ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi - Hrvatska komora ...

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNESKRBINa temelju članka 139. stavka 2. i članka 140. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti(»Narodne novine«, br. 150/08, 71/10 i 139/10) ministar zdravstva i socijalne skrbi donosiPRAVILNIKO SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU MEDICINSKIH SESTARA– MEDICINSKIH TEHNIČARA U DJELATNOSTI HITNEMEDICINSKE POMOĆIČlanak 1.Ovim se Pravilnikom utvrđuju trajanje i program specijalizacije, mjerila za prijamspecijalizanata, način polaganja specijalističkog ispita za medicinske sestre – medicinsketehničare u hitnoj medicinskoj pomoći te mjerila koja moraju ispunjavati zdravstveneustanove za obavljanje specijalizacije za medicinske sestre – medicinske tehničare u hitnojmedicinskoj pomoći.Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na medicinske sestre na odgovarajući načinprimjenjuju se i na osobe s nazivom medicinski tehničar.Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni umuškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.Članak 2.Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:Specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja teorijskih i praktičnih stručnih znanja iznanstvenih spoznaja prema propisanom programu koja se može obavljati samo u ovlaštenimzdravstvenim ustanovama.Specijalizant jest medicinska sestra koja je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili utrgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili radi kodzdravstvenog radnika privatne prakse (u daljnjem tekstu: podnositelj prijedloga) te kojoj jepovodom prijedloga podnositelja prijedloga izdano rješenje ministra nadležnog za zdravstvo(u daljnjem tekstu: ministar) o odobrenju specijalizacije. Specijalizant u smislu ovogaPravilnika jest i medicinska sestra s kojom je nakon provedenog javnog natječaja uzdravstvenoj ustanovi zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme uz ugovoreni probni radu trajanju od 6 mjeseci te kojoj je povodom prijedloga podnositelja prijedloga upućenognakon isteka probnog roka izdano rješenje ministra o odobrenju specijalizacije.582

Voditelj programa specijalističkog usavršavanja jest prvostupnik sestrinstva, specijalist udjelatnosti hitne medicinske pomoći s najmanje petnaest godina radnog iskustva na radnommjestu za koje je predviđena specijalizacija. Voditelj programa specijalističkog usavršavanjakoordinira izvođenje programa specijalističkog usavršavanja u Republici Hrvatskoj te nadzirerad svih glavnih mentora i mentora za specijalizaciju u hitnoj medicinskoj pomoći. Voditeljaprograma specijalističkog usavršavanja imenuje ministar na vrijeme od šest godina. Voditeljprograma specijalističkog usavršavanja ostvaruje godišnju naknadu za rad. Iznos naknadeodlukom utvrđuje ministar.Glavni mentor i mentor su medicinske sestre specijalisti u djelatnosti hitne medicinskepomoći koji rade u zdravstvenim ustanovama koje imaju odobrenje za obavljanjespecijalizacije.Članak 3.Medicinske sestre se mogu stručno usavršavati u obliku specijalizacije u djelatnosti hitnemedicinske pomoći.Specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja teorijskih i praktičnih stručnih znanja iznanstvenih spoznaja prema propisanom programu.Plan i program specijalizacije tiskan je u Prilogu I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavnidio.Članak 4.Odobrenje za specijalizaciju ministar daje na temelju godišnjeg plana potrebnihspecijalizacija koji donosi na prijedlog zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava kojeobavljaju zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnih zdravstvenih radnika, Hrvatskog zavodaza zdravstveno osiguranje te Hrvatske komore medicinskih sestara.Članak 5.Specijalizacija se može odobriti medicinskoj sestri koja je u radnom odnosu u zdravstvenojustanovi ili u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksuili radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse te kojoj je izdano odobrenje za samostalanrad (licenca).Medicinskoj sestri iz stavka 1. ovoga članka koja nije u radnom odnosu u zdravstvenojustanovi niti u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost niti ima privatnupraksu, odnosno ne radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse, ministar može odobritispecijalizaciju za potrebe tijela ili osoba iz članka 140. stavka 2. Zakona o zdravstvenojzaštiti.Članak 6.Zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne)samouprave i grad raspisuju natječaj za odabir kandidata za specijalističko usavršavanje.

Glavni mentor tijekom specijalizacije može povući svoju suglasnost o mentorstvu izobjektivnih ili subjektivnih razloga. Obvezan je tu odluku u pisanom obliku dostavitiMinistarstvu te osobi ili tijelu iz članka 5. ovoga Pravilnika i specijalizantu.Ako Ministarstvo utvrdi da glavni mentor neodgovorno vodi specijalizanta, o tomeobavješćuje osobu ili tijelo iz članka 5. ovoga Pravilnika i specijalizanta te on gubi statusmentora.Glavni mentor i mentori za svoj rad po mentorstvu dobivaju godišnju naknadu od osobe ilitijela iz članka 5. ovoga Pravilnika.Iznos naknade iz stavka 6. ovoga članka odlukom utvrđuje ministar.Ako glavni mentor ili mentor tijekom specijalizacije izgubi status mentora iz razloga izstavka 5. ovoga članka, obvezan je na povrat razmjernoga dijela naknade.Članak 12.Glavni mentori i mentori mogu biti medicinske sestre specijalisti u djelatnosti hitnemedicinske pomoći koji rade u zdravstvenim ustanovama koje imaju odobrenje za obavljanjespecijalizacije za medicinske sestre.Glavnom mentoru i mentorima može se istovremeno dodijeliti najviše pet specijalizanata.Glavni mentor obvezan je obavljati poslove utvrđene člankom 11. stavkom 1. i 2. ovogaPravilnika najmanje dva sata tjedno sa svakim specijalizantom, a mentori najmanje pet satitjedno.Članak 13.Glavni mentor uz uvjet iz članka 10. ovoga Pravilnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete:– najmanje 12 godina rada na području hitne medicinske pomoći,– završen studij sestrinstva,– sudjelovanje na stručnim skupovima (aktivno i pasivno), pisanje stručnih radova,organiziranje stručnih skupova, redaktura stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstavakoja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl.,– uspješno završena edukacija za mentore.Mentor uz uvjet iz članka 10. ovoga Pravilnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete:– najmanje 10 godina rada na području određene specijalnosti, odnosno uže specijalnosti,– završen studij sestrinstva,

– sudjelovanje na stručnim skupovima (aktivno i pasivno), pisanje stručnih radova,organiziranje stručnih skupova, redaktura stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstavakoja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl.,– uspješno završena edukacija za mentore.Iznimno od stavka 1. i stavka 2. ovoga članka, mentor može biti medicinska sestra sazavršenim temeljnim obrazovanjem, s najmanje 15 godina rada na radnom mjestu udjelatnosti hitne medicinske pomoći na obavljanju poslova hitne medicinske pomoći, a uizvanbolničkoj djelatnosti u timu na terenu. Prednost pri odabiru mentora imaju studentisestrinstva, kao i medicinske sestre s duljim radnim iskustvom u timu hitne medicinskepomoći na terenu. Mentori mogu biti i doktori medicine specijalisti pojedinih granaspecijalnosti koji su sastavni dio Plana i programa specijalizacije, odnosno doktori medicinekoji rade na poslovima hitne medicine najmanje 5 godina.Glavne mentore i mentore odlukom će imenovati ministar. Imenovani glavni mentori imentori obvezni su završiti edukaciju za mentore. Doktori medicine ne moraju završitiedukaciju za mentore.Edukaciju mentora provodit će Ministarstvo organiziranjem tečajeva za mentore.Visinu naknade za polaznike tečaja za mentore određuje ministar.Članak 14.Ako privatni zdravstveni radnik osobno traži specijalizaciju iz hitne medicinske pomoći,obvezan je prilikom zahtjeva za odobrenje specijalizacije dostaviti i ime zaposlenogzdravstvenog radnika koji će ga mijenjati za vrijeme trajanja specijalizacije.Članak 15.Ministarstvu je potrebno, uz dokumentaciju iz članka 7. stavka 2. ovog Pravilnika, dostaviti ipisanu suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove u kojoj će se obavljati specijalističkousavršavanje o mogućnosti obavljanja specijalizacije, uz naznačeni datum početka.Članak 16.Specijalističko usavršavanje može se provoditi u zdravstvenim ustanovama čiji osnivač jeRepublika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad, koje ispunjavajusljedeće uvjete u odnosu na prostor, radnike i medicinsko-tehničku opremu:– u zdravstvenoj ustanovi obavljaju se stručni poslovi propisani Planom i programomspecijalizacije,– zdravstvena ustanova ima odgovarajući prostor i opremu za izvanbolničku djelatnostsukladno Prilogu VI. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,– u zdravstvenoj ustanovi u radnom odnosu s punim radnim vremenom zaposlene najmanjedvije medicinske sestre – specijalisti hitne medicinske pomoći te dva specijalista određenegrane specijalizacije ili uže specijalizacije koje su sastavni dio obveznih obilazaka iz Priloga

I. ovoga Pravilnika, a sastavni su dio specijalizacije te najmanje jednog liječnika specijalistaodgovarajuće specijalizacije za edukaciju specijalizanata hitne medicinske pomoći u tojspecijalističkoj grani i liječnika specijalista hitne medicine ili liječnika koji radi na poslovimahitne medicine u toj zdravstvenoj ustanovi.Članak 17.Ministarstvo vodi registar zdravstvenih ustanova u kojima se može obavljati specijalističkousavršavanje.Članak 18.Zdravstvene ustanove koje ispunjavaju mjerila iz članka 16. ovoga Pravilnika obvezne su uroku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu podnijeti Ministarstvu zahtjev zadavanje rješenja o ovlaštenju za provođenje specijalističkog usavršavanja.Zahtjev treba sadržavati kratki elaborat o radu zdravstvene ustanove (ili njenog dijela), tedokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 16. ovoga Pravilnika.Ministar rješenjem na vrijeme od šest godina ovlašćuje zdravstvene ustanove kojeispunjavaju uvjete iz članka 16. ovoga Pravilnika, za provođenje specijalističkogusavršavanja za specijalizacije u djelatnosti hitne medicinske pomoći.U zahtjevu za davanje ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka zdravstvena ustanova predlažeglavne mentore i mentore za istu granu specijalizacije.O svakoj promjeni uvjeta iz članka 16. ovoga Pravilnika zdravstvena ustanova obvezna jeizvijestiti Ministarstvo u roku od 30 dana od dana nastale promjene.Ako zdravstvena ustanova ne postupi sukladno stavku 5. ovoga članka, ministar rješenjemoduzima ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja koje se u toj zdravstvenojustanovi provodi, a specijalizantu će rješenjem odrediti drugu zdravstvenu ustanovu zanastavak obavljanja specijalističkog usavršavanja.Članak 19.Iznos troškova specijalizacije odlukom utvrđuje ministar.Troškove iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacijeiz članka 5. ovoga Pravilnika.Zdravstvenim ustanovama u kojima specijalizant obavlja program specijalističkogusavršavanja, sredstva se doznačuju razmjerno trajanju dijela specijalističkog usavršavanja.Članak 20.Stranci pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom mogu obavljati specijalističkousavršavanje uz prethodnu suglasnost ministra.Članak 21.

Specijalizant započinje s obavljanjem specijalističkog usavršavanja u roku od mjesec dana oddana izdavanja rješenja o odobrenju specijalizacije.U roku iz stavka 1. ovoga članka glavni mentor obvezan je izraditi raspored obavljanjapropisanog programa, dogovoriti obavljanje specijalizacije specijalizanta u jedinicamazdravstvenih ustanova koje ispunjavaju uvjete za provođenje specijalističkog usavršavanja smentorima te utvrditi datum početka specijalizacije.Članak 22.Specijalizant obavlja specijalizaciju u radnom vremenu od 40 sati tjedno. Vrijeme provedenona specijalizaciji smatra se vremenom provedenim na radu, a plaća se na temelju ugovora oradu sukladno Zakonu o radu.Specijalizant provodi program specijalizacije bez prekida.O svakom prekidu u tijeku trajanja specijalizacije osoba ili tijelo iz članka 5. ovogaPravilnika obvezni su izvijestiti Ministarstvo, koje će ocijeniti opravdanost prekida.Iznimka od stavka 3. ovoga članka jest stručno usavršavanje u inozemstvu u kontinuiranomtrajanju duljem od 30 dana, rodiljni dopust, komplikacije u trudnoći te bolestspecijalizanta/bolest djeteta u trajanju duljem od 30 dana. Za taj prekid prilaže se potvrdaravnatelja, odnosno čelnika osobe ili tijela iz članka 5. ovoga Pravilnika prilikom prijavespecijalističkog ispita.Ako je prekid opravdan, specijalizacija se produžuje za vrijeme za koje je prekid trajao.Članak 23.Specijalistički staž upisuju u specijalističku knjižicu glavni mentor i mentori u stručnimjedinicama u kojima specijalizant obavlja specijalističko usavršavanje, prema propisanomPlanu i programu.Obrazac specijalističke knjižice is stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu II. koji jesastavni dio ovoga Pravilnika.Članak 24.Nakon obavljenog programa specijalističkog usavršavanja specijalizant polaže specijalističkiispit.Specijalistički ispit polaže se najkasnije u roku od tri mjeseca od završetka specijalističkogusavršavanja.Članak 25.Prijava za polaganje specijalističkog ispita podnosi se Ministarstvu najmanje mjesec danaprije pristupanja polaganju ispita.

Prijava treba sadržavati molbu kandidata, molbu osobe ili tijela iz članka 5. ovoga Pravilnikaza čije potrebe se kandidat specijalistički usavršavao, izvornik rješenja o odobrenjuspecijalizacije te uredno popunjenu specijalističku knjižicu.Članak 26.Ispitivači na specijalističkim ispitima medicinskih sestara su specijalisti u djelatnosti hitnemedicinske pomoći s radnim iskustvom od najmanje 15 godina na tom području, dokazanimaktivnim sudjelovanjem u stručnom radu (stručna društva, seminari, objavljivanje stručnihčlanaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa zasestrinstvo i drugo), dokazom o obavljenoj edukaciji iz stručnih ili znanstvenih disciplinarelevantnih za sestrinstvo i dokazom o završenom studiju sestrinstva.Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučaju nedostatnog broja medicinskih sestara sazavršenim studijem sestrinstva, ispitivač može biti medicinska sestra sa završenim temeljnimobrazovanjem, koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu prednost pri odabiruimaju studenti sestrinstva, kao i medicinske sestre s duljim radnim iskustvom u terenskomradu u timu hitne medicinske pomoći.Listu ispitivača za pojedine zdravstvene ustanove donosi ministar, a temeljem prethodnopribavljenog mišljenja nadležne komore i stručnog društva Hrvatske udruge medicinskihsestara.Članak 27.Ministar rješenjem odobrava polaganje specijalističkog ispita kojim imenuje ispitnu komisijui tajnika te datum polaganja specijalističkog ispita.Ispitna komisija broji tri člana, od kojih je jedan glavni mentor specijalizanta, drugi jemedicinska sestra – specijalist u djelatnosti hitne medicinske pomoći te doktor medicinespecijalist hitne medicine ili doktor medicine koji najmanje 5 godina radi na poslovima hitnemedicine.Ispitna komisija i tajnik na specijalističkim ispitima imaju pravo na naknadu.Iznos naknade iz stavka 3. ovoga članka odlukom utvrđuje ministar.Članak 28.Specijalistički ispit polaže se u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju djelatnost hitnemedicine koje određuje ministar.Zdravstvene ustanove u kojima se polažu specijalistički ispiti moraju imati bar dva ispitivačaiste grane specijalnosti.Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, kandidati kojima se radni staž priznaje kaospecijalistički, po završetku propisane dodatne edukacije specijalistički ispit polažu uMinistarstvu.Specijalistički ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela te praktičnih provjera vještina.

Članak 29.Opći uspjeh kandidata na specijalističkom ispitu ocjenjuje se sa položio ili nije položio.Ocjena se daje većinom glasova članova ispitne komisije i upisuje se (uz pitanja) u zapisnik opolaganju specijalističkog ispita.Obrazac zapisnika o polaganju specijalističkog ispita tiskan je u Prilogu III. ovoga Pravilnikai njegov je sastavni dio.Članak 30.Medicinskoj sestri koja je položila specijalistički ispit ili je na temelju članka 33. ovogaPravilnika stekla status specijalista izdaje se uvjerenje na obrascu koji je tiskan u Prilogu IV. injegov je sastavni dio.Ministarstvo vodi evidenciju o medicinskim sestrama koje su položile specijalistički ispit.Članak 31.Kandidat koji ne položi specijalistički ispit prvi puta, može ga ponoviti u roku koji zapisničkiutvrdi ispitna komisija, a koji ne može biti kraći od mjesec dana, niti dulji od tri mjeseca oddana polaganja ispita. Ako kandidat ne položi ispit drugi puta, može ga još jednom ponovitikroz daljnja tri mjeseca.Ako niti nakon ponovljenog roka kandidat ne položi ispit, upućuje se na ponovno obavljanjespecijalističkog usavršavanja u trajanju koje odredi ispitna komisija, a koje ne može biti kraćeod tri mjeseca. Troškove specijalističkog usavršavanja u tom slučaju kandidat snosi sam.Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili odustane od započetog ispita bez opravdanograzloga, smatra se da ispit taj puta nije položio i mora ga ponoviti u roku koji odredi ispitnakomisija, a koji ne smije biti dulji od tri mjeseca. Troškove ispita u tim slučajevima kandidatsnosi sam.Članak 32.Po položenom / priznatom specijalističkom ispitu stječe se naziv medicinska sestra –medicinski tehničar specijalist u djelatnosti hitne medicinske pomoći.Medicinskim sestrama koje imaju završen studij sestrinstva po položenom, odnosnopriznatom specijalističkom ispitu u nazivu se umjesto »medicinska sestra-medicinskitehničar« upisuje naziv zanimanja stečen po završetku studija.Članak 33.Medicinskim sestrama, sukladno članku 143. stavku 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti može sespecijalistički staž obavljen u inozemstvu priznati djelomično ili u cijelosti ako plan, programi trajanje specijalizacije obavljene u inozemstvu bitno ne odstupa od Plana i programapropisanog ovim Pravilnikom.

Članak 34.Medicinskim sestrama koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika rade na područjuzdravstvene zaštite najmanje 15 godina, a u zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za kojeje određena specijalizacija najmanje 10 godina priznaje se status specijalista u djelatnostihitne medicinske pomoći po obavljenoj teorijskoj i praktičnoj nastavi prema Prilogu V. ovogaPravilnika i položenom specijalističkom ispitu.Medicinske sestre koje danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju završen studijsestrinstva priznaje se status specijalista u djelatnosti hitne medicinske pomoći ako rade uzdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje se traži priznavanje statusa specijalistenajmanje 7 godina, a po obavljenoj teorijskoj i praktičnoj nastavi prema Prilogu V. ovogaPravilnika i položenom specijalističkom ispitu.Iznimno od stavka 2. ovog članka prvostupnicima sestrinstva koji danom stupanja na snaguovoga Pravilnika u djelatnosti hitne medicinske pomoći rade najmanje 15 godina priznaje sestatus specijalista u djelatnosti hitne medicinske pomoći.Članak 35.Zahtjev za priznavanje statusa specijalista iz članka 34. ovoga Pravilnika Ministarstvupodnosi medicinska sestra.Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:– potvrdu zdravstvene ustanove o ispunjavanju uvjeta iz članka 34. ovoga Pravilnika,– diplomu, odnosno svjedodžbu o završnom ispitu,– odobrenje za samostalan rad,– dokaz o obavljenoj teorijskoj i praktičnoj nastavi u skladu s Prilogom V. ovoga Pravilnika,ako je propisana.Članak 36.Zdravstvene ustanove obvezne su najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snaguovoga Pravilnika Ministarstvu dostaviti godišnji plan potrebnih specijalizacija.U planu iz stavka 1. ovoga članka mora biti iskazan broj medicinskih sestara koje ispunjavajuuvjete za priznavanje specijalizacije, kao i popis kandidata koji ispunjavaju uvjete zapristupanje specijalizaciji.Zdravstvene ustanove obvezne su po godišnjem planu specijalizacija kandidatima kojiispunjavaju uvjete za priznavanje specijalizacije, omogućiti u roku od četiri mjeseca od danastupanja na snagu ovog Pravilnika potrebne obilaske u svrhu stjecanja dodatnih znanja ivještina kao preduvjeta za polaganje specijalističkog ispita.Članak 37.

Za djelatnosti za koje je ovim Pravilnikom određena obveza specijalističkog usavršavanjamedicinskih sestara, zdravstvene ustanove obvezne su osigurati svim medicinskim sestrama unavedenim djelatnostima specijalizaciju u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovogaPravilnika.Članak 38.Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o dodatnomspecijalističkom stručnom usavršavanju medicinskih sestara – medicinskih tehničara(»Narodne novine«, br. 52/10).Članak 39.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.Klasa: 011-02/11-04/06Urbroj: 534-07-11-1Zagreb, 17. veljače 2011.PRILOG I.PLAN I PROGRAM SPECIJALIZACIJEPotpredsjednikVlade iministarzdravstva isocijalne skrbimr. DarkoMilinović, dr.med., v. r.Specijalističko usavršavanje za medicinske sestre traje jednu godinu, od čega klinička nastavai/ili praktično osposobljavanje mora biti zastupljeno s najmanje 50% ukupnog trajanjaprograma.Program specijalističkog usavršavanja sastoji se od dva dijela i to općeg temeljnog dijela, kojije zajednički svim programima specijalizacija u sestrinstvu, odnosno užih specijalizacija teposebnog dijela koji je usmjeren na određeno područje rada medicinske sestre.Opći temeljni dio u trajanju od 160 sati, sastavljen je od predmeta:– Socijalna medicina,– Osnove informatike,– Klinička farmakologija i toksikologija,

– Komunikacijske vještine, vještine podučavanja i temeljna saznanja o istraživanjima,– Upravljanje i zakonodavstvo,– Etika.Opći temeljni dio programa može se provoditi u kliničkim ustanovama ili obrazovnimustanovama koje provode formalno sestrinsko obrazovanje, a koje određuje ministar.I. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJETrajanje: ukupno 160 sati (4 tjedna)1. SOCIJALNA MEDICINABroj nastavnih sati: 20Socijalna medicina jest disciplina koja se bavi proučavanjem međusobnog utjecaja društvenihodnosa sa zdravljem i bolesti.Cilj nastave jest upoznati specijalizanta s mjerama zdravstvene zaštite kao što su unapređenjezdravlja i preventivne mjere; zdravstvenim odgojem, zdravstvenim sustavom i zdravstvenimustanovama, zaštitom okoliša i brigom o zdravlju zajednice.Uži cilj, temeljen na prikupljenim pokazateljima, praćenje je i analiza zdravstvenoga stanjapučanstva uz utvrđivanje prioritetnih zdravstvenih problema.Nositelj programa: doktor medicine koji se bavi djelatnošću socijalne medicine.2. OSNOVE INFORMATIKEBroj nastavnih sati: 20 sati vježbe (iskustvena nastava)Cilj nastave je usvojiti sljedeće:– osnovne pojmove informatičke tehnologije: temeljni pojmovi, informacijska tehnologija,dijelovi osobnog računala, softver, računalne mreže, sigurnost u radu s računalima, utjecajračunala na zdravlje i okoliš, sigurnost podataka– uporaba računala i rukovanje datotekama: računalna okolina, prozori, datoteke i mape,ispis, virusi– obrada teksta: korištenje aplikacija, osnovni postupci, oblikovanje i uređivanje teksta,tablice– prezentacijske tehnike: korištenje aplikacija, slajdovi, animacija, uređivanje prezentacija– informacije i tehnologije: internet i elektronička pošta

Nositelj programa: informatičar ili drugi stručnjak koji se bavi informatičkom djelatnošću.3. KLINIČKA FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJABroj nastavnih sati: 25Klinička farmakologija prati i proučava pojedinosti vezane za primjenu lijekova.Cilj nastave jest upoznati specijalizanta s osnovnim skupinama lijekova, njihovomapsorpcijom, biološkom valjanosti, distribucijom u organizmu, trajanju i jačini učinka lijeka,toksičnosti pojedinih lijekova, nuspojavama, i specifičnim skupinama lijekova.Nositelj programa: klinički farmakolog ili specijalista grane specijalnosti koji se bavi u svomradu kliničkom farmakologijom.4. KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE I VJEŠTINE PODUČAVANJABroj nastavnih sati: 40 (10 teorijska nastava + 30 vježbe)Cilj nastave jest da specijalizant usvoji opće pojmove iz komunikologije; aktivno slušanje,vještine pregovaranja (persuazije), vještine donošenja odluke, asertivnost, empatija, postupcis agresivnom osobom.Nositelj programa: psiholog, pedagog.5. ZAKONODAVSTVO I UPRAVLJANJEBroj nastavnih sati: 20Cilj nastave jest da specijalizant usvoji osnove zakonskih propisa vezanih uz profesionalnuodgovornost medicinskih sestara. U sklopu toga potrebno je obraditi minimalno UstavRepublike Hrvatske, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenomosiguranju, Zakon o sestrinstvu, Zakon o zaštiti prava pacijenta, Obiteljski zakon, Zakon ozaštiti osoba s duševnim smetnjama.Nositelj programa: diplomirani pravnik/magistar prava6. ETIKABroj nastavnih sati: 25 (15 teorijska nastava + 10 seminari)Ciljevi nastave su obrazložiti pojmove etika, moral, društvene norme, deontologija.Objasniti, obrazložiti i usvojiti temeljna načela medicinske etike, kodeks etike medicinskihsestara, prava pacijenta.Nositelj programa: medicinska sestra koja se bavi sestrinskom etikom kao užim područjemsvojega rada ili medicinska sestra koja se bavi formalnom nastavom iz predmeta etike uobrazovnim ustanovama.

CiljII. PROGRAM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA MEDICINSKIHSESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U DJELATNOSTI HITNEMEDICINSKE POMOĆICilj programa specijalističkog usavršavanja je kroz teorijsko i praktično usvajanje znanja ivještina osposobiti medicinsku sestru-medicinskog tehničara za samostalno pružanje skrbi usvojoj domeni rada, kako u izvanbolničkoj tako i u bolničkoj hitnoj medicinskoj službi, atemeljen na suvremenim znanstvenim spoznajama za zbrinjavanje hitnih stanja u skladu setičkim načelima, na humani način pun poštovanja, s dodatnom psihosocijalnom potporom.SADRŽAJ PROGRAMA1.anesteziologija, reanimatologija iintenzivno liječenjeTJEDNI SATI TEORIJSKIDIO4 160 80 802. interna medicina 5 200 80 1203. kirurgija s trumatologijom 5 200 80 1204. ginekologija s porodiljstvom 2 80 30 505. pedijatrija 3 120 45 756. neurologija 1 40 20 207. psihijatrija 1 40 20 208. infektologija 1 40 40 09. oftalmologija 0,5 20 20 010. otorinolaringologija 1 40 20 2011. hitna medicinska pomoć 12,5 500 70 430specijalistički dio – ukupno 36 1440 505 935opći temeljni dio specijalizacije 4 160 100 60Ukupno 40 1600 605 9951. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJAI INTENZIVNO LIJEČENJE1.1. JEDINICA ZA ANESTEZIOLOGIJU 80 sati1.2. JEDINICA OPĆEG KIRURŠKOGINTENZIVNOG LIJEČENJA1.3. JEDINICA NEUROKIRURŠKOGINTENZIVNOG LIJEČENJA1.1. JEDINICA ZA ANESTEZIOLOGIJU 80 satiTeorijski dio 40 sati4 tjedna/160 sati40 sati40 sati• Farmakologija u anesteziji – (Adrenalin, Atropin, Amiodaron, Nalokson i dr.)• auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanjaPRAKTIČNIDIO

• Nadzor vitalnih znakova• Mehanička ventilacija• Oksigenoterapija• Otvaranje dišnog puta• Održavanje prohodnosti dišnog putao Orofaringealna intubacijao Nazofaringealna intubacijao Laringealna maska (LMA)o Endotrahealna intubacijao Komplikacije pri intubaciji• Osnovni principi nadoknade tekućinePraktični dio 40 sati• Metode otvaranje dišnog puta• Metode održavanje dišnog putao Orofaringealna intubacijao Nazofaringealna intubacijao Laringealna maska (LMA), Igel maskao Endotrahealna intubacija• Čišćenje dišnog puta• Uporaba mehaničkog respiratora (bolnički i transportni)• Asistirana ventilacija• Primjena kisika• Poznavanje algoritma davanja lokalne anestezije (asistencija)• Poznavati primjenu lijekova• Auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja1.2. JEDINICA OPĆEG KIRURŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 40 satiTeorijski dio 20 sati• Šok – patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje• Venski put – periferni, centralni, (otvaranje, održavanje, spe-cifičnosti)• Krvarenja vanjska i unutarnja (procjena i obrada)Praktični dio 20 sati• Postupci otvaranja perifernog venskog puta• Načini održavanja perifernog venskog puta

• Poznavanje postupka otvaranja centralnog venskog puta (asistencija)1.3. JEDINICA NEUROKIRURŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 40 satiTeorijski dio 20 sati• Brza intubacija u slijedu• Određivanje ocjenskih ljestvica• Postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija (»monitoring«)• Pulsna oksimetrija i kapnometrija• Utvrđivanje smrtiPraktični dio 20 sati• Brza intubacija u slijedu (asistencija)• Ocjene ozljeda (GCS i PGCS)• Uporaba pulsnog oksimetra• Uporaba kapnometra• Uporaba glukometra• Uporaba perfuzora• Utvrđivanje smrtiVJEŠTINE1. uporaba pulsnog oksimetra2. uporaba glukometra3. uporaba kapnometra4. zbrinjavanje dišnog puta• osnovne tehnike otvaranja dišnog puta• čišćenje dišnog puta• održavanje prohodnosti dišnog puta (osnovne, alternativne i napredne tehnike)• asistirana ventilacija5. primjena kisika6. prepoznati indikacije, pripremiti opremu i izvođenje endotrahealne intubacije7. prepoznati indikacije, pripremiti opremu i postavljanje laringealne i Igel maske8. ventilacija na endotrahealni tubus i LMA9. prepoznati indikacije i koristiti transportni respirator10. otvaranje i održavanje prohodnosti perifernog venskog puta11. nadoknada tekućine12. priprema pribora i poznavanje algoritma pri uspostavljanju centralnog venskog puta

13. priprema pribora i poznavanje algoritma pri brzoj intubaciji u slijedu14. korištenje perfuzora15. poznavati primjenu i djelovanje lijekova u reanimaciji: Adrenalin, Atropin i Amiodaron16. poznavati primjenu i djelovanje lijekova – Nalokson17. određivanje ocjenskih ljestvica18. postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija (»monitoring«)KOMPETENCIJE– Prepoznaje septičko stanje– Opisuje podjelu i uzroke šoka– Prepoznaje stanje šoka i pruža hitnu medicinsku pomoć– Prepoznaje anafilaksiju i pruža hitnu medicinsku pomoć–––Primjenjuje ordiniranu terapiju (inhalacije, per os, intramuskularno, intrakutano, subkutano,rektalno, na sluznicu, u ET tubus, intravenski, intraosalno)Izvodi postupke otvaranja, fiksiranja i održavanja prohodnosti perifernog venskog putaintravenskom kanilomPrepoznaje indikacije, kontraindikacije, djelovanje, doze, moguće nuspojave, te primjenjujelijekove: nitroglicerin, adrenalin, atropin, glukagon, 50%-tnu glukozu, salbutamol,antagonist opioida (nalokson), diazepam, furosemid, morfij, amiodaron, tramal– Prepoznaje indikacije, kontraindikacije, doze, te primjenjuje fiziološku otopinu–Priprema potreban pribor, i izvodi postupak nadoknade tekućine ordinirane od straneliječnika– Prepoznaje indikacije, izračunava potrebne količine i provodi liječenje kisikom– Prepoznaje uzroke srčanog zastoja i pruža hitnu medicinsku pomoć–Provodi temeljne postupke održavanja života uz primjenu automatskog vanjskogdefibrilatora (AVD) u skladu s protokolima– Provodi osnovne tehnike otvaranja dišnoga puta–Prepoznaje indikacije, kontraindikacije i koristi pomagala za otvaranje i održavanjeprohodnosti dišnih putova– Postavlja orofaringealni tubus– Postavlja nazofaringealni tubus–Prepoznaje indikacije, kontraindikacije, moguće komplikacije, te provodi sukciju gornjegdišnog puta pomoću katetera i tvrde cijevi širokog promjera– Provodi Sellickov postupak–Provodi postupak umjetnog disanja metodama: »usta na usta« sa štitnikom, džepnommaskom, samoširećim balonom i maskom– Postavlja laringealnu i Igel masku– Provodi umjetno disanje putem endotrahealnog tubusa i laringealne maske– Provodi postupak vanjske masaže srca– Opisuje doze, indikacije, kontraindikacije i način primjene lijekova koji se koriste u

–oživljavanjuPrepoznaje letalne poremećaje srčanog ritma (asistolija, ventrikulska fibrilacija,ventrikulska tahikardija bez pulsa, električna aktivnost bez pulsa) i provodi postupaksukladno protokolu– Objašnjava mehanizam defibrilacije– Objašnjava razloge za ranu defibrilaciju– Primjenjuje automatski vanjski defibrilator (AVD)–Opisuje dijelove manualnog defibrilatora (način rukovanja, funkcije, potrebni pribor) iprovjerava ispravnost istoga– Izvodi sigurnu defibrilaciju manualnim defibrilatorom––Opisuje algoritam naprednih postupaka održavanja života i provodi hitnu medicinskupomoć u skladu s protokolomPrepoznaje značaj terapijskog pothlađivanja, priprema opremu i bolesnika, te asistiraprilikom postupka– Nadzire stanje bolesnika nakon oživljavanja– Utvrđuje sigurne znakove smrti–Izvodi pregled oboljele osobe (početni i detaljni pregled, stalna procjena) koristećiABCDE, SOPIE, PQRST– Mjeri vitalne znakove (puls, tlak, disanje, temperatura)– Koristi pulsni oksimetar– Poduzima primjerene postupke s obzirom na izmjerene vrijednosti pulsne oksimetrije– Koristi kapnograf/kapnometar– Koristi glukometar– Trajno nadzire vitalne znakove primjenom neinvazivnih metoda (monitoring)– Prepoznaje indikacije, kontraindikacije i postavlja laringealnu masku kod oživljavanja–Opisuje postupak, priprema pribor i provodi endotrahealnu intubaciju u skladu sprotokolom– Prepoznaje i priprema pribor, opisuje protokol i asistira pri brzoj indukciji u slijedu (RSI)– Objašnjava mehaničku ventilaciju (modalitete disanja, komplikacije mehaničke ventilacije)––––Opisuje principe rukovanja respiratorom (održavanje, kontrola ispravnosti, dijeloverespiratora, kontrolna ploča, krivulje i ventilacijski parametri, alarmi)Priprema pribor, asistira pri uvođenju centralnog venskog katetera i postavljanjuinvazivnog monitoringa centralnog venskog tlakaPriprema pribor, asistira pri uvođenju arterijskog katetera i postavljanju invazivnogmonitoringa arterijskog tlakaKoristi perfuzor i infuzijske pumpe i priprema ih za primjenu (izmjena štrcaljke naperfuzoru, postavljanje sistema na infuzijskoj pumpi, poznavanje funkcije izračunavanjaprotoka)– Koristi sustav za zagrijavanje infuzijskih otopina i krvnih derivata– Koristi sustav za grijanje/hlađenje bolesnika2. INTERNA MEDICINA 5 tjedana/200 sati

2.1. KORONARNA JEDINICA 60 sati2.2. JEDINICA INTERNISTIČKOG30 satiINTENZIVNOG LIJEČENJA2.3. JEDINICA PULMOLOŠKOG30 satiINTENZIVNOG LIJEČENJA2.4. HITNA INTERNISTIČKA70 satiAMBULANTA2.5. SEMINARI 10 sati2.1. KORONARNA JEDINICA 60 satiTeorijski dio 20 satiPatofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje:• osnovnih poremećaja srčanog ritma• primarna i sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti• simptoma i znakova kardiovaskularnih poremećaja• stabilna i nestabilna angina pectoris• akutnog infarkta miokarda• akutnog koronarnog sindroma• kardiogenog šoka• srčanog zastoja• plućne embolije• hipertenzivne krize• sinkope• tamponade srca• disekcije aortePraktični dio 40 sati• snimanje EKG-a• prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma• prepoznati stanja koja zahtijevaju sinkroniziranu kardioverziju (asistencija)• elektrostimulaciju srca (asistencija)2.2. JEDINICA INTERNISTIČKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 30 satiTeorijski dio 25 sat

Patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje:• krvarenja iz gastrointestinalnog trakta• akutnog pankreatitisa• akutnog zatajenja jetre• abdominalnih kolika• akutnog zatajenja bubrega• renalnih kolikaPraktični dio 5 sati• postavljanje nazogastrične sonde2.3. JEDINICA PULMOLOŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 30 satiTeorijski dio 10 satiPatofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje:• akutne respiratorne insuficijencije i zastoja disanja• astmatskog statusa• pneumotoraksa• ARDS (akutni respiratorni distres sindrom)• TBC• Strano tijelo u donjem dišnom putu• Ostale dijagnostičke i terapijske metode u pulmologijiPraktični dio 20 sati• Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pulmologiji• Poznavanje primjene lijekova2.4. HITNA INTERNISTIČKA AMBULANTA 70 satiTeorijski dio 20 satiPatofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje:• komplikacije dijabetesa (hipoglikemija, hiperglikemija)• ketoacidoze kod alkoholičara• akutnih anemija• akutne koagulopatije• DIK• alergijske reakcije• anafilaktički šok

• otrovanjaPraktični dio 50 sati• postavljanje nazogastrične sonde i ispiranje želuca• prepoznavanje, pristup, zbrinjavanje i kontrola najčešćih otrovanja• zbrinjavanje hitnih internističkih stanja• osnove medicinske propedeutike• Uzimanje uzoraka krvi i urina za analizuSEMINARSKI RAD – na zadanu temu od mentora 10 satiVJEŠTINE1. poznavanje djelovanja lijekova2.poznavati primjenu lijekova: Acetilsalicilnu kiselinu, Salbutamol, Nitrolingual spray,Glukoza, Aminofilin, Furosemid, Morfij, Tramal, Aktivni ugljen3. snimanje EKG-a4. prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma5. prepoznavanje stanja koja zahtijevaju sinkroniziranu kardioverziju i elektrostimulaciju6. postavljanje nazogastrične sonde7. Ispiranje želuca8. prepoznavanje, pristup, zbrinjavanje i kontrola najčešćih otrovanja9. zbrinjavanje hitnih internističkih stanja10. prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pulmologiji11. uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu12. osnove medicinske propedeutikeKOMPETENCIJE– Uzima uzorke krvi i urina za analizu– Primjenjuje ocjenske ljestvice za procjenu intenziteta boli– Prepoznaje načine ulaska otrova u organizam i načine eliminacije otrova– Priprema potreban pribor i izvodi ispiranje želuca–Prepoznaje simptome i znakove otrovanja/predoziranja lijekovima, opojnim drogama,etanolom, ugljičnim monoksidom i pruža hitnu medicinsku pomoć– Opisuje kliničku sliku kod otrovanja gljivama i biljkama i pruža hitnu medicinsku pomoć–Opisuje kliničku sliku kod uboda i ugriza otrovnih životinja i pruža hitnu medicinskupomoć– Navodi načela samozaštite i hitne medicinske skrbi kod najčešćih bojnih otrova– Opisuje čimbenike rizika kardiovaskularnih bolesti

– Provodi snimanje 12 kanalnim EKG-om–Prepoznaje osnovne poremećaje srčanog ritma i provodi hitnu medicinsku pomoć kod:bradikardija (kompletni AV blok), tahikardije uskih QRS kompleksa, tahikardije širokihQRS kompleksa– Opisuje postupak, priprema opremu, te asistira kod transkutane elektrostimulacije–––Opisuje postupak, priprema bolesnika i opremu, te asistira kod hitne sinkroniziranekardioverzijePrepoznaje simptome, znakove te pruža hitnu medicinsku pomoć kod akutnog koronarnogsindromaPrepoznaje simptome, znakove te pruža hitnu medicinsku pomoć kod stabilne i nestabilneangine pectoris– Prepoznaje simptome, znakove te pruža hitnu medicinsku pomoć kod srčane insuficijencije– Prepoznaje simptome, znakove te pruža hitnu medicinsku pomoć kod plućnog edema– Provodi hitnu medicinsku pomoć kod osobe s akutnom boli u prsnome košu– Provodi hitnu medicinsku pomoć kod hipertenzije kao hitnog stanja– Razlikuje tromboflebitis od flebotromboze– Prepoznaje stanje i provodi hitnu medicinsku pomoć kod opstrukcije dišnog puta– Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod osobe koja je pri svijesti– Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod osobe koja je bez svijesti– Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod trudnica i pretilih osoba– Razlikuje astmatski status od astme– Provodi postupak hitne medicinske pomoći kod astmatskog statusa i astme––Provodi postupak hitne medicinske pomoći kod akutnog pogoršanja kronične opstruktivneplućne bolestiPrepoznaje simptome i znakove plućne embolije i provodi postupak hitne medicinskepomoći po protokolu– Prepoznaje hemoptou i provodi postupak hitne medicinske pomoći–Prepoznaje simptome i znakove akutne respiratorne insuficijencije i provodi postupak hitnemedicinske pomoći– Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira pri izvođenju pleuralne punkcije– Prepoznaje smetnje disanja i provodi postupak hitne medicinske pomoći–Prepoznaje simptome i znakove krvarenja iz probavnog sustava i provodi postupak hitnemedicinske pomoći– Opisuje simptome i znakove upalnih bolesti probavnog sustava i abdominalne boli– Opisuje postupak, priprema potreban pribor i bolesnika za uvođenje nazogastrične sonde– Uvodi nazogastričnu sondu– Opisuje postupak, priprema potreban pribor i bolesnika za primjenu klizme– Primjenjuje klizmu– Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira pri izvođenju abdominalne punkcije– Prepoznaje znakove hematurije

– Prepoznaje simptome i znakove infekcije urinarnog sustava– Prepoznaje simptome i znakove akutne bubrežne insuficijencije– Opisuje indikacije za hitnu dijalizu– Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira pri uvođenju dijaliznog katetera– Prepoznaje simptome i znakove akutnog zastoja urina–Opisuje postupak, priprema potreban pribor i bolesnika, i uvodi uretralni kateter kodmuškaraca i žena– Razlikuje simptome i znakove hipoglikemije od hiperglikemije– Objašnjava primjenu glukoze ili glukagona kod hipoglikemije izmjerene glukometrom– Provodi postupak hitne medicinske pomoći kod bolesnika u hipoglikemiji– Provodi postupak hitne medicinske pomoći kod bolesnika u hiperglikemiji3. KIRURGIJA S TRAUMATOLOGIJOM 5 tjedana/200 sati3.1. DJEČJA KIRURGIJA 40 sati3.2. OPĆA KIRURGIJA 40 sati3.3. TRAUMATOLOGIJA 40 sati3.4. HITNA KIRURŠKA 80 sati3.1. DJEČJA KIRURGIJA 40 satiTeorijski dio 20 sati• Opekline i ozebline kod djece• Kemijske i električne ozljede kod djece• Šok kod djece• Primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta• Vrste ozljeda – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremitetaPraktični dio 20 sati• Primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta• Zbrinjavanje opeklina i ozeblina odraslih i djece• Određivanje postotka opečene površine tijela• Zbrinjavanje kemijskih i električnih ozljeda• Imobilizacija3.2. OPĆA KIRURGIJA 40 satiTeorijski dio 20 sati• Mjere za sprječavanje infekcija• Opekline i ozebline odraslih

• Kemijske i električne ozljede odraslih• Postupak sa amputiranim dijelomPraktični dio 20 sati• Kateterizacija mokraćnog mjehura kod muškaraca i žena• Zbrinjavanje opeklina i ozeblina odraslih• Određivanje postotka opečene površine tijela• Zbrinjavanje kemijskih i električnih ozljeda3.3. TRAUMATOLOGIJA 40 satiTeorijski dio 20 sati• Ocjenske ljestvice u traumatologiji za odrasle• Politrauma odraslih i djece• Crash i blast sindrom• Trauma trudnicePraktični dio 20 sati• Metode zaustavljanja krvarenja• Zavojni materijal i najčešći zavoji• Primjena imobilizacijskih sredstavaa) Longeteb) Sadreni zavoji3.4. HITNA KIRURŠKA AMBULANTA 80 satiTeorijski dio 20 sati• Pregled hitnog kirurškog pacijenta• Vrste ozljeda – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta• Primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe• Ubodi i ugrizi otrovnih životinja• Traumatski šok i antišok terapijaPraktični dio 60 sati• Primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe• Pregled hitnog kirurškog pacijenta• Zbrinjavanje i priprema rane za kiruršku obradu

• Priprema instrumenata za primarnu obradu rane• Zbrinjavanje tenzijskog pneumotoraksa• Priprema pribora i poznavanje postupka kod torakalne drenažeVJEŠTINE1. Primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe2. Pregled hitnog kirurškog pacijenta3. Metode zaustavljanja krvarenja4. Zbrinjavanje i priprema rane za kiruršku obradu5. Poznavati i provoditi temeljne tehnike instrumentiranja6. Primjena zavojnog materijala i najčešći zavoji7. Postupci sa amputiranim dijelovima tijela8. Zbrinjavanje opeklina i ozeblina djece i odraslih9. Zbrinjavanje kemijskih i električnih ozljeda djece i odraslih10. Prepoznati tenzijski pneumotoraks, pripremiti opremu te izvođenje dekompresije iglom11. Određivanje ocjenskih ljestvica u traumatologiji za odrasle i djecu12. Uvođenje urinarnog katetera – muški13. Uvođenje urinarnog katetera – žene14. Zbrinjavanje ozlijeđene trudnice15. Primjena imobilizacijskih sredstava (sadrene udlage i longete)KOMPETENCIJE––Procjena ozlijeđene osobe (početna procjena, brzi trauma pregled ili ciljani pregled, detaljnipregled, stalna procjena)Prepoznaje stanja koja ozlijeđenog životno ugrožavaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta ipruža hitnu medicinsku pomoć– Izvodi tehnike zaustavljanja krvarenja– Opisuje važnost mehanizma nastanka ozljede– Provodi antitetanusnu zaštitu prema odredbi liječnika– Procjenjuje mišićno-koštane ozljede i pruža hitnu medicinsku pomoć– Prepoznaje i pruža hitnu medicinsku pomoć osobama s prijelomima ekstremiteta– Zbrinjava amputirani dio tijela– Prepoznaje i pruža hitnu medicinsku pomoć osobama s iščašenjima zglobova– Opisuje postupak i asistira kod repozicije nekomplicirane dislokacije patele– Opisuje postupak i asistira kod repozicije nekomplicirane dislokacije lakta– Opisuje postupak i asistira kod repozicije nekomplicirane dislokacije ramena– Opisuje postupak i asistira kod nekomplicirane dislokacije kuka– Prepoznaje ozljede glave i primjenjuje postupke hitne medicinske pomoći

– Opisuje značaj RTS (revidirana trauma bodovna skala)– Prepoznaje ozljede grudnog koša i provodi postupke hitne medicinske pomoći– Prepoznaje ozljede zdjelice i provodi postupke hitne medicinske pomoći– Prepoznaje ozljeda trbuha i provodi postupke hitne medicinske pomoći– Prepoznaje ozljede kralježnice i provodi postupke hitne medicinske pomoći– Prepoznaje ozljeda ekstremiteta i provodi postupke hitne medicinske pomoći– Provodi hitnu medicinsku pomoć kod opeklina– Provodi hitnu medicinsku pomoć kod smrzotina– Prepoznaje politraumu i provodi postupke hitne medicinske pomoći– Primjenjuje postupke okretanja ozlijeđenog u liniji– Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja ovratnik– Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja neoprenske udlage– Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja Kramerove udlage– Opisuje indikaciju, način primjene i postavlja vakuum udlage– Opisuje indikaciju, način primjene i koristi rasklopna nosila– Opisuje indikaciju, način primjene i koristi vakuum madrac––Opisuje indikaciju, način primjene i primjenjuje prsluk za imobilizaciju i izvlačenje izvozilaOpisuje indikaciju, način primjene i postavlja ozlijeđenog na dugu dasku s bočnimfiksatorima glave uz uporabu kaiša za fiksaciju tijela– Izvodi deimobilizaciju– Postavlja Madsenov zavoj, Desaultov zavoj, gips longete–Provodi mjere za sprečavanje infekcija (čišćenje i dezinfekcija aparata, opreme,medicinskih instrumenata i vozila, pranje ruku, korištenje zaštitne opreme, dezinfekcijakože pacijenta prije invazivnog postupka)– Provodi postupak pripreme rane za kiruršku obradu (ispiranje, sterilno pokrivanje)– Provodi temeljne tehnike instrumentiranja– Primjenjuje zavojni materijal (klasični zavoji, zavoji za opekline, kompresivni zavoj)–Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira kod zbrinjavanja ventilnogpneumotoraksa– Opisuje postupak, priprema pribor i asistira pri provođenju hitne torakalne drenaže–Opisuje pribor i priprema sustave za hitnu drenažu toraksa (aktivna sukcija-torakalnapumpa na vakuum, Heimlichova valvula)– Provodi postupke zbrinjavanja ozlijeđene trudnice4. GINEKOLOGIJA S PORODILJSTVOM 2 tjedna/80 sati4.1. RAĐAONICA 60 sati4.2. HITNA GINEKOLOŠKA AMBULANTA 20 sati4.1. RAĐAONICA 60 sati

Teorijski dio 20 sati• Porod (porođajna doba, posteljica, porod na zadak)• Patološki porod• Pripreme za porod na terenu (priprema trudnice, opreme i okoline)• Torba (set) za porod• Lijekovi u porodu• Zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje• Trauma trudnice• Transport trudnice• Oživljavanje trudnicePraktični dio 40 sati• Vođenje poroda• Partalno praćenje fetusa i rodilje• Pravilno disanje trudnice• Epiziotomija• Opstretički pregled• Porod i pregled posteljiceZbrinjavanje novorođenčeta (stimulacija, aspiracija dišnih putova, kupanje, utopljavanje,•određivanje Apgara, postupak s pupkovinom i dr.)• Zbrinjavanje rodilje (kontrola vitalnih funkcija i krvarenja)4.2. HITNA GINEKOLOŠKA AMBULANTA 20 satiTeorijski dio 10 satiHitna stanja u ginekologiji (šok, tromboembolijska bolest, nepravilna krvarenja izvan•menstrualnog ciklusa, bol u zdjelici)Patologija trudnoće (opstretički šok i koagulopatije (DIK), krvarenja, pobačaj, ektopična•trudnoća, preeklampsija i eklampsija, placenta previa, abrupcija placente)• Patologija III i IV porođajnog doba• postpartalna krvarenja• atonija maternicePraktični dio 10 sati• Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u ginekologiji• Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u trudnoćiVJEŠTINE

1. Vođenje poroda u kući i tijekom prijevoza2. Pregled posteljice3. Zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje4. Oživljavanje trudnice5. Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u ginekologiji6. Prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u trudnoćiKOMPETENCIJE–Prepoznaje simptome vaginalnog krvarenja koje nije uzrokovano trudnoćom i provodipostupke hitne medicinske pomoći– Opisuje funkcionalne promjene u trudnoći– Prepoznaje vaginalno krvarenje u trudnoći i primjenjuje postupke hitne medicinske pomoći–Opisuje simptome i znakove preeklampsije i eklampsije i provodi postupke hitnemedicinske pomoći– Objašnjava faze fiziološkog poroda– Manualno dovršava normalni porod na terenu– Asistira pri porodu u hitnom bolničkom prijemu– Ocjenjuje osnovne parametre vitalnosti novorođenčeta APGAR testom–Prepoznaje postupke hitne medicinske pomoći kod porođaja na zadak, ispale pupkovine,prezentacije ekstremitetima– Provodi postupak opskrbe majke i novorođenčeta– Provodi postupak s posteljicom– Provodi specifične postupke oživljavanja trudnice–Procjenjuje i zbrinjava žrtve seksualnog nasilja, prikuplja dokaze i pruža primjerenupotporu5. PEDIJATRIJA 3 tjedna/120 sati5.1. JEDINICA NEONATOLOŠKOGINTENZIVNOG LIJEČENJA5.2. JEDINICA PEDIJATRIJSKOGINTENZIVNOG LIJEČENJA30 sati50 sati5.3. HITNA PEDIJATRIJSKA AMBULANTA 40 sati5.1. JEDINICA NEONATOLOŠKOGINTENZIVNOG LIJEČENJA 30 satiTeorijski dio 15 sati• Asfiktično novorođenče• Održavanje tjelesne temperature• Proširenje i ventilacija pluća

• Lijekovi u oživljavanju novorođenčeta• Specifična neonatalna farmakologija (posebni lijekovi)• Temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi• Načela inicijalnog zbrinjavanja nedonoščeta• Konvulzije novorođenčeta• Respiratorni distres sindromPraktični dio 15 sati• Temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi• Poznavanje i uporaba inkubatora• Prepoznavanje i procjena bolesnog novorođenčeta• Periferni venski pristup5.2. JEDINICA PEDIJATRIJSKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 50 satiTeorijski dio 20 sati• Poremećaj svijesti• Farmakologija u pedijatriji• Hitna stanja u pedijatriji (šok, anafilaksija, otrovanja, konvulzije)• Dehidracija• Oprema za zbrinjavanje vitalno ugroženog djeteta• Procjena kritičnog djetetaPraktični dio 30 sati• Pristup bolesnom djetetu• Prepoznavanje i procjena kritičnog djeteta• Napredni postupci održavanja života djece• Zbrinjavanje konvulzija• Periferni venski pristup• Intraosealni pristup5.3. HITNA PEDIJATRIJSKA AMBULANTA 40 satiTeorijski dio 10 sati• Hitna stanja u pedijatriji (asmatički napad, konvulzije, hipoglikemija)• Temeljni i napredni postupci održavanja života djecePraktični dio 30 sati

• Temeljni i napredni postupci održavanja života djeceVJEŠTINE1. procjena kritičnog djeteta2. temeljni postupci održavanja života novorođenčadi i djece3. napredni postupci održavanja života novorođenčadi i djece4. primjena lijekova: supozitoriji ili klizme Diazepama5. prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pedijatriji6. pravilna uporaba inkubatoraKOMPETENCIJE– Opisuje strukturalne i funkcionalne posebnosti dječje dobi– Izvodi postupke mjerenja vitalnih znakova (puls, krvni tlak, disanje, temperatura)– Uspostavlja periferni venski put kod novorođenčeta i djece– Provodi temeljne postupke održavanja života novorođenčadi i djece u skladu s protokolima– Provodi osnovne tehnike otvaranja dišnoga puta kod djece–Opisuje indikacije, kontraindikacije i način postavljanja jednostavnih pomagala zaotvaranje i održavanje prohodnosti dišnih putova kod djece– Postavlja orofaringealni tubus kod djece– Postavlja nazofaringealni tubus kod djece–Opisuje indikacije, kontraindikacije, moguće komplikacije, te provodi sukciju gornjegdišnog puta pomoću katetera kod djece– Provodi umjetno disanje metodom »usta na nos i usta« sa štitnikom kod dojenčeta– Provodi umjetno disanje metodom »usta na usta« sa štitnikom kod djece– Provodi umjetno disanja sa samoširećim balonom i maskom kod djece– Provodi vanjsku masažu srca kod dojenčadi– Provodi vanjsku masažu srca kod djece– Opisuje postupak, priprema potreban pribor i izvodi intraosealni pristup– Provodi napredne postupke održavanja života kod djece u skladu s protokolom– Prepoznaje opstrukciju dišnog puta i provodi postupke hitne medicinske pomoći– Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod dojenčeta– Provodi postupak odstranjivanja stranog tijela iz dišnog puta kod djeteta– Prepoznaje i provodi hitnu medicinsku pomoć djeteta sa sumnjom na epiglotitis– Prepoznaje i provodi hitnu medicinsku pomoć djeteta kod sumnje na bronhiolitis– Prepoznaje i pruža hitnu medicinsku pomoć kod astmatskog statusa i astme kod djece–Prepoznaje anafilaksiju kod djece i provodi postupke hitne medicinske pomoći u skladu sprotokolima– Ocjenjuje i provodi hitnu medicinsku pomoć kod djeteta s poremećajem svijesti

– Provodi hitnu medicinsku pomoć kod konvulzija– Primjenjuje supozitorije ili klizme diazepama– Prepoznaje stanje dehidracije kod djeteta– Prepoznaje hipoglikemiju i primjenjuje postupke hitne medicinske pomoći– Opisuje i postavlja imobilizacijska pomagala primjerena dječjoj dobi– Opisuje i koristi inkubator6. NEUROLOGIJA 1 tjedan/40 sati6.1. JEDINICA NEUROLOŠKOGINTENZIVNOG LIJEČENJA20 sati6.2. HITNA NEUROLOŠKA AMBULANTA 20 sati6.1. JEDINICA NEUROLOŠKOGINTENZIVNOG LIJEČENJA 20 satiTeorijski dio 10 sati• anatomija i fiziologija živčanog sustava• simptomatologija najčešćih hitnih neuroloških stanja• poremećaji stanja svijesti(smetenost, somnolencija, koma)• epilepsija• cerebrovaskularni inzultPraktični dio 10 sati• nadoknada tekućine• priprema pribora za sukciju• postavljanje nazogastrične sonde6.2. HITNA NEUROLOŠKA AMBULANTA 20 satiTeorijski dio 10 sati• farmakologija (terapija najčešćih hitnih neuroloških stanja)• neurološka procjena pacijenta (neurološki status, Glasgow coma skala, reakcija zjenica)• tranzitorna ishemična ataka• migrena /glavobolje• vertigoPraktični dio 10 sati• mjerenje vitalnih parametara• oksigenoterapija

• postavljanje venskog puta• postavljanje trajnog srčanog nadzora (monitoring)• procjena neurološkog statusa pacijenata• priprema i poznavanje postupka lumbalne punkcijeVJEŠTINE1. prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u neurologiji2. procjena i zbrinjavanje hitnog neurološkog pacijenta3. procjena (uzimanje) neurološkog statusa pacijenta4. primjena neurološke terapije (antiedematozne i antiagregacijske)KOMPETENCIJE– Opisuje čimbenike rizika za nastanak cerebrovaskularnih poremećaja– Opisuje primarnu i sekundarnu prevenciju cerebrovaskularnog inzulta– Primjenjuje procjenu stanja svijesti (AVPU)– Koristi Glasgow koma skalu– Ocjenjuje stupanj poremećaja svijesti– Prepoznaje cerebrovaskularne poremećaje i provodi mjere hitne medicinske pomoći– Prepoznaje uzroke akutne glavobolje– Pruža hitnu medicinsku skrb kod epileptičkog napada i epileptičkog statusa– Prepoznaje vrtoglavicu i provodi postupke hitne medicinske pomoći– Opisuje postupak, priprema potreban pribor i asistira pri izvođenju lumbalne punkcije7. PSIHIJATRIJA 1 tjedan/40 satiHITNA PSIHIJATRIJSKA AMBULANTA 40 satiTeorijski dio 20 sati• suicidalnost depresivnih bolesnika• delirium tremens alcoholicum• status epilepticus• akutno stanje agresivnosti, homocidalnosti i suicidalnosti• akutna alkoholna intoksikacija• akcindentalna apstinencijska kriza ovisnika• intoksikacije• kriza pacijenata koji su pod djelovanjem antabusa unijeli alkohol u organizam• neželjeni efekti konvulzivne terapije• neželjeni efekti psihofarmakoterapije

• akutne histeričke manifestacije• epileptična sumračna stanja• patološko napito stanje• stanja akutne anksioznosti• krizna stanja• zlostavljana osoba i dijetePraktični dio 20 satiaktivno poznavanje komunikacijskih vještina prilagođenih specifičnim stanjima psihičkih•bolesnika• zbrinjavanje hitnih stanja u psihijatrijiVJEŠTINE1. poznavanje postupaka zbrinjavanja psihijatrijskih bolesnika2. razlikovati specifičnosti pojedinih ovisnosti3. prepoznavanje i zbrinjavanje zlostavljane osobeKOMPETENCIJE– Prepoznaje osnovna akutna stanja povezana s poremećajem ponašanja– Adekvatno komunicira s osobom s akutnim poremećajem ponašanja– Procjenjuje rizik za suicid– Rješava probleme s nasilnim bolesnikom, te primjenjuje primjerene tehnike samozaštite– Objašnjava proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije– Prepoznaje zlostavljane osobe i provodi postupke hitne medicinske pomoći8. INFEKTOLOGIJA teorija/40 satiHITNA INFEKTOLOŠKA AMBULANTA 40 satiTeorija 15 sati• Infekcije• Meningitis• Status febrilis,Sepsa• Meningokokna sepsa• Tetanus• Hepatitis• AIDS

• Postupci i procedure osobne zaštite u radu sa infektološkim pacijentimaSeminarski rad – Rad na zadanu temu od mentora 25 satiVJEŠTINE1. poznavanje postupaka i procedura sa zaraznim pacijentom2. postupci s infektivnom opremom i otpadomKOMPETENCIJE––Provodi osobne mjere zaštite i zbrinjava infektivnog bolesnika (koristi zaštitna sredstva iopremu, provodi izolaciju)Provodi postupak zbrinjavanja sredstava i opreme koja je bila u kontaktu s infektivnimbolesnikom (čisti i dezinficira opremu i vozilo) i provodi mjere zbrinjavanja infektivnogotpada9. OFTALMOLOGIJA 20 satiHITNA OFTALMOLOŠKA AMBULANTA 20 satiTeorijski dio 20 sati• Akutni glaukom• Ozljede oka• Strana tijela u oku• Opekline oka• IridociklitisVJEŠTINE1. prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u oftalmologijiKOMPETENCIJE– Prepoznaje i zbrinjava hitna stanja u oftalmologiji10. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 tjedan/40 satiHITNA OTORINOLARINGOLOŠKA AMBULANTA 40 satiTeorijski dio 20 sati

• anatomija i fiziologija uha, grla i nosa• simptomatologija najčešćih hitnih stanja u otorinolaringologiji• indikacije za konikotomiju i traheotomiju• strano tijelo u uhu, grlu, nosu• akutna oteklina larinksa• epistaksaPraktični dio 20 sati• zbrinjavanje stranih tijela u uhu i nosu• priprema pacijenata i pribora za ispiranje uha• priprema pacijenata i pribora za konikotomiju i traheotomiju• priprema pacijenta i instrumenata za tamponadu nosaVJEŠTINE1. prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u otorinolaringologiji2. zbrinjavanje stranih tijela u uhu i nosu3. prepoznati indikacije i izvođenje konikotomije iglomKOMPETENCIJE– Prepoznaje i zbrinjava hitna stanja u otorinolaringologiji– Prepoznaje indikacije, kontraindikacije i komplikacije konikotomije iglom– Izvodi konikotomiju iglom–Opisuje postupak, priprema pribor i asistira kod provođenja konikotomije setom zakonikotomiju– Priprema bolesnika i pribor za tamponadu nosa– Opisuje postupak, priprema pribor i asistira kod traheotomije– Prepoznaje epistaksu i provodi postupke hitne medicinske pomoći11. HITNA MEDICINSKA POMOĆ 12,5 tjedana/500 sati11.1. NASTAVNI CENTAR 90 sati11.2. PRIJAVNO-DOJAVNA JEDINICA 40 sati11.3. HITNI BOLNIČKI PRIJAM 80 sati11.4. HELIKOPTERSKA HMP (HEMS) 10 sati11.5. RAD NA TERENU 280 sati

11.1. NASTAVNI CENTAR 90 satiTeorijski dio 30 sati• organizacijski modeli HMP kod nas i u svijetu• vozila, oprema, djelatnici u izvanbolničkim uvjetima• mjere zaštite od infektivnih bolesti i korištenje zaštitne opreme• medicinska dokumentacija o izvršenoj intervenciji• farmakologija u hitnoj medicini• temeljni i napredni postupci održavanja života djece i odraslih• pregled vitalno ugrožene osobe –ABCDE pristup• načini primjene lijekova• venski pristup, alternativni pristupi• nadoknada tekućina• ocjenske ljestvice• pregled pacijenta• primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe• zbrinjavanje dišnog puta• šok• mehanizmi nastanka ozlijede• trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama• akcidentalna stanja:– poremećaji uzrokovani povišenom ili sniženom temperaturom okoline– utapanje– udar groma– udar električne struje– visinska bolest– dekompresijska bolest– vješanje– otrovanja– akutni radijacijski sindrom• kemijske katastrofe i masovne nesreće• načini transporta, transportni položaji i nadzor bolesnika tijekom transportaPraktični dio 60 sati• temeljni i napredni postupci održavanja života djece i odraslih• pregled i zbrinjavanje trauma pacijenta• RSI

• zbrinjavanje dišnog puta• mjerenje i nadzor vitalnih funkcija• trajni nadzor vitalnih funkcija (monitoring)• primjena transportnog respiratora• vanjska stimulacija srca, AED, defibrilacija• imobilizacija i deimobilizacija• skidanje kacige• tehnike izvlačenja• zaustavljanje krvarenja• zavojni materijal• torakocinteza iglom• venski put, alternativni pristupi• trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama11.2. PRIJAVNO-DOJAVNA JEDINICA 40 satiTeorijski dio 10 sati• Upoznavanje s PDJ (funkcija, zaposlenici, zaduženja)• Uloga med. tehničara-sestre u PDJ (komunikacija unutar centra, odgovornost)• Sustav veza• Grafički dijagram toka (prijam, »spremanje« i predaja poziva, specifičnosti disponiranja)Komunikacija s timovima, hitnim prijemom prihvatne bolnice i srodnim službama (policija,•vatrogasci, kontrola leta, služba 112)Praktični dio 30 satiPraktični dio (javljanje na telefonske pozive, zaprimanje i spremanje poziva, predavanje•poziva ekipi na terenu)11.3. HITNI BOLNIČKI PRIJAM 80 satiTeorijski dio 20 sati• organizacija rada hitnog bolničkog prijama – menadžment odjela

• trijaža u hitnom bolničkom prijmu• medicinska dokumentacija• indikatori kvalitete• komunikacija sa izvanvanbolničkim i bolničkim službama• smjernice za rizične procedure• sustav kvalitete u sestrinstvu – indikatori kvalitetePraktični dio 60 sati• trijaža u hitnom bolničkom prijmu – rad uz mentorarad u operacijskoj sali-instrumentarij i koncept rad u op. sali prilikom obrade rana i•opeklina• rad u gipsaonici• protokoli za procjenu hitnih pacijenata11.4. HELIKOPTERSKA HMP (HEMS) 10 satiTeorijski dio• osnovne karakteristike helikoptera• upoznavanje s opremom• priprema ozljeđenika za prijevozpraktični rad na zemlji (navođenje helikoptera na zemlji, vitlanje na metalnom užetu, rad sa•»sjedalom« i »vrećom«, unošenje pacijenta u helikopter i dr.)• nadzor i mogućnosti zbrinjavanja bolesnika tijekom leta11.5. RAD NA TERENU 280 satiTeorijski dio• Seminarski radovi – 3 seminarska rada na zadanu temu od mentora.Praktični dio 280 satizbrinjavanje bolesnika i ozlijeđenih osoba u izvanbolničkim uvjetima kao dio standardnog•tima HMP uz mentora liječnika• timski rad• korištenje sustava veza na terenu• standardna oprema u vozilu i održavanjeVJEŠTINE1. mjerenje vitalnih funkcija

2. temeljni postupci održavanja života odraslih3. napredni postupci održavanja života odraslih4. pregled vitalno ugrožene osobe5. intraosalni pristup6. koristiti AED7. izvođenje sigurne defibrilacije ručnim defibrilatorom8. zbrinjavanje akcidentalnih stanja9. poznavanje mehanizma ozljede10. imobilizacija i demobilizacija11. tehnike izvlačenja12. skidanje kacige13. stabilizacija, fiksacija i transport ozlijeđenoga14. transportni položaji15. nadzor pacijenta tijekom transporta16. odstranjivanje stranog tijela iz dišnih putova17. prijem i trijaža hitnog poziva te upućivanje tima na intervenciju (dispeching)18.komunikacija i poznavanje pravila suradnje s drugim srodnim službama (policija,vatrogasci, služba 112, Gorska služba spašavanja, Centar za traganje i spašavanje namoru)19. koristiti sustave veza na terenu i u dispečerskom centru20.ispunjavanje dokumentacije o izvršenoj intervenciji 21.trijaža u izvanbolničkim uvjetima– masovnim nesrećama22. specijalna farmakologija u hitnoj medicini23.organizira ili suorganizira i provodi spašavanje u masovnim nesrećama i kemijskimkatastrofama24. poznavanje načina rada u helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi (HEMS)25. organizacija službe pri organiziranju skupova.26.27.zna predvidjeti i ocijeniti reakciju ljudi u pojedinim i masovnim slučajevima tesavladavati neadekvatno ponašanjekoristi adekvatnu proceduru te informiranje i postupak u slučaju smrti ilikriminalističkom slučaju28. održavanje vozila i opremeKOMPETENCIJE– Organizacija hitne medicinske službe (HMS)– Opisuje organizacijske modele HMS kod nas i u svijetu– Navodi i koristi medicinsku opremu u vozilu izvanbolničke HMS– Navodi i koristi medicinsku opremu u objedinjenom hitnom bolničkom prijmu (OHBP)– Koristi sustav veza na terenu i prijavno dojavnoj jedinici (PDJ)

– Komunicira s drugim žurnim službama– Koristi se računalom i primjenjuje osnove informatike– Prepoznaje strukturu i organizaciju HMS u velikim nesrećama i katastrofama– Primjenjuje START trijažu u velikim nesrećama i katastrofama–Prepoznaje specifičnosti hitne medicinske pomoći tijekom leta helikopterom i provodipotrebne intervencije sukladno protokolima– Provodi bolničku trijažu i retrijažu u skladu s protokolima––Opisuje principe rukovanja transportnim respiratorom (održavanje, kontrola ispravnosti,dijelovi respiratora, kontrolna ploča, krivulje i ventilacijski parametri, alarmi, izmjena boces kisikom)Prikuplja podatke, analizira i procjenjuje stanje ozlijeđenog ili oboljelog (glavna tegoba,prethodni događaj/pojava simptoma, mehanizam ozljede, rizični faktori za ozbiljne bolestiili ozljede, vrijeme događaja/pojave simptoma, relevantna povijest bolesti)– Primjenjuje tehnike izvlačenja ozlijeđenog iz vozila– Provodi pravilan postupak skidanja kacige– Primjenjuje transportne položaje u skladu s vrstom bolesti/ozljede–Razlikuj vrste transportnih sredstava u HMS i pravilno ih koristi u skladu s vrstombolesti/ozljede– Priprema vitalno ugroženog bolesnika i opremu, te sudjeluje u međubolničkom transportu–Prepoznaje simptome i znakove, te provodi hitnu medicinsku pomoć kod stanjauzrokovanih povišenom temperaturom okoliša– Prepoznaje simptome i znakove općeg pothlađivanja– Provodi specifične postupke oživljavanja pothlađene osobe– Provodi metode zagrijavanja pothlađene osobe primjerene hitno-medicinskom okružju– Prepoznaje simptome i znakove utapanja– Provodi postupke hitne medicinske pomoći kod utopljenika––Prepoznaje simptome i znakove, te provodi hitnu medicinsku pomoć kod električnog udarai udara munjePrepoznaje simptome i znakove akutnog radijacijskog sindroma i provodi postupke hitnemedicinske pomoćiPRILOG II.OBRAZAC SPECIJALISTIČKE KNJIŽICEPRILOG III.OBRAZAC ZAPISNIKA O POLAGANJU SPECIJALISTIČKOG ISPITA

PRILOG IV.OBRAZAC UVJERENJA O POLOŽENOM SPECIJALISTIČKOM ISPITUPRILOG V.PLAN I PROGRAM SPECIJALIZACIJE SUKLADNO ČLANKU 34.STAVKU 1. I 2. PRAVILNIKAPopis teorijskih znanja koje je potrebno usvojiti i praktičnih vještina koje je potrebno obavitikao preduvjet za pristupanje specijalističkom ispitu za djelatnost hitne medicinske pomoći zakandidate kojima se radni staž priznaje kao specijalistički.Plan i program je podijeljen na teorijsku nastavu, vježbe u kabinetima vještina i praktičnunastavu, kao i rad na terenu koji se obavljaju sukladno članku 9. Ovoga Pravilnika.Predavače za teorijsku nastavu kao i mentore za provođenje vježbi u kabinetima vještina ipraktične nastave imenuje ministar nadležan za zdravstvo (medicinske sestre- medicinskitehničari i liječnici) osim u obrazovnim institucijama.Broj polaznika u skupini za vježbe u kabinetima je maksimalno 10 po timu.Od početka edukacije do pristupanja specijalističkom ispitu ne smije proći više od 3 mjeseca,osim zbog opravdanih razloga (bolest/bolest djeteta).TEORIJSKA NASTAVA 80 sati• farmakologija u hitnoj medicini• auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja• ABCDE procjena• ocjenske ljestvice (GCS)• mehanička ventilacija• oksigenoterapija• otvaranje dišnog puta• održavanje prohodnosti dišnog puta• brza intubacija u slijedu• osnovni principi nadoknade tekućine• šok – patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje• venski put – periferni, centralni (otvaranje, održavanje, specifičnosti)• krvarenja – vanjska i unutarnja (procjena i obrada)• postavljanje trajnog nadzora vitalnih znakova («monitoring»)• utvrđivanje smrti

• osnovni poremećaji srčanog ritma• akutni infarkt miokarda• akutni koronarni sindrom• srčani zastoj i zastoj disanja• plućna embolija• stabilna i nestabilna angina pectoris• hipertenzivna kriza• sinkopa• tamponada srca• disekcija aorte• krvarenja iz gastrointestinalnog trakta• akutni pankreatitis• akutno zatajenje jetre• abdominalna bol• akutno zatajenje bubrega• renalna bol• akutna respiratorna insuficijencija• astmatski status• ARDS (akutni respiratorni distres sindrom)• strano tijelo u dišnom putu• akutne komplikacije Diabetes mellitusa• DIK• akutna otrovanja• opekline i ozebline• ozljede uzrokovane kemijskim agensima i električnom energijom• postupak s amputiranim dijelom tijela• Crash i Blast sindrom• trauma trudnice• vrste ozljeda – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta• primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe• ubodi i ugrizi otrovnih životinja• hitna stanja u ginekologiji i porodiljstvu• porod• zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje• transport trudnice• oživljavanje trudnice• temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčeta• načela inicijalnog zbrinjavanja nedonoščeta

• konvulzije novorođenčeta• hitna stanja u pedijatriji• procjena kritičnog djeteta• temeljni i napredni postupci održavanja života djece• šok kod djece• primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta• hitna stanja u neurologiji• neurološka procjena pacijenta• hitna stanja u psihijatriji• zlostavljana odrasla osoba i dijete• akutne zarazne bolesti• postupci i procedure osobne zaštite kod zbrinjavanja infektoloških pacijenata• mjere zaštite od infektivnih bolesti i korištenje zaštitne opreme• ozljede oka• hitna stanja u otorinolaringologiji• epistaksa• dokumentacija medicinske sestre – medicinskog tehničara• temeljni i napredni postupci održavanja života odraslih• načini primjene lijekova• mehanizmi nastanka ozlijede• trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama• kemijske katastrofe i masovne nesreće• akcidentalna stanja ili stanja uzrokovana fizičkim čimbenicima• načini transporta, transportni položaji i nadzor bolesnika tijekom transporta• osnove rada u helikopterskom hitnom medicinskom zbrinjavanju• priprema pacijenta za prijevoz helikopterom• prijavno-dojavna jedinicaVJEŽBE U KABINETU I PRAKTIČNA NASTAVA 120 sati• ABCDE pristup• metode održavanje dišnog puta• orofaringealna intubacija• nazofaringealna intubacija• laringealna maska (LMA)• endotrahealna intubacija• konikotomija• čišćenje dišnog puta (aspiracija)

• primjena kisika• metode umjetne ventilacije• tehnike primjene lijekova• postupci otvaranja i održavanja perifernog venskog puta• ocjenske ljestvice• postavljanje trajnog nadzora vitalnih znakova (»monitoring«)• uporaba kapnometra• uporaba glukometra• uporaba perfuzora• primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe (odrasli i djeca)• zbrinjavanje opeklina i ozeblina (odrasli i djeca)• određivanje postotka opečene površine tijela (odrasli i djeca)• metode zaustavljanja krvarenja• zavojni materijal i najčešći zavoji• temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi• procjena kritičnog djeteta (ABCD)• intraosealni pristup• temeljni i napredni postupci održavanja života djece• temeljni i napredni postupci održavanja života odraslih• snimanje EKG-a• prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma• automatska vanjska defibrilacija (AED)• defibrilacija• sinkronizirana kardioverzija (asistencija)• transkutana elektrostimulacija srca (asistencija)• imobilizacija i deimobilizacija• skidanje kacige• tehnike izvlačenja• trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećamaprijavno-dojavna jedinica u županijskim zavodima za hitnu medicinu (Osijek, Rijeka, Split,• Zagreb) javljanje na telefonske pozive, zaprimanje i spremanje poziva, predavanje pozivaekipi na terenu 8 sati• standardna oprema u vozilu i njezino održavanjePRAKTIČNA NASTAVA KOJU JE POTREBNO OBAVITI U STACIONARNIMZDRAVSTVENIM USTANOVAMA• uporaba mehaničkog respiratora – upoznavanje s radom• poznavanje postupka otvaranja centralnog venskog puta (asistencija)10x

• auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja• utvrđivanje smrti• postavljanje nazogastrične sonde• ispiranje želuca• uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu• kateterizacija mokraćnog mjehura kod muškaraca i žena• zbrinjavanje tenzijskog pneumotoraksa (asistencija)• periferni venski put kod djece• poznavanje i uporaba inkubatora• periferni venski put kod novorođenčadi• porod• epiziotomija• postupak s posteljicomzbrinjavanje novorođenčeta (stimulacija, aspiracija dišnih putova, kupanje,utopljavanje, određivanje Apgara, postupak s pupkovinom)•20x10x5x5x10x5x M5x Ž5x5x3x5x5x5x5x5xRAD NA TERENU 110 satiTeorijski dio• Seminarski rad – 1 seminarski rad na zadanu temu od mentora. 10 satiPraktični dio 100 satizbrinjavanje bolesnika i ozlijeđenih osoba u izvanbolničkim uvjetima kao dio standardnog•tima HMP uz mentora liječnika• timski rad• korištenje sustava veza na terenu• standardna oprema u vozilu i održavanjePRILOG VI.UVJETI U POGLEDU PROSTORA I MEDICINSKO--TEHNIČKE OPREMEZA OVLAŠTENE ZDRAVSTENE USTANOVE U IZVANBOLNIČKOJDJELATNOSTIUvjeti u pogledu prostora:1. 2,5 m2, odnosno 8 m3, po polazniku.2. Sanitarni čvor.3. Kabinet za vježbe.

Uvjeti u pogledu opreme1.2.3.4.Lutka za vježbanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca spokazivačem djelotvornosti rada za odrasleLutka za vježbanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca spokazivačem djelotvornosti rada za djecu stariju od jedne godineLutka za vježbanje umjetnog disanja i vanjske masaže srca spokazivačem djelotvornosti rada za dojenčeLutka za vježbu endotrahealne intubacije i postavljanje laringealnemaske za odrasle5. Lutka za vježbanje naprednih postupaka održavanja života 16. Lutka za vježbanje dekompresije pneumotoraksa 1Količina1 na 10 polaznika1 na 10 polaznika1 na 10 polaznika7. Model ruke za vježbanje otvaranja iv. puta 1 na 10 polaznika8. Računalo s monitorom, pisačem i pristupom internetu 19. LCD projektor 110. Videorekorder 111. Tlakomjer 112. Fonendoskop 113. Glukometar 114. Pulsni oksimetar 115. Kapnometar 116. Orofaringealni tubusi za odrasle i djecu 2 kompleta17. Nazofaringealni tubus za odrasle 1 komplet18. Laringealne maske za odrasle 2 kompleta19. Aparat za sukciju 120. Kateteri za sukciju različitog promjera 5 komada21. Nosni kateter za kisik 5 komada22. Maska za primjenu kisika sa spremnikom 5 komada23. Džepna maska za ventilaciju »usta na masku« 1 na 10 polaznika24. Samošireći balon s maskom i spremnikom 2 komada25. Laringoskop sa pripadajućim spatulama različitih veličina 1 komad26. Endotrahealni tubusi za odrasle27. Jednokratne elektrode za nadzor srčane akcije28. Intravenske kanile13 od svake veličine(pot. mat.)1 pakiranje(potrošni mat.)30 komada(potrošni mat.)29. Poveska za zaustavljanje krvarenja 2 komada30. Sistem za infuziju10 komada(potrošni mat.)31. Zavojni materijal (komprese, zavoji …) 1 komplet po

32. Ovratnik za imobilizaciju vratne kralježnice (univerzalni)33. Vakuum madrac 134. Prsluk za imobilizaciju i izvlačenje ozlijeđenog 135.36.Rasklopna nosila s bočnim stabilizatorima glave i priborom zaučvršćivanje pacijentaDuga daska za imobilizaciju s bočnim stabilizatorima glave ipriborom za učvršćivanje pacijentapolazniku1 komad na 10polaznika37. Sredstva za imobilizaciju okrajina 3 kompleta38. Motociklistička kaciga 139. Transportni defibrilator (iz vozila) 140. Transportni respirator (iz vozila) 141. Stol i stolice s naslonom11