Glasnik 94.indd - Privredna komora Kantona Sarajevo

GlasnikPrivredne komore Kantona SarajevoIZ SADRŽAJA:• Pregled stanja u privrediKantona Sarajevo• Inicijativa za formiranjeposebnog organizacionogodjela za građevinarstvo• Izmjene i dopune Zakona okomunalnim taksama• Osnovni finansijskipokazatelji poslovanjaprivrede Kantona Sarajevo2008-2011• Okrugli stol: Konkurentnostpoljoprivrednoprehrambenogi turističkogsektora BiH i Crne Gore• Poslovanje s teškimklijentima• Kako ispraviti najčešćegreške prilikom javnognastupa ili poslovnogprezentiranja• Saradnja sa privrednicimaDaytona na jačanjupoduzetništva• Brandiranje “100 najvećihu privredi” BiH Poslovnihnovina• Pregled sajmova u zemlji isvijetu• Edukacija, legislativa,sajmovi...U Privrednoj komoriKantona Sarajevo otvorenCentar za sigurnost hraneISSN 1512-6447Broj 94, maj/juni 12.

Pregled stanja u privredi Kantona SarajevoHitno djelova na prevazilaženjuproblema u privrediPrivreda Kantona Sarajevo mora dobi konkretan smulansod vlas istaknuto je na konferenciji za štampu, održanoj3. jula 2012. godine, u Privrednoj komori KantonaSarajevo. Direktorica Centra za razvoj poduzetništva MuberaKadrić i direktor Centra za evropske integracije i poslovesa inozemstvom mr. Esad Ibišević, prezenrali su prisutnimnovinarima aktuelna privredna kretanja u privrediKantona Sarajevo, sa vanjskotrgovinskom razmjenom i saosvrtom na mjere ekonomske polike koje bi trebalo daomoguće privredni rast, povećanje zaposlenos, rast invescija,povećanje izvoza i jačanje konkurentnos.U nastavku teksta dajemo detaljan pregled stanjau Privredi Kantona Sarajevo za prvih pet mjeseci tekućegodine, sa ocjenama iznesenim na konferenciji za novinare.Industrija bilježi pad za 7,9%Industrijska proizvodnja u periodu januar-maj 2012. godineu odnosu na is period iz 2011. godine, bilježi pad uKantonu za 7,9%, a u FBiH za 6,4%.Ukoliko analiziramo kretanje industrijske proizvodnjeKantona Sarajevo po područjima, onda se možeistaći da je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom,gasom i vodom ostvaren rast od 2,2% (u FBiH padod 14,1%), u prerađivačkoj industriji zabilježen je pad od10,4% (u FBiH pad od 4,5%), dok je esploatacija ruda i kamenana nivou KS manja za 67,3% u odnosu na I-V 2011.godine (u FBiH pad od 2,5%).Od 21 grane prerađivačke industrije Kantona, uperiodu I-V 2012. godini, njih pet je povećalo obim proizvodnjeu odnosu na is period iz 2011. godine, dok jepreostalih šesnaest zabilježilo pad.Visoka stopa rasta obima proizvodnje zabilježenaje kod proizvodnje medicinskih, preciznih, opčkih instrumenata(55,4%) i proizvodnje proizvoda od gume i plas-čnih masa (33,9%). Na drugoj strani, značajan pad obimaproizvodnje zabilježen je u proizvodnji mašina i uređaja(96,1%), proizvodnji baznih metala (35,4%), proizvodnjikancelarijskih mašina i računara (29,7%), proizvodnji ostalihproizvoda od nemetalnih minerala (25,4%), itd.U okviru glavnih industrijskih grupacija u KantonuSarajevo samo je energija zabilježila rast proizvodnje i tood 2,3%. Kod ostalih grupacija zabilježen je pad: kapitalniproizvodi (42,5%), trajni proizvodi za široku potrošnju(17,9%), netrajni proizvodi za široku potrošnju (9,9%) teintermedijarni proizvodi (0,8%).Proizvedeno 39 hiljada m³ šumskih sormenataProizvodnja šumskih sormenata u periodu I-IV 2012. godineu odnosu na is period prošle godine viša je za 14,7%,dok je prodaja viša za 12,5%. Tako je na području KantonaSarajevo proizvedeno 39 hiljada m³ šumskih sormenata,a prodano je 36 hiljada m³. Istovremeno na nivou FederacijeBiH proizvodnja u ovoj djelatnos je niža za 23,4% iiznosi 449 hiljada m³, dok je prodano ukupno 400 hiljadam³, odnosno 23% manje u odnosu na januar-april 2011.godine.Neznatan rast u građevinarstvuVrijednost izvršenih građevinskih radovau Federaciji BiH u periodu I-IV 2012.godine u odnosu na vrijednost iz istogperioda 2011. godine viša je za 0,6%.Izvršeno je ukupno 155 miliona KM odnosno41,7%, od ugovorene vrijednos.Na zgrade se odnosi 58,8% a na ostalegrađevine 41,2%.TrgovinaUkupan promet ostvaren u trgovini namalo, sa PDV-om, u periodu I-IV 2012.

godine na području Sarajevskog kantona, iznosio je 947miliona KM, što je više za 1,5% u odnosu na is period2011. godine. Na nivou Federacije BiH prihod od trgovinena malo iznosio je 2,1 milijardu KM i veći je za 5,6% odprihoda ostvarenog u periodu januar-april 2011. godine.Broj zaposlenih u trgovini u maju 2012. godineiznosio je 24.441, što je za 4,6% manje nego u istom mjesecu2011. godine. Inače, trgovina je djelatnost na koju otpadanajveći broj zaposlenih radnika u Kantonu Sarajevo(18,4% od ukupnog broja zaposlenih ili 35 % od zaposlenihu privredi KS).Najbrojniji turis iz HrvatskeBroj turista, koji su posjeli Kanton Sarajevo u prva če-ri mjeseca 2012. godine, iznosio je 65.123, što je za14,6% više u odnosu na I-IV 2011. godine. Registrovanibroj noćenja iznosio je 121.687, i veći je za 17,3%. Premastrukturi turista koji su posjeli Kanton Sarajevo na straneturiste otpada 72%, dok ostalih 28% čine turis iz Bosne iHercegovine. Među stranim turisma najbrojniji su oni iz:Hrvatske (17,6%), Turske (8,4%), Slovenije (7,7%), Srbije(5,8%) itd.Zaposlenost manja za 2,3%Broj zaposlenih lica u maju 2012. godine u Kantonu Sarajevoiznosio je 132.792 (JU SZZKS), što je za 2,3% manjenego u maju 2011. godine (u FBiH je u aprilu zabilježeno438.147 zaposlenih, odnosno 0,5% manje u odnosu naapril 2011. god).Na evidenciji 70.283 nezaposlenihBroj registrovanih nezaposlenih lica u maju 2012. godinina nivou Kantona Sarajevo, iznosio je 70.283, što je za1,5% više u odnosu na is mjesec prošle godine. U FBiH jezabilježeno 372.266 nezaposlenih lica, odnosno 1,9% višeu odnosu na maj 2011. godine. Stopa nezaposlenos u KSu maju 2012. godine iznosila je 34,6%.Rastu plaćeProsječna neto plaća u KS u aprilu 2012. godine iznosila je1.019,80 KM što je za 2,6% više u odnosu na april 2011.godine. Istovremeno na nivou Federacije BiH je prosječnaneto plaća iznosila 826,57 KM, što je više za 1,4% u odnosuna april 2011. godine.Rastu i cijeneGodišnja inflacija potrošačkih cijena u FBiH u maju 2012.godine iznosila je 2,3%. Rast potrošačkih cijena u maju2012. godine u odnosu na april iste godine, zabilježen jekod hrane i bezalkoholnih pića (0,4%), ostalih dobara iusluga (0,3%), stanovanja, vode,el.en i gasa (0,3%). Istovremeno,pad potrošačkih cijena za 1,5% zabilježen je kododjeće i obuće te 1,1% kod prijevoza.U odnosu na is mjesec (maj) 2011. godine, rastpotrošačkih cijena zabilježen je kod hrane i bezalkoholnihpića (1,3%), alkoholnih pića i duhana (10,6%), stanovanja,vode, el. en. i plina (10,3%), namještaja i kućanskihuređaja (1,0%), zdravstva (0,1%), prijevoza (3,4%), restorana(3,4%), rekreacije i kulture (1%) te ostalih dobara iusluga (1,3%).Nema mjesta opmizmuSa rezultama poslovanja koji su prezenrani, posebno saostvarenom dinamikom industrijske proizvodnje u KantonuSarajevo, ali i Federaciji BiH, nema mjesta opmizmu.Trend konstantnog pada industrijske proizvodnjeu Kantonu u periodu januar-maj 2012. godine u odnosuna is period prethodne godine od 7,9%, a u FederacijiBiH od 6,4%, nalaže donošenje urgentnih mjera. Komoraje predlagala i predlaže mjere koje se odnose, prije svega,na poboljšanje općih uvjeta poslovanja industrijskih preduzeća,ali i na donošenje konkretnih mjera, posebno usferi finansijske podrške za firme koje su, zbog vremena ukojem posluju, zapale u teškoće (najčešće nelikvidne zbognemogućnos naplate svojih potraživanja).Privredi Kantona Sarajevo i BiH potrebne su noveinvescije i kredi za realni sektor (evropske i svjetskebanke), a ne ponovno zaduženje kod MMF, kako bi se servisiralajavna potrošnja, uz neophodnu poreznu reformu.Razlog za odgovorniji odnos spram industrijskihkompanija leži u činjenici da prerađivačka industrija, kaodjelatnost, poslije trgovine, ima najveći procenat učešća uukupnom GDP-u Federacije BiH (cca 12%).Pored pada industrijske proizvodnje, zabrinjava ivisoka stopa nezaposlenos u KS od 34,6%. Problem sasve većim brojem nezaposlenih lica ima tendenciju daGlasnik3

Glasnikse mulplicira, jer je sve više ugašenih preduzeća (npr. u2011. g. u Kantonu je ugašeno 113, a do kraja maja tekućegodine 56 pravnih lica) iz kojih će se regrutova nova nezaposlenalica.Treba istaći da su strana ulaganja, kao i pokretanjejavnih radova, koja bi trebala znači i nova radna mjesta,nedovoljna, skoro zanemarljiva. Ovo će se, uz nestabilnupoličku situaciju, jako odrazi na stepen zapošljavanja imogućnos osnivanja novih firmi.U Budžetu KS nije planirana značajnija finansijskapodrška privrednim subjekma (posebno izvoznicima i firmamasa većim brojem zaposlenih). Zbog toga, privrednisubjek su sve više primorani da se obraćaju komercijalnimbankama za pomoć, a rigorozni uvje krediranjauču na konkurentnost domaćih proizvoda, što privrednikedovodi u još težu situaciju. Usljed toga, da bi zadržalekupce, odnosno pojeinile svoj proizvod i učinile ga konkurentnim,privrednici, najčešće, pribjegavaju otpuštanjuradnika. U ovakvim okolnosma teško da se može govorio novim radnim mjesma.Komora ulaže napore da sagleda realnost stanjai problemaku koja pra privredu Kantona i šire. Na osnovutoga, Komora, zajedno sa svojim članovima, konstantnoradi na prijedlozima mjera na poboljšanju ambijentaposlovanja, ovisno o potrebama i stanju u firmama.O tome redovno obavještava i organe vlas i javnost. Dosada je Komora dostavila resornim ministarstvima niz konkretnihprijedloga koje znače donošenje adekvatnog pravnogokvira na kantonalnom i federalnom nivou, zam nizmjera finansijske podrške privrednim subjekma u smisluodrživos i poboljšanja konkurentnos te održavanja likvidnosu vremenu recesije, kao i istaknum problemimana koje ukazuju strani investori (Bijela knjiga 2010/2011).Komora će i dalje naglašava da samo intenziviranjeindustrijske proizvodnje znači dinamičniji i profitabilnijiekonomski razvoj KS, jer Kanton Sarajevo za to imadovoljno uvjeta. Međum, da bi se to realiziralo, privredamora dobi konkretan smulans od vlas.Pored navedenog, neophodno je sačini novestrateške dokumente razvoja Kantona, s obzirom da dosadašnjestrategije razvoja nisu više kompabilne stanju naevropskoj sceni i svjetskoj ekonomiji.Dugoročna i srednjoročna strategija razvoja Kantonai šire mora bi sačinjena na temelju novih uslova usvjetskoj privredi i zahtjevima koje ona traži.Ukupan izvoz KS manji za čak 17,5%Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Kantona Sarajevo uperiodu januar-maj 2012. godine, ostvarena je u iznosu od1.706 miliona KM, što je za 0,3% manje nego u istom periodu2011. godine i što predstavlja blizu 1/3 ukupne spoljnotrgovinskerazmjene Federacije BiH (28,04%), odnosno18,61% spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom. Vodećipartneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni Kantona Sarajevoi dalje su Hrvatska, Njemačka i Slovenija.Ukupan izvoz je manji za čak 17,5% i iznosi 278miliona KM, što predstavlja 13,32% izvoza FBiH, odnosno8,89% izvoza ostvarenog u BiH.Ukupan uvoz u prvih pet mjeseci ove godine povećanje za 4,0% i iznosi 1.428 miliona KM, što je više odtrećine uvoza Federacije BiH (35,72%) i 23,65% uvoza zemlje.Za razliku od izvoznih rezultata, Kanton Sarajevo jena vodećoj poziciji po ostvarenoj vrijednos uvoza u odnosuna druge kantone u Federaciji BiH, za posmatrani period.Osvareni deficit iznosi 1.150 miliona KM, što predstavljapovećanje za 11,0% u odnosu na is period prošlegodine i čini 60,20% ukupnog deficita Federacije BiH, odnosno39,50% ostvarenog deficita u BiH.Stopa pokrivenos uvoza izvozom je i dalje na niskomnivou i iznosi svega 19,46%, u FBiH 52,2%, a u BiH51,7 %).I pored činjenice da je u proteklom periodu doš-4

lo do smanjenja ukupne industrijske proizvodnje, pa čaki izvođenja invescionih radova u inostranstvu (situacijasa Libijom), kao i toga da je nastavljena globalna kriza usvijetu, koja ima itekakvog ucaja na domaću ekonomiju,potrebno je i ovom prilikom posebno ponovo istaći i slijedeće:Ipak najveću prepreku povećanju izvoznih akvnoskako prema zemljama EU isto tako prema zemljamasa kojima imamo zaključen CEFTA-2006 Sporazum, odnosese na necarinske barijere.Poznato je da BiH nikome ne pravi takve vrste barijera,ali je suočena s njima na tržišma prije svega susjednihdržava, Srbije i Hrvatske. Privrednici tvrde, da suza većinu barijera odgovorne naše nadležne vlas, a prijesvega Vijeće ministara i Ministarstvo vanjske trgovinei ekonomskih odnosa, koje kasne s uspostavom odgovarajućegmeđunarodno prepoznatog sistema cerficiranjabh. proizvoda koji bi omogućio trajno prevladavanje hbarijera.U više navrata domaći privrednici su iznosili i iznosebrojne probleme sa kojima se suočavaju prilikom pribavljanjadokumentacije pri izvozu/uvozu, a koji se mogusvrsta u kategoriju necarinskih i drugih tehničkih barijera.Ukratko, svodi se na sljedeće:• veliki broj traženih dokumenata,• visoke cijene usluge ocjenjivanja usaglašenosProblemi kod carinske službe na graničnom prelazu:• problemi sa veterinarskom inspekcijom,• problem dokazivanja porijekla sirovina kod carinskihorganaProblemi u vezi sa ocjenom usaglašenos za proizvode kojise izvoze:• izvještaj o kontrolisanju,• nedostatak informacija o orgranima koji se bave uslugamaocjenjivanja usaglašenos (veterinarska inspekcijanema is odnos prema određenim vrstama robekao inspekcije EU),• problem kod priznavanja dokumenta sa ocjenomusaglašenos od akreditovane organizacije za ocjenjivanjeusaglašenos (priznaje se naš izvještaj, ali robaulazi u proceduru ponovne kontrole da bi se potvrdionalaz koji pra robu).Nelojalna konkurencija:• favorizovanje pojedinih firmi od strane državnih organa,• neregularnost u postupku javnih nabavki,• subvencije koje imaju susjedne države čime imaju nižecijene.Privreda Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevoi dalje se suočavaju sa velikim problemima zbog primjenenecarinskih i drugih barijera od susjednih zemalja. Najvećeprepreke ispoljavaju se u postupku carinjenja i odobravanjaplasmana na ciljno tržište, zam već pomenutenecarinske barijere formalno-tehničkog karaktera kojimase otežava izvoz, posebno industrijskih i poljoprivredno--prehrambenih proizvoda. Ove prepreke će se posebnopojača ulaskom Hrvatske u EU naredne godine.Tu je i problem malog broja carinskih prelaza izBiH prema Hrvatskoj, što će dodatno otežava izvoz domaćihproizvoda, kako u Hrvatsku tako i u EU i svijet, kao ismanji cjenovnu konkurentnost na stranim tržišma.Posmatrajući ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenuBosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine iKantona Sarajevo, mogu se uoči sljedeće karakteriske:• da je izvoz bh. proizvoda prisutan na relavno malombroju tržišta (privreda KS izvozi u 55 zemalja svijeta, aistovremeno je uvozila iz 103 zemlje);• u strukturi izvoza najveći dio odnosi se na unutrašnjuobradu (lohn) poslovi – 51% ukupnog izvoza BiH,a zam na bazne metale, hemijsko-industrijsku robu,neprerađeno drvo, itd., a uvozi se roba sa visokimučešćem dodane vrijednos. U Komori često naglašavajuda je ovakvo stanje neodrživo na duži rok i državamora sistemski i smulavnim mjerama podscaproizvođača za veću proizvodnju i izvoz proizvoda višihfaza privrede;• zbog nedostatka kvalitetnih proizvoda viših faza preradeza izvoz, neizgrađene državne infrastrukture zaanalizu usklađenos kvaliteta i sigurnos proizvoda sameđunarodnim standardima (laboratorij za ispivanjei kalibraciju, jela za inspekcije i cerficiranje, i dr.),nedostatka tehničkih propisa o procedurama ocjeneusklađenos, i dr., Bosna i Hercegovina nije adekvatnoiskorisla preferencijale za proizvode porijeklom izBosne i Hercegovine po osnovu niza potpisanih sporazumai ugovora;Bosna i Hercegovina je nespremna za borbu pro-v ovih prepreka, nema dovoljno instucija koje bi donosiletehničke propise za industrijske proizvode, ne postojicentralni i odgovoran organ koji će donosi legislavu nikriterije o ispunjavanju uslova o sigurnos proizvoda.Komora insisra da se vrše sezonske zabrane uvozapojedinih poljoprivrenih proizvoda, a posebno onihvrsta sezonskog voća i povrća, koji se u značajnijim količinamaproizvode u našoj zemlji.Na svim sastancima poslovnog sektora se dajuprimjedbe na rad instucionalnih organa u BiH. Kontrolauvoznih proizvoda prilikom carinjenja je slaba ili nikakva,kao i kasnije kontrole prilikom prodaje.Također, potrebno je pokrenu hitne mjere u KantonuSarajevo na smanjenju uvoza koji je dosgao vrijednostod skoro 1,5 milijardu KM, kroz povećanje plasmanadomaćih proizvoda na domaćem tržištu.Posebno treba naglasi da je kako u 2011. godini,tako i za posmatrani period I-V 2012.godine, u KantonSarajevo uvezena značajna količina proizvoda koji bi se veomauspješno mogli proizvodi u Kantonu Sarajevo, kaošto su mlijeko i mliječni proizvodi (18,4 mil. KM), meso imesne prerađevine (24,2 mil. KM ), duhan i prerađevineod duhana (23,7 mil. KM), piće (23,7 mil. KM), farmaceutskiproizvodi (47,0 mil. KM) i sl.Ovo upućuje na potrebu da se navedenim pitanjimaposve posebna pažnja i da državni organi svih nivoahitno djeluju na prevazilaženju uočenih problema, shodnopripadajućoj nadležnos.Glasnik5

Primjedbe, prijedlozi i sugesjeIzmjene i dopuneZakona okomunalnim taksamaPodržavajući usklađivanje postojećeg Zakona sa PresudomUstavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, iakose radi o manjim izmjenama, članovi Privredne komoreKantona Sarajevo su uzeli učešće u javnoj raspravi o Nacrtuzakona o izmjenama i dopunama zakona o komunalnimtaksama.Vladi Kantona Sarajevo dostavili smo sljedećeprimjedbe, prijedloge i sugesje Privredne komore KantonaSarajevo.Osnovna primjedba privrednika odnosi se na činjenicuda u domaćem zakonodavstvu, prilikom donošenjazakona i drugih propisa, iz bilo koje djelatnos, veliki problempredstavlja neusaglašenost dah zakonskih rješenja sdrugim propisima. Takav slučaj je i sa Nacrtom zakona oizmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama,koji nije u skladu sa pojedinim tačkama Odluke o uslovimai načinu obavljanja mjenjačkih poslova, kao i Zakonom oCentralnoj banci BiH.Nacrtu zakona, u članu 6. pod tačkom 51. mjenjačnice,umanji iznos naknade.U Nacrtu zakona predložena je taksa za mjenjačniceu visini od 1.000,00 KM, što je za mjenjačnice neprihvatljivo.Prema tački VIII. Odluke o uslovima i načinuobavljanja mjenjačkih poslova („Službene novine FBiH”,broj: 58/10) provizija i druge naknade za mjenjačke poslovene mogu bi veće od iznosa koji je propisan Zakonomo Centralnoj banci BiH („Službeni glasnik BiH”, broj1/97 i 29/02), kojim je uređeno da maksimalna provizijane može bi veća od 1%.Član 7. stav 2. Zakona o Centralnoj banci glasi:“2. Komercijalne banke i druge ovlaštene finansijske instucijeu Bosni i Hercegovini na zahtjev kupuju i prodajukonverbilnu marku za euro, bez ograničenja i po kursuodređenom u članu 32. ovog zakona. Maksimum njihoveprovizije, taksi i drugih naplata za ovakve transakcije nemože iznosi više od 1%.”Oblast posredovanja u osiguranju razvrsta podposeban Tarifni broj i predvidje maksimum za sjedište,filijale i izdvojene dijelove prilagođene trenutnom obimuposlova i finansijskoj mogućnos posrednika. Prijedlog:maksimalna obaveza posrednika za ove namjene mogla biiznosi: do 600,00 KM za sjedište, 200,00 KM za filijalu i50,00 KM za izdvojeni dio.Djelatnost posrednika u osiguranju je propisanaZakonom o posredovanju u privatnom osiguranju (Službenenovine Federacije BiH broj 22/05). PredloženimNacrtom, a i ranijim odredbama, Zakona o komunalnimtaksama Kantona Sarajevo, posredovanje u osiguranju jerazvrstano u grupu sa društvima za osiguranje i reosiguranje,jer je Tarifnim brojem 1. propisano:Tačka 17. “Iz oblas osiguranja i reosiguranjai posredovanja u osiguranju i reosiguranju (sjedište)10.000,00 KM“Tačka 18. „Iz oblas osiguranja i reosiguranja i posredovanjau osiguranju i reosiguranju (filijala) 2.000,00KM“Tačka 19. „Iz oblas osiguranja i reosiguranja i posredovanjau osiguranju i reosiguranju (izdvojeni) 500,00KM“Djelatnost posredovanja u osiguranju po ukupnomgodišnjem obimu posla (prihoda), a me i dobi,apsolutno nije moguće poredi sa djelatnošću osiguravajućihdruštava. Osiguravajuća društva, uglavnom, ostvarujuznačajnu dobit na godišnjem nivou, a godišnji poreljovih društava (fakturisana premija) mjeri se u milionskimiznosima. Suprotno ovom, posredovanje u osiguranju nateritoriji Bosne i Hercegovine je nova djelatnost, koja jejoš uvijek nerazvijena zbog stanja na tržištu. Ujedno posredniciu osiguranju ostvaruju svoj prihod temeljem provizijepo osnovu naplaćene premije osiguranja u kojoj suposredovali. To znači, da posrednici u BiH gotovo nikadaneće bi u mogućnos ima provizijski prihod od npr. KM60.000.000,00 iz jednostavnog razloga što klijen, odnosnoosiguranici, trebaju prvo upla premiju osiguranja ukojoj je posrednik posredovao, da bi posrednik tek ondafakturirao svoj provizijski prihod koji je u prosjeku 15% odnaplaćene premije osiguranja. Nametanje tako visokih komunalnihtaksi za ovu djelatnost samo će ubrza gašenjepostojećih posrednika u osiguranju, bilo brokerskih društavaili zastupnika. Iz ovog razloga razvrstavanje posrednikau osiguranju u istu kategoriju sa društvima za osiguranjei reosiguranje i obavezivanje na plaćanje komunalnih taksinije primjereno i krajnje je nepravično. Stoga, predlaže seda se oblast posredovanja u osiguranju izmjenama Zakonao komunalnim taksama razvrsta pod poseban Tarifnibroj i predviđeni maksimum za sjedište, filijale i izdvojenedijelove prilagodi trenutnom obimu poslova i finansijskojmogućnos posrednika.Nadamo se da će ovi prijedlozi Privredne komoreKantona Sarajevo bi uvaženi.Glasnik7

Osnovni finansijski pokazatelji poslovanja privredeKantona Sarajevo 2008-2011Tabelarni pregledi sa osnovnim podacima o poslovanju privrede u periodu 2008-2011. godine, jasno ukazuju kakve jesve posljedice prouzrokovala četvorogodišnja globalna kriza i recesija na privredu Kantona i njene finansijske efekteposlovanja u kontekstu inflacije i ostvarenog realnog rasta.Naime, iz godine u godinu sve je manje privrednih subjekata koje je predalo svoj bilans poslovanja Poreskojupravi Kantona (pad po ø stopi od 3,1%). Jedan od razloga je svakako indiferentnost jednog manjeg broja firmi spramzakonske obaveze za predaju bilansa poslovanja (podatak iz PU Kantona), ali je najveći razlog sve više ugašenih firmi.One koje su poslovale u pomenutom periodu, njih 3.815, ostvarile su u prosjeku pad prihoda po stopi od 1,7%sa nešto nižim padom rashoda (ø 1,1%).Posebno zabrinjavaju ostvareni trendovi neo dobi, koja je, u vremenu od pojave krize do kraja 2011.godine,ostvarila pad od 6,8%, dok su istovremeno gubici u poslovanju imali intenzivan rast (ø7,7%). Kada se govori o gubicima,neophodno je istaći i zabrinjavajući trend rasta gubitaka iznad visine kapitala subjekata po stopi od 14,6%.Spram naprijed analiziranih podataka, koje su ostvarile firme u KS u analiziranom periodu, ne čudi i podatakda je ostvaren i pad prosječnog broja zaposlenih radnika prema sama rada (ø-4,3%), koji najilustravnije pokazujekoliko je smanjena poslovna akvnost u privrednim subjekma, odnosno, da su sklopljeni ugovori bili takvog obima dasu zahjevali smanjeni broj radnika za realizaciju ish.- u milionima KMPokazatelji / godina 2008 2009 2010 2011index2011/2010ø2011/2008Broj obrađenih godišnjih obračuna 4.190 4.224 4.190 3.815 91,1 -3,11 Ukupan prihod 13.650 11.991 12.143 12.959 106,7 -1,72 Ukupni rashodi 13.325 11.814 12.036 12.877 107,0 -1,13 Neo dobit za period 589 546 473 477 100,8 -6,84 Gubitak za period 314 413 369 393 106,4 7,75 Akumulirana dobit 2.419 2.1731618 111,7 -6 Akumulirani gubitak 2.041 946 18 18 100,8 -7 Gubitak iznad visine kapitala 216 256 305 325 106,5 14,68 Prosječan br.zapos.po sama rada 77.716 73.154 67.478 68.092100,9-4,3Glasnik8Kada su u pitanju procen učešćaprivrednih djelatnos u finansijskim rezulta-ma ukupne privrede KS, uočava se da su tridjelatnos (trgovina, prerađivačka industrijai saobraćaj i veze), i pored krize, zadržalesvoje dosadašnje pozicije. I dalje zauzimajuprva tri mjesta po prihodu, rashodu i neodobi,ali nažalost i po gubicima iz tekućegposlovanja.Važno je istaći da je na kraju 2011.godine najviša akumulirana dobit u privrediKS zabilježena u saobraćaju i vezama čijeučešće iznosi 74,5% (prerađivačka industrijaučestvuje sa 19,9%, što nije zanemarljivo uodnosu na druge djelatnos, čija se akumuliranadobit do kraja 2011. godine, usljed vrloteških uvjeta poslovanja, potpuno „istopila“).

Zeleno poduzetništvo naplaninama neiskorišteni resurs:Nedostaju inovavne idejeOdrživi planinski razvoj baziran narazvoju zelene ekonomije bio je u fokusuovogodišnje "Rio +20" konferencijeu Rio De Janeiru.U izvještaju BiH za ovu UNkonferenciju o održivom razvoju, navodise da su planine važan izvor vitalnihusluga ekosistema i imaju značajnuulogu u gospodarskom razvoju,zaš okoliša, ekološkoj održivos iljudskom blagostanju.Ipak, iako za razvoj zelenogpoduzetništva u BiH postoji velikašansa, posebno na planinskim područjima(koje čini 42 posto od ukupnogprostora naše zemlje), izvještaj ostanju u toj oblas koji je radio Centarza okolišno održivi razvoj, pokazaoje da je glavna prepreka njegovomrazvoju nedostatak znanja i incijave.To se posebno odnosi na zakonske i financijskeinstrumente, koji bi ubrzalirazvoj zelenog poduzetništva."I dok se sa jedne strane investorisuočavaju sa brojnim pravnimi birokratskim preprekama kodzapočinjanja biznisa, bez adekvatnihfinancijskih pocaja, s druge stanezemlja obiluje prirodnim resursimai ogromnim potencijalom koji bi poduzetnicisa inovavnim idejamamogli i trebali iskoris", navedeno jeu izvještaju.U njemu se isče i to daopredjeljenje u budućem razdobljutreba bi na pocanju razvoja zeleneekonomije kroz unaprjeđenje pravnog,strateškog i finansijskog okvira,koji će kreira povoljno okruženje zarazvoj zelenih poduzetnika i na taj načindoprinije, između ostalog, i održivomrazvoju planinskih ekosistema.Jedan od načina je i pocanjerazvoja istraživanja planinskih područja,intervencije u polike i postojećestrategije razvoja poduzetništva,povećanje protoka informacija sa višihprema nižim razinama vlas i zajedničke,strategija prema maksimalnomkorištenju EU fondova za razvojzelenog poduzetništva.Potrebno je i širenje informacijao zelenom poduzetništvu. Potrebnaje i razmjena znanja sa stručnjacima/poduzetnicimaiz zemalja EU. Stavinaglasak na korištenje benchmarkingai razmjenu najbolje prakse, jerse jasna dodana vrijednost dobiva odučenja iz tuđih iskustava.Inače, zelena ekonomija sedefinira kao ona koja efikasno korisprirodne resurse i ekosistemske usluge,socijalno je inkluzivna, energetskije efikasna i značajno smanjuje okolišnerizike. Kako Bosna i Hercegovinanastoji posta članica EU, to su Europskastrateška opredjeljenja vodiljaza naše ciljeve i buduća posgnuća uodrživom razvoju.Podsjemo, na konferencijiu Rio De Janeiru prisustvovalo jeviše od 100 šefova država i delegacija,preko suću parlamentaraca, gradonačelnika,predstavnika lokalnihsamouprava, predstavnika UN, kao ipredstavnici civilnog društva iz cijelogsvijeta.Projekt pripreme Bosne i Hercegovineza sudjelovanje na UN Konferencijio održivom razvoju „Rio+20„realiziran je u suradnji Ministarstvavanjske trgovine i ekonomskih odnosaBiH i United Naons EnvironmentProgramme (UNEP).(eKapija)Šipad Export-Import:Privazira se državni kapitalvrijedan osam miliona KMDržavni kapital vrijedan preko osammiliona KM u preduzeću Šipad Export-Importprodavat će se metodomneposredne pogodbe, a rok za dostavljanjepismenih ponuda otvoren jedo 31. avgusta ove godine.Agencija za privazaciju FederacijeBiH ovaj put uvela je novinu,pa je osim javnog poziva objavljen ipromovni materijal kompanije u kojemse navode finansijski pokazatelji iresursi kompanije, te razlozi zbog kojihse ispla invesra u preduzeće.Ova sarajevska kompanija satradicijom dugom sto godina, bavi sevanjskom trgovinom i inžinjeringom,a najviše uspjeha imali su u oblasšumarstva i drvne industrije. Posjedujudugogodišnje iskustvo u izvozurezane građe, bukve i čenara, poluproizvodakao što su namještaj, pločeod punog drveta i šper ploče, furnirparket, brodski pod, ambalaža.Šipad je pružao usluge inžinjeringau inostranstvu, od projektovanjamaterijala i opreme, konsalngai vođenja izgradnje objekata, prekoizvođenja radova, ugradnje opreme.Proizvodima napravljenim u Šipadovimfabrikama opremali su se ugos-teljski, turisčki, obrazovni, zdravstveni,rekreavni, poslovni i sportskiobjek. Šipad se također bavio i zastupanjemino firmi na tržištu BiH.Država je većinski vlasnik Šipada,te njen udio iznosi 66, 5673 posto.Preostali dio kapitala od 33,4327posto drži 664 sitnih dioničara, koječine sadašnji i bivši radnici, pravnalica i fondovi.Preduzeće ima 25 zaposlenih,a ukupni prihodi sa 3,8 miliona KM u2008. godini pali su na 522.689 KMprošle godine. Šansa za investore jesmanjenje troškova, pokretanje osnovnedjelatnost, bolje iskorištenjepostojeće imovine te poslovni prostorina atrakvnim lokacijama.Glasnik9

Okrugli stolKonkurentnost poljoprivredno-prehrambenogi turisčkog sektora BiH i Crne GoreJačanje markeng partnerstva, dogovor o brand pozicioniranju, konnuiran rad na promociji regiona kao desnacijei pokretanje kampanje usmjerene na jačanje svijes o regionu kao desnaciji privlačnoj za posjeoce.Glasnik10U okviru projekta koji finansira EU ”Razvojturisčkog inerera u prekograničnoj oblas izmeđuBiH i Crne Gore”, u Privrednoj komori Kantona Sarajevo19. juna 2012. godine održan je okrugli stolposvećen konkurentnos poljoprivredno-prehrambenogi turisčkog sektora.„Cilj ovog okruglog stola je povezivanjefirmi iz prehrambenog i turisčkog sektora u BiH iCrnoj Gori kako bi došlo do međusobnog povećanjaizvozno-uvoznih akvnos, transfera znanja i tehnologijau pograničnom području između ove dvijezemlje”, naglasio je u svom uvodnom obraćanju voditeljprojekta mr. Esad Ibišević, direktor Centra zaevropske integracije i poslove sa inozemstvom Privrednekomore Kantona Sarajevo.Inerer polazi iz općine Stari Grad, zamide kroz Konjic, Jablanicu, Mostar, Čapljinu, Stolac iTrebinje u BiH, i nastavlja kroz Nikšić, Kotor, HercegNovi i Tivat u Crnoj Gori. Zajedničke vrijednos svihopćina na inereru su prije svega, burna historijasvih gradova, brojni vjerski objek, hanovi i karavansaraji, susret orijentalne i austrougarske arhitekture,instucije kulture, stari mostovi, tvrđave, nekropolesrednjovjekovnih stećaka, kao i izuzetno povoljniuvje za razvoj seoskog turizma, raing, planinarenje,cikloturizam i brojne druge prednos koje ovopodručje čine konkurentnim.Prema riječima Sulejmana Selimovića, kooridinatoraiz Privredne komore Kantona Sarajevo,među pokazateljima uspjeha projekta biće broj ikvalitet ostvarenih veza među privrednicima i pokretanjenovih ideja.S obzirom da konkurentnost i atrakvnostturisčkih proizvoda, učešće sektora turizma u GDP--u, kao i nivo zaposlenos u ovoj djelatnos nisuna zadovoljavajućemnivou,od velikog jeznačaja idenfikovanjenacionalnihturisčkihpotencijalai performansi,kao i kreiranjei promovisanjezajedničke turisčkeponudeprekograničnogpodručja izmeđuBiH i CrneProjekat “Razvoj turisčkoginerera u prekograničnoj oblasizmeđu Bosne i Hercegovinei Crne Gore” zajedničkiprovode Privredna komoraKantona Sarajevo i Montenegrobiznis alijansa realizira, afinansira Evropska unija u okviruprogramske linije “Programprekogranične saradnje BiH -Crna Gora, IPA - komponenta II”.Gore. To je prije svega, smatra Selimović, mogućeučini uspostavom turisčkog inerera, promocijomodrživog razvoja pogranične oblas s ciljemsmulacije privrede, tj. turizma i poljoprivredno--prehrambenog sektora, smanjenjem izolovanos ipromovisanjem turisčke ponude.Jedna od preporuka ovog skupa je da se štoprije koncentrišu napori na stvaranju novih vrijednosu prekograničnom području BiH i CG. Neke odmjera kako da se to posgne, a koje su predložiliučesnici okruglog stola, su, između ostalog, i jačanjemarkeng partnerstva, dogovor o brand pozicioniranju,konnuiran rad na promociji regiona kao des-nacije i pokretanje kampanje (sa partnerima) usmjerenena jačanje svijes o regionu kao desnacijiprivlačnoj za posjeoce.www.inereri.com

Sigurnost hrane, zašta potrošača i konkurentnostU Komori svečano otvoren Centar za sigurnost hrane u BiHU sklopu projekta „Stručna izvrsnost kojom se osiguravasigurnost hrane, zašta potrošača i konkurentnost na ZapadnomBalkanu“ u Privrednoj komori Kantona Sarajevo15. juna 2012. godine svečano je otvoren Centar za sigurnosthrane u BiH.Ovom prilikom, prisutnima su se obrali prof. dr.Faruk Čaklovica, rektor Univerziteta u Sarajevu, KemalGrebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo,Sonja Zavrl, liderica projekta iz Slovenskog instuta za kvaliteti mjeriteljstvo, treneri HACCP škole Aleksandra Krumpaki prof. Vladimir Mihoković.Model mreže centara za sigurnost hrane razvijenje u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Srbiji uspostavljanjemnacionalnih Centara za sigurnost hrane/HACCP škole.Centri za sigurnost hrane povezuju različite interesne grupena nacionalnom nivou, te ih povezuju sa sličnim stručnimcentrima i školama na međunarodnom nivou. Kakoto isču organizatori, ovakva saradnja pridonosi općenitosigurnos hrane u cijelom lancu, od farme do stola.Glavne akvnos Centra za sigurnost hrane i HAC-CP škole bit će usmjerene na stručno obrazovanje i osposobljavanjeza sigurnost hrane, potvrdu o znanju „dokazprofesionalnos“, savjetovanje, umrežavanje, scanje novihvrijednos razmjenom znanja i vješna, organizovanjeskupova i podučavanje (domaće i međunarodno).Prilikom otvaranja Centra za sigurnost hrane iHACCP škole u Sarajevu upriličena je i svečana dodjelacerfikata za 20 polaznika prve HACCP škole održane uBiH pod nazivom „Zdrava hrana za sve“, a koja je takođerorganizirana kao jedna od akvnos u okviru pomenutogprojekta. Diplome su uručili Sonja Zavrl i koordinatorica naprojektu iz BiH Rusmira Mandić.Učesnici koji su uspješno završili obuku dobili sumeđunarodno prizna cerfikat kao dokaz profesionalnosi bit će akvno uključeni u dalje akvnos projekta,kao i u radu samog Centra za sigurnost hrane. Lista stručnjakabit će objavljena i na web-stranici projekta www.haccp-org.eu/Prema ocjenama predavača, polaznici škole„Zdrava hrana za sve“ iz Bosne i Hercegovine su pokazalizavidno znanje i posgli izvanredne rezultate na ispitu, a isama organizacija škole je dobila sve pohvale.Privredna komora Kantona Sarajevo je partner urealizaciji pomenutog projekta. Nosilac projekta je Slovenskiinstut za kvalitet i mjeriteljstvo – SIQ, a ostalipartneri su: Instut za aplikavnu biotehnologiju MurskaSobota, Instut za hranu iz Braslave, Evropski regionalniokvir za saradnju (ERFC) iz Grčke, HUMANOPOLIS - Fondacijaza edukaciju i razvoj iz Makedonije i Regionalna privrednakomora Leskovac.Na kraju ove svečanos organizatori su upuli posebneriječi zahvale Evropskoj komisiji koja je prepoznalaznačaj i ulogu pitanja koja su trerana ovim projektom,te pružila značajnu finansijsku podršku za njegovu realizaciju.GlasnikNajbolji polaznici iz Bosne i Hercegovine11

Novo pologudište, novi seminariTUMAČENJE NOVOG ZAKONA O RADURadno zakonodavstvo uglavnom je usklađeno sa KonvencijamaMOR-a i međunarodnim radnim standardima.Međum, u praksi i dalje ima određenih nejasnoća i nedoumicau primjeni nekih instuta postojećeg Zakona oradu.Seminar je namijenjen kako predstavnicima poslodavaca,tako i predstavnicima zaposlenika, odnosnosindikata, a s ciljem upotpunjavanja njihovih znanja iz oveoblas. Također, akvno učešće učesnika radionice ukazatće na probleme i dileme u praksi kada je u pitanjuprovođenje ovih instuta, što će svakako koris prilikomizrade novog Zakona o radu.Predavač: Džana Kadribegović. dipl.iur. Federalno Ministarstvoza rad i socijalnu poliku.Program seminara:• Zaključivanje ugovora o radu sa posebnim osvrtom navrijeme njegovog trajanja (radni odnos na neodređenoi određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnimvremenom, razmatranje primjera ugovora o radu);• Šta se sve može ugovori između poslodavca i zaposlenikaprema zakonskim rješenjima?• Prestanak ugovora o radu sa posebnim osvrtom na otkazugovora o radu;• Kolekvno pregovaranje i zaključivanje kolekvnihugovora (nivoi kolekvnog pregovaranja, partneri ukolekvnom pregovaranju, sadržaj kolekvnih ugovora,teškoće u provođenju ish i dr.);• Plaće i naknade plaće na osnovu zakona i kolekvnogugovora;• Pitanja i odgovori učesnika.i ponuđač takve saradnje, te kao partner koji ugovornodefinira vrste i obim poslova ili usluga koje namjerava prenijena privatni sektor i koji obavljanje javnih poslovanudi privatnom sektoru. Privatni sektor se javlja kao partnerkoji potražuje takvu uslugu, saradnju, ukoliko možeostvari poslovni interes (profit) i koji je dužan kvalitetnoizvršava ugovorno dobivene i definisane poslove. U navedenomkontekstu cilj seminara je instruira polaznikeda ovladaju alama za javno-privatno partnerstvo na određenimnivoima vlas.Predavač: dr. Mirsad Kikanović, ekspert za fiskalni sistemSadržaj seminara:• Zašto javno-privatna partnerstva• Koji su glavni oblici uspješnog partnerstvao Kako obično počinje javno-privatno partnerstvoo Kapitalni ciljevi javno-privatnog partnerstvao Podržavajuća okolina javno-privatnog partnerstva(pravni okvir, regulatorni okvir i poličko okruženje)o Prihvaćanje javno-privatnog partnerstvao Kredibilitet i transparenost• Faktori koji doprinose trajnom partnerstvuo Uključivanje resursao Razvoj kapacitetao Uloge i odgovornosto Vrijeme trajanja javno-privatnog partnerstvao Društvena odgovornostTermin seminara: 27. septembarTermin seminara: 17. septembarJAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVOSeminar je namijenjen djelatnicima u onim kompanijamakoje po prirodi imaju javno-privatni odnos sa društvenomzajednicom, na svim razinama organizacionog ustrojstva.Cilj seminara: Upozna učesnike sa pravilima iprincipima na kojima počiva savremeni odnos izmeđujavnog i privatnog sektora, kroz zajedničko, korporavnodjelovanje javnog sektora sa privatnim sektorom u proizvodnjijavnih proizvoda ili pružanja javnih usluga. Ciljjavno-privatnog partnerstva je ekonomičnija, djelotovornijai učinkovija (uspješnija) proizvodnja javnih proizvodaili usluga u odnosu na tradicionalni način pružanja javnihusluga.Javno-privatno partnerstvo može se opisa kaokooperacija između javnog i privatnog sektora na područjuplaniranja, proizvodnje, finansiranja, poslovanja ili naplatejavnih poslova. Javni sektor se javlja kao proizvođačGlasnik13

Brandiranje “100 najvećihu privredi” BiH Poslovnih novinaKo je Emerik?Glasnik14Emerik je brand nastao ovog proljeća u mostarskoj agencijiSMART/Raguž & Barbarić design. On je personifikacijauspješnos na naš, domaći način. Ove godine Projekat ‘100najvećih u privredi’ Bosne i Hercegovine Poslovnih novinaslavi 25. rođendan i uzeo je ime Emerik inspirisan jednimod velikih bh. managera. To ga čini donekle specifičnim, jerje nekako uobičajeno da brand dobije ime nakon rođenja.Naš junak je to učinio tek navršivši četvrt stoljeća života,sprijateljio se s mnogim uspješnijim privrednicima cijelezemlje, družeći se s njima i dodjeljujući im nagradu ‘100najvećih u privredi’ uz pokroviteljstvo Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore, sa kojom Privredna štampa –Poslovne novine ima partnerski odnos.Obilježavajući dvadesetpetogodišnji jubilej ‘100najvećih u privredi” Privredna štampa se odlučila za“brand zrelos”. Sa mostarskom dizajn agencijom SMARTdogovorena je izrada design novog verbalnog i vizualnogidenteta za renomiranu nagradu ‘100 najvećih u privredi’BiH. Procjenjujući markenške zahtjeve, naš dizajn mklijentu je predložio ambiciozni plan, nadam se da bez pretjerivanjamogu ustvrdi, postavljanja novih kriterija bh.brandinga. Naime, smatrali smo da nagrada ovakvog ugledamora posći dizajn na državnom nivou. Ukratko, “zabrinutom”klijentu obećali smo ponudi nemoguće, što nami nije bilo osobito teško. U dizajnu “nemoguće” ne postoji.…Sušna svakog dizajna jeste ideja. U procesu stvaranjaautor će je dosegnu samo u slučaju da probleme marke-nga gleda drugačijim očima. Samo na taj način moći ćeuoči pozivne odlike tamo gdje ih “obične” oči ne vide.Prva zamka u koju upadnu mnogi kreavci (ali ne i dizajneri)jeste da pokušaju pronaći isključivo estetsko rješenjekoje movira na općem planu. Kako je esteka tek jedanod mnogobrojnih dizajn parametara, jasno je da kao ishodimamo površne i sladunjave koncepcije koje se ne mogupribliži sušni. A dobar brand mora, pored dopadljivos,bi funkcionalan, prezenra prirodu proizvoda i usluge.Ako country branding Japana ima osnovicu u crvenomkrugu, Canade u javoru, Hrvatska ima kockicu..., što todobroga mi imamo. ŽUTI TROKUT! To je potentno izražajnosredstvo čak i originalno. Gotovo ga nitko ne koris, analazi nam se na zastavi. Naša, već više puta pomenuta,javnost je gotovo ravnodušna prema njemu, pa je, prematome, odlična osnovica za vrhunski dizajn. Iz jednostavnograzloga da ga uvijek markenški (dakle sustavno) možemoprikaza u pozivnim situacijama i općem kontekstu.BiH trokut može bi privlačan. To je kvalitet, a predodžbao kvalitetu osnovni je preduvjet da bi nešto uopće bilobrand...A dizajn branda ne može postoja bez klijenta kojemje potreban. 100 najvećih nisu bilo gdje. Oni su tu uBiH. Oni su naš klijent. Domaća javnost i tržište su klijentnama dizajnerima i tu priliku, koju su nam upriličili našiprijatelji iz Privredne štampe, nismo željeli prokocka, boljerečeno, protrougla.Naziv i zaštoTo je dizajn verbalnog identeta. Meni je ime Miro, i too meni ne govori ništa. Dali su mi ga roditelji, jer im sesviđalo i na prvi pogled se vidi da nisu bili dizajneri. Ukolikose oslonite na takvo, neadekvatno ime, gotovo ćeteući u zabludu o mom karakteru. To je kreacija verbalnogidenteta. Ona se bavi samo estekom, ne ulazi u sušnu.Kreaciji nikada ne vjerujte - dizajnu možda i možete.Proces dizajna verbalnog identeta, kao početakprocesa dizajniranja branda, mora ponudi rješenje narazini općeg, uvažavajući posebnos. Mnogi “kreavci”skloni su suprotnom, “rješavajući” pojedinačne problemeuz uvažavanje općeg. Ali, to su, ipak, kreavci, a mi ovdjegovorimo o dizajnerima. A dizajn, bez obzira na to kako gashvatamo i definiramo, odlazi od “kreavne esteke”, iakomu nije nevažna. Dizajn parametri, kojima dajemo najvećiznačaj u procesu dizajniranja, u prvom redu su movacijai funkcionalnost. Ukoliko smo dovoljno dobri uspjećemouravnoteži ove dvije odlike svakog dobrog dizajna branda.U našem slučaju, ‘100 najvećih’, mladić je trebao dobiime koje se dopada (movira) i ta i babi, didu i djedu,baki i neni, stricu i amidži i ujaku i dajidži..., čak i uncleu……Odlučili smo razmotri tko su najveći u BiH: Kralj Tvrtko,jedan od najmoćnijih europskih vladara u svoje vrijeme,Mak Dizdar, jedan od najvećih europskih pjesnika XX stoljeća,naši nobelovci Ivo Andrić i Vladimir Prelog, Ivan Osimili Dušan Bajević, veliki sportaši i treneri, Mirza Delibašić,jedan od najvećih svjetskih košarkaša amatera, oskarovciiz Bileće Karl Malden (Đorđe Sekulović) i Dušan Vukoćitd. Kako mi tražimo ime za nagradu privrednicima i managerima,spomenućemo i jednog od najvećih iz ove oblas.Zvao se Emerik Blum i inspirisao je ime ove nagrade.Trokut je lijep i to je dobra esteka. Isto tako, ifunkcionalan je, jer naša država ima oblik trokuta. Funkcionalnost(prezentavnost) potcrtava i činjenica da u njoj

žive tri konstuvna naroda, štuju se tri velike religije.Trokut ima odličnu funkcionalnost, uostalom nalazi se i nazastavi. Trokut movira pozivno, osobito ako je žut? Nadamose da je tako. Osjetljivi trenutak dopadanja ili nedopadanjaosobito je važan. Nismo nezadovoljni i u slučajuda je razjedinjena bh. javnost eventualno prema njemuravnodušna. To smo sposobni popravi u sustavu dizajniranja.Navedenim dizajn parametrima dodaćemo najvažniji- ideju. Tržištu nećemo ponudi samo trokut, npr. onajna zastavi. Ponudićemo nešto više od toga, predodžbu onjemu. Svaka vizualna manifestacija, osobito logo, bi ćeasocijacija na trokut. U svakom dizajn aspektu (esteka,funkcija, movacija...) dizajn mora prevazići početni vizualnikod - žu trokut.Žuta lepricaDizajn vizualnog ideniteta branda Emerik sastojise od dva žuta trokuta i plavog četverokuta. Na prvi pogledrekli bi kao bh. zastava, ali nije slično. U prvom nivoupercepcije to je lepr mašna i ta činjenica nam je višenego dovoljna. Brand Name Emerik je originalno i fonetskiefektno ime. Za zadovoljavajući nivo pažnje u prvoj fazikomunikacije - više nego dovoljno. Na drugom nivou percepcijeimamo nadu da ćemo posći asocijacije na neštoelegantno, svečano i slične odlike koje bi se mogle veza- za managera, uz pretpostavljeno pitanje: Emerik, to jeneki gospodin?Naš Emerik uspješno savladava navedene barijerei sigurnim koracima odlazi u kolekvnu memoriju bh.stanovnika. A da bi tu ostao duže ili napravio bilo kakvepozivne efekte kao adekvatan surogat pozivne percepcijeo BiH i njezinih ‘100 najvećih u privredi’, uz pomoćnaših prijatelja iz Privredne štampe, pobrinućemo se mi uagenciji SMART u Mostaru.Kompletan tekst Mire RAGUŽA, kreavnog direktoraSMART/Raguž & Barbarić design možete pročita udvobroju Poslovnih novina broj: 1228/1229 – juli/augustDodijeljena priznanja najuspješnijim kompanijama u BiHPoslovne novine, izdanje Privredne štampe d.o.o. Sarajevoi ove godine su dodijelile priznanja najuspješnijimkompanijama u BiH, ovoga puta prema rezultama ostvarenimu 2011. godini, a na temelju ankete "100 najvećih uprivredi“ BiH.Tim povodom su, na svečanos upriličenoj u Sarajevu,uručena priznanja najuspješnijima, a osim tradicionalneliste "100 najvećih u privredi“ BiH, Poslovne novineobjavile su i rang-liste najvećih velikih, srednjih i malihpreduzeća, koja su rangirana prema jasno definiranim kriterijima- po ukupnom prihodu, izvozu, netodobi i inves-cijama u 2011. godini.Prve tri velike firme u BiH po ukupnom prihoduostvarenom u 2011. godini su - JP Elektroprivreda BiHd.d. Sarajevo (956.978.442 KM), ASA Prevent Group Sarajevo(841.383.675 KM) i Arcelor Mial d.o.o. Zenica(667.741.000 KM).Po kriteriju ostvareni izvoz u prošloj godini na prvojpoziciji je ASA Prevent Group Sarajevo (528.158.111KM), a slijede Aluminij d.d. Mostar (465.228.787 KM) iArrcelor Mial d.o.o. Zenica (367.728.000 KM).Najveću netodobit u 2011. ostvarili su BH Telecomd.d. Sarajevo (134.330.320 KM), Telekomunikacije RS a.d.Banja Luka (107.415.885 KM) i UniCredit Bank d.d. Mostar(49.984.000 KM)Najveći investori u BiH u prošloj godini su JPElektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (218.468.273 KM), BHTelecom d.d. Sarajevo (123.663.411 KM) i Željeznice FederacijeBiH d.o.o. Sarajevo (123.605.232 KM).Za zaštu okoliša i energetsku efikasnost, te u humanitarneprojekte lokalne zajednice u 2011. najviše jeuložila JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (145.851.768KM), odnosno (3.077.458 KM).Na rang-lis srednjih preduzeća po ukupnomprihodu u 2011. prva tri mjesta pripala su Mercatoru BHd.o.o. Sarajevo (173.322.244 KM), Bosnalijeku d.d. Sarajevo(108.599.353 KM) i Sarajevskom kiseljaku d.d. Kiseljak(81.911.000 KM).Prve tri srednje firme po izvozu u 2011. godinisu - Bosnalijek d.d. Sarajevo (56.252.374 KM), Hercegd.o.o. Srebrenik (17.088.593 KM) i Metalno d.d. Zenica(15.639.665 KM).Po ostvarenoj netodobi u 2011. (srednja preduzeća)prvorangirani je Sarajevski kiseljak d.d. Kiseljak(8.883.072 KM), a slijede Bosnalijek d.d. Sarajevo(5.938.129 KM) i Mercator BH d.o.o. Sarajevo (3.371.141KM).Prve tri srednje firme po invescijama u 2011. godinisu - Bosnalijek d.d. Sarajevo (13.848.000 KM), UNIS--Energeka d.o.o. Sarajevo (3.638.469 KM) i Krajina klasd.o.o. Banja Luka (3.552.653 KM).U kategoriji srednjih preduzeća za zaštu okolišai energetske efikasnos i u humanitarne projekte 2011.najviše je uložio Bosnalijek d.d. Sarajevo (1.384.655 KM),odnosno Bosnalijek d.d. Sarajevo (566.248 KM).Na rang-lis malih preduzeća po ukupnom prihoduu 2011. prva tri mjesta zauzeli su Viator & Vektor d.o.o.Sarajevo (4.048.724 KM), MHS d.o.o. Sarajevo (2.686.964KM) i Regeneracija d.o.o. Velika Kladuša (2.641.587 KM).Prvoplasirane male firme po netodobi u 2011.su -Regeneracija d.o.o. Velika Kladuša (537.521 KM), MHSd.o.o. Sarajevo (355.279 KM) i Semikem d.o.o. Sarajevo(229.273 KM).Prve tri male firme po invescijama u 2011. godinisu - Betareal d.o.o. Kozarac (1.289.452 KM), Life-Oild.o.o. Jelah - Tešanj (309.991 KM) i Adonis namještajd.o.o. Mostar (247.713 KM).Glasnik15

Glasnik16Direkcija za ceste Kantona Sarajevoplanira uskoro raspisa javnipoziv za izbor izvođača za rekonstrukcijui proširenje XII transverzalei južne longitudinaleObjava tendera uslijedit će nakon štotendersku proceduru odobri Evropskabanka za obnovu i razvoj, sa kojom jeBosna i Hercegovina prošle godinepotpisala ugovor za realizaciju Projektaizgradnje gradskih saobraćajnica uSarajevu u iznosu od 16.500.000 eura.Povlačenja kreditnih sredstavaEBRD je uslovila izborom nadzoranad ovim radovima, a poziv konsultantskimkućama otvoren je do 27.jula ove godine.Emir Hota iz Direkcije za cesteKantona Sarajevo potvrdio je za eKapijuda će do kraja godine bi raspisanatri tendera za realizaciju projektaobnove gradskih saobraćajnica,jedan za proširenje XII transverzalei izgradnju Stupske petlje, te dva zaproširenje južne longitudinale koja ćebi podijeljena na dvije dionice.„Tenderi za XII transverzalui prvu dionicu južne longitudinale,koja ide od Mosta Olge i Suade dospoja sa ulicom Derviša Numića, bitće raspisani sada, dok će treći tenderza drugu dionicu južne longitudinalezbog rješavanja problema izmještanjaposlovnih subjekata u Zvorničkoj ulici,blizu Željinog stadiona, bi objavljenu decembru ove ili u januaru narednegodine“, kazao je Hota.On isče da će 16, 5 milionaeura kreditnih sredstava bi dovoljnoza realizaciju prva dva ugovora, te daće od cijene izabranih ponuda zavisida li će osta novca za pokrivanjetroškova trećeg ugovora. Ukolikodođe do prekoračenja, postoji mogućnostsklapanja ugovora sa EBRD-omza kredit za dodatne radove.Izgradnjasarajevskih saobraćajnicadobraprilika je za domaćegrađevinskekompanije,bez obzira štoće se selekcijaizvođača vršiprema strogimpravilima i proceduramaEvropskebanke za obnovui razvoj.„Izgradnjasaobraćajnica uodnosu na primjerizgradnju Koridora 5C, je dostamanji projekat te je samim m većamogućnost učešća domaćih kompanija,koje mogu nastupi samostalno iliudruži se u konzorcij“, navodi Hota.XII transverzala, smještenana zapadnom rubu grada, je trenutnocesta sa dvije prometne trake svakodnevnozagušena prometom. Iz togarazloga prometnica se treba proširikako bi se zadovoljili sve veći prometnizahtjevi.XII transverzala će bi proširenana čeri trake i uključivat će izgradnjuStupske petlje. Služit će lokalnomi tranzitnom prometu koji ulazi ugrad sa nove zapadne zaobilaznice, teprometu koji ide južno ka aerodromu.Trasa XII Transverzale prolazikroz pretežno urbane dijelove općineIlidža. Počinje na području Stupa,uključujući Stupsku petlju, koja je sjecišteXII Transverzale i gradske magistrale.Južna longitudinala je trenutnouglavnom cesta sa dvije prometnetrake uz manje dijelova gdje je cestaproširena na 1X2 trake. ProširenjeJužne longitudinale na 2X2 trake doprinijeće poboljšanju cjelokupnoggradskog prometa.Cesta pretežno prolazi krozurbane dijelove grada Sarajeva (općinaNovo Sarajevo i Novi Grad). Ovatrasa počinje u blizini rijeke Miljacke,otpilike 60 metara prije mosta Olge iSuade (Grbavica). Trasa povezuje Grbavicu,Hrasno, Aneks i Švrakino selo,te završava blizu zgrade Vrhovnogsuda.8. konferencija evropskih regija igradova (KERS), 23. - 24.septembra 2012. u GrafenegguInstut regija Evrope (IRE) poziva na8. konferenciju europskih regija i gradovau Grafeneggu. U središtu ovogodišnjegskupa nalazi se Evropskagodina akvnog starenja i međugeneracijskesolidarnos te smanjenjeregionalnih razlika.Ovogodišnja 8. konferencijaEuropskih regija i gradova održava seod 23.-24. septembra u Grafeneggu,Donja Austrija. Forum stručnjaka bavitće se 23. septembra pitanjem kakose ova temaka može uspješno sprovesna lokalnoj i regionalnoj razini.Cilj je na temelju primjera najboljihu praksi iz cijele Evrope da impulsepoličkim liderima.Prvi regionalni Sajam poslovnihideja, 29. juna u BratuncuPrvi regionalni Sajam poslovnih ideja,koji će bi održan u okviru manifestacije„Dani maline“ Bratunac 2012. Sajamće se održa 29.06.2012. godineu sportskoj dvorani Srednjoškolskogcentra Bratunac, sa početkom u 10:30časova.Na Sajmu će bi prezentovaneposlovne ideje u regiji Srebrenicakoje se uglavnom odnose na primarnupoljoprivrednu proizvodnju u podsektorimamljekarstva, pčelarstva ivoćarstva, zanatstva i usluga, uzgojljekobilja (neven i ehinacea) i uslugeiz oblas obrade metala, servisiranjaautomobila, servisiranja računara.Na sajmu će bi predstavljeneukupno 22 razrađene poslovneideje nezaposlenih ljudi sa područjaregije Srebrenica (Srebrenica, Bratunac,Milići).Na Sajmu će svoje poslovneideje predstavi i 15 povratnika, odlučnihza pokretanje i realizaciju mikrobiznisa sa ciljem osiguranja egzistencijeza sebe i svoju porodicu.

Saradnja saprivrednicimaDaytona na jačanjupoduzetništvaU okviru svoje trodnevne posjeteBosni i Hercegovini i njenom glavnomgradu delegacija grada Daytona, kojuje predvodio Ma Joseph, vijećnik uGradskom vijeću Daytona, posjela je22. juna 2012. godine Privrednu komoruKantona Sarajevo. U razgovorusa direktorom Centra za evropske integracije i poslove sainozemstvom mr. Esadom Ibiševićem i njegovim saradnicimarazmatrane su konkretne akvnos koje bi, s ciljemuspostavljanja plodotvornije međusobne saradnje, trebalopoduzima u narednom periodu.Ovaj susret iskorišten je za razmjenjivanje informacijao privredama i izvoznim mogućnosma Sarajeva iDaytona. Gosma su prezenrane mogućnos privrednesaradnje i predstavljena je Komora, kao i privreda KantonaSarajevo.S obzirom na komplementarnos u poduzetništvu,kao interesantna polja, na kojima je moguće ostvaričvršću kooperaciju, istaknu su IT sektor, prehrambenaindustrija, drvna industrija, hemijska industrija, turizam,metalni sektor, ali i mnoge druge oblas.Gos su izrazili veliko interesovanje za saradnju napolju edukacije i obećali su da će u daljoj korespodencijisa čelnim ljudima Komore osmisli način kako da zajedničkimnaporima doprinesu jačanju poduzetništva kako uSarajevu tako i u Daytonu.LegislavaFEDERACIJA BIH• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu popovoljnim uvjema („Sl. novine FBiH”, broj 37/12)• Pravilnik o izmjenama Pravilnika o postupcima u provođenju programa razvoja male privrede („Sl. novineFBiH”, broj 52/12)IMPRESUMPredsjednica:Munevera PahorŠtampa:CPU - SARAJEVOGODINA 2012BROJ 94maj/juniGlasnik je zvanično glasiloPrivredne komoreKantona SarajevoUređujeRedakcijski kolegij:Glavni i odgovorni urednik:mr. Esad IbiševićTehnička urednica:Elvira Baždar-KadrićČlanovi:Mubera KadrićRusmira MandićLektorica:Elma BuljinaIzdavač:Privredna komoraKantona Sarajevo71 000 Sarajevo,La Benevolencija br. 8Tel: 00387 33/250-100/250-196Fax: 00387 33/250-137/250-140e-mail: press@pksa.com.bawww.pksa.com.babesplatan primjerakGlasnik17

PREGLED SAJMOVA U ZEMLJI I SVIJETUavgust, septembar 2012.SAJAMMJESTOVrijemeodrzavanjaAUSTRIJAFUTURA 2012 -sajam elektronike,kućanskih tehnologija i telekomunikacijaSalzburgwww.futuramesse.at13.-16.09.BOSNA I HERCEGOVINA“EKOBIS 2012” –10. međunarodni ekološki sajamFESTIVAL ”HORTIKULTURE”1. jesenji festival cvijeća, sadnica ivrtlarstvaSAHAFprvi međunarodni sajam halal industrije iprva međunarodna konferencija halalindustrijeBihacwww.ekobis.infoSarajevowww.skenderija.baSarajevowww.skenderija.ba06.-09.09.14.-16.09.27.-29.09.HRVATSKA• Kolektivne izložbe stranih zemalja• Sajam energetske učinkovitosti iobnovljivih izvora energije• Mystic - sajam alternative, zdravogživota i graničnih područja znanostiZagrebwww.zg.hr19.-23.09.NJEMAČKAEUROBIKE 2012 – sajam biciklaFriedrichshafenwww.eurobike-show.com29.08.-01.09.CE&HA - Sajam potrošačke elektronike ikućnih aparataBeogradwww.ceha.rs/sr13.-16.09.Glasnik18SRBIJATURSKAEKO SVIJET 2012 – 21. međunarodnisajam savremene tehnologije, ekološkistandardi i inovacijeGRAFIMA34. međunarodni sajam grafičke i papirneindustrijeBIRO EXPO20. međunarodni sajam informativnobirotehničkeopremeGIDA 2012 – međunarodni sajam hrane itehnologijeNovi Sadwww.sajam.net/live/Kalendar_priredbi/2012/Eko-svetBeogradwww.grafima-fair.comBeogradwww.grafima-fair.comIstanbulwww.ite-gida.comPregled sajmova odabrala Amira Visnjic e-mail: amirav@pksa.com.ba25.-30.09.26.-29.09.26.-29.09.06.-09.09.

Mogućnost formiranjagrupacijaunutar savjeta KomoreNa zahtjev poslovnog sektoraPrivredne komore KantonaSarajevo otvorena je nova mogućnostprivrednicima da unutarsavjeta Komore formiraju grupacije.Potreba za formiranjemovakvog vida grupisanja unutarkomorskog sistema je od posebnogznačaja za privredu KantonaSarajevo u teškom perioduu kome se sada nalazi i u kojemstruka treba da zauzme vrlo značajnoili bolje reći ključno mjesto.Grupacije obuhvataju djelatnosmeđusobno vezane sirovinom,gotovim proizvodom,istom uslugom ili nekim drugimfaktorima koji ih povezuju, kaošto su npr. proizvodnja i preradamesa, prerada voća i povrća, proizvodnjavode i bezalkoholnih pića,trgovina hranom, pekari, niskogradnja,visokogradnja, projektovanje,drumski prijevoz, trgovcinekretninama, privatne usluge uzdravstvu i slično.Komora poziva sva strukovnaudruženja koja djeluju naprostoru Kantona Sarajevo, a nisuu sklopu organizacije Komoreda se organizuju kao grupacije usklopu pojedinih savjeta u Komori.Na ovaj način će steći veći stepenlegimnos pri utjecaju nakreiranje privrednog ambijenta uKantonu Sarajevo.VAŠA REKLAMNA PORUKA U GLASNIKUI DRUGIM PUBLIKACIJAMA KOMOREReklamna poruka vaše kompanije, objavljena u publikacijamaKomore ili na našoj novoj web-stranicimože poluči dobre rezultate, a tako ujedno pomažetesvojoj asocijaciji da na kvalitetniji način informišeprivrednike o aktuelnom poslovanju privrede, problemimai njihovom rješavanju.Riječ je o asocijaciji čije djelovanje ima jakog utjecajana društveno-ekonomski razvoj Kantona Sarajevo, cijeleBosne i Hercegovine, ali i šire.NAZOVITE (033)250-108/250-144I DOGOVORITE VAŠU REKLAMU!REKLAMIRAJTE SE I NA WEB-STRANICINa web-stranici Komore www.pksa.com.ba nalazi seveliki broj korisnih informacija, kao što su informacijeo poslovanju privrede, aktuelni projek, publikacije idruge aktuelnos i novos iz svijeta biznisa. S obziromda je Komora partner na projekma EU, stranica jeposjećena kako u zemlji tako i u inozemstvu.