (2005). Pravilnik o poslijediplomskom sveučilišnomstudiju.6. Ivanišević G. (2002) Kodeks medicinske etike i deontologije. Hrvatski liječničkizbor: Zagreb.7. World Medical Association Declaration of Helsinki. (2000) Ethical Principles formedical research involving human subjects. Edinburgh, Scotland.8. Bioethics Declaration of Gijon. (2000), Gijon, Spain.Preporučenadopunskaliteratura:ECTS bodovi iobrazloženje:Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1. Hrvatski Sabor (2003). Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.Narodne novine, službeni list Republike Hrvatske, 123: 4651- 4684.2. Čehok I., Koprek I.(1996). Etika – priručnik jedne discipline. Školska knjiga,Zagreb.3. Čović A., ur. Izazovi bioetike. (2000) Pergamna, Zagreb.4. Beauchamp TL, Childress JF (2001). Principles of biomedical ethics. 5th ed. NewYork: Oxford University Press.5. Passamani E. (1991) Clinical trials – are they ethical? N Engl J Med, 324: 1589-1592.3,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta na način opisan na stranici 20.Kombinirani, pismeni esej na temu "Moja izobrazba za znanstvenoistraživački rad:motivi, cilj i plan" i test pitanjima višestrukogog izbora (etika u biomedicini).Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11)Modul:Predmet:Satnica:Okvirni sadržaj:Obavezni modul "Temelji znanstvenoistraživačkog rada"2. Što jest, a što nije medicina utemeljena na dokazima? (prof.dr.sc. S. Kurbel)MOP1026P, 6S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Definicija, povijest i glosarij discipline.Dobar liječnik – sinteza kliničkog iskustva i prakse utemeljene na rezultatimaznanstvenih istraživanja. Koliko znanstvenih članaka na dan treba pročitati liječnik dabi pratio razvoj suvremene medicine? Primjena principa medicine utemeljene nadokazima u medicinskom odlučivanju, analizi i kliničkim pokusima. Medicinautemeljena na dokazima nije "recept" za dobru medicinsku praksu. Medicinautemeljena na dokazima nije mehanizam za smanjenje troškova u zdravstvu.Medicina utemeljena na dokazima nije samo randomizirani klinički pokus i32

metaanaliza.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Nakon završene nastave, student će dobiti temeljno znanje o ovoj mladoj disciplinikoja je vruća tema za javnost, medicinu, planere, rukovoditelje i financijere sustavazdravstva. Student će biti osposobljen za temeljno razumijevanje i dobiti nužnipoticaj za aktivno praćenje znanstvene literature iz ove discipline. Poznavanjeprincipa medicine utemeljene na dokazima važno je i za samostalniznanstvenoistraživački rad i za medicinsku praksu, posebno u kliničkoj medicini ijavnom zdravstvu.Predavanja i seminari, rasprava u okviru okruglog stola.Svi doktorski kandidati su se dužni pripremiti za seminarsku raspravu i raspravu uokviru okruglog stola proučavanjem odgovarajuće literature.1. Davidoff F., Haynes B., Sackett D., Smith R. Evidence based medicine. a newjournal to help doctors identify the information they need. BMJ 1995; 310;1085-86.2. Grahame – Smith D.: Evidence based medicine: Socratic dissent. BMJ 1995,310; 1126-27.3. Ellis J., Mulligan I, Rowe J, Scaket DL: Inpatient general medicine is evidencebased. Lancet 1995;346; 407-410.4. Sackett DL., Rosenberg WMC., Haynes BR.., Scott Richardson W & others:"Evidence based medicine: What it is and what it isn't."Methods of Evidence Based Medicine. U: Basic and Clinical Biostatistics. Urednici:Dawson B. i Trapp RG. 262-281, Lange Medical Books/Mc Grow –Hill, 2001.Clinical Decision making: U: Basic and Clinical Biostatistics. Urednici: Dawson B. iTrapp RG. 282-303, Lange Medical books/Mc Grow –Hill, 2001.Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomNačin polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita iz farmakologije.Procjenu je učinilo voditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na načinobjašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukogog izbora .Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Praktikum:Satnica:Okvirni sadržaj:Obavezni modul "Temelji znanstvenoistraživačkog rada"3. Biostatistika (dr.sc. V. Ilakovac) MOP1036P, 6S, 24VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Pregled temeljnih statističkih koncepata(vjerojatnost, distribucija, test značajnosti). Analiza kontinuiranih mjerenja. Grupne33

usporedbe (jedna, dvije, tri i više nezavisnih grupa). Regresija, korelacija.Odreñivanje veličine uzorka. Kategorički podaci. Upotreba statističkog softveraNCSS. Definicija varijabli u NCSS. Unošenje podataka. Manipuliranje podacima idokumentima. Grafički prikaz. Statističke analize pomoću NCSS programa.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomuzobrazloženje:Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, doktorski kandidat će produbiti znanje iz elementarnihkoncepata statističke obrade i analize podataka mjerenja u biomedicini. Danaspraktički svi znanstvenici u području biomedicine i zdravstva koriste PC za statističkuanalizu i grafički prikaz eksperimentalnih podataka. Poznavanje korištenja NCSSstatističkog softvera omogućit će doktorskom kandidatu da, uz pomoć kompjutera,samostalno izvodi fundamentalne statističke analize za potrebe doktorskog rada iznanstvenih publikacija. Pored toga, doktorski kandidat bit će osposobljen za aktivnopraćenje nastave u naprednom praktikumu Klinička statistika.Predavanja, seminari i vježbe sa statističkim programom NCSS.Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Basic & Clinical Biostatistics. Urednici: Dawson B. i Trapp RG. Lange MedicalBooks/Mc Grow –Hill, 2001. Poglavlja 4, 5, 6 i 7 (str 63-211).2. CD-ROM NCSS 2000/PASS 2000 to accompany Basic & ClinicalBiostatistics.Lange Medical Books/Mc Grow –Hill./6,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Praktični ispit: mali projektni zadatakPutem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Praktikum:Satnica:Okvirni sadržaj:Obavezni modul "Temelji znanstvenoistraživačkog rada"4. Pretraživanje znanstvene literature putem interneta (doc.dr.sc. D. Zucić) MOP1040P, 0S, 8VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Pregled strukture baze Medline. MedicalSubject Headings (MeSH). Opcije za pretraživanje baze. Pregled strukture bazeCurrent Contents. Opcije za pretraživanje baze. Pregled baze Science Direct. Opcijeza pretraživanje baze. Pregled baze citiranosti Web of Science. Opcije za pretrživanjebaze. Pretraživanje literature u bazi Medline (preko Pub Med-a), Current Contents34

(preko Ovid-a) i Science Direct. Pretraživanje citiranosti u bazi Web of Science.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Nakon završene nastave, student će se pobliže upoznati sa strukturom najpoznatijihbaza podataka znanstvene literature i baza citiranosti. Student će steći vještinupregledavanja tih baza putem interneta i bit će osposobljen za samostalnopretraživanje literature za potrebe doktorskog rada i publiciranja rezultatadoktorskog rada u časopisima s meñunarodnom recenzijom, indeksiranim uspomenutim bazazma. Poznavanje pretraživanja znanstvene literature puteminterneta važno je za svakodnevni rad znanstvenika.Vježbe uz upotrebu kompjutera i interneta.Svi studenti su se dužni pripremiti za vježbe proučavanjem literature.Marušić M., Petrovečki M., Petrak J., Marušić A. (2000) Izvori medicinskihinformacija. U: Uvod u znanstveni rad u medicini. Medicinska naklada: Zagreb, 117-142.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomuzobrazloženje:Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:/1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i voditelj praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Praktični zadatak pretraživanja baze Medline, Current Contents, Science Direct i Webof Science putem interneta u svrhu prijave teme doktorske disertacije, a izvodi sepred jednim od nastavnika praktikuma.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Obavezni modul "Temelji znanstvenoistraživačkog rada"Praktikum: 5. Kako napisati izvorni znanstveni članak ? (Prof.dr.sc. D. Kadojić) MOP105Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencije2P, 2S, 8VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Prije pisanja članka – priprema podataka iliterature, odabir časopisa i oblika članka. Odluka o autorstvu. Pisanje članka –upute, struktura izvornog znanstvenog članka. Naslov. Sažetak. Uvod. Materijali imetode. Rezultati. Rasprava. Zaključak. Literatura. Prilozi – slike, grafikoni i tablice.Stilski i jezični aspekti (načelno). Postupak recenzije.Nakon završene nastave, student će usvojiti znanje o strukturi izvornog znanstvenogčlanka, stilu i načelnim jezičnim aspektima pisanja znanstvenog članka, te opostupku vrednovanja (recenzije). Student će biti osposobljen da se može upustiti u35

samostalno pisanje prvog znanstvenog članka, uz nužni doprinos voditelja (mentora)doktorskog rada. Pisanje znanstvenih radova je vještina koja se stječe iskustvom irutinski je dio rada svakog znanstvenika.Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Predavanja, seminarska rasprava i vježbe (tipa rješavanja problema).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature. Predviñeni su i domaći uradci.1. Marušić M., Petrovečki M., Petrak J., Marušić A. (2000) Što treba znati prijepisanja rada. U: Uvod u znanstveni rad u medicini. Medicinska naklada: Zagreb,177-190.2. Marušić M., Petrovečki M., Petrak J., Marušić A. (2000) Graña i sadržaj izvornogznanstvenog rada. U: Uvod u znanstveni rad u medicini. Medicinska naklada:Zagreb, 191- 223.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomuzobrazloženje:Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1. Ebel HF., Bliefert C., Russey WE: Art of Scientific Writing. VCH Publishers, NewYork, 1987.1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, tipa modificiranih esej pitanja.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Praktikum:Satnica:Okvirni sadržaj:Opće i specifičneObavezni modul "Temelji znanstvenoistraživačkog rada"6. Kako pripremiti poster i održati usmenu prezentaciju na znanstvenom skupu?(doc.dr.sc. R. Radić) MOP1060P, 0S, 8VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Usmena prezentacija – vizualna sredstva,tehnička pomagala. Natuknice – da ili ne?. Vremenski aspekti. Struktura usmeneprezentacije. Naslov. Autorstvo. Uvod. Cilj i svrha rada. Materijali i metode.Rezultati. Zaključak. (Sažetak). Uvježbavanje izgovora, stila, neverbalnekomunikacije s auditorijem, analiza grešaka. Priprema za raspravu i pitanja.Struktura postera. Naslov. Autorstvo. Uvod. Cilj i svrha rada. Materijali i metode.Rezultati. Zaključak. Prilozi. Veličina, oblik, izvedba i izgled postera. Priprema zakratku usmenu prezentaciju, raspravu i pitanja uz poster.Nakon završene nastave, student će dobiti potrebno znanje o prezentaciji rezultataznanstvenoistraživačkog rada usmenim putem i putem postera. Student će biti36

kompetencije osposobljen da se može upustiti u prvo samostalno prezentiranjeznanstvenoistraživačkog rada na znanstvenim skupovima, uz nužni doprinosvoditelja (mentora) doktorskog rada. Prezentiranje rezultata znanstvenog rada naznanstvenim skupovima rutinski je dio rada svakog znanstvenika. Rutina uprezentiranju znanstvenih rezultata usmenim putem i putem postera stječe seiskustvom.Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Vježbe na konkretnim, dobrim i lošim primjerima, postera i Power Point prezentacijanastavnika Medicinskog fakulteta Osijek./Marušić M., Petrovečki M., Petrak J., Marušić A. (2000) Način prikazivanja rezultataistraživačkog rada. U: Uvod u znanstveni rad u medicini. Medicinska naklada:Zagreb, 1659- 176.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomuzobrazloženje:Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:/1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Praktični zadatak: voditelju praktikuma prezentirati poster sadomaćeg/meñunarodnog znanstvenog skupa na kojem je student jedan od autora.Usmena rasprava s voditeljem o posteru.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina"Modul:Preparativnipraktikum:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina"1. Opće laboratorijske vještine (dr.sc. M. Baus - Lončar) MOP2015P, 5S, 20VSadržaj nastave i vježbi obuhvaća sljedeće teme: Voda – najčešće korištenakemikalija u biomedicinskim istraživanjima. Način dobivanja i osobine vodelaboratorijske kvalitete. Volumetrija. Upotreba i rukovanje mikropipetama. Puferi.Upotreba i rukovanje pehametrom. Laboratorijske vage. Upotreba i rukovanjeanalitičkom vagom. Odvajanje bioloških uzoraka centrifugiranjem. Upotreba irukovanje centrifugom. Standardne operativne procedure za upotrebu laboratorijskeopreme. Voñenje dokumentacije o eksperimentu. Sigurnost u eksperimentalnomlaboratoriju.37

Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Doktorski kandidati koji su završili diplomski studij medicine ili diplomski studijveterinarske medicine u diplomskoj nastavi nisu stekli vještine koje su preduvjet zapraktični rad u laboratoriju. Nakon završene nastave iz preparativnog praktikuma,student će biti pripremljen i osposobljen za upotrebu i rukovanje temeljnomlaboratorijskom opremom, te za voñenje i prikupljanje dokumentacije oeksperimentu. Bit će osposobljen za siguran laboratorijski rad, bez nepotrebnihnesporazuma i materijalne štete na dragocjenoj laboratorijskoj opremi. Stjecanjespomenutih vještina preduvjet je za odgovoran i samostalan znanstvenoistraživačkirad.Predavanja, seminari (rasprava o temi) i vježbe (praktične, laboratorijskog tipa).Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Carriero-Lewandowski E. Basic principles and practice of clinical chemistry.(1992) U: Clinical chemistry: Principles, Procedures, Correlations. Urdenici:Bishop ML., Duben-Engelkrik JL., Fody EP. Lippincot, Philadelphia. 4-20.2. Smith Michael B., Cavender KD.: Laboratory safety. (1992) U: Clinical chemistry:Principles, Procedures, Correlations. Urdenici: Bishop ML., Duben-Engelkrik JL.,Fody EP. Lippincot, Philadelphia. 20-41.3. Barker K.: At the Bench: A Laboratory Navigator.Cold Spring Harbor LaboratoryPress, NY, 1998 (odabrana poglavlja).4. Rickwood D., Ford TC., Steensgaard J: Centrifugation: Essential data Series.Wiley & Sons Ltd, NY, 1994. (odabrana poglavlja).Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Bilješke ("hand out") sa predavanja, seminara i vježbi.4,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Organizirani, strukturirani praktični ispit s tri testne postaje: Rukovanjemikropipetom. Rukovanje analitičkom vagom. Izrada pufera i podešavanje pH.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina"Praktikum: 2. Biokemijske metode (prof.dr.sc. M. Heffer – Lauc) MOP202Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:10P, 6S, 8VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Analitičke i preparativne metode38

suvremene biokemije u znanstvenim istraživanjima. Biokemija u laboratorijskojdijagnostici. Spektroskopske metode. Kromatografske metode (gel-filtracija,kromatografija ionske izmjene, kromatografija hidrofobnih interakcija, afinitetnakromatografija). Visokotlačna kromatografija (HPLC).Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomuzobrazloženje:Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s najvažnijim biokemijskimtehnikama koje se koriste u biomedicinskim istraživanjima.Upoznat će se skvantitativnim procedurama, optimizacijom uvjeta (osjetljivost, preciznost) ivalidacijom biokemijskih metoda. Poznavanje širokog raspona biokemijskih metodaje uvjet za uspješan isatraživački rad u području eksperimentalne, ali i kliničkebiomedicine.Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (praktične,laboratorijskog tipa). Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća(kuta).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Jeremy M. Berg, John L. Tymoczko & Lurbert Stryer, Biochemistry – fifth edition,W.H Freeman and Company, 20022. Gore M.: Spectrophotometry and Spectrofluorimetry: A Practical Approach.Oxford University Press, 2000. (odabrana poglavlja)3. Matejtschuk P: Affinity separation: A Practical Approach. Oxford UniversityPress, 1997. (odabrana poglavlja)4. Baugh PJ: Gas Chromatography: A Practical Approach. Oxford University Press,1994. (odabrana poglavlja)5. Milner P: High Resolution Chromatography: A Practical Approach. OxfordUniversity Press, 1999. (odabrana poglavlja)Bilješke ("hand out") sa predavanja, seminara i vježbi.2,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Kombinirani pismeni (esej) i usmeni.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina"Praktikum: 3. Imunokemijske i elektroforetske metode (prof.dr.sc. M. Heffer – Lauc/doc.dr.sc. J.39

Barbić) MOP203Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomuzobrazloženje:Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:4P, 2S, 6VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Imunoprecipitacija, ELISA, Western-blot,imunohistokemija i imunocitokemija. Denaturirajuća elektroforeza, izoelektričnofokusiranje, preparativna elektroforeza.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s imunokemijskim ielektroforestkim tehnikama u biomedicinskim istraživanjima. Upoznat će se sopremom, operativnim protokolima i uvjetima, a bit će osposobljen i za aktivnopraćenje znanstvene literature u kojoj se koriste spomenute tehnike. Imunokemijskemetode i elektroforeza rutinski su dio samostalnog znanstvenoistraživačkog rada umnogim granama biomedicine (farmakologija, neuroznanost, eksperimentalnaonkologija, biokemija, molekularna biologija itd.).Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (praktične,laboratorijskpog tipa). Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća(kuta).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Johnstone AP., Turner MW.: Immunochemistry: A poractical Approach. OxfordUniversity Press, 1999. (odabrana poglavlja)2. Johnstone AP., Turner MW.: Immunochemistry 2: A poractical Approach. OxfordUniversity Press, 1997. (odabrana poglavlja)3. Patel D.: Gel Electrophoresis: Essential Data Series. Wiley & Sons, NY, 1994.1. Bilješke ("hand out") sa predavanja, seminara i vježbi.2. Shi S., Gu J., Taylor CR.: Antigen retieval techniques: Imunohistochmeistry andMolecular Morphology. Eaton Publishing, 2000 (odabrana poglavlja).1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Kombinirani pismeni (esej) i usmeni.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Praktikum:Prijedlog satnice:Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina"4. Tehnologija rekombinantne DNA i kloniranja gena u biomedicinskim istraživanjima(prof.dr.sc. G. Lauc) MOP2048P, 8S, 8V40

Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomuzobrazloženje:Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Metode izolacije DNA i RNA, restrikcijskeendonukleaze, elektroforetičke metode analize DNA, odreñivanje primarne struktureDNA, lančana reakcija polimeraze (PCR), principi kloniranja gena, vektori zakloniranje gena (plazmidi, bakteriofagi, kozmidi, YAC), konstrukcija rekombinantnihvektora, manipulacija eukariotskim genima, mjesno-specifična mutageneza, sustaviza ekspresiju gena, uvoñenje DNA u stanicu domaćina, transgenične životinje,genska terapija.Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o tehnologijirekombinantne DNA, tehnikama laboratorijskog rada s nukleinskim kiselinama odnjihove izolacije do odreñivanja primarne strukture. Upoznat će se s tehnikamaanalize gena, mutageneze i kloniranja gena. Student će biti pobliže upoznat soperativnim protokolima i bit će osposobljen za aktivno praćenje znanstveneliterature, koja uključuje i spomenute molekularnobiološke metode. Poznavanjetehnologije rekombinantne DNA i kloniranja gena u postgenomskoj eri, neophodnoje za samostalni istraživački rad u različitim granama biomedicine.Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (interaktivne i praktične,laboratorijskog tipa). Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća(kuta).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Jeremy M. Berg, John L. Tymoczko & Lurbert Stryer (2002) Biochemistry – fifthedition, W.H Freeman and Company.2. Glover DM: DNA Cloning Volume 1, Volume 2, Volume 3, Volume 4 (1995): APractical Approach. Oxford University Press, 1995. (odabrana poglavlja)3. Jackson J., Abott C: Mouse Genetics and Transgenics: A Practical Approach.Oxford University Press, 2000. (odabrana poglavlja)4. Cotton RHG, Edkins E., Forrest S: Mutation Detection: A Practical Approach.Oxford University Press, 1996. (odabrana poglavlja)5. McPherson MJ., Quirke P., Taylor GR.: PCR: A Practical Approach. OxfordUniversity Press, 1991. (odabrana poglavlja)/3,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).41

Modul:Praktikum:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomuzobrazloženje:Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina"5. Kultura stanica u biomedicinskim istraživanjima (doc.dr.sc. Lj. Glavaš- Obrovac)MOP2058P, 8S, 8VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Biologija stanica koje rastu u kulturi.Primarna, konačna i kontinuirana kultura stanica. Oprema laboratorija za kulturustanica. Metode pripreme i sterilizacije pribora i ureñaja. Sastav i priprema medija zauzgoj stanica. Metode odreñivanja vijabilnosti i proliferativnih sposobnosti stanica ukulturi. Odreñivanje biosinteze DNA, RNA i proteina u stanicama. Uzgoj i pripravastanica za enzimska i imunocitokemijska odreñivanja. Ograničenja metoda in vitro.Testiranje potencijalnih tumorskih lijekova in vitro. Primjena tehnika kulture stanicau molekularnoj medicini i dijagnostici.Nakon završene nastave, student će dobiti temeljno znanje o metodi kultiviranjastanica i o upotrebi primarnih staničnih kultura i staničnih linija u biomedicinskimistraživanjima. Usvojit će vještinu rada u sterilnim uvjetima i upoznat se sa opremomneophodnom za rad sa staničnom kulturom. Student će biti osposobljen za aktivnopraćenje i razumijevanje znanstvene literature iz područja stanične biomedicine.Eksperimentalni rad na razini stanica je značajan aspekt samostalnogznanstvenoistraživačkog rada u mnogim granama biomedicine (fiziologija,farmakologija, neuroznanost, eksperimentalna onkologija, biokemija, molekularnabiologija itd.).Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (praktične,laboratorijskog tipa). Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća(kuta).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Freshney RI: Culture of animal cells, a manual of basic technique, IV izdanje,Wuley-Liss inc, 2000. New York, SAD2. Sambrook J, Fritsch EF, Maniatis T. Molecular Cloning- A laboratory manual.Cold Spring Laboratory Press. Cold Spring Harbor, 1989.Bilješke ("hand out") za svaku nastavnu jedinicu.3,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi42

4.11).Modul:Praktikum:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeObavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina"6. Suvremeni postupci proučavanja grañe stanica i tkiva (prof. dr.sc. Lj. Kostović-Knežević) MOP2065P, 6S, 6VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Proučavanje bioloških uzoraka metodomsvjetlosne mikroskopije, elektronske mikroskopije, imunocitokemije. Vrste svjetlosnihmikroskopa. Transmisijski i scanning elektronski mikroskop. Odabir, priprema ipostupci u obradi uzoraka za histomorfološku analizu. Postupci s humanim tkivima,postupci s tkivima pokusnih životinja, te postupci u citodijagnostici. Obradaembrionalnih tkiva različitih razvojnih stadija. Snimanje obrañenih uzoraka tepostupak obrade slika.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s morfologijskim metodamaistraživanja bioloških tkiva u biomedicini. Student će biti osposobljen za odabirnajpodesnijih morfologijskih metoda u rješavanju odreñenih znanstvenih problema,za interpretaciji dobivenih rezultata i za aktivno praćenje znanstvene literature izpodručja suvremene morfologije.Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomuzobrazloženje:Način polaganjaPredavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (praktične,mikroskopiranje). Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća(kuta).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Becker WM (1986) Principles and techniques of microscopy. U: The World of theCell. Menlo Park: The Benjamin/Cumming Publishing Company, Inc., str. 783-812.2. Maunsbach AB, Afzelius BA (1999) Biomedical Electron Microscopy. London-Boston-New York: Academic Press.3. Pease DC, Porter RK (1981) Electron microscopy and ultramicrotomy. J Cell Biol9:278.4. De Robertis EDP, De Robertis EMFR Jr (1987) Techniques in cell biology,Electron microscopy. U:Cell and Molecular Biology 8.izd. Philadelphia: Lea &Fibiger, str.77-84./2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.43

ispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina"7. Pokusne životinje u biomedicinskim istraživanjima (prof.dr.sc. A. Tvrdeić) MOP20712P, 4S, 4VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Korištenje životinja u biomedicinskimistraživanjima. Zakonodavstvo i eksperimenti na životinjama. Republika Hrvatska –Zakon o dobrobiti životinja. Biologija, rukovanje, uzgoj, prehrana i transportnajčešćih vrsta pokusnih životinja (sisavci – miševi, štakori, zamorci, hrčci, zečevi,mačke, psi). Standardizacija pokusa na životinjama. Genetska standardizacja –sojevi (sroñeni, F 1 hibridi, koizogeni, kongeni, rekombinacijski sroñeni,rekombinacijski kongeni). Standradizacija životne okoline (ventilacija, temperatura,vlažnost zraka, osvjetljenje, ciklus svjetlo-tama, individualni vs. grupni smještaj,prehrana, učinak stresa). Bolesti pokusnih životinja i rizik za zdravlje čovjeka.Planiranje, organizacija i voñenje pokusa na životinjama. Etički aspekti – bol, patnja,eutanazija, zamjenski modeli i redukcija upotrebe životinja u eksperimentima.Nakon završene nastave, student će dobiti temeljno znanje o upotrebi najčešćihvrsta laboratorijskih životinja u biomedicinskim istraživanjima, genetskimčimbenicima i čimbenicima životnog okoliša laboratorijskih životinja koje bitno utječuna ishod takve vrste eksperimenata. Pobliže će se upoznati sa načinima i postupcimakontroliranja uvjeta eksperimenata koji uključuju žive životinje, nacionalnimzakonodavstvom i s temeljnim etičkim pitanjima koji se tiču upotrebe životinja ueksperimentalne svrhe. Za vrijeme vježbi rukovat će s živim životinjama (štakori,miševi). Na taj način student će biti osposobljen za aktivno sudjelovanje ueksperimentima koje uključuju žive životinje, što je važno u samostalnomistraživačkom radu u različitim granama eksperimentalne biomedicine (fiziologija,imunologija, farmakologija, bihevioralna neuroznanost itd.).Predavanja, seminari (uz raspravu) i vježbe (praktične, laboratorijskog tipa).Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta). Vježbeuključuju i rukovanje živim životinjama (štakori, miševi).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Van Zutphen L.F.M., Baumans V., Beynen A.C. (2001). Principles of laboratoryanimal science. Elsevier: Amsterdam.2. Radačić M., Bašić I., Eljuga D. (2000) Pokusni modeli u biomedicini. Medicinskanaklada: Zagreb.1. National Institute of Health USA. NIH guide for the care and use of laboratoryanimals. Bethesda. URL adresa: http://oacu.od.nih.gov/regs/guide/guidex.htm2.Radačić M., Stojković R, (1996). Pokusne životinje u znanstvenim istraživanjima.Medicinska naklada, Zagreb.44

Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomuzobrazloženje:Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Kombinirani, pismeni (esej) i usmeni.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Obavezni izborni modul "Klinička medicina"Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomuzObavezni izborni modul "Klinička medicina"1. Uvod u klinička istraživanja (doc.dr.sc. J. Čulig) MOP3016P, 6S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Uloga kliničkih studija u općemmedicinskom napretku. Opservacijske studije: opis slučaja, opis serija (niza)slučajeva, transverzalne i longitudinalne studije, “case-control” i kohortne studije.Eksperimentalne studije: Kontrolirani klinički pokus. Paralelne ili konkurentnekontrolne skupine. Sekvencijalne kontrolne skupine (autokontrola, unakrižnakontrola). Eksterna kontrolna skupina. Historijska kontrola. Kliničke studije bezkontrolnih skupina?Nakon završene nastave, student će dobiti potrebno znanje i razumijevanje označenju kliničkih studija za napredak medicine. Bit će pobliže upoznat s osnovnimtipovima i temeljnim principima kliničkih studija. Osim toga, student će bitiosposobljen za aktivno praćenje predmeta Klinički terapijski pokus.Predavanja i seminari (okrugli stol s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućegliterature.1. Study Designs in Medical Research (2001). Basic & Clinical Biostatistics.Urednici: Dawson B. I Trapp RG. Lange Medical Books/Mc Grow –Hill, 7-212. Lawrence D., Benett, P. (1997). Evaluation of drugs in man. U : ClinicalPharmacology. London: Churchill Livingstone, 47-63Bilješke ("hand out") sa predavanja.1,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.45

obrazloženje:Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Pismeni (esej) i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:SeminarskaradionicaPrijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Obavezni izborni modul "Klinička medicina"2. Klinički terapijski pokus (doc.dr.sc. J. Čulig) MOP30215P, 15S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Kako pripremiti i provesti klinički terapijskipokus? Postavljanje hipoteze, testiranje hipoteze. Planiranje i priprema kliničkogprojekta. Administrativne obaveze: odobrenje Etičkog povjerenstva, Pojerenstva zalijekove, ravnatelja i ministra za provoñenje kliničke studije. Redovito izvještavanjenavedenih tijela, osobito Etičkog povjerenstva, o tijeku studije, njenim uspjesima ineuspjesima. Protokol kliničke studije i test liste ispitanika. Informirani pristanak zasudjelovanje u studiji. Pohrana kliničke dokumentacije. Neželjene posljediceliječenja, njihovo praćenje i prijavljivanje. Po život opasna neželjena poljedica –definicija i postupak. Kriteriji evaluacije odgovora na liječenje. Dijagnostička obrada– specifičnosti studijskih dijagnostičkih obrada. Inicijacija studije. Uloga monitora uprovoñenju studije. Prijevremena analiza rezultata studije. Obrada rezultata ipriprema za publiciranje. Kontrola studije, vanjska i unutrašnja. Kliničke studije fazeI, II, III i IV. Prezentacija kliničke studije faze II – od hipoteze do prezentacijerezultata i njihove publikacije.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s problematikom kliničkihterapijskih pokusa i pripremljen za aktivno sudjelovanje u planiranju i izvoñenjukliničkih terapijskih pokusa faze I, II, III i IV. Poznavanje metodologije kliničkogterapijskog pokusa važno je za samostalni znanstvenoistraživački rad u mnogimgranama medicine (interna medicina, onkologija, klinička farmakologija itd.).Predavanja i seminari ("problem solving", rasprava).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Flather M, Aston H, Stables R. Handbook of clinical trials. ReMedica Publishing,London, 2000.2. ICH Harmonised tripartite guidline – Guidline for good clinical practice. 1996.3. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima Republike Hrvatske. 2003.4. Vrdoljak E, Hamm W, Omrčen T, Prskalo T. Long lasting complete remission of apatient with cervical cancer FIGO IVB treated by concomitantchemobrachyradiotherapy with ifosfamide and cisplatin and consolidationchemotherapy – A case report. Euopean Journal of Gynacelogical Oncology.2004;25:247-249.46

5. Vrdoljak E, Hamm W, Omrčen T, Prskalo T. Long lasting complete remission of apatient with cervical cancer FIGO IVB treated by concomitantchemobrachyradiotherapy with ifosfamide and cisplatin and consolidationchemotherapy – A case report. Euopean Journal of Gynacelogical Oncology.2004;25:247-249.6. Vrdoljak E, Prskalo T, Frleta Ilić N, Omrčen T, Janković S, Hamm W.Concomitant chemobrachyradiotherapy with ifosfamide and cisplatin followed byconsolidation chemotherapy in locally advanced squamous cell carcinoma(LASCC) of the cervix uteri – Results of a phase II study. International Journalof Radiation Biology Oncology Physics, in press.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1. Khuu M., Decker J., Gallin J.I. Protomechanics (2004). A guide to preparingand conducting a clinical research study. URL adresa:http://www.cc.nih.gov/ccc/protomechanics ("on line" NIH protokol zaistraživanja koja uključuju ljude)2. Sherman L.A., Temple R., Merkatz R.B. (1995) Women in clinical trials: an FDAperspective. Science, 269: 793-795.3. Conroy S., McIntyre J., Choonara I., Stephenson T (2000): Drug trials inchildren: poroblems and the way forward. Br. J. Clin. Pharmacol., 49, 93-97.3,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Praktikum:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Obavezni izborni modul "Klinička medicina"3. Klinička biostatistika (dr.sc. V. Ilakovac) MOP3035P, 5S, 15VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Analize preživljenja: Krivulja preživljenja.Kapplan – Meierova metoda. Coxova regresija. Multivarijatne statističke metode:regresija, analiza kovarijance.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjaNakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o statističkim metodamakoje se koriste za analizu kliničkih prospektivnih istraživanja usmjerenih napreživljenje. Student će dobiti i napredno znanje o najvažnijim statističkimmetodama koje se koriste za analizu istraživanja s više varijabli. Student će bitiosposobljen za obradu složenih eksperimentalnih podataka, te za praćenjeznanstvene literature kliničkih studija kompleksnog dizajna. Poznavanje naprednekliničke biostatistike važno je za istraživački rad u epidemiologiji, javnom zdravstvu,kliničkoj farmakologiji itd.Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (uz upotrebu PC, NCSS47

nastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:statistički program)Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Analyzing Research Question about Survival (2001). U: Basic & ClinicalBiostatistics. Urednici: Dawson B. i Trapp RG. Lange Medical Books/Mc Grow –Hill, 211-2332. Statictical Methods for Multiple variables (2001). U: Basic & Clinical Biostatistics.Urednici: Dawson B. i Trapp RG. Lange Medical Books/Mc Grow –Hill, 233 -262.3. CD-ROM NCSS 2000/PASS to accompany Basic & Clinical Biostatistics.LangeMedical Books/Mc Grow –Hill./4,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Praktični ispit: mali projektni zadatak.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeObavezni izborni modul "Klinička medicina"4. Epidemiološke metode u biomedicini (prof.dr.sc. D. Puntarić) MOP3048P, 4S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Znanstvena epidemiološka terminologijaUčestalost i proširenost bolesti. Mjere učestalosti i proširenosti – opće, specifične,standardizirane. Smisao, vrijednost i točnost mjera učestalosti i proširenosti.Korištenje mjera učestalosti i proširenosti. Rizik i uzročnost. Povezanost dviju pojava– statistička, uzročna. Mjere povezanosti. Pojam rizika i uzročnosti. Relativni ipripisivni rizik. Opći epidemiološki principi. Epidemiologija i prirodni tijek bolesti.Epidemiološki koncept u medicini. Epidemiološke metode. Epidemiološke varijable.Masovna pojava bolesti i mjere sprečavanja i suzbijanja. Znanstveni pristup uepidemiologiji.. Izbor dijagnostičkih testova. Pravodobno otkrivanje bolesti. Ranadijagnoza. Interpretacija dijagnostičkih podataka. Rano liječenje i pridržavanje odstrane pacijenta (compliance).Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa suvremenimepidemiološkim metodama i njihovoj upotrebi u biomedicinskim istraživanjima.Student će biti pripremljen za sudjelovanje u planiranju i izvoñenju epidemiološkihistraživanja, te za aktivno praćenje znanstvene literature iz područjaepidemipologije. Poznavanje epidemioloških metoda važno je za samostalniznanstvenoistraživački rad u području kliničke medicine i javnog zdravstva.48

Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Predavanja i seminari ("problem solving", rasprava).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Knapp RG, Miller MC (1992) Clinical Epidemiology and Biostatistics. Baltimore:Williams & Wilkins.2. Schultze PA, Perera FP (1993) Molecular Epidemiology. Principles and Practice.San Diego: Academic Press, Inc.3. Norell SE (1995) Workbook of Epidemiology. New York/Oxford: OxfordUniversity Press.4. Kelsey JL, Whittemore AS, Evans AS, Thompson WD (1996) Methods inObservational Epidemiology, 2 nd ed. New York/Oxford: Oxford University Press.Odabrani članci iz epidemioloških znanstvenih časopisa tipa American Journal...,European Journal..., Epidemiologic Reviews i slični.Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni (esej) i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeObavezni izborni modul "Klinička medicina"5. Molekularni temelji bolesti, dijagnostike i liječenja (prof.dr.sc. D. Primorac)MOP30518 P, 12 S, 6VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Molekularni mehanizam nastankahematoloških bolesti, autoimunih bolesti, reumatoloških bolesti. Molekularni temeljidijagnostike. Biotehnološka revolucija i DNA tehnologije u kliničkom laboratoriju.Citogenetske metode. Molekularne metode u onkologiji. Molekularne metode ukliničkoj imunologiji i nefrologiji. Molekularne metode u pedijatriji. Molekularnadijagnostika u forenzičkoj medicini. Molekularni temelji liječenja – farmakogenetika i"pametni" lijekovi koji djeluju na molekularnoj razini. Da li i što suvremeni kirurgmora razumjeti na molekularnoj razini?Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o molekularnimmehanizmima koji stoje u podlozi bolesti, suvremene dijagnostike i liječenja. Studentće biti pripremljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja molekularnemedicine. Poznavanje molekularne medicine neophodno je svakom znanstveniku izpodručja biomedicine i zdravstva, bez obzira na uži profil.49

Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS)Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Predavanja, seminari (s raspravom, klasični i "problem solving") i vježbe(interaktivne).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Primorac D i suradnici, Primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuñu,Nakladni Zavod Matice Hrvatske, 2001.2. Primorac D, Praktikum vježbi iz molekularne medicine, Split/Zagreb. (u tisku)3. Šerman d, Stavljenić Rukavina A, Sertić J, Bulić F, Metode u molekularnojmedicni, Medicnska naklada, Zagreb, 2002.4. Jorde L, Carey J, Bamshad M, White R, Medical genetics, MOSBY, St. Louis,1999.1. Topić E, Janković S, Primorac D, Medicnsko biokemijska dijagnostika u kliničkojpraksi, Medicnska naklada, Zagreb ,2003. (u tisku)2. Janković S, Eterović D, Fizikalni aspekti i klinički aspekti medicinske dijagnostike,Medicinska naklada, Zagreb, 2002.3,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Obavezni izborni modul "Klinička medicina"6. Fizikalni temelji suvremene medicinske dijagnostike (prof.dr.sc. J. BrnjasKraljević) MOP3066P, 6S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Obvezni dio – Interakcijaelektromagnetskog zračenja i biološkog organizma kao temelj različitih dijagnostičkihmetoda. Osobine tkiva koje mjerimo pojedinom metodom. Rezolucija metode:vremenska i prostorna ograničenja. Fizika prirodnog i uzrokovanog kontrasta na slici.Tomografsko snimanje, odreñivanje toma. Digitalni zapisi i telemetrija. Izborni dio:A. (2P+4S) Snimanje X- I gama-zrakama: specifičnosti kontinuiranog I pulsnogsnimanja, linearna I računalna tomografija, rekonstrukcija slike pomoću računala,digitalna slika, tomografija SPECT, tomografija PET. B. (4S) Oslikavanje ultrazvučnimvalovima: polje ultrazvučnih valova I geometrija pulsa, pulsne sekvence I rezolucija,obrada signala I digitalna slika, metode snimanja, mjerenje protoka pulsnimDopplerovim efektom. C. (2P+4S) Oslikavanje magnetskom rezonancijom: gradijentimagnetskog polja, pulsne sekvence RF magnetskog polja I Fourierovatransformacija, kontrast odreñen relaksacijskim vremenima T1 I T2, angiografijamagnetskom rezonancijom, spektroskopija kao metoda odreñivanja metabolizma,50

funkcionalni MRI.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost uskladu sa ECTSomuzobrazloženje:Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o fizikalnim procesimakoji stoje u podlozi suvremenih dijagnostičkih metoda oslikavanja humanih tkiva –CT, UZV, SPECT, PET, MRI. Student će biti osposobljen za aktivno praćenjeznanstvene literature iz područja medicinske dijagnostike. Poznavanje fizikalnihtemelja suvremene dijagnostike i tehnika oslikavanja važno je u samostalnomistraživačkom radu u dijagnostičkim granama medicine (radiologija, nuklearnamedicina).Predavanja i seminari (s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature./1. D.J. Dowsett, P.A. Kenny, R.E. Johnston (1998) The Physics of DiagnosticImaging, London, Chapman&Hall Medical (odabrana poglavlja)2. K.K.Shung, M.B. Smith, B.M.W. Tsui (1992) Principles of Medical Imaging, SanDiego,Acad. Press, Inc. (odabrana poglavlja)3. P.W. Ballinger ed. (1991) Radiographic Positions and Radiologic Procedures, St.Luis, Mosby Year Book. (odabrana poglavlja)4. E. Seeram (1994) Computed Tomography. Physical Principles and clinicalapplications, Philadelphia, W.B.Saunders Co. (odabrana poglavlja)A. J. Sorenson, E.M. Phelps (1987) Physics in nuclear medicine, Philadelphia,AB Saunders Co. (odabrana poglavlja)5. B.Breyer (1991) Medicinski dijagnostički ultrazvuk, Zagreb, Školska knjiga(odabrana poglavlja)B. Westbrook, C. Kaut (2000) MRI in Practice, Oxford, Blackwell Science(odabrana poglavlja)6. D.G.Gadian (1995) NMR and its Applications to Living Systems, Oxford, OxfordUni.Press. (odabrana poglavlja)1,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).51

Modul:2.B Obavezni izborni modul „Klinička biomedicina"Predmet Telemedicina MOP307Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:18P, 12S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Uvod u telemedicinu: EU-CPMEtelemedicina, IS F T E HEALTH, ekonomska isplativost ulaganja u telemedicinu, on linebaze podataka, meñunarodna suradnja, telekomunikacije, Hrvatski integralnitelemedicinski sustav, IS zdravstva od primarne do tercijalne zdravstvene zaštite,obrada slika, DICOM standard, Internet, web siteovi, pohrana podataka; Primjenanovih tehnologija u razvoju telemedicine: tele-računalna tehnologija, robotska i tele-3D-robotska kirurgija, izrada implantata po mjeri, primjenjena telemedicine,videokonferencije; Klinička primjena telemedicine: televideokonferencije, kirurgija,neurokirurgija, ortopedija, traumatologija, kardiologija, psihijatrija, radiologija,oftalmologija, dermatologija, neurologija, patologija, ginekologija, ORL, obiteljskamedicina; Telemedicinski projekti i primjena telemedicine u raznim zemljama:budućnost telemedicine, nomizacija telmedicinskih aplikacija, trajno usavršavanje;Tele-learning PER VIAM TVC (televideokonferncije): Ancona (Italia), Washington DC(SAD), Brussels (Belgia), Innsbruck (Austria), Tromso (Norveška), Stockholm(Švedska).Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalno znanje o razmjernonovom području kliničke medicine. Student će biti pobliže upoznat s načinomprovoñenja telemedicine kao i njenom primjenom. Posebno će biti upoznati sprimjenom navedenih tehnologija u kirurgiji i metodama obrade slika u dijagnosticite metodama učenja na daljinu.Predavanja i seminari ("problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Telemedicina u Hrvatskoj / Klapan Ivica, Čikeš Ivo (ur.). Zagreb, ISBN 953-98509-2-4, Medika, 2001. http://www.mef.hr/telMED-MA2002/knjiga.html2. Telemedicine /engl.; Klapan Ivica, Čikeš Ivo (ed.). Zagreb, ISBN 953-95168-0-3,Telemedicine Association Zagreb, 2005http://www.mef.hr/telemed_hvar_2006/telemedbook.html3. 1 st Croatian Congress on Telemedicine with International Participation,Makarska 2002. www.mef.hr/telMED-MA20024. 2 nd Croatian Congress on Telemedicine with International Participation, Zagreb2004. web.mef.hr/telmedzg04/home.php?lang=en5. Remote Cardiology Consultations – NATO Programme Security Through Science– Advanced Research Workshop; www.mef.hr/nato.zg2005Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):1. Moderna računalna i tele-računalna kirurgija / 3D-CAS i Tele-3D-CAS.web.mef.hr/rinologija2. 3 rd Croatian & International Congress on Telemedicine and e-Health, Hvar2006. www.mef.hr/telemed_hvar_2006www.mef.hr/MODERNRHINOLOGY3,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilo52

voditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Usmeni ispitPutem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Obavezni izborni modul "Interdisciplinarna znanja i vještine"Modul:Praktikum:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:PreporučenadopunskaObavezni izborni modul "Interdisciplinarna znanja i vještine"1. Znanstvenoistraživački projekt – ideja, prijedlog, realizacija, voñenje (prof.dr.sc.G. Lauc) MOP3102P, 2S, 8VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Izbor teme projekta: prioriteti istraživača,ustanove, financijera projekta. Resursi: prostor, ljiudi, oprema, potreba za dodatnomopremom, financijski i organizacijski uvjeti. Voditelj projekta: osobne i profesionalnekvalitete lidera. Vremenski okvir i troškovi projekta. Struktura prijedlogaznanstvenoistraživačkog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športaRepublike Hrvatske. Naziv/tema projekta. Sažetak. Ključne riječi. Suradnici naprojektu (Glavni istraživač, istraživačko i tehničko osoblje). Troškovi projekta.Oprema-resursi-prostor. Opis istraživanja – Svrha i primjena, Sadašnje stanjeznanja, Doprinos i osposobljenost istraživača, Hipoteza, Plan, postupci i metodeistraživanja. Postupak za ocjenu poštivanja etikčkih standarda kod prijave prijedlogaznanstvenoistraživačkog projekta. Postupak evaluacije prijedlogaznanstvenoistraživačkog projekta. Kolaborativni znanstvenoistraživački projekti.Meñunarodni projekti.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa postupkom prijave,evaluacije, realizacije i voñenja znanstvenoistraživačkog projekta. Student će bitipripremljen za samostalno planiranje i pisanje prijedloga znanstvenoistraživačkogprojekta prema uputama MZOŠ RH. Poznavanje pisanja prijedloga znanstvenogprojekta, njegova realizacija i voñenje sastavni je dio svakodnevnog poslaznanstvenika.Predavanja, seminari (s raspravom) i vježbe.Napomena: Ovaj praktikum je namijenjen, u pravilu, doktorskim kandidatima koji supri završetku studija. Broj sudionika je ograničen na 10 po grupi. Potrebna jepreregistracija, izravno kod voditelja predmeta.Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Obrazac za prijavu znanstvenoistraživačkog projekata MZT Repubklike Hrvatske,URL adresa: http://www.mzt.hr/mzt/hrv/djelatnosti/znanost/projekti/projekti.htm.2. Upute za popunjavanje obrazaca za prijavu znanstvenoistraživačkog projekta, URLadresa: http://www.mzt.hr/mzt/hrv/djelatnosti/znanost/projekti/projekti.htm.1. Reif-Lehrer L.: Grant application writer's handbook. Bartletn Publishers, Boston,53

literatura: 1995.2. NIH and Agency for Healthcare Research and Quality : Instructions for grantapplications. URL adresa: http://grants.nih.gov/grants/funding/416/phs416-1.pdf("on line" upute i obrazac za pisanja znanstvenoistraživačkih projekata na NIH, USA)Bodovnavrijednost (ECTS)Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Praktični, izradom predprijedloga (preaplikacije) znanstvenoistraživačkog projekta na3-5 stranica i usmeni, raspravom preaplikacije s ispitivačem.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Obavezni izborni modul "Interdisciplinarna znanja i vještine"Praktikum: 2. Course for practical abilities: Writing a scientific paper in English (Prof., PhD. D.Raucher/Assis. Prof., MD PhD, J. Barbić) MOP311Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovna2P, 4S, 18VTitle – style and language aspects. The Abstract – style and language aspects. TheIntroduction section – style and language aspects. The material and method section– style and language aspects. The results section – style and language aspects. TheDiscussion and Conclusion Section – style and language aspects.Nakon završene nastave, student će biti osposobljen za pisanje znanstvenog rada naengleskom jeziku, uključujući stilske i jezične aspekte. Vještina pisanja znanstvenograda na engleskom jeziku je uvjet za publiciranje rada u znanstvenom časopisu smeñunarodnom recenziojom.Predavanja, seminari (s raspravom i "problem solving") i vježbe (metodološke –pisanje, lektorske – jezični aspekti).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature. Napomene: Jezik nastave je engleski i hrvatski jezik. Svaki polaznik, upravilu, mora sa sobom donijeti vlastiti znanstveni članak u završnoj fazi pripreme zapublikaciju, jer se na njemu bazira specifični dio programa praktikuma. Brojsudionika je ograničen na 10 po grupi. Potrebna je preregistracija, izravno kodvoditelja predmeta.1. Ebel HF., Bliefert C., Russey WE: Art of Scientific Writing. VCH Publishers, NewYork, 1987.2. Dawson B., Trapp G.R. (2001). Reading the Medical Literature. In: Basic andclinical biostatistics. Lange Medical Books/Mc Graw-Hill: New York, 294-333./4,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja54

vrijednost (ECTS)Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:studenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Praktični zadatak - predati nositelju praktikuma gotovi, još neobjavljeni znanstveničlanak napisan na engleskom jeziku, spreman za recenziju i publiciranje. Studentmora biti jedan od autora članka. Usmena rasprava o članku s ispitivačem.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Obavezni izborni modul "Interdisciplinarna znanja i vještine"3. Antropologija (Akademik P. Rudan) MOP31212 P, 4S, 4VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Interakcija genetičkog i ekološkog, sprimjerima iz različitih populacija te analitičkih razina. Holistički pristup u analizibolesti, sustava zdravstvene skrbi, teorija bolesti i liječenja. Procjenemeñupopulacijskih distanci, te prikaz analize izvršene nad poli- i monogenodeterminiranimsvojstvima u odnosu na trendove njihovih kvantitativnih ispecijaliziranih promjena tijekom razdoblja rasta i razvoja, u odrasloj dobi i starenju.Metode medicinskih povijesno-demografskih analiza i mogućnost utvrñivanjapovratne sprege izmeñu uzročnika s jedne i ljudske populacije s druge strane.U okviru globalnih napora za eradikacijom bolesti i za promocijom principa zdravlja,te s druge strane diferencijacijom užih stručnih područja antropologije, medicinskaantropologija bit će prikazana s obzirom na nove spoznaje i predmetnost, vezane uzčovjeka kao “host” faktor. Nakon završene nastave, student će dobiti temeljneinformacije o znanstvenom radu u okvirima medicinske antropologije. Student će bitiosposobljen za aktivno praćenje suvremenog antropološkog znanstvenoistraživačkograda na populacijskoj razini, temeljene na današnjim spoznajamapopulacijske genetike, demografije, epidemiologije i ekologije čovjeka.Predavanja, seminari (klasični, s raspravom) i vježbe (demonstracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Alland A (1970) Adaptation in cultural evolution: An approach to medicalanthropology. New York/London: Columbia University Press.2. Little MA, Haas JD (1989) Human population biology: A transdisciplinaryapproach. Zagreb: Hrvatsko antropološko društvo.3. Thomas MJ, Carolyn FS (1990) Medical anthropology. Contemporary theory andmethod. New York: Praeger.4. Roberts DF, Rudan P, Škarić-Jurić T (1997) Growth and development in thechanging world. Zagreb: Hrvatsko antropološko društvo.5. Rudan P, Heyden G, Carić D, Čolić S, Martić-Biočina S, Rudan V, Sujoldžić A,Šantić J, Špoljar-Vržina SM, Gilliland MK (1997) The study and care of displacedpersons and refugee families – a pilot study of anthropological and55

psychodynamic aspects. Zagreb: Hrvatsko antropološko društvo.6. Bennett BC, Rudan P, eds (1998) Regions in transition – Applied anthropologyand demographic perspectives. Zagreb: Hrvatsko antropološko društvo.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:/2,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ipsit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Izborni modul "Neuroznanost"Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Izborni modul "Neuroznanost"1. Integrativne funkcije živčanog sustava (prof.dr.sc. S. Soldo-Butković) MOP41110 P, 2 S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Fiziološki temelji živčanih integrativnihfunkcija. Funkcijski aspekti senzomotoričke integracije. Klinička procjena kognitivnihi intelektualnih funkcija. Alzheimerova bolest i demencije Alzheimerovog tipa.Vaskularne demencije. Patofiziologija vaskularnih demencija. Dijagnostičke metode udiferencijalnoj dijagnozi vaskularnih demencija. Kronične posljedice moždanetraume. Plastičnost u oporavku živčanih funkcija nakon oštećenja mozga.Restaurativna neurologija. Objektivne i metričke metode praćenja neurološkihfunkcija.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s integtrativnim funkcijamaživčanog sustava i dezintegracijom tih funkcija kod demencija i traume mozga.Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz područjakliničkih neuroloških znanosti. Poznavanje integrativnih aspekata funkcije živčanogsusstava može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uzdoktorski rad u području kliničke neurologije i srodnih znanosti.Predavanja, seminari (s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Barac B (1995) Neurological approach to vertigo and vestibular dysfunctions. U:Sinha KK, Chandra P (eds) Advances in Clinical Neurosciences Vol. 5. Ranchi:East Zone Neuro CME, str. 429-444.56

2. Gazzaniga MS (1995) The Cognitive Neurosciences. New York: The MITPress.(odabrana poglavlja)3. Swash M, Kennard C, eds (1985) Scientific Basis of Clinical Neurology. NewYork: Churchill Livingstone. (odabrana poglavlja)Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:/1,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturaIzborni modul "Neuroznanost"2. Evocirani potencijali u suvremenoj dijagnostici i terapiji (prof.dr.sc. S. SoldoButković/dr.sc. R. Liščić) MOP41215P, 2 S, 3VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Primjena evociranih potencijala (EP).Temeljno značenje, tehnički pristup i primjena EP u pojedinim disciplinamaneurologije. Slušni (ABR), vidni (VEP), somatosenzorni (SEP) i motorički evociranipotencijali (MEP) na električku i magnetnu stimulaciju. Intraoperacijsko praćenjefunkcije živčanog sustava pomoću evociranih potencijala u neurokirurgiji, ortopediji,otorinolaringologiji. Postoperativno praćenje funkcije živčanog sustava pomoćuevociranih potencijala. Dijagnoza moždane smrti. Kognitivna elektrofiziologijapomoću ERP (event – related potentials). Najnovija saznanja iz područja primjeneTMS u dijagnostičke i terapeutske svrhe – liječenje depresija u psihijatriji. Značaj EPu odnosu na metode oslikavanja živčanog sustava (MRI, fMRI, MEG, PET) .Prednosti i nedostaci.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa značenjem, aparaturom,metodolodijom i primjenom evociranih potencijala u dijagnostici i terapiji bolestiživčanog sustava. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvenihradova u kojima je primjenjena metoda evociranih potencijala. Poznavanje irazumijevanje ove suvremene tehnike, može pomoći u rješavanju konkretnihznanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području kliničke neurologije isrodnih znanosti.Predavanja, seminari (s raspravom) i vježbe (demonstracije).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Spehlman R. Evoked Potential Primer. Butterworth Publishers 1994. (odabrana57

potrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:poglavlja)2. Halliday AM (ed). Evoked potentials in clinical testing. 2nd Edition. Edinburg:Churchill Livingstone, 1993. (odabrana poglavlja)3. Brecelj J. From immature to mature pattern ERG and VEP . Doc Ophthalmol2003; 107:215-24.4. Liščić RM, Zidar J, Mihelin M. Evidence of direct connection of corticorbulbarfibers to orofacial muscles in man:EMG study of individual motor unit responses.Muscle Nerve 1998; 21(5):561-6.5. Bischoff C, Liščić R, Meyer B-U, Machetanz J, Conrad B. Magnetically elicitedblink reflex: an alternative to conventional elecrical stimulation. Electromyogrclin Neurophysiol 1993;33:265-9.6. Liščić R, Brinar V. Localization of brainstem lesion by brainsem auditory evokedpotentials. Neurologija 1989;38:337-48./2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjaIzborni modul "Neuroznanost"3. Klasifikacija i dijagnostika psihičkih poremećaja (prof.dr.sc. P. Filaković) MOP41310P, 5S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Povijesni razvoj dijagnostike i klasifikacijeu psihijatriji. Osnovni pojmovi u klasifikaciji i dijagnostici, vrste validnosti ispecifičnosti validnosti u psihiatriji. Biološke osnove klasifikacije i dijagnostike.Psihološke osnove klasifikacije i dijagnostike. Klasifikacija kao odraz recentnog(ne)znanja. Mjerne skale. Diferencijalna dijagnoza. Uloga dijagnostičkih kriterija uepidemiologiji i znanstvenom istraživanju (lažno pozitivni i lažno negativni slučajevi).Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa dijagnostikom iklasifikacijom psihičkih poremećeja s naglaskom na dijagnostičke kriterije uznanstvenoistraživačkom radu. Student će biti pripremljen za sudjelovanje udizajniranju studija koje uključuju psihijatrijske bolesnike i bit će osposobljen zainterpretaciju rezultata takvih studija. Poznavanje principa klasifikacije idijagnosticiranja psihijatrijskih poremećaja za istraživačke svrhe, neophodno je zaizradu doktorskog rada u području psihijatrije.Predavanja, seminari (s raspravom).58

nastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Folnegović Šmalc , Vera (2003.) : Epidemiologija, klasifikacija i dijagnostikapsihičkih poremećaja. Skripta./1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ipsit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeIzborni modul "Neuroznanost"4. Psihološka trauma i posttraumatski stresni poremećaj (prof.dr.sc. Ž. Vukšić-Mihaljević) MOP41416P, 4S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Psihološka trauma: definicija, obilježja iprevalencija. Reakcije na traumatski stres i prilagodba. Trauma i disocijacija.Definicija, prevalencija i klasifikacija PTSP-a. Molekularni mehanizmi psihološkogstresa. Pokusne životinje kao modeli za anksiozna stanja. Etiologija PTSP-a - PTSP –normativni ili abnormalni odgovor na psihološku traumu. Model stres dijateze,pretraumatska vulnerabilnost i PTSP. Razlike izmeñu akutnog odgovora strahom ibiologije PTSP-a. Biološki pristup konceptualizaciji etiologije PTSP-a. Psihološkipristup konceptualizaciji etiologije PTSP-a. Biopsihosocijalni modeli i nastanak PTSPa.Klinička slika PTSP-a. Poremećaji spavanja i PTSP. Ljutnja, psihološka trauma iPTSP. Tijek PTSP-a (akutni, kronični, odloženi). Promjene ličnosti induciranetraumom. PTSP i psihički komorbiditet. PTSP i socijalno funkcioniranje. PTSP itjelesno zdravlje. Neposredne terapijske intervencije nakon proživljavanja psihičketraume. Psihofarmakoterapija PTSP-a. Psihodinamska psihoterapija – Kratka traumafokusirana psihoterapija PTSP-a. Kognitivno bihevioralna psihoterapija Mjerenjesimptoma, psihologijska procjena i PTSP. Odnos poremećaja ličnosti i PTSP. PTSP igubitak ekstremiteta. Radna sposobnost i PTSP.Nakon završene nastave, student će dobiti široki raspon znanja o problematicipsihološke traume i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP): raširenost,obilježja, dijagnostika, etiopatogeneza, surogat modeli na eksperimentalnimživotinjama, liječenje. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvenihradova iz područja PTSP-a i anksioznih poremećaja. Poznavanje karakteristika PTSPamože pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad59

u području psihijatrije i srodnih znanosti.Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Predavanja, seminari (s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. van der Kolk BA. The assessment and treatment of complex PTSD. In: YehudaR, ed. Traumatic stress. American Psychiatric Press, 2001.2. Luxenberg T, Spinazzola J, van der Kolk BA. Complex trauma and disorders ofextreme stress diagnosis, part one: Assessment. Directions in Psychiatry2001;21: 373-392.3. Krakow B. The relationship of sleep quality and posttraumatic stress to potentialsleep dosorders in sexual assault survivors with nightmares, insomnia, andPTSD. J Trauma Stress 2001; 14(4):647-665.4. Mellman TA. Psychobiology of sleep disturbances in posttraumatic stressdisorder. Ann Acad Sci 1997;21:142-149.5. Marmar CR. Trauma and dissociation. PTSD Research Quarterly 1997; 8(3):1-8.6. Yehuda R, Bierer L, Schmeidler J, Aferiat DH, Breslau Ilana, Dolan S. Lowcortisol and risk for PTSD in adult offspring of Holocaust survivors. Am JPsychiatry 2000; 157:1252-1259.7. File SE. Animal models of different anxiety states. GABA-A receptors and anxietyfrom neurobiology to treatment (1996) In: Biggio G, Sanna E, Serra M, Costa E,eds. Advances in biochemical psychopharmacology. Lippincott-Raven Publishers,Philadelphia, 93-113./1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Praktikum:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Izborni modul "Neuroznanost"5. Molekularna biologija mijelina i plastičnost mozga (prof.dr.sc. M. Heffer-Lauc)MOP4158P, 4S, 12 VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Mijelinizacija centralnog i periferngživčanog sustava. Slijed mijelinizacije neuronskih puteva ljudskog mozga. Kritični60

periodi napredovanja mijelinizacije. Mijelinizacija i plastičnost mozga. Lipidnekomponente membrana axona i glije. Postranslacijske modifikacije i sortiranjemijelinskih proteina. Struktura i funkcija mijelinskih lektina. Razvojni slijed ekspresijemolekula mijelina. Stanični modeli diferencijacije oligodendrogije. Stanični modelinhibitornog djelovanja molekula mijelina na izrastanje živčanih vlakana. "Knockout"modeli demijelinizacije. "Knockout" modeli hipermijelinizacije. Mogućnost višestrukih"knockout" modela u studijama interakcije receptora i liganda. Komparativna studijamijelinizacije mozga čovjeka, štakora i miša. Patofiziologija mijelinizacije mozga.Patofiziologija demijelinizacijskih bolesti. U vježbama će biti praktično obrañenesljedeće teme: klasične histološke metode dokazivanja mijelina, imunohistokemijamolekula mijelina (prikaz epitopa GM1, GalCer i MAG), metode dokazivanjademijelinizacije, biokemijske metode dokazivanja nedostatka glikolipida (ekstrakcija,TLC,imuno-TLC), biokemijske metode dokazivanja glikozilacijskih promjena (lektinWestern-blot), histološka obrada "knockout" modela za mijelinizaciju.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će produbiti fundamentalno znanje o biologijimijelina i plastičnosti mozga s fokusom na molekularnu razinu. Student će bitipripremljen za planiranje, sudjelovanje i interpretaciju rezultata istraživanjanaučenim metodama, te za aktivno praćenje znanstvene literature u području.Poznavanje problematike mijelinizacije i plastičnosti mozga može pomoći urješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u područjuneuroznanosti, kliničke neurologije, farmakologije itd.Predavanja, seminari (s raspravom) i vježbe (laboratorijske). Napomena: za vježbeje nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Varki A.: Essentials of glycobiology, Cold Spring Harbor Lab. Press, 1999.2. Streit W.: Microglia in the Regenerating and Degenereting Central NervusSystem, Springer, 2002.3. Vincent A., G. Martino: Autoantibodies in Neurological Diseases, Springer, 2002,4. Izbor najnovijih znanstvenih radova iz područja./3,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).61

Modul:Praktikum:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:PreporučenadopunskaIzborni modul "Neuroznanost"6. Odreñivanje praga za bol u eksperimentalnih životinja (prof.dr.sc. A. Tvrdeić)MOP4162P, 4S, 6VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Algogeni i analgogeni mehanizmi usisavaca. Modaliteti akutne boli u eksperimentalnih životinja (štakori, miševi).Mehanička bol. Termalna bol. Kemijska bol. Visceralna bol. Bol kod lokalne upale.Genetski čimbenici i čimbenici okoliša koji utječu na odreñivanje praga boli ueksperimentalnih životinja. Etički standardi kod istraživanja boli u eksperimentalnihživotinja. U vježbama će biti praktično obrañene metode za odreñivanje praga zamehaničku (Randall Selitto metoda) i termalnu (Hargrave's-ov plantarni test) bol uštakora.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s najčešćim metodama zaodreñivanje praga boli u živih eksperimentalnih životinja. Student će biti pripremljenza planiranje, sudjelovanje i interpretaciju rezultata istraživanja izvedenih timmetodama. Bit će osposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literature u kojoj sekoristi takva metodologija. Poznavanje problematike istraživanja boli, modaliteta imetoda odreñivanja praga za bol u živih eksperimentalnih životinja, može pomoći urješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u područjufarmakologije, neuroznanosti, anesteziologije itd.Predavanja, seminari (s raspravom) i vježbe (laboratorijske). Napomena: za vježbeje nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta). Vježbe uključuju i rukovanje živimživotinjama (štakori, miševi). Zbog toga, u pravilu, polaznici praktikuma prethodnotrebaju odslušati nastavu predmeta "Pokusne životinje u biomedicinskimistraživanjima".Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Randall LO., Selitto JJ. (1957) A method for measurement of analgesic activityon inflamed tissue. Arch Int Pharmacodyn Ther 111, 409-419.2. Endoh T., Matsuura H, Tajima A, Izumimoto N, Tajima C, Suzuki T. (1999):Potent antinociceptive effect of TRK, a novel κ-opioid receptor agonist. Life Sci65: 1685-1694.3. Covino BJ, Dubner R, Gybels J, Liebeskind JC, Sternbach RA, Vyklicky L,Yamamura H, Zimmermann M (1980): Ethical standards for investigations ofexperimental pain in animals. Pain 9, 141-143.4. Chessler EJ, Wilson SG, Larviere WR, Rodriges-Zas SL, Mogil JS (2002):Identification and ranking of genetic and laboratory environment factorsinfluencing a behavioural trait, thermačl nociception, via computational analysisof a large data archive. Neurosci Biobehav rev 26, 907-923.5. Craft RM (2003): Sex differences in drug and non drug induced analgesia. LifeSci 72: 2675-2688.6. Tvrdeić A., ðurković M, Biruš I (2004): Tail pressure in Wistar rats: influence ofgender and time of day. Period Biolog 106, 427-431.Bilješke ("handout") sa predavanja i seminara.62

literatura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Kombinirani, pismeni (modificirana esej pitanja) i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Izborni modul "Organski sustavi i tkiva"Modul:Izborni modul "Organski sustavi i tkiva"Praktikum: 1. Patofiziologija mineralnog metabolizma i metaboličke bolesti kostiju (prof.dr.sc. I.Karner) MOP420Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:6P, 10S, 8VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Metabolizam kalcija, fosfora i magnezija.Poremećaji homeostaze kalcija – otkloni u regulaciji parathormona, vitamina D ikalcitonina. Učinci hiperkalcemije na stanicu, tkiva, organske sustave i čitavorganizam. Primarna, sekundarna i tercijarna hiperparatireoza od etiologije doliječenja. Hipokalcemična stanja – od patogeneze do liječenja – hipoparatireoza,pseudohipoparatireoza i pseudopseudohipoparatireoza. Metaboličke bolesti kostiju:osteoporoza, osteomalacija i rahitis, Padgetova bolest. Biokemijski biljezi koštaneizmjene, Rtg metode, radionuklidne metode metabolizma kalcija, te metodeoslikavanja scintigrafijom. Koštana denzitometrija, biopsija kosti.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s patofiziološkimmehanizmima koji stoje u podlozi poremećaja metabolizma minerala i bolesti kostijus fokusom na praktične aspekte i različite metode dijagnostike tih poremećaja ibolesti. Student će biti pripremljen za planiranje, sudjelovanje i interpretacijurezultata istraživanja naučenim metodama, te za aktivno praćenje znanstveneliterature u području. Poznavanje problematike i metodologije može pomoći urješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u područjupatofiziologije, interne medicine, ortopedije, farmakologije, dijagnostičkihmedicinskih grana itd.Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (interaktivne simulacije,demonstracije).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Smith & Thier (1995) Pathophysiology. The Biological Principles of Disease.(odabrana poglavlja)2. Feling Ph, Baxter JD, Frohman LA (1995) Endocrinology and Metabolism. NewYork: McGraw-Hill, str. 1407-1564. (odabrana poglavlja)63

3. Marcus R, Feldman D, Kelsey J (1996) Osteoporosis. New York: Academic Press.(odabrana poglavlja)Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1. Harrison’s Principles of Internal Medicine (1997). (odabrana poglavlja).2. Gamulin i sur. (2002) Patofiziologija V izdanje, Zagreb, Medicinska naklada.3,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Seminarskaradionica:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:PreporučenaIzborni modul "Organski sustavi i tkiva"2. Primjena nuklearne medicine u kliničkoj patofiziologiji (prof.dr.sc. I. Karner)MOP4216P, 14S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Mehanizam lokalizacije i distribucijeradionuklida u normalnim i patološki promijenjenim tkivima, organskim sustavima ipatofiziološkim stanjima - upala, tumorska patologija, hiperfunkcija i hipofunkcijapojedinih organa. Nuklearna medicina u evaluaciji funkcije štitnjače, paratireoidnihžlijezda, nadbubrežne žlijezde i jetre u stanjima bolesti. Nuklearna medicina uevaluaciji funkcije hematološkog, respiratornog, i probavnog sustava u stanjimabolesti. Patofiziološki temelj za primjenu radiofarmaka u terapiji pojedinih bolesti.Osnove bioloških efekata ionizirajućeg zračenja.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s primjenom tehnikanuklearne medicine u kliničkim, patofiziološkim istraživanjima Student će bitiosposobljen da razumije i planira suradnju na interdisciplinarnim znanstvenimistraživanjima koja uključuju nuklearnu medicinu i njene tehnike. Poznavanjeprimjene tehnika nuklearne medicine u kliničkim istraživanjima može pomoći urješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u područjukliničke patofiziologije, interne medicine, onkologije, farmakologije itd.Predavanja, seminari (s raspravom i "problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Wagneer jr, Szabo Z,, Buchman JW (eds) Principles of nuclear medicine. W.B.Saunders, Philadelphia, pp1- 175.2. Elgazzar A (Ed) (2000) The pathophysiologic Basis of Nuclear Medicine, Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York. (odabrana poglavlja)1. McCance KL, Huetther SE (1998) Pathophysiology. The biologic basic for disease64

dopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:in adults and children, 3 rd edn. Mosby-Year Book, St. Louis2. Cotran RS, Kumar V, Collins T (1999) Robins pathologic basis of disease, 6 th edn.W.B. Saunders, Philadelphia3. Gamulin i sur. (2002) Patofiziologija V izdanje, Zagreb, Medicinska naklada2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Izborni modul "Organski sustavi i tkiva"Predmet: 3. Disanje i fiziološke značajke najčešćih respiracijskih poremećaja (prof.dr.sc. J.Roša) MOP422Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:12P, 2S, 2VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Graña i funkcija dišnog sustava. Mehanikadisanja u sindromu respiracijskog distresa, emfizemu, fibrozi pluća i astmi. Plućnacirkulacija i fiziološke osnove nastanka plućnog edema. Prijenos kisika i ugljičnogdioksida krvlju raznim vrstama hipoksije. Acido-bazna ravnoteža i disanje. Regulacijadisanja za vrijeme hiperkapnije i dispneje. Seminari – Alveolarna ventilacija, izmjenaplina u plućima i poremećaji omjera ventilacije i perfuzije. Vježbe – Rješavanjeproblemskih zadataka.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s respiratornom funkcijomkod poremećaja i bolesti dišnog sustava (astma, plućna fibroza, plućni edem,respiratorni distres), s posebnim fokusom na plućnu cirkulaciju, izmjenu plinova,acidobaznu ravnotežu i regulaciju disanja. Student će biti osposobljen za aktivnopraćenje znanstvene literature u području. Poznavanje problematike disanja irespiratorne funkcije kod bolesti dišnog sustava može pomoći u rješavanjukonkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području fiziologije,patofiziologije, farmakologije, pulmologije, alergologije, pedijatrije itd.Predavanja, seminari (klasični, s raspravom) i vježbe ("problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Physiol. Soc.: Refresher course for teaching respirytory physiology. Adv Physiol.Education 18:5-59,1997.2. Agostini E: Mechanics of the pleural space. Physiol Rev 52:57, 1972.3. Parker JC, guyton AC, Taylor AE: Pulmonary interesticial and capillary pressuresestimated from intra-alveolar fluid pressures. J Appl Physiol 44:267, 1978.65

4. Bianchi AL, Denavit-Saubie M, Champagnat J: Central control of breathing inmammals: neuronal circuitry, membrane properties and neurotraansmitters. PhysiolRev 75:1, 1995.5. Handbook of physiology, sec 3: respiratory sistem, American PhysiologicalSociety.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Odabrani članci iz časopisa Ann Rev Physiol2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Praktikum:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studijIzborni modul "Organski sustavi i tkiva"4. Regulacija krvnog tlaka (doc.dr.sc. I. Drenjančević-Perić) MOP4238P, 2S, 10VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Funkcija krvožilnog sustava i ulogabaroreceptorskog refleksa u kontroli krvnog tlaka. Uloga autonomnog živčanogsustava u kontroli krvnog tlaka. Farmakološka manipulacija krvnim tlakom. Srčaniciklus. Kontraktilnost srca. Petlja tlak-volumen. Elektrofiziologija srca. EKG.Poremećaji srčanog ritma i provoñenja. Defibrilacija. U vježbama će biti praktičnoobrañeni regulatorni mehanizmi u akutnoj kontroli krvnog tlaka na anesteziranoj,eksperimentalnoj životinji (prase).Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o fiziološkimmehanizmima uključenim u kontrolu i regulaciju krvnog tlaka. Bit će pobliže upoznats opremom, metodama i praktičnim postupcima (kateteriziranje femoralne arterije ivene, lijevog ventrikla, preparacija karotide, n. vagusa) kod mjerenja brzih, akutnihpromjena krvnog tlaka u živih, anesteziranih životinja. Student će biti osposobljen zaplaniranje, sudjelovanje, analizu i interpretaciju rezultata istraživanja spomenutimmetodama, te za aktivno praćenje znanstvene literature u području. Poznavanjeproblematike regulacije krvnog tlaka može pomoći u rješavanju konkretnihznanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području fiziologije, patofiziologije,farmakologije, kardiologije, kardiokirurgije i drugih grana biomedicine.Predavanja, seminari (rasprava) i vježbe (laboratorijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature. Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta).1. Topol EJ et al: Textbook of Cardiovacular Medicine, Section IV, VIII. Lippincot,66

i polaganje ispita: Williams & Wilkins, 2002.2. Prakash ES, Madanmohan J, Krushna GP.: What is the ultimate goal in neuralregulation of cardiovascular function? Adv Physiol Edu 28: 100-101, 2004.3. Paratia G, Saulc JP, Castiglionid P.: Assesing arterial baroreceptor control ofheart rate: New perspectives. J Hypertension 22: 1259-1263, 2004.4. Timmers HJLM, Wieling W, Karemaker JM, Lenders JWM.: Denervation ofcarotid baro and chemoreceptors in humans. J Physiol 553:3-11, 2003.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1. O'Donaughy TL, Resta TC, Walker BR.: Baroreflex control of heart rate inlaboratory demonstration of conscious rats. Adv Physiol Edu 26: 309-316, 2002.2. Radaelli A et al.: Effects of slow, controlled breathing on baroreceptor control ofheart rate and blood preassure in healthy men. J Hypertension 22: 1361-1370,2004.3,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni, rješavanje problema.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Praktikum:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Izborni modul "Organski sustavi i tkiva"5. Eksperimentalni pristup mikrocirkulaciji (doc.dr.sc. I Drenjavčević – Perić)MOP4246P, 6S, 8VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Mikrocirkulacija i limfni sustav. Izmjenakapilarne tekućine, meñustan ična tekućina, protok limfe. Edem. Opći mehanizmiregulacije lokalnog tkivnog protoka. Posebna regulacija lokalnog protoka : mozak,skeletni mišići. Poremećaji protoka. Uloga mikrocirkulacije u razvoju i održavanjuhipertenzije. Sistemska hipertenzija, hipertenzija u trudnoći. Metodološki pristupiistraživanju mikrocirkulacije u upali i tumorskim bolestima. U vježbama će bitipraktično obrañene in vivo i in vitro metode istraživanja mikrocirkulacijevideomikrometrijom (izolirane krvne žile i m.cremaster – model štakor) i DopplerUZV (prilikom promjena pO 2 i uteroplacentarni protok - model čovjek)Nakon završene nastave, student će dobiti potrebno znanje o eksperimentalnompristupu istraživanja mikrocirkulacije in vivo i in vitro metodama. Student će bitiosposobljen za planiranje, sudjelovanje i interpretaciju rezultata istraživanjanaučenim metodama, te za aktivno praćenje znanstvene literature u području.Poznavanje problematike može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanjavezanih uz doktorski rad u području fiziologije, patofiziologije, farmakologije, internemedicine, ginekologije i porodništva, onkologije itd.Predavanja, seminari (s raspravom i "problem solving") i vježbe (videosimulacije ilaboratorijske).67

Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature. Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta).1. Topol EJ, Califf RM et al (eds). 2002: Sec. VIII – Vascular biology and medicine.Textbook of Cardiovascular Medicine 2nd Edition. Lippincot, Williams & Wilkins.2. Michael CC, Curry Fe. Microvascular permeability. Physiol Rev 79 (3): 704-761,1999.3. Vajkoczy P, Ulrich A, Menger MD.: Intravital fluiorescence videomicroscopy tostudy tumor angiogenesis and microcirculation. Neoplasian 2: 53-61., 2000.4. Kontos HA., Wei EP, Navari RM, Levasseur JE., Rosenblum WI, Patterson JL.Responses of cerebral arteries and arterioles to acute hypothension andhyperthension. AM J Pkysiol 234 (4): 371-383, 1978./3,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test (rješavanje problema).Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Seminarskaradionica:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeIzborni modul "Organski sustavi i tkiva"6. Modeliranje tjelesnih procesa i struktura (prof.dr.sc. S. Kurbel) MOP4256P, 12S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Teorijska biomedicina i teorijski koncepti ubiomedicini. Strukturni modeli: primjeri iz anatomije. Modeli tjelesnih procesa:primjeri iz endokrinologije, fiziologije bubrega i drugih područja. Pristupi kreiranju ioblikovanju modela tjelesnih procesa i struktura: uporaba etabliranih modela izudžbenika fiziologije i modela koje su objavili suradni nastavnici. Modeli temeljeni naprocjeni dimenzija, volumena, tlakova, definiranju vremenske dinamike, razlučivanjuzavisne od nezavisnih varijabli. Postavljanje i testiranje modela tjelesnog procesa ilistrukture u području znanstvenog interesa studenta.Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalno znanje o razmjernonovom, ali intrigantnom području teorijske biomedicine. Student će biti pobližeupoznat s načinom testiranja modela/simulacija tjelesnih procesa i struktura, te ćebiti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja teorijskebiomedicine i medicinskih hipoteza. Poznavanje i razumijevanje svrhe i načinamodeliranja/simulacija u biomedicini može pomoći u rješavanju konkretnihznanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u širokom području temeljnih i kliničkihmedicinskih znanosti.68

Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Predavanja i seminari ("problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Ganong WF. Review of Medical Physiology. 21 st edn. New York: Lange/McGraw-Hill, 2003.2. Burton RF. Physiology by numbers: an encouragement to quantative thinking.Cambridge University Press 2000.3. Kurbel S, Radic R, Kristek B, Iveziæ Z, Selthofer R, Kotromanovic Z. Atmosphericpressure as a force that fills developing bones with marrow and air. Med Hypotheses2004;62(4);529-532.4. Kurbel S, Radic R, Kotromanovic Z, Puseljic Z, Kratofil B. A calcium homeostasismodel: orchestration of fast acting PTH and calcitonin with slow calcitriol. MedHypotheses. 2003;61(3):346-50.5. Kurbel S. Simplified interpretation of the pacemaker potential as a tool forteaching membrane potentials. Adv Physiol Educ. 2003;27(1-4):159-61.6. Kurbel S, Kurbel B, Vcev A, Loncar B, Vegar-Brozovic V, Cavcic J. A model of dualcirculation in liver acini with hypoxia regulated adenosine secretion. MedHypotheses. 2003;60(4):515-9.7. Kurbel S, Zucic D, Kurbel B, Gulam D, Gmajnic R, Krajina Z. Inertia of endocrinesystems due to hormone binding to circulatory proteins. Med Hypotheses.2003;60(3):430-8.8. Kurbel S, Dodig K, Radic R. The osmotic gradient in kidney medulla: a retoldstory. AdvPhysioEduc. 2002;26(1-4):278-81.9. Kurbel S, Kurbel B, Belovari T, Maric S, Steiner R, Bozic D. Model of interstitialpressure as a result of cyclical changes in the capillary wall fluid transport. MedHypotheses. 2001;57(2):161-6.10. Kurbel S, Kurbel B, Dmitrovic B, Vcev A. A model of the gastric gland ejectioncycle: low ejection fractions require reduction of the glandular dead space. J TheorBiol. 2001;210(3):337-43.11. Kurbel S, Kurbel B, Dmitrovic B, Wagner J, Cavcic J. A model of hydraulicinteractions in liver parenchyma as forces behind the intrahepatic bile flow. MedHypotheses. 2001;56(5):599-603.1. Guyton AC, Hall JE. Medical Physiology. Philadelphia: WB Saunders, 2000.Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Usmeni ispit (razgovor o modelu u području znanstvenog interesa polaznika).Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi69

4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Izborni modul "Organski sustavi i tkiva"7. Novi pristup liječenju i dijagnozi šećerne bolesti (doc.dr.sc. I. Prpić-Križevac)MOP42610P, 2 S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Novosti u analizi čimbenikaetiopatogeneze i njihov utjecaj na regulaciju glikemije i nastanak kroničnihkomplikacija šećerne bolesti. Razvojni put šećerne bolesti, metabolički sindrom iznačenje hiperinzulinemije u razvoju makrovaskularnih komplikacija. Novidijagnostički kriteriji šećerne bolesti, graničnog poremećaja tolerancije glukoze ioštećene glikemije natašte. Postprandijalna hiperglikemija i nove smjernice zaliječenje vezano uz smanjenje kardiovaskularnog mortaliteta. Nove smjernice zaliječenje šećerne bolesti: oralni antidijabetici, betacitotropni i nebetacitotropni, uliječenju bolesnika sa šećernom bolešću. Novi inzulini i njihova primjena u bolesnikasa šećernom bolešću (ultrakratki inzulinski analozi, dugodjelujući inzulinski analozi,fiksne mješavine) i inzulinska pumpa s CSII. Novi lijekovi koji se razvijaju:inhalatorni inzulini, peroralni inzulini. Transplantacija Langerhansovih otočića, betastanicai genetski promjenjenih stanica u terapiji bolesnika sa šećernom bolešću.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s novostima u liječenju idijagnostici šećerne bolesti. Student će biti osposobljen za aktivno praćenjeznanstvene literature u području. Poznavanje problematike može pomoći urješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad, prije svega upodručju dijabetologije, ali i u drugim granama biomedicine.Predavanja i seminari (klasični, s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućegpoglavlja u udžbeniku ili priručniku za vježbe.1. DCCT Research Group. The effect of intensive diabetes treatment on thedevelopment and progression of long-term complications ininsulin-dependentdiabetes mellitus: the Diabetes Control and Complications Trial. N Engl J Med 1993;329:978-862. Mooradian AD, Chehade J. Implications of the UK Prospective Diabetes Study:questions answered and issues remaining.Drugs Aging 2000 Mar: 16 (3): 159-643. Defronzo RA, Goodman AM, Multicentre Metformin Study Group.Efficacy ofmetformin in patients with non-insulin-dependent diabetes mellitus. N Engl J Med1995; 333: 541-924. Zinman B, Tildesley H, Chiasson JL, Tsui E, Strack T. Insulin lispro in CSII: resultsof a double-blind crossover study. Diabetes. 1997;46:440-443.5. Gaskin P, Guthrie RA, Leiter L, et al. Use of insulin aspart, a fast-acting insulinanalog, as the mealtime insulin in the management of patients with type 1 diabetes.Diabetes Care. 2000;23:583-588.6. Roach P, Yue L, Arora V. Improved postprandial glycemic control duringtreatment with Humalog Mix25, a novel protamine-based insulin lispro formulation.Humalog Mix25 Study Group. Diabetes Care. 1999;22:1258-1261.70

Preporučenadopunskaliteratura:Znanstveni članci sa publiciranim rezultatima kliničke studije UK ProspectiveDiabetes Study (UKPDS) Group.Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Izborni modul "Organski sustavi i tkiva"8. Upalne bolesti debelog crijeva (prof.dr.sc. A. Včev) MOP42712P, 6S, 2VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Ulcerozni kolitis. Crohnova bolest.Ishemijski kolitis i intestinalna ishemija. Radijacijski kolitis. Diverzijski kolitis.Mikroskopski, kolageni i limfocitni kolitis. Malakoplakija debelog crijeva. Eozinofilnikolitis. Behcetov kolitis i Behcetova bolest. Pseudomembranski kolitis. Neutropenijskikolitis. Infekcijski kolitis. Tiflitis. Kolitis nakon zračenja i nakon primjena klizmi. Temesminara: moderna terapija ulceroznog i Crohnovog kolitisa (okrugli stol). Najčešćepogreške u dijagnostici i terapiji upalnih bolesti debelog crijeva. Vježbe –Dijagnostika upalnih bolesti debelog crijevaNakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s dijagnostikom i liječenjemupalnih bolesti debelog crijeva. Student će biti osposobljen za aktivno praćenjeznanstvene literature u području. Poznavanje problematike može pomoći urješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad, prije svega upodručju gastroenterologije, ali i u drugim granama biomedicine.Predavanja, seminari (s raspravom) i vježbe (rješavanje problema).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Včev A, Bolesti debelog crijeva, Grafika Osijek, 2002. (odabrana poglavlja)2. Sleisenger M.H., Fordtran J.S., eds. Gastrointestinal and Liver Disease. 6 th Edition,vol 2. Sounders Philadelphia. 1998. (odabrana poglavlja)3. Vucelić B. i sur. Gastroenterologija i hepatologija I. dio, Medicinska naklada,Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja)/71

Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Izborni modul "Organski sustavi i tkiva"9. Kronične upalne bolesti jetre (doc.dr.sc. S. Mihaljević) MOP42814P, 4S, 2VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Kronični B hepatitis. Kronični C hepatitis.Autoimuni hepatitis. Nealkoholni steatohepatitis. Hepatotropni virusi. Klinička slika idiferencijalna dijagnoza kroničnog hepatitisa. Patohistološka slika kroničnoghepatitisa. Laboratorijska dijagnostika kroničnog hepatitisa. Terapija kroničnoghepatitisa. Alkoholni hepatitis. Wilsonova bolest. U seminarima će biti obrañenilaboratorijski i poatohistološki kriteriji za dijagnostiku kronične bolesti jetre, teracionalni pristup liječenju kroničnog hepatitisa. U vježbama će biti praktičnoobrañena dijagnostika kroničnog hepatitisa.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa suvremenomdijagnostikom i liječenjem upalnih bolesti jetre. Student će biti osposobljen zaaktivno praćenje znanstvene literature u području hepatologije. Poznavanjeproblematike može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uzdoktorski rad, prije svega u području hepatologije, ali i u drugim granamabiomedicine.Predavanja, seminari (okrugli stol s raspravom) i vježbe (uz krevet bolesnika).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Vucelić B. i sur.: Gastroenterologija i hepatologija. I dio. Medicinska naklada,Zagreb, 2002.2. Sleeisinger MH, Fordtran JS.: Gastrointestinal and Liver Diseases. 6th Edition,vol. 2. Saunders Philadelphia, 1988.3. Journal of Hepatology, official journal of the European association for the studyof the liver. (odabrani članci)/2,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilo72

voditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:PreporučenadopunskaIzborni modul "Organski sustavi i tkiva"Koronarna bolest (prof.dr.sc. M. Šesto) MOP42910P, 10S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Ateroskleroza – biologija, faktori rizika.Primarna i sekundarna prevencija koronarne bolesti. Koronarni protok. Ishemijamiokarda. Akutni koronarni sindrom – STEMI: klinička slika, dijagnostika, liječenje.Akutni koronarni sindrom – NSTEMI, nestabilna angina pektoris: klinička slika,dijagnostika. Liječenje nestabilne angine pektoris. Kronična stabilna koronarnabolest: klinička slika, dijagnostika. Liječenje kronične stabilne koronarne bolesti..Dijagnostika koronarne bolesti – neinvazivne metode. Dijagnostika i liječenjekoronarne bolesti – invazivne metode: koronarografija, perkutane koronarneintervencije. Rehabilitacija bolesnika s koronarnom bolesti.Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o svim bitnim aspektimakoronarne bolesti: uzrocima, patofiziološkim mehanizmima, invazivnoj i neinvazivnojdijagnostici, prevenciji, liječenju i rehabilitaciji. Student će biti osposobljen za aktivnopraćenje znanstvene literature u području. Poznavanje problematike može pomoći urješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad, prije svega upodručju kardiologije i kardiokirurgije, ali i u drugim granama kliničke iliekperimentalne biomedicine.Predavanja, seminari (s raspravom i "problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.Braunwald, Zipes, Libby: Heart disease, 6 th edition. WB Saunders, 2001. Ryan TJ,Antman EM, Brooks NH, Califf RM, Hillis LD, Hiratzka LF, Rapaport E Riegel B,Russell RO, Smith EE III, Weaver WD. ACC/AHA guidelines for the management ofpatients with acute myocardial infarction: 1999 update: a report of the AmericanCollege of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines(Committee on Management of Acute Myocardial Infarction). Braunwald E, AntmanEM, Beasley JW, Califf RM, Cheitlin MD, Hochman JS, Jones RH, Kereiakes D,upersmith J, Levin TN, Pepine CJ, Schaeffer JW, Smith EE III, Steward DE, ThérouxP. ACC/AHA 2002 guideline update for the management of patients with unstableangina and non–ST-segment elevation myocardial infarction: a report of theAmerican College of Cardiology/American Heart Association Task Force on PracticeGuidelines (Committee on the Management of Patients With Unstable Angina). 2002.Bilješke s prodavanja.73

literatura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:2,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Seminarskaradionica:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturaIzborni modul "Genetika, molekularna i stanična biomedicina"1. Proučavanje uloge gena sisavaca (doc.dr.sc. S. Gajović) MOP4312P, 12S, 0VSadržaj predmeta obuhvaća sljedeće teme: Graña gena i načini njihovog djelovanja.Odreñivanje grañe gena. Projekt ljudskog genoma. Značenje istraživanja gena.Postupci proučavanja uloge gena. Genotipski i fenotipski pristup. Reverzna genetika.Genetski promijenjeni miš. Mogućnosti proučavanja uloge gena u sisavaca. Što je totransgenični miš i što je to “knock out”. Mogućnosti analize genetski promijenjenogmiša. Genetski promijenjeni miš kao model za ljudske bolesti. Transgenični miš.Zašto dodatna kopija gena? Tehnika injiciranja oocite. Interpretacija fenotipatransgeničnog miša. Embrionalne matične stanice. Pregled ranog razvitka zametkasisavaca. Postupak izolacije embrionalnih matičnih stanica. Održavanje embrionalnihmatičnih stanica u kulturi. Genetska promjena embrionalnih matičnih stanica. Odembrionalnih matičnih stanica do miša. Tehnika injiciranja blastociste. Tehnikamorula agregacije. Analiza kimeričnog miša. Organizacija novostvorenih mišjih linijado homozigotnih životinja. Izolacija blastocista iz maternice miša. “Knock out” injegove varijante: egzon-specifični “knock out”, uvjetni “knock out”. Strategija“knock out” eksperimenta. Kloniranje DNK konstrukta. Organizacija traženja ispravnegenetske promjene. Genska zamka. Kako tražiti nove gene sisavaca. Strategijapostupka genske zamke. Mogućnosti istovremenog otkrivanja gena i istraživanjanjihove uloge.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa suvremenim tehnikamamanipulacije genomom sisavaca i suvremenim temama genetskih istraživanja:transgenične životinje, embrionalne matične stanice. Student će biti osposobljen zaaktivno praćenje znanstvene literature iz područja genetike. Razumijevanjeproblematike manipuliranja genomom sisavaca može pomoći u rješavanjukonkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u različitim područjimabiomedicine.Predavanja, seminari (s raspravom i "problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Bradley A, Evans M, Kaufman MH, Robertson E (1984) Formation of germ-line74

potrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:chimaeras from embryo-derived teratocarcinoma cell lines. Nature 309:255-256.2. Evans MJ, Kaufman MH (1981) Establishment in culture of pluripotential cellsfrom mouse embryos. Nature 292:154-156.3. Gossler A, Doetschman T, Korn R, Serfling E, Kemler R (1986) Transgenesis bymeans of blastocyst-derived embryonic stem cell lines. PNAS 83:9065-9069.4. Gossler A, Joyner AL, Rossant J, Skarnes WC (1989) Mouse embryonic stemcells and reporter constructs to detect developmentally regulated genes. Science244:463-465.5. Nagy A, Gocza E, Diaz EM, Pridaeuy VR, Ivanyi E, Markkula M, Rossant J (1990)Embryonic stem cells alone are able to support fetal development in the mouse.Development 110:815-821.6. Robertson E, Bradley A, Kühn M, Evans M (1986) Germ-line transmission ofgenes introduced into cultured pluripotential cells by retroviral vector. Nature323:445-448.7. Zambrovicz BP, Friedrich GA, Buxton CE, Lilleberg SL, Person C, Sands AT(1998) Disruption and sequence identification of 2000 genes in mouseembryonic stem cells. Nature 392:608-611.8. Muro AF, Marro ML, Gajović S, Porro F, Luzzatto L, Baralle FE (2000) Mildspherocytic hereditary elliptocytosis and altered levels of alpha- and betaadducinsin alpha-adducin deficient mice. Blood 95:3978-3985.Joyner A (1994) Gene Targeting. A Practical Approach. Oxford: IRL Press.Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Izborni modul "Genetika, molekularna i stanična biomedicina"Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Izborni modul "Genetika, molekularna i stanična biomedicina"2. Molekularna citogenetika (doc.dr.sc. L. Brečević) MOP4328P, 8S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Kromosomi čovjeka i njihova analiza.Kultura limfocita, prenatalna dijagnoza i stanične kulture. Metode analizekromosoma (tehnike bojanja i pruganja). Primjena citogenetskih ispitivanja ukliničkoj praksi (detekcija kromosomskih abnormalnosti u osoba s kliničkimsimptomima genetskog oboljenja, interpretacija rezultata analize, kromosomskebolesti i prenatalna dijagnoza). Analiza genoma neradioaktivnom in situ75

hibridizacijom. Principi fluorescentne in situ hibridizacije (FISH) metodologije idemonstracija analize FISH preparata fluorescentnim mikroskopom i digitalnimsistemom za obradu slike u citogenetici. Dijagnostički i istraživački potencijal, teklinička primjena pojedinih FISH tehnika i tipova DNA proba, kroz niz ilustrativnihprimjera iz vlastite prakse. FISH u etiopatogenezi mentalne retardacije. Sindromimikrodelecije i mikroduplikacije. Mehanizam nastanka kromosomskih abnormalnosti(npr. Charcot-Marie-Tooth-1A, HNPP, Miller-Dieker sindrom). Osnovni principiimprintinga i uniparentne disomije. Uniparentna disomija u nastanku Prader-Willi iAngelmann sindroma. Molekularna citogenetika u dijagnostici i prognozihematoloških bolesti i solidnih tumora, te u otkrivanju novih onkogena i tumorsupresijskih gena.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa suvremenim tehnikamamolekularne citogenetike i analize genoma, njihovim dijagnostičkim i istraživačkimpotencijalom. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literatureiz područja. Poznavanje i razumijevanje citogenetskih tehnika i njihove primjenemože pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad urazličitim područjima biomedicine.Predavanja, seminari (s raspravom i "problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Mueller RF, Young ID (1998) Emery’s Elements of Medical Genetics. ChirchillLivingstone.2. Rooney DE, Czepulkowski BH (1995) Human Cytogenetics. A Practical Approach.IRL Press.3. Strachan T, Read AP (1996) Human Molecular Genetics. Bios.4. Therman E (1995) Human Chromosomes: Structure, Behaviour and Function.New York: Springer-Verlag.5. Zergollern Lj. i sur. (1994) Humana genetika. Zagreb: Medicinska naklada.Preporučeni časopisi s usmjerenjem na preglede područja (u dogovoru s voditeljempredmeta).1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Praktikum:Izborni modul "Genetika, molekularna i stanična biomedicina"3. Apoptoza – programirana smrt stanica (doc.dr.sc. Lj. Glavaš-Obravac) MOP43376

Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):0P, 8S, 6VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Geni uključeni u programiranu smrtstanica. Receptori smrti: signalizacija i usklañivanje. Mitohondriji i apoptoza. Ulogakaspaza u apoptozi. Uloga Bcl-2 obitelji gena i p53 gena u apoptozi. Ulogaproliferacije stanica u apoptozi. Apoptoza inducirana kemikalijama, radijacijom,hladnoćom, psihičkim traumama. Apoptoza u prostati inducirana androgenima.Apoptoza živčanih stanica u dijabetičkim polineuropatijama. Odreñivanje apoptoze ustanicama inducirane kemikalijama metodom izlaganja fosfatidilserina uzfluoresceinom obilježeni aneksin V i TUNEL metodom. Odreñivanje membranskogpotencijala mitohondrija bojanjem s JC-1. Primjena tehnika odreñivanja apoptoze udijagnosticiNakon završene nastave, student će dobiti fundamentalno znanje i razumijevanjeproblematike programirane smrti stanica, uključujući receptore, signalne mehanizmei gene koji utječu na nju, te tehnike kojima se apoptoza može detektirati unormalnim i patološki promijenjenim stanicama i tkivima. Student će biti osposobljenza aktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanje i razumijevanjeapoptoze može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uzdoktorski rad u različitim područjima eksperimentalne i kliničke biomedicine.Seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (laboratorijske). Napomena: zavježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Lorenzo HK, Susin SA: Mitochondrial effectors in caspase-independent celldeath. FEBS Letters 2004;557:14-20.2. Fridman JS, Lowe SW: Control of apoptosis by p53. Oncogene 2003;22:9030-40.3. Hu W, Kavanagh JJ. Anticancer therapy targeting the apoptotic pathway. TheLancet Oncology 2003;4:721-29.4. Hofseth JL, Hussain SP, Harris CC: p53:25 years after its discovery. TIPS 2004;5. Matsuda R, Kaneko N, Kikuchi M i sur: Clinical significance of measurement ofplasma annexin V concentration of patients in the emergency room.Resuscitation 2003;57:171-77.6. Van Engeland M, Nieland LJW, Ramaekers FCS i sur: Annexin V-affinity assay: Areview on an apoptosis detection system based on phosphatydilserine exposure.Cytometry 1998;31:1-97. Kaina B. DNA damage-triggered apoptosis: critical role of DNA repair, doublestrand breaks, cell proliferation and signaling. Biochem Pharmacol2003;66:1547-54.8. He Q, Huang Y, Sheikh MS: Bax deficiency affects caspase-2 activation duringultraviolet radiation-induced apoptosis. Oncogene 2004;23:1321-25./1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.77

Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Pismeni (esej) test i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Izborni modul "Genetika, molekularna i stanična biomedicina"4. Glikobiologija (prof.dr.sc. G. Lauc) MOP4348P, 8S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Glikokonjugati i njihova rasprostranjenostu organizmu. Informacijski kapacitet glikokonjugata, prepoznavanje šećer-protein išećer-šećer. Biosinteze glikokonjugata (N- i O-glikozilirani proteini, glikolipidi).Ključna uloga glikozilacije tijekom embrionalnog razvoja. Fiziološki normalne razlikeu glikozilaciji (krvne grupe, polimorfizam glikoformi). Uloga glikozilacije u upalnimprocesima (selektini, proteini akutne faze, itd.). Glikozilacija imunoglobulina i njezinznačaj u razvoju bolesti (reumatoidni artritis, alergije). Dijagnostičko značenjeglikozilacije. Glikokonjugati kao tumorski markeri. Metode analize glikozilacije.Nakon završene nastave, student će dobiti esencijalno znanje i razumijevanje ostrukturi, biosintezi, funkciji, istraživačkom, dijagnostičkom i terapijskom potencijaluglikoproteina i glikolipida. Student će biti osposobljen za aktivno praćenjeznanstvene literature iz područja. Poznavanje i razumijevanje temelja glikobiologijemože biti od koristi u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorskirad u različitim područjima eksperimentalne i kliničke biomedicinePredavanja, seminari (s raspravom i "problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. A. Varki i sur., Essentials of Glycobiology, Cold Spring Harbor Laboratory Press,1999.2. Drickamer, K., and Taylor, M. E. (1998). Evolving views of protein glycosylation.Trends in Biochemical Sciences 23, 321-4.3. Varki, A. (1993). Biological roles of oligosaccharides: all of the theories arecorrect. Glycobiology 3, 97-130./1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.78

Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Izborni modul "Genetika, molekularna i stanična biomedicina"5. Interakcija lijek – receptor (prof.dr.sc. A. Tvrdeić) MOP4358P, 6S, 4VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Koncept receptora. Teorija interakcije lijek– receptor. Zakon o djelovanju masa. Clarkov model – teorija zauzeća. Teorijskapodloga karakterizacije receptora – ravnotežna konstanta disocijacije, K d imaksimalni broj receptora, B max . Tehnika vezivanja radioaktivnih liganada zareceptore ("receptor binding"). Rad s radioaktivnosti. Odabir radioaktivnog liganda.Postupak pripreme suspenzije membrana s receptorima. Postupak inkubacijeradioaktivnog liganda, testiranog lijeka i suspenzije receptora. Postupci odvajanjaradioaktivnosti vezane za receptor od slobodne, nevezane radioaktivnosti. Mjerenjeradioaktivnosti vezane za receptor beta sciontilacijskim brojačem. Obrada i analizarezultata. Farmakološka analiza interakcije lijek – receptor pokusima zasićenja.Farmakološka analiza interakcije lijek – receptor pokusima istiskivanja (kompeticije).Primjene "receptor binding" tehnike. Vizualizacija i kvantificiranje receptora –autoradiografija, SPECT i PET. U vježbama će biti praktično obrañeni postupcipripreme suspenzije membrana razlikovnim centrifugiranjem i demonstriranpostupak odvajanja radioaktivnosti vezane za receptor od slobodne, nevezaneradioaktivnosti filtracijom uz upotrebu Brandel Receptor Harvestera.Nakon završene nastave, student će dobiti znanje neophodno za razumijevanjeinterakcije lijeka i receptora i bit će pobliže upoznat s metodama i opremom koja senajčešće koristi za farmakološku analizu interakcije lijek-receptor. Student će bitiosposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature i interpretaciju "receptorbinding" studija. Poznavanje farmakološke analize interakcije lijek receptor možepomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad izpodručja farmakologije i drugih grana biomedicine gdje se koriste takve analizereceptora i/ili lijeka.Predavanja, seminari (s raspravom, PC obrada i interpretacija podataka bindingpokusa) i vježbe (laboratorijske, demonstracije). Napomena: za vježbe je nužnazaštitna laboratorijska odjeća (kuta).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Motulsky H. The GraphPad Guide to Analyzing Radioligand Binding Data.Published by GraphPad Software Inc. 1996. Može se naći na URL adresi:www.graphpad.com2. Mailman RB, Boyer J.: Receptor terminology, low of mass action. U: Theory andpractice of receptor characterization and drug analysis. University of North Carolinaat chapel Hill, 2002.3. Mailman RB, Boyer J.: Introduction to theory, practice of radioligand binding. U:Theory and practice of receptor characterization and drug analysis. University ofNorth Carolina at chapel Hill, 2002.79

4. Mailman RB, Boyer J.: Receptor/radioligand characterization: saturationisotherms, kinetic analysis U: Theory and practice of receptor characterization anddrug analysis. University of North Carolina at chapel Hill, 2002.5. Mailman RB, Boyer J.: Competitive binding I: one class of receptor. U: Theoryand practice of receptor characterization and drug analysis. University of NorthCarolina at chapel Hill, 2002.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1. Yamamura H. et al. Methods in Neurotransmitter Receptor Analysis, RavenPress, 1990.2. Kenakin T. Pharmacologic analysis of drug receptor interaction (2nd ed.), RavenPress, 1993.3. Limbird LE. Cell surface receptors: A short course on theory and methods (2nded.). Kluwer Academic Publishers, 1996.4. Keen M. Receptor binding techniques. Humana Press, Totowa NJ, 19982,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test (modificirana esej pitanja).Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeIzborni modul "Genetika, molekularna i stanična biomedicina"6. Dopremanje i ciljano navoñenje lijekova (prof. dr. sc. Dražen Raucher) MOP43616P, 8S, 2VPredmet ove nastave je upoznati polaznike s osnovnim načelima procesadopremanja lijekova koji uključuju ulogu dopremanja lijekova u otkrivanju i razvojulijekova, identifikaciju i upoznavanje osobitosti fizičkih i kemijskih zapreka prometulijekova s obzirom na put njihove primjene, te konačno in vivo i in vitroprocjenjivanje dopremanja lijekova. Raspravljat će se o molekulskim mehanizmimastaničnih procesa kao što je ulazak lijeka u stanicu i stanični promet lijeka, a koji suvažni u racionalnom osmišljavanju sustava dopremanja lijekova. Bit će izloženpregled staničnih i molekulskih osnova kao i tehničkog nacrta sustava prijenosnikalijekova, te objašnjen koncept ciljanog navoñenja lijekova i razlika izmeñu pasivnog iaktivnog usmjeravanja lijekova. Govorit će se o usmjeravanju lijekova premaspecifičnim tkivima kao što je mozak, jetra, slezena i tumori. Opisat će sedopremanje na specifično odredište i tehnološke mogućnosti za poboljšanjeučinkovitosti lijekova. Analizirat će se mogućnosti i ograničenja specifičnih primjeraprijenosnih sustava kao što su liposomi, nanočestice i topivi polimerni konjugati.Naglasit će se važna uloga fiziološkog okoliša i opisati posljednja dostignuća upodručju ciljanog navoñenja lijekovaOvim bi predmetom student trebao steći (1) temeljno znanje o dopremanju lijekovaukjljučujući mehanizme njihovog dijelovanja na kojima se temelji njihova uporaba uliječenju specifičnih i općih patoloških procesa, (2) razumijevanje novih načina80

dopremanja lijekova radi poboljšanja terapijskih učinaka te (3) širok pregled smisla,nacrta i primjene suvremenih prijenosnih sustava. Studenti će biti sposobniraščlanjivati i rješavati probleme, razumijevati odnose i interpretirati specifičnečinjenice i podatke. Sposobnosti riješavanja problema trebale bi biti dostatne zaidentificiranje važnih tehnoloških pitanja i za stvaranje pristupa ekesperimentalnimpostupcima potrebnim za pronalaženje odgovora na ta pitanja. Vještina prikupljanjapodataka trebala bi biti dostatna brzom i učinkovitom stjecanju saznanja i stava onekoj novoj užoj temi. Cilj ovog predmeta je, takoñer, osposobiti studenta zarazvijanje istraživačkih ideja izvan njihovog dotadašnjeg područja i primijeniti noveznanstvene spoznaje pri uspješnom provoñenju istraživačkih projekata.Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Predavanja i seminari, rasprava u okviru okruglog stola.Provjera pismenim ispitom, provjeravanjem tijekom nastave, pretraživanjemliterature i seminarskim prikazom.Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1. Drug Delivery : Principles and Applications by Binghe Wang, Teruna J. Siahaan,Richard A. Soltero , Wiley-Interscience; 2005. ISBN: 04714748942. Drug Delivery Systems, Second Edition by Vasant V. Ranade, Mannfred A.Hollinger, CRC Press; ISBN: 084931433X3. Nastavna skripta1. Drug Delivery : Engineering Principles for Drug Therapy by W. Mark Saltzman .Oxford University Press; 2001. ISBN: 0195085892.2. Cellular Drug Delivery: Principles and Practice by D. Robert Lu (Editor), SveinOie (Editor), Svein Ie (Editor). Humana Press (February, 2004).ISBN:1588292541.3 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test (modificirana esej pitanja).Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Izborni modul "Reprodukcija, razvoj, sazrijevanje "Modul: Izborni modul "Reprodukcija, razvoj, sazrijevanje "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:1. Dječja astma – specifični entitet (prof.dr.sc. Z. Mandić) MOP4414P, 4S, 4VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Specifičnosti i razlike dječje astme i astmeu odraslih. Genetika dječje astme. Suvremeni pristup liječenju dječje astme.Aerobiološka istraživanja – nove metode analiziranja aerosola alergogenih biljnihvrsta. Novija saznanja u liječenju statusa astmatikusa. Hipoksija, hiperkapnija,81

prekompenzirana respiratorna acidoza. Novosti u liječenju bronhoopstrukcije usrčanih pedijatrijskih bolesnika. Sezonska pojava i rasprostranjenost peludi i spora -novosti u bioprognozi i peludni kalendar. Funkcija pluća u djece astmatičara -spirometrija, novije spoznaje. Mehanička ventilacija. Fenologija i graña peludnogzrnca. Pasivni transport bioloških čestica - nove metode prikupljanja.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s problematikomdijagnostike, liječenja i prevencije astme u dječjoj dobi. Student će biti osposobljenza aktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanje i razumijevanjeproblema astme u dječjoj dobi može biti od koristi u rješavanju konkretnihznanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u pedijatriji, pulmologiji, alergologiji idrugim područjima eksperimentalne i kliničke biomedicinePredavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (klinčki laboratorij,demonstracije).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Williams TJ, Jones AC, Miles EA, Warner JO, Warner JA. Fetal and neonatal IL-13production during pregnancy and at birth and subsequent development of atopicsymptoms. J Allergy Clin Immunol 2000; 105: 951-959.2. Van Duren-Schmidt K, Pichler J, Ener C. at all. Prenatal contact with inhalantallergens, Pediat Res 1997; 41: 128-131.3. Oxelius VA. Imbalanced switch of the IGHG (immunoglobulin constant heavy Gchain) Gm(bfn) genes in atopic childhood asthma. Allergy 2000; 55: 1063-1068.4. Braback L. Do infections protect against atopic disease? Acta Pediatr 1999; 88(7):705-708.5. Geary M, Hindmarsh PC. Childhood influences on adult disease. Hosp Med 1998;59: 293-303.6. Simons FE. Prospective, long-term safety evaluation of the H1-receptor antagonistcetirizine in very young children with atopic dermatitis. ETAC Study Group.EarlyTreatment of the Atopic Child. J Allergy Clin Immunol 1999; 104 (2 pt 1): 433-440.7. Kitz R, Ahrens P, Zielen S. Immunoglobulin levels in bronchoalveolar lavage fluidof children with chronic chest disease. Pediatr Pulmonol 2000; 29: 443-51.8. Global initiative for Asthma. A Pocket Guide for Asthma Management andPrevention. Lenfant C, Khaltaev N. eds. U.S. Department of Health and HumanServices, NationalInstitutes of Health, NIH Publication No. 96-659B, 1995./1,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test (esej).Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi82

4.11).Modul: Izborni modul "Reprodukcija, razvoj, sazrijevanje "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):2. Razvojna neurobiologija čovjeka (prof.dr.sc. M. Judaš) MOP4426P, 12S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Kontinuirana reorganizacija prolaznihfetalnih slojeva i modula u stijenci fetalnog telencefalona. Hipoteza radijalnejedinice. Morfogeneza i histogeneza fetalnog telencefalona. Arealna specifikacijamoždane kore: hipoteza protomape i hipoteza protokorteksa. Uloga adhezijskihmolekula u dodirnom voñenju aksona. Uloga spontane aktivnosti i sinaptičkeplastičnosti u oblikovanju neuronskih krugova moždane kore. “Subplate” zona:morfološka svojstva i funkcionalno značenje. Prikaz razvitka ljudskog mozga MRImetodom.Nakon završene nastave, student će dobiti esencijalno znanje i razumijevanje omorfogenezi, histogenezi, reorganizaciji, plastičnosti i specifikaciji mozga ljudskogfetusa. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature izpodručja razvojne neurobiologije. Poznavanje i razumijevanje temelja fetalnograzvoja ljudskog mozga može biti od koristi u rješavanju konkretnih znanstvenihpitanja vezanih uz doktorski rad u neuroznanosti, neurologiji, psihijatriji, pedijatriji,neonatologiji, porodništvu i drugim područjima eksperimentalne i kliničkebiomedicine.Predavanja, seminari (s raspravom i problemski).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Kostović I, Judaš M (1994) Prenatal and perinatal development of the humancerebral cortex. U: Kurjak A, Chervenak FA (ur.) Fetus as a Patient. Casterton,UK: The Parthenon Publishing Group, str. 35-55.2. Kostović I, Judaš M (1995) Prenatal development of the cerebral cortex. U:Chervenak FA, Kurjak A, Comstock CH (ur) Ultrasound and the Fetal Brain. NewYork: The Parthenon Publishing Group, str. 1-26.3. Kostović I, Judaš M, Petanjek Z, Šimić G (1995) Ontogenesis of goal-directedbehavior: anatomo-functional considerations. Int J Psychophysiol 19:85-102.4. Kostović I, Rakic P (1990) Developmental history of the transient subplate zonein the visual and somatosensory cortex of the macaque monkey and humanbrain. J Comp Neurol 297:441-470.5. Rakic P (1995) A small step for the cell, a giant leap for mankind: a hypothesisof neocortical expansion during evolution. Trends Neurosci 18(9):383-397.1. Judaš M, Kostović I (1997) Temelji neuroznanosti (prvih pet poglavlja). Zagreb:MD.2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.83

Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Reprodukcija, razvoj, sazrijevanje "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):3. Oplodnja, transport, implantacija i rani razvoj zametka u humanoj reprodukciji(Doc.dr.sc.Siniša Šijanović) MOP44314P, 4S, 6VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Endokrinologija i embriologija spolnediferencijacije. Spermatogeneza. Jajna stanica, transport gameta, rani razvojzametka i implantacija. Razvoj i diferencijacija spola. Bračna neplodnost i metodepotpomognute oplodnje. Imunologija trudnoće.Nakon završene nastave, student će produbiti znanje i razumijevanje o nastankuljudskog života, ranom razvoju zametka, diferencijaciji i razvoju spolovila i organa temogućem nastanku fetalnih malformacija. Produbit će znanje i spoznaje o uzrocimabračne neplodnosti i metodma potpomognute oplodnje. Student će biti osposobljenza aktivno praćenje znanstvene literature iz područja humane reprodukcije.Poznavanje i razumijevanje početka ljudskog života predstavljaju temelj u rješavanjukonkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz humanu reprodukciju..Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (demonstracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Šimunić V. Razvoj ženskih spolnih organa (diferencijacija spola). U: Šimunić V isur. Ginekologija, prvo izdanje. Zagreb: Naklada Ljevak, 2001:11-16.2. Suchanek E, Šimunić V. Gamete, oplodnja i rani razvoj zametka. U: Šimunić V isur. Ginekologija, prvo izdanje. Zagreb: Naklada Ljevak, 2001:61-77.3. Ciglar S. Bračna neplodnost. U: Šimunić V i sur. Ginekologija, prvo izdanje.Zagreb: Naklada Ljevak, 2001:349-353.4. Šimunić V. Izvantjelesna oplodnja i druge metode potpomognute oplodnje učovjeka. U: Šimunić V i sur. Ginekologija, prvo izdanje. Zagreb: Naklada Ljevak,2001:357-365.5. Chervenak F.A., Kurjak A.(ur). The Fetus as a Patient. Carfort, UK. TheParthenon Publishing, 1996;251-278./2,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilo84

voditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Reprodukcija, razvoj, sazrijevanje "Seminarskaradionica:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:4. Razvoj fetusa i praćenje fetalnog ponašanja (Doc.dr.sc. S. Šijanović) MOP4444P, 8S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Fetalni razvoj u I, II i III trimestrutrudnoće. Kvalifikacija i kvantifikacija fetalnog ponašanja. Kliničko značenje iprimjena ultrazvuka u prenatalnoj skrbi.Nakon završene nastave, student će dobiti znanje i razumijevanje o području fetalneetiologije te o suvremenim ultrazvučnim metodama i opremom za intrauterinopraćenje razvoja ljudskog fetusa. Student će biti osposobljen za aktivno praćenjeznanstvene literature iz područja prenatalnog razvoja. Poznavanje i razumijevanjeproblematike, metoda i opreme koja se upotrebljava u istraživanjima iz područjafetalne etologije može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanihuz doktorski rad u opstetriciji, neonatologiji, neuroznanosti i neurologiji.Predavanja i seminari (s raspravom, okrugli stol).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Kurjak A.: Donald School Textbook of Ultrasound in Obstetrics and Gynecology.CRC Pr Lolc, 2004.2. Chervenak FA, Comstock CH, Kurjak A.: Ultrasound and the Fetal Brain. CRC PrLolc, 2004.3. Kupešić S, Kurjak A.: Clinical Application of 3D Sonography. CRC Pr Lolc, 2001.4. Sohn C, Tercanli S, Holzgreve W: Ultraschall in Gynäkologie und Geburtshilfe.Thieme Verlag, 2003.Jackson D, Kurjak A.: Atlas of 3D and 4D Sonography in Obstetric and Gynecology.CRC Pr Lolc, 2004.Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:1,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test (esej).85

Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Reprodukcija, razvoj, sazrijevanje "Praktikum:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:5. Rana embriogeneza sisavaca (doc.dr.sc. T. Belovari) MOP4458P, 4S, 6VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Oplodnja kao osnovna pretpostavka novogživota. Rana embriogeneza: preimplantacijsko i postimplantacijsko razdoblje.Biološke karakteristike "pre-embrija", brazdanje, morula, rana i kasna blastocista.Implantacija, placentacija i placentalna barijera. Osnovna zbivanja i zakonitostiranog embrionalnog razvoja: proliferacija, determinacija, diferencijacija, migracijastanica, morfogeneza, indukcija i smrt stanica. Morfogenetski procesi: kompakcija,gastrulacija, neurulacija, vaskulogeneza. Teorije o zametnim listićima. Staničnasignalizacija i signalna transdukcija u indukciji i determinaciji embrionalnih stanica.Uloga apoptoze u normalnom razvoju. Glodavci kao laboratorijski model zaproučavanje normalnih razvojnih procesa i patogeneze kongenitalnih malformacija.Uvod u eksperimentalnu embriologiju. Embrionalne matične stanice, matične stanicefetusa i odrasle jedinke, te njihov značaj u eksperimentalnoj embriologiji i novimterapijskim pristupima. Normalni parametri za odreñivanje dobi i starosti zametaka.Specifičnosti ranog embrionalnog razvoja laboratorijskih glodavaca. Osnovne tehnikeeksperimentalne embriologije: kultura in vitro, transplantacija in vivo. Rad slaboratorijskim životinjama (štakor, miš): izoliranje štakorskih i mišjih zametaka narazličitim razvojnim stadijima, odreñivanje embrionalne dobi na temelju morfološkihznačajki zametka (vanjski izgled, histološka analiza).Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa složenim zbivanjima izakonitostima ranog embrionalnog razvoja u sisvaca. Bit će upoznat sa osnovnim invivo i in vitro tehnikama eksperimentalnre embriologije, te sa istraživačkim iterapijskim potencijalom suvremene embriologije (embrionalne matične stanice).Student će biti osposobljen za planiranje i sudjelovanje u istraživanju baziranom nanaučenoj metodologiji, te za aktivno praćenje znanstvene literature iz područjaeksperimentalne embriologije. Poznavanje i razumijevanje eksperimentalneembriologije može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uzdoktorski rad u mnogim područjima eksperimentalne i kliničke biomedicine.Predavanja, seminari (s raspravom) i vježbe (laboratorijske). Napomena: za vježbeje nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta). Vježbe uključuju i rukovanje živimživotinjama (miševi). Zbog toga, u pravilu, polaznici praktikuma prethodno trebajuodslušati nastavu predmeta "Pokusne životinje u biomedicinskim istraživanjima".Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Belovari T, Stević N, Gajović S, Kostović-Knežević Lj (2004): Differentiation anddevelopmental potential of rat post-implantation embryo without extraembryonicmembranes cultured in vitro or grafted in vivo. Anat Histol Embryol33: 90-95.2. Carlson B (1999): Early development and the fetal-maternal relationship -Formation of germ layers and early derivatives, u: Human embryology &86

developmental biology. Second edition. Mosby Inc., St. Louis. Missouri, str. 59-74.3. Carlson B (1999): Early development and the fetal-maternal relationship -Placenta and extraembryonic membranes, u: Human embryology &developmental biology. Second edition. Mosby Inc., St. Louis. Missouri, str. 106-126.4. Copp AJ, Cockroft DL (1990): Dissection and culture of post-implantationembryos, u: Postimplantation mammalian embryos. A practical approach.Oxford: IRL Press, 15-40.5. Gilbert SF (2000): Principles of experimental embryology, u: Developmentalbiology. Sixth edition. Sinauer Associates, Inc. Publishers, SunderlandMassachusetts, str. 49-78.6. Kaufman MH (2001): Assessment of developmental stage of pre- andpostimplantation mouse embryos based on the staging system of Theiler(1989): a) preimplantation period, b) postimplantation period, u: The atlas ofmouse development. Academic press Inc., San Diego, str. 17-144.7. Levak-Švajger B, Knežević V, Švajger A (1991): Development of separated germlayers of rodent embryos on ectopic sites: a reapraisal. Int J Dev Biol 35: 177-189.8. Škreb N, Švajger A (1973): Histogenetic capacity of rat and mouse embryonicshields cultivated in vitro. Wilhelm Roux' Archiv 173: 228-234.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:/2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Izborni modul "Infekcija i imunost "Modul: Izborni modul "Infekcija i imunost "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:1. Temeljna imunologija (doc. dr. sc. Jerko Barbić i doc. dr. sc. Mladen Merćep)MOP45120P, 8S, 6VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Uroñena i stečena imunost. Molekulskaimunologija – generiranje različitosti protutijela i receptora za antigen limfocita T.MHC kompleks. Prerada i prezentacija antigena – MHC restriktivno prepoznavanje.Gama/delta limfocitni T-receptor za antigen i način prepoznavanja. Unutarstaničnasignalizacija u limfocitima. Regulacija imunološkog odgovora – imunološkatolerancija. Citokini važni za funkciju imunološkog sustava. Efektorski mehanizmi u87

imunološkom odgovoru. NK stanice. Mehanizmi stanične citotoksičnosti: Fas/FasL iperforin/granzimi. Signaliranje u imunološkim stanicama. Adhezivne molekule važneza funkciju imunoloških stanica. Imunost na infekcije. Autoimunost.Transplantacijska imunologija. Imunološki odnosi majka-fetus. Imunost na tumore.Imunološke nedostatnosti. Strategija razvoja vakcina. Pokusni modeli u imnologiji(transgenici, knock out tehnologija)Imunopatofiziološka stanja kod kojih dominiraodreñeni oblik odgovora (asthma, reumatoidni artritis, trudnoća, transplantacija,infekcija, tumori, razvitak cijepiva).Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Upoznati mehanizme prijenosa aktivacijskog signala općenito i u limfocitima teanalizirati funkcionalne posljedice aktivacije limfocita (klonalna ekspanzija, anergija iapoptoza). Upoznati studente s mehanizmima reagiranja imunološkog sustava narazličite oblike oštećenja tkiva (oštećenja izazvana infekcijom ili autoimunimbolestima). Poznavanjem navedenih mehanizama i metoda istraživanja u imunologijistudentima se omogućuje korištenje navedenih metoda u istraživanjima.Predavanja i seminari (klasični, s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Paul,W.E. et all- "Fundamental imunology",third edition,Raven Press,NewYork,1993.2. Andreis,I. et all- "Imunologija",šesto izdanje,Medicinska naklada,Zagreb,2004.3. Janeway-Travers (1999) Immunobiology, 4 th ed. Current Biology & Garland4. Publishing.5. Roitt-Brostoff-Male (1997) Immunology, 5 th ed. Mosby & W.B. Saunders, Co.6. Skripta pregledni članka i značajnijih orginalnih radova iza različitih časopisaPojedini pregledni članci bit će dostavljeni na predavanjima.4,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Infekcija i imunost "Predmet:Prijedlog satnice:2. Imunološki mehanizmi nastanka alergijskih reakcija (dr.sc. A. Sabioncello/ dr.sc.A. Gagro) MOP45210P, 10S, 0V88

Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Povijesni prikaz. Podjela alergijskihreakcija po Coombsu i Gellu. Obilježja imunoloških bolesti. Reakcije tipa I. Aktivna ipasivna, generalizirana i lokalna anafilaksija. Anafilaksija in vitro.Alergeni. Antitjela –reagini. IgE antitijela: fizikalno-kemijske i biološke osobine, regulacijastvaranja,receptori za IgE (FcεRI,CD23), razine ukupnih IgE u zdravih i bolesnih.Druga citotropna antitijela:IgG4. Mastociti veziva i mukoze, svojstva subpopulacijamastocita. Bazofili i trombociti. Medijatori reakcija tipa I. Histološka slika. Reakcijeslične anafilaktičnim. Mehanizam nastanka generalizirane anafilaksije u čovjeka.Atopija: mehanizam nastanka, imunodijagnostika i imunoterapija. Reakcije tipa II.Mehanizmi nastanka. Antigeni. Antitijela (IgG, IgM, IgA) biološka svojstva, Fcreceptori.Komplement (aktivacija, regulacija, receptori) Efektorske stanice(neutrofili, monociti/makrofagi, trombociti). Upalna reakcija. Aloimunoreakcije(posttransfuzijske,hemolitčka bolest fetusa, transplatacijske). Autoimunoreakcije(hemolitičke anemije, organospecifične). Reakcije na heterologne antigene(preosjetljivost na lijekove, krosreaktivnost s patogenima). Metode imunodetekcije.Mogućnosti imunoterapije. Reakcije tipa III. Antigeni. Svojstva imunokompleksa(IK), fiziološka uloga IK, aktiviranje efektorskih mehanizama. Eksperimentalni modeli(Arthusova reakcija, serumska bolest). Bolesti uzrokovane imunokompleksima.Metode za detekciju IK. Mogućnosti imunoterapije i uklanjanja IK. Reakcije tipa IV.Antigeni. Antigenprezentirajuće stanice. Efektorske stanice (CD4, CD8, makrofagi)regulacija Th1/Th2 reakcija (citokinima, neuroendokrinim medijatorima). Oblicireakcija (kontaktne, tuberkulinske, granulomatozne preosjetljivosti). Imunoreakcijeu granulomu. Detekcije reakcija tipa IV in vivo i in vitro metodama. Mogućnostimunoterapije. Klinička detekcija celularnih imunoreakcija: imunološki status,referalne vrijednosti, procjena vrijednosti dijagnostičkih postupaka, meñunarodnousvojeni modeli organiziranja te djelatnosti.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa imunološkimmehanizmima koji stoje u podlozi alergijskih bolesti. Student će biti upoznat sametodama detekcije i liječenja alergijskih bolesti, a bit će osposobljen za aktivnopraćenje znanstvene literature iz područja alergologije. Poznavanje i razumijevanjealergologije može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uzdoktorski rad u različitim područjima eksperimentalne i kliničke biomedicine.Predavanja i seminari (s raspravom, klasični).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. D. Dekaris. Temeljna alergologija, .kolska knjiga, Zagreb, 1988.2. D. P. Stites, A. I. Terr, T.G. Parslow (ur.): Basic & Clinical Immunology, 9thEdition. A Lange Medical Book. Prentice-Hill Inter. Inc., 1997.3. S.T. Holgate, M.K. Church, L.M. Lichtenstein (ur.): Allergy. Mosby, St. Louis,izdanje, 2001. E. Middleton Jr., C. E. Reed, E.F. Ellis, N. F. Adkinslon Jr., J. W.4. Yunginger, W.W. Busse (ur.): Allergy Principles and Practice. Mosby St. Louis,1993.5. D. Dekaris: In vitro dijagnostika celularnih imunoreakcija u alergijskim bolestimadišnog sustava. Medicus, 6:45-53, 1997.C.A. Janeway, Jr, P. Travers P, M. Walport, M. Shlomchik. (ur.): Immunobiology.Blackwell Sci. Publications, Oxford, 5. izdanje, 2001.Preporučenadopunska89

literatura: /Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Infekcija i imunost "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:3. Infekcije imunodeficijentnih osoba (prof.dr.sc. I. Soldo) MOP45310P, 4S, 4VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Osnove imunosti i sekundarnaimunodeficijencija. Imunosupresija i imunosupresivni lijekovi. Infekcije unovoroñenačkoj i starijoj dobi. Infekcije u primatelja organa tijekomimunosupresivnog postupka. Infekcije u bolesnika s malignim bolestima. HIVinfekcija – AIDS. Dijagnostika infekcija uključujući i molekulske metode. Liječenje ispriječavanje infekcija.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa imunodeficijentnimstanjima, imunosupresijom i infekcijama u imunokompromitiranih bolesnika. Studentće biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanjei razumijevanje problematike infekcija u imunodeficijentnih osoba može pomoći urješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u različitimpodručjima eksperimentalne i kliničke biomedicine.Predavanja, seminari (klasični, s raspravom) i vježbe (demonstracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Soldo I, Burek V (1986) Infekcije u imunodeficijentnih bolesnika. Zagreb:Školska knjiga.2. Soldo I (1990) Virusne bolesti, spriječavanje i liječenje. Zagreb: JUMENA.3. Rubin HR, Young LS (1990) Clinical Approach to Infection in the CompromisedHost, 4 th ed. New York: Plenum Publishing Corporation.Preporučenadopunskaliteratura:Ivančević Ž i sur. (1997) Harrisonov udžbenik interne medicine (1. hrvatsko izdanje)– odabrana poglavlja. Split: Placebo d.o.o.Bodovnavrijednost (ECTS):1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilo90

voditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Infekcija i imunost "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:4. Patogeneza bakterijskih i virusnih infekcija (prof.dr.sc. J. Vraneš) MOP45410P, 6S, 2VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Patogenost mikroorganizama. Čimbenicivirulencije mikroorganizama. Adherencija. Invazivnost. Unutarstanična pokretnostmikroorganizama. Stanična i tkivna oštećenja izazvana mikroorganizmima i njihovimproduktima. Toksini. Enzimi. Apoptoza. Citopatični učinak izazvan virusima. Širenjemikroorganizama u tijelu čovjeka. Imunološki odgovor na infekciju. Kakomikroorganizmi izbjegavaju imunološki odgovor. Imunosupresija induciranamikroorganizmima. Oporavak od infekcije. Nemogućnost eliminacijemikroorganizama: latencija, perzistentne infekcije.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje iz patogenzebakterijskih i virusnih infekcija. Student će biti osposobljen za aktivno praćenjeznanstvene literature iz područja bakteriologije i virusologije. Poznavanje irazumijevanje problematike patogeneze bakterijskih i virusnih infekcija može pomoćiu rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u različitimpodručjima eksperimentalne i kliničke biomedicine.Predavanja, seminari (klasični, s raspravom, "problem solving") i vježbe(demontracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Mims C (1995) Mims’ Pathogenesis of Infectious Diseases. London: AcademicPress.2. Stites DP et al (1994) Basic and Clinical Immunology. Norwalk: Appleton Lange.Armstrong D, Cohen J (1999) Infectious Diseases. London: Mosby (odabranapoglavlja).Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Odabrani članci iz tekuće znanstvene literature.2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilo91

voditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Infekcija i imunost "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:5. Infekcije biomaterijala (prof.dr.sc. J. Vraneš) MOP45515P, 5S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Epidemiologija infekcija biomaterijala.Etiologija i patogeneza infekcija biomaterijala. Stvaranje i sazrijevanje bakterijskogbiofilma. Ultrastruktura biofilma. Geni uključeni u nastanak biofilma. Ulogameñustaničnih signala u nastanku biofilma. Detekcija kvoruma meñu Grampozitivnimi Gram-negativnim bakterijama. Interspecijesne bakterijske interakcijeunutar biofilma. Rezistencija biofilma na imunološki odgovor. Rezistencija biofilmana antimikrobna sredstva. Fizikalna antiadhezivna svojstva biomaterijala.Biokompatibilni biomaterijali: trenutno stanje i buduće perspektive. Biofilm infekcije:pneumonija udružena sa strojno potpomognutom respiracijom, infekcije udružene supotrebom urinarnih i peritonejskih katetera, bakterijski keratitis, otitis media,infekcije opeklina i rana, osteomijelitis. Biofilm na medicinskim pomagalima: umjetnisrčani zalisci, centralni venski kateteri, urinarni kateteri, kontaktne leće, intrauteriniulošci, endoproteze, biomaterijali i pomagala za zbrinjavanje rana i prijeloma, itd.Dijagnostičke metode u detekciji infekcija biomaterijala. Prevencija infekcijabiomaterijala. Terapijski izazovi i nove smijernice. Nove tehnologije za brzoodreñivanje osjetljivosti biofilma na antibiotike. Infekcije udružene s upotrebomintravaskularnih katetera s posebnim osvrtom na sepsu. Postupnik za zbrinjavanjeinfekcija udruženih s upotrebom katetera. Fungemija u imunokompromitiranihudružena s intravenskim protetičkim materijalima. Preveniranje infekcija udruženih supotrebom centralnih venskih katetera u jedinicama intenzivnog liječenja. Infekcijebiomaterijala u kirurgiji. Infekcije arteficijalnih organa.Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalno znanje o infekcijibiomaterijala, stvaranju i sazrijevanju biofilma, detekciji, prevenciji i liječenjuinfekcija biomaterijala. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstveneliterature iz područja. Poznavanje i razumijevanje problematike infekcinjebiomaterijala može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uzdoktorski rad u području kliničke mikrobiologije, infektologije, kirurgije itd.Predavanja, seminari (klasični i "problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Vraneš J, ur. Infekcije biomaterijala. Zagreb: Medicinska naklada, 2004.2. Costerton JW, Stewart PS, Greenberg EP. Bacterial biofilms: a common cause ofpersistent infection. Science 1999; 284:318-22. (http://www.erc.montana.edu)92

3. Bassler BL. How bacteria talk to each other: regulation of gene expression byquorum sensing. Curr Opin Microbiol 1999; 2:582-7.4. Donlan RM, Costerton JW. Biofilms: survival mechanisms of clinically relevantmicroorganisms. Clin Microbiol Rev 2002; 15:167-93.5. Lewis K. Riddle of biofilm resistance. Antimicrob Agents Chemother 2001;45:999-1007..6. Crump JA, Collignon PJ. Intravascular catheter-associated infections. Eur J ClinMicrobiol Infect Dis 2000; 19:1-8.7. O’Grady NP, Alexander M, Dellinger EP, i sur. Guidelines for the prevention ofintravascular catheter-related infections. Centers for Disease Control andPrevention. MMWR 2002; 51:1-29. (http://www.cdc.gov/mmwr)8. Tunney MM, Patrick S, Gorman SP, i sur. Improved detection of infection in hipreplacements. A currently underestimated problem. J Bone Joint Surg Br 1998;80: 868-72.9. Farley TMM, Rosenberg MJ, Rowe PJ, i sur. Intrauterine devices and pelvicinflammatory disease: an international perspective. Lancet 1992; 339: 785-8.10. Fleiszig SM, Evans DJ. Contact lens infections: can they ever be eradicated? EyeContact Lens 2003; 29: 67-71.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:/2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija"Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija"1. Dijagnostičke i terapijske dileme kod karcinoma prostate (prof.dr.sc. A. Tucak,prof. emeritus) MOP46115P, 0S, 3VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Epidemiologija karcinoma prostate:incidencija, prevalencija, rizični čimbenici. Etiopatogeneza karcinoma prostate:neoplastična transformacija prostate, modifikacija tumorske membrane,metabolizam epitelnih malignih stanica, uloga čimbenika rasta, uloga apoptoze,mutacija gena regulatora staničnog ciklusa, čimbenici angiogeneze i njihova uloga uširenju bolesti. Dijagnostički postupci kod maligne bolesti prostate: tumorski biljezikod karcinoma prostate, patohistologija raka prostate. Kemoprevencija karcinomaprostate. Sadašnja i buduća terapija karcinoma prostate.93

Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s epidemiologijom,etiopatogenezom, dijagnostikom, prevencijom i terapijom karcinoma prostate.Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja.Poznavanje i razumijevanje problematike dijagnostike i terapije karcionomaprosatate može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uzdoktorski rad u području urologije, urološke onkologije i srodnih područjaeksperimentalne i kliničke biomedicine.Predavanja i vježbe (demonstracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za vježbe proučavanjem odgovarajuće literature.1. Novak R, Tucak A i sur. (1994) Urološka onkologija. Zagreb: Medicinskanaklada.2. Kurzrock R, Talpaz M (1999) Molecular biology in cancer medicine. London.3. Tucak A, Dimanovski J, Novak R, Molhoff S, Kropfl D (1995) Radicalprostatectomy in the treatment of prostate cancer. Cro Med J 36(2):99-103.4. Sestier C, Da Silva MF, Sabolović D, Roger J, Pons JN (1998) Surfacemodification of superparamagnetic nanoparticles (Ferrofluid) studied with particleelectrophoresis: application to the specific targeting of cells. Electrophoresis19(7):1220-1226.5. Kropfl D, Prlić D, Przygoda H (1995) Radikalna prostatektomija – operativnatehnika i perioperativne komplikacije. Osijek: HAZU – Anali Zavoda za znanstveni radu Osijeku Sv. 11b:41-52.6. Prlić D (1995) Radikale Prostatektomie – Operative Technik und perioperativeKomplikationen. Inaugural Dissertation zur Erlagung des Doktorgrades der Medizindurch die Medizinische Fakultät der Universität-Gesamthochschule Essen.7. Kirby RS (1996) Prostate cancer: Current issues, new approaches. Eur Urol 29(suppl. 2):1-136.8. Newling D, Debruyne F (1998) The management of prostate cancer in the thirdmillenium and therapeutic dilemmas in prostate cancer. Eur Urol 34 (suppl. 3):1-44.9. Schulman CC, Kelloff GJ (1999) Strategies for the chemoprevention of prostatecancer. Eur Urol 35(5-6):337-356./1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).94

Modul: Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:2. Radioterapija tumora glave i vrata (prof.dr.sc. Z. Krajina) MOP46216P, 4S, 2 VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Tipovi zračenja. Meñudjelovanje zračenjas materijom. Radioterapijski ureñaje: 60 Co, linearni akceleratori, simulatori.Dozimetrijske veličine. Raspodjela apsorbirane doze i modifikatori snopova. Utjecajzračenja na živu tvar. Zaštita od zračenja. Osnovni pojmovi u radioterapiji. Definicijazračenih volumena u radioterapiji. Planiranje radioterapije. Radioterapija u liječenjutumora. Patogeneza raka. Glava i vrat kao onkološka cjelina. Principi dijagnostike iodreñivanja stadija tumora glave i vrata. Kirurški pristup u liječenju tumora glave ivrata. Kemoterapija i radio-kemoterapija u liječenju tumora glave i vrata.Imunologija tumora glave i vrata. Fotodinamska metoda liječenja tumora glave ivrata. Liječenje tumora usne šupljine, epifarinksa, orofarinksa, paranazalnih sinusa,hipofarinksa i larinksa.Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalno znanje iz principaradioterapije s posebnim fokusom na radioterapiju tumora regije glave i vrata.Student će se pobliže upoznati s radioterapijskom aparaturom, dozimetrijom izaštitom od učinaka zračenja. Bit će osposobljen za aktivno praćenje znanstveneliterature iz područja radioterapije i onkologije regije glave i vrata. Poznavanjeradioterapije tumora glave i vrata može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenihpitanja vezanih uz doktorski rad u području onkologije, radioterapije, radiologije,otorinolaringologije i drugim područjima eksperimentalne i kliničke biomedicine.Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (demonstracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Krajina Z, Purišić A (1996) Glava i vrat. U: Šamija M, Krajina Z, Purišić A (ur.)Radioterapija. Zagreb: Nakladni zavod Globus, str. 193-234.2. Purišić A, Voskresensky I (1992) Radioterapija u medicini. Zagreb: Medicinskifakultet, 46str.3. Neal A, Hoskin PJ (1997) Clinical Oncology. Basic Principles and Practice, 2 nd ed.London: Arnold, str. 1-41.4. Le Bourgeois JP, Chavaudra J, Eschwege F (1992) Radiotherapie Oncologique.Paris: Hermann, str. 3-229.5. Pazdur R, Coia L, Hoskins W, Wagman LD (1996) Cancer Management: AMultidisciplinary Approach. Medical, Surgical, Radiation Oncology, 1 st ed. New York:PRR Huntington, str. 541-605.6. Wang CC (1990) Radiation Therapy for Head and Neck Neoplasms: Indications,Techniques and Results, 2 nd ed. Littleton, MA: John Wright-PSG, Inc.7. Altun M, Fandi A, Dupuis O, Cvitković E, Krajina Z, Eschwege F (1995)Undifferentiated nasopharyngeal cancer (UCNT): Current diagnostic and therapeuticaspects. Int J Radiation Oncol Biol Phys 32(3):859-877.8. Million RR, Cassisi NJ, Clark JR (1989) Cancer of Head and Neck. U: DeVita VT,Hellman S, Rosenberg SA (eds) Cancer: Principles and Practice of Oncology, 3 rd ed.95

Philadelphia: J.B. Lippincott Co., str. 488-590.9. Simson JR, Marks JE (1992) Base of tongue. U: Perez CA, Brady LW (eds)Principles and Practice of Radiation Oncology, 2 nd ed. Philadelphia: J.B. LippincottCo., str. 714-724.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:/2,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:3. Tumori debelog crijeva (prof.dr.sc. A. Včev) MOP46312P, 4S, 4VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Klasifikacija tumora i tumorima sličnihlezija debelog crijeva. Polipi debelog crijeva. Neoplastični sluznički polipi (adenomi ikarcinomi). Neneoplastični sluznički polipi. Sindromi gastrointestinalne polipoze.Submukozne lezije debelog crijeva i karcinoid. Karcinom debelog crijeva.Dijagnostika tumora debelog crijeva. Endoskopska terapija tumora debelog crijeva.Kirurška terapija tumora debelog crijeva. Onkološka terapija tumora debelog crijeva.Prevencija karcinoma debelog crijeva (okrugli stol). Najčešće pogreške u dijagnosticii terapiji tumora debelog crijeva.Vježbe – Dijagnostika tumora debelog crijeva.Endoskopska terapija tumora debelog crijeva.Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje iz područja tumora isličnih lezija debelog crijeva. Student će biti pobliže upoznat s dijagnostikom,kirurškim i onkološkim liječenjem neoplazija debelog crijeva, a bit će osposobljen iza aktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanje i razumijevanjeproblematike novotvorina debelog crijeva može pomoći u rješavanju konkretnihznanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području gastroenterologije,onkologije, kirurgije i drugih područja eksperimentalne i kliničke biomedicine.Predavanja, seminari (s raspravom, okrugli stol) i vježbe (demonstracijske, uz krevetbolesnika).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Včev A. Bolesti debelog crijeva, Grafika, Osijek, 2002.2. Itzkowitz HS, Kim SY: Colonic Polyps and Polyposis Syndromes.In: Sleisenger MH,Fordtran JS, eds. Gastrointestinal and Liver Disease. 6th Edition, vol 2, Saunders96

Phildelphia. 1998;1865-1900.3. Bresalier SR, Kim SY: Malignant Neoplasms of Large Intestine. In: Sleisenger MH,Fordtran JS, eds. Gastrointestinal and Liver Disease. 6th Edition, vol 2, SaundersPhildelphia. 1998. 1906-1939.4. Čukovič-Čavka S.: Polipi gastrointestinalnog trakta. Sindromi polipoza. U: VucelićB. i sur. gastroenterologija i hepatologija I. dio, Medicinska naklada, Zagreb, 2002;872-894.5. Rosandić M.: Rak debelog crijeva. U: Vucelić B i sur. Gastroenterologija ihepatologija I. dio, Medicinska naklada, Zagreb, 2002, 895-9.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:/2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studij4. Imunologija tumora (prof.dr.sc. A. Juretić) MOP46410P, 4S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Uvod i retrospektivni pregled područja.Organizacija imunološkog sustava. Tumorski antigeni. Antitumorska imunološkareakcija. Vakcine protiv tumora. Preventivne vakcine. Adjuvantne vakcine kodmetastatske bolesti. Liječenje monoklonskim protutijelima. Imunoterapija melanoma– interferon alfa, interleukin 2, vakcine. Kliničke studije.Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalno znanje iz područjatumorske imunologije, uključujući preventivna i adjuvantna cjepiva protiv tumora iimunoterapiju. Student će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literatureiz područja. Poznavanje i razumijevanje problematike tumorske imunologije možepomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad upodručju onkologije, interne medicine, patofiziologije, imunologije i drugimpodručjima eksperimentalne i kliničke biomedicine.Predavanja i seminari (klasični, s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1.Agarwala SS, Neuberg D, Park Y, Kirkwood JM.: Mature results of a phase IIIrandomized trial of BCG versus observation and BCG plus dacarbazine versus BCG in97

i polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:the adjuvant therapy of melanoma. American Joint Commitee on Cancerstage I-IIImelanoma (E1673): a trial of the EasternOncology Group. Cancer 2004: 100; 1692-98.2. Progress of new vaccine strategies for the immunotherapy and prevention ofcancer. J Clin Invest 2004;113; 1515-25.3. Spontaneus regression of neoplasms: new possibilities for immunotherapy. ExpertOpin Biol Ther 2002;2;459-76.4. Juretic A, Spagnoli GC, Schulz-Thater E, Sarcevic B.: Cancer testis tumorassociated antigens: immunohistochemical detection with monoclonbal antibodies.Lancet Oncol 2003;4; 104-09.5. Klein J, Sato A. The HLA system. First of two part. N Engl J Med 2000; 343; 702-09.6. Rosenberg SA. Shedding lighzt on immunotherapy for cancer. N Engl J Med20904; 350; 1461-63.7. Wheatlz K et al: Does adjuvant interferon alpha for high-risk melanoma proviodea whortwhile benefit? A meta-analysis of the randomised trials. Cancer Treat Rev2003;29: 241-52.1. Andreis I, Batinić D, Marušić M, taradi M, Višnjić D.: Imunologija, 6. izdanje.,Medicinska naklada, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja)Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija "Praktikum:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencije5. Imunohistokemijske značajke zloćudnih tumora (prof.dr.sc. B. Dmitrović) MOP46510P, 4S, 6VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Principi imunohistokemijskih analizatumorskih tkiva. Problemi u interpretaciji imunohistokemijskih nalaza. Razvoj solidnihtumora. Imunohistokemijski temelj klasifikacije zloćudnih limfoma.Imunohistokemijsko odreñivanje prognostičkih čimbenika raka dojke. Značaj,pronalaženje i analiza sentinel limfnog čvora. Imunohistokremijska dijagnostikaGISTa. Vježbe - Odreñivaje ER, PrR, Ki-67 i Her-2/neu u raku dojke. Pregled tkiva iC-Kit u dijagnostici GIST-a. Pregled bolesnika i metode odreñivanja sentinel limfnogčvora.Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje iz imunohistokemijezloćudnih tumora s fokusom na limfome i rak dojke. Student će biti pobliže upoznats imunohistokemijskim odreñivanjem onkogena i sentinel limfnog čvora, a bit će98

osposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanje irazumijevanje problematike imunohistokemije solidnih tumora može pomoći urješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u područjupatologije, citologije, onkologije i drugim područjima eksperimentalne i kliničkebiomedicine.Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (laboratorijske; uz krevetbolesnika).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Robbins: Pathologic basis of disease. 6 th edition. Philadelphia, WB SoundersCompany, 1999.2. www.dakocytomation.com3. www.questdiagnostics.com/patient/womwnshealth/breast_cancer.html4. Miettinen M, Lasota J. Gastrointestinal stromal tumors-definition, clinical,histological, immunohistochemical, molecular genetic features and differentialdiagnosi. Virchows Arch 2001;438:1-12-5. Day DW. Morson and Dowson’s Gastrointestinal Pathology. 4 th ed. Blackwell, 2003/2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:6. Utjecaj hipertermije i fototerapije na rast tumora (prof.dr.sc. M. Radačić) MOP46614P, 2S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Povijesni razvoj upotrebe hipertermije uliječenju bolesnika s malignim bolestima. Oblici hipertermije: lokalna, regionalna iliopća (whole body hyperthermia, WBH). Metode i sredstva primjene lokalnehipertermije (tople kupke sa termostatom), regionalne hipertermije (perfuzija toplekrvi), opće hipertermije (cijelo tijelo se zagrijava pomoću toplog zraka, voska ili vodeu specijalnim skafanderima). Učinak hipertermije na normalne i maligne stanice,staničnu membranu, protok krvi na mjestu primjene hipertermije i na protok krvi ucijelom tijelu. Kombinirani učinak hipertermije i kemoterapije. Kombinirani učinakhipertermije i radioterapije (bimodalna terapija). Kombinirani učinak hipertermije,radioterapije i kemoterapije (trimodalna terapija). Principi djelovanja fototerapije na99

normalne i maligne stanice. Metode primjene fototerapije u liječenju bolesnika smalignom bolešću. Podrijetlo, veličina, smještaj tumora i učinak fototerapije.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalna znanja o učinkuhipertermije i fototerapije na rast tumora. Student će biti pobliže upoznat seksperimentalnim metodama i oporemom, a bit će osposobljen i za aktivno praćenjeznanstvene literature iz područja. Poznavanje i razumijevanje problematike učinkahipertermije i fototerapije na maligne bolesti može pomoći u rješavanju konkretnihznanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području eksperimentalne i kliničkeonkologije, ali i u drugikm područjima eksperimentalne i kliničke biomedicine.Predavanja i seminari (klasični i "problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Radačić M.: Termofototerapija, u: Onkologija (ur. M. Šamija i sur.), Med. naklada,Zagreb 2000.2. Radačić M.: Termoterapija i fototerapija tumora, u: Klinička onkologija (ur. M.Turić, K. Kolarić i D. Eljuga), N. Z. Globus, Zagreb, 1996.3. Hahn G.M.: Hyperthermia and cancer. Plenum Press, New York 1982.4. Anghileri L.J., Robert J.: Hyperthermia in Cancer Treatment vol. I5. Song C.W.: Effect of local hyperthermia on blood flow and microenvironment,Cancer Res. 44: 4721s-4730s, 1984.6. Henderson B.W, Dougherty T.J.: How does photodynamic therapy work?Potochem. Photobiol. 55: 145-147, 1992.7. Stewart F.A., van Zandwijk N.: Photodynamic therapy, u: Basic clinicalradiobiology (ur. Steel G.G.), 1993.8. Studija T., Baas P., Stewart F.: Photodynamic therapy in patients with inoperablenon small cell lung cancer. A pilot study. Eur. J. Cancer 28A: 1370-1373, 1992./1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Eksperimentalna i klinička onkologija "Predmet:7. Metastaze vrata (prof. dr. sc. Davorin ðanić) MOP467100

Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:10 P, 6 S, 4 VPojavnost metastaza vrata predstavlja pojedinačno najvažniji kliničko prognostičkihpokazatelja maligne bolesti. U ovom predmetu obraditi će se epidemilogija, etiologijai patogeneza malignih tumora glave i vrata. Obraditi će se funkcionalna genomikametastaziranja u vratu. Obraditi će se nova bazična molkeulsko patološkarazmatranja (angiogeneza, uloga metaloproteinaza, ahezijskih molekula i čimbenikatumorskog rasta). Obraditi će se dijgnostička evaluacija metastaza vrata, s posebnimnaglaskom na karcinom grkljana, jednjaka, zatim kod karcinoma usne šupljine imelanoma. Novije spoznaje u patogenezi nastanka malignih bolesti vrata. Smjernicekirurške terapije ovisno o proširenosti bolesti. Vrijednosti prognostičkih čimbenikakod metastaza vrata.Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalna znanja o načinumetastaziranja u vratu o važnosti funkcionalne genomike u nastanmku i progresijimaligne bolesti. Cilje predmeta je usvajanje teorijskog i praktičnog znanja udijagnostici i terapiji metastaza vrata.Predavanja i seminari (klasični i "problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.Myers EN, Suen JY i sur. Cancer of the head and neck. Philadelphia WB Saunders2003.Skripta preslika po izboru Prof. K. Pavelić/2,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Izborni modul "Suvremena dijagnostika i terapija "Modul: Izborni modul "Suvremena dijagnostika i terapija "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:1. Elektronska mikroskopija u patološkoj dijagnostici (prof.dr.sc. B. Dmitrović)MOP47118P, 0S, 6VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Principi rada i graña elektronskog101

mikroskopa. Ultrastruktura normalne stanice. Bolesti glomerula. Bolesti skeletnihmišića. Bolesti perifernih živaca. Ultrastrukturna dijagnoza tumora. Ultrastrukturamikroorganizama – infektivnih agensa. genetske i metaboličke bolesti. Vježbe –Upoznavanje s elektronsko mikroskopskim laboratorijem. Demonstracija preuzimanjauzoraka. Prikaz procesiranja, rezanja i kontrastiranja uzoraka. Pregled mrežica naelektronskom mikroskopu. Principi ultrastrukturne dijagnostike – prikaz na uzorcima.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o metodi elektronskemikroskopije. Student će biti pobliže upoznat s oporemom elektronskomikroskopskog laboratorija, ultrastrukturom normalnih i patološki promijenjenihstanica (glomeruli, skeletni mišići, periferni živci, tumori, mikroorganizmi), a bit ćeosposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literature bazirane na metodielektronske mikroskopije. Poznavanje i razumijevanje problematike patološkedijagnostike upotrebom elektronskog mikroskopa može pomoći u rješavanjukonkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u u različitim područjimaeksperimentalne i kliničke biomedicine.Predavanja, i vježbe (demonstracije, mikroskopiranje).Svi studenti su se dužni pripremiti za vježbe proučavanjem odgovarajuće literature.1. Jan v. Johannessen, Electron microscopy in human medicine, vol. 7. Digestivesystem, Mc Graw – Hill (odabrana poglavlja)2. Jan v. Johannessen, Electron microscopy in human medicine, vol. 8. The liver, McGrow – Hill (odabrana poglavlja)3. Schrier RW Diseases of the kidney and urinary tract. vol. 1. i 2. LippincottWilliams & Wilkins (odabrana poglavlja)4. Henderson DW, Papadimitriou JM, Coleman M, Ultarstructural appearances oftumours, Churchill Livingstone. (odabrana poglavlja)/2,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Suvremena dijagnostika i terapija "Praktikum:Prijedlog satnice:2. Primjena analize DNA u sudskoj medicini (prof.dr.sc. G. Lauc) MOP4724P, 4S, 6V102

Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Sadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Principi nasljeñivanja gena. Polimorfizam imutacije gena. Mikrosatelitna DNA. Analiza polimorfizama duljine restrikcijskihfragmenata (RFPLC) i duljine umnoženih fragmenata (AMFLP). Analizamitohondrijske DNA. Utvrñivanje identiteta analizom DNA. Utvrñivanje očinstvaanalizom DNA. Prikazivanje rezultata analize DNA tijekom sudskog postupka.Nakon završene nastave, student će dobiti napredna znanja o analizi DNA u sudskomedicinske svrhe. Student će biti pobliže upoznat s metodama analize DNA zautvrñivanje identiteta i očinstva. Bit će upoznat s opremom potrebnom za analizuDNA, a bit će osposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literature iz područjamolekularne forenzike. Poznavanje i razumijevanje problematike analize DNA uforenzičkim istraživanjima može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanjavezanih uz doktorski rad u području sudske medicine, patologije, molekularnebiologije i drugim područjima eksperimentalne i kliničke biomedicine.Predavanja, seminari (s raspravom i "problem solving") i vježbe (laboratorijske).Napomena: za vježbe je nužna zaštitna laboratorijska odjeća (kuta).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Primorac D., Anñelinović Š., Čule J., Definis-Gojanović M., Gornik I., Lauc G.,Pivac T., Primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuñu. Nakladni zavodMatice hrvatske, Zagreb, 2001./1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Suvremena dijagnostika i terapija "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencije3. Suvremeni pristup urolitijazi (prof.dr.sc. A. Tucak, prof. emeritus) MOP47320P, 0S, 4VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Epidemiologija urolitijaze. Fizičko-kemijskai elektrofiziološka svojstva urolitijaze. Uloga metaboličkih čimbenika u urolitijazi.Suvremeno liječenje i prevencija urolitijaze.Nakon završene nastave, student će dobiti napredna znanja o svim aspektimasuvremenog pristupa urolitijazi: od epidemiologije, fizikalne kemije, biokemije doprevencije i suvremenih metoda liječenja Student će biti pobliže upoznat sasuvremenom terapijskom opremom i metodama, a bit će osposobljen i za aktivno103

praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanje i razumijevanje problematikeurolitijaze može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uzdoktorski rad u području urologije, nefrologije i drugim područjima eksperimentalne ikliničke biomedicine.Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Predavanja i vježbe (demonstracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za vježbe proučavanjem odgovarajuće literature.1. Robertson WG (1984) Urinary tract calculi. U: Nordin BEC (ed) Metabolic Boneand Stone Disease. Edinburgh-London-Melbourne-New York: Churchill Livingstone.2. Achilles W, Dekanić D, Burk M, Schalk Ch, Tucak A, Karner I (1991) Crystalgrowth of calcium oxalate in urine of stone-formers and normal controls. Urol Res19:159-164.3. Tucak A, Cvijetić S, Babić-Ivančić V, Dekanić-Ožegović D, Karner I, Zorić I (1999)Bone mineral density and calcium metabolism in patients with urolithiasis. PeriodBiol 102(1):77-81.4. Cetina N, Duvančić S, Tucak A, Kozmar D, Dekanić D (1990) Magnesiumexcretion in normocalcaemic kidney stone formers. U: Vahlensieck W, Gasser G,Hesse A, Schoeneich G (eds) Urolithiasis. Excerpta Medica, str. 32-34.5. Tucak A, Kuveždić H, Koprolčec D, Matoš I, Kalem T (1992) Extracorporeal shockwave litothripsy – a six months follow up. Croat Med J 33(suppl. 1):35-38.6. Tucak A (1995) Liječenje urolitijaze jučer, danas i sutra. Anali Zavoda zaznanstveni rad u Osijeku sv. 11b:165-174./2,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Suvremena dijagnostika i terapija "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:4. Ultrazvuk urogenitalnog sustava (doc.dr.sc. A. Cvitković – Kuzmić) MOP47410P, 4S, 2VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Ultrazvuk urotrakta u djece. Ultrazvukurotrakta u odraslih. Mjesto ultrazvuka u dijagnostičkom algoritmu bolesti urotrakta.Anatomija ženskog reproduktivnog trakta. Ultrazvuk priroñenih anomalija urotrakta.Ultrazvuk priroñenih i stečenih anomalija Mullerovih cijevi. Ultrazvuk kod patoloških104

stanja urotrakta u odraslih. Doppler bubrega – primjena u znanstvenimistraživanjima i praksi. Ultrazvuk u neplodnih žena. Doppler urotrakta u djece.Konvencionalni i Doppler ultrazvuk kod uroinfekta u djece.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s problematikom primjeneultrazvuka u bolestima urogenitalnog sustava. Student će biti osposobljen i zaaktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanje problematikeprimjene ultrazvuka u bolestima urogenitalnog trakata može pomoći u rješavanjukonkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području urologije,ginekološke urologije, urološke pedijatrije i srodnim područjima kliničke biomedicine.Predavanja, seminari (klasični, s raspravom)i vježbe (demonstracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Goldstein S, Timor-Tritsch I.: Ultrasound in Gynecology. Churchill-Livingstone1995 (odabrana pogavlja).2. Brkljačić B.: Doppler u nefrologiji i urologij. U: Brkljačić B (ur.).: Doppler krvnihžila. Medicinska naklada, Zagreb, 2000.3. Cvitković Kuzmić A.: Doppler bubrega u djece. Pedaiatr Croat 1999; 43; 121-8./1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test (esej).Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Suvremena dijagnostika i terapija "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencije5. Dijagnostika i liječenje bolesti perifernih i visceralnih arterija (prof.dr.sc. Z. Sučić)MOP47520P, 0S, 4VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Klinička slika, laboratorijski nalazi,patomorfološki i patohistološki nalazi. Radiološki dijagnostički postupci.Konvencionalna angiografija. CT-angiografija. MRI-angiografija. Kolor Doppler.Radiološko-intervencijski postupci liječenja.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s problematikom radiološkedijagnostike i liječenja bolesti perifernih i visceralnih krvnih žila. Student će bitiosposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanje105

problematike radiološke dijagnostike i intervencijske radiološke terapije bolestiperifernih i visceralnih krvnih žila može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenihpitanja vezanih uz doktorski rad u području dijagnostičke i intervencijskle radiologije,kirurgije, interne medicine i srodnim područjima kliničke biomedicine.Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Predavanja i vježbe (demonstracije).Svi studenti su se dužni pripremiti za vježbe proučavanjem odgovarajuće literature.Šimunić S, Radanović B (1991) Dijagnostička i terapijska angiografijavaskulariziranih tumora jetre. U: Bilić i sur.: Hepatologija, odabrana poglavlja.Zagreb: Medicinska naklada, str. 231-242.Radanović B, Šimunić S (1993) Intervencijska vaskularna radiologija probavnogsustava. U: Bilić A i sur.: Intervencijska gastroenterologija. Zagreb: Školska knjiga,str. 99-117.Šimunić S, Radanović B (1993) Selektivna angiografija u dijagnostici bolestigušterače. U: Bilić A i sur. Bolesti gušterače. Zagreb: Medicinska naklada, str. 94-100.Lovasić I, Dujmović M, Budiselić B, Riman S (1994) Dijagnostička i intervencijskaradiologija. Rijeka: Hrvatsko društvo radiologa Zagreb./2,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Suvremena dijagnostika i terapija "PredmetPrijedlog satnice:Okvirni sadržaj:6. Transplantacija bubrega (prof. dr. sc. Petar Orlić) MOP47615 P, 5 S, 4 VPovijest transplantacije bubrega u svijetu i u Hrvatskoj. Današnji profil kandidata zatransplantaciju bubrega. Obrada bolesnika za transplantaciju bubrega. Obrada živogdavatelja bubrega. Molekulski mehanizmi imunosupresije. Imunološko prepoznavanjatransplantata. Uloga tolerancije u transplantaciji. Odabir davatelja i primateljabubrega, uloga HLA podudarnosti. Kirurška tehnika nefrektomije u živog ikadaveričnog davatelja. Kirurška tehnika transplantacije bubrega i vaskularnihanastomoza. Anestezija živog davatelja. Anestezija primatelja bubrega . Dijagnostikasmrti mozga. Održavanje kadaveričnog davatelja do eksplantacije organa.Davateljbubrega s nekucajućim srcem. Molekulska signalizacija u hladnoj ishemiji organa i106

eperfuzijskoj ozljedi (uloga Toll like receptora). Utvrñivanje smrti na temelju zastojasrca. Rani poslijeoperacijski period. Kliničke manifestacije odbacivanja bubrega.Kirurške komplikacije nakon transplantacije bubrega. Konvencionalni ultrazvuk i kolorDoppler u: obradi živog i kadaveričnog davatelja te primatelja bubrega,poslijeoperacijskom praćenju i dugoročnom praćenju. Infekcijske komplikacije nakontransplantacije bubrega.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obveznaliteraturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost(ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će produbiti znanje i razumijevanje o kliničkim iimunološkim problemima transplantacije organa. U predavanjima i seminarima naglasitće se važnost temeljnih imunoloških spoznaja u reakciji organizma na transplantat.Navedene spoznaje omogućiti će studentima znanstvenoistraživački rad u područjutransplanatcije koja kao terapijski postupak zapravo predstavlja oblik izlječenja odbolesti koje dovode do završne faze bubrežnog zatajenja.Predavanja, seminari (klasični i "problem solving") i vježbe (demonstracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Peter J Morris Kidney transplantation Principles and Practice 5th edition W.B.Saunders company 2001.2. Orlić P. Kirurška tehnika multiplog uzimanja organa od umrle3. osobe i prezeravacija organa. I. tečaj za transplantacijske koordinatore. Pula,studeni 2003. Zbornik radova str. 113.4. Orlić P. Davatelji organa s nekucajućim srcem. I. tečaj za transplantacijskekoordinatore. Pula, studeni 2003. Zbornik radova str. 121.Preslike publikacija3 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja studentapotrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilo voditeljstvostudija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test (esej).Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranu anketusastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi 4.11).Izborni modul "Kirurgiija i srodne znanosti "Modul: Izborni modul "Kirurgiija i srodne znanosti "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:1. Koronarna kirurgija (prof.dr. sc. M. Turina) MOP48110P, 5S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Klasične metode kirurškog liječenjakoronarne bolesti srca. "Bypass" stenozirane koronarne arterije autolognim venskimili arterijskim transplantatom. Endarterektomija. Arterioplastika. Suvremene metode107

koronarne kirurgije. Postupci miniinvazivne revaskularizacije koronarnih arterija.Endoskopski zahvati i procedure. Robotika u kardiokirurgiji. Interakcija intervencijskekardiologije i koronarne kirurgije - perspektive.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će dobiti napredna znanja o različitim aspektimasuvremene koronarne kirurgije. Student će biti pobliže upoznat s klasičnim ("bypass") i suvremenim (miniinvazivne endoskopske metode, robotika u kardiokirurgiji)kardiokirurškim metodama, a bit će osposobljen i za aktivno praćenje znanstveneliterature iz područja kardiokirurgije. Poznavanje i razumijevanje problematikekoronarne kirurgije može pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanjavezanih uz doktorski rad u području kardiokirurgije, kardiologije i srodnimpodručjima kliničke biomedicine.Predavanja, seminari (s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Prêtre R, Turina M.I. (2000) Surgical angioplasty of the left main coronary arteryin non-atherosclerotic lesions. Heart; 83: 91-93.2. Prêtre R., Turina M.I. (2001) Choice of Revascularization Strategy for PatientsWith Coronary Artery Disease. JAMA; 285: 992-994.3. Turina M.I., ur. The Multimedia Manual of Cardiothoracic Surgery. URL adresa:htttp://mmcts.ctsnetjournals.org/ (multimedijski priručnik kardiotorakalne kirurgije)4. Cattin P., Hitendu D., Grünenfelder J., Szekely G., Turina M., Zünd G. (2004)Trajectory of coronary motion and its significance in robotic motion cancellation.European Journal of Cardio-Thoracic Surgery; 25 (5), 786-790.5. Reuthebuch O., Comber M., Grünenfelder J., Zünd G., Turina M. (2003)Experiences in robotically enhanced IMA-preparation as initial step towards totallyendoscopic coronary artery bypass grafting, Cardiovascular Surgery; 11 (6); 483-487.6. Lachat M., Witzke H., Pfammatter T., Bettex D., Slankamenac K., WolfensbergerU., Turina M. (2003). Aortic stent-grafting: successful introduction into the combinedprocedure for coronary artery bypass grafting and aortic aneurysm repair. EuropeanJournal of Cardio-Thoracic Surgery; 23 (4), 532-536 .7. Maurus C.F., Schmidt D., Schneider M.K.J., Turina M.I., Seebach J.D., Zünd G.(2003) Hypoxia and reoxygenation do not upregulate adhesion molecules andnatural killer cell adhesion on human endothelial cells in vitro. European Journal ofCardio-Thoracic Surgery; 23 (6); 976-983 ./1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi108

4.11).Modul: Izborni modul "Kirurgiija i srodne znanosti "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:2. Primjena visokoenergetskog ultrazvuka u kirurgiji (prof.dr.sc. M. Klarica) MOP48216P, 4S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Visokoenergetski ultrazvuk – tehničkiaspekti, razvoj visokoenergetske ultrazvučne sonde, mogućnosti primjenevisokoenergetskog ultrazvuka u medicini, utjecaj ultrazvuka visoke energije narazličita tkiva, učinak visokoenergetskog ultrazvuka na neuralno tkivo, rezonancija imogući štetni učinci, fakoemulzifikacija – primjena visokoenergetskog ultrazvuka uoftalmologiji, ultrazvučni aspiratori u kirurgiji, litotripsija.Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalna znanja o tehničkim,biološkim i praktičnim aspektima primjene visokoenergetskog ultrazvuka u kirurgiji,neurokirurgiji, oftalmologiji, urologiji. Student će biti osposobljen za aktivno praćenjeznanstvene literature iz područja. Poznavanje i razumijevanje problematike primjenevisokoenergetskog ultrazvuka u kirurgiji može pomoći u rješavanju konkretnihznanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području kirurgije, neurokirurgije,oftalmologije, urologije i drugim područjima kliničke biomedicine gdje seupotrebljava visokoenergetska ultrazvučna aparatura.Predavanja i seminari (klasični, s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature./1. Cimino WW, Bond LJ. Physics of ultrasonic surgery using tissue fragmentation:Part I, Ultrasaound in Med.&Biol., Vol. 22, No. 1, (1996), pp. 89-100.2. Bond LJ, Cimino WW. Physics of ultrasonic surgery using tissue fragmentation:Part II, Ultrasaound in Med.&Biol., Vol. 22, No. 1, (1996), pp. 101-117.3. Crocker MJ. Encyclopedia of acoustics, J. Wiley&Sons, New York, 1997.4. Paladino J et al. Ultrasonic contact microprobe: experimental results, MinimallyInvasive Neurosurgery, Vol. 43, No. 2 (2000) pp.72-74.5. Paladino J et al. Endoscopic third ventriculostomy with ultrasonic contactmicroprobe, Minimally Invasive Neurosurgery Vol 43, No. 3 (2000) pp 132-134.6. Štimac T et al. A system for ultrasonic contact lithitripsy, PeriodicumBiologorum, Vol. 95, No. 1 (1993) pp 75-76.7. Chaussy C.Extracorporeal shock wave lithotripsy, Krager, Basel, 1986.8. Malcolm Al et al. Ablation of tissue volumes using high intesity focusedultrasound, UMB, Vol. 22, No. 5, (1996) pp.659-669.9. Gossot D et al. Ultrasonic dissection for endoscopic surgery, SurgicalEndoscopy, Vol. 13 (1999) pp. 412-417.109

Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Kirurgiija i srodne znanosti "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:3. Patofiziologija intrakranijskog tlaka i hidrocefalusa (prof.dr.sc. M. Klarica) MOP48310P, 6S, 2VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Metode istraživanja patofiziologije vode umozgovini. Eksperimentalni modeli hidrocefalusa. Metodologija istraživanjaintrakranijskog tlaka. Klinički pristupi bolesnicima s intrakranijskom hipertenzijom.Modeli istraživanja moždanog barijernog sustava. Regulacija moždanog krvotoka imetode njegovog mjerenja. U seminarima i vježbama će biti praktično obrañenproblem dijagnostičkog značenja likvora i oslikavanja likvorskog prostora u mozgu.Nakon završene nastave, student će dobiti napredna znanja o fiziologiji likvora ipatofiziološkim procesima koji stoje u podlozi povišenog intrakranijskog tlaka ihidrocefalusa. Student će biti pobliže upoznat sa rezultatima eksperimentalnih ikliničkih istraživanja koja dovode u pitanje klasične postavke o nastanku i tijekulikvora. Bit će upoznat sa eksperimentalnim modelima i metodologijom istraživanjafiziologije likvora, intrakranijskog tlaka i hidrocefalusa, a bit će osposobljen i zaaktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanje i razumijevanjeproblematike patofiziologije intrakranijskog tlaka i hidrocefalusa može pomoći urješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u područjuneuroznanosti, farmakologije, neurokirurgije i drugim područjima biomedicine.Predavanja, seminari (klasični, s raspravom) i vježbe (demonstracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Cerebrospinal Fluid. Edinburgh: Churchill Livingstone.2. 2. Go KG (1991) Cerebral Pathophysiology – an Integral Approach with someEmphasis on Clinical Implications. Amsterdam: Elsevier.3. McConnell H, Bianchine J (1994) Cerebrospinal Fluid in Neurology andPsychiatry. London: Chapman & Hall.4. Czosnyka M,Pickard JD, Kirkpatrick PJ, Smielewski P, Hutchinson P (2002)Intracranial Pressure and Brain Biochemical Monitoring, Springer: Wien, New York.5. Narayan RK, Wilberger JE, Povlishock JT (1996) Neurotrauma, McGraw Hill: NewYork.110

Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:/2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Kirurgiija i srodne znanosti "Predmet: 4. Liječenje boli i regionalna anestezija – integrirani pristup (prof.dr.sc. K. Šakić –Zdravčević) MOP484Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literatura15P, 5S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Bol i neurofiziologija somatosenzoričkihprocesa. Bol i neurokemija somatosenzoričkih procesa. Opioidni receptori.Farmakologija boli. Klinička evaluacija i dijagnostičko ispitivanje. Poslijeoperacijskabol. Epiduralni morfin za poslijeoperacijsku bol. Epiduralna infuzija opioida. Kroničnibolni sindromi. Karcinomska bol. PCA analgezija od strane bolesnika. Indikacije ikontraindikacije za PCA pumpe u liječenju kronične boli. Indikacije i kontraindikacijeza PCA pumpe u liječenju akutne poslijeoperacijske boli. Etika u anesteziji i liječenjuboli. Zakonski aspekti liječenja boli. Integracija regionalne anestezije i liječenja boli.Centralni blok: novi koncepti i razmatranja. Epiduralna anestezija i analgezija uabdominalnoj kirurgiji. Regionalna anestezija u ginekologiji i opstetriciji. Regionalnaanestezija i analgezija u pedijatriji. Regionalna anestezija i analgezija u ambulantnihbolesnika. Komplikacije i kontraindikacije regionalne anestezije i analgezije.Organizacijski modeli i komplementarne metode liječenja boli.Nakon završene nastave, student će dobiti napredno znanje o integriranom pristupuliječenju boli i regionalnoj analgeziji. Bit će pobliže upoznat s različitim aspektimaliječenja akutne postoperacijske, kronične karcinomske i nekarcinomske boli,uključujući klasične (blokade) i suvremene ("patient controlled analgesia", PCA)metode liječenja boli. Bit će osposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literatureiz područja anesteziologije. Poznavanje i razumijevanje problematike integriranogpristupa liječenju akutne i kronične boli može pomoći u rješavanju konkretnihznanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području anesteziologije, kirurgije,neuroznanosti, farmakologije i drugim područjima eksperimentalne i kliničkebiomedicine.Predavanja i seminari (klasični, s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Benzon TH, Raja SN, Borsook D,Molloy RE, Strichartz G. Essentials of Pain111

potrebna za studiji polaganje ispita:medicine and Regional anesthesia.Churchill Livingstone New York ,1999.2. Scott B. Technicues of regional anaesthesia. Mediglobe,Appelton & Lange,Norwalk, Conneticut /Fribourg,Swtzerland,1995.3. Yaksh JL,Malmberg AB.Central Pharmacology of nociceptive transmission. In :WallP, Melzak R (eds): Textbook of pain, ed 3. Edingbourgh, Churchill Livingstone, 1994,pp165-200.4. HorlockerJT, Mc Gregor DG, Matsushige DK et al. A retrospective reviev of 4767consecutive spinal anesthetics: central nervous system complications.Anesth Analg1997;84:578-584.5. Rawal N,Van Zundert A. Highlights in Regional Anaesthesia and Pain Therapy.X.Published by: Cyprint Ltd Limassol Cyprus 2001.6. Rosenberg PH. Brachial plexus block and new local anaesthetics:State of the art.Refresher course book.ed. Drummond GB.ESA 2001.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:/2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Kirurgiija i srodne znanosti "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencije5. Znanstvena istraživanja u anatomiji – stvarnost ili fikcija? (Prof.dr.sc. V. Nikolić)MOP48516P, 4S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Što je novo u anatomiji i kakva jebudućnost anatomije: Anatomija je interdisciplinarna znanost. Smjerovi znanstvenihistraživanja u anatomiji. Varijacijska anatomija organa trbušne šupljine – problem udijagnostici te u terapiji klasičnim i laparoskopskim kirurškim zahvatima. Topografijaorbite kao primjer složenog interdisciplinarnog pristupa u anatomiji. Kost nije mrtvianatomski preparat nego živi organ složenih svojstava i složene funkcije. Što je novou neuroanatomiji – perspektive interdisciplinarnosti.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s različitim mogućnostimaznanstvenih istraživanja u varijacijskoj anatomiji, kliničkoj anatomiji, funkcionalnojanatomiji, topografskoj anatomiji i neuroanatomiji. Bit će upoznat i s aplikacijomznanstvenih istraživanja na praktični rad u medicini, te će biti osposobljen za aktivnopraćenje znanstvene literature iz spomenutih područja anatomije. Poznavanjeproblematike znanstvenih istraživanja u anatomiji može pomoći u rješavanju112

konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u različitim područjimaeksperimentalne i kliničke biomedicine.Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Predavanja i seminari (klasični, s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1.Nikolić V, Keros P: Klinička anatomija abdomena, Naklada Ljevak, Zagreb, 2000.2. Williams PL, Warwick R, Dyson M, Bannister LH : Grey's Anatomy, ChurchilLivingston, New York, 1989.3. Krmpotić Nemanić J : Anatomija čovjeka, JUMENA, Zagreb, 1990.4. Judaš M, Kostović I : Temelji neuroznanosti, MD, Zagreb, 1997.5.Putz R, Pabst R : Atlas anatomije čovjeka Sobotta, Urban & Fischer Verlag,Muenchen, Jena, 2000./1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Kirurgiija i srodne znanosti "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencije6. Odabrana poglavlja biomehanike (Prof.dr.sc. V. Nikolić) MOP48616P, 4S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Biomehanika – definicija i značajkediscipline. Temeljni pojmovi, područja biomehanike, srodne znanosti i preklapanja sbiomehanikom. Zakonitosti mehanike i znanosti o čvrstoći materijala kao temeljbiomehanike. Interakcija sila i živog organizma; Metode u biomehaničkimistraživanjima. Mehaničke značajke bioloških tkiva i organa: vezivnotkivne strukture,zglobna hrskavica, kost. Biomehanika i dinamička antropometrija, biomehanika iergonomija.Nakon završene nastave, student će dobiti fundamentalna znanja o različitimaspektima multidisciplinarnog područja biomehanike. Student će biti pobliže upoznats temeljnim pojmovima, principima, metodama i zakonitostima biomehanike. Stećiće znanja o biomehaničkim karakteristikama potpornih tkiva – veziva, zglobnihhrskavica i kosti, te će biti osposobljen za aktivno praćenje znanstvene literature iz113

područja biomehanike. Poznavanje i razumijevanje pincipa i metoda biomehanikemože pomoći u rješavanju konkretnih znanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad urazličitim područjima biomedicine.Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Predavanjan i seminari (klasični, s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Nikolić V, Hudec M (1988) Principi i elementi biomehanike. Zagreb: Školskaknjiga. (odabrana poglavlja)2. Nordin M, Frankel VH (1989) Basic Biomechanics of the Musculoskeletal System.Philadelphia/London: Lea & Febiger. (odabrana poglavlja)./1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Kirurgiija i srodne znanosti "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencije7. Biomehanika ozljeda lokomotornog aparata (prof.dr.sc. S. Jovanović) MOP48710P, 2S, 4VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Biomehanika i njena praktična primjena usvakodnevnom radu. Sila i ozljeda lokomotornog aparata. Principi i koncepcijaeksperimentalnog rada u laboratorijskim uvjetima i svakodnevnoj praksi. Ozljedestrijelnim oružjem. Primjena eksperimenata u svakodnevnoj praksi. Svježi prijelomi iprijelomi kostiju radi “umora materijala”. Compartment syndrome i blast syndrome.Štetna djelovanja na tkivo kao posljedica učestalih loše usmjerenih sila.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat sa biomehaničkim silamakoje u različitim uvjetima (prijelom kosti, "umor materijala", strijelne ozljede itd.)djeluju kod ozljeda sustava za kretanje, te principima i konceptimaeksperimentalnog rada u biomehanici lokomotornog sustava. Bit će pobliže upoznat isa aplikacijom eksperimentalnog rada iz biomehanike sustava za kretanje nasvakodnevnu lječničku praksu. Poznavanje i razumijevanje problematikebiomehanike ozljeda lokomotornog sustava može pomoći u rješavanju konkretnihznanstvenih pitanja vezanih uz doktorski rad u području ortopedije, kirurgije,fizikalne medicine i rehabilitacije, te u drugim područjima biomedicine.114

Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Predavanja, seminari (klasični, s raspravom) i vježbe (demonstracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Hančević J i sur. (1998) Prijelomi i iščašenja. Zagreb: Naklada Slap. (odabranapoglavlja)2. Nikolić V i sur. (1988) Principi i elementi biomehanike. Zagreb: Školska knjiga.(odabrana poglavlja)3. Meyers MH (1984) The Multiply Injured Patient with Complex Fractures.Philadelphia: Lea & Febiger. (odabrana poglavlja)/2,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Kirurgiija i srodne znanosti "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencije8. Suvremeni pristupci u dijagnostici i liječenju tumora dojke (doc. dr. sc. JosipFajdić) MOP48822P, 0S, 6VEpidemiologija raka dojke. Etiologija, prevencija i probir raka dojke. Genetika rakadojke: Molekularna genetika raka dojke, hereditarni rak dojke, genetička testiranja.Funkcionalna genomika raka dojke: uloga metode funkcionalne genomike udijagnostici i terapiji raka dojke: DNA čipovi, proteomika, postgenomska era. Noveterapijske mogućnosti u liječenju raka dojke. Netumorske bolesti dojke. Rijetkitumori dojke.Suvremena dijagnostika: : Temeljni principi u histopatološkojdijagnostici: dobroćudnih novotvorevina dojke i zloćudnih novotvorevina dojke.Algoritmi citološke dijagnostike tumora dojke. Osnove mamografske dijagnostiketumora dojke. Osnove ultrazvučne dijagnostike tumora dojke. Uloga suvremenihmetoda u dijagnostici tumora dojke. Suvremene metode liječenja: Kirurški postupciu onkološkoj i rekonstrukcijskoj kirurgiji dojke. Minimalna invazivna kirurgija dojke.Algoritmi u dijagnostici i liječenju patološkog iscjetka iz dojke. Temeljna načelasistemskog liječenja raka dojke. Kemoterapija i radioterapija: novosti u adjuvantnomliječenju raka dojke. Psihološki aspekti u liječenju oboljelih od raka dojkeKolegij razvija sposobnosti interpretacije rezultata genetičkog testiranja odreñenihpopulacijskih skupina rizičnih za razvoj raka dojke, zatim razvija sposobnostiinterpretacije nekompliciranih sonografsko-mamografskih nalaza, kao i uočavanje115

anih i pretkliničkih (kurabilnih!) stadija raka dojke. Nadalje, kolegij stvarapretpostavake za uključivanje liječnika obiteljske medicine ali i liječnika drugihspecijalnosti u "timove za dojku" koji su potrebni u svim gradskim i županijskimcentrima, a postoje u klinikama i kliničkim bolnicama. Kolegij posebno razvijavještinu razlučivanja dobroćudnih od zloćudnih novotvorevina u dojci temeljem jasneinterpretacije bazičnih dijagnostičkih metoda.Oblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Predavanja, seminari (klasični, s raspravom) i vježbe (demonstracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Cox T.M.& Sinclair J.: Molekularna biologija u medicini. Medicinska NakladaZagreb, 2000.2. Pavelić K, Gall-Trošelj K.: Recent advances in molecular genetics of breast cancer.J Mol Med (2001) 79:566-5733. Kralj M, Kraljević S, Sedić M, Kurjak A and Pavelić K.: Global approach toperinatal medicine: functional genomics and proteomics. J.Perinat. Med. 33 (2005)5-16.4. Smalley M, Ashworth A.: Stem cells and breast cancer: a field in transit. ReviewsVol 3 November 2003, 832-44.5. Wulfkuhle JD, Liotta LA and Petricoin EF.: Proteomic applications for the earlydetection of cancer. Nature Reviews –Cancer, Vol.3, April 2003, 267-75.1. Fajdić J. i sur. Bolesti dojke. Nakladni zavod Globus Zagreb, 1998.2. Fajdić J. i sur. Suvremena dijagnostika bolesti dojke. Medicinska naklada Zagreb,2001.3. Fajdić&Džepina: Kirurgija dojke. Školska knjiga Zagreb 2005. /u tisku/3,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Izborni modul "Javno zdravstvo"Modul: Izborni modul "Javno zdravstvo "Predmet:1. Mjere zdravstvene zaštite u suzbijanju raka debelog crijeva (doc.dr.sc. GoranKondža) MOP491116

Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovna6P, 8S, 6VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Značenje raka debelog crijeva usuvremenoj zaštiti zdravlja. Proširenost i učestalost raka debelog crijeva u Hrvatskoji svijetu. Izvori informacija, Državni registar za rak. Čimbenici povezani s pojavomraka debelog crijeva. Nove spoznaje o etiologiji raka debelog crijeva. Genetskičinioci. Rizične i visokorizične grupe stanovništva. Metode ranog otkrivanja rakadebelog crijeva. Liječenje i praćenje oboljelih od raka debelog crijeva. Preživljavanjeoboljelih. Program zdravstvene zaštite u suzbijanju raka debelog crijeva u obiteljskojmedicini. Primarna prevencija. Pravodobno (rano) otkrivanje oboljelih uvisokorizičnim i rizičnim grupama stanovništva. Liječenje, rehabilitacija iresocijalizacija. Održavanje kvalitete života oboljelih. Troškovi programa.Psihosocijalna rehabilitacija oboljelih sa stomom. Palijativna skrb i pomoć oboljelim uterminalnoj fazi bolesti. Ocjena provodivosti, organizacije i evaluacija programasuzbijanja raka debelog crijeva. Daljnji pravci istraživanja raka debelog crijeva iperspektive mjera zdravstvene zaštite.Nakon završene nastave, student će dobiti napredna znanja o dizajnu i provoñenjumjera i programa zdravstvene zaštite u primarnoj medicini na primjeru programa zasuzbijanje raka crijeva. Student će biti osposobljen za aktivno sudjelovanje uplaniranju, organizaciji, provoñenju i evaluaciji mjera i programa zdravstvemnezaštite. Poznavanje i razumijevanje problematike dizajna i provoñenja mjera iprograma zdravstvene zaštite na razini primarne medicine može pomoći u rješavnjukonkretnih pitanja vezanih uz doktorski rad u području javnog zdravstva, obiteljskemedicine, organizacije zdravstvene zaštite i drugih srodnih područja.Predavanja, seminari (klasični, s raspravom) i vježbe (demonstracijske).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare i vježbe proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Ebling Z, Budak A, ur. (1993) Problematika raka u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.Zagreb: Medicinski fakultet. (odabrana poglavlja)2. Jakšić Z, Budak A, Blažeković-Milaković S, Ebling Z, ur. (1995) Obitelj i zdravlje.Zagreb: Medicinski fakultet. (odabrana poglavlja)3. Ebling Z, Hadžić N (1989) Uloga i prikladnost testiranja okultnog fekalnogkrvarenja u programu zaštite od kolorektalnog karcinoma. Liječ Vjesn 111:432-436.4. Ebling Z (1990) Značaj i mogućnosti primjene mjera primarne i sekundarneprevencije u suzbijanju raka debelog crijeva. U: Budak A (ur) Organizacija rada iiskustva iz prakse opće medicine. Zagreb: Medicinski fakultet, str. 332-338.1. Ebling Z, Jakšić Ž, Santo T et al. (1994) New knowledge as a stimulus for action.XVI Internat Cancer Congress New Delhi, str. 2953-2956.2. Ebling Z, Hadžić N, Birtić Z i sur. (1993) Is there an increased risk for coloncancer in patients with a history of cholecystectomy. Croat J GastroenterolHepatol 2(3):85-90.3. Ebling Z, Hadžić N, Strnad M i sur. (1993) A fifteen-year survival in surgicallytreated patients with colorectal carcinoma. Croat J Gastroenterol Hepatol 2:2-4.4. Ebling Z (1999) Suzbijanje raka debelog crijeva – iskustvo osječkog programazaštite. Med Vjesn 31(1-4):145-149.1,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenja117

vrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:studenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul:Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Izborni modul "Javno zdravstvo"2. Novi pristup zaštiti eko sustava (prof.dr.sc. D. Puntarić) MOP49220P, 10S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Specifične vrste zagañivala. Polikloriranibifenili, poliklorirani-dibenzo-dioksini, poliklorirani-dibenzo-furani. Policikličkiaromatski ugljikovodici, akrilamid, N-nitrozamini. Pesticidi. Aditivi u hrani. Aditivi kojise koriste u proizvodnji plastičnih masa i predmeta opće uporabe. Potencijalnamjesta nastajanja. Utjecaj na eko sustav. Utjecaj na ljudsko zdravlje. Sustavnaistraživanja specifičnih zagañivala. Analitičke metode i tehnike pikogramskeosjetljivosti. Vrste uzoraka. Pribor za uzorkovanje. Transport i pohranjivanjeuzoraka. Plan monitoringa ekološkog akcidenta.Nakon završene nastave, student će dobiti napredna znanja o specifičnim vrstamazagañivala, o njihovim potencijalnim mjestima nastajanja, utjecaju na eko-sustav,štetnom djelovanju na ljudsko zdravlje, te mogućnostima njihove identifikacije ikvantifikacije. Student će biti osposobljen za aktivno sudjelovanje u monitoriranjuekološkog akcidenta i za aktivno praćenje znanstvene literature iz područjazdravstvene ekologije. Poznavanje i razumijevanje problematike zdravstveneekologije može pomoći u rješavnju konkretnih pitanja vezanih uz doktorski rad upodručju javnog zdravstva, zdravstvene ekologije, ekotoksikologije i srodnihpodručja biomedicine.Predavanja, seminari (s raspravom, klasični i "problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Dioxins and Dioxin-like Compounds in the Food Supply: Strategis to DecreaseExposure. The National Academies Press; 2003.2. World Health Organization. Nitrates, Nitrites and N-nitroso Compounds. Geneve:WHO; 1997. (Environmental Health Criteria; 5)3. Friedman M., Mottram D. Chemistry of Acrylamide in food. Springer: Berlin;2005.1. Meclellan R.O. Tabacco-specific N-Nitrosamines. Recent Advances ChemicalIndustry institute of Toxicology: Nort Carolina; 1996.2. Landis W.G., Yo M. Environmental Toxicology: inpacts of cemicals uponecological systems. CRC Press LLC: Florida; 2004.118

Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:2,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Javno zdravstvo "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:3. Životni, radni okoliš i alergijske bolesti (prof.dr.sc. D. Plavec) MOP49320P, 10S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Epidemiologija alergijskih bolesti.Prevencija alergijskih bolesti. Izvori informacija o alergenima u radnom okolišu.Psihološki i sociološki čimbenici rizika za nastanak i pojavu alergijskih bolesti.Dijagnostika alergijskih bolesti. Metode sanacije okoliša u smislu primarne isekundarne prevencije alergijskih bolesti. Urbanizacia, stambeni čimbenici, trendoviu stanovanju kao riziku za nastanak alergijskih bolesti. Prehrana kao čimbenik rizikaalergijskih bolesti. Fizikalne, kemijske i biološke opasnosti koje proizlaze izindustrijskih aktivnosti. Metode procjene i kontrole okolišnih opasnosti.Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s fizikalnim, kemijskim,biološkim i bihevioralnim čimbenicima koji mogu djelovati kao predisponirajući iliuzročni čimbenici u nastanku i pojavi alergijskih bolesti. Student će biti osposobljenza utvrñivanje i procjenu rizika za nastanak i pojavu alergijskih bolesti u životnom iradnom okolišu, te za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja. Poznavanjei razumijevanje problematike zdravstvene ekologije može pomoći u rješavnjukonkretnih pitanja vezanih uz doktorski rad u području javnog zdravstva,zdravstvene ekologije, ekotoksikologije i srodnih područja biomedicine.Predavanja, seminari (klasični, s raspravom, "problem solving").Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Mirić M, Plavec D. Risk of acute bronchospasm and bronchial hyperreactivityfrom inhaled acid aerosol in 79 healthy subjects: randomized, double-blindcontrolled trial. Croat Med J 2004:45(6):709-714.2. Macan J, Plavec D, Kanceljak B, Milkovic-Kraus S. Exposure levels and skinreactivity to German cockroach (Blattella germanica) in Croatia. Croatian MedicalJournal 2003; 44:756-60.3. Macan J, Kanceljak B, Plavec D, Milkovic-Kraus S. Differences in mite faunabetween the continental and Mediterranean climates of Croatia: microscopy andDustscreen (TM) test findings. Allergy 2003; 58:780-3.4. Kanceljak-Macan B, Macan J, Plavec D, Klepac T, Milkovic-Kraus S. The 3 mmskin prick test (SPT) threshold criterion is not reliable for Tyrophagus119

putrescentiae: the re-evaluation of SPT criterion to dust mites. Allergy 2002;57:1187-90.5. Tudoric N, Plavec D, Kljajic-Turkalj M, Susac A. GINA guidelines in Croatia.Allergy 2002; 57:556-7.Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:1. Plavec D. ARIA-jedinstvena alergijska bolest dišnog sustava: što povezuje našadosadašnja istraživanja s koncepcijom? Arh Hig Rada Toksikol 2004;55(2-3):135-140.2. Kanceljak-Macan B, Macan J, Plavec D, Milkovic-Kraus S, Zuskin E. Alergijskiporemećaji dišnog sustava i kože kao javnozdravstveni problem. LijecnickiVjesnik 2003; 125:81-7.3. Gudelj I, Plavec D, Susac A, Cvitanovic S, Tudoric N. Bronhalna reaktivnost ubolesnika sa sezonskim alergijskim rinitisom. Lijecnicki Vjesnik 2002; 124:305-4. Kanceljak-Macan B, Macan J, Plavec D. Alergeni vanjskih i unutarnjih prostora idišni sustav. Arh Hig Rada Toksikol 2000;51:321-333.5. Macan J, Klepac T, Bušljeta I, Plavec D, Kanceljak-Macan B. Bronhospazamizazvan tjelesnim opterećenjem i njegova prevencija. Liječ Vjesn 2000;122:239-245.2,5 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora i usmeni ispit.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Javno zdravstvo "Predmet:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:4. Registracija i nadzor lijekova i medicinskih proizvoda (doc.dr.sc. S. Tomić)MOP49410P, 2S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Uvod u farmaceutsku industriju. Tržištelijekova. Otkriće i razvoj lijeka. Farmaceutski razvoj lijeka. Razvoj regulatornogokvira za lijekove, meñunarodne ustanove iz područja lijekova: Europska agencija zalijekove (EMEA), Američka uprava za hranu i lijekove (FDA), Meñunarodnakonferencija o harmonizaciji tehničke dokumentacije za lijekove (ICH), Europskauprava za kakvoću lijekova (EDQM). Dokumentacija za registraciju lijeka: zajedničkitehnički dokument (CTD). Europski postupci za registraciju lijeka: centraliziranipostupak, decentralizirani postupak, nacionalni postupak. Klinička ispitivanja lijekovai registracijski postupak. Registracijski zahtjevi za generičke lijekove, biotehnološkelijekove, imunološke lijekove, derivate krvi/plazme. Kontrola kakvoće lijekova,farmaceutska inspekcija i nadzor nad dobrim praksama. Farmakovigilancija iperiodičko izvješće o nuspojavama (PSUR). Ocjena sukladnosti medicinskihproizvoda i in vitro dijagnostika. Uloga Agencije za lijekove i medicinske proizvode.Granični proizvodi: dodaci prehrani i kozmetika s posebnom namjenom. Oglašavanje120

i obavješćivanje o lijekovima i medicinskim proizvodima.Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s regulatornim zahtjevimaza lijekove i medicinske proizvode, harmonizacijom tih zahtjeva na europskoj iglobalnoj razini, te provoñenjem nadzora nad medicinskim proizvodima za humanuuporabu. Student će biti pripremljen za aktivno praćenje literature iz područjaregulacije lijekova i medicinskih proizvoda. Poznavanje i razumijevanje problematikeregulatornih mehanizama u području razvoja i registracije lijekova i medicinskihproizvoda može pomoći u rješavnju konkretnih pitanja vezanih uz doktorski rad upodručju kliničke farmakologije, javnog zdravstva i drugih područja biomedicine.Predavanja i seminari (klasični, s raspravom).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Keramidas S.: Fundamentals of European Regulatory Affairs, RAPS, 2002.(odabrana poglavlja)2. Ng R.: Drugs from Discovery to Approval. Wiley and Sons, 2004. (odabranapoglavlja)3. Vrhovac B.: Farmakoterapijski priručnik, Medicinska naklada, 2003. (odabranapoglavlja)4. Walker R., Edwards C: Klinička farmacija i terapija, Školska knjiga, 2004.(odabrana poglavlja)/1,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, pitanja višestrukog izbora.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).Modul: Izborni modul "Javno zdravstvo "Praktikum:Prijedlog satnice:Okvirni sadržaj:5. Retrospektivne studije- znanost iz arhiva? (prof.dr.sc. D. Puntarić) MOP4954P,6 S, 0VSadržaj nastave obuhvaća sljedeće teme: Retrospektivno vs. prospektivnoistraživanje. Retrospektivne analitičke metode: Retrospektivno kohortno istraživanje,Nested-case control study, Case-control metoda, Metode istraživanja presjeka iliprevalencije.121

Opće i specifičnekompetencijeOblici provoñenjanastave:Način provjereznanja:Obvezna literaturapotrebna za studiji polaganje ispita:Preporučenadopunskaliteratura:Bodovnavrijednost (ECTS):Način polaganjaispita:Način praćenjakvalitete izvedbepredmeta:Nakon završene nastave, student će biti pobliže upoznat s metodologijomretrospektivnih istraživanja. Student će biti osposobljen samostalno postavljanjeretrospektivnog istraživanja, odabir kontrolne skupine, analizu i obradu rezultata,uzimajući u obzir prednosti i mane ovakve vrste istraživanja. Student će bitiosposobljen i za aktivno praćenje znanstvene literature iz područja epidemiologije.Poznavanje i razumijevanje problematike retrospektivnih studija može pomoći urješavnju konkretnih pitanja vezanih uz doktorski rad u širokom području kliničkihmedicinskih znanosti.Predavanja i seminari (problemski).Svi studenti su se dužni pripremiti za seminare proučavanjem odgovarajućeliterature.1. Puntarić D i Ropac D. Opća epidemiologija, Zagreb, Medicinska naklada, 2005.2. Babuš V. Epidemiološke metode, Zagreb, Medicinska naklada, 2000. (odabranapoglavlja)1. Fletcher RH, Fletcher SW, Wagner EH. Clinical Epidemiology, the Essentials.Williams & Wilkins, Baltimore, 1988.2. Norel SE. Workbook of epidemiology. Oxford university Press, New York, Oxford,1995.3. Kelsey JL, Whittemore AS, Evans AS, Thompson WD. Methods in observationalepidemiology, 1nd ed. Oxford University Press, New York, Oxford, 1996.1,0 ECTS bodova. Bodovna vrijednost je rezultat procjene ukupnog opterećenjastudenta potrebnog za svladavanje nastave i polaganje ispita. Procjenu je učinilovoditeljstvo studija i nositelj predmeta/praktikuma na način objašnjen na stranici 20.Pismeni test, esej.Putem anonimne, kvantitativne, standardizirane studentske ankete o predmetu ianonimne, standardizirane studentske ankete o nastavnicima. Standardiziranuanketu sastavlja i anketiranje vrši Odbor za znanost i poslijediplomske studije (vidi4.11).3.5 Ritam studiranja i obaveze studenata, uvjeti za napredovanje kroz studij (uvjetiza upis u sljedeći semestar i godinu studija, preduvjeti upisa pojedinogpredmeta/modulaSvaki student će na početku, u I semestru studija, upisati i pohañati nastavu svihpredmeta i praktikuma obaveznog modula "Temelji znanstvenoistraživačkog rada". Stoga, fakultetsvake akademske godine organizira nastavu svih predmeta i praktikuma obaveznog modula.Svake godine fakultet organizira nastavu, u pravilu, trećine ukupnog broja predmeta ipraktikuma izbornih modula, vodeći računa o potrebama i interesima studenata/doktorskih kandidataiskazanim u Individualnom planu studija.U pravilu, svake druge godine fakultet organizira nastavu svih predmeta i praktikumaobaveznih izbornih modula "Eksperimentalna biomedicina" i "Klinička medicina".122

U pravilu, svake treće godine fakultet organizira nastavu predmeta i praktikuma obaveznogizbornog modula "Interdisciplinarna znanja i vještine".123

3.5.1 Ritam studiranja i obaveze doktorskih kandidata/studenata koji studiraju u punomradnom vremenuI godina: Odslušano predmeta i praktikuma u vrijednosti 15 ECTS i izborne znanstveneaktivnosti, u pravilu, 15,0 ECTS bodova. Izrañen i odobren Individualni plan studija.II godina: Odslušano predmeta i praktikuma u vrijednosti 15 ECTS bodova i izborneznanstvene aktivnosti, u pravilu, 15,0 ECTS bodova.III godina: Odslušano predmeta i praktikuma u vrijednosti 15 ECTS bodova i izborneznanstvene aktivnosti, u pravilu, 15,0 ECTS bodova.IV godina: Slobodna godina u pogledu organizirane nastave (samo polaganje ispita ieventualne nadoknade).Objavljivanje radova kojim se valorizira težina znanstvenoistraživačkog rada na doktorskoj tezinije moguće planirati unaprijed tako da ih se ravnomjerno rasporedi po godinama studija. Stoga je uskupini obavezne znanstvene aktivnosti dovoljno skupiti, bilo kada u najviše 5 godina, ukupno 90ECTS bodova iz te skupine. Obavezne i izborne znanstvene aktivnosti prijavljuju se na ocjenu poostvarenju bodova iz tih skupina. Prijava teme doktorskog rada, prijava gotovog doktorskog rada ijavna obrana doktorske teze mogu uslijediti nakon ispunjavanja uvjeta (vidi dalje u tekstu 3.10.2 i3.10.3).3.5.2 Ritam studiranja i obaveze doktorskih kandidata/studenata koji studraju u dijeluradnog vremenaOblik studija u dijelu radnog vremena (part-time) je namijenjen doktorskim kandidatimazaposlenim izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja. Da bi im se to omogućilo studij se, koliko jeto najviše moguće, organizira prema njihovim potrebama.Radi što ranijeg uključivanja u znanstvenoistraživački rad, preporučamo da se doktorskikandidati koji studiraju u dijelu radnog vremena u pogledu Individualnog plana studija, prijave i javneprezentacije teme doktorskog rada se ponašaju kao da studiraju u punom radnom vremenu.Zbog lakšeg organiziranja i planiranja nastave od strane fakulteta, te zbog lakšeg planiranjaistraživačkog dijela studija od strane kandidata, preporuča se polaznicima da se u pogleduorganizirane nastave ponašaju kao da studiraju u punom radnom vremenu.Peporučljivo je da se i u pogledu izbornih, znanstvenih aktivnosti ponašaju kao da studiraju upunom radnom vremenu.U pogledu obaveznih znanstvenih aktivnosti, tj. znanstvenoistraživačkog rada na doktorskojdisertaciji, doktorski kandidati koji studiraju u dijelu radnog vremena trebaju, u najviše 7 godina, zazavršetak studija skupiti, ukupno 90 ECTS bodova (ekvivalent opterećenja od 61 tjedna u punomradnom vremenu) koji ne moraju biti ravnomijerno raspodijeljeni po godinama studija .124

3.5.3 Uvjeti za upis u sljedeći semestar i godinu studijaUvjeti upisa u drugu godinu (III semestar) studija:1) Odobren Individualni plan studija2) Odslušano predmeta i praktikuma u vrijednosti 15 ECTS bodovaUvjeti upisa u treću godinu (V semestar) studija:1) Odslušano predmeta i praktikuma u vrijednosti 15 ECTS bodova3.5.4 Preduvjeti upisa pojedinih predmeta/modulaKliničke predmete internističkih grana, u pravilu, mogu upisati samo studenti koji su završili diplomskisveučilišni studij medicine ili stomatologije ili farmacije ili veterinarske medicine. Kliničke predmetekirurških grana mogu, u pravilu, upisati samo studenti koji su završili diplomski sveučilišni studijmedicine ili stomatologije. Zbog ograničenog broja radnih mjesta u laboratorijima, za upis praktikuma iradionica u pravilu se traži prijava i predbilježba kod voditelja praktikuma/radionice prije početkanastave.3.5.5 Individualni plan studijaDoktorski kandidat, u suradnji i dogovoru sa studijskim savjetnikom i/ili voditeljem doktorskog rada(mentorom doktorata), oblikuje vlastiti Individualni plan studija. Bira obavezne izborne i izbornepredmete, praktikume i radionice koje će upisati, slušati i polagati. Planira okvirno vrijeme prijaveteme doktorskog rada, period potreban za prikupljanje i obradu eksperimentalnih podataka. Planiraobavezne i izborne aktivnosti, te rasporeñuje vrijeme za organiziranu nastavu i vrijeme za individualniznanstvenoistraživački rad na doktorskoj disertaciji.Student mora, uz pomoć studijskog savjetnika i/ili voditelja doktorskog rada, izraditi i predati svojIndividualni plan studija Odboru za znanost i poslijediplomske studije najkasnije do upisa u IIsemestar. Odbor za znanost i poslijediplomnske studije odobrava Individualni plan studija, najkasnijedo upisa u II godinu (III semestar) studija. Odbor za znanost i poslijediplomske studije možeimenovati stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o izvodivosti Individualnog plana studija.Odobreni individualni plan studija može se mijenjati jedanput, po postupku kojim je i odobren.Odobreni Individualni plan studija je:• uvjet za prijavu teme doktorske disertacije• temelj za pismeno izviješće o radu studenta poslijediplomskog studija kojeg studijski savjetniki/ili voditelj (mentor) doktorskog rada obavezno podnosi Fakultetskom vijeću najmanjejedanput godišnje (vidi mentorsko izvješće).Individualni plan studija supotpisuju savjetnik studija i/ili voditelj (mentor) doktorskog rada s jedne istudent/doktorski kandidat s druge strane, a sadrži:• polje i granu biomedicine i zdravstva u kojoj će se raditi doktorski rada oblik studija ipredviñeno trajanje studija – studij u punom radnom vremenu (novaci na znanstvenimprojektima, 3-5 godina) ili dijelu radnog vremena (ostali, u pravilu, 5-7 godina);• potencijalnu temu doktorskog rada;• okvirno vrstu istraživanja (klinička - uključuje grupe ljudi, uključuje populaciju, dob i spolispitanika, uključuje humana tkiva, tjelesne tekućine, stanice i molekule; laboratorijska -uključuje žive, svjesne i slobodno pokretne eksperimentalne životinje, žive anesteziraneeksperimentalne životinje ili uključuje animalna tkiva, tjelesne tekućine, stanice i molekule;kombinirano, kliničko i laboratorijsko istraživanje; ostala istraživanja - uključuje modele isimulacije molekula, tkiva, organskih sustava, dijagnostičke, terapijske algoritme itd.);125

• okvirno tip istraživanja (klinička - prospektivna, retrospektivna, kontrolirani klinički terapijskipokus, aktualna ili historijska kontrolna skupina; laboratorijska – vrsta, dob, spol i sojživotinja, kontrolna skupina, eksperimentalne skupine, okvirni broj jedinki/životinja po skupini,okvirni broj neovisnih pokusa/odreñivanja; ostala istraživanja; matematički modeli,kompjuterske simulacije itd.);• popis svih predmeta i praktikuma koje će pohañati na matičnom sveučilištu;• popis predmeta i praktikuma koje student eventualno planira upisati na drugim srodnimdoktorskim studijima u zemlji i inozemstvu;• popis individualne nastave u formi samostalnog proučavanja literature sa završnim ispitom,ukoliko je planirana;• popis predmeta koje je odslušao i položio na prvoj godini Znanstvenog poslijediplomskogstudija Biomedicina i zdravstvo i srodnih studija, prema prethodnom zakonu (doktorskikandidati koji upisuju razlikovnu godinu, vidi str. 13);• popis predmeta koje planira odslušati i položiti na paralelnom poslijediplomskomspecijalističkom studiju (doktorski kandidati koji istovremeno pohañaju specijalistički idoktorski poslijediplomski studij, vidi str. 20);• planirano vrijeme (semestar i akademska godina) prijave teme doktorskog rada;• planirani početak i kraj razdoblja (semestar i akademska godina) prikupljanjaeksperimentalnih podataka za doktorski rad;• planirani početak i kraj razdoblja (semestar i akademska godina) obrade ekspertimentalnihpodataka za doktorski rad;• okvirno planirane izborne, izvannastavne aktivnosti za cijelo trajanje studija (posebno:boravak na znanstvenoistraživačkom radu u drugom laboratoriju u zemlji i inozemstvu –institucija, trajanje, izvor financiranja puta i boravka (stipendija) aktivno učešće naznanstvenim skupovima – službeni naziv kongresa, godina održavanja, mjesto održavanja,organizator; sudjelovanje u sveučilišnoj nastavi – predmet, voditelj predmeta, broj normasati).3.6 Sustav savjetovanja i voñenja kroz studij (način odabira studenta, obavezestudijskih savjetnika i voditelja doktorskih radova, te doktorskih kandidata)Poslijediplomski studij se temelji na mentorskom sustavu. Stoga se svakom studentu predloženogposlijediplomskog sveučilišnog studija Biomedicina i zdravstvo, sukladno Zakonu i Statutu Sveučilišta,obavezno imenuje studijski savjetnik (mentor studija). Studijski savjetnik treba biti uključen u rad sadoktorskim kandidatom od početka studija, radi pomoći kod izbora sadržaja organizirane nastaveunutar Fakulteta i izvan njega, te radi što ranijeg uključivanja doktorskog kandidata uznanstvenoistraživački rad. Stoga je postojanje studijskog savjetnika postavljeno kao jedan od uvjetaza upis (vidi pod 2.5) u poslijediplomski doktorski studij Biomedicine i zdravstva.Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta Osijek je prihvaćanjem prijedloga studijskog programaposlijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo prihvatilo i Popis nominiranihpotencijalnih mentora studentima poslijediplomskog studija, koji je njegov sastavni dio. Popis će,zajedno sa e-mail adresama, biti objavljen na web stranici fakulteta, kako bi svaki pristupnik navrijeme mogao stupiti u kontakt i izabrati potencijalnog mentora.Svi su zaposlenici Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u znanstvenonastavnomzvanju docenta do redovitog profesora nominirani za potencijalne mentore studija i/ilidoktorata studentima poslijediplomskog studija i imaju obavezu biti studijski savjetnik najmanjejednom pristupniku u 3 godine, a mentor doktorata barem jednom pristupniku u 5 godina.126

3.6.1 Način odabira studenta i studijskog savjetnika (mentora)Budući da je postojanje studijskog savjetnika postavljeno kao jedan od uvjeta za upis (vidi2.5) u predloženi poslijediplomski doktorski studij Biomedicine i zdravstva, student odabire studijskogsavjetnika (i obratno) prije upisa u predloženi studij. Za upis se traži pismena preporuka budućegstudijskog savjetnika s izjavom o prihvaćanju mentorstva. Poželjno je da studijski savjetnik bude imentor doktorskog rada.Prvi kontakt sa potencijalnim studijskim savjetnikom i/ili voditeljem doktorskog rada(mentorom doktorata), pristupnik će moći ostvariti, koristeći popis nominiranih mentotra ipotencijalnih vanjskih mentora obznanjen na web stranici Poslijediplomskih studija Medicinskogfakulteta Osijek (http://postgraduate.mefos.hr). Naime, popis će sadržavati nužne osobne podatkepotencijalnih mentora (ime, prezime, znanstvenonastavno zvanje, zadnje zaposlenje i dužnost),područje znanstvenog interesa (grana biomedicine i zdravstva), e-mail adresu za kontakt, te naziv,ključne riječi i šifru znanstvenog projekta kojeg vodi kako bi pristupnik mogao doznati više oznanstvenom projektu potencijalnog mentora putem web stranice Hrvatske znanstvene bibliografije,http://www.bib.irb.hr. Osim toga pristupnik može sve materijale u svezi Poslijediplomskogdokotorskog studija preuzeti na navdenoj web adresi (materijali potrebni za upis, nastavni plan iprogram, anketa za evaluaciju), a jednako tako elektronskim putem može ostvratiti kontakt s uredomstudija ili s prodekanom za poslijediplomski studij.Studentu koji studira u punom radnom vremenu (novaci na znanstvenoistraživačkimprojektima), voditelj znanstvenoistraživačkog projekta na kojem radi je, u pravilu, i studijski savjetnik ivoditelj (mentor) doktorskog rada.Pri odobravanju upisa studenata koji su zadovoljili kriterije, Fakultetsko vijeće imenuje istudentske savjetnike svakom studentu upisanom u studij, te prihvaća na znanje područje, polje igranu biomedicine i zdravstva u kojem doktorski kandidat radi doktorski rad, ili potencijalnu temudoktorskog rada, ukoliko je poznata u trenutku upisa.3.6.2. Obaveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskog rada (mentor doktorata)Pobliže odredbe o studijskom savjetniku i voditelju (mentoru) doktorskog rada utvrñuju se općimaktima, tj. Pravilnikom o studiju. Studijski savjetnik studentima poslijediplomskog doktorskog studijamora biti u znanstveno nastavnom ili znanstvenom zvanju i, u pravilu, imati ugovor o radu saMedicinskim fakultetom u Osijeku. U pravilu, mora biti i voditelj aktualnog znanstvenoistraživačkogprojekta, te sudjelovati u nastavi poslijediplomskog doktorskog studija na kojem studira student kojimu je dodijeljen.Voditelj doktorskog rada (mentor doktorata) takoñer mora biti u znanstveno nastavnom iliznanstvenom zvanju i mora u pravilu biti voditelj aktualnog znanstvenoistraživačkog projekta.Glavne zadaće studijskog savjetnika su:Studijski savjetnik• Izdavanje preporuke za pristupnika kod upisa na poslijediplomski doktorski studij.• Pomoć studentu kod izbora sadržaja organizirane nastave unutar Fakulteta i izvan njega iizrade Individualnog studijskog plana.• Osigurati što ranije uključivanje doktorskog kandidata u znanstvenoistraživački rad,pronalaženjem kvalitetnog voditelja doktorskog rada (mentora doktorata) u prvom semestrustudija, ukoliko to nije sam studijski savjetnik.• Iznimno, studijski savjetnik ima pravo odustati od savjetništva iz objektivnih razloga(nesuradljivost studenta, objektivne okolnosti rada i života studenta, objektivne okolnosti radai života savjetnika), a razloge za odustajanje potrebno je napismeno obrazložiti i obrazloženjeproslijediti Odboru za znanost i poslijediplomske studije. Fakultetsko vijeće može, na prijedlogOdbora za znanost i poslijediplomske studije, doktorskom kandidatu imenovati novogstudijskog savjetnika.127

Voditelj (mentor) doktorskog radaIz praktičnih razloga, poželjno je, da studijski savjetnik bude ujedno i voditelj (mentor) doktotrskograda. Voditelj (mentor) doktorskog rada odgovoran je za doktorski rad i za ukupni znanstveninapredak studenta koji mu je povjeren i to tijekom cijelog trajanja studija.Zadaće voditelja doktorskog rada su da:• u suradnji sa doktorskim kandidatom, osmisli i sastavi individualni studijski plan,pogotovo u istraživačkom dijelu;• u suradnji sa doktorskim kandidatom, odabere kvalitetnu i izvedivu znanstvenu temudoktorske disertacije;• upućuje i usmjerava doktorskog kandidata tijekom njegovog znanstvenog rada nadoktorskoj disertaciji;• pomaže planirati, potiče, upućuje i usmjerava doktorskog kandidata u izvannastavnoj,znanstvenoj aktivnosti tijekom poslijediplomskog studija;• pomaže planirati, upućuje i usmjerava doktorskog kandidata u publiciranju rezultataznanstvenoistraživačkog rada studenta;• provjerava i ocjenjuje ukupni rad doktorskog kandidata, potiče na uspjeh, ukazuje naobjektivne greške;• bude u efikasnom i stalnom doticaju sa doktorskim kandidatom;• pruži priliku doktorskom klandidatu da javno prezentira temu doktorskog rada;• na bazi Individualnog studijskog plana podnosi jedanput godišnje pismeno izvješće oistraživačkom radu studenta Fakultetskom vijeću (mentorsko izvješće).Iznimno, voditelj doktorskog rada ima pravo odustati od mentorstva iz objektivnih razloga(nesuradljivost studenta, objektivne okolnosti rada i života studenta, promjena objektivnih okolnostirada i života voditelja), a razloge za odustajanje potrebno je napismeno obrazložiti i obrazloženjeproslijediti Odboru za znanost i poslijediplomske studije, kao i Fakultetskom vijeću. Fakultetsko vijećemože, na prijedlog Odbora za znanost i poslijediplomske studije, doktorskom kandidatu imenovatinovog voditelja doktorskog rada.Iznimno, voditelj doktorskog rada (mentor doktorata) ne mora imati ugovor o radu sa Medicinskimfakultetom Osijek. Takav mentor je, po definiciji, vanjski mentor. Vanjski mentor, u pravilu, trebasudjelovati u nastavi poslijediplomskog studija na Medicinskom fakultetu Osijek. I vanjski mentor morabiti u znanstveno nastavnom ili znanstvenom zvanju, te u pravilu, mora biti voditelj znanstvenogprojekta koji je u tijeku. Fakultet mora javno obznaniti popis potencijalnih vanjskih mentora naoglasnim pločama i web stranici fakulteta. Meñutim, potencijalni vanjski mentori iz zemlje iliinozemstva nemaju obavezu, za razliku od uposlenika Medicinskog fakulteta Osijek, biti studijskisavjetnici i/ili mentori studentima poslijediplomskog studija. Odluku o imenovanju vanjskog mentoradonosi Fakultetsko vijeće, na prijedlog Odbora za znanost i poslijediplomske studije.Iznimno, rad na doktorskoj dizertaciji jednog studenta može se odvijati uz znanstveni doprinos viševoditelja doktorskog rada. U tom slučaju, fakultetsko vijeće jednog od njih imenuje mentorom, adrugog komentorom. Komentor i mentor, u pravilu, moraju sudjelovati u nastavi poslijediplomskogstudija na Medicinskom fakultetu Osijek. Iznimno, komentor ne mora biti u znanstveno-nastavnom iliznanstvenom zvanju, ali mora imati titulu doktora znanosti i biti voditelj aktualnogznanstvenoistraživačkog projekta. U slučaju više mentora, barem jedan od njih, mentor ili komentor,mora imati ugovor o radu s Medicinskim fakultetom Osijek.Odluku o komentorstvu donosi Fakultetsko vijeće, na prijedlog Odbora za znanost i poslijediplomskestudije.Jedan voditelj doktorskog rada može voditi doktorski rad više doktorskih kandidata istovremeno. Temedoktorata i znanstveni zadaci studenata u tom slučaju moraju biti jasno razgraničeni. Višestrukosimultano mentorstvo, u pravilu, treba ograničiti na mentore koji su voditelji znanstvenih projekata saodgovarajućom financijskom potporom. Odluku o simultanom mentorstvu donosi Fakultetsko vijeće,na prijedlog Odbora za znanost i poslijediplomske studije.128

Mentorsko izvješćeMentorsko izvješće obvezno se ispunjava jednom godišnje. O njemu ovisi upis studenata unarednu godinu. Izvješće ukazuje što se od doktoranta očekuje, te može poslužiti u planiranjunjegovih obveza. Može koristiti u praćenju dinamike konzultacija, napredovanju doktoranta, te kaoocjena pojedinih konzultacija ili postizanje ciljanih zadataka proizašlih tijekom konzultacija.Popunjavanje mentorskog izvješća je obveza mentora, a ovisno o dogovoru s mentorom, doktorantmože imati uvid u popunjeno izvješće. Izvješće se ispunjava opisno i zaokruživanjem ponuñenihocjena (1 – nedovoljno / 5 – izvrsno).Mentor:___________________________________________Ime i prezime doktoranta:____________________________Datum popunjavanja:________________________________Pripremljenost za konzultacije 1 2 3 4 5Primjereno planiranje zadanih obveza 1 2 3 4 5Samostalnost u rješavanju povjerenih zadataka 1 2 3 4 5Sposobnost pronalaženja i korištenja izvora informacija 1 2 3 4 5Sposobnost prepoznavanja biti sadržaja / problema 1 2 3 4 5Sposobnost kritičkog razmišljanja 1 2 3 4 5Sposobnost predlaganja ideja / rješenja 1 2 3 4 5Sposobnost izrade plana istraživanja ili rješavanje problema 1 2 3 4 5Sudjelovanje u pozvanim aktivnostima 1 2 3 4 5Savladavanje metodoloških problema znanstvenog istraživanja 1 2 3 4 5Poznavanje statistike 1 2 3 4 5Pretraživanje elektroničkih baza podataka 1 2 3 4 5Vještina u korištenju računala 1 2 3 4 5Elektronička komunikacija 1 2 3 4 5Pohañanje tečajeva dodatne izobrazbe(radionice, ljetne škole, kongresi) DA NEUkoliko «DA» navesti naziv, mjesto i vrijeme održavanja.Sudjelovanje na znanstvenim skupovima(navesti ukoliko je doktorant predavač) DA NEUkoliko «DA» navesti naziv, mjesto, vrijeme skupa i naslov prezentiranog rada.Sudjelovanje u izradi znanstvenog rada DA NEUkoliko «DA» opisati tip istraživanja te označiti ulogu doktoranta u navedenom znanstvenomistraživanju prema navedenom:- koncepcija i plan istraživanja- prikupljanje podataka129

- analiza i interpretacija podataka- pisanje nacrta rukopisa- kritička recenzija rukopisa- statističke metode- administracija / tehnička podrška- ostalo (pojasniti)Uspostavljanje suradnje (kontakata) sa relevantnim istraživačimau zemlji i / ili inozemstvu. DA NEUkoliko «DA» navesti.Nagrade za znanstveni rad / istraživanje.Ukoliko «DA» navesti. DA NESuradnik na istraživačkom projektuUkoliko «DA» navesti naslov, broj projekta, ime glavnog istraživača. DA NEČlan stručnih / znanstvenih društava i eventualno funkcija (nabrojati):OPĆE ZNAČAJKE DOKTORANTAInicijativnost 1 2 3 4 5Zainteresiranost 1 2 3 4 5Aktivnost prigodom konzultacija 1 2 3 4 5Rad u timu 1 2 3 4 5Komunikativnost 1 2 3 4 5Vodstvo (leadership) 1 2 3 4 5OPISNA OCJENA I KOMENTAR MENTORA:ZAKLJUČAK:_____________________________ student _______ godine doktorskog studija(ime i prezime)uspješno je odradio zadatke u protekloj školskoj godini.130

3.6.3 Obaveze studenta/doktorskih kandidataStudent/doktorski kandidat je odgovoran za uredno pohañanje organizirane nastave i izvršenje svihostalih propisanih obveza i aktivnosti tijekom cijelog studija, a suodgovoran je i za vlastiti znanstveninapredak.Dužnost studenta je da surañuje sa studijskim savjetnikom i/ili voditeljem (mentorom) doktorata.Student ima pravo promijeniti studijskog savjetnika i/ili voditelja doktorskog rada jedanput, izobjektivnih razloga (neispunjavanje zadaća mentora, nemogućnost da bude u efikasnom, barempovremenom kontaktu s mentorom krivnjom mentora, objektivne okolnosti rada i života mentora).Razloge za promjenu mentora potrebno je detaljno napismeno obrazložiti i obrazloženje proslijediti naodluku Odboru za znanost i poslijediplomske studije. Fakultetsko vijeće, na prijedlog Odbora zaznanost i poslijediplomske studije, može doktorskom kandidatu imenovati novog voditelja doktorskograda.Sukladno dobroj europskoj praksi, voditeljstvo studija će otvoriti posebni poštanski pretinac/e-mailadresu gdje studenti/doktorski kandidati mogu, anonimno i bez ikakvih posljedica, iskazati svojeprimjedbe na nastavu, nastavnike, istraživački dio studija, mentora, rad referade i organizaciju studija.O utemeljenim žalbama Odbor za znanost i poslijediplomske studije dužan je izvjestiti i tražitiočitovanje koordinatora modula, voditelja predmeta i nastavnika (nastava), mentora (mentorstvo,istraživački dio studija), voditeljstva i stručne službe studija (rad referade, organizacija studija). Ime iprezime studenta koji je iznio primjedbe ne iznosi se bez njegovog izričitog pristankaStudijski savjetnik i/ili voditelj doktorskog rada putem godišnjeg izvješća Fakultetskom vijeću ocjenjujeostvarivanje individualnog plana studija, rad i ukupni napredak doktorskog kandidata u studiju. Uslučaju prvog negativnog godišnjeg izviješća mentora, Prodekan za poslijediplomske studije dužan jeobaviti razgovor sa studentom i mentorom, te preporučiti rješenja u skladu sa Zakonom, StatutomSveučilišta i Pravilnikom o studiju, te o tome obavijestiti Dekana Medicinskog fakulteta Osijekpismenim putem. Razgovoru Prodekana, studenta i mentora u vezi negativnog izviješća, obavezno jeprisutan predstavnik studenata poslijediplomskog doktorskog studija u Fakultetskom vijeću. Narješenje Prodekana, ukoliko smatraju da su im povrijeñena akademska i druga prava, student i/ilimentor mogu podnijeti žalbu Dekanu u roku od 2 tjedna. Odluka Dekana je konačna.U slučaju žalbe ili u slučaju ignoriranja preporuka Prodekana i opetovanja negativnog godišnjegizviješća mentora, Dekan Medicinskog fakulteta Osijek je dužan obaviti razgovor sa studentom imentorom, te poduzeti sve druge potrebne mjere u skladu sa Zakonom, Statutom Sveučilišta iPravilnikom o studiju. Razgovoru Dekana, studenta i mentora u vezi opetovanog negativnog izviješćamentora, takoñer je obavezno prisutan predstavnik studenata poslijediplomskog doktorskog studija uFakultetskom vijeću. Odluka Dekana je konačna.3.7 Popis predmeta i modula koji studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskihdoktorskih i specijalističkih studijskih programa3.7.1 Predmeti koje studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskihstudijaSukladno načelu pokretljivosti studenata u hrvatskom prostoru visokog obrazovanja i znanosti, tesporazumu Dekana medicinskih fakulteta, studentima Poslijediplomskog doktorskog studijaBiomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Osijek, otvara se mogućnost da izaberu premeta sdrugih poslijediplomskih doktorskih programa na Medicinskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci ili Splitu domaksimalno 45% ukupnog broja bodova predviñenih za organiziranu nastavu, što u našem slučajuiznosi 20,0 ECTS bodova (vidi 3.1.1). Studenti Medicinskog fakulteta Osijek, u dogovoru sa studijskimsavjetnikom, mogu upisati bilo koji predmet/praktikum u grupi obaveznih i/ili izbornih predmeta sdrugih poslijediplomskih doktorskih studija na Medicinskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci ili Splitu, jerse, u pravilu (vidi 3.9), svi smatraju jednakovrijednima.Upisivanjem, slušanjem i polaganjem ispita predmeta i praktikuma na poslijediplomskom doktorskomstudiju "Molekularne bioznanosti" takoñer se može sakupiti maksimalno 20,0 ECTS bodova131

predviñenih za organiziranu nastavu. Studenti Medicinskog fakulteta Osijek, u dogovoru sa studijskimsavjetnikom, mogu upisati bilo koji predmet/praktikum u grupi obaveznih i/ili izbornih predmeta naposlijediplomskom doktorskom studiju "Molekularne bioznanosti" jer se, u pravilu (vidi 3.9), svismatraju jednakovrijednima.Upisivanje predmeta u drugim srodnim studijima nije obavezno. Meñutim, ukoliko doktorskikandidat, u dogovru s mentorom, planira upisati predmete i praktikume navedenih studija i ti sepredmeti obavezno upisuju u Individualni plan studija, indeks i zapisnik o ispitima.Iz tehničkih i praktičnih razloga, popis svih modula, predmeta i praktikuma poslijediplomskihdoktorskih studija na Medicinskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Splitu, kao i popis modula, predmetai praktikuma doktorskog studija "Molekularne bioznanosti" prelazi okvir ovog dokumenta. Sukladnozaključcima projekta EUA pod nazivom "Doctoral programmes Project" takav popis modula, predmeta ipraktikuma svih poslijediplomskih doktorskih studija iz znanstvenog područja biomedicine, zdravstva isrodnih i druge važne informacije o doktorskim programima, treba biti obznanjen javnostiobjavljivanjem na internet portalu ne samo na razini institucija, nego i na nacionalnoj razini. Medicinskifakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku spreman je sudjelovati u takvom projektu odnacionalnog značenja.3.7.2 Predmeti ponuñeni studentima drugih poslijediplomskih doktorskih studijaSvi predmeti i praktikumi obaveznog, obaveznih izbornih i izbornih modula predloženogposlijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo, nude se na upis, pohañanje i polaganjeispita studentima drugih poslijediplomskih doktorskih studija na Medicinskim fakultetima u Zagrebu,Rijeci i Splitu, te studentima doktorskog studija "Molekularne bioznanosti" uz sljedeća ograničenja:kliničke predmete internističkih grana mogu upisati studenti koji su završili diplomski studij medicine ilistomatologije ili farmacije ili veterinarske medicinekliničke predmete kirurških grana mogu upisati studenti koji su završili diplomski studij medicine ilistomatologije.Svi predmeti i praktikumi obaveznog modula "Temelji znanstvenoistraživačkog rada" i obaveznogizbornog modula "Interdisciplinarna znanja i vještine", nude se, bez ograničenja, na izbor studentimaosječkog Sveučilišta sa drugih poslijediplomskih doktorskih studija izvan znanstvenog područjabiomedicine i zdravstva i izvan studija "Molekularne bioznanosti".Studenti osječkog Sveučilišta sa drugih poslijediplomskih doktorskih studija izvan znanstvenogpodručja biomedicine i zdravstva i izvan studija "Molekularne bioznanosti", iznimno mogu upisatipojedine predmete i praktikume obaveznih izbornih modula i izbornih modula, uz gore spomenutaograničenja.Medicinski fakultet Osijek će studentima sa drugih Sveučilišta naplatiti školarinu u vrijednostibodova/sati koje su upisali i odlušali na Medicinskom fakultetu u Osijeku.3.8 Popis predmeta i modula koji koji se mogu izvoditi na stranom jezikuSlužbeni jezik na kojem se izvodi predloženi studij jeste hrvatski jezik. Meñutim, jedan oduvjeta za upis u Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo je poznavanje engleskogjezika (intermediate level ili ekvivalent). Stoga nastavnici, a pogotovo pozvani predavači iz inozemstva,mogu nastavu i predavanja izvoditi na engleskom jeziku. Za sada je planirano izvoñenje jednogpraktikuma na engleskom jeziku za sve studente (Advanced course for practical abilities: Writing ascientific paper in English).3.9 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova (bodovna vrijednost poredmeta izabranihs drugog studija na sveučilištu predlagaču ili drugom sveučilištu)Jednakovrijedni nastavni sadržaji (predmeti) s provjerenim znanjem izabrani na doktorskimstudijima s drugih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj bodovno se vrednuju jednako kao inastavni sadržaji na Medicinskog fakultetu Osijek.132

Uvjet za prijenos ECTS bodova su uredno izvršene nastavne obveze (u pravilu prvi i drugipotpis u indeksu), položeni ispiti iz predmeta i praktikuma s drugih poslijediplomskih doktorskih studija(u pravilu ocjena u indeksu), te priložena dokumentacija, slična Dodatku diplomi u europskojobrazovnoj terminologiji (okvirni sadržaj, satnica aktivne nastave, oblici nastave, literatura za ispit,način polaganja ispita, način vrednovanja/ocjene provjerenog znanja, životopis voditelja).Isto vrijedi, u pravilu, za predmete i praktikume, izabrane sa doktorskog studija "Moleklularnebioznanosti" ili sa drugog doktorskog studija na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku kao i nasveučilištu u inozemstvu.3.10 Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada (postupak iuvjeti za prihvaćanje), postupak i uvjeti za prihvaćanje gotovog doktorskog rada,uvjeti i način obrane doktorskog rada3.10.1 Način završetka studijaStudij sukladno Zakonu i Statutu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku završavasavladavanjem svih studijskih obaveza - polaganjem svih ispita, izradom doktorskog rada,savladavanjem uvjeta postavljenih za znanstveni rad i prijavu gotovog doktorskog rada, te javnomobranom doktorskog rada.Završetkom organiziranog dijela studijskog programa smatrat će se dan kada je student predao naocjenu gotovu doktorsku disertaciju.Završetkom studija smatrat će se dan kada je javno obranjen doktorski rad.Ukoliko student ne završi studij u krajnjem roku predviñenom Statutom Sveučilišta (članak 129.),postupa se po članu 89. i članu 78. stav 9 Zakona, te članu 133. i 130. Statuta Sveučilišta.3.10.2 Postupak i uvjeti za prijavu teme doktorskog radaStudent/doktorski kandidat prijavljuje temu doktorske disertacije po uvjetima u skladu sa Zakonom iStatutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Faklutetsko vijeće Medicinskog fakultetaOsijek je utvrdilo i prihvatilo sljedeće dodatne uvjete za prijavu teme doktorske disertacije:1. odobren Individualni plan studija (postupak odobrenja Individualnog plana studija opisan jepod točkom 3.5.5);2. Odboru za znanost i poslijediplomske studije predana prijava teme doktorskog rada upismenoj formi, prema posebnim uputama i na posebnom obrascu;3. pozitivna ocjena poštivanja etičkih standarda od strane Etičkog odbora Medicinskog fakultetaOsijek;4. održana i pozitivno ocijenjena javna prezentacija teme doktorskog rada.U dogovoru s voditeljem (mentorom) doktorskog rada, doktorski kandidat prijavljuje temu doktorskograda Odboru za znanost i poslijediplomske studije u pismenoj formi i na posebnom obrascuporedviñenom za prijavu teme doktorskog rada. Odbor za znanost i poslijediplomske studije predlaže,a Fakultetsko vijeće donosi odluku o imenovanju višečlanog, u pravilu, tročlanog stručnogpovjerenstva za ocjenu teme doktorskog rada. Dva od tri člana imenovanog povjerenstva moraju bitisa drugih sveučilišta u zemlji ili inozemstvu, a jedan sa matičnog sveučilišta.Svaki student poslijediplomskog studija mora, prije odobrenja teme doktorskog rada, održati naFakultetu javnu prezentaciju potencijalne teme doktorskog rada u trajanju 30 minuta. Javnuprezentaciju potencijalne teme doktorskog rada takoñer organizira Odbor za znanost iposlijediplomske studije. Postupak javne prezentacije potencijalne teme doktorskog rada vodi, upravilu, isto tročlano stručno povjerenstvo za ocjenu prijavu teme doktorskog rada. Odbor za znanost iposlijediplomske studije odreñuje redoslijed i termine održavanja javnih prezentacija, vodeći računa oredoslijedu prijava potencijalnih tema doktorskog rada.133

Nakon što kandidat ispuni sve gore navedene uvjete, stručno povjerenstvo pristupa ocjeni temedoktorskog rada. Izvješće stručnog povjerenstva mora biti gotovo najkasnije u roku od tri mjeseca,predano u pismenom obliku, po uputama i na posebnom obrascu predviñenom za izvješće o ocjeniprijave teme doktorskog rada. Stručno povjerenstvo može predložiti da se tema doktorskog radaodobri, vrati kandidatu na doradu, izmjenu i dopunu ili može predložiti da ju se odbije. Odluku oprihvaćanju teme doktorskog rada, na prijedlog stručnog povjerenstva i Odbora za znanost iposlijediplomske studije, donosi Fakultetsko vijeće.3.10.3 Postupak i uvjeti za prihvaćanje gotovog doktorskog radaStudent/doktorski kandidat prijavljuje gotovu doktorsku disertaciju na ocjenu po uvjetima sukladnimZakonu i Statutu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Faklutetsko vijeće Medicinskogfakulteta Osijek je utvrdilo i prihvatilo sljedeće dodatne uvjete za prihvaćanje gotovog doktorskograda:1. bodovi ostvareni (položeni predmeti) organiziranom nastavom poslijediplomskog studija uvrijednosti najmanje 45,0 ECTS bodova;2. bodovi ostvareni neposrednim individualnim znanstvenoistraživačkim radom na doktorskojdisertaciji valorizirani kroz originalne, in extenso znanstvenoistraživačke publikacije doktorskogkandidata u vrijednosti najmanje 90,0 ECTS bodova. Barem jedan publicirani rad na kojemu jedoktorski kandidat prvi ili drugi autor, mora biti objavljen u časopisu indeksiranom u baziCurrent Contents;3. bodovi ostvareni izvannatstavnim, izbornim znanstvenim i nastavnim aktivnostima uvrijednosti najmanje 45,0 ECTS bodova;4. Odboru za znanost i poslijediplomske studije predana prijava gotovog doktorskog rada upismenoj formi, prema posebnim uputama i na posebnom obrascu;5. Odboru za znanost i poslijediplomske studije predano, u pravilu, pet neuvezanih primjerakagotovog doktorskog rada.Svaki student poslijediplomskog studija mora, prije prihvaćanja gotovog doktorskog rada prikupitidovoljan broj bodova za završetak studija u kategorijama od 1 do 3. Kad sakupi dovoljan broj bodovausvim kategorijama, doktorski kandidat, u dogovoru s voditeljem (mentorom) studija i/ili voditeljemdoktorskog rada, predaje prijavu za bodovno vrednovanje obaveznih i izbornih aktivnosti Odboru zaznanost i poslijediplomske studije u pismenoj formi, sa svim potrebnim prilozima, po uputama i naposebnom obrascu. Odbor za znanost i poslijediplomske studije mora vrednovati prikupljene bodove uroku od najduže jednog mjeseca. Odbor za znanost i poslijediplomske studije donosi odluku natemelju priloženih dokumenata dali je doktorski kandidat sakupio dovoljni broj ECTS bodova u svimkategorijama za završetak doktorskog studija.U dogovoru s voditeljem (mentorom) doktorskog rada, doktorski kandidat prijavljuje gotovi doktorskirad Odboru za znanost i poslijediplomske studije u pismenoj formi i na posebnom obrascuporedviñenom za prijavu gotovog doktorskog rada. Prijavi prilaže neuvezane primjerke gotovogdoktorskog rada. Odbor za znanost i poslijediplomske studije predlaže, a Fakultetsko vijeće odobravaimenovanje višečlanog, u pravilu, tročlanog stručnog povjerenstva za ocjenu gotovog doktorskograda. Dva od tri člana imenovanog povjerenstva moraju biti sa drugih sveučilišta u zemlji iliinozemstvu, a jedan sa matičnog sveučilišta. Fakultetsko vijeće donosi odluku o imenovanju stručnogpovjerenstva za ocjenu gotovog doktorskog rada.Gotovi doktorski rad je oblika znanstvene monografije, na hrvatskom jeziku, a sastoji se od: Uvoda(pregled relevantne znanstvene literature koji je rezultirao postavljanjem hipoteze(a) doktorskograda), cilja/svrhe rada (hipoteze testirane u doktorskom radu), materijala i metoda (prezentacijamaterijala i metoda upotrebljenih u doktorskom radu), rezultata (prikaz rezultata doktorskog rada),rasprave (otvoreno, kritičko vrednovanje rezultata vlastitog doktorskog rada u svjetlu temeljnihznanstvenih teorija o istraživanom problemu, primjenjene metodologije i prethodno publiciranihrezultata drugih autora), zaključaka (prikaz najznačajnijih zaključaka, potvrda ili odbacivanje hipoteza)i popisa upotrebljene literature.134

Doktorski kandidat treba u monografiju uvezati i kvalitetne kopije svih znanstvenih radova u vezi sdoktoratom koji su publicirani u časopisima s meñunarodnom recenzijom. Takav doktorat, neračunajući popis literature, kazalo pojomova i kratica, životopis doktorskog kandidata, znanstvenepublikacije doktorskog kandidata, zahvale i sažetak na engleskom jeziku, u pravilu, ne bi trebaoprelaziti 200 stranica A4 formata.Stručno povjerenstvo za ocjenu gotovog doktorskog rada može predložiti da se doktorski rad prihvati iodobri za javnu obranu, vrati kandidatu na doradu, izmjenu i dopunu ili može predložiti da ga seodbije. Odluku o prihvaćanju gotovog doktorskog rada za javnu obranu, na prijedlog stručnogpovjerenstva i Odbora za znanost i poslijediplomske studije donosi Fakultetsko vijeće.3.10.4 Uvjeti i način obrane gotovog doktorskog radaStudent/doktorski kandidat javno brani gotovi doktorski rad po uvjetima i na način sukladan Zakonu iStatutu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Faklutetsko vijeće Medicinskog fakultetaOsijek nije utvrdilo dodatne uvjete za javnu obranu gotovog doktorskog rada.Nakon pozitivne ocjene gotovog doktorskog rada, Odbor za znanost i poslijediplomske studije imenujevišečlano, u pravilu, tročlano stručno povjerenstvo za javnu obranu gotovog doktorskog rada. Dva odtri člana imenovanog povjerenstva moraju biti sa drugih sveučilišta u zemlji ili inozemstvu, a jedan samatičnog sveučilišta. Fakultetsko vijeće donosi odluku o imenovanju stručnog povjerenstva za ocjenugotovog doktorskog rada.Stručno povjerenstvo može javnu obranu doktorskog rada ocjeniti pozitivnom ili negativnom ocjenom.Nakon pozitivne ocjene javne obrane doktorskog rada, na prijedlog stručnog povjerenstva za obranugotovog doktorskog rada, Fakultetsko vijeće donosi odluku o stjecanju titule doktora znanosti.Javnu obranu doktorskog rada organizira Odbor za znanost i poslijediplomske studije. Vrijeme i mjestojavne obrane, tema doktorske disertacije, ime i prezime doktorskog kandidata, te imena, prezimena iznanstvenonastavna zvanja članova povjerenstva obznanjuju se javno na oglasnim pločama i webstranici fakulteta najmanje 2 tjedna prije datuma javne obrane dokktorskog rada.Postupak vodi prvi član povjerenstva za obranu doktorskog rada. Prvi član povjerenstva kratkoupoznaje auditorij sa životopisom kandidata, te sa procedurom javne obrane i otvara javnu obranudoktorskog rada. Doktorski kandidat potom iznosi rezultate istraživanja na doktorskoj tezi u trajanju40 minuta. Po završetku, kandidat dobiva u pismenom obliku pitanja svih članova komisije i čita ihauditoriju. Kandidat može uzeti kratku stanku za razmišljanje o pitanjima, ne napuštajući pri tomesvoje mjesto pred auditorijem, a zatim.odgovara na pitanja i eventualna potpitanja svih članovapovjerenstva. Po završetku odgovora doktorskog kandidata na sva pitanja članova povjerenstva, prvičlan povjerenstva ostavlja mogućnost i auditoriju da postavi eventualna pitanja.Povjerenstvo se nakon svih pitanja i odgovora povlači na vijećanje o ocjeni. Po povratku predauditorij, prvi član komisije javno obznanjuje ocjenu: kandidat je uspješno obranio doktorski rad ili nijeuspješno obranio doktorski rad. Fakultet je obavezan voditi pismeni zapisnik o svakoj javnoj obranidoktorskog rada. Zapisnik uključuje datum i mjesto održavanja javne obrane, sastav povjerenstva,vrijeme početka i završetka izlaganja doktorskog kandidata, pitanja i potpitanja stručnog povjerenstvai auditorija, ocjenu i odluku povjerenstva, vrijeme završetka javne obrane.3.11 Uvjeti pod kojim studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravom studiranjana jednom studijskom programu mogu nastaviti studij3.11.1 Prekid studijaStudent/doktorski kandidat tijekom studija ima pravo na opravdani prekid studija za vrijemedokumentirane bolesti, služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće, do godine starosti djeteta i udrugim opravdanim slučajevima.Student/doktorski kandidat je dužan podnijeti pismenu zamolbu za prekid studija Odboru za znanost iposlijediplomske studije, te dokumentirati opravdanost prekida studija. U slučaju odobrenja135

opravdanog prekida studija, završetak studija se može produžiti za vrijeme koje odgovara perioduopravdanog prekida studija. Meñutim, zbroj duljine produžetka studija i stvarnog trajanja studija(stvarno vrijeme provedeno u studiju od upisa do prekida, ne računajući period prekida studija) nesmije prijeći maksimalno dozvoljeno trajanje studija. Za vrijeme opravdanog prekida studija,studentu/doktorskom kandidatu miruju obveze. Kada završe razlozi zbog kojih je opravdano prekinutstudij, student/doktorski kandidat je dužan podnijeti pismenu zamolbu za nastavak studija Odboru zaznanost i poslijediplomske studije.3.11.2 Gubitak prava studiranja i dovršenje studijaOsobi koja je izgubila status studenta prema članku 89. Zakona i članku 133. Statuta Sveučilišta, možese odobriti dovršenje studija prema članku 78. stav 9. Zakona i članku 130. Statuta Sveučilišta. Osobakoja je izgubila status studenta dužna je podnijeti pismenu zamolbu za dovršenje studija Prodekanu zaposlijediplomski studij. Prodekan za poslijediplomski studij donosi riješenje zamolbe. Rok za predajuzamolbe za dovršenje studija je najviše 3 mjeseca od prestanka statusa redovitog studenta. Osobakoja je izgubila status studenta ima pravo uložiti žalbu Dekanu na riješenje Prodekana u roku 15 danaod primitka pismenog riješenja. Žalbu rješava Dekan fakulteta. Odluka Dekana o žalbi je konačna.Za vrijeme dovršenja studija osoba koja dovršava studij nema studentska prava. Troškovedovršenja studija odreñuje Medicinski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.3.12 Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranomdijelu doktorskog studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanjaOsoba koja je izgubila status studenta prema članku 89. Zakona i članku 133. StatutaSveučilišta ima pravo na potvrdu o završenom (apsolviranom) dijelu doktorskog studijskog programa.ECTS bodovi stečeni apsolviranom organiziranom nastavom doktorskog studija mogu se priznati uprogram trajne medicinske izobrazbe, kao dio cjeloživotnog obrazovanja.Za istraživačke sadržaje potvrda se neće izdavati obzirom da se znanstvenoistraživački radvalorizira objavljenim znanstvenim radovima.Odbor za znanost i poslijediplomske studije, u čijoj nadležnosti je i program trajne medicinskeizobrazbe na Medicinskom fakultetu Osijek, izdaje potvrdu o apsolviranom dijelu doktorskog studija.3.13 Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradomdoktorskog rada bez obveze pohañanja nastave i polaganja ispitaSukladno Zakonu i Statutu Sveučilišta, doktorat znanosti se može steći upisom doktorskog studija poodluci Fakultetskog vijeća i izradom doktorata bez obaveze slušanja nastave i polaganja ispita, ukolikokandidat ima znanstvene radove koje brojem i kvalitetom odgovaraju uvjetima za izbor uznanstvenonastavna zvanja. Faklutetsko vijeće Medicinskog fakulteta Osijek je utvrdilo i prihvatilosljedeće dodatne uvjete.Doktorski kandidat koji izrañuje doktorski rad bez obveze pohañanja doktorskog studija i polaganjaispita mora imati:- najmanje 6 in extenso izvornih znanstvenih radova objavljenih u znanstvenim časopisima sameñunarodnom recenzijom iz znanstvenog područja Biomedicine i zdravstva, odgovarajućeg polja igrane, koji su indeksirani u uglednim bibliografskim bazama (CC, SCI, IM, EM).- najviše 2 od ukupno 6 znanstvenih radova mogu biti neobjavljeni, ali moraju biti prihvaćeni zapubliciranje (traži se pismena potvrda urednika o prihvaćanju rada za publikaciju)- najmanje 3 od ukupno 6 znanstvenih radova moraju biti u časopisima indeksiranim u bazi CurrentContents (CC), biti vezani uz temu doktorske disertacije i na njima mora doktorski kandidat biti prviautor.136

Način stjecanja titule doktora znanosti je isti kao i za ostale doktorske kandidate u pogledu prijave iocjene teme doktorata, javne prezentacije teme doktorskog rada, ocjene gotovog dokorata i javneobrane doktorata.Doktorat kandidata koji izrañuje doktorski rad bez obveze pohañanja doktorskog studija i polaganjaispita sastoji se od najmanje 4 - 6 publiciranih, originalnih in extenso znanstvenih radova (vidi tekstiznad) koji čine tematsku cjelinu u izravnoj vezi s temom doktorata. Radovi moraju biti popraćenipreglednim člankom koji ih povezuje u jedinstvenu cjelinu i kojeg je jedini autor doktorski kandidat.Pregledni članak sastoji se od: Uvoda (pregled relevantne znanstvene literature koji je rezultiraopostavljanjem hipoteze u radovima odnosno doktorskoj tezi), cilja/svrhe rada (hipoteze testirane uradovima odnosno doktorskoj tezi), materijala i metoda (kratka prezentacija metoda upotrebljenih uradovima odnosno doktorskoj tezi), rezultata (sažeti prikaz najvažnijih rezultata), diskusije (kritičkovrednovanje vlastitih rezultata u svjetlu temeljnih znanstvenih teorija o problemu, primjenjenemetodologije i prethodno publiciranih rezultata drugih autora) zaključaka (sažeti prikaz najznačajnijihzaključaka, potvrda ili odbacivanje hipoteza), sažetka i popisa literature. Ne računajući 4-6 priloženihradova, kazalo pojomova i kratica, životopis doktorskog kandidata i zahvale, takav doktorat, u pravilu,ne bi smio imati više od 60 stranica A4 formata. Svi djelovi takvog doktorata uvezuju se u jedinstvenumonografiju.Fakultet izričito preporučuje da se takav doktorski rad piše, osim na hrvatskom, i na engleskom jeziku,te da ga se publicira u redovitom broju Medicinskog vjesnika, kako bi bio dostupan široj znanstvenojjavnosti.3.14 Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studijaSukladno preporukama rektorskog zbora, predlažemo da maksimalna duljina razdoblja odpočetka do završetka studija za doktorske kandidate koji rade doktorat u punom radnom vremenu("full time" studenti) bude četiri godine, a za doktorske kandidate koji rade doktorat u dijelu radnogvremena ("part time" studenti) sedam godina.137

4. UVJETI IZVOðENJA STUDIJA4.1 Mjesta izvoñenja studijskog programaObavezni i izborni, teorijski i praktični dio organizirane nastave, te znanstvenoistraživački rad usklopu predloženog studija se izvodi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijekui njegovoj primarnoj nastavnoj bazi, Kliničkoj bolnici Osijek. Znanstvenoistraživački rad doktorskogkandidata se može izvoditi i u drugim nastavnim bazama Medicinskog fakulteta Osijek (vidi pod 4.2 i4.7).4.2 Prostor i oprema potrebna za izvoñenje studija, istraživački resursi (oprema iljudi)4.2.1 Prostor i opremaMedicinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku smješten je u kompleksu Kliničkebolnice Osijek, primarne nastavne baze fakulteta. Fakultet i Klinička bolnica osmišljeni su i koncipiranikao medicinski kampus – na jedinstvenom prostoru smješteni su znanstvenoistraživački, stručni,nastavni i administrativni resursi. U zgradi fakulteta nalaze se dormitoriji za gostujuće nastavnike, a ublizini fakulteta i Kliničke bolnice nalaze se studentski centar i studentski dom. Fakultet i Kliničkabolnica izravno su prometno povezani gradskm prijevozom (tramvaj) sa najužim središtem gradaOsijeka i ostalim dijelovima grada u pravcu istok-zapad. Na manjoj udaljenosti od fakulteta i Kliničkebolnice nalaze se nastavne baze fakulteta - Zavod za javno zdravstvo osječko-baranjske županije iDom zdravlja Osijek. U neposrednoj blizini fakulteta i kliničke bonice gradi se kampus Sveučilišta J. J.Strossmayera u Osijeku.Zgrada temeljnih biomedicinskih znanosti Medicinskog fakulteta OsijekZgrada ima ukupnu korisnu površinu od 3.153,79 m2, a organizirana je u 4 etaže. Svepredavaonice opremljene su računalom i digitalnim projektorom, a seminarske učionice grafoskopima,dijaprojektorima. TV aparatima i videorekorderima opremljene su dvije seminarske učionice.• podzemna etaža (adaptirano dvonamjensko sklonište) ukupne korisne površine 326,12 m2 ukojem su smještene dvije seminarske učionice, Zavod za mineralni metabolizam, te prostori zastudente i studentske organizacije.• prizemlje ukupne korisne površine 772,67 m2 u kojem su smješteni velika predavaonica sa140 mjesta, prostori tajništva i administracije (studentska referada za diplomski studij, studentskareferada za posljediplomski studij, kadrovska služba, računovodstvo, informatička služba), a uposebnom dijelu anatomsko-patološki kompleks sa salama za obdukciju i seciranje i ostalom opremom(anatomija sa vlastitom seminarskom učionicom), te Centar za elektronsku mikroskopiju.• I. kat ukupne korisne površine 779,07 m2 na kojem je smještena dvorana zamikroskopiranje, studentski praktikumi za fiziku, kemiju i biokemiju, fiziologiju i farmakologiju (svakipo 25 radnih mjesta), Laboratorij za bioinformatiku, informatičko čvorište i kabinet, te informatičkaučiona s 12 radnih mjesta, 12 računala spojenih na mrežu, skenerom, printerom i digitalnimprojektorom. U posebnom, istočnom dijelu I kata nalaze se znanstvenoistraživački laboratoriji:Laboratorij za kemiju i biokemiju, Laboratorij za histologiju i embriologiju, Laboratorij zaneurobiologiju, Laboratorij za analizu DNA, Laboratorij za farmakologiju i Laboratorij za staničnuelektroforezu. U spomenutom dijelu nalaze se još Laboratorij za rad s radioaktivnim nuklidima ipraonica laboratorijskog posuña.• II. kat ukupne korisne površine 775,93 m2 na kojem je smješten Ured Dekana, ujedno ivijećnica, 11 kabineta za nastavnike i asistente, prostorija za dnevni boravak sa čajnom kuhinjom. Uposebnom dijelu etaže nalazi se praktikum za mikrobiologiju i biologiju, dva kabineta za nastavnike iasistente, te meñusobno odvojeni Laboratorij za mikrobiologiju i Laboratorij za citogenetiku. U tomdijelu nalaze se još i prostor sa ureñajem za proizvodnju vode laboratorijske kvalitete, te praonica zalaboratorijsko posuñe.138

• potkrovlje ukupne površine 328,60 m2 obuhvaća klimatiziranu predavaonicu s 80 mjesta.Predavaonica je planirana i izgrañena tako da omogući održavanje udaljenih predavanja. Kompletneinstalacije su pripremljene, nabavljena je telekomunikacijska oprema, a instaliranje opreme i puštanjedvorane u rad planira se u rujnu 2005.Nastamba za laboratorijske životinje (vivarij)Zgrada nastambe za laboratorijske životinje je posebna zgrada, izdvojena od zgrade Temeljnihbiomedicinskih znanosti, ali u njenoj neposrednoj blizini, takoñer u krugu Kliničke bolnice Osijek.Zgrada je ukupne površine 297,36 m 2 . Sastoji se od suterena koji ima 102,35 m 2 , gdje glavninu činenastambe za male laboratorijske životinje uz prateće prostore (praonica za onečišćene kaveze,spremište za čiste kaveze, spremište za stelju, spremište za hranu i drugi), te prizemlja koji ima105,01 m2. Na toj etaži planirana su dva znanstvenoistraživačka laboratorija. U jednom bi se odvijaorad sa živim, slobodno pokretnim životinjama (pokusi ponašanja u neuroznanosti, bihevioralnafarmakologija, fiziologija kardiovaskularnog sustava) i anesteziranim životinjima (stereotaksija kodkirurških zahvata na mozgu, implantiranje kanule i membrane za mikrodijalizu mozga, intracerebralnaprimjena lijekova, fiziologija mikrocirkulacije). U drugom se planira rad na primarnim kulturamastanica izoliranim iz tkiva životinja. Nastamba za laboratorijske životinje je zajednički objekt odkapitalne važnosti za razvoj znanstvenoistraživačkog rada iz područja biomedicine i srodnih znanosti,ne samo na Medicinskom fakultetu, već i na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Naime,jedini je objekt takve vrste na cijelom Sveučilištu u Osijeku. U skladu sa Zakonom o dobrobiti životinjai sa najboljim meñunarodnim iskustvima u radu s laboratorijskimm životinjama (NIH guide, USA), uizgradnji i opremanju vivarija posebno se vodilo računa o standardizaciji uvjeta unutarnjeg okoliša unastambi za životinje (protok, temperatura, vlažnost zraka i ispravno osvjetljenje obzirom na vrstu imaksimalni broj životinja, regulacija ciklusa noć-dan).Voditelj: doc. dr.sc. Tatjana Belovari1. Centar za elektronsku mikroskopijuCentar se sastoji od tri odvojene prostorije: laboratorija za obradu materijala i izraduultratankih rezova, laboratorija za elektronsku mikroskopiju i fotolaboratorija. Opremljen jestandardnim laboratorijskim namještajem sa svim potrebnim priključcima i ventilacijom. Za pohranukemikalija na raspolaganju su dva ormara. Za pohranu osjetljivih kemikalija koristi se kombiniranihladnjak (+4/ −20).Oprema opće namjeneSukladno nužnim postupcima u pripremi uzoraka, pripremi polutankih i ultratankih rezova tedobivanju elektronskomikroskopskih snimka oprema je slijedeća:Binokularna lupa, ZeissPrimjena: mikrosekcija dobivenih uzoraka prije daljnje obradeOprema za razvijanje, ispiranje i sušenje filmovaAparat za povećavanje slika, format negativa 6 x 9 cmPrimjena: dobivanje slika iz negativaOprema za razvijanje i ispiranje elektronskomikroskopskih slikaAparat za sušenje slika, lampa za tamnu komoru, sat za mjerenje trajanja ekspozicijeMikroskop, ZeissPrimjena: analiza polutankih rezova, odreñivanje rezne plohe za ultratanke rezove.Oprema specifične namjeneElektronski mikroskop Philips EM 420 s ugrañenom automatskom kamerom za slikanjeultratankih rezova• Primjena: analiza ultratankih rezova• Sustav za obradu i analizu slika139

• Ultramikrotom Reichert, Austria• Primjena: rezanje polutankih i ultratankih rezova• Aparat za pravljenje staklenih noževa LKB, Type 7801B• Primjena: izrada noževa za rezanje polutankih i ultratankih rezova• Peć za polimerizaciju• Primjena: procesiranje uzoraka u smoliKorištenje prostora i opremeNavedena oprema koristi se za izradu i elektronskomikroskopsku analizu ultratankih rezova zapotrebe:• poslijediplomske edukacije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera uOsijeku• znanstveno istraživačkog rada u okviru projekta "Odreñivanje uloge gena u razvojuživčanog sustava miša", glavni istraživač prof. dr. Lj. Kostović-Knežević, broj projekta108117• suradnje s prof. O.P. Ottersenom, Centre for Molecular Biology and Neuroscience(imunoelektronska mikroskopija)• dijagnostike neuromuskularnih degenerativnih oboljenja, tumora te drugih bolesti (popotebi) u suradnji s Kliničkim zavodom za Patologiju i sudsku medicinu, Kliničke bolniceOsijek.2. Zavod za mineralni metabolizamVoditelj : prof.emeritus, prof. dr.sc. Antun TucakOpis prostora zavodaZavod je smješten u podzemnoj etaži Zgrade temeljnih biomedicinskih znanosti Medicinskogfaklulteta Osijek. Sastoji se od dvije meñusobno povezane prostorije od tridesetak m 2 . Uznanstvenoistraživačkom radu Zavod koristi opremu Odjela za medicinsku biokemiju za analizu serumai urina koja je radi jedinstvene tematike istraživanja ovdje navedena. Zavod nema opreme općenamjene, nego samo specifične namjene.Zavod za mineralni metabolizamRengen ureñaj: GENERAL ELECTRIC MEDICAL SYSTEMS S.A., LUNAR PRODIGY #64575Namjena: denzitometrija kostijuOdjel za medicinsku biokemiju:• Infracrveni spektrofotometar: FTIR-8400/8900, SHIMATZU CORPORATION, za analizusastava bubreznih kamenaca• Biokemijski analizator: OLYMPUS AU400, OLYMPUS, za metaboličku obradu seruma i urina• Biokemijski analizator: DIMENSION RxL, DADE BEHRING, za metaboličku obradu seruma iurina• Analizator plinova i urina: STAT PROFIL M, NOVA BIOMEDICA, za oderñivanje ioniziranogkalcija i magnezija• Mikroskopija i digitalna fotografija: IQ TM 200, IRIS, za automatsku analizu urina i urinskogsedimenta• Osmometar: OSMOMETAR AUTOMATIC, KNAUER, za odreñivanje osmolalnosti• pH metar: pH METER 765 CALIMATIC, KNICK, za oreñivanje kiselosti urina140

• Plameni fotometar: IL943, INSTRUMENT LABORATORY, za odreñivanje natrija i kalija userumu.Korištenje opremeNavedena se oprema koristi za edukaciju studenata poslijediplomskog studija i za rad naaktuelnim znanstvenoistraživačkim projektima (vidi 4.3). Zavod za mineralni metabolizam imarazgranatu znanstvenoistraživačku suradnju u zemlji i inozemstvu:• Institut ˝Ruñer Bošković˝, Bijenička Cesta 54, Zagreb, Croatia• Voditelj: Doc. VesnaBabić-Ivančić• Institut za Medicinska Istraživanja i Medicinu Rada, Zagreb, Croatia• Voditelj: Doc. Selma Cvijetić• Casali Institute of Applied Chemistry, The Hebrew University, Givat Ram Campus,• 91904 Jerusalem, Israel• Voditelj: Dr. Füredi-Milhofer Helga• Paffenbager Research Center, American Dental Association Foundation, National Instituteof Standards and Technology, Gaithersburg, MD 20899, USA• Voditelj: Dr. Milenko Marković• Urologicka Klinika 1, Lekarske Fakulty, UK Praha, Republika Češka• Voditelj: Prof. Dr. Jan Dvoraček• Urologische Klinik und Poliklinik, Klinikum der Johannes-Gutenberg-Univerität,• Mainz, Njemačka• Voditelj: Prof. Dr. Rudolf Hohenfellner• Klinik für Urologie, Kinderurologie und Urologische Onkologie, Kliniken• Essen-Mitte, Evangelische Krankenhaus, Huyssens-Stiftung, Essen, Njemačka• Voditelj: Prof. Dr. Darko Kröpfl• Semmelweis Orvosudomanyi Egyetem, Urologiai, Klinika Budapest, Mañarska• Voditelj: Dr.Imre Romiczs• Indiana University School of Medicine, Bornhill Dr., Indianapollis, Indiana, USA• Voditelj: Prof. Dr. Janet M. Hock• University of Connecticut Health Center, Farmington Av. 263, Farmington, CT 06032, USA• Voditelj: Prof. David W. RoweVoditelj: prof.dr.sc. Gordan LaucOpis laboratorija3. Laboratorij za kemiju i biokemijuLaboratorij je površine tridesetak m 2 , sa stolovima biokemijskog tipa sa svim potrebnimpriključcima (struja, voda, plin).Oprema opće namjeneOd laboratorijske opreme za opće namjene u ovom su laboratoriju smješteni:• 2 vodene kupelji za zagrijavanje otopina, reagensa, uzoraka i sl.• Digitalna vaga Mettler-Toledo. Glavna upotreba: vaganje miligramskih količina kemikalija,reagensa, i sl.141

• Magnetska mješalica s grijačem i mućkalica ("vortex") za miješanje i otapanje kemikalija smogućnosti zagrijavanja otapala i otopine odnbosno za brzo i jako mućkanje komponentiotopine u epruveti.Oprema specifične namjeneOd laboratorijske opreme specifične namjene ovdje se nalaze:• Spektrofotometar Lambda Bio Perkin Elmer. Glavna primjena: spektrofotometrijskaanaliza.• Čitač mikrotitarskih pločica Victor Perkin Elmer. Glavna primjena: za analizu fluorescencije,luminiscencije i apsorbancije u velikom broju uzoraka.Korištenje prostora i opremeNavedena oprema koristi se najprije u znanstvenoistraživačkom radu na projektima MZOŠ"Glikozilacija proteina i humani lektini u zdravlju i bolesti", glavni istraživač prof.dr.sc. Gordan Lauc i"Uloga gangliozida u sazrijevanju plastičnosti mozga", glavni istraživač prof.dr.sc. Marija Heffer-Lauc.Oprema se koristi i za potrebe nastave iz kolegija Medicinska kemija i biokemija. Navedenu opremuopće i specifične namjene koriste kao zajedničku opremu i ostali istraživači na Medicinskom fakultetu.Voditelj: doc.dr.sc. Damir ZucićOpis laboratorija4. Laboratorij za bioinformatikuLaboratorij se sastoji od glavne prostorije na prvom katu, površine 33 m 2 , pomoćne prostorije,površine 5 m 2 i ureda površine 11 m 2 , na drugom katu zgrade. Veći dio godine laboratorij se koristi zabioinformatička istraživanja i kao ured za pripremu složenijih dokumenata i prezentacija. U laboratorijuse nalaze 4 reda stolova, a u svakom redu po 4 radna mjesta. Laboratorij trenutno raspolaže s ukupnotri računala, dva crno-bijela laserska pisača i jednim laserskim pisačem u boji. Sva raspoloživaračunala kvalitetno su priključena na fakultetsku računalnu mrežu. U planu je nabavka i instalacijabežične mreže, s repetitorom na susjednoj zgradi. Bežična mreža pokrivala bi cijelu južnu fasaduzgrade, što uključuje većinu ureda i laboratorija, pa tako i laboratorij za bioinformatiku.Oprema namijenjena bioinformatičkim istraživanjima• Računalo radnog takta 1,7 GHz Računalo s procesorom radne frekvencije 1,7 GHz, s 256MB radne memorije, diskom od 40 GB, monitorom od 21 inča i operacijskim sustavomLinux koristi se za razvoj poslužitelja za predviñanje sekundarne strukture membranskihproteina i za razvoj programa Garlic. Garlic je prvi (i još uvijek jedini) hrvatski znanstveniprogram uvršten u operacijski sustav Linux. Niz najpoznatijih distribucija ovogoperacijskog sustava popularnog meñu znanstvenicima u ponudi sadrži i Garlic, programza vizualizaciju i analizu molekularnih struktura.• Računalo radnog takta 2,4 GHz Računalo s procesorom radne frekvencije 2,4 GHz, s 256MB radne memorije, diskom od 40 GB i monitorom od 19 inča koristi se za testiranjeposlužitelja za predviñanje sekundarne strukture proteina, kao i za ostale poslove ulaboratoriju za bioinformatiku. Kada nije zauzeto, računalo je na raspolaganju studentima,za izradu seminara i radova. Računalom se takoñer koriste i ostali djelatnici Fakulteta zaizradu složenijih dokumenata i prezentacija, te za pripremu i ispis dokumenata u boji.• Računalo radnog takta 566 MHz Starije računalo koje se povremeno koristi zajednostavnije poslove. Radna frekvencija 566 mMHz, 256 MB memorije, disk od 20 GB imonitor od 14 inča.Oprema specifične namjeneLaboratorij trenutno ne raspolaže opremom specifične namjene. Ukoliko raspoloživa sredstvana projektu 0219031 budu dopuštala, planira se nabavka ureñaja za pohranu velike količine podataka(RAID array).Korištenje prostora i opreme142

Navedena oprema koristi se u najvećoj mjeri u radu na znanstveno-istraživačkom projektu"Vizualizacija i analiza struktura i sekvenci membranskih proteina”, šifra 0219031, glavni istraživačdoc.dr.sc. Damir Zucić. Projekt financira Ministarstvo znanosti, prosvjete i športa Republike Hrvatske.Na spomenutom projektu angažirani su glavni istraživač, doc. dr. sc. Damir Zucić i jedan konzultant,prof. dr. Davor Juretić. Raspoloživom laboratorijskom opremom služe se i drugi djelatnici Medicinskogfakulteta Osijek, kao i jedan vanjski suradnik, fizičar dr. sc. Dario Faj, s Kliničkog odjela za onkologijuOpće bolnice Osijek. Oprema je, prema mogućnostima, na raspolaganju i studentima, za izraduseminarskih, stručnih i znanstvenih radova.5. Laboratorij za histologiju i embriologijuVoditelj: prof. dr. sc. Lj. Kostović-KneževićOpis laboratorijaLaboratorij je u cijelosti opremljen po standardima, sa svim potrebnim priključcima(struja, voda, plin, ventilacija). Za pohranu kemikalija na raspolaganju su dva ormara, jedan sventilacijom za pohranu lako hlapljivih kemikalija, a jedan je neventiliran. Za pohranu osjetljivihkemikalija služi kombinirani hladnjak (+4/ −20).Oprema opće namjeneSukladno nužnim postupcima u dobivanju histoloških preparata opremu laboratorija čini:• Mikroskop, Nikon SE• Primjena: provjera kakvoće histoloških rezova tijekom njihove pripreme• hladno svijetlo, Olympus• Primjena: osvjetljavanje radnog područja tijekom mikrosekcije• Binokularna lupa, Zeiss• Bakterijski termostat, BTE – S, temperaturno područje 30-60 °C• Primjena: prožimanje tkiva parafinom• Gijača ploča• Primjena: zagrijavanje, ravnanje i sušenje parafinskih rezova• Primjena: mikrosekcija histoloških uzoraka i zametaka.Oprema specifične namjene:• Invertni mikroskop s faznim kontrastom, Zeiss Axiovert 25• Primjena: mikroskopiranje živih stanica i neobojenih uzoraka.• Rotacioni mikrotom, Reichert Jung 2040 s mikrometarskom skalom za dobivanje histološkihrezova debljine 0-60µm. Primjena: rezanje serijskih histoloških rezova• Klizni mikrotom, Leica SM 2000R s mikrometarskom skalom za dobivanje histoloških rezovadebljine 0-60µm. Primjena: rezanje celoidinskih histoloških rezova• Histološki noževi i različite vrste histoloških oštrica, topla kupeljKorištenje prostora i opremeNavedena se oprema koristi za izradu rutinskih histoloških i imunohistokemijskih preparata zapotrebe:izvoñenje praktične nastave (vježbi i demonstracija) iz predmeta Histologija i embriologija nadodiplomskom studiju Medicinskog fakulteta u Osijekuposlijediplomske edukacije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku(demonstracije i vježbe)znanstvenoistraživački rad magistranata i doktoranata koji pohañaju Magistarski / doktorskiposlijediplomski studij:143

N. Stević, dr. med.: Istraživanje razvojnih sposobnosti mišjeg zametka u eksperimentalnomsustavu kulture in vitro. Magistarski rad. Medicinski fakultet, Sveučilište J.J. Strossmayera uOsijeku, 2004. Mentor: doc. dr. sc. T. Belovariizrada doktorske disertacije T. Bačun, dr. med.: Ekspresija adhezijskih molekula endotelnihstanica u hiperglikemiji i umjerenoj hiperhomocisteinemiji in vitro (u tijeku). Mentor: doc. dr.sc. T. Belovariznanstvenoistraživački rad u nekoliko znanstvenoistraživačkih projekata:a) "Odreñivanje uloge gena u razvoju živčanog sustava miša", glavni istraživač prof. dr. Lj.Kostović-Knežević (broj projekta 108117)b) suradnja s Laboratorijem za neurogenetiku, citogenetiku i razvojnu genetiku, Hrvatskoginstituta za istraživanje mozga u sklopu znanstvenoistraživačkog projekta "Ekspresija i ulogabjelančevine jezgrice Nol1 u miša", glavni istraživač prof. dr. sc. S. Gajović (broj projekta108402)c) suradnja s doc. dr. sc. Lj. Glavaš-Obrovac, Odsjek za molekularnu patofiziologiju, Kliničkabolnica Osijekd) suradnja s Prof. O. P. Ottersenom, Centre for Molecular Biology and Neuroscience, Universityof Osloe) povremena suradnja s drugim Ustanovama i Fakultetima (Odsjek za biologiju Filozofskogfakulteta) Sveučilišta JJ Strossmayera5. popularizacija znanosti u okviru Festivala znanosti održanih 2004. i 2005. godine.Voditelj: prof. dr. Marija Heffer-LaucOpis laboratorija6. Laboratorij za neurobiologijuLaboratorij je površine dvadesetak m 2 , ureñen prema biokemijskom principu, sa radnimstolovima na dva uzdužna zida. Uza zid na ulazu u sobu je kombinirani frižider (+4°C i -28°C)namijenjen čuvanju protutijela, rezova za imunohistokemiju i kemikalija koje se čuvaju na ovimtemperaturama.Oprema opće namjene• Opercioni mikroskop (Carl Zeiss) namijenjen operacionim zahvatima na malim životinjama kojipostiže maksimalno povećanje 2,5 puta. Posebno se koristi prilikom studija lezija centralnog iperifernog živčanog sustava, te adrenalektomijama i sličnim malim zahvatima.• Kriostat Leica CM3050 S namijenjen kriostatskim rezovima malih i velikih smrznutih uzoraka teu tu svrhu opremljen mikrotomskim podlošcima za nož i jednokratne mikrotomske žilete.• Termostat (Termo medicinski aparati Bodalec) namijenjen sušenju preparata i kontroliranimkemijskim reakcijama koje se izvode na odreñenoj temperaturi. Namijenjen je temperaturamado 300°C).• Termostatirana imerziona vodena kupelj (Termo medicinski aparati Bodalec) volumena 10litara, stolni model, operativnog raspona temperature od +10 do 99,9 °C namijenjenazagrijavanju epruveta i manjeg laboratorijskog posuña pri kemijskim reakcijama na odreñenojtemperaturi.• Magnetska mješalica sa grijačem, motorna mućkalica i tresilica (Unitwist 300) namijenjenakontinuiranoj agitaciji preparata i uzoraka prilikom postupka inkubacije.• Set Eppendorf mikropipeta 0.5 do 1000 mikrolitara. Glavna primjena: precizno pipetiranjeuzoraka mikrolitarskih volumena.Oprema specifične namjene144

• Set kirurškog pribora namijenjen kirurškim zahvatima na malim životinjama. Set uključujeslijedeće instrumente: držač skalpela No.3; škare preparir Sayer 12, 5 cm; pinceta kirurškaAdson 12 cm; pinceta kirurška Micro-Adson 12 cm; pinceta mikro šav 6,0x0,7 mm; otvaračWeitlaner oštro-oštro 11 cm; iglodržač Mayo-Hegar 16 cm, tanki model; igla vodilicaSchmieden 24 cm; žlica USA Fig 16 cm; disektor za duru po Miliganu 21 cm; kiretadermatološka 3mm.• Staklene laboratorijske kadice za tankoslojnu kromatografiju (set od dvije) namijenjenerazvijanju TLC ploča u organskim otapalima.• Dremel mikro-brusilica sa pripadajućim nastavcima, namijenjena mikrokirurškim zahvatimaotvaranja lubanje kod laboratorijskih životinja.• Set Hamilton staklenih pipeta (10 do 100 µm) namijenjen preciznom doziranju organskihotopina.• Desaga rezač ploča za tankoslojnu kromatografiju namijenjenih preciznom rezanju ploča nastaklenoj podlozi.• Stakleni eksikator volumena 10L s pripadajućom vakumskom pumpom, namijenjen sušenjuploča za tankoslojnu kromatografiju.Korištenje prostora i opremeNavedena oprema koristi se u znanstvenoistraživačkom radu projekta 'Uloga gangliozida usazrijevanju i plastičnosti mozga'. Projekt se bavi istraživanjem uloge mijelinizacije u razvoju mozgamiša, te komparativnim razumijevanjem ovog procesa i njegovih molekularnih markera kodvertebrata. Projekt obuhvaća studiju knock-out (KO) miševa koji su dizajnirani sa defektima u sinteziglikosfingolipida (KO na GM2-sintetazu, GD3 sintetazu, molekulu MAG, sijalil-transferazu 3, tedvostrukim KO: GM2/MAG) sa posebnim osvrtom na sposobnost regeneracije centralnog i perifernogživčanog sustava. Dio opreme se koristi i u vježbama poslijediplomske i dodiplomske nastave zademostraciju histoloških i imunokemijskih metoda, te demonstarciju izvoñenja malih kirurških zahvata.Ovo je laboratorij otvorenog tipa pa se kolege koje trebaju neku opremu, uz predbilježbu potrebnoginstrumenta, mogu njima poslužiti.Voditelj: prof.dr.sc. Gordan LaucOpis laboratorija7. Laboratorij za analizu DNALaboratorij se sastoji od tri prostorije ukupne površine oko osamdeset m 2 , biokemijskog tipa sdvostrukim i dvostranim biokemijskim stolom u sredini i uz rub laboratorija. Biokemijski stolovi imajusve potrebne priključke (struja, voda, plin). U laboratoriju se nalaze i tri hladnjaka; jedan na +4°C,drugi na -20°C, i treći ne -80°C, a služe za čuvanje kemikalija i biološkog materijala te dva zatvorenaventilirana ormara za čuvanje kemikalija. Tu se nalazi i sedam računala od kojih su tri vezana zaopremu.Oprema opće namjeneOd laboratorijske opreme za opće namjene u ovom su laboratoriju smješteni:Digitalne vage. Glavna upotreba: vaganje miligramskih količina kemikalija, reagensa, i sl.Magnetske mješalice s grijačem 3 kom., motorne mućkalice 3 kom.Minicentrifuge. Glavna upotreba: za kratka centrifugiranja prilikom pripreme uzoraka.Tresilica a s grijačem Biosan (thermo shaker), 2 kom. Glavna upotreba: za zagrijavanje uzorakaprilikom pripreme za elektroforezu.Stolni pH metar Mettler s elektrodom. Glavna primjena: podešavanje pH otopina, otapala, pufera isl.2 seta Eppendorf mikropipeta 1-2500 mikrolitara. Glavna primjena: precizno pipetiranje uzorakamikrolitarskih volumena.145

Eppendorf 5702 centrifuga, operativne brzine 4400 rpm (3000 rcf). Glavna primjena: zaodjeljivanje uzoraka.Microfuge 22R Centrifuge Beckman Coulter, operativne brzine do 14000 rpm (18000 rcf), rasponatemperature od -10°C do 40°C. Glavna primjena: za odjeljivanje uzoraka.Sterilizator-sušionik ST-120 Inko. Glavna primjena: za suhu sterilizaciju materijala i pribora.Autoklav Omega uniclave 134 Prestige Medical. Glavna primjena: služi za sterilizaciju čvrstihinstrumenata.Homogemnizator Blender Cole-Parmer. Glavna primjena: za miješanja velikom brzinom, kao i zausitnjavanje životinjskog tkiva, povrća, sastojaka hrane, biljnih materijala i drugih supstanci.Laminar KTV2, Klima oprema. Opremljen UV lampom i sustavom za ispuhavanje zraka. Glavnaupotreba: priprema uzoraka za PCR.Liofilizator ThermoSavant. Glavna primjena: za uparavanje velikih volumena otopina.SpeedVac ThermoSavant. Glavna primjena: za koncentriranje manjih volumena otopina.Rotacioni evaporator Fisher Science. Glavna primjena: uparavanje organskih otapala.Oprema specifične namjeneOd laboratorijske opreme specifične namjene ovdje se nalaze:ABI PRISM TM 310 Genetički analizator, Applied Biosystems. Glavna primjena: kapilarnaelektroforeza za analizu PCR-produkata u svrhu odreñivanja genotipa ili sekvence DNA.Genetic Analyzer posjeduje jednu kapilaru tako da se prilikom jednog ciklusa obrañuje jedanuzorak.ABI PRISM 3130 Genetički analizator, Applied Biosystems. Glavna primjena mu je jednaka kao ikod ABI PRISM 310, ali ovaj ureñaj posjeduje 4 kapilare tako da istovremeno može obrañivati4 uzorka.PCR System 9700, Applied Biosystems. Glavna primjena: za umnažanje nukleinskih kiselina.PCR System 2400, Applied Biosystems. Glavna primjena: za umnažanje nukleinskih kiselina 7000Sequence Detection System (real-time PCR), Applied Biosystems. Glavna primjena: zaamplifikaciju nukleinskih kiselina i analizu PCR-produkata (kvantifikacija, detekcija mutacija,genotipizacija SNP-a).Korištenje prostora i opremeNavedena oprema koristi se najprije u znanstvenoistraživačkom radu na projektima MZOŠ"Glikozilacija proteina i humani lektini u zdravlju i bolesti", glavni istraživač prof.dr.sc. Gordan Lauc i"Uloga gangliozida u sazrijevanju plastičnosti mozga", glavni istraživač prof.dr.sc. Marija Heffer-Lauc.Oprema se koristi za forenzičku analizu DNA koje provodimo u sklopu procesa identifikaciježrtava Domovinskog rada (temeljem Ugovora s Upravom za zatočene i nestale Ministarstva branitelja,obitelji i meñugeneracijske solidarnosti). Navedenu opremu opće i specifične namjene koriste kaozajedničku opremu i ostali istraživači na Medicinskom fakultetu.Voditelj: prof.dr.sc. Ante TvrdeićOpis laboratorija8. Laboratorij za farmakologijuLaboratorij je površine tridesetak m 2 , biokemijskog tipa, sa dvostrukim i dvostranimbiokemijskim stolom u sredini. Biokemijski stol ima sve potrebne priključke (struja, voda, plin). Ulaboratoriju su smješteni frižider za čuvanje lijekova, kemikalija i biološkog materijala (kombinirani+4ºC i -28 ºC), dva zatvorena ormara za kemikalije i lijekove, jedan neventilirani i jedan ventilirani (zalako hlapljive kemikalije).Oprema opće namjene146

Od laboratorijske opreme opće namjene u Laboratoriju za farmakologiju smješteni su:Analitička, digitalno regulirana vaga Mettler-Toledo AB204-S, čitljivosti 0,1 mg/preciznosti 0.1 mg,kapaciteta 220 g. Glavna upotreba: vaganje miligramskih količina lijekova, reagensa, enzima,hormona itd.Termostatirana, imerziona vodena kupelj treskalica, operativnog raspona temperature od +10 do99,9 °C. Glavna upotreba: inkubacija biološki uzoraka (suspenzije tkiva, plazma i sl.) salijekovima uz miješanje uzoraka na precizno reguliranoj temperaturi za receptorsku kinetiku,enzimsku kinetiku i slično.“High speed” centrifuga Avanti 30 Beckman, operativne brzine do 30 000 rpm (64 400 g ili RCF),raspona temeperature 2-40 ºC, sa dva kutna rotora F2024H (epruvete 0,25 ml; maks. Brzina 7200 -64 400g) i F0630 (epruvete 30 – 38 ml; maks. brzina 59680 g). Glavna primjena: izolacijasubcelularnih organela (membrane, jezgre,. mitohondriji) difrencijalnim centrifugiranjem.Motorni homogenizator Tehtnica, maksimalna brzina 3000 rpm, sa teflonskim tučkom. Glavnaprimjena: homogenizacija parenhimskih tkiva (mozak, jetra itd.).Stolni pH metar Radiometar s elektrodom. Glavna primjena: podešavanje pH otopina, otapala,pufera za inkubaciju itd.Magnetska mješalica s grijačem, motorna mućkalica (vortex) .Set Eppendorf mikropipeta 0.5 -1000 mikrolitara; dispenzor multipeta Glavna primjena: višekratno,brzo pipetiranje mikrolitarskih i mililitarskih volumena.Ugo Basile giljotina. Glavna primjena: postupak žrtvovanja laboratorijskih životinja (glodavci)dekapitacijom.Oprema specifične namjeneOd laboratorijske opreme specifične namjene u Laboratoriju za farmakologiju smješteni su:24 sample Brandel Harvester s vakum pumpom i spremnicima za skupljanje otpadnog materijala.Glavna primjena: Receptorska farmakologija; odvajanje lijeka vezanog za receptor od slobodnoglijeka, nevezanog za receptor i to istovremeno u 24 uzoraka; hvatanje frakcije lijeka vezanog zareceptor na fiberglas papir istovremeno iz 24 uzoraka.Kompletni ureñaj za Pasivno izbjegavanje (Set up for Passive Avoidance Test) sa čitačem Glavnaprimjena: Bihevioralna farmakologija; ureñaj testira memoriju u živih štakora i tim se testom moguispitati učinci lijekova koji pospješuju memoriju (promnestici) ili imaju anksiolitički učinak, kao i učinakonih supstanci (toksina) koje izazivaju anksiogeni (napad panike) i amnestički (gubitak pamćenja)učinak.Ugo Basile analgezimetar. Glavna primjena: Bihevioralna farmakologija; ureñaj testira mehančki pragboli u živih, imobiliziranih štakora i njime se testira učinak potencijalnih analgetika.Aparat za mjerenje termalne boli plantarnim Hargraves testom. Bihevioralna farmakologija; ureñajtestira termalni prag boli u živih, slobodno pokretnih štakora i njime se testira učinak potencijalnihanalgetika.5. Kupelj sa dvije komorice za izolirane organe, izometrijskim, izotoničkim transducerom idvokanalnim čitačem “Gemini” sa modulom za kontrakciju mišića i modulom zakardiotokografiju. Glavna primjena: Farmakologija na izoliranim organima; ureñaj mjeri snagukontrakcije i tenziju u izoliranim mišićnim organima životinja kao što su komad krvne žile,traheje, uterusa, aurikula srca. Njime se testira učinak nekih lijekova na izolirane mišićneorgane (vazodilatatori, brionhodilatatori, tokolitici itd.).Korištenje prostora i opremeNavedena oprema koristi se ponajprije u znanstvenoistraživačkom radu na projektu“Etiofarmakologija anksioznosti”, šifra 0219081, glavni istraživač prof.dr.sc. Ante Tvrdeić. Projektfinancira MZOŠ RH. Na spomenutom projektu su angažirani, osim glavnog istraživača, 2 konzultanta, 3istraživača i 1 novak.147

Od 2004. godine, u istom laboratoriju i na istoj opremi započinje i realizacija projekta"Farmakodinamsko probiranje", glavni istraživač prof.dr.sc. Ante Tvrdeić. Projekt je zamišljen kaoznanstveni i stručni projekt za potrebe farmaceutske industrije. U ovom trenu projekt je usredotočenna farmakodinamsko probiranje novih lijekova za potrebe Belupa lijekovi i kozmetika d.o.o., Sektorrazvoja i kakvoće, Služba istraživanja. Služba istraživanja, Sektor razvoja i kakvoće Belupa d.d.o. je diovrijedne laboratorijske opreme specifične namjene navedene pod 5., bespovratno ustupila nakorištenje Laboratoriju za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Osijeku.Dio laboratorijske opreme koristi se i u nastavi iz Farmakologije za studente dodiplomnskogstudija medicine, gdje se u vježbama na živim laboratorijskim životinjama demonstriraju učincilijekova.Navedenu laboratorijsku opremu opće i specifične namjene koristi kao zajedničku opremu višelaboratorija Medicinskog fakulteta u Osijeku (Laboratorij za kemiju i biokemiju, Laboratorij za analizuDNA, Laboratorij za neurobiologiju) i više znanstvenoistraživačkih projekata iz različitih granabiomedicine (projekt “Glikozilacija proteina i humani lektini u zdravlju i bolesti”, glavni istraživačprof.dr.sc. Gordan Lauc; projekt “Uloga gangliozida u sazrijevanju plastičnosti mozga”, glavniistraživač prof. dr.sc. Marija Heffer – Lauc i drugi).9. Laboratorij za staničnu elektroforezuVoditelji: Prof.dr. Domagoj Sabolović i doc.dr. Jerko BarbićOpis laboratorijaLaboratorij je površine 30 m 2 , biokemijskog tipa s dvostrukim i dvostranim laboratorijskimstolom u sredini s priključcima za vodu,struju i plin. U laboratoriju se nalazi i kombinirani hladnjak i +4i – 28 C.Oprema opće namjene1.pH-metar Hanna Instuments 84172.ureñaj za skupljanje frakcija (fraction collector Frac-100)Oprema specifične namjeneUreñaj za staničnu elektroforezu.Ovaj ureñaj sastoji se od sljedećih djelova: multitracker, generator, switch panel, box,transformator, procesor, tastatura, monitor, printer, ureñaj za protok, ureñaj za ispiranje,sustav 4 spojene posude, centralni ureñaj s mikroskopom,lijevak i ureñaj za vodeno hlañenjeUreñaji potrebni za analizu proteina (Western blott)Gel air drying sistem. Glavna namjena sušenje gelova nakon elektroforeze.Subcell GT agarose gel electrophoresis systems (vodoravni sustav za elektroforezu)Mini trans-blot electrophoretic transfer cell (vertikalni sustav za elektroforezu proteina na SDSPAGE gelu)Mini protean 3 cellConsort E844 electrophoresis power supply (sustav za regulaciju napona i vodljivosti)Consort E321 SET (sustav za regulaciju napona i vodljivosti)SCIE PLAS power supply (sustav za regulaciju napona i vodljivosti)Power pac basic BIORAD power supply (sustav za regulaciju napona i vodljivosti)Korištenje prostora i opremeNavedena oprema koristi se u znanstvenoistraživačkom radu na projektu Destrukcija tumoramagnetskim nanočesticama vezanim uz protutijela brij projekta 0219062, glavni istraživač Prof. dr. sc.Domagoj Sabolović. Projekt financira Ministarstvo znanosti, prosvjete i športa Republike Hrvatske.Prostor i oprema ovog laboratorija koristiti će se u ispitivanju mehanizama nastanka imunološke148

tolerancije na alotransplantat bubrega (stanična kultura, in vitro aktivacija i polimorfizam gena zacitokine). Dio opreme koriste ostali laboratoriji Medicinskog fakulteta u Osijeku.Opis laboratorija10. Laboratorij za mikrobiologijuLaboratorij se sastoji od četiri meñusobno povezane prostorije ukupne površine pedesetakm2: centralni laboratorij, praonica laboratorijskog posuña s ureñajem za demineralizaciju vode,prostorija za sterilizaciju i autoklaviranje i spremište. U centralnoj i najvećoj prostoriji u središtu senalazi dvostrani laboratorijski stol koji ima sve potrebne priključke (struja, voda, plin). Pored toga ulaboratoriju su smještene zatvorene police za odlaganje laboratorijskog posuña, nehlapljivih,nezapaljivih i netoksičnih kemikalija, te ledenica na -20 oC, i hladnjak na +4 oC za čuvanje lijekova,kemikalija i biološkog materijala te dva zatvorena ormara za kemikalije i lijekove.Laboratorijska oprema:Kontrastno-fazni mikroskop sa svijetlim i tamnim poljem, Olympus CX41, s digitalnom kameromOlympus 5060 visoke rezolucije (5 mpix),Stolna centrifuga Tehntica, brzina do 6000 o/min, s kutnim rotorom za 30 epruveta zapremine 15mlUreñaj za suhu sterilizaciju s regulacijom temperature (od 50 do 200 o C) i vremena sterilizacije,kapaciteta 120 LAutoklav za sterilizaciju mikrobioloških hranjivih podloga s digitalnom kontrolom temperature ivremena sterilizacije, volumena 100 L, te dvije košare za sterilizaciju,Bakteriološki termostat za aerobnu kultivaciju s regulacijom temperature od + 20 do + 70 o C,kapaciteta 150 L opremljen unutrašnjim utičnicama (220 V, 50 Hz),Bakteriološki termostat za anaerobnu kultivaciju MEMMERT VO 500 s vakuum pumpom iregulacijom temperature od +20 do o C, volumen 75 L,Perilica laboratorijskog posuñaDemineralizatorElektrična vaga (na 2 decimale, max. 1200 g, d=10 mg),Električna mućkalica (“Vortex mixer”) sa spektrom brzina i automatskim startom,Električna imerziona vodena kupelj s preciznim termostatom, regulacija temperature od o C do o C,volumen 12 L,Električna drmalica s regulacijom frekvencije i s mogućnošću promjene moda protresanja(recipročni / orbitalni / vibrirajući),Set mikropipeta 20 - 5000 mikrolitara. Glavna primjena: precizno pipetiranje uzoraka (pripremerazrjeñenja lijekova odreñene koncentracije i sl.) mikrolitarskih volumenaDispenzor multipeta, Glavna primjena: višekratno, brzo pipetiranje mikrolitarskih i mililitarskihvolumena.Korištenje prostora i opremeNavedena oprema koristi se ponajprije u znanstvenoistraživačkom radu na projektu“Djelovanje subinhibicijskih koncentracija antibiotika”, šifra 0219281, glavni istraživač prof. dr. sc.Jasmina Vraneš, dr. med. Projekt financira Ministarstvo znanosti, prosvjete i športa RepublikeHrvatske. Na projektu je osim glavnog istraživača angažirano 11 istraživača, 7 konzultanata i tehničkoosoblje.Dio laboratorijske opreme koristi se i u nastavi iz Medicinske mikrobiologije i parasitologije zastudente dodiplomskog studija medicine i poslijediplomskog studija, za pripremu vježbi, izradupreparata, izradu specifičnih seroloških i drugih testova.149

11. Laboratorij za citogenetikuVoditelji: Prof.dr.sc. Marija Heffer-Lauc i dr. sc. Lukrecija Brečević, viši znanstveni suradnikOpis laboratorijaLaboratorij za citogenetiku se sastoji od dvije prostorije čija je pojedinačna površina neštomanja od dvadesetak m 2 , ureñenih kao tamna komora za mikroskopiranje, odnosno laboratorij zastanične kulture. Laboratorij koji služi kao tamna komora je opremljen radnim stolovima zamikroskopiranje, te pomoćnim ormarićima za odlaganje preparata i potrošnog laboratorijskogmaterijala.Laboratorij za stanične kulture ima radni stol sa priključcima za struju, vodu i plin (slivnik odmaterijala otpornog na organska otapala), kombinirani frižider (+4°C i -28°C) namijenjen čuvanjumedija i kemikalija koje treba čuvati na ovim temperaturama, a koje se koriste u staničnim kulturama.Ova je prostorija opremljena UV lampom za sterilizaciju prostora.Oprema opće namjeneLaminar (Uniflow-aura VF72) sa priključcima za struju i plin koji se koristi kao sterilni kabinetu pripremi primarnih staničnih kultura raznog porijekla, a osobito periferne krvinamijenjene klasičnoj citogenetici.Eppendorf centrifuga 5804 R sa rotorima za epruvete različitih volumena i mikrotitarskepločice koja se koristi u različitim procesima pripreme i održavanja staničnih kultura.Fazno-kontrasni mikroskop Olympus CX41 koji je glavno pomagalo u promatranjuneobojenih, živih staničnih kultura te u pripremi preparata leukocita periferne krvi.Stolna imerziona vodena kupelj WB4, Biosan, namijenjena zagrijavanju medija te pomoćnimoperacijama u pripremi staničnih preparata leukocita periferne krvi.Inkubator Hera cell sa pripadajućom CO 2 bocom, namijenjen uzgajanju staničnih kulturarazličitog porijekla.Disekcijski mikroskop Olympus SZX12 sa monitorom TM-A14PN, digitalnom kamerom ihladnim svjetlom KL1500 LCD čija je osnovna namjena disekcija tkivnih uzoraka izfetalnog tkiva namijenjenog primarnim staničnim kulturama.Fluorescentni mikroskop Zeiss Axioskop 2 sa motoriziranim objektivima opremljen digitalnomkamerom Olympus DP70, na kojemu je crveni, zeleni i plavi filter. Mikroskop jenamijenjen analizi imunohistokemijskih preparata tkiva kao i svim drugim pripravcimastanica označenim fluoroforama.Bombola za tekući dušik zapremine 50L, namijenjena čuvanju uzoraka staničnih kultura.Oprema specifične namjeneFluorescentni mikroskop Olympus BX61 opremljen sustavom Applied imaging za snimanje ianalizu kromosoma u klasičnoj i FISH citogenetskoj analizi. Ovaj se mikroskop koristi isključivo udijagnostici kromosomskih aberacija te analizi kariograma pacijenata.Korištenje prostora i opremeNavedena oprema se koristi u citogenetičkoj dijagnostici. Laboratorij je otvorenog tipa u tolikošto se u njemu mogu raditi stanične kulture najrazličitijeg tipa pa se ovim prostorom koriste i dvaprojekta. Jedan projekt koristi opremu u tamnoj komori namijenjenu mikroskopskoj analizi nakonimunohistokemije. Drugi projekt koristi prostor laboratorija za stanične kulture u svrhu uzgojaleukocita i njihove stimulacije citokinima.Klinička Bolnica OsijekTemeljem posebnog ugovora s KB Osijek, fakultet se u nastavi i znanstvenoistraživačkom radukoristi dodatnim prostorom i opremom Kliničke bolnice Osijek. U nastavi se koristi ukupno10predavaonica i seminarskih učionica sa 400 mjesta, Predavaonice i seminarske učionice su opremljeneračunalom i digitalnim projektorom, grafoskopima i dijaprojektorima. Znanstvenoistraživački radobavlja se na klinikama, odjelima i dijagnostičkim laboratorijima Kliničke bolnice Osijek.150

Znanstvena jedinica za klinička istraživanja je ustrojbena jedinica koja se brine za poticanje isve aspekte organizacije i izvedbe znanstvenoistraživačkog rada u KB Osijek. Znanstvena jedinica je uovlasti uprave KB Osijek. Trenutno, u Znanstvenoj jedinici za klinička istraživanja odvija se istraživačkirad na 5 znanstvenoistraživačkih projekata koje financira MZOŠ RH. U okviru Znanstvene jedinicepostoji suradnja sa znanstvenim institutima u zemlji (Institut Ruñer Bošković, Zagreb; Institut zamedicinska istraživanja, Zagreb), te značajna meñunarodna suradnja (Medicinski fakultet u Bruxelesu,Belgija; Medicinski fakultet u Essenu, Njemačka; Medicinski fakultet Fulda, Njemačka; Sveučilište uNashvillu, USA)Od krupne i kapitalne opreme koja se koristi i u znanstvenoistraživačke svrhe u Kliničkoj bolnici Osijektreba istaknuti:Odjel za medicinsku biokemiju: kolorimetri, spektrofotometri, visokotlačna tekuća kromatografija,plinska kromatografija, masena spektrometrija, protočni citometarOdjel za nuklearnu medicinu: automatizirane linije za RIA metodu, kompjuterizirani automatski betabrojač, kompjuterizirani automatski gama brojač, ultracentrifuga, , 3 gama kamere od kojih jedna saSPECT-omOdjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijedčenje: hiperbarična komora, analgezimetar,aparatura za dijagnostiku vitalnih funkcija i terapiju u intenzivnoj njeziRazličite klinike i odjeli KBO: 5 kolor dopler UZV, od kojih 1 4D UZV, specijalizirani ultrazvučni aparatiza kardiologiju, oko, dojku, štitnjaču, ginekologiju, prostatu; endoskopska dijagnostička oprema(ginekologija, interna medicina); Holter EKG, ergometrija (interna medicina)Klinički zavod za radiologiju: 2 spiralna CT aparata, od kojih jedan 16 slojni, NMR aparat jačine 0,5 T,digitalna supstrakcijska angiografija (DSA)Odjel za onkologiju i radioterapiju: linearni akcelerator od 15 MeV, kobaltna bomba, 3 mamografskaaparataKlinika za urologiju, Klinika za kirurgiju: ekstrakorporalni litotriptor udarnim valom (ESWL),endoskopska kirurška oprema (abdomen, urologija)Klinika za neurologiju, Klinika za psihijatriju: EEG, EMG, evocirani potencijali, transkranijski dopler,specifični softver za kognitivne testove (wechsler, volor stroop, PASAT)Klinički zavod za patologiju i sudsku medicinu: imunohistokemijski laboratorij, mikroskopi zafluorescenciju.Odsjek za molekularnu patofiziologijuOdjel za nuklearnu medicinu Kliničke bolnice OsijekVoditelj: doc.dr.sc. Ljubica Glavaš-ObrovacOpis prostoraOdsjek je površine 60 m2. Sastoji se od 4 meñusobno povezana klimatizirana laboratorijskaprostora površine 10-18 m2. Prostorije su opremljene laboratorijskim namještajem primjerenimmetodama koje se koriste u znanstvenom radu i dijagnostici.Oprema opće namjene• pH metar s elektrodom za podešavanje pH otopina, otapala, pufera za inkubaciju ;Analitička, digitalno regulirana vaga, čitljivosti 0,1 mg/preciznosti 0.1 mg, kapaciteta 50g.• Centrifuga sa "swingout" rotorom (Multifuga 3S-R, Heraeus), operativne brzine do 4600rpm raspona temeperature 4-40 ºC; centrifuga s konusnim rotorom (Sorvall), operativnebrzine do 14000 rpm raspona temeperature 4-40 ºC.• Magnetska mješalica s grijačem, motorna mućkalica (vortex), 3 seta mikropipetavarijabilnog volumena 0.5-1000 µl, Pipetor Hirschmann.• Termostatirana, vodena kupelj, stolni model, temperature od +10 do 99,9 °C, mikrovalnapećnica (za kuhanje agaroznih gelova za elektroforezu).151

Oprema specifične namjene• RealTime PCR s računalom i štampačem (Roche). Glavna upotreba: Umnažanje genomskogmaterijala (DNA i RNA).• Kabinet za rad u sterilnoim uvjetima (Uniequip). Glavna upotreba: Osiguranje sterilnihuvjeta za rad sa stanicama u kulturi.• Višekanalni brojač – Chameleon s prijenosnim računalom i štampačem (LKB). Glavnaprimjena: Odreñivanje beta i gama emisije u pokusima s radioaktivno-obilježenimsupstratima. Takoñer rade se i fluorometrijska, luminometrijska i fotometrijska mjerenja.• Invertni mikroskop (Hund). Glavna primjena: Praćenje stanja stanica koje rastu u kulturi.• UV-transluminator (Pharmacia Biotech). Glavna primjena: Vizualizacija i dokumentiranjegelova.• Svjetlosni mikroskop (Zeiss). Glavna primjena: Brojanje stanica koje rastu u kulturi.• CO2-inkubator (Shell). Uzgoj stanica u kulturi in vitro.• Aparat za brojanje beta zračenje (Wallac 1410, Pharmacia). Glavna primjena: Mjerenjeradioaktivno obilježenih supstrata.• Transformator i kadice za elektroforezu. Elektroforeza DNA, RNA i proteina.• Kontejner za tekući dušik (Arpage). Čuvanje stanica i tkiva u tekućem dušiku.• Korištenje prostora i opreme: Oprema se koristi za rad na aktualnim znanstvenim,razvojnim i meñunarodnim projektima (vidi 4.3)Dom zdravlja Osijek, Zavod za javno zdravstvo županije Osječko-baranjske, Općabolnica "Dr. Josip Benčević", Slavonski BrodOd krupne i kapitalne opreme koja se koristi i u znanstvenoistraživačke svrhe u Domu zdravljaOsijek i Zavodu za javno zdravstvo županije Osječko-baranjske treba istaknuti: kompletne medicinskobiokemijskelaboratorije, visokotlačnu plinsku kromatografiju, masenu spektrometriju (GCMS iGCMSMS) i PCR.Opća bolnica "Dr. Josip Benčević" u Slavonskom Brodu, posjeduje krupnu i kapitalnu opremu,sličnu gore opisanoj opremi Kliničke Bolnice Osijek, koja može zadovoljiti potrebe istražvanja upodručju kliničke medicine.Medicinska knjižnicaU površinu koju danas zauzima knjižnica ubrajamo središnji prostor za dnevnu cirkulacijukorisnika, čitaonicu s 15-ak radnih mjesta (oko 165 m2) i spremišni prostor začasopisni fond (oko 170 m2).Površina središnjeg prostora za dnevnu komunikaciju korisnika ičitaonica planiraju se povećati ureñenjem galerije (s gotovo jednakom površinom koju zauzima iprizemlje) tako da će, na taj način ureñen dvoetažni prostor zadovoljavati potrebe suvremeneznanstvene, specijalne i visokoškolske knjižnice pred koju se postavljaju zahtjevi brzog protoka novihinformacija. Knjižnica je opremljena sa 7 računala, od kojih su dva namijenjena korisnicima zaslobodan rad u čitaonici i svi imaju pristup na Internet. U knjižnici je u uporabi kompjutorski programza kompletno bibliotečno poslovanje s tri modula (knjiga, časopis i posudba). Od jeseni 1997. godineknjižnica je uključena u projekt Ministarstva znanosti i tehnologije pod nazivom: “Sustav znanstvenihinformacija - podsustav biomedicina” kojim će, nakon unosa podataka, biti objedinjen centralnikatalog medicinske periodike te fond monografskih publikacija svih knjižnica uključenih u ovaj projekt.Pristup znanstvenoj i stručnoj literaturi zajamčen je studentima poslijediplomskog studijaputem Medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Stručneknjižnice Kliničke bolnice u Osijeku. Studentima u vremenu od 07-16.00 sati stoji na raspolaganju:• kompletni knjižni fond obje knjižnice od oko 6000 naslova;• kompletni fond znanstvenih časopisa, hrvatskih i internacionalnih, u obje knjižnice, oko 140naslova;152

• bibliografske baze podataka Medline (preko Pub Med na Internetu), Current Contents (prekoOvida na Internetu);• pretraživanje literature;• prostor za čitanje i učenje.Računala i mreža (internet)Pristup računalima i mreži zajamčen je studentima poslijediplomskog studija putem Odjela zainformatiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Studentima u vremenu od08-19 sati stoji na raspolaganju:• informatička učionica sa 12 računala, 1 printer i prostor za čitanje i učenje;• svi programi instalirani na računalima.4.2.2 Ljudski resursiU prijavljenih 81 predmeta i praktikuma predloženog poslijediplomskog doktorskog studijaBiomedicina i zdravstvo predviñeno je sudjelovanje prosječno 3 nastavnika po predmetu ilipraktikumu. 80 voditelja i suradnika voditeljima predmeta predloženog studija (često u 2 i višepredmeta) su uposlenici Sveučilišta u Osijeku i Medicinskog fakulteta Osijek, a 48 su vanjski suradnici.Od ukupno 63 voditelja predmeta i praktikuma (voditelji su često u 2 ili više predmeta), 50 voditelja ili80 % su uposlenici Sveučilišta u Osijeku i Medicinskog fakulteta Osijek, a 13 ili 20 % vanjski suradniciIstičemo, da najveći broj vanjskih suradnika čine uposlenici Kliničke bolnice Osijek koji sMedicinskim fakultetom nisu sklopili ugovor o radu zbog nemogućnosti zapošljavanja na teret MZOŠRH ili su umirovljeni nastavnici Medicinskog fakulteta Osijek.Voditelji predmeta i praktikuma predloženog doktorskog studija Biomedicine i zdravstva imaju tituludoktora znanosti i znanstveno-nastavno ili znanstveno zvanje iz znanstvenog područja Biomedicine izdravstva, odgovarajućeg polja i grane. Pored toga, imaju i značajniji broj objavljenih znanstvenihradova u znanstvenim časopsima sa meñunarodnom recenzijom indeksiranim u uglednimbibliografskim bazama (Current Contents, Science Citation Index, Index Medicus, Excerpta Medica –vidi 4.6).Suradnici na predmetima predloženog studija su takoñer u znanstveno-nastavnom ili znanstvenomzvanju i imaju znanstvene radove koji brojem i značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvenonastavnaili znanstvena.U seminarima i vježbama predviñeno je sudjelovanje asistenata, te osoba u istraživačkim zvanjimakoje imaju titulu doktora znanosti. Iznimno, pojedine specifične praktikume u specifičnim, uskimgranama biomedicine i zdravstva, povjereni su asistentima ili osobama u istraživačkim zvanjima kojeimaju titulu doktora znanosti i imaju praktično znanstveno iskustvo u traženom području.U manjem dijelu specifičnih vježbi, predviñeno je sudjelovanje magistara znanosti i osoba bezakademske titule, koje su istaknuti stručnjaci u područjima poput knjižničarstva, informatike,engleskog jezika.Bitan doprinos nastavi poslijediplomskog studija dati će i gostujući profesori Medicinskog fakultetaOsijek iz inozemstva, koji su istaknuti, meñunarodno prepoznatljivi i kompetentni znanstvenici istručnjaci u svom znanstvenom polju i grani biomedicine i zdravstva.U dijelu nastave predloženog posljediplomskog studija predviñeno je i sudjelovanje sveučilišnihnastavnika iz drugih faklulteta u sastavu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, te iz drugihSveučilišta i znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj (Institut "Ruñer Bošković", Zagreb, Institut zamedicinska istraživanja, Zagreb).153

4.3 Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program4.3.1. Znanstveni projekti gostujućih profesora meñunarodnog karaktera** navedeni gostujući profesori pismom namjere izrazili su spremnost za primitak doktorskihkandidata u svrhu znanstvenoistraživačkog rada na navedenim projektima.1. Naziv projekta: The role of mitochondria in normal myocardial functions as well as inpathologies. Voditelj projekta prof.dr.sc. Željko Bošnjak gostujući profesor Deaprtment ofAnesthesiology , Medical college of Wisconsin, SAD.2. Naziv projekata: Projekt iz područja urologije. Voditelj: prof.dr.sc. Imre Romics gostujućiprofesor Department of Urology, Semmelweis University, Faculty of Gnereral Medicine,Budimpešta, Mañarska.3. Naziv projekta: Molekularna genetika. Voditelj projekta: prof. dr. sc. Nikolaus Blin. UniversityTubingen. Tubingen. Njemačka.4. Naziv projekta: Steroidni receptori. Glavni istraživač: prof. dr. sc. Zoran Čulig, Sveučilišnaklinika za urologiju Medicinskog fakulteta u Innsbrucku, Austrija5. Naziv projekta: Targeted Delivery of c-Myc Inhibitory Polypeptides. Glavni istraživač: prof.dr.sc. Dražen Raucher, Department of Biochemistry, University of Mississippi Medical Center,Jackson, USA.6. Naziv projekata: Evaluation of a C5a receptor antagonist for prevention of cerebral malaria.Development of novel anti-cancer and immunosuppressive drugs derived from pineapplestems (Ananus comosus). NHMRC Development Grant Defining the roles of TNF, lymphotoxinalpha and LIGHT in experimental visceral leishmaniasis. NHMRC Development grant. Voditeljprojekata prof. dr. sc. Christian Engwerda, The Queensland Institute of Medical Reseaarch.School of Population Health and School of Medicine. University of Queensland. Herston.Australia.7. Naziv projekta: Neuroznanost-serotonin i poremećaji ponašanja; prof. dr. sc. Mirko DikšićMcGill University, Montreal, Kanada.4.3.2. Projekti koje financira MZOŠ RH 111. Naziv projekta: Istraživanje epidemiologije moždanog udara u HrvatskojŠifra: 0127071Glavni istraživač: doc.dr.sc.Dragutin KadojićKljučne riječi: cerebrovaskularna bolest, moždani udar, epidemiologija,prevalencija, letalitet, mortalitet., ishod.incidencija,2. Naziv projekta: Matematska analiza vs subjektivna prosudba radioloških i histopatološkihprikazaŠifra: 0127051Glavni istraživač: prof.dr.sc. Sven KurbelKljučne riječi: konvencionalna radiografija, CT, medicinski ultrazvuk, MR, histokemija,karcinom dojke, trauma glave, osteoporoza, ciroza jetre, steatoza jetre, bolestipluća, naknadna obrada digitaliziranih prikaza, matematske metode, fraktalnadimenzija.3. Naziv projekta: Mehanizam djelovanja novih DNA-interkalatora na stanice tumora čovjeka11 http://www.mzos.hr/zProjekti/prikaz.as154

Šifra: 0127111Glavni istraživač: doc.dr.sc.Ljubica Glavaš-ObrovacKljučne riječi: 4,9-diazapirenij hidrogensulfati, tumorske stanice, DNAtopoizomerazaII, apoptoza.4. Naziv projekta: Polimorfizam u VDR genu u obiteljima oboljelim od Gravesove bolestiŠifra: 0127101Glavni istraživač: prof.dr.sc.Ivan KarnerKljučne riječi: Polimorfizam u VDR genu, Gravesova bolest, obiteljskaistočna Hrvatska.5. Naziv projekta: Prevencija slabovidnosti djece u dobi od 0 do 7 godina u gradu OsijekuŠifra: 0127121Glavni istraživač: doc.dr.sc.Zlatko Baloginterkalacija,povezanost,Ključne riječi: slabovidnost (ambliopija), prevencija, rana dječja dob, 0-7 godina, gradOsijek.6. Naziv projekta: Biodinamika potpornog sustava čovjeka u različitim uvjetimaŠifra: 0219011Glavni istraživač: prof.dr.sc.Vasilije NikolićKljučne riječi: biomehanika, fraktura, kost, leptin, masno tkivo, pretilost,sternotomija, sternum, ultrazvuk, vanjski fiksator.7. Naziv projekta: Destrukcija tumora magnetskim nanočesticama vezanim uz protutijelaŠifra: 0219062Glavni istraživač: prof.dr.sc.Domagoj SabolovićKljučne riječi: Karcinom prostate, terapija, monoklonska protutijela, tumorskiantigeni, magnetske nanočestice, vaskularni endotel, ekperimentalni životinjskimodeli, stanična smrt.8. Naziv projekta: Dijagnoza i terapija snižene varijabilnosti srčanog ritmaGlavni istraživač: prof.dr.sc.Goran MiličevićKljučne riječi: varijabilnost srčanog ritma, referentne vrijednosti, procijena rizika,pirenzepin, kardiološka rehabilitacija9. Naziv projekta: Djelovanje subinhibicijskih koncentracija antibiotikaŠifra: 0219281Glavni istraživač: prof.dr.sc.Jasmina VranešKljučne riječi: Bakterijska patogenost, sposobnost adherencije, bakterijskacitotoksičnost i invazivnost, stanične linije, biofilm infekcije; Antibiotici,subinhibicijske koncentracije (subMIK), postantibiotčki učinak (PAE), indukcijabeta-laktamaze, baktericidna aktivnost neutrofila i seruma.155

10. Naziv projekta: Etiofarmakologija anksioznostiŠifra: 0219081Glavni istraživač: prof.dr.sc.Ante TvrdeićKljučne riječi: Anksiozni poremećaji, opioidni receptori, kanabinoidni receptori,receptori za glutamat, adrenergički receptori, GABA, endozepini, stres,benzodiazepinski receptori11. Naziv projekta: Glikozilacija proteina i humani lektini u zdravlju i bolestiŠifra: 0219041Glavni istraživač: prof.dr.sc.Gordan LaucKljučne riječi: glikoproteini, lektini, glikoziltransferaze, sijaliltransferaze, molekularnadijagnostika, stress, PTSP12. Naziv projekta: Inzulinska rezistencija i h-p-a osovina u tipu ii šećerne bolesti i pretilostiŠifra: 0219161Glavni istraživač: doc.dr.sc.Ivana Prpić-KriževacKljučne riječi: inzulin, inzulinska rezistencija, pretilost, proksimalni tip pretilosti, tip 2šećerne bolesti, kortizol, funkcija hipotalamo-pituitarno-adrenalne osovine,komplikacije dijabetesa13. Naziv projekta: Kronična rana - detekcija, prevencija i liječenjeŠifra: 0219191Glavni istraživač: prof.dr.sc.Janko HančevićKljučne riječi: kronična rana, biomehanički čimbenici, detekcija, algoritamliječenja, prevencija14. Naziv projekta: Ocjena zdravstvene snage i mogućnost adaptacije povratnikaŠifra: 0219301Glavni istraživač: prof.dr.sc.Zdravko EblingKljučne riječi: povratnici, prognanici, adaptacija, programi zaštite, hrvatskopodunavlje, Baranja, ocjena zdravstvenog stanja15. Naziv projekta: Odreñivanje faktora rizika i prevencija stvaranja mokraćnih kamenacaŠifra: 0219201Glavni istraživač: prof.dr.sc.Antun TucakKljučne riječi: urolitijaza , taložni procesi , kristalizacija , inhibitori kristalizacije umokraći , Ca-oksalat , Ca-fosfat , glikozaminoglikani , antioksidansi apsorptivnahiperkalciurija , prevencija16. Naziv projekta: Posttraumatski stresni poremećaj djece ratnih veterana :kauzalni modelŠifra: 0219262Glavni istraživač: doc.dr.sc.Željka Vukšić-MihaljevićKljučne riječi: Etiologija, Kauzalni model, Posttraumatski stresni poremećaj,Djeca ratnih veterna156

17. Naziv projekta: Rano otkrivanje i etiopatogeneze karcinoma prostateŠifra: 0219202Glavni istraživač: doc.dr.sc.Josip GalićKljučne riječi: Karcinom prostate, učestalost, androgeni, vitamin D, skrinig,čimbenici rasta - IL-6, androgeni receptori, IL-6 receptor, perifernibenzodiazepinski receptori, izražaj receptora18. Naziv projekta: Spoznajna oštećenja u bolesnika nakon cerebrovaskularnog inzultaŠifra: 0219242Glavni istraživač: doc.dr.sc.Josip PalićKljučne riječi: kognitivna oštećenja, pamćenje, pažnja, cerebrovaskularna bolest19. Naziv projekta: Sprečavanje i liječenje razvojnih poremećaja u djeceŠifra: 0219111Glavni istraživač: prof.dr.sc.Milivoj BoranićKljučne riječi: dijete ometeno u razvoju, kronične bolesti, periventrikularnaleukomalacija, novoroñenačka sepsa, infekcije i anomalije mokraćnog sustava, astma,kronična recidivirajuća bol u trbuhu, celijakija i recidivirajući proljevi, juvenilnidijabetes melitus, inocentni srčani šum20. Naziv projekta: Uloga gangliozida u sazrijevanju i plastičnosti mozgaŠifra: 0219021Glavni istraživač: prof.dr.sc.Marija Heffer-LaucKljučne riječi: gangliozidi, galaktocerebrozid, mijelinski bazični protein (MBP),mijelinu pridruženi glikoprotein (MAG), mijelinizacija, plastičnost mozga, knockoutmiš za GM2/GD2 sintazu21. Naziv projekta: Vizualizacija i analiza struktura i sekvenci membranskih proteinaŠifra: 0219031Glavni istraživač: doc.dr.sc.Damir ZucićKljučne riječi: Vizualizacija i analiza proteina, transmembranski proteini, analizasekvenci proteina, molekularna dinamika.22. Naziv projekta: Etiologija endemske nefropatije - uloga aristolohijezajednički projekt MZOBŠ (01/2005) i Nacionalnog instituta zdravlja SAD.Glavni istraživač doc. dr. sc. Bojan Jelaković; Medicinski fakultet ZagrebIstraživač: prof. dr. sc. Davorin ðanić; Medicinski fakultet Osijek i ravnatelj OBSlavonski Brod. Napomena: zajednički projekt u kojem može sudjelovati doktorskikandidat našeg predloženog studija u nastvnoj bazi Medicinskog fakulteta Osijek UOB Slavonski Brod.157

4.3.3 Meñunarodni projekti1. Naziv projekta: GlycoGoldGlavni istraživač: prof.dr.sc. Gordan Lauc (voditelj dijela projketa za Hrvatsku)Suradnici na projektu s hrvatske strane: prof.dr.sc. Marija Heffer Lauc, prof.dr.sc.Ante Tvrdeić. Projekt financira: Marie Curie Research Training Networks, FP 6projekt (konzorcij više država)2. Naziv projekta: E! (Eureka) 2814 NEWMWTHODGlavni istraživač: dr.sc. Jadranka Wagner (voditelj dijela projekta za HrvatskuMedicinski fakultet Osijek; inozemni partner Republika Slovenija)Projekt financira: EU komisija3. Naziv projekta: “Bioinformatička podrška otkrivanju polimorfizama u genima čovjeka”Glavni istraživač: doc.dr.sc. Ljubica Glavaš-Obrovac (voditelj dijela projekta zaHrvatsku; partner u inozemstvu Centre nationale de Genotypage, Evry, Francuska)Suradnici na projektu s hrvatske strane: Prof.dr.sc. Ivan Karner, dr.med., mr.sc.Saška Marczi, prof.biol.kem. (znanstveni novak).Projekt financira: Hrvatskofrancuskiprogram integriranih akcija Cogito-Egide.4. Naziv projekta: Development of training center for community psychiatry in Croatia.Napomena : novoprijavljeni Tempus projekt, (trenutno u fazi ocjenjivanja)Kontakt osoba: Doc.dr.sc. Ivan Požgain4.3.4 Razvojni projektiNaziv projekta: “Potencijalni antitumorski lijekovi” ,Glavni istraživač: doc.dr.sc. Ljubica Glavaš-Obrovac (voditelj dijela projekta sa straneMedicinskog fakulteta Osijek; partnerska institucija, Institut Ruñer Bošković, Zagreb) Suradnici naprojektu: Prof.dr.sc. Ivan Karner, dr.med., mr.sc. Juraj Smoje, dr.med., mr.sc. Saška Marczi,prof.biol.kem., Ivica Mihaljević, dr. med., Mario Štefanić, dr.med., mr.sc. Nedjeljko Topuzović, dr.med.Projekt financira: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske . TP-01/0098/32.4.3.5 Projekti usluge za farmaceutsku industrijuNaziv projekta: Farmakodinamsko probiranje potencijalnih lijekovaGlavni istraživači: prof.dr.sc. Ante Tvrdeić (Medicinski fakultet Osijek), dr.sc. Ivica Cepanec(Belupo, lijekovi i kozmetika d.o.o., Sektor razvoja i kakvoće, Služba istraživanja), dr.sc. VladimirVinković (Institut Ruñer Bošković, Zagreb)Projekt financira: Belupo, lijekovi i kozmetika d.o.o., Sektor razvoja i kakvoće, Službaistraživanja.4.4 Institucijsko rukovoñenje doktorskim programomPredloženi studijski program je, sukladno Statutu i Pravilniku o studiju, u nadležnosti DekanaMedicinskog fakulteta Osijek, Fakultetskog vijeća, Prodekana za poslijediplomske studije, Odbora zaznanost i poslijediplomske studije, a administrativni poslovi su u nadležnosti Referade zaposlijediplomske studije.158

4.5 Ugovorni odnosi izmeñu studenata i nositelja studijskog programa odnosnosuradnih institucijaSa svim nastavnim bazama (radilištima) za provoñenje predloženog studija Medicinski fakultetOsijek ima sklopljene sporazume i ugovore o suradnji u kojima su detaljno utvrñena prava i obaveze.Sporazumom Dekana o uspostavljanju mreže poslijediplomskih studija iz područja biomedicinei zdravstva, riješen je odnos s Medicinskim fakultetima u Rijeci, Splitu, Zagrebu.Ugovorom o ureñenju uzajamnih prava i obveza za vrijeme trajanja Poslijediplomskogdoktorskog studija Biomedicina i zdravstvo sporazumno se utvrñuju uzajamna prava i obveze izmeñuMedicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i studenta/doktorskogkandidata. Sukladno Zakonu, uzajamna prava i obveze utvrñene su Statutom Sveučilišta, Statutomfakulteta i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima. Ugovorni odnos izmeñu polaznika predloženogstudija i Medicinskog fakulteta Osijek ureñuje pitanja stjecanja bodova, izvoñenjaznanstvenoistraživačkog rada, ostvarivanja obvezatnih i izbornih aktivnosti, te obrane gotovogdoktorskog rada.4.6 Imena nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvoñenju svakog predmeta pripokretanju studija. Podaci o svakom angažiranom nastavniku.Sukladno preporukama Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, iz praktičnih razlogaživotopis svakog angažiranog nastavnika napisan je skraćeno i u formi natuknica. Iz istih razloga brojradova u obje kategorije je ograničen, u pravilu, na najviše 5.OBAVEZNI MODUL "TEMELJI ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA"Predmet: 1. Sustav znanosti, izobrazba znanstvenika i etika u biomediciniNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Ante Pañen, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Ante Tvrdeić,prof.dr.sc. Stela Ferenčić-Fatović, doc.dr.sc. Jerko Barbić.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Prof.dr.sc. Ante Pañenante.padjen@mcgill.caUniversity McGill, Faculty of Medicine, Department of Pharmacology & Therapeutics,Montreal, CanadaRoñen: 1942., Zagreb. Izobrazba: 1971.-1975., Laboratory of Neuropharmacology,N.I.M.H., St. Elizabeth Hospital, Washington D.C., USA; Dr.sc., 1970; Dr.med.1966.,sve Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: 1976. dodanas University McGill, Faculty of Medicine, Department of Pharmacology &Therapeutics, Montreal, Kanada. Znanstvena djelatnost: Voditelj, suradnik ikonzultant na brojnim znanstvenim projektima u zemlji i inozemstvu. Pod njegovimvodstvom izrañeni su i obranjeni brojni doktorski radovi. Članstva: Alcochol ResearchProgram, Douglas Hospital Research Institute, Hrvatsko društvo farmakologa,Hrvatsko društvo za neuroznanost, Meñunarodni znanstveni savjet Hrvatskoginstituta za istraživanje mozga u Zagrebu. Znanstveno područje: Farmakologija,Neuroznanost.1. Križ J. & Padjen, A.L. (2003) Intra-axonal recording from large sensorymyelinated axons: Demonstration of impaired membrane conductances in earlyexperimental diabetes. Diabetologia 46, 213 – 2212. Križ J., Zhu Q., Julien J.P., and Padjen A.L. (2000) Electrophysiological propertiesof axons in mice lacking neurofilament subunit genes: disparity between conduction159

velocity and axon diameter in absence of NF-H . Brain Research 885: 32-443. Križ J., Mayer J., Julien J.P., and Padjen A.L. (2000) Altered ionic conductances inaxons of transgenic mouse expressing the human neurofilament heavy gene: amouse model of amyotrophic lateral sclerosis. Experimental Neurology 163: 414-421.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Zadnji izbora uzvanje:Gore navedeni plus:1. Poulter, M.O., Padjen, A.L., Hashiguchi, T. (1995) Evidence for sodium dependentpotassium conductance in frog myelinated axon. Neuroscience 68:487-495.2. Poulter, M.O., Padjen, A.L. (1995) Different voltage dependent potassiumconductances regulate action potential repolarization and excitability in frogmyelinated axon. Neuroscience 68: 497-504.3. Poulter, M.O., Hashiguchi, T. and Padjen, A.L. (1993) An examination of frogmyelinated axons using intracellular microelectrode recording: the role of thevoltage dependent and leak conductances on the steady state electrical properties.Journal of Neurophysiology 70:2001-2012.4. Padjen, A.L. and Mitsoglou, G.M. (1990) Some characteristics of baclofen-evokedresponses of primary afferents in frog spinal cord. Brain Research 516:201-207.2001., gost profesor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskog fakultetaOsijek.Predmet : 2. Što jest, a što nije medicina utemeljena na dokazimaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Sven Kurbel, voditelj predmeta; doc.dr.sc Josip Čulig, SuzanaMimica, dr.med.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Prof.dr.sc. Sven Kurbelsven@jware.hrSveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek/ Klinička bolnicaOsijekRoñen: 1960., Osijek. Izobrazba: Dr.sc., 1997., Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu; Mr.sc., 1991., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dr.med 1984.,Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studij medicine u Osijeku. Zadnjezaposlenje i dužnost: Izvanrfedni profesor na Katedri za fiziologiju i imunologijuMedicinskog fakulteta u Osijeku; voditelj Odjela za Onkologiju i radioterapiju KBOsijek. Znanstvena djelatnost: Glavni istraživač na aktualnom znanstvenom projektu"Matematska analiza vs subjektivna prosudba radioloških i histopatoloških prikaza",MZOŠ RH, 0127051. Članstva: Hrvatsko društvo fiziologa, Američko fiziološkodruštvo, Europsko društvo za medicinsku onkologiju, Hrvatska liječnička komora,Znanstveno područje: Fiziologija, imunologija, onkologija.1. A situation determined model of the body metabolism: roles of IGF-1 and insulindependent GLUT 4. Kurbel S, Prus V, Calosevic S, Sincic-Petricevic J, Micunovic N,Kasac Z Med Hypotheses. 2005;64(3):664.2. Ageing and maintenance of the interstitial fluid traffic: possible roles of initiallymphatics and circadian hormones. Kurbel S Med Hypotheses. 2005;64(2):375-9.3. Kurbel S, Radic R, Kristek B, Iveziæ Z, Selthofer R, Kotromanovic Z. Atmospheric160

pressure as a force that fills developing bones with marrow and air. Med Hypotheses2004;62(4);529-532.4. Kurbel S, Radic R, Kotromanovic Z, Puseljic Z, Kratofil B. A calcium homeostasismodel: orchestration of fast acting PTH and calcitonin with slow calcitriol. MedHypotheses. 2003;61(3):346-50.5. Kurbel S. Simplified interpretation of the pacemaker potential as a tool forteaching membrane potentials. Adv Physiol Educ. 2003;27(1-4):159-61.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Zadnji izbor uzvanje:Gore navedeni plus:1. Kurbel S, Dodig K, Radic R. The osmotic gradient in kidney medulla: a retoldstory. Adv Physio Educ. 2002; 26(1-4): 278-81.2. Kurbel S, Kurbel B, Belovari T, Maric S, Steiner R, Bozic D. Model of interstitialpressure as a result of cyclical changes in the capillary wall fluid transport. MedHypotheses. 2001; 57(2):161-6.3. Kurbel S, Kurbel B, Dmitrovic B, Vcev A. A model of the gastric gland ejectioncycle: low ejection fractions require reduction of the glandular dead space. J TheorBiol. 2001; 210(3) :337-43.4. Kurbel S, Kurbel B, Dmitrovic B, Wagner J, Cavcic J. A model of hydraulicinteractions in liver parenchyma as forces behind the intrahepatic bile flow. MedHypotheses. 2001; 56(5): 599-603.5. Kurbel S, Kurbel B, Vcev A, Loncar B, Vegar-Brozovic V, Cavcic J. A model of dualcirculation in liver acini with hypoxia regulated adenosine secretion. MedHypotheses. 2003; 60(4): 515-9.2004., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek.Praktikum: 3. BiostatistikaNastavnici i suradnici: Dr.sc. Vesna Ilakovac, voditelj praktikuma; dr.sc. Mario Štefanićdr.med.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Dr.sc. Vesna Ilakovacvilakov@mefos.hrSveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet OsijekRoñena: 1962., Osijek. Izobrazba: Dr.sc., 2005., Sveučilište J. J. Strossmayera uOsijeku, Medicinski fakultet Osijek; Mr.sc., 1997., Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu; Prof. matematike i fizike, 1986., Pedagoški fakultet Sveučilišta J. J.Strossmayera u Osijeku. Zadnje zaposlenje i dužnost: Viši asistent na Katedri zamedicinsku statistiku i informatiku, Medicinski fakultet Osijek. Znanstvenadjelatnost: Suradnik na aktualnom znanstvenom projektu "Matematska analiza vs.subjektivna prosudba radioloških i histopatoloških prikaza" (0127051), MZOŠ RH.Članstva: Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku, Hrvatsko biometrijskodruštvo. Znanstveno područje: Medicinska statistika, Medicinska informatika.1.Burazeri G, Čivljak M, Ilakovac V, Janković S, Majica-Kovačević T, Nedera O, RoshiE, Sava V, Šimunović VJ, Marušić A, Marušić M. Bringing attitudes and knowledgeabout science into unified Europe: survey of medical students from five countries in161

Southeast Europe. BMJ 2005. (prihvaćen za publikaciju).2. Ilakovac V, Marušić A, Marušić M. Authorship: Contributions disclosure for allauthors as stated by corresponding author or by individual authors. U: ORIResearch conference on research integrity; 2004; San Diego, CA; 2004.3. Petrovečki M, Kern J, Karelović D, Ilakovac V. Medical Informatics course at theCroatian Medical Schools. 2002 CARNet Users Conference . E-health & E-Education,Zagreb, 2002.4. Bilić-Zulle L, Ilakovac V, Karelović D, Kern J, Petrovečki M. Osnove medicinskeinformatike. Priručnik. Ilakovac V, Karelović D, Kern J, Petrovečki M, ur. Zagreb:Hrvatska liječnička komora; 2001.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1.Čatipović-Veselica K, Amidžić V, Burić D, Ilakovac V, Kozmar D, Durijanček J, i sur.Type A/B behavior and eight basic emotions in 1084 employees. Psychol Rep.1995;76(3 Pt 1):1019-24.2.Čatipović-Veselica K, Burić D, Ilakovac V, Amidžić V, Kozmar D, Durijanček J, i sur.Association of scores for Type A behavior with age, sex, occupation, education, lifeneeds satisfaction, smoking, and religion in 1084 employees. Psychol Rep.1995;77(1):131-8.3.Čatipović-Veselica K, Ilakovac V, Durijanček J, Amidžić V, Burić D, Kozmar D, i sur.Relationship of eight basic emotions with age, sex, education, satisfaction of lifeneeds, and religion. Psychol Rep. 1995;77(1):115-21.4.Čatipović-Veselica K, Ilakovac V, Durijanček J, Amidžić V, Burić D, Kozmar D, i sur.Responses to Bortner's scale and the eight basic emotions by patients with acutecoronary heart disease at hospital admission and discharge. Psychol Rep.1996;79(1):259-67.5.Čatipović-Veselica K, Marošević L, Ilakovac V, Amidžić V, Kozmar D, Burić D, i sur.Bortner type A scores and eight basic emotions for survivors of ventricularfibrillation and left ventricular failure during acute myocardial infarction. PsycholRep. 1996;79(3 Pt 2):1195-202.1998. asistent, Medicinski fakultet OsijekPraktikum: 4. Pretraživanje znanstvene literature putem internetaNastavnici i suradnici: Doc.dr.sc. Damir Zucić, voditelj praktikuma; Mirjana Zandt, prof.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Doc.dr.sc. Damir Zucićzucic@mefos.hrSveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet OsijekRoñen: 1960., Vinkovci. Izobrazba: 1989-93., Max Planck Institut für Biochemie,Njemačka; Dr.sc., 1993., Technische Universität München, Njemačka; Mr.sc. 1989.,Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Dipl.ing. fizike, 1984.,Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje idužnost: 2003. do danas, pročelnik Katedre za fiziku Medicinskog fakultetaSveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Znanstvena djelatnost: Glavni istraživač naaktualnom znanstvenom projektu “Vizualizacija i analiza strukture membranskih162

proteina”, MZOŠ RH. Znanstveno područje: Fizika, Biofizika, Bioinformatika.Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:1. D. Zucic and D. Juretic: Precise Annotation of Transmembrane Segments withGarlic - a Free Molecular Visualization Program, Croatica Chemica Acta Vol. 77, No.1-2, pp. In press, (approx. end of April 2004.).2. S. Kurbel, D. Zucic , B. Kurbel, D. Gulam, R. Gmajnic and Z. Krajina: Inertia ofendocrine systems due to hormone binding to circulatory proteins, MedicalHypotheses 60, No. 3, pp. 305-457 (2003).3. D. Juretic, L. Zoranic and D. Zucic: Basic charge clusters and predictions ofmembrane protein topology, Journal of Chemical Information and ComputerSciences 42, No. 3, 620-632 (2002).4. D. Juretic, A. Jeroncic and D. Zucic: Prediction of initiation sites for proteinfolding, Periodicum Biologorum 101, No 4, 339-347 (1999).5. D. Juretic, A. Jeroncic and D. Zucic: Sequence analysis of membrane proteinswith the web server SPLIT, Croatica Chemica Acta Vol. 72, No. 4, pp. 975-997(1999). (1999).Gore navedeni plus:1. D. Juretic, D. Zucic, B. Lucic and N. Trinajstic: Preference functions for predictionof membrane-buried helices in integral membrane proteins, Computers Chem. Vol.22, No. 4, pp. 279-294 (1998).2. D. Juretic, B. Lucic, D. Zucic and N. Trinajstic: Protein transmembrane structure:recognition and prediction by using hydrophobicity scales through preferencefunctions, Theoretical Organic Chemistry (Ed. C. Parkanyi), Theoretical andComputational Chemistry, Vol. 5, Elsevier Science B. V. (1998).3. W. Bode, D. Musil, D. Zucic, D. Turk, R. A. Engh, R. Huber, J. Kos, T. Popovic, T.Towatari, N. Katunuma and V. Turk: The refined X-ray crystal structures of humanand rat liver cathepsin B, Biological Functions of Proteases and Inhibitors (Ed. N.Katunuma et. al.), S. Karger AG, Basel (1994).4. D. Musil, D. Zucic, D. Turk, R. A. Engh, I. Mayr, R. Huber, T. Popovic, V. Turk, T.Towatari, N. Katunuma and W. Bode: The refined 2.15 A x-ray crystal structure ofhuman liver cathepsin B, Macromolecular Structures 1992, Editors W. A.Hendrickson and Kurt Wuethrich, Current Biology Ltd. (1992).5. D. Musil, D. Zucic, D. Turk, R. A. Engh, I. Mayr, R. Huber, T. Popovic, V. Turk, T.Towatari, N. Katunuma and W. Bode: The refined 2.15 A x-ray crystal structure ofhuman liver cathepsin B: the structural basis for its specificity, The EMBO JournalVol. 10 No. 9, pp. 2321-2330 (1991).2002., docent, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet OsijekPraktikum: 5. Kako napisati izvorni znanstveni članakNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Dragutin Kadojić, voditelj praktikuma; doc.dr.sc. IvanMihaljević, dr. sc. Jasminka Milas dr.med.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Prof. dr.sc. Dragutin Kadojićkadojic.dragutin@kbo.hrSveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek/ Klinička bolnicaOsijekRoñen: 1956., Veliki Rastovac. Izobrazba: Dr.sc. 1998., Medicinski fakultetSveučilišta u Zagrebu; Mr.sc. 1994. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;163

Dr.med. 1980., Medicinski fakultet Sveučilišta u Sarajevu. Zadnje zaposlenje idužnost: Izvanredni profesor na Katedri za neurologiju Medicinskog fakulteta Osijek;Voditelj Odjela za cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KB Osijek.Znanstvena djelatnost: Glavni istraživač na aktualnom znanstvenom projektu"Istraživanje epidemiologije moždanog udara u Hrvatskoj" (0127071), MZOŠ RH.Znanstveno područje: Neurologija.Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Kadojić D, Barac B, Trkanjec Z, Kadojić M. The Secular Trend in the Incidence ofHemorrhagic Stroke in the Region of Osijek, Eastern Croatia in the Period 1988-2000-A Hospital Based Study. Coll Antropol 2002; 26 (2): 627-634.Kadojić D, Babuš V, Trkanjec Z, Kadojić M, Mihaljević I, Dikanović M Mortality ofCerebrovascular Diseases in Croatia: 1958-1997. Coll Antropol. (in press)Palić J, Jančuljak D, Barac B, Radanović B, Kadojić D, Čunjara D, Lušić I. Outcomeof Stroke in two Regional Hospital Centers in Croatia. Abstracts of the XVII WorldCongress of Neurology, London, England, June 17-22, 2001. Journal of theNeurological Sciences 2001; 187 (Suppl 1): S209.Bartoš A, Trošt M, Ertsey C, Rejdak K, Popov I, Kadojić D et all. Post-graduateEducation in Central and Eastern Europe: Strong and Weak Points. Abstracts of theXVII World Congress of Neurology, London, England, June 17-22, 2001. Journal ofthe Neurological Sciences 2001; 187 (Suppl 1): S154.Kadojić D, Kadojić M, Babuš V. Secular mortality trends of cerebrovascular diseasesin Croatia: 1958-1997.Abstracts of the 6th Congress of the European Federation ofNeurological Societies, Vienna, October 26-29, 2002. European Journal of Neurology2002; 9 (Suppl.2):61.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1.Kadojić D, Jančuljak D, Barac B, Kadojić M. Hemorrhagic Stroke in the OsijekRegion During a Nine-year Period: I. Etiologic Factors and Demographic Aspects.Acta clin Croat 1997; 36(4):149-153.2. Kadojić D, Jančuljak D, Barac B, Kadojić M. Hemorrhagic Stroke in the OsijekRegion During a Nine-year Period: II. Clinical Subtypes, Management and Outcome.Acta clin Croat 1997;36(4):155-159.3. Kadojić D, Mišević S, Bradvica I, Barac B, Jančuljak D, Kadojić M. Outcome ofIschemic Stroke: a Five-Year Follow-Up Study. Acta clin Croat. 2000;39:277-280.4. Dikanović M, Demarin V, Kadojić D, Bitunjac M. Changes of CerebralHemodynamics in Post-traumatic Stress Disorder. Abstracts of the XVII WorldCongress of Neurology, London, England, June 17-22, 2001. Journal of theNeurological Sciences 2001; 187 (Suppl 1): S108.2005. godina, izvanredni profesor, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku,Medicinski fakultet Osijek.Praktikum: 6. Kako pripremiti poster i održati usmenu prezentaciju na znanstvenom skupuNastavnici i suradnici: Doc.dr.sc. Radivoje Radić, voditelj praktikuma; doc. dr.sc. SvjetlanaMarić, doc. dr. sc. Robert Selthofer.Ime i prezime:E-mail adresa:Doc.dr.sc. Radivoje Radićanatom.os@jware.hr164

Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet OsijekRoñen: 1969., Osijek. Izobrazba: Dr.sc., 2002., Medicinski fakultet Osijek; Mr.sc.,1999., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.; Dr.med.,1994., Medicinski fakultetSveučilišta u Zagrebu, Studij medicine u Osijeku. Zadnje zaposlenje i dužnost:voditelj studija Sestrinstva, Medicinski fakultet Osijek; Pročelnik Katedre zaAnatomiju, Medicinski fakultet Osijek; Znanstvena djelatnost: Suradnik na aktualnomznanstvenoistraživačkom projektu "Biodinamika potpornog sustava čovjeka urazličitim uvjetima", (0219011), MZOŠ RH, glavni istrraživač prof.dr.sc. VasilijeNikolić. Članstva: Društvo anatoma, histologa i embriologa Hrvatske, Američkodruštvo anatoma, Hrvatsksa liječnička komora, Hrvatsko društvo za medicinskuedukaciju. Znanstveno područje: Anatomija, Biomehanika.1. Jovanović S, Orlić D, Radić R, Selthofer R. Osteometric and biomechanic analysisof the proximal femur relevant in designing a Croatian model of the hip jointendoprsthesis. Periodicum biologorum 104; 2002: 287-290.2. Kurbel S, Dodig K, Radić R. The osmotic gradient in kidney medulla. a retoldstory. Advances in physiology education 26; 2002: 278-281.3. S. Kurbel, D. Kovačić, R. Radić, I Drenjančević, K. Glavina, A. Ivandić: Cancerincidences in the digestive tube: is cobalamin a smal intestine cytoprotector?,Medical Hypotheses; 54; 2000: 412-416.4. R. Radić, V. Nikolić, I. Karner, S. Kurbel, R. Selthofer: Ultrasound measurement indefining the regional distribution of subcutaneous fat tissue. CollegiumAntropologicum 26; 2002: 59-68.5. Radić R, Nikolić V, Jovanović S, Selthofer R. Dynamics of the anterior cruralcompartment durng muscle contraction. Periodicum biologorum 104; 2002: 331-334.Gore navedeni plus:1. Radić R, Nikolić V, Jovanović S, Dmitrović B.:Ultrasound presentation of thebiomechanical characteristic of the front shin compartment. Medical & BiologicalEngireenig & Computing, Vol. 37; 1999: 298-2992. Jovanović S, Dmitrović B, Radić R.: The evaluation of the femur body adjusmentwith cortical indexes. Medical & Biological Engireenig & Computing, Vol. 37; 1999:310-311.3. R. Radić, V. Nikolić: Dinamika volumen prednjeg odjeljka potkoljenice tijekommišićne kontrakcije, Medicinski vjesnik; 31 (1-4), 19-22, 1999.4. S. Jovanović, R. Radić: Mehaničke komplikacij prilikom ugradnje totaleendoproteze kuka, Medicinski vjesnik, 31 (1-4), 209-212, 1999.5. V. Nikolić, R. Radić i R. Selthofer: Biomehanika stopala; u knjizi: J. Hančević,F. Coce, V. Božikov i sur.: Dijabetičko stopalo, Medicinska naklada, Zagreb, 2002:71-80.2003. godina, docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultetOsijek.OBAVEZNI IZBORNI MODUL “EKSPERIMENTALNA BIOMEDICINA”165

Preparativni praktikum: 1. Opće laboratorijske vještineNastavnici i suradnici: Dr.sc. Mirela Baus Lončar, voditelj praktikuma; Snježana Džijan,dipl.ing., Katarina Vajn, dr.med., Jasenka Wagner, dipl.ing., Ivan Biruš, dipl.ing.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Dr.sc. Mirela Baus Lončarmbausloncar@yahoo.comSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.Roñena: 1971., Slavonski Brod. Izobrazba: Dr.sc., 2001-2004., Sveučilište uTübingenu, Institut za antropologiju i humanu genetiku, Njemačka; Mr.sc. 1998.,Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu; Dipl.ing. biologije, smijer molekularnabiologija, 1995., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnjezaposlenje i dužnost: Viši asistent na Katedri za biologiju Medicinskog fakultetaOsijek. Znanstvena djelatnost: istraživač i suradnik na znanstvenim projektima uzemlji i inozemstvuu. Znanstveno područje: Molekularna biologija.Baus M, Medjugorac-Popovski M, Brown D, Sabolic I. (2000) In colchicine treatedrats, cellular distribution of AQP-1 in convoluted and straight proximal tubulesegments is differently affected. Pflugers Arch. Jan;439(3):321-30Loncar MB , Al-azzeh E, Sommer PSM, Marinovic M, Schmel K, Kruschewski M, BlinN, Stohwasser R, Gött P, Kayademir T. (2003) Tumour necrosis factor alpha andnuclear factor kappaB inhibit transcription of human TFF3 encoding agastrointestinal healing peptide. Gut. 2003 Sep;52(9):1297-303.Azarschab P, Stembalska A, Baus Loncar M, Pfister M, Sasiadek MM, Blin N. (2003)Epigenetic control of E-cadherin (CDH1) by CpG methylation in metastasisinglaryngeal cancer. Oncol Rep. 2003 Mar-Apr; 10(2): 501-3.Baus-Loncar M, Al-azzeh E, Romanska H, Lalani EN, Stamp GWH, Blin N, KayademirT (2004) Transcriptional control of TFF3 (intestinal trefoil factor) via promoterbinding sites for the nuclear factor kappaB and C/EBPbeta. Peptides. May;25(5):849-54.Broghammer M, Leistenschneider P, Baus Loncar M, Blin N, Sasiadek MM, Pusch C(2004) Reduced expression of connexin 31.1 in larynx cancer is not caused by GJB5mutations. Cancer Letters 214:225-229.Gore navedeni.2005, viši asistrent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultetOsijek.Praktikum: 2. Biokemijske metodeNastavnici i suradnici: prof.dr.sc. Marija Heffer Lauc, voditelj praktikuma; prof.dr.sc. GordanLauc, doc. dr. sc Milan Mesić, doc. dr. sc. Vesna Ivančić-Babić, dr.sc. Jasna Dovhanj.Ime i prezime:E-mail adresa:Prof.dr.sc. Marija Heffer Laucmheffer@public.srce.hr166

Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.Roñena: 1965., Osijek. Izobrazba: 1997-1998. John Hopkins School of Medicine inBaltimore (USA); Dr.sc., 1996., Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb;Dr.med., 1989., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje idužnost: Pročelnik Katedre za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J.Strossmayera u Osijeku. Znanstvena djelatnost: Glavni istraživač na aktualnomznanstvenom projektu "Uloga gangliozida u sazrijevanju i plastičnosti mozga"(0108098), MZOŠ RH. Članstva: Hrvatsko biološko društvo, Hrvatsko društvo zaneuroznanost, Hrvatsko biokemijsko društvo, Hrvatski liječnički zbor. Znanstvenopodručje: Biologija, Neuroznanost1. Lauc M., Ito H., Ishida H., Kiso M., Griffin J.W., Shiekh K.(2002) ImmunoglobulinG-class mouse monoclonal antibodies to major brain gangliosides. AnalyticalBiochemistry, 302: 276-284.2. Collins B., Sheikh K., Vyas A., Heffer-Lauc M., Fralich T., Liu Y., Kawai Y., GriffinJ., Proia R., Schnaar R. (2000) Sialoglycoconjgate Recognition by a Nervous SystemLectin – Functional Implications of Myelin-associated Glycoprotein Binding to BrainGangliosides. Monograph 'Sialoglycobiology and other novel forms of glycosylation'Yasuo Inoue, Ed.3. Gong, Y., Tagawa, Y., Lunn, M.P.T., Laroy, W., Heffer-Lauc, M., Li, C.Y., Griffin,J.W., Schnaar, R.L., and Sheikh K.A. (2002) "Localization of Major Gangliosides inthe PNS: Implications for Immune Neuropathies," Brain 125, 2491-2506.4. Vyas, A.A., Patel, H.V., Fromholt, S.E., Heffer-Lauc, M., Vyas, K.A., Dang, J.,Schachner, Schnaar, R.L. (2002) "Gangliosides are functional nerve cell ligands formyelin-associated glycoprotein (MAG), and inhibitor of nerve regeneration," Proc.Natl. Acad. Sci. USA 99, 8412-8417.Gore navedeni plus:1. Heffer-Lauc, M., Čačić, M., Šerman, D. (1998) C-series gangliosides are expressedon stelate neurons of adult human cerebellum. Glycoconjugate J., 15:423-62. Heffer-Lauc M., Müthing J., Judaš M., Čačić M. (1996) Anti-GM3 antibody labelhuman fetal Purkinye neurons during the critical stage of cerebellar developmentNeurosci. Lett. 231:91-943. Müller W.E.G, Ushijima H., Schröder H.C., Forrest J.M.S., Schatton W.F.G., RytikP.G., Heffer-Lauc M. (1993) Cytoprotective effect of NMDA receptor antagonists onprion protein - induced toxicity in rat cortical cultures. Eur. J. Pharm. 246:261-267.4. 3. Schnaar L.R., Fromholt S., Gong Y., Vyas A.A., Laroy W., Wayman D.M.,Heffer-Lauc M. are Transiently Expressed in the Human Cerebrum During FetalDevelopment. Neuroscience. 86:1-5.2005., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek.Praktikum: 3. Imunokemijske i elektroforetske metodeNastavnici i suradnici: prof.dr.sc. Marija Heffer Lauc, voditelj praktikuma; prof.dr.sc. GordanLauc, doc. dr. sc. Milan Mesić, doc.dr.sc. Jerko Barbić, doc. dr.sc. Svjetlana MarićOstali podaci: vidi ovaj modul, praktikum 2. Biokemijske metode167

Praktikum: 4. Tehnologija rekombinantne DNA i kloniranja gena u biomedicinskimistraživanjimaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Gordan Lauc, voditelj praktikuma; prof.dr.sc. Marija HefferLauc, Snježana Džijan, dipl.ing, Jasenka Wagner, dipl.ing., Ivan Biruš, dipl.ing.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Prof.dr.sc. Gordan Laucglauc@public.srce.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek/Farmaceutskobiokemijskifakultet Sveučilišta u Zagrebu.Roñen: 1970., Osijek. Izobrazba: 1997.- 1998., Sveučilište Johns Hopkins, Baltimore,USA; Dr.sc., 1995.; Dipl.ing. biologije, smijer molekularna biologija, 1992., svePrirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje idužnost: Prodekan za znanost Medicinskog fakulteta u Osijeku; Pročelnik Katedre zakemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta u Osijeku; Zavod za Biokemiju imolekularnu biologiju, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Znanstvena djelatnost: Glavni istraživač na aktualnom znanstvenom projektu"Glikozilacija proteina i humani lektini u zdravlju i bolesti", (0209041), MZOŠ RH;glavni istraživač na aktualnom meñunarodnom projektu "GlycoGold", Marie CurieResearch Training Networks. Članstva: Hrvatsko biokemijsko društvo Znanstvenopodručje: Biokemija, Molekularna biologija1. Todorović V. (2004) Combat Related Posttraumatic Stress Disorder AmongCroatian Veterans: The Causal Models of Symptom Clusters. Eur. J. Psychiat. 18:1-62. Lauc G., Dumić J., Flögel M., and Lee Y.C. (2003) A new synthetic route for thepreparation of glycoprobes. Anal. Biochem., 320:306-309.3. Biruš, I., Marcikić M., Lauc, D., Džijan, S., Lauc, G. (2003) How high shouldpaternity index be for reliable identification of war victims by DNA typing? Croat.Med. J. 44:322-326.4. Lauc G., Šupraha S., Lee Y.C., and Flögel M. (2003) Digoxin Derivatives as Toolsfor Glycobiology. Methods Enzymol, 362:29-36.5. Lauc G., Dumić J., Šupraha S. and Flögel M. (2002) Lectins Labeled with Digoxinas a Novel Tool to Study Glycoconjugates. Food Technol. Biotechnol. 4:289-292.Gore navedeni plus:1. Dumić J., Lauc G., and Flögel M. (2000) Expression of galectin-3 in cells exposedto stress - roles of Jun and NF-κB. Cell Physiol. Biochem. 10:149-158.2. Dumić J., Lauc G., Hadžija M. and Flögel M. (2000) Transfer to in vitro conditionssignificantly influences expression and intracellular distribution of galectin-3 inmurine peritoneal macrophages, Z. Naturforschung, 55c:261-266.3. Lauc G., Lee, R.T., Dumić J., and Lee, Y.C. (2000) Photoaffinity GlycoProbes – anew tool for the identification of lectins. Glycobiology, 10:357-364.4. Dumić J., Lauc G., and Flögel M. (1999) Glycosylation of glycoprotein GP62 in thestress response. Glycoconjugate J. 16:685-689.5. Gornik I., Maravić G., Dumić J., Flögel M. and Lauc G. (1999) Fucosylation of IgGheavy chains is increased in rheumatoid arthritis, Clin. Biochem. 32:605-608.2005., redoviti profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultetOsijek.168

Praktikum: 5. Kultura stanica u biomedicinskim istraživanjimaNastavnici i suradnici: doc.dr.sc. Ljubica Glavaš Obrovac, prof.dr.sc. Ivan Karner,, dr.sc. MirelaBaus Lončar, Vesna Bareš, dr.med.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Doc.dr.sc. Ljubica Glavaš Obrovacglavas-obrovac.ljubica@kbo.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./Klinička bolnicaOsijekRoñena: 1965., Vinkovci. Izobrazba: 2003., i 2001., Nationale Centre Genotypage,Evry, Francuska; Dr.sc. 2000. i Mr.sc., 1993., Prehrambeno-biotehnološki fakultetSveučilišta u Zagrebu; Dipl.ing, 1988., Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Zadnje zaposlenje i dužnost: Docentica na Katedri zakemiju, biokemiju i kliničku kemiju, Medicinski fakultet Osijek; Odjel za nuklearnumedicinu, zaštitu od zračenja i patofiziologiju, Klinička bolnica Osijek. Znanstvenadjelatnost: Voditelj hrvatskog tima meñunarodnog znanstvenoistraživačkog projekta“Bioinformatička podrška otkrivanju polimorfizama u genima čovjeka”; glavniistraživač na znanstvenoistraživačkom projektu “Mehanizam djelovanja novih DNAinterkalatora”(0127111), MZOŠ RH; voditelj tima suradne ustanove uTehnologijskom istraživačko-razvojnom projektu “Potencijalni antitumorski lijekovi”,MZOŠ RH. Članstva: Hrvatsko biokemijsko društvo. Znanstveno područje: BiokemijaGlavaš-Obrovac Lj, Jakas A, Marczi S, Horvat Š: The influence of cell growth mediaon the stability and antitumour activity of methionine enkephalin. Journal of PeptideScience 2005;11:21-28.Kvolik S, Glavaš-Obrovac Lj, Bareš V, Karner I: Biological effects of inhaledanaesthetics halothane, sevoflurane and isoflurane on human tumor cells. LifeSciences 2005; (prihvaćen za publiciranje)Krizmanić I, Višnjevac A, Luić M, Glavaš-Obrovac Lj, Žinić M, Žinić B: Synthesis,structure, and biological evaluation of C-2 sulfonamido pyrimidine nucleosides.Tetrahedron 2003;59:4047-4057.Žinić B, Krizmanić I, Glavaš-Obrovac Lj, Karner I, Žinić M: Synthesis and antitumoractivity of N-sulfonyl derivatives of nucleobases and sulfonamido nucleosidederivatives. Nucleosides, Nucleotides & Nucleic Acids 2003;22:1623-25.5. Kvolik S, Glavaš-Obrovac Lj, Šakić S, Margaretić D, Karner I: Anaestheticimplications of anticancer chemotherapy. European Journal of Anaesthesiology2003;20:859-871.Gore navedeni plus:1. Roknić S, Glavaš-Obrovac Lj, Karner I, Piantanida I, Žinić M, Pavelić K: In vitrocytotoxicity of three 4,9-diazapyrenium hydrogensulfate derivatives on differenthuman tumor cell lines. Chemotherapy 2000;46:143-149.2. Glavaš-Obrovac Lj, Karner I, Žinić B, Pavelić K: Antineoplastic activity of novel N-sulfonylpyrimidine derivatives. Anticancer Res 2001;21/3:1979-1986.3. Glavaš-Obrovac Lj, Klapec T, Mandić ML, Karner I: Anticancer effect of seleniumcompounds on human colonic carcinoma cells. Acta Alimentaria 2000;29:295-306.4. 2. Kašnar-Šamprec, Jelena; Glavaš-Obrovac, Ljubica; Pavlak, Marina; Mihaljević,Ivica; Mrljak, Vladimir; Štambuk, Nikola; Konjevoda, Paško; Žinić, Biserka.Synthesis, spectroscopic characterization and biological activity of N-1-169

sulfonylcytosine derivatives. // Croatica Chemica Acta. 78 (2005) , 2; 261-267.5. Glavaš-Obrovac, Ljubica; Karner, Ivan; Pavlak, Marina; Radačić, Marko; Kašnar -Šamprec, Jelena; Žinić, Biserka.Synthesis and Antitumor Activity of 5-Bromo-1-mesyluracil. // Nucleotides, Nucleosides and Nucleic Acid. (2005) (rad prihvaćen zaobjavljivanje)Datum zadnjegizbora u zvanje:2002., docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.Praktikum: 6. Suvremeni postupci proučavanja grañe stanica i tkivaNastavnici i suradnici: prof. dr. sc. Ljiljana Kostović-Knežević, voditelj praktikuma; prof.dr.sc.Branko Dmitrović, doc.dr.sc. Tatjana Belovari, prof.dr.sc. Srećko GajovićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogProf.dr.sc. Ljiljana kostović Kneževićlili@mef.hrMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu/Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku,Medicinski fakultet Osijek.Roñena: 1943., Zagreb. Izobrazba: Dr.sc., 1976. Prirodoslovno-matematički fakultetSveučilišta u Zagrebu; 1972.-1974. Johns Hopkins University, Department ofNeurology, Lab. of Neurovirology, Odsjek za elektronsku mikroskopiju, Baltimore,USA.; Mr.sc., 1972., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Dr.med.: 1968., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost:Pročelnica Katedre za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku; redoviti profesor u trajnom zvanju na Zavodu zahistologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znanstvenadjelatnost: Glavni istraživač na aktualnom znanstvenom projektu "Odreñivanje ulogegena u razvoju živčanog sustava miševa", (108117) MZOŠ RH; meñunarodni projekt"Expression and 50 function of nucleolar protein 1 (Nol 1) in mouse", CRP/CRO 00-13 u suradnji sa ICGB. Mentorica je desetak magistarskih i doktorskih disertacija.Članstva: European Society of Developmental Biology, International Society ofDevelopmental Biology. Znanstveno područje: Histologija i embriologija, Razvojnabiologija.1. Kurjak K., Hafner T., Kupešić S., Kostović-Knežević Lj.: Three-dimensional powerDoppler in study of embryonic vasculogenesis. J Perinat Med 2002; 30: 18-25.2. Ćurlin M., Kostović-Knežević Lj., Gajović S.: Gene trap mutagenesis of threegenes expressed during mouse embryo development. 2002; Period Biol: 104: 47-543. Belovari T., Stević N., Gajović S., Kostović-Knežević Lj.: Differentiation anddevelopment potential of rat postimplantation withouth extraembryonic membranescultured in vitro or grafted in vivo. Anat Histol Embryol 33: 90-96, 2004.4. Mitrečić., Kostović-Knežević Lj., Gajović S: Morphological-Features of Tail BudDevelopment in Truncate Mouse Mutants, Cell Tissues Organs 178: 23-32, 2004.5. Stević N., Belovari T., Kostović-Knežević Lj., Gajović S.: Developmnetal Potentialof Mouse Embryos without Extraembryonic Membranes in Modified Organ Culture,Coll Antrop 28: 681-689, 2004.Gore navedeni plus:1.Kurjak A., Kupešić S., Kostović-Knežević Lj., Bekavac T., Zodan I.: The study ofearly embryonic vasculogenesis by Dopller and Three-dimensional ultrasound U:170

programa:Datum zadnjegizbora u zvanje:Kurjak A., Chervenak F. A., Carrera J.M. (ur.) : The Embryo as a Patient, TheParthenon Publishing Group, New York, London, 2001. str. 34-45.2.Kostović-Knežević Lj., Gajović S.: Development of Human Embryo, U: DonaldSchool Textbook of Ultrasound in Obstetrics and gynecology, Asim Kurjak, Frank A.Chervenak (ur.) Jaypee Brothers, New Delhi, 2003, p. 103-114.3. Kostović-Knežević Lj.,Gajović S.: Oplodnja i razvoj embrija, U: Ginekologija iperinatologija II. 3. izd. Kurjak i sur. (ur) Znanstvena biblioteka Tonimir,Varaždinske toplice, 2003. str :3-14.4. Bradamante Ž., Kostović-Knežević Lj., Levak-Švajger B. and Švajger A.Differentiation of the secondary elastic cartilage in the external ear of the rat. Int JDev Biol 1991;35:311-320.5.Gajović S., Kostović-Knežević LJ. Ventral ectodermal ridge and ventral ectodermalgroove: two distinct morphological features in the developing rat embryo tail. AnatEmbryol 1995;192:181-187.2003., redoviti profesor u trajnom zvanju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Predmet: 7. Pokusne životinje u biomedicinskim istraživanjimaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Ante Tvrdeić, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Marko Radačić,prof.dr.sc. Marija Heffer Lauc, doc.dr.sc. Tatjana Belovari, doc. dr.sc. Svjetlana MarićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Prof.dr.sc. Ante Tvrdeićtvrdeic@mefos.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.Roñen: 1961., Vinkovci. Izobrazba: 1994-1995, CSIC-CID, Unidad BioanaliticaMedica, Barcelona, Španjolska; Dr.sc.,1994., Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu; Mr.sc., 1990, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu;Dr.med., 1987., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje idužnosti: Prodekan za poslijediplomske studije, Medicinski fakultet u Osijeku,pročelnik Katedre za farmakologiju, Medicinski fakultet u Osijeku. Znanstvenadjelatnost: Glavni istraživač na aktualnom znanstvenom projektu "Etiofarmakologijaanksioznosti", (0219081), MZOŠ RH; glavni istraživač na aktualnom projektu"Farmakodinamsko probiranje potencijalnih lijekova" za potrebe farmaceutskeindustrije; suradnik na aktualnom meñunarodnom znanstvenom projektu"GlycoGold", glavni istraživač prof.dr.sc. Gordan Lauc. Članstva: Hrvatsko društvofarmakologa (Potpredsjednik); Hrvatsko društvo za neuroznanost. Znanstvenopodručje: Farmakologija, Neuroznanost.1 Tvrdeić A., ðurković M., Biruš I. Tail pressure pain in wistar rats: influence ofgender and time of day. Period. Biol., 106 (4), 427-431, 2004.2. ðurković M., Tvrdeić A, Biruš I., Čičin Šain L. and Jernej B. Pain sensitivity inWistar and Wistar-Zagreb 5HT rats: the effect of habituation to experimentalconditrions. Period. Biol., 106, Suppl 1, 84, 2004.3. Tvrdeić A., ðurković M., Biruš I., Jernej B and Čičin Šain L. Pain sensitivity inWistar and Wistar-Zagreb 5HT rats: the effect of single dose of fluoxetine. 106,Suppl 1, 84, 2004.4. Tvrdeić A., Peričić D.: Effect of ergot alkaloids on 3H-flunitrazepam binding to171

mouse brain GABAA receptors. Coll.Antropol., 27 (l), 175-182, 2003.5. Tvrdeić A., ðurković M., Biruš I. Pain sensitivity in rats: Effect of time of day andgender. Neurol. Croat., 52 (Suppl. 4), 97, 2003.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. Bujas M., Tvrdeić A., Peričić D.: Regional differences in NaCl induced increase ofthe potency of bicuculline to displace 3H-muscimol binding. Neurochem. Int. 30 (2),199-202, 1997.2. Peričić D., Tvrdeić A.: Dihydroergosine anticonflict effect in rats and enhancingeffects on 3H-muscimol binding in the human brain post-mortem. Eur. J. Pharmacol.235, 267-274, 1993.3. Tvrdeić A., Peričić D., Cik M.: Species depndent effects of dihydroergosine on 3H-TBOB binding to membranes from the human, rat, bovine and mouse brain. J.Neural. Transm. 90, 225-230, 1992.4. Tvrdeić A., Peričić D.: Dihydroergotoxine modulation of the GABA-A receptorassociated Cl ionophore. Eur. J. Pharmacol., 221, 139-143, 1992.5. Tvrdeić A., Peričić D.: Dihydrogenated ergot compounds bind with high affinity toGABA-A receptor associated CL ionophore. Eur. J. Pharmacol., 202, 109-111, 1991.2005., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek.OBAVEZNI IZBORNI MODUL "KLINIČKA MEDICINA"Predmet: 1. Uvod u klinička istraživanjaNastavnici i suradnici : Doc.dr.sc. Josip Čulig, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Dinko PuntarićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Doc.dr.sc. Josip Čuligjosip.culig@publichealth-zagreb.hrZavod za javno zdravstvo grada Zagreba.Životopis: Roñen: 1950., Karlovac. Izobrazba: Dr.sc. 2004., Medicinski fakultet Sveučilišta J. J.Strossmayera u Osijeku; Dr.sc. 2003., Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilištau Zagrebu; Mr.sc.,1986., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 1980.-1981.,Research Fellow, Department of Clinical Pharmacology, St.Bartolomew's MedicalCollege, London, UK. Dr.med., 1974., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Zadnje zaposlenje i dužnost: Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, ravnatelj;Znanstvena djelatnost: Suradnik i konzultant na više znanstvenih i stručnih projekataČlanstva: Hrvatsko društvo farmakologa, Hrvatska liječnička komora, Hrvatskodruštvo za kliničku farmakologiju i farmakoterapiju, The British Association ofPharmaceutical Physicians, The International Society for Infection Diseases.Znanstveno područje: Klinička farmakologija.Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:1. Schönwald S., Kuzman I., Škerk V., Car V., Zrinšćak J., Puljiz I., Mahovlić V.,Desnica B., Beus A., Sesartić P., Vuković J., Čulig J. Comparative Clinical Study ofthe Tolerability and Efficacy of Two Dosage Regimens of Azithromycin andClarithromycin in the Treatment of Community – Acquired Pneumonia in Adults172

(Progress Report), Posters presented at ICMAS 5, Seville, Jan 26. – 28., 2000.2. Katičić M., Duvnjak M., Vucelić B., Buljevac M., Pavić – Sladoljev D., Čulig J. LowDose Azithromycin vs. High Dose Azithromycin in Ranitidine Bismuth Citrate BasedTriple Therapies for Helicobacter pylori Eradication, Posters presented at ICMAS 5,Seville, Jan 26. – 28., 2000.3. Baće A., Kuzmanović N., Novak D., Anić – Milić T., Radošević S., Čulig J. ClinicalComparative Study of Azithromycin and Erythromycin in the Treatment of Pertussisin Children – Preliminary Results, Posters presented at ICMAS 5, Seville, Jan 26. –28., 2000.4. Vrčić H., Zovko V., Čulig J. Economic Burden of STD in Croatia: Incremental CostEffectiveness Analysis of Azithromycin vs. Doxycycline for Treating Chlamydiatrachomatis Genital Infections in Women, Posters presented at ICMAS 5, Seville, Jan26. – 28., 2000.5. Matica B., Brkljačić N., Mlinarić – Džepina A., Jarža – Davila N., Baučić A.,Kovaček I., Jonjić – Knežević N., Čulig J. The Frequency of E. coli 0157:H7 in ZagrebArea, XII. European Congress of Clinical Microbiology and Infectious Diseases,Milano, 22. – 25. travnja 2002.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. Plavšić F., Čulig J., Bakran I., Vrhovac B. Theophylline concentration in saliva as aquide for individualization of its therapeutic use. Brit. J. Clin Pharmacol 1981;11:533-4.2. Čulig J., Johnston A., Turner P. Saliva theophylline concentrations after a singleoral dose. Brit J. Clin Pharmacol. 1982; 13: 243 –5.3. Hamer J., Čulig J., Abrams J., et.al. A study of the effect of gliceril trinitrate (GTN)on systolic time – intervals using the Searle microsealed drug delivery system. Brit J.Pharmacol 1983; 13:599.4. Čulig J., Ehsanullah RSB., Hallet C., Iliopoulou A., Matheson I., Turner P. A clinicalpharmacological comparison of diclofeenasine (Ro 8-4650) with nomifensine andamitriptyline in normal human volunteers. Brit J. Pharmacol 1983; 15:537-435. Brion N., Čulig J., Turner P. Etude de l’actionm de l’indalpine sur le diametrepupillaire shez les volontaires sain. Therapie 1985; 40:9-11.2005., naslovni docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultetOsijek.Seminarska radionica: 2. Klinički terapijski pokusNastavnjici i suradnici: Doc.dr.sc. Josip Čulig, voditelj radionice; doc.dr.sc. Milan MesićOstali podaci: vidi ovaj modul, Predmet 1.Praktikum: 3. Klinička biostatistikaNastavnici i suradnici: dr.sc. Vesna Ilakovac, voditelj praktikuma; dr. sc. Mario ŠtefanićOstali podaci: vidi modul 1., Predmet 3.Predmet: 4. Epidemiološke metode u biomediciniNastavnici i suradnici: Prof. dr. sc. Dinko Puntarić, voditelj predmeta; dr.sc. Josip Milas173

Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Prof.dr.sc. Dinko Puntarićdinko.puntaric@publichealth-zagreb.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek/Zavod za javnozdravstvo grada Zagreba,Roñen: 1959., Zagreb. Izobrazba: Dr.sc. 1994.; Mr.sc., 1989.; Dr.med., 1983., sveMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: Prodekan zanastavu Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku; PročelnikKatedre za epidemiologiju, zdravstvenu ekologiju i medicinu rada, te Katedre zasocijalnu medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera uOsijeku; voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo gradaZagreba. Znanstvena djelatnost: suradnik na više stručnih projekata, mentor je 3magistarska i 1 doktorskog rada. Članstva: Hrvatsko društvo epidemiologa,Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Hrvatsko društvo za zdravstvenuekologiju, Hrvatsko toksikološko društvo. Znanstveno područje: Javno zdravstvo,Epidemiologija, Zdravstvena ekologija.1. Puntarić D, Soldo-Butković S, Vladetić M, Prgomet D. Neurologic Recovery afterPenetrating Craniocerebral War Injury. Neuroepidemiology 2000;19:149-52.2. Puntarić D, Šmit Z, Bošnir J, Topolovec J. Small Countries and the Dioxin Scandal:How to Control Imported Food? Croatian Med J 2000;41(2):150-3.3. Puntarić D, Bošnir J, Šmit Z, Škes I, Baklaić Ž. Ocratoxin A in corn and wheat:geographic association with endemic nephropathy. Croatian Med J 2001;42:175-80.4. Mihovec-Grdić M, Šmit Z, Puntarić D, Bošnir J. Phthalates in Undreground Watersof the Zagreb Area. Croatian Med J 2002;43(4):493-7.5. Puntarić D, Kos A, Šmit Z, Zečić Ž, Šega K, Beljo-Lučić R, Horvat D, Bošnir J.Wood Dust Exposure in Wood Industry and Forestry. Coll Antrop 2005;29(1):1-8.Gore navedeni plus:1. Puntarić D, Krajcar D, Bošnir J, Prgomet D, Brkljačić A, Ribić K, Margaretić B,Lovrić E. Sanitation of the liberated territories in Croatia after the Storm Campaign -an example of the Lika-Senj County. Mil Med 1997;162: 333-7.2.. ðanić D, Prgomet D, Miličić D, Leović D, Puntarić D. War injuries to head andneck. Mil Med 1998;163:117-9.3. Soldo S, Puntarić D. Injuries in Croatian Army brigade soldiers inflicted in anoffensive action during the 1991/1992 war in Croatia. Mil Med 1998;163:420-22.4. Prgomet D, ðanić D, Miličić D, Puntarić D, Soldo-Butković S, Jelić J, et al.Mortality due to head and neck war wounds encountered in Slavonski Brod hospitalduring the 1991-1992 war in Croatia. Mil Med 1998;163:482-5.5. Soldo S, Puntarić D, Petrovicki Ž, Prgomet D. Injuries Caused by AntipersonnelMines in Croatian Army Soldiers on the East Slavonia Front during the 1991-1992war in Croatia. Mil Med 1999;164:141-4.2003., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek.Predmet: 5. Molekularni temelji bolesti, dijagnostike i liječenja174

Lauc.Nastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Dragan Primorac, voditelj predmeta; prof.dr.sc. GordanIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Prof.dr.sc. Dragan Primoracministar@mzos.hrVlada Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.Roñen: 1965., Banja Luka, Bosna i Hercegovina. Izobrazba: 1998. St.Christophers'sHospital for Children at Allegheny University of the Health Sciences, Department ofPediatric Surgery;1997., Analytical Genetic Testing Center, Inc. Denver, CO, SAD;1997., Armed Forces Institute of Pathology, DNA Identification Laboratory, Rockville,MD, SAD; Dr.sc., 1997. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 1994., State ofConnecticut, Division of State Police, Forensic Sciences Laboratory, Meriden, CT,SAD; 1991.-1996., Medicinski fakultet Sveučilišta u Connecticut-u, Farmington, SAD;Dr.med. 1991., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studij u Splitu. Zadnjezaposlenje i dužnosti: Ministar u Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športat. Znanstvena djelatnost: 1991.-2000. sudjelovao je i bio voditeljna 7 znanstvenih i stručnih projekata. Autor i koautor na brojnim znanstvenimradovima, kongresnim priopćenjima, 6 knjiga Članstvo: Član je brojnih znanstvenih istručnih društava: American Academy of Forensic Science, American Society forHuman Genetics, Hrvatskog društva za humanu genetiku, Hrvatske udrugeOsteogenesis Imperfecta, Standing Committee of the Mayo Clinic-University ofZagreb, Program in Advanced Medical Education (2002.) Znanstveno područje:Genetika, Pedijatrija, Forenzičke znanosti. Od 2006 izvanredni professor Medicinskogfakuleta u Osijeku.1. Semino O., Pasarino G., Oefner JP., Lin AA., Arbuzova S., Beckman EL., DeBenedictis G., Francalacci P., Kouvatsi A., Limborska S., Marcikić M., Mika A., MikaB., Primorac D. Santachiara-Benerecetti AS., Cavalli-Sforza LL., Underhill AP. ThegeneticLegacy of Paleolithic Homo sapiens sapiens in Extant Europeans: A YChromosome Perspective. Science 2000; 290: 1155-1159.2. Johnson CV., Primorac D., Kinstry M. Mc, Rowe DW., Lawrence JB. Tracking thefate of normal and splice defective Col1A1RNA in Osteogenesis Imperfecta. J CellBiol. 2000; 150: 417-432.3. Čulić S, Jakobson A., Čulić V., Kuzmić I., Šćukanec- Špoljar M., Primorac D.Etoposide at the basic and interferon –a as the maintence therapy for Langrerhanscell histiocytosis. Pediatric Hematology and Oncology. 2001;18:1-4.4.Rootsi S, Magri C, Kivisild T, et. al. Phylogeography of Y-chromosome haplogroup Ireveals distinct domains of prehistoric gene flow in Europe. Am J Hum Genet 2004;75:128-137.5. Primorac D. Allele frequencies for the 15 STR loci in representative sample ofBosnian and Herzegovinians. Forensic Science International. In press.Gore navedeni plus:1. Kapitanović S., Kapitanović M., Anñelinović S., Tavassoli M., Primorac D., SonickkiZ., Spaventi S., Pavelić K. Spaventi R. The expression of p 185HER-2/neu correlateswith the stage of disease and survival in colorectal cancer. Gastroenterology. 1997;112: 1103-1113.2. Primorac D., Anñelinović S., Definis-Gojanović M., Drmić I., Rezić B., Baden MM.,Kennedy MA., Skakel SB., Lee HC. Indentification of war victim from mass graves inCroatia and Bosnia and Herzegovina trough the use of DNA Typing and standards175

forensic methods. J Forensic Sci 1996;41:891-894.3. Stover ML., Primorac D., Liu SC., McKinstry MB., Rowe DW. defective Splicing ofmRNA from One COL1A Allele of TypeI Collagen in Nondeforming (TypeI)Osteogenesis Imperfecta. J. Clin: Invest. 1993;92:1994-2002.4. PrimoracD., Stover ML:, Clark SH., Rowe DW. Molecular BAsis of nanomelia, aherbitale chondrodystrophy of chicken. Matrix Biology. 1994; 14:297-305.5. Guha A., Mason RP., Primorac D., Konopaske G., Miller J., Sinha P., Tulenko TN.,Hand A. Interferon induced growth arrest is induced by membrane structuralchanges. Journal of Interferon and Cytokine Research 1997; 17:701-706.Datum zadnjegizbora u zvanje:2003., naslovni docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultetOsijek.Predmet: 6. Fizikalni temelji suvremene medicinske dijagnostikeNastavnici i suradnici: prof.dr.sc. Jasminka Brnjas Kraljević, voditelj predmeta; doc.dr.sc.Damir ZucićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogProf. dr. sc. Jasminka Brnjas Kraljevićkraljevi@mef.hrMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu/Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku,Medicinski fakultet Osijek.Roñena: 1944. u Zagrebu. Izobrazba: Dr.sc.,1982., Prirodoslovno-matematičkifakultet Sveučilišta u Zagrebu; Mr.sc., 1972., Prirodoslovno-matematički fakultetSveučilišta u Zagrebu; Dipl.ing. fizike 1967., Prirodoslovno-matematički fakultetSveučilišta u Zagrebu. Usavršavanja: Biophysical Laboratory PortsmouthPolytechnics, Portsmouth; Govil Biophysical group, Tata Institute of FundamentalResearch, Bombay; Institute für Biophysikalische Chemie der J.W. GoetheUniversität Frankfurt; Institute für Röntgenfeinstructurforschung der ÖsterreichischeAkademie der Wissenschaften, Graz, Institut für Medizinische Biochemie, Karl-Franzens Universität Graz. Zadnje zaposlenje i dužnosti: Medicinski fakultetSveučilišta u Zagrebu, Pročelnik Katedre za fiziku. Znanstvena djelatnost: Glavniistraživač na aktualnom znanstvenom projektu "Istraživanja uloge strukturnihosobina lipoproteina velike gustoće iz humane plazme u aterogenezi", MZOŠ RH.Članstva: Hrvatsko društvo biofizičara, Hrvatsko društvo fizičara. Znanstvenopodručje: Biofizika.1. J. Brnjas-Kraljević, M. Kveder, G. Pifat, S. Pečar, M. Schara: The MR kinetic studyof lipid phase in HDL, Croat. Chem.Acta 2001;74: 147-1602. J. Brnjas-Kraljević: Struktura materije i dijagnostičke metode; Medicinska naklada,Zagreb 2001.3. J.Brnjas-Kraljević. Fizika ultrazvuka, u Ultrazvuk u kliničkoj praksi ed. I.Hozo i D.Karelović, Split 2004, pp. 5-14, ISBN 953-97541-2-74. J.Brnjas-Kraljević, M.Kveder, G.Pifat S.Pečar, M.Schara. The ESR Kinetic Study ofLipid Phyase in HDL , CCACAA vol.74(1) pp. 147-160 (2001)Gore navedeni plus:1. J. Brnjas-Kraljević, S. Maričić, S. Vuk-Pavlović: Proton magnetic relaxation in176

programa: ethane diol-water solutions of haemoglobin, Croatica Chemica Acta 1973; 45: 619-625,2. J. Brnjas-Kraljević, S. Maričić: Hydratation and selfasociation of haemoglobin insolution, Biochem. Biophys. Res. Comm. 1977;83:1048-1054,3. J. Brnjas-Kraljević, G. Pifat, S. Maričić: Quaternary structure, hydratation andselfassociation of haemoglobin. A proton relaxation study, Physiol. Chem. Phys.1979;11: 371-376,4. G. Pifat, J. Brnjas-Kraljević, J. N. Herak, G. Jürgens, A. Holasek: Proton relaxationstudy of molecular motions in low density lipoproteins, Int.J.Biol.Macromol. 1981;3:281-286,5. J. N. Herak, G. Pifat, J. Brnjas-Kraljević, G. Jürgens: Absorption of Mn(II) ions tohuman low-density lipoproteins. Magnetic resonance studies, Biochim. Biophys. Acta1982;710: 324-331,Datum zadnjegizbora u zvanje:2002., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek.Predmet: 7. TelemedicinaNastavnici i suradnici: prof.dr.sc. Ivica Klapan i mr sc Željko Vranješ Ivica Klapan voditeljipredmeta; dr.med. prof. dr. sc. Mario Kovač, prof. dr. sc. Pero Raos.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Prof. dr. sc. Ivica Klapantelmed@mef.hrMedicinski fakultetet Sveučiliša u Zagrebu i Klinički bolnički centar ZagrebDiplomirao je 1983. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Naistom fakultetu je završio dva poslijediplomska studija (‘’Otorinolaringologija ikirurgija glave i vrata’’ i ‘’Alergologija i klinička imunologija’’). Magistrirao je 1986.godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sa temom “Utjecajciklofosfamida na protutumorsku imunost”. Doktorirao je 1990. godine na istomfakultetu, sa temom “Uloga prostaglandina E u kontroli rasta karcinoma grkljana iždrijela”. Istraživanja su u cijelosti provedena na Eye and Ear Institute-Departmentof Otolaryngology: Division of Head and Neck Oncology and Immunology andImmunologic Monitoring and Diagnostic Laboratory, Pittsburgh Cancer Institute,University of Pittsburgh, PA, SAD. Usavršavao se na brojnim poznatim klinikama iinstitutima u SAD, Švicarskoj, Italiji, Austriji i Velikoj Britaniji. Izveo je prvu trodimenzionalnuračunalom podržanu funkcijsku endoskopsku operaciju nosa i sinusa(3D C-FESS) u Hrvatskoj 1994. godine, koja je ujedno i jedna od prvih operacijaovog tipa u svijetu. U listopadu 1998. godine, po prvi put je u svjetskoj mediciniuspješno obavio prve Tele-3D-kompjutorizirane mikrokirurške operacije (Tele-3D-CA-FESS), koje predstavljaju početak sasvim nove ere razvoja medicine u svijetu 21.stoljeća. Time je zaslužio i posebno priznanje, kao i /citiranost u monografijiAmerican Academy of Otolaryngology-Head&Neck Surgery 2003.1. Klapan I, Vranjes Z, Risavi R, Simicic L, Prgomet D, Glusac B. Computer-assistedsurgery and computer-assisted telesurgery in otorhinolaryngology. Ear Nose ThroatJ. 2006 May;85(5):318-21.2. Volic SV, Klapan I, Seiwerth S, Ibrahimpasic T. Extracellular matrix of Reinke's177

space in some pathological conditions. Acta Otolaryngol. 2004124(4):505-8.3. Fumic-Dunkic L, Katic V, Janjanin S, Klapan I, Simuncic A, Vcev A. Retrospectiveanalysis of Ki-67 antigen expression in paraffin tissue blocks of laryngeal squamouscell carcinoma. Am J Otolaryngol. 2003;24(2):106-10.4. Klapan I, Simicic L, Risavi R, Besenski N, Pasaric K, Gortan D, Janjanin S, Pavic D.Tele-3-dimensional computer-assisted functional endoscopic sinus surgery: newdimension in the surgery of the nose and paranasal sinuses. Otolaryngol Head NeckSurg. 2002;127(6):549-57.5.Klapan I, Simicic Lj, Pasaric K, Vlahusic A, Risavi R, Sruk V, Schwarz D, Barisic J.Realtime transfer of live video images in parallel with three-dimensional modelling ofthe surgical field in computer-assisted telesurgery. J Telemed Telecare.2002;8(3):125-30.6. Klapan I, Barbir A, Simicic L, Risavi R, Besenski N, Bumber Z, Stiglmayer N,Antolic S, Janjanin S, Bilic M. Dynamic 3D computer-assisted reconstruction of ametallic retrobulbar foreign body for diagnostic and surgical purposes. [Case reportof orbital injury with ethmoid bone involvement]. Orbit. 2001 Mar;20(1):35-49.6.Klapan I, Simicic L, Besenski N, Bumber Z, Janjanin S, Sruk V, Mihajlovic Z, RisaviR, Mladina R. Application of 3D computer-assisted techniques to sinonasalpathology--case report: war wounds of paranasal sinuses caused by metallic foreignbodies. Am J Otolaryngol. 2002 Jan-Feb;23(1):27-34.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. Telemedicina u Hrvatskoj / Klapan Ivica, Čikeš Ivo (ur.). Zagreb, ISBN 953-98509-2-4, Medika, 2001.2. Telemedicine /engl.; Klapan Ivica, Čikeš Ivo (ed.). Zagreb, ISBN 953-95168-0-3,Telemedicine Association Zagreb, 20052002., izvanredni profesor, Sveučilište u Zagreb, Medicinski fakultet Zagreb.OBAVEZNI IZBORNI MODUL "INTERDISCIPLINARNA ZNANJA I VJEŠTINE"Praktikum: 1. Znanstvenoistraživački projekt – ideja, prijedlog, realizacija, voñenjeNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Gordan Lauc, voditelj praktikuma; prof.dr.sc. Sven Kurbel,Prof.dr.sc. Dragan PrimoracOstali podaci: vidi Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina", Praktikum 3.EnglishPraktikum: 2. Pisanje znanstvenog članka na engleskom jeziku/ Writing a scientific paper inNastavnici i suradnici: Prof dr. sc. Drazen Raucher, doc.dr.sc. Jerko Barbić, voditeljipraktikuma; dr. med. Lada Zibar mr. sc., Margareta Krenus, prof.suradniciIme i prezime:E-mail adresa:Prof. dr. Dražen Raucherdraucher@biochem.umsmed.edu178

Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Assistant Professor, Department of Biochemistry, University of Mississippy MedicalCenter, Jackson, MS, USA (gostujući professor)Roñen u Osijeku 1964. 1987.Diplomski rad. Department of Physics andMathematics. Sveučilište J J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska. 1995Doktorska Disertacija (Ph.D). Institute ofMolecular Biophysics, Florida StateUniversity, Tallahassee, Florida, SAD.Od 2002 Assistant Professor, Department of Biochemistry, University ofMississippi Medical Center, Jackson, MS, USA.Bidwell, G. L., 3rd and Raucher, D. Application of thermally responsive polypeptidesdirected against c-Myc transcriptional function for cancer therapy. Mol. Cancer Ther.,4: 1076-1085, 2005.Massodi, I., Bidwell, G. L., 3rd, and Raucher, D. Evaluation of cell penetratingpeptides fused to elastin-like polypeptide for drug delivery. J. Control Release, Sep9; [Epub ahead of print] 2005.Bidwell, G. L., 3rd and Raucher, D. Enhancing the Antiproliferative Effect ofTopoisomerase II Inhibitors Using a Polypeptide Inhibitor of c-Myc. Biochem.Pharm., in press, 2005.Dreher M. R., D. Raucher, N. Balu, M. O. Colvin, S. M. Ludeman, A. Chilkoti. 2003.Evaluation of an elastin-like polypeptide-doxorubicin conjugate for cancer therapy. J.Control Release 91(1-2):31-43Chilkoti A., M.R. Dreher, D.E. Meyer, D. Raucher. 2002. Targeted drug delivery bythermally responsive polymers, Adv. Drug. Deliv. Rev. 54(5) 613-630.Gore navedeni plus:Raucher D., Stauffer, T, Chen, W., Shen, K., Guo S.,York, J. D.,Sheetz, M. P., andMeyer, T. 2000. Phosphatidylinositol 4,5-bisphosphate functions as a secondmessenger that regulates cytoskeleton-plasma membrane adhesion. Cell 100:221-228.Raucher D., and M. P. Sheetz. 2000. Important role of membrane tension inlamellipodial extension. J. Cell. Biol. 148(1):127-136.Raucher D., and M. P. Sheetz. 1999. Membrane tension regulates endocytosis inmitosis. J.Cell Biol. 144 (3): 497-506.Raucher D., and M. P. Sheetz. 1999. Characteristics of a membrane reservoirstudied by membrane tethers extracted by a laser tweezers trap. Biophys. J.,77(4):1992-2002.Raucher D., Fajer E. A., Sar, C. P., Hideg, K., Zhao, Y., Kawai M. & P.G. Fajer. 1995.Novel EPR spin label and its applications in actomyosin cycle. Biophys J. 68 (4Suppl):128S-133S.Raucher D. & P.G. Fajer. 1994. Orientation and dynamics of myosin heads inaluminum fluoride induced pre-power stroke states. Biochemistry 33, 11993-11999.2002 Assistant Professor, Department of Biochemistry, University of MississippiMedical Center, Jackson, MS, USAIme i prezime:Doc.dr.sc. Jerko Barbić179

E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:barbic.jerko@kbo.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaOsijekRoñen: 1964. godine, Split. Izobrazba: Dr.sc., 2003., Medicinski fakultet Sveučilištau Zagrebu; 1994.-95. Fogarthy Visiting fellow, National Institute of Health, FDA,Bethesda, USA; 1991.-93., Postdoctoral fellow, Department of Rheumatology,School of Medicine, University of Maryland at Baltimore, USA; Dr.med., 1990.,Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studij u Osijeku. Zadnje zaposlenje idužnost: Docent na Katedri za patofiziologiju, Medicinski fakultet u Osijeku;specijalist internist na Odjelu za dijalizu Klinike za unutarnje bolesti u Osijeku.Znanstvena djelatnost: Suradnik na aktualnom znanstvenom projektu "Destrukcijatumora magnetskim nanočesticama vezanim uz protutijela" MZOŠ RH, (0219062).Članstva: Hrvatski liječnički zbor Znanstveno područje: Imunologija, patofiziologija.1. M. Leef, K.L. Elkins, J. Barbic, and R.D.Shahin (2000). Protective Immunity toBordetella pertussis Requires Both B Cells and CD4+ T Cells for Key Functions Otherthan Specific Antibody Production. The Journal of Experimental Medicine 191: 1841-1842.2. M. Samardžija, Samardžija G., Barbić J., Mihaljević I., Grahovac B. (2000). Clinicalsignificance of serologic diagnosis of hepatitis C infection in dialysis patients.Periodicum Biologorum 102: 421-424.3. J. Barbić, M. Jakić, G. Samardžija. Serum levels of proinflamatory cytokines andparathyroid horomone in patients undergoing hemodialysis. Nephrology DialysisTransplantation 2002; Abstract supplement 1: 270. XXXIX Congress of the EuropeanRenal Association, European Dialysis and Transplant Association. Copenhagen, July,14-17. 2002.4. G. Samardžija, J. Barbić. M. Jakić. M. Samardžija, L. Zibar, S. Stipanić, M.Bilandžija, D. Mihajevic. Pulse oral calcitriol treatment in HD patients with severehyperparathyreoidism. Nephrology Dialysis Transplantation 2002; Abstractsupplement 1: XXXIX Congress of the European Renal Association, European Dialysisand Transplant Association. Copenhagen, July, 14-17. 2002.5. Sabolović, P. C. De Morais, M. Da Silva , J. Barbic, T. Mori, A. Tucak Cancermicrometastasis detection and destruction using antibody coated superparamagneticnanoparticles induced hyperthermia. Current state of the art and perspectives ofapplications in the prostate metastatic cancer. Medicinski vjesnik 2004.Gore navedeni plus:1. J. Barbic, M.F. Leef, D.L.Burns and R.D. Shahin. Role of Gamma Interferon inNatural Clearance of Bordetella pertussis. Infection and Immunity 1997; 65:4904-4908.2. J. Barbic and B. S. Fox: Stimulation of Th0 cell with anti-Thy-1 antibodyselectively enhances production of IL-4 not IL-2. Clin. Res. 40:270A, 1992.3. J. Barbic, M. Leef and Shahin, R.D.. Evidence for more than one Mechanism ofProtection to Respiratory Bordetella pertussis Infection. 9th International Congressof Immunology. Journal of Immunology. San Francisco, CA 19954. Včev, J. Barbić, A. Včev, D. Kovačić, M. Vegar. Obstruction of the doudenum dueto a billiary calculus (Bouveret ′s syndrome) Radiol Oncol 1998; (32(2):161-163.5. S. Mihaljević, M. Katičić, B. Dmitrović, I. Karner, A. Včev, V. Borzan, S. Canecki, Zvranješ, V. Prus, J. Barbić, M. Benašić. The Influence of Stomach MucosaMorphological Changes on Somatostatin Cell Number in Antrum Mucosa. Reprinted180

from Internationtional Conference oh Ulcer Research. Medimond InternationalProceedings 203; 307-312.Datum zadnjegizbora u zvanje:2004., docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.Predmet: 3. AntropologijaNastavnici i suradnici: Akademik Pavao Rudan, voditelj predmetaIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Akademik Pavao Rudanpavao.rudan@inantro.hrInstitut za antroplogiju, ZagrebRoñen: 1942., u Zagrebu. Izobrazba: 1988., Japan International Copperation Agencystipendija, Tokyo, Fukui, Hiroshima, Kyoto, Osaka, Fukuoka-ku-Japan;1983.-84.,Smithsonian Institution, Department of Anthropology NMNH, Washington, D.C.,USA;1972., Doctorat de Specialite en Antropologie Biologique, Universite Paris VII,Paris, France; 1971., Diplome d.Etudes Approfondies de Sciences Biologiques.Mention: Biologie Animale (Anthropologie Biologique), Universite Paris VII, Paris,France; Dr.sc. 1974., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Mr.sc. 1968.,Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dr.med 1966., Medicinskifakultet Sveučilišta u Zagrebu.. Zadnje zaposlenje i dužnosti:. Institut zaantroplogiju, Zagreb, ravnatelj. Znanstvena djelatnosti: Voditelj je, suradnik ikonzultant na brojnim znanstvenim projektima. Pod njegovim vodstvom izrañeni su iobranjeni brojni diplomski radovi, te brojni magistarski i doktorski radovi. Glavni jeurednik časopisa Collegium Antropoologicum, indeksiranog u bazama CC, SCI, IndexMedicus/Medline. Članstva: Hrvatsko antropološko društvo; Commission on MedicalAnthropology and Epidemiology (IUAES), predsjednik International Society ofPhysiological Anthropology, International Union of Anthropological and EthnologicalSciences; Hrvatska komisija za suradnju s UNESCO-om, Akademija medicinskihznanosti Hrvatske. Znanstveno područje:Medicinska antropologija. Od 2006 članHAZU.1. Babalini, Carla; Martínez-Labarga, Cristina; Tolk, Helle-Viivi; Kivisild, Toomas;Giampaolo, Rita; Tarsi, Tiziana; Contini, Irene; Barać, Lovorka; Janićijević, Branka;Martinović Klarić, Irena; Peričić, Marijana; Sujoldžić, Anita; Villems, Richard; Biondi,Gianfranco; Rudan, Pavao; Rickards, Olga. The population history of the Croatianlinguistic minority of Molise (southern Italy): a maternal view. // European Journal ofHuman Genetics. 13 (2005) ; 902-912 .2. Barać Lauc, Lovorka; Peričić, Marijana; Martinović Klarić, Irena; Šijački, Ana;Popović, Dan; Janićijević, Branka; Rudan, Pavao.Y chromosome STR polymorphismsin a Serbian population sample. // Forensic Science International. 150 (2005) , 1;97-101.3. Škarić-Jurić, Tatjana; Ginsburg, Emil; Kobyliansky, Eugene; Malkin, Ida; Barbalić,Maja; Peričić, Marijana; Miličić, Jasna; Smolej Narančić, Nina; Rudan, Pavao.Segregation Analysis of Systolic and Diastolic Blood Pressure in Middle DalmatiaIsland Population. // Collegium Antropologicum. 29 (2005) , 1; 315-321.4. Barbalić, Maja; Peričić, Marijana; Škarić-Jurić, Tatjana; Smolej Narančić, Nina.ACE Alu Insertion Polymorphism in Croatia and its Isolates. // Collegium181

Antropologicum. 28 (2004) , 2; 603-610 .5. Cvjetan, Svjetlana; Tolk, Helle-Viivi; Barać Lauc, Lovorka; Čolak, Ivanka;ðorñević, Dobrivoje; Efremovska, Ljudmila; Janićijević, Branka; Kvesić, Ante;Martinović Klarić, Irena; Metspalu, Ene; Peričić, Marijana; Parik, Jüri; Popović, Dan;Šijački, Ana; Terzić, Rifet; Villems Richard; Rudan, Pavao.Frequencies of mtDNA Haplogroups in Southeastern Europe - Croatians, Bosniansand Herzegovinianas, Serbians, Macedonians and Macedonian Romani. // CollegiumAntropologicum. 28 (2004) , 1; 193-198.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. Rudan, P., N. Smolej-Narančić, L.A. Bennett: Physiological relationships andpopulation structure analyses:Examples from Eastern Adriatic. U: Int. Conf. Human-Environment System, H.W. Jurgens, Y. Tochichara,Y. Kawashima (eds.), JSPA, 1991,str. 19-22, Tokyo.2. Rudan, P., A. Sujoldžić, Dimić, L.A. Bennett, D.F. Roberts: Population structure inthe eastern Adriatic: The influence of historical processes, migration patterns,isolation and ecological pressures, and their interaction.U: Isolation, Migration andHealth. D.F. Roberts, N. Fujiki, K. Torizuka (eds.), SSHB 33, Cambridge Univ.Press,1992, str. 204-218, Cambridge.3. Smolej-Narančić, N., A. Chaventre, P. Rudan: Anthropometric variation andpopulation structure of the island ofPag, Croatia. Hum. Biol. 1994, 66: 275-2984. Rudan, I., P. Rudan, L. Szirovicza, D. Šimić, L.A. Bennett: Model-bound andmodel-free approach in the study ofpopulation structure: Example from thepeninsula of Pelje.ac, Croatia. HOMO . J. Comp. Hum. Biol. 1996, 47: 257-282.5. Martinović, I., M. Bakran, A. Chaventre, B. Janićijević, V. Jovanović, N. Smolej-Narančić, A. Ka.telan, Z.Grubić, R. .unec, D.F. Roberts, P. Rudan: Application of HLAClass II Polymorphism analysis to the study of the population structure of the islandof Krk, Croatia. Hum. Biol. 1997, 69: 819-829.redoviti profesor Sveučilišta u ZagrebuIZBORNI MODUL "NEUROZNANOST"Predmet: 1. Integrativne funkcije živčanog sustavaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Silva Soldo Butković, voditelj predmeta; doc.dr.sc. DavorJančuljak, Prof.dr.sc. Dragutin KadojićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Prof.dr.sc. Silva Soldo Butkovićsoldo-butkovic.silva@kbo.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaOsijekRoñena: 1958., Osijek. Izobrazba: Dr.sc., 1996.,; Mr.sc., 1991.; Dr.med., 1982, sveMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: PročelnicaKatedre za neurologiju s neuropatologijom Medicinskog fakulteta u Osijeku;Predstojnica Klinike za neurologiju KB Osijek. Znanstvena djelatnost: Suradnik naznanstvenim projektima financiranim od MZOŠ RH u prethodnim ciklusima. Mentor182

je nekoliko magisterija i jednog doktorata znanosti. Članstva: Hrvatsko društvo zaprevenciju moždanog udara, International Society of Electrophyology andKinesiology, European Federation of Neurogical Sociteies, Hrvatsko neurološkodruštvo. Znanstveno područje: Neurologija.Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:1. Puntarić D, Prgomet D, Soldo-Butković S, Vladetić M. Neurologic Recovery afterPenetrating Craniocerebral War Injuries. Neuroepidemiology 2000;19:149-152.2. I. Soldo, M.Duvnjak, D. Lišnjić, J. Timarac, Lj. Perić, R. Palić, Ž.Vranješ and SilvaSoldo-Butković, Encephalitis or Encephalophathy During an Influenza-A Epidemic,Coll.Antroplologicum 27 Suppl.1 (2003): 19-223. K. Marjanović, S. Soldo-Butković, M. Kralj, I. Soldo, M. Marijanović, N. Hanzer,R.Gmajnić, M. Glasnović and J. Timarac. Collegium antropologicum, Suppl. 2 (2003):17-21.Gore navedeni plus:1. Soldo-Butković S, Brkić K, Puntarić D and Petrovicki Ž. Medical Corps Support to aBrigade Action during an Offensive Action Including River Crossing. Mil. Med 1995;60(8): 408-11.2. Soldo-Butković S, Puntarić D. Injuries in Croatian Army Brigade Soldiers inficted inan Offensive Action During the 1991/1992 War in Croatia. Mil Med 1998; 163;420-2.3. Prgomet D, ðanić D, Miličević D, Soldo-Butković S, Jelić J, Jakovina K. and LeovićD. Mortality due to Head and Neck War Wounds Enocountered in Slavonski BrodHospital During the 1991-1992 War in Croatia. Mil Med 1998; 163;482-5.4. Soldo S, Puntarić D, Petrovicki Ž, Prgomet D. Injuries Caused by AntipersonnalMines in Croatian Army Soldiers on the East Slavonia Front during the 1991-1992War in Croatia. Mil Med 1999; 164; 141-144.5. Puntarić D, Soldo-Butković S, Prgomet D, Vodopija R. Type, Severity, Location,and Timing of Battle Casualities in Croatian Army Brigade During an Offensive Actionin 1992. CMJ 1999;40;9-13.2005., redoviti profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultetOsijek./ Klinička bolnica OsijekPredmet: 2. Evocirani potencijali u dijagnostici i terapijiNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Silva Soldo Butković/dr.sc. Rajka Liščić, suvoditelji predmeta;doc.dr.sc. Davor JančuljakIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Dr.sc. Rajka Liščić, znanstvena suradnicarliscic@imi.hrInstitut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb.183

Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Roñena:1959, Zagreb. Izobrazba: Postdoctoral Fellow, DAAD: 1997-98., Salzburg,Austrija; Dr.sc., 1993.; Mr.sc., 1988.; Dr.med., 1984., sve Medicinski fakultetSveučilišta u Zagrebu. Znanstvena djelatnost: Glavni istraživač na aktualnomprojektu "Demencija: Elektrofiziološka i genska studija", MZOŠ RH, (0022009).Članstva: Hrvatsko društvo za kliničku genetiku, Hrvatsko društvo za nuroznanost,Hrvatski DAAD klub (tajnica 1998-2000.), Hrvatsko društvo za medicinsku i biološkutehniku, Hrvatsko neurološko društvo, Hrvatski liječnički zbor. Znanstveno područje:Neurologija.1.Liščić R;Brecelj J.Visual Evoked Potentials in Multiple Sclerosis Patients Treatedwith Interferon beta-1a. // Croatian Medical Journal. 45 (2004) , 3; 323-3272.2.Liščić R; Pišljar M ; Pirtošek Z; Repovš G.Electrophysiological study of the Stroopeffect. // Neurologia Croatica. 52 (2003) , 2; 1142.3.Bekić A; Peroš-Golubičić T; Alilović M ; Gorečan M; Liščić R.Rano otkrivanje Churg-Strauss sindroma. // Liječnički Vjesnik. 124 (2002) ; 195-834. Liščić R; Skender L; Jakić-Razumović J; Šimić D; Milković-Kraus S .Event-relatedpotentials in medical workers with long-term exposure to xylene. // CollegiumAntropologicum. 25 (2001) , 1; 357-3623.5.Liščić R; Pavelić Lj; Barišić B; Hajredini A.Metastaza nemikrocelularnog raka plućau atlas. // Liječnički vjesnik. 123 (2001) ; 126-84.Gore navedeni plus:1.Liščić RM;Zidar J.Functional organisation of the facial motor system in man. //Collegium antropologicum. 22 (1998) , 2; 545-5505.2.Liščić RM;Zidar J ;Mihelin M.Evidence of direct connection of corticobulbar fibres toorofacial muscles in man: EMG study of individual motor unit responses . // Muscle& nerve. 21 (1998) , 5; 561-566.3.Mihelin M;Liščić R M.A custom designed system to measure the corticospinal tractjitter. // Electromyography and motor control : electroencephalography and clinicalneurophysiology. 109 (1998) , 2; 194-197 .4.Liščić R M.; Brinar V; Miklić P; Baršić B; Himbele J.Creutzfeldt-Jakob disease in apatient with a lyophilised dura mater graft- Case reposrt and review of the literature.// Acta medica Croatica. 53 (1999) , 2; 93-965.5.Liščić R M.; Peroš-Golubičić T, Baršić B; Pažanin L.Neurosarcoidosis- A case report.// Neurologia Croatica. 46 (1997) , 2; 85-902000., znanstveni suradnik, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada,Zagreb.Predmet:3. Klasifikacija i dijagnostika psihičkih poremećajaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Pavo Filaković, voditelj predmeta; doc.dr.sc. NevenHenigsberg, doc. dr. Ivan Požgain, doc. dr. sc. Mirela Grgić.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Prof.dr.sc. Pavao Filakovićfilakovic.pavo@kbo.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaOsijek184

Životopis: Roñen: 1949., Baranjsko Petrovo Selo. Izobrazba: Dr.sc., 1995.; Mr.sc., 1987.;Dr.med., 1973., sve Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje idužnost: Pročelnik Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskogfakulteta Osijek; Predstojnik Klinike za psihijatriju KB Osijek. Znanstvena djelatnost:Glavni istraživač na nekoliko aktualnih stručnih projekata kliničkih istraživanjalijekova; suradnik na aktualnom meñunarodnom projektu "Genetska osnovasimptoma PTSP-a i neurobiološki korelati", suradnik na aktualnom projektu"Prediktivna uloga herediteta na terapijski ishod u liječenju psihoza", RH MZOŠ(0108099). Članstva: Hrvatska akademija medicinskih znanosti, Hrvatski liječničkizbor (član Povjerenstva za liječničku etiku i deontologiju), Hrvatsko psihijatrijskodruštvo, Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju, Hrvatsko psihofarmakološkodruštvo (dopredsjednik), Hrvatsko društvo za forenzičku psihijatriju. Znanstvenopodručje: Psihijatrija.Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Radanović-Grgurić Lj, Filaković P, Barkić J, Mandić N, Karner I, Smoje J. Depressionin the patient with thyroid dysfunction. Eur J Psychiat 2003;17:133-144.Požgain I, Barkić J, Filaković P, Koić O. Tattoo and Personality traits in Croatianveterans. Yonsei Medical Journal 2004; 45(2):300-305.Barkić J, Filaković P, Radanović-Grgurić Lj, Koić O, Laufer D, Požgain I, Koić E,Hotujac Lj. The influence of Risperidone on cognitive functions in schizophrenia. CollAntropol 2003; 27 (Suppl. 1) 111-117.Filaković P, ðorñević V, Koić E, Mužinić L. Social phobia. Coll Antropol2003;27(Suppl. 1) 147-157.Kadoić D, Obradović M, Čandrlić M, Filaković P. Neurobiological and clinicalconsequences of post-traumatic stress disorder. Acta Clin Croat 2000;39:89-94.1. Požgain I, Mandić N, Filaković P, Antolović-Požgain A. The relation betweenpersonality disorder and posttraumatic stress disorder. Soc Psihijat 2003;31(4):173-179.2. Filaković P, Mandić N. Socijalni anksiozni poremećaj. Prepoznavanje i liječenjedepresije i anksioznih poremećaja. U: Hotujac Lj. (ur) Uloga liječnika primarnezdravstvene zaštite. Hrvatska consensus grupa za depresiju i anksiozne poremećaje.Zagreb, 2003;49-57.3. Koić E, Filaković P, ðorñević V, Mužinić L. Umišljena trudnoća – Prikaz bolesnika.Soc Psihijat 2004;32:83-89.4. Radanović-Grgurić Lj, Filaković P, Laufer D, Vukšić-Mihaljević Ž, Koić O, Barkić J.Panični poremećaj i depresija. Soc Psihijat 2004;32:155-159.5. Koić E, Filaković P, Mužinić L, Matek M, Vondraček S. Mobbing. Rad sigur2003;1:1-19.2004., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek.Predmet : 4.Psihološka trauma i posttraumatski stresni poremećajNastavnici i suradnici: Prof. dr. sc. Željka Vukšić-Mihaljević, voditelj predmeta; prof.dr.sc.Gordan Lauc, prof.dr.sc. Ante Tvrdeić, prof.dr.sc. Pavo Filaković, mr.sc. Sanda AntonIme i prezime:E-mail adresa:Prof.dr.sc. Željka Vukšić Mihaljevićvuksicmihaljevic.zeljka@kbo.hr185

Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaOsijekRoñena: 1963., Osijek. Izobrazba: Dr.sc., 1999 i Mr.sc., 1996., Medicinski fakultetSveučilišta u Zagrebu; Dr.med., 1987. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Studij medicine u Osijeku. Zadnje zaposlenje i dužnosti: Izvanredni profesor naKatedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Osijek;.voditeljRegionalnog centra za psihotraumu KB Osijek Znanstvena djelatnost: Glavniistraživač na aktualnom znanstvenom projektu "Posttraumatski stresni poremećajdjece ratnih veterana", MZOŠ RH (0219262). Članstva:Hrvatski liječnički zbor,Hrvatska liječnička komora, Hrvatsko psihijatrijsko društvo. Znanstveno područje:Psihijatrija, Psihološka medicinaVukšić-Mihaljević Ž, Mandić N, Benšić M, Mihaljević S. Posttraumatic stress disorderamong Croatian veterans: A causal model. Psychiat Clin Neurosci 2000; 54:625-636.Mihaljević S, Katičić M, Karner I, Vukšić-Mihaljević Ž, Dmitrović B, Ivandić A. Theinfluence of Helicobacter pylori infection on gastrin and somatostatin values presentin serum. Hepatogastroenterology 2000; 47(35):1482-4.Vukšić-Mihaljević Ž, Mandić N. Psychodynamics and regression of social groups. CollAntropol 2001; 1:213-226.Vukšić-Mihaljević Ž, Mihaljević S, Barkić J. Inflamatory bowel disease and psychicfactors. Eur J Psychiatry 2001; 15(3):157-166.Lauc G, Zvonar K, Vukšić-Mihaljević Ž, Flogel M. Post-awakening changes inveterans with and without PTSD. Stress and Health 2004; 20:99-102.Gore navedeni plus:Vukšić-Mihaljević Ž., Barkić J., Mihaljević S., Mandić N., Filaković P., Bosnić ð. Agroup of war prisoners from the Slavonia region. Psychologishe Beitrage(1992);34:310-323.Mandić N., Vukšić-Mihaljević Ž. Psyhological status of displaced persons from EastSlavonia. Soc Psihijat (1993);21:121-137.Vukšić- Mihaljević Ž., Mandić N., Barkić J. The social functioning of schizophrenicpatients, Eur J Psyhiat (1994);8:97-105.Vukšić- Mihaljević Ž., Mandić N, Barkić J., Mrñenović S. Countertransference in thetreatment of borderline personality disorder. Eur Jour Psyhiat (1998);12(1):50-58.Vukšić- Mihaljević Ž., Mandić N, Barkić J., Mrñenović S. A current psyhodynamicunderstaning of panic disorder. Br J Med Psychol (1998);71(1):27-45.2005., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek./ Klinička bolnica OsijekPraktikum: 5. Molekularna biologija mijelina i plastičnost mozgaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Marija Heffer Lauc, voditelj praktikuma; prof.dr.sc. BrankoDmitrović, dr.sc. Melita Čačić HribljanOstali podaci: vidi Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina", Praktikum 2.Praktikum: 6. Odreñivanje praga za bol u eksperimentalnih životinja186

Nastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Ante Tvrdeić, voditelj praktikuma; Ivan Biruš, dipl.ing.biologije.Ostali podaci: vidi Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina", Predmet 7.IZBORNI MODUL "ORGANSKI SUSTAVI I TKIVA"Praktikum:1. Patofiziologija mineralnog metabolizma i metaboličke bolesti kostijuNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Ivan Karner, voditelj praktikuma; doc.dr.sc. Ljubica GlavašObrovac, dr. sc. Mario Štefanić, dr.med, dr. sc. Jasminka Milas dr. medIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Prof.dr.sc. Ivan Karnerkarner.ivan@kbo.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaOsijekRoñen: 1951., Osijek. Izobrazba: Dr.sc., 1993.; Mr.sc., 1987.; Dr.med. 1975., sveMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: PročelnikKatedre za patofiziologiju Medicinskog fakulteta u Osijeku; voditelj Referentnogcentra za dijagnostiku bolesti paratireoidnih žlijezda KB Osijek, Odjel za nuklearnumedicinu KB Osijek. Znanstvena djelatnost: Glavni istraživač na aktualnom projektu"Polimorfizam u VDR genu u obiteljima oboljelih od Gravesove bolesti" MZOŠn RH(0127101). Članstva: European Association of Nuclear Medicine; Hrvatsko društvo zanuklearnu medicinu. Znanstveno područje: Patofiziologija, Nuklearna medicina.Radić R, Nikolić V, Karner I, Kosović P, Kurbel S, Selthofer R, Ćurković M. CircadianRhytm of Blood Leptin Level in Obese and Non-Obese People. Coll. Antropol.2003;23: 555-561.Radanović-Grgurić L. Filaković P. Barkić J. Mandić N. Karner I. Smoje J. Depressionin patients with thyroid dysfunction. Eur Journal of Psychiatry. 2003;17(3):133-144.Kvolik S. Glavaš-Obrovac Lj. Sakić K. Margaretić D. Karner I. Anaestheticimplications of anticancer chemotherapy. (Review) European Journal ofAnaesthesiology 2003;20: 859-871.Kusić Z. Novosel SA. Dabelić N. Punda M. Rončević S. Labor Z. Lukinac L. Nothing-Hus D. Staničić A. Kaić-Rak A. Mesaroš-Kanjski E. Karner I. Smoje J. Milanović N.Katalenić M. Jureša V. Sarnavka V. Croatia has reached iodine sufficiency. Journal ofEndocrinological Investigation. 2003;26(8): 738-742.Žinić B. Krizmanić I. Glavaš-Obrovac Lj. Karner I. Žinić M. Synthesis and antitumoractivity of N-sulfonyl derivatives of nucleobases and sulfonamide nucleosidederivatives. Nucleosides, Nucleotides Nucleic Acids. 2003;22 (5-8):1623-1625.Gore navedeni plus:1.Galić J. Karner I. Cenan L. Tucak A. Vranješ Z. Bilandžija-Peranović M. Hegeduš I.Role of screening in detection of elinically localized prostate cancer. CollegiumAntropologicum. 2003;27 (Suppl 1):49-54.2.Galić J. Karner I. Cenan L. Tucak A. Hegeduš I. Pasini J. Bilandžija-Peranović M.Mihaljević S. Comparison of digital rectal examination and prostate specific antigenin early detection of prostate cancer. Collegium Antropologicum. 2003;27 (Suppl 1):61-66.3.Radić R. Nikolić V., Karner I. Kurbel S. Selthofer R. Ultrasound measurement indefining the regional distribution of subcutaneous fat tissues. Collegium187

Antropologicum. 2002;26 (Suppl S):59-68.4. Glavaš-Obrovac Lj. Karner I. Žinić B. Pavelić K. Antineoplastic activity of novel N-1-sulfonypyrimidine derivatives. Anticancer Research. 2001;21(3B):1979-1986.5.Mihaljević S. Katičić M. Karner I. Vukšić-Mihaljević Z. Dmitrović B. Ivandić A. Theinfluence of Helicobacter pylori infection on gastrin and somatostatin values presentin serum. Hepato-Gastroenterology 2000;47(35):1482-1484.Datum zadnjegizbora u zvanje:2005., redoviti profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultetOsijek.Seminarska radionica: 2. Primjena nuklearne medicine u kliničkoj patofiziolo gijiNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Ivan Karner, voditelj radionice; dr. sc. Mario Štefanić,dr.med.mr.sc. Nedjeljko Topuzović,Ostali podaci: vidi ovaj modul, predmet 1.Predmet: 3. Disanje i fiziološke znančajke najčešćih respiracijskih poremećajaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Josip Roša, voditelj predmeta; mr.sc. Dubravka IvićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Prof.dr.sc. Josip RošanemaSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Medicinskifakultet Sveučilišta u ZagrebuRoñen: 1944., Šibeniku Izobrazba: Dr.sc., 1976.; Mr.sc.,1974.; Dr.med., 1968, sveMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U više navrata znanstveno se usavršavao uSAD i Njemačkoj. Zadnje zaposlenje i dužnost: Pročelnik Katedre za fiziologijuMedicinskog fakulteta u Osijeku; izvanredni profesor na Zavodu za fiziologiju iimunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znanstvena djelatnost:Suradnik na aktualnom projektu "Mehanizam nastanka i etiološkog liječenjainzulinske reakcije" MZOŠ RH, Medicinski fakultet u Zagrebu; glavni istraživač isuradnik na više projekata u prethodnim ciklusima. Pod njegovim vodstvom izrañenoje i obranjeno više diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. Članstva: Hrvatskodruštvo fiziologa. Znanstveno područje: Fiziologija.1. J. Roša and J. Roša: Effects of free fatty acids on insulin stimulated amino acidtransport in cultured rat hepatocytes. Period. Biol. 106, 125-129, 2003.2. J. Roša and J. Roša: Insulin-like and non-insulin-like action of vanadate inhepatocytes cultured in vitro. Coll. Antropol. 28, 309-315, 2004.3. J. Roša and J. Roša: Effects of vanadate on oleic acid induced insulin resistance incultured rat hepatocytes. Diabetol. Croat. 33, 17-21, 2004.4. J. Roša, H. Pancirov, H. Skala, A. Gadžić and J. Roša: Effects of troglitazone andinsulin on glucose production in cultured hepatocytes isolated from rats on high fatdiet. Coll. Antropol. 28, 631-637, 2004.5. J. Roša and J. Roša: Effects of vanadate on glucose production in rat hepatocytescultured in vitro. Diabetol. Croat. 33, 41-45, 2004.188

Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. J. Roša, A. Sinñić and J. Roša: Metabolic changes in rats on raw sunflower diet.Period. Biol. 106, 417-421, 2004.2. J. Roša, H. Pancirov, H. Skala and J. Roša: Vanadate modulates hormonalregulation of glucose production in cultured hepatocytes isolated from rats on highunsaturated fat diet. Diabetol. Croat. 33, 85-89, 2004.3. J. Roša and J. Roša: Reversal of hyperglycemia-induced insulin resistance onamino acid transport in cultured hepatocytes. Period. Biol. 101, 45-50, 1999.4. J. Rosa and J. Rosa: Troglitazone (resuline) increase insulin sensitivity in culturedrat hepatocytes. Diabetologia 43, 580, 2000.5. J. Roša and J. Roša: Troglitazone increases insulin sensitivity in culturedhepatocytes isolated from rats on high fat diet. Period. Biol. 103, 247-250, 2001.1999., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek.Praktikum: 4. Regulacija krvnog tlakaNastavnici i suradnici: Doc.dr.sc. Ines Drenjančević Perić, voditelj praktikuma; prof.dr.sc. JosipRoša, Mario Gros, dr.med.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Doc.dr.sc. Ines Drenjavčević Perićinesdp@yahoo.comSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.Roñena: 1968., Osijek. Izobrazba: Dr.sc., 2004. Graduate school of BiomedicalSciences, Medicial College of Wisconsin, USA; Mr.sc., 1997., Medicinski fakultetSveučilišta u Zagrebu; Dr.med., 1993., Medicisnki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Zadnje zaposlenje i dužnost: Docent na Katedri za fiziologiju Medicinskog fakulteta uOsijeku. Znanstvena djelatnost: Suradnik na nekoliko projekata u zemlji iinozemstvu.. Članstva: Hrvatsko društvo fiziologa. Znanstveno područje: Fiziologijakardiovaskularnog sustava1. Drenjancevic-Peric I, Frisbee JC, Lombard JH Skeletal muscle arteriolar reactivityin SS.BN13 consomic rats and Dahl salt-sensitive rats. HYPERTENSION 41 (5):1012-1015, 20032. Drenjancevic-Peric I, Lombard JH Introgression of chromosome 13 in Dahl saltsensitivegenetic background restores cerebral vascular relaxation. AM J PHYSIOL-HEART C 287 (2): H957-H962, 20043. Phillips SA, Drenjancevic-Peric I, Frisbee JC, et al. Chronic AT(1) receptorblockade alters mechanisms mediating responses to hypoxia in rat skeletal muscleresistance arteries. AM J PHYSIOL-HEART C 287 (2): H545-H552, 20044. Drenjancevic-Peric I, Greene AS, Kunert MP, Lombard JH. Arteriolar ResponsestoVasodilator Stimuli and Elevated PO2 in Renin Congenic and Dahl S HypertensiveRats. Microcirculation 11:669-677,20045. Drenjancevic-Peric I, Lombard JH. Reduced Angiotensin II and Oxidative StressContribute. to Impaired Vasodilation in Dahl Salt-Sensitive Rats on Low-SaltDiet.Hypertension. 2005 Feb 14189

Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Gore navedeni plus:1. Drenjancevic-Peric I, Karner I, Palecek I, et al. The cysteinyl-leukotriene-releasetest in acetylsalicylic acid (ASA) sensitivity. PERIOD BIOL 101 (1): 97-100 APR 1999.2. Drenjancevic-Peric i The mechanisms of nonsteroidal antiinflammatory drugsaction, common to inflammatory processes and tumorigenesis PERIOD BIOL 102(4): 347-353 DEC 2000.3. Kurbel S, Kovacic D, Radic R, et al. Cancer incidences in the digestive tube: iscobalamin a small intestine cytoprotector?MED HYPOTHESES 54 (3): 412-416 MAR2000.Datum zadnjegizbora u zvanje:2005., docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.Praktikum: 5. Eksperimentalni pristup mikrocirkulacijiNastavnici i suradnici: Doc.dr.sc. Ines Drenjančević Perić, voditelj praktikuma; prof.dr.sc. JosipRoša, prof.dr.sc. Sven Kurbel, Mario Gros, dr.med.Ostali podaci: vidi ovaj modul, predmet 4.Seminarska radionica: 6. Modeliranje tjelesnih procesa i strukturaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Sven Kurbel, voditelj radionice; prof.dr.sc. Branko Dmitrović,doc.dr.sc. Radivoje Radić, doc.dr.sc. Damir Zucić, dr.sc. Vesna IlakovacOstali podaci: vidi Obavezni modul "Temelji znanstvenoistraživačkog rada", Predmet 2.Predmet: 7. Novi pristup dijagnozi i liječenju šećerne bolestiNastavnici i suradnici: Doc.dr.sc. Ivana Prpić Križevac, voditelj predmetaIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Doc.dr.sc. Ivana Prpić Križevacprpic-krizevac.ivana@kbo.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaOsijekRoñena: 1961., Osijek. Izobrazba: Dr.sc., 2003.; Mr.sc., 1996., oba Medicinskifakultet Sveučilišta u Zagrebu. Dr.med. 1984.,. Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu, Studij medicine u Osijeku. Zadnje zaposlenje i dužnost: Docent na Katedriza Internu medicinu Medicinskog fakulteta u Osijeku: Odjel za dijabetes,endokrinologiju i bolesti metabolizma, Klinika za unutarenje bolesti KB Osijek;Znanstvena djelatnost: Glavni istraživač na aktualnom projektu "Inzulinskarezistencija i h-p-a osovina u tipu II šećerne bolesti i pretilosti" MZOŠ RH(0219161). Članstva: Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko dijabetološko društvo.Znanstveno područje: Interna medicina, Dijabetologija1. Ivandić A, Prpić-Križevac I, Dmitrović B, Včev A, Kurbel S, Peljhan V, Bačun T.Histochemical changes in the rectal mucosa of diabetic patients with and withoutdiarrhea or constipation. Wien Klin Wochenschr 2000; 112: 21-26.190

2. Ivandić A, Prpić-Križevac I, Božić D, Barbir A, Peljhan V, Balog Z, Glasnović M.Insulin resistance and androgens in healthy women with different body fatdistributions. Wien Klin Wochenschr 2002; 114: 321-326.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. Ivandić A, Prpić-Križevac I, Sučić M, Jurić M. Hyperinsulinemia and sex hormonesin healthy premenopausal women: relative contribution of obesity, obesity type andduration of obesity. Metabolism 1998; 47: 13-19.2. Ivandić A, Prpić-Križevac I, Jakić M, Bačun T. Changes in sex hormones during anoral glucose tolerance test in healthy premenopausal women. Fertil Steril 1999; 71:268-273.3. Prpić-Križevac I, Ivandić A, Sučić M, Jakić M. Effects of androgenic activity oninsulin production, clearance and resistance in healthy and obese premenopausalwomen. Period biol 1999; 101: 51-57.2003., docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.Predmet: 8. Upalne bolesti debelog crijevaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Aleksandar Včev, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Ivan Soldo,doc.dr.sc. Dubravko Božić, doc.dr.sc. Silvio MihaljevićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Prof.dr.sc. Aleksandar Včevvcev.aleksandar@kbo.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaOsijekRoñen: 1960., Orahovica. Izobrazba: Dr.sc., 1994., Medicinski fakultet Sveučilišta uRijeci; Mr.sc., 1989., Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Dr.med., 1985.,Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studij medicine u Osijeku. Zadnjezaposlenje i dužnos: Pročelnik Katedre za internu medicinu Medicinskog fakulteta uOsijeku; Predstojnik Klinike za unutarnje bolesti KB Osijek. Znanstvena djelatnost:Suradnik na više znanstvenih projekata. Članstva: Hrvatski liječnički zbor, Hrvatskogastroenterološko društvo. Znanstveno područje: Interna medicina,Gastroenterologija.1. A. Včev et al.: Pantoprazole, amoxycillin and either azithromycin or clarithromycinfor eradication of Helicobacter pylori in duodenal ulcer. Aliment Pharmacol Ther2000,14:69-72.2. A. Včev et al.: Pantoprazole, amoxycillin and either azithromycin or clarithromycinfor eradication of Helicobacter pylori in duodenal ulcer. Aliment Pharmacol Ther2000,14:69-72.3. A. Ivandić, I. Prpić-Križevac, B. Dmitrović, A. Včev, S. Kurbel, V. Peljhan, T. Bačun: Histochemical changes in the rectal mucosa of diabetic patients with and withoutdiarrhea or constipation. Wien Klin Wochenschr 2000,112/1:21-26.4. A. Ivandić, D. Božić, B. Dmitrović, A. Včev, S. Canecki : Gastropathy and diarrheain diabetic patients: The presence of helicobacteriosis and PAS-positive vasculardeposits in gastric and duodenal mucosa. Wien Klin Wochenschr 2001,113/5-6:199-203.5. S. Kurbel, B. Kurbel, B. Dmitrović, A. Včev : A Model of the Gastric Gland Ejection191

Cycle: Low Ejection Fractions Require Reduction of the Glandular Dead Space. J.Theor. Biol. 2001,210:337-343.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. A. Včev et al.: Amoxycillin, clarithromycin and either sucralfate or pantoprazolefor eradication of Helicobacter pylori in duodenal ulcer (a randomized controlledtrial). Wien Klin Wochenschr 2001,113/23-24:939-941.2. A. Včev et al.: Omeprazole, azithromycin and either amoxycillin or metronidazolein eradication of Helicobacter pylori in duodenal ulcer patients. Aliment PharmacolTher, 1998,12:453-456.3. A. Včev et al.: High dose omeprazole plus amoxicillin and azithromycin ineradication of Helicobacter pylori in duodenal ulcers. Helicobacter 1999,4:54-57.4. D. Štimac, M. Rubinić, T. Lenac, D. Kovač, A. Včev, D. Miletić: BiochemicaParameters in the Early Differentiation of the Etiology of Acute Pancreatitis. Am JGastroenterol, 1996,91(11):2355-2359.5. A. Včev et al.: Omeprazole, azithromycin and either amoxycillin or metronidazolein eradication of Helicobacter pylori in duodenal ulcer patients. Aliment PharmacolTher, 1998,12:453-456.2003., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet OsijekPredmet: 9. Kronične upalne bolesti jetreNastavnici i suradnici: Doc.dr.sc. Silvio Mihaljević, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Ivan Soldo,prof.dr.sc. Aleksandar Včev, prof.dr.sc. Branko DmitrovićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Doc.dr.sc. Silvio Mihaljevićmihaljevic.silvio@kbo.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaOsijekRoñen: 1963.,. Požega. Izobrazba: Dr.sc., 2001.; Mr.sc., 1997. oba Medicinskifakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dr.med., 1987. Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu, Studij medicine Osijek. Zadnje zaposlenje i dužnost: Docent na Katedri zaInternu medicinu Medicinskog fakulteta u Osijeku; specijalist internist, Klinika zaunutarnje bolesti KB Osijek. Znanstvena djelatnost: Suradnik na stručnim iznanstvenim projektima; mentor jednog magistarskog rada. Članstva: Hrvatskiliječnički zbor, Hrvatsko gastroenterološko društvo, Europsko udruženje za bolestijetre. Znanstveno područje: Interna medicina, Gastroenterologija.1. Mihaljević S, Karner I, Katičić M, Dmitrović B, Vukšić-Mihaljević Ž, Ivandić: TheInfluence of Helicobacter pylori Infection on Gastrin and SomatostatiValues Presentin serum. Hepato-Gastroenterology 2000; 47:1482-842. Mihaljević S, Katičić M, Dmitrović B, Karner I, Včev A, Borzan V, Canecki S,VranješZ, Prus V, Barbić J, Benšić M. The Influence of Stomach Mucosa MorphologicalChanges on Somatostatin Cell Number in Antrum Mucosa.11th InternationalConference on Ulcer Research; 2003; str 308-3123. Vukšić-Mihaljević Ž, Mihaljević S, Barkić J. Inflammatory Bowel Disease andpsychic factors. European Journal of Psychiatry. Vol. 15 N. 3 July/September, 2001;192

157-664. Vukšić-Mihaljević Ž, Mandić N, Benšić M, Mihaljević S. Posttraumatic stressdisorder among Croatian veterans: A casual model. psychiatry and Cli Neurosci2000: 54: 625-365. Mihaljević S, Rubin O, Kovačić D, Dmitrović B. Schwannoma of Jejunum as acause of acute bleeding in the gastrointestinal tract. Endoscopy; Vol. 33 (suppl I);November 2001; abstract No 1080Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. Mihaljević S, Karner I, Dmitrović B, Benšić M, Mićunović N, Včev A, Škurla B,Katičić M. Hormonal regulation of gastric secretion and Helicobacter pylori. LiječVjesn 2002; godište 124; supl. 1, 13-162. Mićunović N, Mihaljević S, Včev A, Papa B, Prskalo M, Katičić M. Duodenal Ulcerand Helicobacter pylori infection. Liječ Vjesn 2002; godište 124; supl 1., 48-52.3. Katičić M, Prskalo M, Tičak M, Šabarić B, Marušić M, Banić M, Buljevac M,Kujundžić M, Jelić D, Kozić M, Mihaljević S, Mićunović N, Škurla B, FilipecT.Helicobacter pylori – review of therapeutic possibilities. Liječ Vjesn 2002; 124;supl. 1, 72-78.4. Vukšić-Mihaljević Ž, Mandić N, Mihaljević S, Ivandić A. Symptom structure Andpsychiatric comorbidity of combat-related PTSD. Psychiatry and Cli Neurosci 1999;53: 343-492003., docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.Predmet: 10. Koronarna bolestNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Mihajlo Šesto, voditelj predmeta; doc. dr.sc. Robert Bernat,doc. dr. sc. Jure MiratIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Prof.dr.sc. Mihajlo Šestoinfo@.magdalena.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek/ Specijalnabolnica za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju "Magdalena", Krapinske Toplice.Roñen: 1948., Zagreb. Izobrazba: Dr.sc., 1981.; Dr.med., 1973., sve Medicinskifakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: Redoviti profesor naKatedri za kirurgiju Medicinskog fakulteta u Osijeku; Medicinski direktor Specijalnebolnice za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju "Magdalena", Krapinske Toplice;rukovoditelj Kardiologije. Znanstvena djelatnost: Suradnik na više znanstvenih istručnih projekata; mentor nekoliko magisterija i doktorskih disertacija Članstva:Hrvatska liječnička komora, German Cardiac Society. Znanstveno područje: Internamedicina – kardiologija1. Ferenčak, Goran; Pašalić, Daria; Gršković, Branka; Cheng, Suzanne; Fijal, Bonnie;Šesto, Mihajlo; Skodlar, Jasna; Stavljenić Rukavina, Ana.Lipoprotein lipase genepolymorphisms in Croatian patients with coronary artery disease. // ClinicalChemistry and Laboratory Medicine. 41 (2003) , 4; 541-546.2. Turk, Zdenka; Šesto, Mihajlo; Skodlar, Jasna; Ferenčak, Goran; Pokupec, Rajko;Turk, Nikša; Stavljenić-Rukavina Ana.Products of Advanced Glycation in Patients193

with Type 2 Diabetes and Vascular Disease. // Annals of Clinical Biochemistry. 40(2003) , 5; 552-5593. Turk, Zdenka; Šesto, Mihajlo; Skodlar, Jasna; Ferenčak, G; Turk, Nikša;Stavljenić-Rukavina Ana.Soluble LDL-Immune Complexes in Type 2 Diabetes andVascular Disease. // Hormone and Metabolic Research. 34 (2002) , 4; 196-2014. Turk, Zdenka; Šesto, Mihajlo; Skodlar, Jasna; Ferenčak, Goran; Turk, Nikša;Stavljenić-Rukavina, Ana.Products of Advanced Glycation in Diabetes and VascularDisease // Clinical Chemistry & Laboratory Medicine / Siest, Gerard (ur.). Berlin :Walter de Gruyter, 2002. S 99-S 99.5. Turk, Zdenka; Šesto, Mihajlo, Skodlar, Jasna; Ferenčak, Goran; Turk, Nikša;Stavljenić-Rukavina, Ana. Humoralni gliko-oksidacijski produkti u bolesti koronarniharterija // Liječnički vjesnik, suplement 1 / Čikeš, Nada (ur.).Zagreb : Setrakom,2003. 69-6Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. Schwarz F, Šesto M, Walter P, Hehrlein F. Der Einfluss der aortokoronarenBypass-Operation auf die regionale Wandbeweglichkeit unter Belastung.Thoraxchirurgie Vasculare Chirurgie. 26, 1978, 5, 336-340, lit. 16.Zusammenfassung.2. Schwarz F, Flameng W, Schaper J, Langebartels F, Šesto M, Hehrlein F, SchlepperM. Myocardial Structure and Function in Patients With Aortic Valve Disease and TheirRelation to Postoperative Results. The American Journal of Cardiology, 41, 1978, 4,661-669, lit. 29, Summary.3. Schwarz F, Ensslen R, Thormann J, Šesto M. Effects of Nitroglycerin,Postextrasystolic Potentation, and Pacing-Induced Ischaemic on Wall Motion inPatients With Ischaemic Heart Disease. Reprinted from British Heart Journal 39,1977, 1, 44-52, lit. 31. Summary.4. Šesto M, Schwarz F, Thiedemann K U, Flameng W, Schlepper M. Failure ofAneurysmectomy to Improve Left Ventricular function. Reprinted from British HeartJournal XLI, 1979, 1, 79-88, lit. 19. Summary.5. Schwarz F, Flemming W, Thormann J, Šesto M, Langebartels F, Schlepper M.Recovery from Myocardial Failure After Aortic Valve Replacement. The Journal ofThoracic and Cardiovascular Surgery 75, 1978, 6, 854-864, lit. 40. Summary.2000., redoviti profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultetOsijekIZBORNI MODUL "GENETIKA, MOLEKULARNA I STANIČNA BIOMEDICINA"Predmet: 1. Seminarski radionica: Proučavanje uloge gena sisavacaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Srećko Gajović, voditelj predmeta; prof.dr.sc. LjiljanaKostović Knežević, prof.dr.sc. Marija Heffer Lauc, doc.dr.sc. Tatjana BelovariIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Prof.dr.sc. Srećko Gajovićsrecko.gajovic@hiim.hrMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu194

Životopis: Roñen: 1964., Zagreb. Izobrazba: Postdosktorsko usavršavanje, 1995.-97.,International Center for Genetic Engineering and Biotechnology, Department ofMolecular Pathology, Trst, Italija; 1993-1995., Max Planck Institute for BiophysicalChemistry, Department of Molecular Cell Biology, Göttingen, Njemačka;.Dr.sc..,1993.; Mr.sc.., 1990.; Dr.med..,1988., sve Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnosti: 2000. do danas, pročelnik Odsjeka zaneurogenetiku, citogenetiku i razvojnu genetiku Hrvatskog instituta za istraživanjemozga; 1997. do danas, Zavod za histologiju i embriologiju Medicinskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu. Znanstvena djelatnost: Voditelj aktualnog meñunarodnogznanstvenog projekta (Expression and function of Nol1 gene in mouse), suradnik naaktualnom projektu MZOŠ RH (Odreñivanje uloge gena u razvoju živčanog sustavamiša), nacionalni delegat Republike Hrvatske u COST akciji B10 "Oštećenje ioporavak mozga". Članstva: Hrvatsko društvo za neuroznanost, Hrvatska udrugagenetičkih inženjera. Znanstveno područje: Histologija i embriologija, Razvojnaneurobiologija, Molekularna biologijaRadovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:1. Muro AF, Marro ML, Gajović S, Porro F, Luzzatto L, Baralle FE (2000) Mildspherocytic hereditary elliptocytosis and altered levels of α- and γ-adducins in β-adducin deficient mice. Blood 95, 3978-3985.2. Marro ML, Scremin OU, Jordan MC, Huynh L, Porro F, Roos K, Gajovic S, BaralleFE, Muro AF (2000) Hypertension of β-adducin-deficient mice. Hypertension 36,449-453.3. Belovari, Tatjana; Stević, Nataša; Gajović, Srećko; Kostović-Knežević, Ljiljana.Differentiation and developmental potential of rat postimplantation embryo withoutextraembryonic membranes cultured in vitro or grafted in vivo. // AnatomiaHistologia Embryologia. 33 (2004) , 2; 90-95.4. Mitrečić, Dinko; Kostović-Knežević, Ljiljana; Gajović, Srećko.Morphological features of tail bud development in truncate mouse mutants. // CellsTissues Organs. 178 (2004) , 1; 23-32.5. Stević, Nataša; Belovari, Tatjana; Kostović-Knežević, Ljiljana; Gajović, Srećko.Developmental potential of mouse embryos without extraembryonic membranes inmodified organ culture. // Collegium Antropologicum. 28 (2004) ; 681-688.Gore navedeni plus:1. Gajović S, Kostović-Knežević Lj (1995) Ventral ectodermal ridge and ventralectodermal groove – two distinct morphological features in the developing ratembryo tail. Anat Embryol 192, 181-187.2. Gajović S, St-Onge L, Yokota Y, Gruss P (1997) Retinoic acid mediates Pax6expression during in vitrodifferentiation of embryonic stem (ES) cells. Differentiation62, 187-192.3. Gajović S, Gruss P (1998) Differentiation of the mouse embryoid bodies graftedon the chorioallantoicmembrane of the chick embryo. Int J Dev Biol 42, 225-228.4. Gajović S, Chowdury K, Gruss P (1998) Genes expressed after retinoic acidmediated differentiation ofembryoid bodies are likely to be expressed during embryodevelopment. Exp Cell Res 242, 138-143.615. Terzić J, Müller C, Gajović S, Saraga-Babić M (1998) Expression of Pax2 geneduring human development. Int J Dev Biol 42, 701-707.2004., izvanredni profesor, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu195

Predmet: 2. Molekularna citogenetikaNastavnici i suradnici: Dr.sc. Lukrecija Brečević, viši znanstveni suradnik, voditelj predmeta;prof.dr.sc. Marija Heffer Lauc, doc.dr.sc. Igor MedicaIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Dr.sc. Lukrecija Brečević, viši znanstveni suradniklbr25@hotmail.comMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski institut za istraživanje mozgaŽivotopis: Roñena: 1950. u Zagrebu. Izobrazba: Postdoktorsko usavršavanje 1993-1995.Institut für Medizinische Genetik, Universität Zürich, Švicarska; 1993. DAADstipendija Friedrich-Alexander Universität Erlangen-Nürenberg, Institut fürHumangenetik; Erlangen, Njemačka; 1990.-1991. Istraživačka stipendijaMinistarstva znanosti RH: Department of Radiation Genetics and ChemicalMutagenesis & Department of Human Genetics; Leiden University, Nizozemska;Dr.sc., 1986.; Mr.sc., 1985.; Dipl.ing. 1976., smijer Biologija, sve Prirodoslovnomatematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: Hrvatskiinstitut za istrživanje mozga, voditelj Laboratorija za citogenetiku. Znanstvenadjelatnost: Glavni istraživač, suradnik i konzultant na nekoliko znanstvenih projekatau zemlji i inozemstvu. Članstva: European Association of Cytogeneticists. Znanstvenopodručje: Molekularna i klinička citogenetika.Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:1. Heller A, Brecevic L, Glaser M, Loncarevic IF, Gebhart E, Claussen U, Liehr T.Trisomy 8 as the sole chromosomal aberration in myelocytic malignancies: acomprehensive molecular cytogenetic analysis reveals no cryptic aberrations. CancerGenetics and Cytogenetics 2003;146:81–83.2. Brecevic L, Verdorfer I, Saul W, Trautmann U, Gebhart E. The cytogenetic view ofstandard comparative genomic hybridization (CGH): deletions of 20q in humanleukemia as a measure of the sensitivity of the technique. Anticancer Res. 2001 Jan-Feb;21(1A):89-92.3. Verdorfer I, Brecevic L, Saul W, Schenker B, Kirsch M, Trautmann U, Helm G,Gramatzki M, Gebhart E. Comparative genomic hybridization-aided unraveling ofcomplex karyotypes in human hematopoietic neoplasias.Cancer Genet Cytogenet.2001 Jan 1;124(1):1-6.4. Brecevic L, Basaran S, Dutly F, Rothlisberger B, Schinzel. A. Tandem triplication ofchromosome 13q14 with inverted interstitial segment in a 4 year old girl. J MedGenet. 2000 Dec;37(12):964-7.5. Frascella E, Lenzini E, Schafer BW, Brecevic L, Dorigo E, Toffolatti L, Nanni P, DeGiovanni C, Rosolen A. Concomitant amplification and expression of PAX7-FKHR andMYCN in a human rhabdomyosarcoma cell line carrying a cryptic t(1;13)(p36;q14).Cancer Genet Cytogenet. 2000 Sep;121(2):139-45.Gore navedeni plus:1. Röthlisberger B, Kotzot D, Brecevic L, Koehler M, Balmer D, Binkert F, Schinzel A.Recombinant balancedand unbalanced translocations as a consequence of abalanced complex chromosomal rearrangementinvolving eight breakpoints in fourchromosomes. Eur J Hum Genet 1999 Dec 7:8 873-83.2. Riegel M, Castellan C, Balmer D, Brecevic L, Schinzel A. Terminal deletion,del(1)(p36.3), detected throughscreening for terminal deletions in patients withunclassified malformation syndromes. Am J Med Genet 1999Jan 29 82:3 249-53.3. Schinzel A, Brecevic L, Dutly F, Baumer A, Binkert F, Largo RH. Multiple196

congenital anomalies including the Rieger eye malformation in a boy with interstitialdeletion of (4)(q25-->q27) secondary to a balanced insertion in his normal father:evidence for haplotype insufficiency causing the Rieger malformation. J MedGenet1997 Dec 34:12 1012-4.4. Brecevic L, Verdorfer I, Saul W, Trautmann U, Gebhart E. The cytogenetic view ofstandard comparativegenomic hybridization (CGH): deletions of 20q in humanleukemia as a measure of the sensitivity of thetechnique. Anticancer Res. 2001 Jan-Feb;21(1A):89-92.5. Brecevic L, Basaran S, Dutly F, Rothlisberger B, Schinzel. A. Tandem triplication ofchromosome 13q14with inverted interstitial segment in a 4 year old girl. J MedGenet. 2000 Dec;37(12):964-7.Datum zadnjegizbora u zvanje:2001., viši znanstveni suradnik, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Praktikum: 3. Apoptoza – programirana smrt stanicaNastavnici i suradnici: Doc.dr.sc. Ljubica Glavaš Obrovac, prof.dr.sc. Ivan Karner, VesnaBareš, dr.med.Ostali podaci: vidi Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina", Praktikum 3.DumićPredmet: 4. GlikobiologijaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Gordan Lauc, prof.dr.sc. Marija Heffer Lauc, doc.dr.sc. JerkaOstali podaci: vidi Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina", Praktikum 4.Predmet: 5. Interakcija lijek - receptorNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Ante Tvrdeić, dr.sc. Dorotea Muck Šeller, znanstvenisavjetnikOstali podaci: vidi Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina", Predmet 7.Predmet: 6. Dopremanje i ciljano navoñenje lijekovaNastavnici i suradnici: Prof dr sc. Dražen Raucher, doc. dr. sc. Jerko Barbić, dr. sc. JasminkaMilas, dr. med. Goran Smardžija mr. sc.Ostali podaci: vidi "Obavezni izborni modul interdisciplinarna znanja i vještine " Praktikum: 2.Pisanje znanstvenog članka na engleskom jeziku/ Writing a scientific paper in English.IZBORNI MODUL "REPRODUKCIJA RAZVOJ I SAZRIJEVANJE"Predmet: 1. Dječja astma – specifični entitetNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Zlatko Mandić,voditelj predmeta; doc. dr. sc. Vesna MilasIme i prezime:E-mail adresa:UstanovaProf.dr.sc. Zlatko Mandićmandic.zlatko@kbo.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnica197

zaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:OsijekRoñen: 1947., Borovo Naselje.. Izobrazba: Dr.sc., 1994.; Mr.sc. 1986; Dr.med.,1973., sve Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnosti:Voditelj Klinike za pedijatriju Kliničke bolnice Osijek, pročelnik Katedre za pedijatrijuMedicinskog fakulteta u Znanstvena djelatnost: Istraživač na znanstvenimprojektima: "Razvoj rizičnog novoroñenčeta-učinci prevencije i terapije"; "Preventiveand therapeutically oriented supplementation in prevention and control of irondeficiency in Croatia" Članstva: Hrvatski liječnički zbor; Hrvatsko pedijatrijskodruštvo. Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju (član Upravnogodbora); Hrvatsko društvo pedijatrijskih pulmologa. Znanstveno područje:Pedijatrija.1. Baraban D, Mandić Z, Majdandžić M. Stupanj zadovoljstva roditelja bolničkomskrbi djece. Paediatr Croat 2004; 48:155-160.2. Pinotić Lj, Zečić-Fijačko M, Včev A, Paulini D, Mihaljević S, Horvat D, Mandić Z,Votava-Raić A, Boranić M.; Diagnostic Value of a Peroral Sucrose Permeability Testin Children with Recurrent Upper Abdominal Pain. Coll. Antropol.28 (2004) 2:775-7803. Mandić Z., Baraban D., Boranić M.: Chronic Tension-Type Headache in School-Aged Children - Personality Traits and Behaviour. Coll. Antropol. 2003; 27(suppl):159-166.4. Mandić Z., Marušić M., Boranić M.: Low levels of immunoglobulin A in childrenwith intrinsic asthma: a possible protection against atopy. Medical Hypothesis 2004;62 (4): 600-604.Gore navedeni plus:1. Mandić Z., Mandić ML., Grgić J., Hasenay D., Grgić Z.: Selenim content of breastmilk. Z. Lebensm Unters Forsch. 1995; 201:209-212. .2. Mandić Z., Mandić ML., Grgić J., Grgić Z., Klapec T., Primorac Lj., Hasenay D.:Copper and zinc content in human milk in Croatia. Eur J Epidemiol.1997;13:185-1883. Mandić Z.: Lactate concentration in venous and arterial blood in children. RadMed Fak Zgb. 1991; 32: 175-178.4. Milošević MLJ., Mandić Z.: Analiza bolesti respiratornog sustava liječenih nanašem odjel posljednjih pet godina. Arhiv ZMD 1984; (suppl 2): 59-65.5. Zoričić I., Milković ð., Mandić Z., Vrdoljak J., Tolić Z., Javorović B.: Kroničnostrano tijelo bronha. Paediatr Croat 1998; 42: 119-122.2004., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet OsijekPredmet: 2. Razvojna neurobiologija čovjekaNastavnici i suradnici: Prof. dr. sc. Miloš Judaš, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Ivica KostovićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Prof.dr.sc. Miloš Judašmilos.judas@hiim.hrMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski institut za istraživanje mozga198

Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Roñen: 1961., Petrinja. Izobrazba: Dr.sc., 1996., Medicinski fakultet u Zagrebu;Mr.sc., 1987., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dr.med.,1984., Medicinski fakultet u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: Medicinskifakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za anatomiju; Hrvatski institut za istraživanjemozga, 1998. - 01., direktor programa trajne istraživačke djelatnosti Hrvatskoginstituta za istraživanje mozga “Neurobiologija kognitivnog razvoja i kognitivnihporemećaja”. Znanstvena djelatnost: 1999. do danas voditeljznanstvenoistraživačkog projekta “Zagrebačka neuroembriološka zbirka”; aktivnosudjelovao u realizaciji 6 meñunarodnih (hrvatsko-američkih) znanstvenih projekata,te 9 projekata Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Članstva:Hrvatsko društvo za neuroznanost; New York Academy of Sciences; Society forNeuroscience; Federation of European Neuroscience Societies. Znanstveno područje:Neuroznanost.1. Judaš M, Rašin MR, Krušlin B, Kostović K, Jukić D, Petanjek Z, Kostović I (2003)Dendritic overgrowth and alterations in laminar phenotypes of neocortical neurons inthe newborn with semilobar holoprosencephaly. Brain & Development 25:32-39.2. Judaš M, Jovanov-Milošević N, Rašin MR, Heffer-Lauc M, Kostović I (2003)Complex patterns and simple architects: molecular guidance cues for developingaxonal pathways in the telencephalon. In: Kostović I (Ed) Guidance Cues in theDeveloping Brain (Progress in Molecular and Subcellular Biology Vol. 32), Berlin-Heidelberg: Springer-Verlag, pp. 1-32.3. Kostović I, Judaš M, Radoš M, Hrabač P (2002) Laminar organization of thehuman fetal cerebrum revealed by histochemical markers and magnetic resonanceimaging. Cerebral Cortex 12:536-544.4. Kostović I, Judaš M (2002) Correlation between the sequential ingrowth ofafferents and transient patterns of cortical lamination in preterm infants. Anat Rec267(1):1-6.5. Kostović I, Rašin MR, Petanjek Z, Judaš M (2002) Morphological characteristics ofthe cells in the subcallosal zone (nucleus septohippocampalis) of the human fetus.Neuroembryology 1:97-104.Gore navedeni plus:1. Kostović I, Judaš M (2002) The role of the subplate zone in the structuralplasticity of the developing human cerebral cortex. Neuroembryology 1:145-153.2. Judaš M, Šestan N, Kostović I (1999) Nitrinergic neurons in the developing andadult human telencephalon: transient and permanent patterns of expression incomparison to other mammals. Microsc Res Techn 45(6):401-419.3. Heffer-Lauc M, Čačić M, Judaš M, Müthing J (1996) Anti-GM3 (II3Neu5Aclactosylceramide)ganglioside antibody labels human fetal Purkinje neurons duringthe critical stage of cerebellar development. Neurosci Lett 213:91-94.4. Kostović I, Judaš M, Petanjek Z, Šimić G (1995) Ontogenesis of goal-directedbehavior: anatomo-functional considerations. Internat J Psychophysiol 19:85-102.5. Kostović I, Judaš M (1995) Prenatal development of the cerebral cortex. In:Chervenak FA, Kurjak A, Comstock CH (eds) Ultrasound and the Fetal Brain. NewYork-London: The Parthenon Publishing Group, pp. 1-26.2002. izvanredni profesor, Medicinski fakultet Sveučilišta u u ZagrebuPredmet: 3. Oplodnja, transport, implantacija i rani razvoj zametka u humanoj reprodukciji199

Nastavnici i suradnici: doc. dr. sc. Siniša Šijanović voditelj predmeta; doc. dr. sc. Darko Čuržik,doc. dr. sc. Jerko Barbić, dr. med. Zlatko TopolovacIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Doc.dr.sc. Siniša Šijanovićsinisa.sijanovic@os.htnet.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./Klinička bolnicaOsijekRoñen: 1967., Vukovar. Izobrazba: Dr.sc. 2003.Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu, mr.sc. 1997. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagreb; dr.med.1992.medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu studij medicine Osijek.Specijalizacija:1999. specijalist ginekologije i opstetricije Zadnje zaposlenje idužnost: Docent na Katedri za ginekologiju i opstetriciju, Medicinskog fakulteta Osijek;liječnik specijalist na Odjelu za ginekologiju i opstetriciju Kliničke bolnice Osijek.;2003.do danas predstavnik hrvatske u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, regionalni ured zaEuropu u odboru PCC Nagrade: 2000. Nagrada za znanstveni rad –FIGO (InternationalFederation of Gynecologic nad Obstetric) Znanstveno polje: Ginekologija1. Šijanović S, Topolovec Z, Šijanović I. Laparoscopic treatment of Primary OvarianPregnancy. JAm Assoc Gynecol Laparosc 2002: 9(2):51-52.2. Šijanović S, Karner I. Bone Loss in Premenopausal Women on Long-termSupressive Therapy With Thyroid Hormone.Medsacpe Women’s Health, 2001: 5; 1-11.3. Topolovec Z, Mrčela M, Milojković M, Šijanović S, Topolovec J, ur D, Hrgović Z.Pleomorphic vulvar ieiomyoma with local invasive behavior. Coll Antropol.2002;26(2):571 -575.4. Milojković M, Šijanović S. Assessment of reliability endometrial brush cytology indetection etiology of late postmenopausal bleedings. Arch Gyn Obstet 2002; 267(2);1-75. Čuržik D, Topolovec Z, Šijanovié S. Maternal overnutrition and pregnancy. ActaMed Croat 2002;56:3 1-34.6. Šijanović S, Karner I, Cvijetić S. Long-term thyroxine suppressive therapy andosteoporosis. Periodicum Biologorum 2000:102 (4); 391-398.7. Šijanović S, Hauzer J, Hrgović Z. Gasless laparoscopy. Med Arh 2001: 55(2); 117-118.8. Hrgović Z, Popović Z, Petrović D, Šijanović S, Čuržik D. Results of IVF treatmentmetods in Germany in 1998- the German IVF Registry. Medicinski Arhiv 542000:3;165-167.Gore navedeni plus:1.Šijanović S. Sudsko-forenzički problemi u ginekološkoj endoskopiji. U: Habek D,urednik. Iz forenzične ginekologije i opstetricije Osijek:Klinička bolnica 2003 ;207-211.2. Šijanovié 5, Topolovec Z, Radić M, (D. Laparoscopic surgery of adnexal mass.World Congress On Gynecological Endoscopy Dubrovnik,Croatia. Abstract book2002: 52.3. Šijanović S, Popović Z, Hrgović Z. Laparoskopska kirurgija adneksalnih tvorbi.Medicina 2001;37: 36-37.4. Čuržik D, Muller A, Rubin M, Topolovec Z, Šijanović S. Stav prema carskom rezu uOdjelu za ginekologiju i porodni K Osijek 199 godine. Zbornik radova. Hrvatski200

Iiječnički zbor, Zagreb 2002; 113-115.Datum zadnjegizbora u zvanje:2004., docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.Seminarska radionica: 4. Razvoj fetusa i praćenje fetalnog ponašanjaNastavnici i suradnici: doc. dr. sc. Siniša Šijanović voditelj radionice; Andrijana Miler-Vranješ.Ostali podaci: vidi ovaj modul, predmet 3.Praktikum: 5. Rana embriogeneza sisavacaNastavnici i suradnici: Doc.dr.sc. Tatjana Belovari, voditelj praktikuma; dr. sc. Svjetlana Marić,prof. dr. sc. Ante TvrdeićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Doc.dr.sc. Tatjana Belovaritatjana@mefos.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.Roñena: 1966., Osijek. Izobrazba: Dr.sc., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu1999.; Mr.sc.,1996., Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu;Dr.med. 1991. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studij medicine u Osijeku.Zadnje zaposlenje i dužnost: Katedra za histologiju i embriologiju Medicinskogfakulteta Osijek; voditelj Centra za elektronsku mikroskopiju. Znanstvena djelatnost:suradnik i istraživač na projektima MZT Republike Hrvatske: “Odreñivanje ulogegena u razvoju živčanog sustava miša”,(108117); “Stabilnost diferencijacije stanice”,(108219) ; “ Stabilnost citodiferencijacije u atipičnoj sredini” (3-01-070),“Istraživanje temeljnih razvojnih procesa u sisavaca”(3-01-070). Članstva: Hrvatskodruštvo anatoma, histologa i embriologa, Hrvatsko društvo za elektronskumikroskopiju. Znanstveno područje: Histologija i embrioloigija.1. Stević N., Belovari T., Kostović-Knežević Lj., Gajović N.: Developmental potentialof mouse embryos without extraembryonic membranes in modified organ culture.Coll Antropol 2004; 28/2: 681-688.2. Belovari T., Stević N., Gajović S., Kostović-Knežević Lj.: Differentiation anddevelopmental potential of rat post-implantation embryo without extra-embryonicmembranes cultured in vitro or grafted in vivo. Anat Histol Embryiol 33: 90-96.3. Bulić-Jakuš F., Belovari T., Marić S., Ježek D., Jurić-Lekić G., Vlahović M., ŠermanD.: Chemically defined protein-free in vitro culture of mammalian embryo does notrestricts its developmental potential for differentiation of skin appendages. CellTissues Organs 2001; 169: 134-143.4. Kurbel S., Kurbel B., Belovari T., Marić S., Steiner R., Božić D.: Model of interstitialpressure as a result of cyclical changes in the capillary wall fluid transport. MedHypoth 2001; 57: 161-166.5. Belovari T., Bulić-Jakuš F., Jurić-Lekić G., Marić S., Ježek D., Vlahović M.:Differentiation of rat neural tissue in a serum-free embryo culture model followed byin vivo transplantation. Croatian Med J 2001; 42/6: 611-617.6. Bulić-Jakuš F., Jurić-Lekić G., Belovari T., Marić S., Ježek D., Vlahović M., Šerman201

D.: Survival of rat foetal neural retina in serum-free media in vitro and insubcapsular kidney transplants in vivo. Vet. arhiv. 2000; 70: 321-329.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. Kostović-Knežević Lj., Gajović S., Belovari T.: Eksperimentalni modeli proučavanjarane embriogeneze sisavaca. Med Vjesn 1999; 31: 23-26.2. Strahinić (sada Belovari) T, Jurić-Lekić G, Bulić-Jakuš F: Transferrin supportsdifferentiation of neural tissue in grafts of early rat embryos pre-cultivated in serumfreemedium. Period biol,2002., docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.IZBORNI MODUL "INFEKCIJA I IMUNOST"Predmet: 1. Temeljna imunologijaNastavnici i suradnici: doc dr. sc. Jerko Barbić i doc. dr. sc. Mladen Merćep, voditeljipredmeta; Prof. dr. sc. Siniša VolarevićOstali podaci: vidi Praktikum: 2. Pisanje znanstvenog članka na engleskom jeziku/ Writing ascientific paper in English "Obavezni izborni modul ", Predmet 3.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Doc. dr. sc. Mladen Merćepmla60mer@yahoo.comGlaxo istraživački institut ZagrebŽivotopis: Diplomirao na Medicinskom fakultetu (Sveučilište u Zagrebu, Studij u Splitu) 1985.Na poslijdiplomskom usavršavanju boravio na Nacionalnim institutima za zdravlje(NIH) u Bethesdi, SAD od 1986-1990, a od 1990-1992 na Njemačkom centru za rak(DKFZ) u Heidelbergu. Od 1992 do 1997 radio kao voditelj programa u Cibi-Novartisu, a od 1997 radim u Pliva – Istraživački institut u Zagrebu gdje samutemeljio odjel i započeo rad na protu-upalnim lijekovimaRadovi objavljeniu posljednjih 5godina:1. Hameršak Z, E Ljubović, M Merćep, M Mesić, V Šunjić (2001) Chemoenzymaticsynthesis of all four cytoxazone stereoisomers. Synthesis 13:1989-19922. Yang Y, M Merćep, CF Ware, JD Ashwell (1995) Fas and activation-induced Fasligand mediate apoptosis of T cell hybridomas: Inhibition of Fas ligandexpression by retinoic acid and glucocorticoids. J. Exp. Med. 181:1673-1682.3. Berchtold S, S Volarević, R Moriggl, M Merćep, B Groner (1998) Dominantnegative variants of the SHP-2 tyrosine phosphatase inhibit prolactin activationof Jak2 (Janus kinase 2) and induction of Stat5 (Signal transducer and activatorof transcription 5)-dependent transcription. Mol. Endocrin. 12:556-567;4. Frank SJ, BB Niklinska, DG Orloff, M Merćep, JD Ashwell, RD Klausner (1990)Structural mutations of the T cell receptor zeta chain and its role in T cellactivation. Science 249:174-177;5. Merćep M, AM Weissman, SJ Frank, RD Klausner, JD Ashwell (1989) Activationdrivenprogrammed cell death and T cell receptor zeta-eta expression. Science246:1162-1165;202

Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. Sussman JJ, M Merćep, T Saito, RN Germain, E Bonvini, JD Ashwell (1988)Dissociation of phosphoinositide hydrolysis and Ca 2+ fluxes from the biologicalresponses of a T cell hybridoma. Nature 334:625-628;2. Merćep M, JS Bonifacino, P Garcia-Morales, LE Samelson, RD Klausner, JD Ashwell(1988) T cell CD3-zeta-eta heterodimer expression and coupling to phosphoinositidehydrolysis. Science 242:571-574;3. Bonifacino JS, M Merćep, JJ Sussman, RD Klausner, JD Ashwell (1989) The T-cellantigen receptor: a complex signal-transducing molecule. In: Immune System andCancer. Hamaoka T, RJ Hodes, G Klein, T Sugimura, S Takayama, Y Yamamura(Eds.), Japan Sci. Soc. Press, Tokyo, p. 87-104;4. Zacharchuk CM, M Merćep, PK Chakraborti, SS Simons, Jr., JD Ashwell (1990)Programmed T lymphocyte death: Cell activation- and steroid- induced pathways aremutually antagonistic. J. Immunol. 145:4037- 4045;5. Zacharchuk CM, M Merćep, CH June, AM Weissman, JD Ashwell (1991) Variationsin thymocyte susceptibility to clonal deletion during ontogeny: implications forneonatal tolerance. J. Immunol. 147:460- 465;2002 docent Medicinski fakultet Sveučilišta u ZagrebuPredmet: 2. Imunološki mehanizmi nastanka alergijskih reakcijaNastavnici i suradnici: Dr.sc. Alenka Gagro, viši znanstveni suradnik, voditelj predmeta; dr.sc.Ante Sabioncello, znanstveni savjetnikIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Dr.sc. Alenka Gagro, viši znanstveni suradnikagagro@imz.hrImunološki zavod, Zagreb, Odsjek za celularnu imunologiju.Roñena: 1965., Ljubuški, Bosna i Hercegovina. Izobrazba: 1997.- 98., Departmentof Immunology, The Medical School, The University of Birmingham, Birmingham,Velika Britanija (Travelling Fellowship od The Wellcome Trust);1994. Laboratory forCell Biology and Histology, Sveučilište u Amsterdamu, Nizozemska; Dr.sc., 1995.,Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. dr.med. 1989. Medicinski fakultetSveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposljenje i dužnost: 2002. do danas, voditeljicaOdsjeka za celularnu imunologiju u Imunološkom zavodu, Zagreb Znanstvena istručna djelatnost: voditeljica meñunarodnog projekta ,The Wellcome Trust, VelikaBritanija i 2 projekta financirana od strane MZT Republike Hrvatske. Članstva: Odborza alergologiju i kliničku imunologiju Razreda za medicinske znanosti Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti; Britansko imunološko društvo; Hrvatsko imunološkodruštvo; Hrvatsko društvo za alergologiju i imunologiju; uredništva časopisa:Central-European Journal of Immunology, Immunology, Acta Medica Croatica.1. Bendelja K, Gagro A, Baće A, Lokar-Kolbas R, Kržulović-Hreić V, Draženović V,Mlinarić-Galinović G, Rabatić S. Predominant type-2 response in infants withrespiratory syncytial virus (RSV) infection demonstrated by cytokine flow cytometry.Clin Exp Immunol 2000;121:332-8.2. Gagro A, McCloskey N, Challa A, Holder M, Grafton G, Pound JD, Gordon J. CD5-positive and CD5- negative human B cells converge to an indistinguishable203

population on signalling through B-cell receptors and CD40. Immunology2000;101:1-14.3. Markotić A, Nichol ST, Kuzman I, Sanchez AJ, Ksiazek TG, Gagro A, Rabatić S,Zgorelec R, Avšič Županc T, Beus I, Dekaris D. Characteristics of Puumala andDobrava Infections in Croatia. J Med Virol 2002;66:542-551.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. Gagro A, Dažić G, Sabioncello A, Rabatić S, Reckzeh B, Havemann K, Kardum I,Jak.ić B, Vitale B. The phenotypic analysis of receptor-ligand pairs on B-cells in B-CLL. Leukemia Lymph 1997;25:301-11.2. Rabatić S, Gagro A, Lokar-Kolbas R, Kršulović-Hrežić V, Vrtar Z, Popow-Kraupp T,Dra.enović V, Mlinarić-Galinović G. Increase of CD23+ B-cells is accompanied withappearance of IgE and IgG4 antibodies specific to respiratory syncytial virus ininfants with bronchiolitis. J Inf Dis 1997;175:32-7.3. Aberle N, Gagro A, Rabatić S, Reiner-Banovac ., Dekaris D. Expression of CD23antigen and its ligands in childen with intrinsic and extrinsic asthma. Allergy1997;52:1238-42.4. Gagro A, Gordon J. The interplay between T helper subset cytokines and IL-12 indirecting human B lymphocyte differentiation. Eur J Immunol 1999;29:3369-79.5. Kljajić-Turkalj M, Čvorišćec B, Tudorić N, Marković-Stipić A, Rabatić S, Gagro A,Dekaris D. Decrease of CD23+ B-lymphocytes and clinical outcome in asthmaticpatients receiving specific rush immunotherapy. Int Arch Allergy Immunol1996;111:188-94.2002., viši znanstveni suradnik, Imunološki zavod, Zagreb.Predmet: 3. Infekcije imunodeficijentnih osobaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Ivan Soldo, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Jasmina Vraneš,doc. dr.sc. Ljiljana Perić, mr.sc. Dubravka LišnjićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi relevantniProf.dr.sc. Ivan Soldosoldo.ivan@kbo.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaOsijekRoñen: 1943. Piljenice (Novska). Izobrazba: 1990., Postdoctoral study at the RoyalUniversity, London, UK; Dr.sc., 1981., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;Mr.sc.: 1975., Medicinski fakultet, Univerza v Ljubljani; Dr.med., 1968., Medicinskifakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: redoviti profesorMedicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku; predstojnik Klinike zazarazne bolesti Kliničke bolnice Osijek; pročelnik Katedre za infektologijuMedicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Znanstvenadjelatnost: glavni istraživač, suradnik i konzultant na više znanstvenih projekata.Članstva: International Society for Infectious disease; InternationalImmunocopromised Host Society; Hrvatsko društvo za infektivne bolesti; Hrvatskodruštvo za hemodijalizu i transplataciju bubrega. Znanstveno područje: Infektologija,imunodeficijencije.1. Begovac J., Soldo I., Presečki V. Cytomegalovirus mononucleosis in children204

za izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:compared with the infection in adults with Epstein-Barr mononucleosis. J. Infection.1978; 17:121-125.2. Drenjančević Perić I., Karner I., Paleček I., Kosović P., Žurić Tijerdović I., Soldo I.The cysteiny-leukotriene-release test in acetylsalycilic acid (ASA) sensitivity. Period.biolog. 1999; Vol 101(N1):1-4.3. Petričević I., Išgum m., Soldo I., Šooš E., Smerdel S., Jušić D. Mogućnostiprofilakse i terapije influence interferonom. Liječ. Vjesn. 1978; 100: 117.4. Petričević I., Soldo I., Pneumonija u toku subakutne meningokokne sepse. Liječ.Vjesn. 1973;95: 326.5. Petričević I., Tomljenović V., Burek V., Soldo I., Schoenwald S. Subakutni tiroiditis(De Quervain) - infekciozna ili imunološka bolest. Liječ. Vjesn. 1978; 100: 295.6. Petričević I., Tomljenović V., Soldo I. Syndroma Lyell – uz prikaz bolesnika. Liječ.Vjesn. 1978; 100: 596.7. Puntarić V., Borčić D., Palmović D., Soldo I., Zrinšćak J., Raborsky V. Retinitis ubolesnice s protrahiranim stanjem uzrokovanim Epstein – Barr virusom. Liječ. Vjesn.1985; 107: 439-41.8.. Petričević I., Kuzman I., Soldo I. Treatment of Q fever with tetracycline,erythromicine and quinolone comparision. Giornale Melatt. Infett. PArassit. 1990; Vol42, N 7.1998., redoviti profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultetOsijek./ Klinička bolnica OsijekPredmet: 4. Patogeneza bakterijskih i virusnih infekcijaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Jasmina Vraneš, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Ivan Soldo,prof.dr.sc. Sven Kurbel, doc.dr.sc. Ines Drenjančević PerićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Prof.dr.sc. Jasmina Vranešjasmina.vranes@publichealth-zagreb.hrZavod za javno zdravstvo grada ZagrebaRoñena: 1961., Gospić. Izobrazba: 2003., gost-profesor, Zavod za mikrobiologiju,imunologiju i molekularnu genetiku Sveučilišta u Kentakiju, Lexington, SAD;1997.,Zavod za medicinsku mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta uPečuhu, Mañarska; Dr.sc., 1993., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Mr.sc.,1989., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dr.med., 1984., Medicinski fakultetSveučilišta u Zagrebu, Studij medicine u Osijeku. Zadnje zaposlenje i dužnost: 2003.do danas, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba. Znanstvena djelatnost: glavniistraživač na projektu "Djelovanje subinhibicijskih koncentracija antibiotika"financiranom od MZOŠ RH (0219281) Članstva: Europsko društvo za kliničkumikrobiologiju i infektivne bolesti, Hrvatski liječnički zbor, Internacionalno društvo zainfektivne bolesti, New Yorška akademija znanosti. Znanstveno područje:Mikrobiologija (antimikrobna kemoterapija i patogeneza infektivnih bolesti).1. Vraneš J. Effect of subminimal inhibitory concentrations of azithromycin onadherence of Pseudomonas aeruginosa to polystyrene. J Chemother 2000;12:280-5.2. Hećimović I, Dmitrović B, Kurbel S, Blagus G, Vraneš J, Rukovanjski M.Intracranial infection after missile brain wound: 15 war cases. Zentralbl Neurochir205

2000;61:95-102.Vraneš J, Kružić V, Schoenwald S. Virulence characteristics of Escherichia coli strainscausing asymptomatic bacteriuria, Infection 2003;31:216-20.3. Bedenić B, Vraneš J. Post-exposure effects of cefepime and cefpirome on isogenicEscherichia coli hosts producing SHV-extended-spectrum β-lactamases. J Chemother2003;15:351-8.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. Žagar Ž, Vraneš J, Beader N. Severe urinary tract infections. J Chemother1991;3:19-23.Vraneš J, Schoenwald S, Žagar Ž. Udruženost izmeñu P-fimbrija i rezistencija naamoksicilin, karbencilin i tetraciklin uropatogenih sojeva Ešerihije koli. Liječ Vjens1994;116:178-81.2. Vraneš J. Effect of subinhibitory concentrations of ceftazidime, ciprofloxacin andazihromycin on hemagglutination and adherence of uropathogenic Escherichia colistrains. Chemotherapy 1996;42:177-85.3. Vraneš J, Žagar Ž, Kurbel S. Influence of subinhibitory concentrations ofceftazidime, ciprofloxacin and azithromycin on the morphology and adherence of P-fimbriated Escherichia coli. J Chemother 1996;8:254-60.4. Vraneš J. Hemagglutination ability and adherence to the Buffalo green monkeykidney cell line of uropathogenic Escherichia coli. APIMS 1997;105:831-7.5. Vraneš J. Virulence properties of Escherichia colli strains isolated in differentforms of urinary tract infection. U: Fuenfstueck R, Straube E, Stein G, ur.Harnwegsinfektion. Pathogenetische, klinische und therapeutische aspekte.Langerich:Pabst Science Publishers,1997,36-42.2001., izvanredni profesor, Medicinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera uOsijekuPredmet: 5. Infekcije biomaterijalaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Jasmina Vraneš, voditelj predmeta; doc.dr.sc. Damir Zucić,doc. dr.sc. Svjetlana Marić, prof.dr.sc. Tihomir Čurković, prof.dr.sc. Savo Jovanović, prof.dr.sc. AntunTucak.Ostali podaci: vidi ovaj modul, predmet 4.IZBORNI MODUL "EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA ONKOLOGIJA"Predmet: 1. Dijagnostičke i terapijske dileme kod karcinoma prostateNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Antun Tucak, prof. emeritus, voditelj predmeta; prof.dr.sc.Darko Kröpfl, doc.dr.sc. Josip Galić, prof.dr.sc. Zvonimr Mareković, prof.dr.sc. Ivan Karner, prof. dr.sc. Zoran ČuligIme i prezime:E-mail adresa:Prof.dr.sc. Antun Tucak, prof. emeritustucak.antun@kbo.hr206

Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:U mirovini od 2005.Roñen: 1934., Sovići, općina Grude, Bosna i Hercegovina. Izobrazba: Znanstveno sei stručno usavršavao na urološkim klinikama u Njemačkoj, Poljskoj, Danskoj, Austalijii Engleskoj; Dr.sc., 1979. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dr.med.., 1963.Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: 1998. -2003., utemeljitelj i prvi Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayerau Osijeku; 1992.- 2003. utemeljitelj i predstojnik Klinike za urologiju Kliničke bolniceOsijek; 1996. voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva iz područjaurolitijaze Republike Hrvatske; 1988. rukovoditelj Odsjeka za nefrolitijazu i ESWLOdjela za urologiju Opće bolnice Osijek; utemeljitelj i dugogodišnji voditeljZnanstvene jedinice za kliničko-medicinska istraživanja Kliničke bolnice Osijek.Znanstvena djelatnost: Glavni istraživač, suradnik, konzultant i istraživač na brojnimdomaćim i meñunarodnim znanstvenim projektima. Autor je brojnih znanstvenihradova, knjiga, udžbenika u zemlji tiskanih u zemlji i iniozemstvu. Mentor višemagisterija i doktorata. Članbstva:HLZ, član Glavnog odbora i predsjednikPodružnice Osijek; Hrvatsko urološko društvo; Hrvatsko društvo za športskumedicinu; Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju; Europeanassociation of Urology; Societe Internationale d’ Urology; ESC - Medical commitee;Hrvatsko društvo za kalcificirana tkiva; Deutsche Geselschaft für Urologie; New YorkAcademy of Sciences, USA; American Urological Association; Hrvatska akademijamedicinskih znanosti, redoviti član; glavni i odgovorni urednik Medicinskog vjesnika,član uredništva Croatian medical journal, Hrvatskog sportskog medicinskog vjesnika,Acta clinica Croaticam, Libri oncologici, član . Znanstveno područje: Urologija,Urološkja onkologija, Mineralni metabolizam1. Cvijetić S, Füredi-Milhofer H, Babić-Ivančić V, Tucak A, Galić J, Dekanić-OžegovićD. Bone mineral density loss in patients with urolithiasis: a follow-up study. ArchMed Res 2002;33:152-7.2. Galić J, Karner I, Čenan Lj, Tucak A, Vranješ Ž, Bilandžija-Peranović M andHegeduš I. Role of screening in detection of clinically localized prostate cancer. CollAntropol 2003;27(Suppl. 1):49-54.3. Galić J, Karner I, Čenan Lj, Tucak A, Hegeduš I, Pasini J, Bilandžija-Peranović Mand Mihaljević S. Comparison of digital rectal examination and prostate specificantigen in early detection of prostate cancer. Coll Antropol 2003;27 (Suppl. 1): 61-6.4. Kuveždić H, Tucak A, Perić N, Prlić D, Zorić I and Galić R. ESWL treatment ofurinary stones in children – the overview of 14 years of experience. Coll Antropol2003;27(Suppl. 1):71-5.5. D. Kröpfl, R. Novak, A. Tucak (Hrsg.). Rekonstruktive urologische Chirurgie.Berlin, Bremen, Riga, Rom, Viernheim, Wien, Zagreb: Pabst science publishersLengerich; 2002.Gore navedeni plus:1. Achilles W, Dekanić D, Burk M, Schalk Ch, Tucak A, Karner I. Crystal growth ofcalcium oxalate in urine of stone-formers and normal controls. Urol Res1991;19:159-64.2 .Tucak A, Lukačević T, Kuveždić H, Petek Ž., Novak R. Urogenital wounds duringthe war in Croatia in 1991/1992. J Urol 1995;153:121-2.3. Vučković I, Tucak A, Gotovac J, Karlović B, Matoš I, Grdović K, Zelić M. Croatianexperience in the treatment of 629 urogenital war injuries. J Trauma1995;39(4):733-6.4. Kröpfl D, Tucak A, Prlić D, Verweyen A. Using buccal mMucosa for urethral207

econstruction in primary and re-operative surgery. Eur Urol 1998;34:216-20.5. Tucak A, Novak R. Modification of the Kock’s pouch for bladder replacement.Croatian Med J 1999;40(4):543-5.6. Novak R,Tucak A, i sur. Urološka onkologija, Zagreb: Medicinska naklada; 1994.7. Kröpfl D, Novak R, Tucak A, i sur. Rekonstrukcijska urološka kirurgija. Zagreb:Medicinska naklada Zagreb, Medicinski fakultet Osijek; 1999.Datum zadnjegizbora u zvanje:2005., profesor emeritus, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek.Predmet: 2. Radioterapija tumora glave i vrataNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Zdenko Krajina, voditelj predmeta; prof.dr.sc. EstebanCvitković, prof.dr.sc. Davorin ðanić, mr.sc. Damir Gugić, doc.dr.sc. Dragica BistrovićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Prof.dr.sc. Zdenko Krajinazdenko.krajina@zg.hinet.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ KBC ZagrebRoñen:.1946. u Sisku. Izobrazba: Znanstveno se i stručno usavršavao na naklinikama u Njemačkoj, SAD i Francuskoj; Dr.sc., 1989.; Mr.sc. 1988.; Dr.med.,1973., sve Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost:pročelnik Katedre za opću kliničku onkologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta J.J.Strossmayer u Osijeku; predstojnik Klinike za onkologiju KBC Rebro, Zagreb.Znanstvena djelatnost: Glavni istraživač, suradnik i konzultant na višeznanstvenoistraživačkih projekata zemlji i inozemstvu Članstva: Hrvatski liječničkizbor, Hrvatsko društvo za radioterapiju i onkologiju, Hrvatsko onkološko društvo,Hrvatska ligqa za rak, European Society for Therapeutic Radiology and Oncology,European Association for Cancer Research. Znanstveno područje: Onkologija,radioterapija.1. Bura, Miljenko; Vladika, Ivan; Aralica, Gorana; Bumber, Zeljko; Krajina, Zdenko;Bijelic, Lana; Poje, Gorazd; Žižić, Marica; Seiwerth, Sven.Inverted SinonasalPapilloma -A Report of 31 Cases and Review of the Literature. // CollegiumAntropologicum. 27 (2003) , 1; 1-4302. Kurbel, Sven; Zucić, Damir; Kurbel, Beatrica; Gulam, Danijela; Gmajnić, Rudika;Krajina, Zdenko. Inertia of endocrine systems due to hormone binding to circulatoryproteins. // Medical Hypotheses. 60 (2003) , 3; 430-83. Sarcevic, Bozena; Spagnoli, C, Giulio; Terracciano, Luigi; Schultz-Thater, Elke;Heberer, Michael; Gamulin, Marija; Krajina, Zdenko; Oresic, Tomislav; Separovic,Robert; Juretic, Antonio. Expression of cancer/testis tumor associated antigens incervical squamous cell carcinoma. // Oncology. 64 (2003) , 4; 443-449.5. Margaretić, Damir; Faj, Dario; Tomas, Ilijan; Dmitrović, Branko; Krajina, Zdenko.Total skin electron treatment of extensive cutaneous lesions in Kaposi sarcoma. //Croatian Medical Journal. 43 (2002) , 3; 342-51.Gore navedeni plus:1. Juretic, Antonio; Samija, Mirko; Spagnoli, C, Giulio; Krajina, Zdenko; Zivkovic,Mirko; Herceg, Tonko; Sobat, Hrvoje; Bistrovic, Matija; Eljuga, Damir; Turic, Marko;Zuber, Marcus; Heberer, Michael. Expression of cytokine genes in peripheral blood208

mononuclear cells of patients undergoing postmastectomy radiotherapy. // CroatianMedical Journal. 38 (1997) ; 327-3312. Juretic, Antonio; Samija, Mirko; Krajina, Zdenko; Eljuga, Damir; Turic, Marko.Expression of cytokine genes in peripheral blood mononuclear cells (PBMC) ofpatients undergoing postmastectomy radioherapy // Radiotherapy and Oncology1998; 48 (Supplement 1)/. Elsevier Science Inc., 1998. S137-S1373. Krajina, Zdenko; Radačić, Marko. Antitumorski učinak Acetamido-CNU i HECNU nakarcinom dojke miša // Pokusne životinje u znanstvenim istraživanjima / Radačić,Marko ; Stojković, Ranko (ur.). Zagreb : Institut "Ruñer Bošković", 1996. 474. Kurbel, Sven; Kurbel, Beatrica; Kovačić, Damir; Šulava, Darko; Krajina, Zdenko;Dmitrović, Branko;Šokčević, Marina. Endothelin-secreting tumors and the idea of thepseudoectopic hormone secretion in tumors. // Medical Hypotheses. 52 (1999) , 4;329-335. Lustig, A.R.; Vogl, T.J.; From, D.; Cuenca, R.; His, A.; Krajina, Zdenko; Singal, A.;Wang, S.; Chen, J.C. Multicenter Phase I Safety Study of IntratumoralPhotoactivation of talaporfin Sodium in Patients. // Cancer. 98 (2003) , 8; 1767-1771.Datum zadnjegizbora u zvanje:2003., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek.Predmet: 3. Tumori debelog crijevaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Aleksandar Včev, voditelj predmeta; prof.dr.sc. ZdenkoKrajina, prof.dr.sc. Sven Kurbel, doc.dr.sc. Dubravko Božić, doc.dr.sc. Silvio Mihaljević, doc. dr. sc.Goran Konña.Ostali podaci: vidi Izborni modul “Organski sustavi i tkiva”, Predmet 8.Predmet: 4. Imunologija tumoraNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Antonio Juretić, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Sven KurbelIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5Prof.dr.sc. Antonio Juretićantonio.juretic@zg.htnet.hrZavod za radioterapiju Klinike za onkologiju, KBC Rebro, ZagrebRoñen: 1954. u Zagrebu. Izobrazba: Znanstveno se i stručno usavršavao u višenavrata u inozemstvu (SAD); Dr.sc., 1982., Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu; Dr.med. 1977., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnjezaposlenje i dužnost: pročelnik Odjela za radio-bioterapiju Zavoda za radioterapijuKlinike za onkologiju KBC Zagreb. Znanstvena djelatnost: Glavni istraživač,konzultant i suradnik na više znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu. Članstva:Hrvatsko fiziološko društvo, Hrvatsko imunološko društvo, Europsko radioterapijsko ionkološko društvo, Hrvatsko društvo za radioterapiju i onkologiju, Hrvatskoonkološko društvo, Američko društvo za kliničku onkologiju, Europsko društvo zaistraživanje raka, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. Znanstveno područje:Onkologija, imunologija.1. Juretic A, Vegar V, Predrijevac D, Pavlica V, Dosen D, Sustic A PericM, Teskera D,Valentini L, Shimetta W. Nutritional screening of patients undergoing surgery of209

godina: oncological treatment in four hospital centers in Croatia. Croat Med J 2004;45:181-7.2. Juretic A, Zivkovic , Gamilin M, Herceg T, Bagovic D, Kucan D, Zeljko Z, AjdukovicR. Radiotherapy for stage IAE non-Hodkin s lymphoma of the testicle – a casereport. Radiol Oncol 2003; 37:175-81.3. SarcevicB, Spagnoli GC, Teraciano L, Shultz-Thater E, Heberer M, Gamulin M,Krajina Z, Oresic T, Separovic R, Juretic A. Expression of cancer/testis tumorassociated antigens in invasive squamous cell cervical carcinoma. Oncology 2003;64: 443-9.4. Juretic A, Spagnoli GC, Shultz-Thater E, Sarcevic B. Cancer /testis tumorassociated antigens: immunohistochemical detection with monoclonal antibodies.Lancet Oncol 2’’3;3:104-95. Juretic A, Zikovic M Samija M, Bagovic D, Purisic A, Viculin T, Bistrovic M, StanecM, Juzbasic S, Lesar M, Tomek R. Radiotherapy of stage IEA primary breastlymphoma: case report. Croat med J 2002; 43:569-72.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1.Boras A, Juretic A, Rudolf M, Uzarevic B, Trescec A. Cellular and HumoralImmunity to Purified Protein derivative (PPD) in PPD Skin Reactive and NonreacitvePatients with Pulmonary Tuberculosis: comparative analysis of antigen specificlymphocyte proliferation and IgG antibodies. Croat Med J 2002;43:301-5.2. Hudolin T, Nola N, Milas I, Nola M, Juretic A. Ureteral metastasis of occult breastcancer. Breast 2004 13:530-2.3. Juretic E, Juretic A, Uzarevic B, Petrovecki M. Alterations in lymphocytephenotype of infected preterm nwborns. Biol Neonate 2001; 80:223-27.4. Juretic E, Uzarevic B, Petrovecki M, Juretic A. Two color cytometric analysis ofpreterm and term newborn lymphocytes. Immunobiology 2000; 202: 421-28.5.Gross T, Babst R Juretic A, Herzog B, Stehle P, Filgueira L, Oberholzer M, Gudat F,heberer M. Intralipid-based short term total parenteral nutrition does not impairsmall intestinal mucosa –related cellular immune reactivity in the healthy rat. JPEN JParenter Enteral Nutr 2000; 24:337-44.2001., naslovni, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u RijeciPraktikum: 5. Imunohistokemijske značajke zloćudnih tumoraNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc Branko Dmitrović, voditelj praktikuma; prof.dr.sc. SvenKurbel, Ksenija Marjanović, dr.med. ,doc.dr.sc. Jozo KristekIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Prof.dr.sc. Branko Dmitrovićbranko.dmitrovic@os.htnet.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaOsijekRoñen: 1961. godine u Osijeku. Izobrazba: Znanstveno se i stručno usavršavao uviše navrata u inozemstvu (Njemačka); Dr.sc..,1997., Medicinski fakultet Sveučilištau Zagrebu; Mr.sc., 1989., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dr.med., 1984.,Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studij medicine u Osijeku. Zadnje210

zaposlenje i dužnosi: Pročelnik Katedre za patologiju Medicinskog fakulteta uOsijeku; Rukovoditelj Odjela za patološku anatomiju Kliničke bolnice Osijek.Znantsvena djelatnost: istraživač je i suradnik na nekolicini projekata te mentornekoliko magistrija i doktorskih disertacija.. Znanstveno područje: Patologija.Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:1. Krčmar S., Durbešić P., Dmitrović B. Research of the gonotrophic cycle of thespecies Tabanus sudeticus Zeller 1842 (Diptera:Tabanidae) in Eastern Croatia.(Article) Ekologia-Bratislava. 21(2):113-118, 2002.2. Margaretić D, Faj D, Tomas i, Dmitrović B, Krajina Z, Total skin electron treatmentof extensive cutaneous lesions in Kaposi sarcoma (Article) Croatian Medical Journal.43(3):342-345,2002. Jun.3. Kurbel S, Kurbel B, Dmitrović B, Wagner J, Ćavčić J. A model of hydrauliinteractions in liver parenchyma as forces behind the intrahepatic bile flow. (Article)Medical Hypotheses. 56(5):599-603, 2001. May.4. Kurbel S, Kurbel B, Dmitrović B, Včev A. A model of the gasric gland ejectioncycle: Lowejection fractions require reduction of the glandular dead space (Article)Journal of Theoretical Biology. 210(3):337-343,2001 Jun 7.5. Ivandić A, Božić D, Dmitrović B, Včev A, Canecki S, Gastropathy and diarrhea indiabeticpatients: The presence of helicobacteriosisand PAS positive vascular depositsin gastric and duodenal mucosa. (Article) Wienwr Klinische Wochenschrift. 113(5-6):199-203, 2001 Mar 15.Gore navedeni plus:1. Ivandić A, Prpić-Križevac i, Dmitrović B, Včev A, Kurbel S, Peljhan V, Bačun T,Histochemical changes in the rectal mucosa of diabetic patients with or withoutdiarrhea or constipation. (Article) Wienwr Klinische Wochenschrift 112(1):21-26, 200jan 14.2. Kurbel S, Kurbel B, Kovačić D, Dmitrović B, Šokčević M. Endothelin-secretingtumors and the idea of the pseudoectopic hormone secretionin tumors (Article)Medical Hypotheses 52(4):329-333,1999 Apr.3. Vranković ð, Mrčela T, Muršić B, Splavski B, Dmitrović B, Mrčela M, Blagus G,Physical and histologic properties of substitutes used for the anterior fossa regiondural repair (Article) Skull Base surgery, 9(1):9-13, 1999.4. Hećimović I., Dmitrović B, Rubin O, Rukovanjski M, Vranković ð. Skull osteolysisafter mild head trauma: Case report (Editorial Material) Surgical Neurologyn51(1):43-46, 1999.5. Mihaljević S, Katičić M, Karner i, Vukšić Mihaljević Ž, Dmitrović B, Ivandić A. theinfluence of Helicobacter pylori infection on gastrin and somatostatin values presentin serum. (Article) Hepato-Gastrology. 47(35):1482-1484, 2000 Sep-Oct.2004., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek.Predmet: 6. Utjecaj hipertermije i fototerapije na rast tumoraNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Marko Radačić, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Zdenko KrajinaIme i prezime:E-mail adresa:Prof.dr.sc. Marko Radačićradacic@irb.hr211

Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Institut Ruñer Bošković, ZagrebRoñen: 19423., Ostrogašica. Izobrazba: 1975: Paterson Laoboratories ChristieHospital and Holt Radium Institute (Paterson); 1977-1979: Paterson (vidi gore)1982:Royal Marsden Hospital, Cancer Research Institute, Sutton, London; 1988., 1990. i1994-95: Aarhus Kommunehospital, Department of experimental clinical oncology;Dr.sc., 1976., Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dr.vet.med., 1972.,Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: InstitutRuñer Bošković, Zagreb, Odjel za molekularnu medicinu. Znanstvena i stručnadjelatnost: Glavni istraživač, suradnik, konzultant i istraživač na više projekata uzemlji i inozemstvu. Članstva: Hrvatsko društvo fiziologa, Hrvatsko imunološkodruštvo, Hrvatsko radiobiološko društvo, Društvo veterinara i veterinarskih tehničarahrvatske, Europska organizacija za terapiju raka, Europsko društvo za rak (EACR),Američko društvo za rak (AACR), Europsko društvo za hipertermijsku onkologiju(ESHO),- Europsko društvo za terapijsku radiologiju i onkologiju (ESTRO),Internacionalno društvo za imunologiju, Internacionalno društvo za fiziologiju.Znanstveno područje: Eksperimentalna onkologija i terapija (kemopterapija,fototerapija, terapija hipertermijom), Znanost o laboratorijskim životinjama.1. Radačić M.: Pokusni modeli u biomedicini (urednik), Medicinska naklada, Zagreb,2000.2. Radačić M.: Termofototerapija, u: Onkologija; ur. Šamija i sur., Medicinskanaklada, Zagreb, 2000.3. Stojković R, Radačić M.: Cell killing of melanoma B16 in vivo by hyperthermia andcytotoxins. Int. J. Hyperthermia 18: 62-71, 2Gore navedeni plus:1. Radačić, M., Overgaard, J., Škarić, Dj., Škarić, V., Horsman, M.: Reduction ofcisplatinum-induced renal toxicity in mice by tetrahydraindazolone carboxylic acid(HIDA), Acta Oncologica, 32: 53-56, 1993.2. Bibby, M.C., Double, J.A., McCormick, J.E., McElhinney, R.S., Radačić, M, Pratesi,G. & Dumont, P.: Nucleoside analogues. 13.* The effect on anti-tumour activity ofvarying the uracil 5substituent and the point of attachment (N1 or N3) of the uracilmoiety in seconucleoside nitrosoureas. Anti-Cancer Drug Design, 8: 115-128, 1993.3. Overgaard, J., Radačić, M., Škarić, Dj., Škarić, V., Horsman, M.R., Lindegaard,J.C. & Jerčić, J.: The use of tetrahydraindazolone carboxylic acid (HIDA) to improvethe therapeutic effect in vivo of combined cisplatinum, heat, and radiationtreatment. Int. J. Hyperthermia, 9: 821-830, 1993.4. Radačić, M.: New approaches to the treatment of malignant diseases:hyperthermia in cancer therapy (Review), Libri Oncol, 24: 89-102, 1995.5. McElhinney, R.S., McCormick, J.E., Bibby, M.C., Double, A.J., Radačić, M. &Dumont, P.: Nucleoside analogs. 14. The synthesis and antitumor activity in mice ofmolecular combinations of 5fluorouracil and N-(2-chloroethyl)-N-nitrosoureamoieties separated by a three-carbon chain. J. Med. Chem., 39: 1403-1412, 1996.2002., naslovni izvanredni profesor, Medicinski fakultet Sveučilišta u RijeciPredmet: 7. Metastaze vrata212

Nastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Davorin ðanić, voditelj predmeta; Doc. dr. sc. DragoPrgomet, Prof. dr. sc. Krešimir Pavelić, Prof. dr. sc. Zdenko Krajina, mr. sc. Dinko LeovićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Prof.dr.sc. Davorin ðanićdavorin.djanic@sb.htnet.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./Klinička bolnicaOsijekRoñen: 1954., Vukovar. Izobrazba: Dr.sc. 1997.Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu, mr.sc. 1986. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagreb; dr.med.1978.Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Specijalizacija:1986. specijalistotorinolaringolog 2003. subspecijalist iz plastične i rekonstruktivne kirurgije glave ivrata Zadnje zaposlenje i dužnost: izvanredni profesor i pročelnik Katedre zaotorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju Medicinskog fakulteta Osijek; ravnateljaOpće bolnice "Dr. J. Benčević" u Slavonskom Članstva: European Rhinological Society,European Federation of Oto Rhino Laryngological Society, European Laryngological1. ðanić D, Marušić M, Užarević B, Miličić D. Prognostic factors in squamous cellcarcinoma of tha larynx. ORL 2000; 62: 143-148.2. Seiwerth S, Štambuk N, Konjevoda F, Mašić N, Vasilj A, Bura M, Klapan I,Manojlović S, ðanić D. Imunohistochehi analisis and prognostic value of Catepsin Ddetermination in laryngeal cell carcinoma J Cem lnf Comput Sci 2000;40: 545-549.3. ðanić D. Miličić D. The use of cervical fascia for hypopharyngeal reconstructionwith laryngeal preservation. Eur Arch Otorhinolaryngol 2003; 260 (4): 207-211.4. ðanić D, Prgomet D, Sekelj A, Jakovina K, ðanić A. External Laryngotrachealtrauma. Eur Arch Otorhinolaryngol, in press.5. Pavelić K, Dedivitis R, Kapitanović S, Čačev T, Guirado CR, ðanić D, Radošević S,Brkić K, Pegan B, Križanac Š, Kusić Z, Spaveti Š, Bura M. Molecular geneticalternations of FITH and p53 genes in benign and malignant thyroid gland lesions.Mutations Rerearch 2005. in press.Gore navedeni plus:1. Seiwerth S, Cone M, Bumber , Aralica G, Konjevoda F, ðanić D, Tomičić I,Manojlović S. Potential prognostic significance of AgNOR and DNA content inlaryngeal cancer. Eletronic Journal of Pathology and Histology 2001; 7: 011-07.2. ðAnić D, ðanić A. Head and neck squamous cell carcinoma skin metastasesbelow of diaphragm. Acta Dermatovenenol Croat 2003;11(3): 153-157.3.. Sekelj A, ðanić D, Pirkl I. Cervical vertebre chondroma:case report. Libri oncol2005. in press4. ðanić D, Pirkl I, Sekelj A, Fuštar- Preradović Lj, ðanić A. Rupture of the cervicalesophagus following radical neck dissection. Libri Oncol 2005. in press2002., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek.IZBORNI MODUL "SUVREMENA DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA"Predmet: 1. Elektronska mikroskopija u patološkoj dijagnostici213

Nastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Branko Dmitrović, voditelj predmeta; dr.sc. Milanka Mrčela,prim.dr.sc. ðuro VranešićOstali podaci: vidi izborni modul"Eksperimentalna i klinička onkologija", Praktikum 5.Praktikum: 2. Primjena analize DNA u sudskoj mediciniNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Gordan Lauc, voditelj praktikuma; prof.dr.sc. MladenMarcikić, Snježana Džijan, dipl.ing.Ostali podaci: vidi Obavezni izborni modul "Eksperimentalna biomedicina", Praktikum 4.Predmet: 3. Suvremeni pristup urolitijaziNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Antun Tucak, profesor emeritus; prof. dr.sc. Ivan Karner,doc.dr.sc. Josip Galić, doc. dr. sc. Vesna Babić Ivančić, doc. dr sc. Selma Cvijetić, Hrvoje Kuveždić,dr.med., dr. sc. Jasminka Milas dr. med.Ostali podaci: vidi izborni modul" Eksperimentalna i klinička onkologija", Predmet 1.Predmet: 4. Ultrazvuk urogenitalnog sustavaNastavnici i suradnici: Doc.dr.sc. Andreja Cvitković Kuzmić; doc. dr.sc. Vesna Milas, TonćiMišević, dr.med.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Doc.dr.sc. Andreja Cvitković Kuzmićkdb@kdb.hrKlinika za dječje bolesti, ZagrebRoñena: 1968., Zagreb. Izobrazba: Dr.sc., 2001.; Mr.sc.,1998.; Dr.med., 1992., sveMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: Odjelniliječnik, specijalist pedijatar, Klinika za dječje bolesti, Zagreb; član Odbora zadoktorate Medicinskog fakulteta Osijek. Znanstvena djelatnost: Istraživač naprojektu MZOŠ RH 044-003 “Primjena Doppler ultrazvuka u dijagnostici bolestibubrega”, glavni istraživač prof.dr.sc. Boris Brkljačić. Članstva:Hrvatski liječničkizbor, Hrvatska liječnička komora, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatsko društvo zanefrologiju, dijalizu i transplantaciju, International Pediatric Nephrology Association,International Children's Continence Society, European Society of PediatricNephrology, član uredništva časopisa Radiology and Oncology (časopis Slovenskog iHrvatskog radiološkog društva, EM) i Paediatria Croatica. Znanstveno područje:Pedijatrija, pedijatrijska nefrologija.1.Cvitković Kuzmić A, Brkljacic B, Ivankovic D, Galešić K. Doppler sonographic renalresistance index in healthy children. Eur Radiol 2000; 10:1644-1648.Galešić K, Brkljačić B, Sabljar-Matovinović M, Morović-Vergles J, Cvitković-Kuzmić A,Božikov V. Renal vascular resistance in essential hypertension: Duplex-Dopplerultrasonographic evaluation. Angiology 2000; 667-675.2.Cvitković Kuzmić A, Kolaček S, Brkljačić B, Huzjak N. Renal artery stenosisassociated with Crohn disease. Pediatr Nephrol 2001; 16: 371-3733.Cvitković Kuzmić A, Brkljačić B, Radoš M, Galešić K. Doppler visualisation ofureteric jets in unilateral hydronephrosis in children and adolescents. Eur J Radiol214

2001, 39: 208-213.4.Cvitković Kuzmić A, Brkljačić B. Color doppler ultrasonography in the assessmentof vesicoureteric reflux in children with bladder dysfunction. Ped Surg Int 2002, 18:135-139.5.Cvitković Kuzmić A, Brkljačić B, Ivanković D. Sonographic measurement ofdetrusor muscle thickness in healthy children. Pediatr Nephrol 2001, 16: 1122-1125.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1. Cvitković Kuzmić A, Brkljačić B, Ivanković D. The impact of bladder shape on theultrasonographic measurement of bladder volume in children. Pediatr Radiol 2003;33 (8): 530-4.2. Brkljacic B, Cvitkovic-Kuzmic A, Dmitrovic R. Ultrasound Estimated BladderWeight in Healthy Children. Eur Radiol 2004;3.Cvitković-Kuzmić A, Brkljačić B, Ivanković D, Grga A. Ultrasound assessment ofdetrusor muscle thickness in children with non-neuropathic bladder/sphincterdysfunction. Eur Urol 2002; 22: 1- 6.4.Brkljačić B, Cvitković-Kuzmić A, Dmitrović R, Radoš M, Vidjak V. Dopplersonographic renal resistance index and resistance index ratio in children andadolescents with unilateral hydronephrosis. Eur Radiol 2002; 12 : 2747-51.5.Dmitrovic R, Peter B, Cvitkovic-Kuzmic A, Strelec M, Kereshi T. Severity ofsymptoms in primary dysmenorrhea – a Doppler study. Eur J Obstet Gynecol ReprodBiol 2003; 107: 191-1942003., naslovni docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultetOsijekPredmet: 5. Dijagnoza i liječenje bolesti perifernih i visceralnih arterijaNastavnici i suradnic: Prof.dr.sc. Zvonimir Sučić, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Mihajlo Šesto,dr.sc. Otmar Rubin, Tonči Mišević, dr.med.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Prof.dr.sc. Zvonimir Sučićmirna.sucic2@zg.htnet.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.OB Sv Duh ZagrebRoñen 1954. godine u Lipovcu, općina Vinkovci. Diplomirao na Medicinskomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1979. godine. Od1987 specijalist radiolog u Zavoduza radiologiju OB Sv Duh. .Magistarski rad pod naslovom: "Usporedna analiza infiltrativnih promjena jetrekompjutoriziranom tomografijom i magnetnom rezonancijom" obranio 1993. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Značaj paramagnetnih kontrastnih sredstavau dijagnostici ekspanzivno infiltrativnih procesa spinalnog kanala magnetnomrezonancijom" obranio 1996. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta uZagrebu. 28. ožujka 1996. godine postavljen na mjesto Predstojnika Zavoda zaradiologiju Opće bolnice "Sveti Duh".U nastavi iz poslijediplomskog studija"Radiologija" u kolegiju "Magnetna rezonancija" održava nastavu pod temom"Magnetna rezonancija na low-field aparatima (0,2T). Objavio sam preko dvadesetstručnih i znanstvenih radova od kojih su neki tiskani u vodećim svjetskim215

medicinskim časopisima kao što su: "European Radiology",Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:1. Jernej B, Vladić A, Čičin-Šain L,Hranilović D, Banović M, Balija M, Bilić E, SučićZ, Vukadin S, Grgičević D. Platelet Serotonin Measures in Migrene. Headahe.2002;42: 588-595.2. Vladić A, Horvat G, Vukadin S, Sučić Z, Šimaga Š. Cerfebrospinal fluid andserum protein leveles of necrosis factor-alpha (TNF-alpha), interleukrin-6 (IL-6)and soluble interlukrin-6 receptor (sIL-6R gp80) in multiple sclerosis patients.CITOKINE, Vol 20, No 2, 2002: 86-Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:2005 Izvanredni profesorPredmet: 6. Transplantacija bubregaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Petar Orlić, voditelj predmeta; doc. dr. sc. Josip Galić, doc.dr. sc. Jerko Barbić, mr. sc. Lada Zibar, mr. sc. Goran Samardžija, Damir Prlić dr. medIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Prof. dr. sc. Petar Orlićpetar.orlic@medri.hrKlinika za urologiju, KB Osijek, Medicinski fakultet OsijekRoñen sam 1940. Nakon osnovne i srednje škole u Krku završio samMedicinski fakultet u Rijeci 1965.1974. položio sam specijalistički ispit izopće kirurgije, a 1997. iz urologije. U okviru pripreme za transplantacijububrega pod vodstvom prof. dr. Vinka Frančiškovića proveo sam prvupolovinu 1969. na Nefrološkoj klinici pariške bolnice "Necker". 1971.izvršili smo prvu transplantaciju bubrega sa živog davatelja, a 1972. sumrle osobe. 1984. obranio sam disertaciju o imunološkom praćenjubolesnika nakon transplantacije bubrega. Te godine postajem asistent nakatedri iz kirurgije, da bih 2003. bio izabran u trajno zvanje redovnogprofesora. Glavni predmet mog interesa bila je transplantacija bubrega.Tijekom dugog razdoblja nastojao sam unaprijediti kiruršku tehniku u ciljusmanjenja komplikacija, i uvesti nove metode u praćenju zbivanja utransplantatu i samom bolesniku. 1993. započeli smo i program simultanetransplantacije gušterače i bubrega.l. Orlic P, Zelic M, Petrosic N, Maricic A, Zambelli M, Bacic I, Mozetic V,Fucak M, Marjanovic J, Matanic.-Manestar M, Padovan M, Zagar D,Romcevic M. Use of non-heart-beating donors: Preliminary experiencewith perfusion in situ. International symposium on new methods andtrends in organ preservation. Warsow march 1998. Transplant Proc1999;31:2097-8.2. Drešćik I, Vukas D, Orlić P, Škarpa A. Naša iskustva u liječenjuaneurizama lijenalne arterije. Medicina 2000;36:79-80.3. Orlic P, Racki S, Orlic V, Meszaros S, Rumora S, Popovic M. Attitude of15-year-old children toward cadaveric donation and transplantation. 2001216

A Transplant Odyssey, the future is here. Istanbul 20-24 08 2001.Transplant Proc 2001;33;3615-6.4. Orlic P, Vukas D, Drescik I, Ivancic A, Blecic G, Budiselic B, Velcic G,Maricic A, Oguic R, Mozetic V, Valencic M, Sotosek S, Vukas D, Jr.Vascular complications after 725 kidney transplantations during 3decades. Transplant Proc 2003;35:13815. Orlić P, Pasini J. Transplantacija bubrega i pankreas u Hrvatskoj –danas i sutra. U:Štulhofer M, Kurjak A, ur. Klinička medicina u Hrvatskojdanasi sutra. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske,2002;99-118.Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:l. Orlic P, Zelic M, Petrosic N, Maricic A, Zambelli M, Bacic I, Mozetic V,Fucak M, Marjanovic J, Matanic.-Manestar M, Padovan M, Zagar D,Romcevic M. Use of non-heart-beating donors:Preliminary experiencewith perfusion in situ. International symposium on new methods andtrends in organ preservation. Warsow march 1998. Transplant Proc1999;31:2097-8.2. Orlic P, Racki S, Orlic V, Meszaros S, Rumora S, Popovic M. Attitude of15-year-old children toward cadaveric donation and transplantation. 2001A Transplant Odyssey, the future is here. Istanbul 20-24 08 2001.Transplant Proc 2001;33;3615-6.3. Orlic P, Vukas D, Drescik I, Ivancin A, Blecic G, Budiselic B, Velcic G,Maricic A, Oguic R, Mozetic V, Valencic M, Sotosek S, Vukas D, Jr.Vascular complications after 725 kidney transplantations during 3decades. Transplant Proc 2003;35:1381-4.4. Orlić P. Kirurška tehnika multiplog uzimanja organa od umrleosobe i prezeravacija organa. I. tečaj za transplantacijske koordinatore.Pula, studeni 2003. Zbornik radova str. 113.5. Orlić P. Davatelji organa s nekucajućim srcem. I. tečaj zatransplantacijske koordinatore. Pula, studeni 2003. Zbornik radova str.121.17.04.2003. Izbor u trajno zvanje redovnog profesora.IZBORNI MODUL “KIRURGIJA I SRODNE ZNANOSTI”Predmet: 1. Koronarna kirurgijaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Marko Turina, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Mihajlo Šesto,doc. dr.sc. Robert BernatIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Prof.dr.sc. Marko Turinamarko.turina@usz.chUniversity Hospital Zurich, ŠvicarskaRoñen: 1937. u Zagrebu. Izobrazba: 1970., Surgical Fellow, University of Alabama atBirmingham, Alabama, USA: 1969-70., Research Surgeon, University of California atSan Diego, USA; 1969-71., 1964-65., University Hospital Zurich, Švicarska,217

subspecijalizacija iz kardiovaskularne kirurgije. Kao gostujući profesor boravio jetijekom godina u nizu zemalja. Dr.med., 1961., Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: voditelj Klinike za kardiovaskularnu kirurgiju,University Hospital Zurich; redoviti profesor kiururgije, University of Zurich, MedicalSchool. Znanstvena djelatnosti: Glavni istraživač, suradnik i konzultant na brojnimmeñunarodnim, multicentričnim znanstvenim projektima. Autor brojnih znanstvenihradova, udžbenika i knjiga. Članstva: European Association for Cardio-ThoracicSurgery, French Society for Thoracic and Cardiovascular surgery, German Society forThoracic and Cardiovascular surgery, Society of Cardiothoracic Surgeons of GreatBritain and Ireland, The American Association of Thoracic Surgery. Znanstvenopodručje: Torakalna i kardiovaskularna kirurgija (asistirana cirkulacija,kardiotransplatacija, kirurško liječenje kompleksnih kongenitalnih anomalija srca,revaskularizacija kod koronarne bolesti srca, kirurgija torakalnje aorte).Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjeg1.Prêtre R, Turina M.I. (2000) Surgical angioplasty of the left main coronary arteryin non-atherosclerotic lesions. Heart; 83: 91-93.2. Prêtre R., Turina M.I. (2001) Choice of Revascularization Strategy for PatientsWith Coronary Artery Disease. JAMA; 285: 992-994.3. Turina M.I., ur. The Multimedia Manual of Cardiothoracic Surgery. URL adresa:htttp://mmcts.ctsnetjournals.org/ (multimedijski priručnik kardiotorakalne kirurgije).4 Cattin P., Hitendu D., Grünenfelder J., Szekely G., Turina M., Zünd G. (2004)Trajectory of coronary motion and its significance in robotic motion cancellation.European Journal of Cardio-Thoracic Surgery; 25 (5), 786-790.5. Kadner A., Zund G., Maurus C., Breymann C., Yakarisik S., Kadner G., Turina M.,Hoerstrup S.P. (2004) Human umbilical cord cells for cardiovascular tissueengineering: a comparative study, European Journal of Cardio-Thoracic Surgery; 25(4); 635-641.Gore navedeni plus:1. Reuthebuch O., Comber M., Grünenfelder J., Zünd G., Turina M. (2003)Experiences in robotically enhanced IMA-preparation as initial step towards totallyendoscopic coronary artery bypass grafting, Cardiovascular Surgery; 11 (6); 483-487.2. Kadner A., Hoerstrup S.P., Tracy J., Breymann C., Maurus C.F., Melnitchouk S.,Kadner G., Zund G., Turina M. (2002) Human umbilical cord cells: a new cell sourcefor cardiovascular tissue engineering, The Annals of Thoracic Surgery, 74 (4); 1422-142.3. Lachat M., Witzke H., Pfammatter T., Bettex D., Slankamenac K., WolfensbergerU., Turina M. (2003). Aortic stent-grafting: successful introduction into the combinedprocedure for coronary artery bypass grafting and aortic aneurysm repair. EuropeanJournal of Cardio Thoracic Surgery; 23 (4),532-536.4. Maurus C.F., Schmidt D., Schneider M.K.J., Turina M.I., Seebach J.D., Zünd G.(2003) Hypoxia and reoxygenation do not upregulate adhesion molecules andnatural killer cell adhesion on human endothelial cells in vitro. European Journal ofCardio-Thoracic Surgery; 23 (6); 976-983 .5. Reuthebuch O.T., Kadner A., Lachat M.L., Turina M.I. Graft occlusion afterdeployment of the symmetry bypass system, The Annals of Thoracic Surgery; 75 (5)1626-1629.6. Sudden cardiac death after coronary artery bypass grafting is not predicted bysignal-averaged ECG, The Annals of Thoracic Surgery, Volume 72, Issue 5,November 2001, Pages1546-15512001., gost profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet218

izbora u zvanje:Osijek.Predmet: 2. Primjena visokoenergetskog ultrazvuka u kirurgijiNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Marijan Klarica, voditelj predmeta; doc.dr.sc. Dinko Štimac,prof.dr.sc. Tihomir Štimac, prof.dr.sc. Tihomir Ćurković, doc.dr.sc. Damir Kovačić, prof.dr.sc. AntunTucakIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Prof.dr.sc. Marijan Klaricamarijan.klarica@yahoo.comMedicinski fakultet Sveučilišta u ZagrebuRoñen: 1960., u Benkovcu. Izobrazba: 1994.Synthelabo Recherche, Poariz,Francuska; Dr.sc., 1993.; Mr.sc., 988.; Dr.med., 1984., sve Medicinski fakultetSveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: ravnatelj Centra za kliničkuprimjenu neuroznanosti, Hrvatski institut za istraživanje mozga; Zavod zafarmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znanstvena djelatnost:Glavni istraživač na znanstvenoistraživačkom projektu “Patofiziologijacerebrospinalnog likvora i intrakranijskog tlaka” financiranom od MZT RH i narazvojnom, tehnologijskom projektu primjene ultrazvuka u kirurgiji. Recenzent je učasopisima Periodicum Biologorum, Croatian Medical Journal i Progress in Neuro-Psychopharmacology&Biological Psychiatry. Članstvo: Hrvatsko društvo farmakologa,International Union of Pharmacology, Hrvatsko društvo za znanost o laboratorijskimživotinjama, Hrvatsko društvo fiziologa. Znanstveno područje: Farmakologija,Neuroznanost (fiziologija i patofiziologija cerebrospinalnog likvora).1. Vladić A, Strkić N, Jurčić D, Zmajević M, Klarica M, Bulat M. Homeostatic role ofthe active transport in elimination of [ 3 H] benzylpenicillin out of the cerebrospinalfluid system. Life Sciences 2000; 67 (19): 2375-2385.2. Orešković D, Klarica M, Lupret V, Vukić M. The character of the cerebrospinal fluidproduction. Neurosci Res Comm 2000; 26 (2): 69-76.3. Orešković D, Klarica M, Vukić M. Does the secretion and circulation of thecerebrospinal fluid really exist? Medical Hypotheses 2001; 56 (5) 622-624.4. Zmajević M, Klarica M, Varda R, Kudelić N, Bulat M. Elimination ofphenolsulfonphthalein from the cerebrospinal fluid via capillaries in central nervoussystem by active transport. Neuroscience Letters 2002; 321: 123-125.5. Orešković D, Klarica M, Vukić M. The formation and circulation of cerebrospinalfluid inside the cat brain ventricles: a fact or an illusion. Neuroscience Letters 2002;327: 103-106.Gore navedeni plus:1. Strikić N, Klarica M, Vladić A, Bulat M. Effect of active transport on distributionand concentration gradients of 3 H-benzylpenicillin in the cerebrospinal fluid.Neuroscience Letters 1994; 169: 159-162.2.Orešković D, Sanković M, Frobe A, Klarica M. Physiological characteristics of somemonoamine metabolites in cat cerebrospinal fluid. Croatica Chemica Acta 1995; 68(3): 511-520.3. Klarica M, Fage D, Carter C. The pharmacology of N-methyl-D-aspartate-evoked3 H noradrenaline release in adult rat spinal cord. Eur J Pharm 1996;308:135-144.219

4. Miše B, Klarica M, Seiwerth S, Bulat M. Experimental hydrocephalus andhydromyelia: a new insight in mechanism of their development. ActaNeurochirurgica - Wien 1996;138: 862-869.5. Nankai M, Klarica M, Fage D, Carter C. Evidence for native NMDA receptorsubtype pharmacology as revealed by differential effects on the NMDA-evokedrelease of striatal neuromodulators: eliprodil, ifenprodil, and other native NMDAreceptor subtype selective compounds. Neurochem Int 1996; 29 (5): 529-542.Datum zadnjegizbora u zvanje:2002., izvanredni profesor, Medicinski fakultet Sveučilišta u ZagrebuPredmet: 3. Patofiziologija intrakranijskog tlaka i hidrocefalusaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Marijan Klarica; prof.dr.sc. Ante Tvrdeić, dr.sc. Anon Vladić,doc.dr.sc. Miroslav VukićOstali podaci: vidi iznadPredmet: 4. Liječenje boli – integrirani pristupNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Katarina Šakić Zdravčević, voditelj predmeta; prof.dr.sc.Miloš Judaš, mr.sc. Slavica Kvolik, mr.sc. Dubravka Ivić, mr.sc. Boris KratofilIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Prof.dr.sc. Kata Šakić Zdravčevićksakic@kbd.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaDubrava, ZagrebŽivotopis: Roñena: 1947., Beketinci kraj Osijeka. Izobrazba: Dr.sc.,1988.; Mr.sc., 1985.;Dr.med., 1972., sve Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje idužnost: Pročelnik Katedre za anesteziologiju i reanimatologiju Medicinskog fakultetaSveučilišta J. J.Strossmayer u Osijeku. Znanstvena djelatnost: voditelj projekta"Autotransfuzija", projekti "Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje",projektu HLZ-a "Bolnička mreža specijalista i subspecijalista". Član je uredništvačasopisa Acta Anaestesiologica Croatica i Medicinski Vijesnik. Članstva: HrvatskiLiječnički Zbor; Hrvatsko društvo za anesteziologiju i intenzivno liječenje; Hrvatskodruštvo za intenzivnu medicinu; Hrvatska udruga za hemostazu i tromboze;Hrvatsko društvo za bol; European Society of Anaesthesiologists; European Societyof Intensive Care Medicine;. Union Europeanne des Medecins specialistes; EuropeanAcademy of Anaesthesiology; The International Society on Thrombosis andHaemostasis; New York Academy of Sciences, 1999. Membership directory.Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:1. Kvolik S, Glavas-Obrovac L, Šakić K, Margaretić D Karner I.Anaestheticimplications of anticancer chemotherapy. Eur J Anaesthesiol 2003; 20: 859- 8712. Tripković B, Šakić K, Tudorić Ghemo I. The effect of glyceryl trinitrate on bloodloss and transfusion in elderly patients ASA II undergoing total hip replacement.Eur J Anaesthesiol 2000; A-257-79.3. Tripkovic B, Šakić K. Survival and half-life o f red cells salvaged after hipreplacement surgery. Eur J Anaesthesiol 2001; A-208-59.4. Ivić J, Ivić D, Šakić K. Low molecular weight Heparins i Thromboprophylaxis afterHip and Knee arthroplasty.Thrombosis and Hemostasis 2001; July Paris(ISSN0340-6245) Abstract: CD3654220

5. Tripković B, Šakić K, Šmigovec E. Cytokine levels in autotransfused drainageblood after total hip replacement. Eur J Anaesthesiol 2002;19:72 A279Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Gore navedeni plus:1.Bartolek D, Šakić K, Munitić Z, Lajtman Z, Borčić V. The induction dose- Effect ofpropofol in addition to low dose rocuronium on tracheal intubation conditions forday case tonsillectomy in children. Eur J Anaesthesiol 2004;21(suppl 32)14-A542. Šakić K, Goranović T,Kvolik S, Tudorić Djeno I. Jakovina S. Im pact of interpleuralanalgesia on respiratory function after transthoracic spine surgery.Regionalanaesthesia and Pain medicine 2004; 29(suppl 2):403. Kvolik S, Kristek J, Šakić K, Ivić D. Intercostal catheter analgesia vs. Intercostalnerve blockade for posthoracotomy pain relief . Regional anaesthesia and Painmedicine 2004; 29(suppl 2):294. Bartolek D, Šakić K,.Munitić A, Lajtman Z, Borčić V. The induction dose-effect ofpropofol in addition to low-dose rocuronium on tracheal intubation conditions forday-case tonsillectomy in children. Anesthesia & Analgesia. 2005;100:S1-S447:S3285. Kvolik S, Kristek J, Šakić K, Tot K. Complications of intercostal catheter analgesiavs. Intercostal nerve blockade for posthoracotomy pain relief . Eur J Anaesthesiol2005;22(suppl 37)1-A5422003., izvanredni profesor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinskifakultet Osijek.Predmet: 5. Znanstvena istraživanja u anatomiji – stvarnost ili fikcija?Nastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Vasilije Nikolić voditelj predmeta; prof.dr.sc. Ana Jo Osvatić,.doc.dr.sc. Radivoje Radić.Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Prof.dr.sc. Vasilije Nikolićanatom@mefos.hrU miroviniRoñen: .1933., u Zrenjaninu. Izobrazba: Boravio je tijekom godina na znanstvenomusavršavanju, te kao gost profesor u nizu zemalja, izmeñu ostalog: Malti, Libiji,Francuskoj, Njemačkoj, USA, Kanadi, Švicarskoj, Švedskoj, Italiji i Austriji. Dr.sc.1961., Mr.sc., 1960.; dr.med., 1958., sve Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Zadnje zaposlenje i dužnost: Pročelnik Katedre za anatomiju Medicinskog fakultetaSveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku; Znanstvena djelatnosti: Glavni istraživač,suradnik i konzultant na brojnim domaćim i meñunarodnim znanstvenim projektima.Pod njegovim vodstvom izrañeni su i obranjeni brojni diplomski radovi, te brojnimagistarski i doktorski radovi. Autor je preko 300 znanstvenih publikacija i nekolikoknjiga. Znatan dio tih publikacija pokriva područje funkcijske i kliničke anatomije, aobjavljen je u poznatim svjetskim časopisim s meñunarodnom recenzijom teuvrštenim u meñunarodne indekse Članstva: Akademija medicinskih znanostiHrvatske; Anatomische Gesellschaft; European Society of Biomechanics; Hrvatskiliječnički zbor; World Medical Association. Znanstveno područje: Anatomija,Biomehanika, Traumatologija.221

Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:1) Radić R, Nikolić V, Jovanović S, Dmitrović B. "Ultrasound presentation of thebiomechanical characteristic of the front shin compartment". Medical & BiologicalEngireenig & Computing, 37 (2); 298-299, 1999.2) Jovanović S, Dmitrović B, Radić R. "The evaluation of the femur body adjusmentwith cortical indexes". Medical & Biological Engireenig & Computing, 37 (2); 310-311, 1999.3) Radić R; Nikolić V; Karner I; Kosović P; Kurbel S; Selthofer R; Ćurković M.Circadian rhythm of blood leptin level in obese and non-obese people. CollegiumAntropologicum. 27 (2003), 2; 551-561.4) Šalamon A; Šalamon T; Nikolić V; Radić R; Nikolić T; Jo-Osvatić A. Hollisticapproach to functional anatomy of the injured ankle joint. CollegiumAntropologicum. 27 (2003), 2; 645-651.5) Radić R; Nikolić V; Karner I; Kurbel S; Selthofer R. Ultrasound measurement indefining the regional distribution of subcutaneous fat tissue. CollegiumAntropologicum. 26 (2002); 59-68.Gore navedeni plus:1. Selthofer R., Nikolić V., Mrčela T., Radić R., Dmitrović B., Rudež I.: Problem ofstructure and strength of the sternum in cardiac surgery median sternotomy. FirstJoint Meeting of European Association of Clinical Anatomy and American Associationof Clinical Anatomists, Graz 2003 pp.271.-272. (Abstr)2.Šebečić B, Nikolić V, Sikirić P, Seiwerth S, Sosa T, Patrlj L, Grabarević Z et al:Osteogenic effect of a gastric pentadecapeptide, BPC-157, on the healing ofsegmental bone defect in rabbits: A comparison with bone marrow and autologouscortical bone implantation. Bone. 1999; 24: 195-202.3. Balija M, Huis M, Nikolić V. Laparoscopic visualization of the cystic arteryanatomy. World J Surg. 1999; 23: 703-707.4. JO-osvatić A, Bašić N, Bašić V, Jukić T, Nikolić V, Štimac D.. Topoanatomicrelations of the ophtalmic artery viewed in four horizontal layers. Surg Radiol Anat1999; 21:371-375.5. Rajić Z, Nikolić V, Rajić-Meštrović S, Vukičević D: Interferometry in theassessment of biomechanical features of the masticatory system hard segments.Collegium antropologicum. 2000;24 suppl. 1, 1-6.1999., redoviti profesor u trajnom zvanju, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku,Medicinski fakultet Osijek.Predmet: 6. Odabrana poglavlja biomehanikeNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Vasilije Nikolić, voditelj predmeta; doc.dr.sc. Radivoje Radić,prof.dr.sc. Tomislav Mrčela, doc. dr. sc. Vladmir ŠišljagićOstali podaci: vidi iznadPredmet: 7. Biomehanika ozljeda lokomotornog sustavaNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Savo Jovanović, voditelj predmeta; doc.dr.sc. Vasilije Nikolić,doc.dr.sc. Radivoje Radić, doc. dr.sc. Vladimir Šišljagić dr. med.222

Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Prof.dr.sc. Savo Jovanovićsajovanovic@sicotworld.orgSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaOsijekŽivotopis: Roñen: .1946., u Suhomlaki. Izobrazba: Dr.sc. 1986., Mr.sc., 1981.; Dr.med., 1971.,sve Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zadnje zaposlenje i dužnost: pročelnikKatedre za ortopediju Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku;Znanstvena djelatnosti: Suradnik je i istraživač na više znanstvenih i stručnihprojekata. Članstva: Societe Internationale de Chirurgie, Orthopaedique etTraumatologie Znanstveno područje: Ortopedija.Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Jovanović S, Orlić D, Wertheimer B, Zelić Z, Has B. Quadricepsplasty after warfractures. Military Medicine 165;263-267, 2000.Has P, Jovanović S, Wertheimer B, Kondža G, Grdić P, Leko K. Minimal Fixation inthe Treatment of Open Hand and Foot Bone Fractures Caused by Explosive Devices:Case Series. Croatian Medical Journal 2001;42(6):630-633Radić R. Nikolić V. Jovanović S. Dmitrović B. Ultrasound prezentation of thebiomechanical characteristics of the front shin compartment. 1. Kongres hrvatskogdruštva fiziologa, Osijek 2000:22.Jovanović S, Dmitrović B. Radić R. Evaluation of the femur body adjustment withcortical indexes. 1. Kongres hrvatskog društva fiziologa, Osijek 2000:23.Radić R. Nikolić V. Jovanović S. Dmitrović B. Ultrasound prezentation of thebiomechanical characteristics of the front shin compartment. 1. Kongres hrvatskogdruštva fiziologa, Osijek 2000:22.Gore navedeni plus:1. Jovanović S, Orlić D, Radić R, Selthofer R. Osteometric and biomechanic analysisof the proximal femur relevant in designing a Croatian model of the hip jointendoprosthesis. Periodicum Biologorum 2002; 104(3):287-2902. Radić R, Nikolić V, Jovanović S, Selthofer R. Dynamic of the anterior cruralcompartment during muscle contraction. Periodicum Biologorum 2002; 104(3):331-334 (časopis u SCI)3. Has B, Jovanović S, Wertheimer B, Rapan S, Mikolašević I, Lovrić I. Treating ofopen and unstable lower leg fractures of the 2 nd and 3 rd degree. 5 th Congress of theEuropean Federation of National Associations of Orthopaedics and Traumatology.Rodos, Grece, 2001:274. Jovanović S, Getoš Ž, Getoš Ž. Measurement of rehabilitation outcome after anamputation. 3 rd ISPO Central And Eastern European Conference, Dubrovnik, Croatia20025. Jovanović S, Zelić Z, Rapan S. Osteogenetic changes in coxarthrosis. 3 th CentralEuropean Orthopaedics Congress, June 7 – June 10, 2000 Portorož.Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek./ Klinička bolnicaOsijekPredmet: 8. Suvremeni pristupi u dijagnostici i liječenju tumora dojke223

Nastavnici i suradnici: Doc. dr. sc. Josip Fajdić voditelj, doc. dr. sc. Jozo Kristek, prof.dr.sc. M.Strnad, prof.dr.sc. K. Pavelić, Prof.dr.sc. B. Dmitrović, doc.dr.sc. M. Pajtler, Prof.dr.sc. Kurbel,Prof.dr.sc. Sučić, prof. .dr.sc. Ž.Vukšić-MihaljevićIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Doc.dr.sc. Josip Fajdićjosip.fajdic@po.t-com.hrSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek/Opća županijskabolnica PožegaRoñen: 1947., Vukovar. Izobrazba: Dr.sc. 2003.Medicinski fakultet Sveučilišta uZagrebu, mr.sc. 1990. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr.med. Medicinskifakultet Sveučilišta u Zagrebu Specijalizacija: 1981. specijalist opće kirurgije Zadnjezaposlenje i dužnost: liječnik specijalist, primarijus na Odjelu za kirurgiju Općežupanijske bolnice Požega, naslovni docent pri Katedri za kirurgiju Medicinskogfakulteta Osijek Članstva: član Upravnog odbora Hrvatskog senološkog društva članuredničkih savijeta časopisa Libri onkologici, Medicinski vjesnik i Borba protiv raka1. Fajdić J, Buković D, Gugić D, Habek M, Hojsak I, Buković N, Herman I, StančevićT. Unilateral Multicentric Breast cancer. Coll Antropoll 27 (2003)2:693-8.2. Fajdić J, Buković D, Belicza M, Habek M, Gugić D, Hojsak I, Silovski H, Bokië A.Effects of War Agression in Croatia on Histopatollogical Manifestations of BreastCancer in Definined Population of One County.Coll Antropoll 27(2003)2,699-707.3. Fajdić .J, Buković D, Belicza M, Pavelić Lj, Bokić A, Gugić D, Buković N, RadulovićG. Effects of War Aggression in Croatia on some Forms and Manifesta lions of BreastCancer. Coll Antropoll 27 (2003)2, 685-93.4. Strinić T, Buković D, Pavelić Lj, Fajdić J, Herman I, Stipić I, Palada I, Hirš I.Antropological and Clinical Characteristics in Adololescent Women WithDysmenorrhea. Coil Antropoll 27 (2003) 2,707-7 13.5. Pavičić D, Orešković S, Rudan I, Rudan D, Božičević I, Bistrović D, Vrdoljak A,Vorko-Jović A, Builoglav Z, Kolarić B, Kujundžić Tiljak M, Sonicki Z, Vuletić G, Fajdić Jet al. Youth and AIDS — A Study of Attitudes, Knowiledge, Behavior and Risk in thePost-War Croatia Coll Antropoll 27(2003)1, 161-172.6. Buković D, Fajdić J, Strinić T, Habek M, Hojsak I, Radaković N. Differences InSexual Functioning Between Patients with Benign and Malignant Breast Tumors. CollAntropoll 28 (Suppi.) 2, (2004); 191-201.7. Buković D, Fajdić J, Hrgović Z, Kauthiann M, Hojsak I, Stančević I. SexualDysfunction in Breast cancer Survivors. Onkologie 2005; 28 :29-34.8. Oprić D. Gugić D, Fajdić J, Hrgović Z, Kaufmann M, GranićM, Oprić S. RosaiDorfman disease with breast involving. Zentralblatt fur Gynaecologie. /prihvaćeno zatisak/Gore navedeni te:2. Fajdić J. i sur. Bolesti dojke, Nakiadni zavod Globus Zagreb, 1998.3. Fajdić J. i sur. PatoIo sekrecija iz dojke U: Tuna M, Kolarić K, Eljuga D. Kliničkaonkologija, Nakladni zavod Globus zagreb, 1998.4. Fajdić J. i sur. Suvremena dijagnostika bolesti dojke. Medicinska nakiada Zagreb,2001. (Sveučilišni udžbenik).5. Fajdić J. i Gotovac N. Bolesti dojke i mamografija U: Chapman S. i Nakilney R.224

Pomoć u radiološkoj diferencijalnoj dijagnostici / prijevod poglavlija str. 347-358/.6. Fajdić & Džepina Kirurgija dojke. Školska knjiga Zagreb 2005. /Sveučilišniudžbenik.Datum zadnjegizbora u zvanje:2004., docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.IZBORNI MODUL “JAVNO ZDRAVSTVO”Predmet: 1. Mjere zdravstvene zaštite u suzbijanju raka debelog crijevaNastavnici i suradnici: doc. dr. sc. Goran Kondža voditelj poredmeta; Prof.dr.sc. ZdravkoEbling, doc. dr. sc. Damir Kovačić, dr. sc. Rudika Gmajnić,Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Goran Kondžagkondza@hi.t-com.hrSveučilište JJ Strossmayer u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek i Klinička bolnicaOsijek, Klinika za kirurgijuRoñen 1959 godine u Osijeku. 1983 godine diplomirao na Medicinskom fakultetu uZgarebu, 1996 magistrirao na istom fakultetu. 2005 godine na Medicinskomfakultetu u Osijeku doktorirao iz područja laparoskopske kirurgije karcinoma debelogcrijeva. Od 1993. godine specijalist abdominalni kirurg na Odjelu abdominalnekirurgije Klinike za kirurgiju KB Osijek. Od 2006 docent na katedri za kirurgijuMedicinskog fakulteta u Osijeku. Glavno područje interesa su karcinomi probavnogsustava.Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:2006., docent, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek.Predmet: 2. Novi pristup u zaštiti eko sustavaNastavnici i suradnici: Prof dr.sc. Dinko Puntarić, voditelj predmeta; doc.dr.sc. Jasna BošnirOstali podaci: vidi Obavezni izborni modul "Klinička medicina", Predmet 4.Predmet: 3. Životni, radni okoliš i alergijske bolestiNastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Davor Plavec, voditelj predmeta; prof.dr.sc. Dinko Puntarić,dr.sc. Josip Milas225

Ime i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi objavljeniu posljednjih 5godina:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Prof.dr.sc. Davor Plavecdplavec@imi.hrInstitut za medicinska istraživanja i medicinu rada, ZagrebRoñen: 1962., Zagreb. Izobrazba: Dr.sc., 1999.; Mr.sc., 1991.g, ; Medicinski fakultetSveučilišta u Zagrebu 1987., smijer diplomiranih sanitarnih inženjera. Zadnjezaposlenje i dužnost: Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,direktor programa trajne istraživačke djelatnosti. Znanstvena djelatnost: Direktorprograma trajne istraživačke djelatnosti "Okoliš i zdravlje" i voditelj projekta0022004 MZOŠ RH; glavni i odgovorni urednik časopisa “JAMA (Hrvatsko izdanje)”;član uredničkog odbora meñunarodnog časopisa “Allergy, Hypersensitivity, AsthmaČlanstva: Hrvatsko društvo za medicinu rada, HLZ-a; Hrvatsko toksikološko društvo– tajnik i član predsjedništva; Hrvatsko pulmološko društvo, HLZ-a; Hrvatsko društvoza alergologiju i kliničku imunologiju. Znanstveno područje: Zdravstvena ekologija,javno zdravstvo, alergologija1. Mirić M, Plavec D. Risk of acute bronchospasm and bronchial hyperreactivityfrom inhaled acid aerosol in 79 healthy subjects: randomized, double-blindcontrolled trial. Croat Med J 2004:45(6):709-714.2. Crnčević-Urek M, Tudorić N, Plavec D, Urek R, Koprivc-Milenović T, Stojić M.Effect of educational programs on asthma control and qualitiy of life in adultasthma patients. Patient Education and Counseling 2004;in press. Available onhttp://www.sciencedirect.com/science/journal/07383991.3. Macan J, Plavec D, Kanceljak B, Milkovic-Kraus S. Exposure levels and skinreactivity to German cockroach (Blattella germanica) in Croatia. Croatian MedicalJournal 2003; 44:756-60.4. Macan J, Kanceljak B, Plavec D, Milkovic-Kraus S. Differences in mite faunabetween the continental and Mediterranean climates of Croatia: microscopy andDustscreen (TM) test findings. Allergy 2003; 58:780-3.5. Kanceljak-Macan B, Macan J, Plavec D, Klepac T, Milkovic-Kraus S. The 3 mmskin prick test (SPT) threshold criterion is not reliable for Tyrophagusputrescentiae: the re-evaluation of SPT criterion to dust mites. Allergy 2002;57:1187-90.Gore navedeni plus:1. Mirić M, Plavec D. Risk of acute bronchospasm and bronchial hyperreactivity frominhaled acid aerosol in 79 healthy subjects: randomized, double-blind controlledtrial. Croat Med J 2004:45(6):709-714.2. Crnčević-Urek M, Tudorić N, Plavec D, Urek R, Koprivc-Milenović T, Stojić M.Effect of educational programs on asthma control and qualitiy of life in adult asthmapatients. Patient Education and Counseling 2004;in press. Available onhttp://www.sciencedirect.com/science/journal/07383991.3. Macan J, Plavec D, Kanceljak B, Milkovic-Kraus S. Exposure levels and skinreactivity to German cockroach (Blattella germanica) in Croatia. Croatian MedicalJournal 2003; 44:756-60.4. Macan J, Kanceljak B, Plavec D, Milkovic-Kraus S. Differences in mite faunabetween the continental and Mediterranean climates of Croatia: microscopy andDustscreen (TM) test findings. Allergy 2003; 58:780-3.5. Kanceljak-Macan B, Macan J, Plavec D, Klepac T, Milkovic-Kraus S. The 3 mm skin226

prick test (SPT) threshold criterion is not reliable for Tyrophagus putrescentiae: there-evaluation of SPT criterion to dust mites. Allergy 2002; 57:1187-90.Datum zadnjegizbora u zvanje:2005., znanstveni suradnik, Institut za medicinska istraživanja i medicinu radaPredmet: 4. Registracija i nadzor lijekova i medicinskih proizvodaNastavnici i suradnici: Doc.dr.sc. Siniša Tomić, voditelj predmetaIme i prezime:E-mail adresa:Ustanovazaposlenja:Životopis:Radovi relevantniza izvoñenjestudijskogprograma:Datum zadnjegizbora u zvanje:Doc.dr.sc. Siniša Tomićsinisa.tomic@almp.hrAgencija za nadzor lijekova i medicinskih proizvoda, ZagrebRoñen:1968., Zagreeb. Izobrazba: Dr.sc., 1996., Biologisch-PharmazeutischeFakultät der Friedrich-Schiller-Universität Jena, Njemačka; Mr.sc. 1993.,prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dipl.inž.med.biokemije,1990., Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Zadnje zaposlenje idužnost: ravnatelj državne Agencije za lijekove i medicinske proizvode.Znanstvenoistraživačka djelatnost: suradnik na nekoliko znanstvenih i stručnihprojekata. Članstva: Hrvatsko farmaceutsko društvo; Hrvatsko društvo farmakologa.Znanstveno područje: Farmacija, Klinička farmakologija, Biološka kemija.Gore navedeni plus:1. Tomić S, Chughtai N, Ali S. SOCS-1, -2, -3: Selective Targets and FunctionsDownstream of the Prolactin Receptor. Mol. Cell. Endo. 158: 45-54, 19992. Tenev T, Keilhack H, Tomić S, Stoyanov B, Stein-Gerlach M, Lammers R, KrivtsovAV, Ullrich and Bohmer FD. Both SH2-Domains are Involved in Interaction ofSHP-1 with the Epidermal Growth Factor Receptor but Cannot Confer Receptor-Directed Activity to SHP-1/SHP-2 Chimera. J. Biol. Chem.; 272: 5966-5973, 19973. Tomić S, Greiser U, Lammers R, Kharitonenkov A, Imyanitov E, Ullrich A andBohmer FD. Association of SH2-Domain Protein Tyrosine Phosphatases with theEpidermal Growth Factor Receptor in Human Tumor Cells. J. Biol. Chem. 270:21277-21284; 19954. Tomić S, Komel R, Kansky A and Blumenberg M. Keratin 5-Associated RestrictionFragment Length Polymorphism in Patients with Palmoplantar Keratoderma ofUnna-Thost Type. Acta Dermatovenerologica A.P.A. 1:20-26; 19925. Kansky A and Tomić S. Classification of Hereditary Palmoplantar Keratodermas.Acta Derm. Iug.; 19:83-92; 19912004., naslovni docent, Medicinski fakltet Sveučilišta u RijeciPraktikum: 5. Retrospektivne studije – znanost iz arhiva?Nastavnici i suradnici: Prof.dr.sc. Dinko Puntarić, voditelj predmeta; Prof. dr. sc. Stela Fatović-FerenčićOstali podaci: vidi Obavezni izborni modul "Klinička medicina", Predmet 4.227

4.7 Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provoñenje studija (nastave iistraživačkog rada)Nastavna radilišta za provoñenje studija su:• Centri, zavodi i laboratoriji Medicinskog fakulteta Osijek• Klinike, Zavodi i Odjeli Kliničke bolnice Osijek• Dom zdravlja Osijek• Zavod za javno zdravstvo Županije osječko-baranjske• Odjeli Opće bolnice "dr. Josip Benčević" Slavonski Brod.Organizirani dio nastave predloženog studija odvijat će se na Medicinskom fakultetu Osijek i uprimarnoj nastavnoj bazi fakulteta, Kliničkoj bolnici Osijek. Medicinski fakultet Osijek i Klinička bolnicaOsijek imaju prostor, opremu i nastavni kadar potreban za realizaciju organiziranog dijela nastavepredloženog studijskog programa (vidi 4.2).Znanstvenoistraživački rad doktorskog kandidata na doktorskoj tezi, odvijat će se u centrima,zavodima i laboratorijima Medicinskog fakulteta Osijek, te na klinikama, kliničkim zavodima i odjelimaKlinčke bolnice Osijek. Na Medicinskom fakultetu Osijek i u Kliničkoj bolnici Osijek postoje istraživačkegrupe, prostor, oprema, aktuelni znanstveni projekti i znanstvenici koji mogu biti kompetentni mentoridoktorskim kandidatima (vidi 4.2 i 4.3).Znanstvenoistraživački rad doktorskog kandidata na doktorskoj tezi iz područja javnogzdravstva (uključujući obiteljsku medicinu) može se odvijati u Domu zdravlja Osijek, Zavodu za javnozdravstvo Osječko-baranjske županije, gdje takoñer postoje kompetentni znanstvenici, odgovarajućaoprema, prostor i izvode se aktuelni znanstveni projekti.Znanstvenoistraživački rad doktorskog kandidata na doktorskoj tezi iz područja kliničkemedicine, grana pedijatrija i ORL, može se odvijati u odgovarajućim odjelima Opće bolnice "dr. JosipBenčević" Slavonski Brod, gdje takoñer postoje kompetentni znanstvenici, odgovarajuća oprema iprostor.Rukovoditelji nastavnih baza dali su suglasnost za izvoñenje nastave u okviru svojih ustanovate izjave o postojanju potrebne opreme i prostora za izvoñenje nastave sukladno studijskomprogramu, te popis i kvalifikacije suradnika koji će izvoditi nastavu. Spomenute izjave sastavni su dioprijedloga studijskog programa (prilog 6).4.8 Optimalan broj studenata koji se mogu upisati obzirom na prostor, opremu i brojnastavnika, posebno obzirom na broj potencijalnih voditelja doktorskih temaObzirom na broj potencijalnih voditelja doktorskih tema, aktuelnih znanstvenoistraživačkihprojekata, formalnih istraživačkih grupa, opremu i prostor, slijedom preporuka MZOŠ RH, 10zaključaka Bolonjskog seminara u Salzburgu (ožujak, 2005.), Smjernica za organizaciju doktorskihprograma u području Biomedicine i zdravstva (Europska konferencija o harmonizaciji doktorskihprograma iz područja Biomedicine i zdravstva, Zagreb, travanj 2005.), procjenjujemo da je optimalnibroj doktorskjih kandidata/studenata koji se mogu upisati na predloženi studij 20, a maksimalni broj30.4.9 Procjene troškova izvedbe studijskog programa i trošak studija po studentuU procjeni troškova studija polazimo od izračuna iz 2001. godine (mr.sc. Zoran Bunetaekonomista, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) u iznosu od približno 25 000,00 kuna. Meñutim,zbog ukupne ekonomske situacije u zemlji i slabijeg materijalnog stanja polaznika odreñena je cijenana nacionalnoj razini koja do danas nije mijenjana i iznosi 15.000 kn godišnje odnosno 7,500,00 kn posemestru. Prema tome, utvrñena cijena iznosi 60% ekonomske cijene studija.228

4.10 Financiranje doktorskog programa4.10.1 Izvori financiranjaNekoliko je mogućih izvora financiranja predloženog doktorskog studija:kompetitivno pribavljena proračunska sredstva putem Ministarstva znanosti, obrazovanja išporta Republike Hrvatske (novaci, znanstveni projekti)ustanove u kojima su zaposleni doktorski kandidatikompetitivno pribavljena sredstva putem nacionalne Zaklade za znanost (u planu)kompetitivno pribavljena sredstva putem europskih fondova za tu namjenu (u planu).4.10.2 Status studenataDoktorski kandidati koji studiraju u punom radnom vremenu bit će, u pravilu, u statusuznanstvenih novaka. Novački status trebao bi im, kao i do sada, osigurati plaću, sva druga prava(socijalna, zdravstvena zaštita, zaštita na radu) i troškove.Doktorski kandidati zaposleni u sustavu zdravstva studiraju u dijelu radnog vremena. Pravo naplaću, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, te zaštitu na radu i druga prava ostvaruju temeljem ugovora oradu s poslodavcem.Izobrazba u drugim znanstvenim institucijama u inozemstvu je u prijedlogu doktorskog studijaBiomedicina i zdravstvo izborna, izvannastavna znanstvena aktivnost. Uobičajeni mehanizampokrivanja troška puta i boravka na znanstvenom usavršavanju su kompetitivne stipendije, na koje sedoktorski kandidat prijavljuje, uz savjetovanje i pomoć studijskog avjetnika i/ili voditelja doktorskograda. U pravilu, za vrijeme boravka u inozemstvu takoñer su pokrivena osnovna prava (socijalna,zdravstvena zaštita, zaštita na radu).4.11 Kontrola kvalitete doktorskog programa4.11.1 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe doktorskog programaa) Organizirana nastavaU praćenju kvalitete i uspješnosti izvedbe organizirane nastave koristit ćemo sljedećemehanizme:• obavezna standardizirana, kvantitativna (ocjene od 1-5) studentska anketa o nastavniku, gdjese ocjenjuje: pridržavanje rasporeda i satnice, pridržavanje najavljene teme, pripremljenostnastavnika (vladanje temom/znanje, vizualna pomagala, način izlaganja). Prolaznom ocjenomsmatrat će se ocjena veća od 3,5.• obavezna standardizirana, kvantitativna (ocjene od 1-5) studentska anketa o nastavi, gdje seocjenjuju: pojedini oblici nastave (predavanja, seminari i vježbe), aktivno sudjelovanjestudenata i da li je predmet (ili praktikum) pružio napredno znanje/vještine/stavove iz teme.Prolaznom ocjenom smatrat će se ocjena veća od 2,5.Gore spomenute ankete sastavlja i provodi Odbor za znanost i poslijediplomske studije.Slučajnim izborom, bit će svake akademske godine odabrano za anketiranje, u pravilu, trećinaukupnog broja predmeta i praktikuma iz više modula. Svake godine bit će anketirani drugi predmetii/ili moduli. Popis modula koji će biti kontrolirani putem anketa bit će, radi transparentnosti postupkakontrole, poznat unaprijed i javno obznanjen početkom akademske godine na web stranici fakulteta ioglasnoj ploči Poslijediplomskog studija. Meñutim, pojedini predmeti i/ili praktikumi koji će bitikontrolirani putem anketa unutar modula neće biti poznati unaprijed.229

Odbor će nastavnike, voditelja predmeta i koordinatora modula upoznati s rezultatom anketepo obavljenim ispitima. Ukoliko je ocjena pojedinog nastavnika ili predmeta manja od gore navedenih,Odbor može tražiti očitovanje nastavnika ili voditelja predmeta i u dobroj vjeri preporučiti mjere zapoboljšanje nastave.U slučaju ignoriranja preporuka Odbora i ponavljanja nezadovoljavajuće ocjene, Odbor možepreporučiti Fakultetskom vijeću i Dekanu Medicinskog fakulteta Osijek da briše predmet/praktikum ilinastavnika iz studijskog programa. Brisanje predmeta i/ili nastavnika iz studijskog programa biti ćeoglašeno na web stranici fakulteta i oglasnoj ploči Poslijediplomskog studija.U praćenju kvalitete i uspješnosti izvedbe studija u istraživačkom dijelu i dalje ćemo koristitimehanizam godišnjih izvješća. Studijski savjetnik i/ili voditelj (mentor) doktorskog rada dužan jejedanput godišnje, u pravilu krajem akademske godine u rujnu, putem Odbora za znanost iposlijediplomske studije predati godišnji izvještaj i ocjenu o ostvarivanju individualnog plana studijadoktorskog kandidata. Fakultetsko vijeće donosi odluku o prihvaćanju godišnjeg izvješća na prijedlogOdbora za znanost i poslijediplomske studije.Studijski savjetnik i/ili voditelj doktorskog rada koji na vrijeme ne podnese godišnje izvješće,dobit će pismo upozorenja Prodekana za poslijediplomske studije sa pozivom da podnese izvješće udodatnom roku od najviše 15 dana. U slučaju ignoriranja pisma upozorenja i dodatnog roka zapredaju izvješća, Prodekan za poslijediplomske studije može preporučiti Fakultetskom vijeću i DekanuMedicinskog fakulteta Osijek da, privremeno ili trajno, skine studijskog savjetnika i/ili voditeljadoktorskog rada s popisa nominiranih mentora. Odluka o skidanju s popisa nominiranih mentoraobznanjuje se javno na web stranici fakulteta i oglasnoj ploči Poslijediplomskog studija.Kvaliteta sadržaja nastave (znanstvena aktualnost i relevantnost) bit će osigurana postupkomrecenzije svakog prijedloga pojedinačnog predmeta i/ili praktikuma. Postupak recenzije je, do sada,bio u nadležnosti Odbora za znanost i poslijediplomske studije. Ubuduće, u postupak recenzije svihpredmeta, bit će, u pravilu, uključeni i neovisni recenzenti sa drugih sveučilišta u zemlji, a ovisno omogućnostima i iz inozemstva. Prijedlog predmeta mora biti napisan u skladu s uputama i na obrascuza prijavu predmeta. Recenzija prijedloga predmeta i/ili praktikuma takoñer mora biti napisana uskladu s uputama na odgovarajućem obrascu. Već prihvaćeni predmeti i/ili praktikumiposlijediplomskog doktorskog studija podliježu ponovnoj recenziji svake 3 godine, po istom postupkukojem su prihvaćeni. Uvjeti i kriteriji za prihvaćanje predmeta i praktikuma doktorskog studija unadležnosti su Odbora za znanost i poslijediplomske studije u proširenom sastavu, koji uključujekoordinatore modula poslijediplomskog studija i njihove zamjenike. Uvjeti i kriteriji za prihvaćanjepredmeta, sukladno sporazumu Dekana Medicinskih fakulteta iz 1999., bit će usklañivani i nanacionalnoj razini.4.11.2 Praćenje realizacije ciljeva doktorskog programaNakon završetka studija, Medicinski fakultet Osijek pratit će sustavno razvoj znanstvenekarijere i zapošljavanje bivših studenata (alumni) poslijediplomskog doktorskog studija uakademskom, javnom i poslovnom sektoru. Bivši studenti bit će povremeno pozivani da anketomrangiraju po važnosti:• znanja, vještine i stavove stečene: predmetima i praktikumima obaveznih i obaveznih izbornihmodula te predmetima i praktikumima izbornih modula• znanja vještine i stavove stečene istraživačkim dijelom studija• znanja, vještine i stavove stečene doktorskim studijem koje su bitne za samostalniznanstvenoistraživački i akademski rad• znanja, vještine i stavove stečene doktorskim studijem koje su bitne za rad u javnom iprivatnom poslovnom sektoru• znanja, vještine i stavove stečene doktorskim studijem koje su bitne za zapošljavanje isamozapošljavanje.U odgovoru na ankete bivših studenata, voditeljstvo studija će, proučiti, analizirati i otvorenoiznijeti rezultate anketa na tijelima Fakulteta u čijoj je ovlasti doktorski studij. Sukladno rezultatima230

anketa, voditeljstvo studija sastavit će smjernice i poduzeti mjere za dopune i izmjene pojedinihpredmeta/praktikuma i modula, te dopune i izmjene pojedinih aktivnosti. Ukoliko se ukaže potreba,voditeljstvo studija može, sukladno Zakonu, Statutu Sveučilišta i Pravilniku o studiju, preporučitidjelomičan redizajn studijskog programa.4.11.3 Institucijski mehanizmi unapreñenja kvalitete programa studijaPutem godišnjeg izvješća Dekana i Prodekana, na Medicinskom fakultetu Osijek sustavno seprati uspješnost provoñenja svih oblika rada i djelovanja fakulteta, a posebno studijskih programa iznanstvenoistraživačkog rada. Periodički, u pravilu svake tri godine provodi se samoanaliza svih oblikarada s naglaskom na studijske programe i znanstvenoistraživački rad.Evaluacija sveukupnog rada provjerava se i kroz izvješća Dekana Medicinskog Fakulteta OsijekSenatu i Rektoru Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. U sklopu periodičke samoanalize Sveučilištaradi se dodatna samoanaliza njegovih sastavnica.Anketiranje studenata i bivših studenata (alumni) su mehanizmi koji se koriste i za evaluacijuuspješnosti provoñenja studijskih programa i za evaluaciju uspješnosti znanstvenoistraživačkog rada.Indikatori uspješnosti, osim anketiranja aktuelnih i bivših studenata, biti će sljedeći brojčanipokazatelji:• apsolutni broj studenata poslijediplomskih studija koji su završili studij obranom doktorata• broj znanstvenih radova koje su publicirali doktorski kandidati tijekom izobrazbe• postotak studenata koji su završili studij obranom doktorata u odnosu na upisane studente uistoj generaciji• prosječno trajanje studija i dob doktorskog kandidata u trenutku stjecanja titule doktoraznanosti• broj studenata upisanih na postdoktorske studije u inozemstvu• broj i postotak studenata u generaciji zaposlenih u akademskom, javnom i privatnom sektoru.231

Prilog 1. NOMINIRANI POTENCIJALNI STUDIJSKI SAVJETNICI1. REDOVNI PROFESORIIme i prezimeGrana znanosti1. Prof. dr. sc. Antun Tucak Urologija2. Prof. dr. sc. Ljiljana Kostović-Knežević Histologija i embriologija3. Prof. dr. sc. Ivan Soldo Infektologija4. Prof. dr. sc. Mihajlo Šesto Interna medicina5. Prof. dr. sc. Katija Čatipović-Veselica Interna medicina6. Prof. dr. sc. Ivan Karner Nuklearna medicina, Patofiziologija7.Prof. dr. sc. Gordan LaucMolekularna biologija, Medicinska biokemija,Klinička kemija i laboratorijska medicina8. Prof. dr. sc. Silva Soldo-Butković Neurologija9. Prof. dr. sc. Savo Jovanović Ortopedija2. IZVANREDNI PROFESORIIme i prezimeGrana znanosti10. Prof. dr. sc. Branko Dmitrović Patologija11. Prof. dr. sc. Davorin ðanić Otorinolaringologija12. Prof. dr. sc. Borislav Has Kirurgija13. Prof. dr. sc. Zdenko Krajina Onkologija14. Prof. dr. sc. Mladen Marcikić Sudska medicina15. Prof. dr. sc. Dinko Puntarić Epidemiologija, Zdravstvena ekologija16. Prof. dr. sc. Josip Roša Fiziologija17. Prof. dr. sc. Katarina Šakić-Zdravčević Anesteziologija18. Prof. dr. sc. Aleksandar Včev Interna medicina19. Prof. dr. sc. Vladimira Druško-Barišić Dermatologija232

20. Prof. dr. sc. Zvonimir Sučić Radiologija21. Prof. dr. sc. Dragan Primorac Pedijatrija, Genetika, Klinička kemija ilaboratorijska medicina22. Prof dr. sc. Pavo Filaković Psihijatrija23. Prof. dr. sc. Marija Heffer-Lauc Neuroznanost, Biologija24. Prof. dr. sc. Sven Kurbel Interna medicina, Fiziologija25. Prof. dr. sc. Zlatko Mandić Pedijatrija26. Prof. dr. sc. Ante Tvrdeić Farmakologija, Neuroznanost27. Prof. dr. sc. Željka Vukšić-Mihaljević Psihološka medicina, Psihijatrija28. Prof. dr. sc. Jasminka Brnjas-Kraljević Fizika i biofizika29. Prof. dr. sc. Tihomir Ćurković Oftalmologija30. Prof. dr. sc. Slobodan Mrñenović Psihološka medicina3. DOCENTIIme i prezimeGrana znanosti31. Doc. dr. sc. Neda Aberle Pedijatrija32. Doc. dr. sc. Franjo Baborski Interna medicina33. Doc. dr. sc. Ivica Balen Interna medicina34. Doc. dr. sc. Jerko Barbić Patofiziologija35. Doc. dr. sc. Zlatko Balog Oftalmologija36. Doc. dr. sc. Tatjana Belovari Histologija i embriologija37. Doc. dr. sc. Dragica Bistrović Interna medicina38. Doc. dr. sc. Dubravko Božić Interna medicina39. Doc. dr. sc. Željko Bušić Kirurgija40. Doc. dr. sc. Andrea Cvitković-Kuzmić Pedijatrija41. Doc. dr. sc. Darko Čuržik Ginekologija, opstetricija i reproduktivnamedicina42. Doc. dr. sc. Ines Drenjančević Perić Fiziologija i imunologija43. Doc. dr. sc. Josip Galić Urologija233

Ime i prezimeGrana znanosti44. Doc. dr. sc. Ivan Džidić Fizikalna medicina i rehabilitacija45. Doc. dr. sc. Marija Glasnović Interna medicina46. Doc. dr. sc. Ljubica Glavaš-Obrovac Medicinska biokemija, Klinička kemija ilaboratorijska medicina47. Doc. dr. sc. Jozo Kristek Kirurgija48. Doc. dr. sc. Milan Mesić Medicinska kemija i biokemija49. Doc. dr. sc. Željko Glavić Kirurgija50. Doc. dr. sc. Davor Jančuljak Neurologija51. Doc. dr. sc. Dragan Jurčić Interna medicina52. Doc. dr. sc. Dragutin Kadojić Neurologija53. Doc. dr. sc. Damir Kovačić Kirurgija54. Doc. dr. sc. Silvio Mihaljević Interna medicina55. Doc. dr. sc. Jure Mirat Interna medicina56. Doc. dr. sc. Ivan Požgain Psihijatrija57. Doc. dr. sc. Drago Prgomet Otorinolaringologija58. Doc. dr. sc. Marija Pajtler Citologija59. Doc. dr. sc. Ivana Prpić-Križevac Interna medicina60. Doc. dr. sc. Radivoje Radić Anatomija61. Doc. dr. sc. Antun Rukavina Kirurgija62. Doc. dr. sc. Siniša Šijanović Ginekologija i opstetricija63. Doc. dr. sc. Dražen Švagelj Patologija64. Doc. dr. sc. Miroslav Vukić Neurokirurgija65. Doc. dr. sc. Damir Zucić Fizika i biofizika66. Doc. dr. sc. Vesna Babić-Ivančić Medicinska biokemija67. Doc. dr. sc. Ivan Bielen Neurologija68. Doc. dr. sc. Jasna Bošnir Zdrastvena. ekologija69. Doc. dr. sc. Ante Čizmić Dječja kirurgija70. Doc. dr. sc. Josip Čulig Farmakologija234

Ime i prezimeGrana znanosti71. Doc. dr. sc. Josip Fajdić Kirurgija72. Doc. dr. sc. Neven Henigsberg Psihijatrija73. Doc. dr. sc. Toni Kolak Kirurgija74. Doc. dr. sc. Dalibor Krpan Interna medicina75. Doc. dr. sc. Jasna Lovrić Kemija i biokemija76. Doc. dr. sc. Branka Maldini Anesteziologija77. Doc. dr. sc. Petar Matek Neurologija78. Doc. dr. sc. Goran Miličević Interna medicina79. Doc. dr. sc. Vanda Plečko Mikrobiologija80. Doc. dr. sc. Vesna Šerić Neurologija81. Doc. dr. sc. Martin Tokalić Kirurgija82. Doc. dr. sc. Nado Vodopija Urologija83. Doc. dr. sc. Eugenia Tedeschi-Reiner Oftalmologija84. Doc.dr.sc. Vladimir Šišljagić Kirurgija85. Doc. dr. sc. Sanja Balen Interna medicina86. Doc.dr.sc. Goran Kondža Kirurgija87. Doc.dr.sc. Ivan Mihaljević Nuklearna medicina88. Doc.dr.sc. Mirela Grgić Psihijatrija4. GOSTUJUĆI NASTAVNICIProf.dr.sc. Ante L. Padjen, Mc Gill University, Montreal, Kanada, Department of pharmacology (zapodručje farmakologije)Prof.dr.sc. Christian Engwerda, Immunology and Infection Laboratory, Queensland Institute of MedicalResearch, Herston, Australija (za područje imunologije)Prof.dr.sc. Darko Kropfl, Urološka klinika Essen (područje urologije)Prof.dr.sc. Domagoj Sabolović, Universite Pierre et Marie Curie, Paris, Francuska (za područjefiziologije)Prof.dr.sc. Dragutin Novak, Institut za dijagnostičku radiologiju i nuklearnu medicinu (za područjeradiologije)Prof.dr.sc. Dražen Raucher, Department of Biochemistry, University of Mississippi Medical Center,Jackson, SAD (za područje biokemije)235

Prof.dr.sc. Esteban Cvitković, Saint Louis Hospital Paris, Francuska (područje onkologije)Prof.dr.sc. Imre Romics Semmelweiss University of medicine, Department of Urology, Budapest,Mañarska (za područje urologije)Prof.dr.sc. Ivo Baće, Sveučilište u Götingenu, Kirurška klinika Bremen (područje kirurgije)Prof.dr.sc. Laligam N. Sekhar, Department of Neurological Surgery, University of Washington School ofMedicine, Seattle, SAD (za područje neurokirurgije)Prof.dr.sc. Marko Turina, Sveučilište u Zőrichu, Sveučilišna klinika u Zőrichu, Klinika za kirurgiju (zapodručje kirurgije)Prof.dr.sc. Mirko Dikšić, Mc Gill University, Montreal, Kanada, Department of Neurology andNeurosurgery (za područje anatomije)Prof.dr.sc. Nikolaus A. Blin, Department of Molecular Genetics at the Medical Faculty, University ofTubinge, Njemačka (za područje molekularne biologije)Prof.dr.sc. Ruben Eldar, Loewenstein Hospital-Rehabilitation Centre, Raanana, Izrael (Fizikalnamedicina i rehabilitacija)Prof.dr.sc. Rudolf Hohenfellner, Johanes Gutenberg Universität, Mainz, Urološka klinika (područjeurologije),Prof.dr.sc. Yuan C. Lee, Biology Department, Johns Hopkins University, Baltimore, SAD (za područjebiokemije)Prof.dr.sc. Zoran Čulig, Univ.-Klinik fur Urologie, Medizinische Universitat Innsbruck, Austrija (zapodručje molekularne patologije)Prof.dr.sc. Željko Bošnjak, Medical College of Wisconsin, Milwaukee, Department of Anesthesiologyand Physiology (za područje fiziologije)Prilog 2.: PISMA NAMJERE O SURADNJI S GOSTUJUĆIM PROFESORIMA MEDICINSKOGFAKULTETA U OSIJEKU236

237

238

239

240

241

242

243

244