Obrazovne institucije između suvremenih reformi i teorije obrazovanja

Adnan TufekčićFilozofski fakultet u TuzliOBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐUSUVREMENIH REFORMI I TEORIJEOBRAZOVANJAGodišnja konferencija hrvatskoga sociološkog društva 2012.Zagreb, Filozofski fakultet, 1. - 2. 6. 2012.

Za početak “Reformator naših dana u osnovi ne provodi nikakvereforme nego prevrate” “Revni zagovornici reformi zacijelo govore opojedincu i njegovoj odgovornosti, ali su duboko usrcu deterministi, najdublje uvjereni u to da sveodređuju strukture”(Liessman, 2009)

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA Aktualne reforme Deklarirani postulati a to su: škola za čovjeka,škola prijatelj djeteta/studenta, škola sadjetetom/studentom u centru pažnje i sl. Dosadašnje sociološke analize reformiobrazovanja i obrazovnih institucija (interesipojedinca i slobodnog društva iliekonomski/neoliberalni zahtjevi) Evo nekih:

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA Hill (2003):- Reformiranje obrazovnih institucija – dio ideološke ipolitičke ofanzive neoliberalnog kapitala.- Reformi su prethodile privatizacija javnih servisa,kapitalizacija i komodifikacija humaniteta i globalnidiktati agencija inernacionalnog kapitala.

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA Whitty, Power, Halpin (2001):Tržište produbljuje postojeće nejednakosti uobrazovanjuNa internacionalnoj razini diktati Svjetske banke iMMF-a dovode do nestanka formalno slobodnihnacionalno finansiranih obrazovnih servisa

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA Hatcher (2002)kapital ima dva cilja u obrazovanju:1. da osigura da obrazovanje, od početnog pa svedo visokog, bude uključeno u ideološku i ekonomskureprodukciju i da bude potčinjeno zakonimakapitala2. da stvara profit iz obrazovanja uz gubitakjavnog finansiranja

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA Molnar, Richard, Monbiot rasvjetljavaju pitanje štanacionalni i internacionalni kapital želi od školskogsistema. Oni žele profite posjedovanjem ikontrolisanjem obrazovanja. Privatizacijaobrazovnih institucija postaje veliki biznis

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA Neoliberalistička gledišta (npr. Tooley, 2001)polaze od pretpostavke da je tržište i privatizacijakompatibilno obrazovanju. Iz toga su moguće implikacije da je obrazovanjeroba i da se može “prodavati i kupovati”

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA McMurtry još 1991. godine, međutim, primjećujeda se obrazovanje i tržište može posmatrati u smislunjihovih suprotnosti u ciljevima, motivaciji, metodamai standardima.

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA Ciljevi obrazovanja i ciljevi tržištaPrivatni profit se stiče strukturom prisvajanja, štoisključuje druge iz njegovog posjedovanjaObrazovanje nasuprot toga se stiče strukturomprisvajanja koja ne isključuje druge iz njegovogposjedovanja. Znanje/učenje koje se ne prenosi nadruge je izgubljeno, mrtvo.

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJAMetode obrazovanja i metode tržištaMetoda tržišta je kupiti ili prodati robu koja se možeponuditi bilo kome i po bilo kojoj cijeni.Metoda obrazovanja nije nikada kupovina iliprodaja, jer obrazovanje traži od svih koji ga imajuda zhatjeve ispune autonomno. Sve što treba dabude na tržištu se stječe novcem. Ništa što se uči uobrazovanju se ne stječe novcem.

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJAMotivacija u obrazovanju i motivacije na tržištuMotivacija na tržištu je određena zadovoljavanjemželja bilo koga ko ima novac da kupi robu.Određivanje motivacije u obrazovanju se odnosi narazvijanje zdravog razumijevanja bilo da se onotraži ili ne.Tržište može zadovoljiti motivaciju onih koji imajunovac da kupe ono što se nudi. Obrazovanje možeda zadovolji one čija je motivacija učenje.

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA Standardi slobode u obrazovanju i standardi slobodena tržištuKontradikcija u standardima kvaliteta izmeđuobrazovanja i tržišta vodi i do suprotnih standardaslobodeSloboda na tržištu je uživanje u svemu što čovjek možeda kupi od drugih, a da nikog ne pita i da profitira izsvega što može da proda drugima, a da nikom neodgovara za toSloboda u obrazovanju je sloboda postavljanja pitanja itraženja odgovora, smetalo to kome ili ne

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJANakon svega navedenog postavlja se pitanje koliko se ovetranzicijske reforme temelje na samoj teoriji odgoja iobrazovanja i koliko se u njima vodi računa o obrazovanjukao individualnoj i društvenoj potrebi i prirodnom pravusvakog čovjeka, a ne samo o zahtjevima tržišta.U traženju odgovora nameće se i pitanje da li je, i na kojinačin, potrebno reafirmiranje teorijsko – metodologijsketradicije kritičke teorije društva i tzv. konfliktnog gledišta naobrazovanje u suvremenoj sociologiji obrazovanja uopće patako i u dijelu sociologijskih razmatranja obrazovnihinstitucija.

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJACilj socioloških analiza reformi obrazovnih institucijaiz ugla kritičke teorije društva i tzv. konfliktnoggledišta na obrazovanje jeste kritika ideologijekoja treba da pokaže:- ovisnost obrazovanja o aktuelnim društvenimprocesima- kako i koliko znanja koja se stječu u obrazovniminstitucijama su znanja koja potiču emancipaciju ilipak znanja koja će se koristiti za podčinjavanjedrugih ljudi.

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA“Izbjegavanje” ovog diskursa u tranzicijskim društvimogleda se i u činjenici da se reforma obrazovnihinstitucija ne usmjerava ka i od teorije odgoja iobrazovanja nego se ona svodi sve više na donošenjerazličitih propisa kojima se obrazovne institucijepretvaraju od mjesta slobodnog obrazovanja u mjesta“neslobodne uslužne djelatnosti” (Liessmann, 2009).To je uočljivo i u samoj činjenici da se obrazovneinstitucije sve više „ozakonjuju“ na način da sezanemaruje bit obrazovanja. Obrazovne institucije susve više predmet pravne znanosti, a sve manjepedagoške, sociološke, psihološke znanosti

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA Reforma obrazovnih institucija koja polazi od i kojase vraća ka teoriji odgoja i obrazovanja temelji sena “školi za konfluentno obrazovanje” (Slatina,2001). Stoga, ukoliko želimo da obrazovne institucije buduodgojne i obrazovne onda u njima valja:

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA učiti mlade da ostvare i realizuju svoje mogućnosti ane da ograničeno koriste svoje mogućnosti omogućiti im da formiraju otvoreni duh, a nezatvorenu i rigidnu svijest osigurati razvoj osjećanja i potrebe za slobodom idostojanstvom ličnosti, a ne navikavati ih napodanost i pokornost

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJA učiti ih kako da misle, da rade, da vrednuju ivjeruju, a ne učiti ih da misle u propisanoj formi. učiti ih da samostalni i slobodno iskazuju svojemišljenje, a ne učiti ih da budu potpuno ovisni omišljenju drugih nuditi im ideje, a ne ideologiju i manipulaciju

OBRAZOVNE INSTITUCIJE IZMEĐU SUVREMENIH REFORMI I TEORIJE OBRAZOVANJAukazivati na mogućnost izbora, a ne ukidati svakualternativu,učiti ih da upotrebljavaju provjerene podatke, a neučiti ih da zlo/upotrebljavaju sve podatkerazumno i unapređujuće djelovati na ponašanjedjece i mladih, a ne da ih nerazumno osuđujemoulaziti u odnos uzajamnog učenja, a ne podučavatiodnosima moći.

Za kraj “Samo vrlo bogata ili vrlo glupa zemlja može sebipriuštiti to da za svaku studentsku generaciju izmislinovu arhitekturu studija. Čemu to? Kaos će uroditinovim reformama”.(Liessman, 2009: 145)

literatura Hill, M. (2003) Understanding Social Policy, Oxford:Blackwell McMurtry, J. (1991) Education in the Market Model, in:Journal of the Philosophy of Education, 25 (2), pp. 209– 217. Slatina, M. (2001) Škola između odgoja kao ljudske iodgoja kao društvene potrebe, u: Zbornik radovaBehram-begove medrese, Tuzla: behram – begovamedresa, str. 65 – 90. Tooley, J. (2001) The Global Education Industry, London:Institute for Ecinomic Affairs