12.07.2015 Views

Bijela knjiga - Centar za energetsku efikasnost

Bijela knjiga - Centar za energetsku efikasnost

Bijela knjiga - Centar za energetsku efikasnost

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

BIJELA KNJIGAEVROPSKE UNIJE


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorBIJELA KNJIGA‘’Prioritet .mora biti stvaranje bosanskohercegovačkog unutrašnjeg tržišta u skladu saprincipima koji važe u Evropskoj uniji, t.j. sloboda kretanja roba, ljudi, kapitala i usluga. Samona temelju ovoga je moguće da Bosna i Hercegovina u potpunosti iskoristi povlastice EUtrgovinskih preferencijala i eventualnog pristupa u WTO. Konačno, svaka zemlja prijepristupanja Uniji će morati da prihvati cijeli set <strong>za</strong>kona Evropske unije kao dio acquiscommunautaire i da ih u potpunosti implementira. Samo formalna primjena <strong>za</strong>kona neće bitidovoljna da obezbijedi da unutrašnje tržište dobro funkcioniše. Najveća važnost je datauspostavljanju odgovarajućih struktura <strong>za</strong> implementaciju i primjenu, što se može poka<strong>za</strong>tikao teži <strong>za</strong>datak. Uslovi <strong>za</strong> značajan napredak trgovinske i ekonomske saradnje sa EU, i što jenajvažnije uslovi <strong>za</strong> privatne, a posebno <strong>za</strong> strane investicije, mogli bi se ostvariti jedino akobi Bosna i Hercegovina, a to posebno očekujem od entiteta, provela temeljite ekonomskereforme. U rješavanju ovih i<strong>za</strong>zova Bosna i Hercegovina nije bez podrške, ali mora naodgovarajući način iskoristiti svu tehničku i drugu pomoć koja joj je ponuđena od Evropske<strong>za</strong>jednice i drugih međunarodnih donatora. Međutim, najvažnije da politička volja da sepostane evropska zemlja i da se pridruži strukturama EU prenese u praktičnu reali<strong>za</strong>ciju nakonkretna <strong>za</strong>konodavna i upravna područja, <strong>za</strong>snovana na uskoj saradnji oba entiteta idržave. Nadam se da će <strong>Bijela</strong> <strong>knjiga</strong> olakšati ovaj <strong>za</strong>datak.’’Predgovor bosanskohercegovačkom izdanju Bijele knjigeH.J. KRETSCHMER, ambasadorDelegacija Evropske komisije u BiHSarajevo, 2000Bijele knjige, koje izdaje Komisija, sadrže prijedloge <strong>za</strong> akcije Zajednice u specifičnimpodručjima. Ponekad se prije izdavanja Bijele knjige izdaje Zelena <strong>knjiga</strong> sa ciljem iniciranjajavnih rasprava na evropskom nivou. Javnosti najpoznatiji primjeri bijelih <strong>knjiga</strong> obuhvatajupodručja: unutrašnjeg tržišta (poznatija kao ‘’Evropa 92’’), konkurentnosti, <strong>za</strong>pošljavanja. Zazemlje <strong>za</strong>interesovane <strong>za</strong> članstvo u Evropskoj uniji, a posebno <strong>za</strong> pristup njenom tržištu,najvažnija je ‘’<strong>Bijela</strong> <strong>knjiga</strong> : Priprema pridruženih zemalja ventralne i istočne Evrope <strong>za</strong>integraciju u unutrašnje tržište Evropske unije’’ COM (95) 163 final, Brisel, maja 1995.Strana 2 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorUVOD<strong>Bijela</strong> <strong>knjiga</strong> o pripremi <strong>za</strong> unutrašnje tržište definiše program <strong>za</strong> udovoljavanje obave<strong>za</strong>makoje nameće unutrašnje tržište. Taj program treba da provodi svaka pridružena zemlja podnadzorom Evropske unije. Program identificira ključne mjere u svakom sektoru i predlažeredosljed aktivnosti u procesu približavanja. Ali, on se ne <strong>za</strong>država samo na tome. Programuvažava činjenicu da integraciju zemalja Centralne i Istočne Evrope u unutrašnje tržište Uniječini mnogo više od pukog usklađivanja legislative. Pridružene zemlje treba da uspostave«<strong>za</strong>konski okvir i okvir <strong>za</strong> propise, standarde i metode certificiranja kompatibilne onima uEvropskoj uniji», a <strong>Bijela</strong> <strong>knjiga</strong> potcrtava i opisuje strukture koje će biti neophodne da bilegislativa bila djelotvorna.Iako je glavna svrha Bijele knjige pružanje pomoći zemljama Centralne i Istočne Evrope uplaniranju i programiranju ona je samo dio pretpristupne strategije. Zemlje koje sepripremaju <strong>za</strong> pristupanje Uniji morat će također provesti privredne reforme i jasnu makroekonomskupolitiku. Tranzicija u tržišnu ekonomiju podrazumijeva uspostavu sistema<strong>za</strong>konskih i komercijalnih pravila čime će se osigurati pravna sigurnost i transparentnost <strong>za</strong>ekonomske operatore. Provođenje reforme sudskog sistema također je dio ovog procesa.<strong>Bijela</strong> <strong>knjiga</strong> predstavlja legislativu u svakoj oblasti na takav način da izdvaja «ključne mjere»iz skupa svih mjera koje treba primjeniti, a <strong>za</strong>tim ključne mjere grupiše u dvije faze. Mjereprve faze su one mjere koje: (a) stvaraju širi okvir <strong>za</strong> detaljnu legislativu, (b) su ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong>fundamentalne principe ili koje definišu osnovne procedure, (c) koje su preduslov <strong>za</strong>djelotvorno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta u odgovarajućem sektoru. U nekimslučajevima mjere prve faze također uključuju i mjere koje <strong>za</strong>htijevaju posebno dug periodimplementacije.Strana 3 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorSadržajUVOD......................................................................................................................................................................................................................................31. SLOBODAN PROTOK KAPITALA............................................................................................................................................................................52. SLOBODNO KRETANJE I SIGURNOST INDUSTRIJSKIH PROIZVODA .............................................................................................................63. KONKURENCIJA ........................................................................................................................................................................................................94. SOCIJALNA POLITIKA I PRAKSA .........................................................................................................................................................................165. POLJOPRIVREDA .....................................................................................................................................................................................................226. TRANSPORT..............................................................................................................................................................................................................337. AUDIO VIZUELNE USLUGE ...................................................................................................................................................................................358. OKOLINA...................................................................................................................................................................................................................359. TELEKOMUNIKACIJE .............................................................................................................................................................................................3610. DIREKTNO OPOREZIVANJE .............................................................................................................................................................................3811. SLOBODAN PROTOK ROBA U NEHARMONIZIRANIM ILI DJELOMIČNO HARMONIZIRANIM SEKTORIMA ...................................3812. JAVNO SNABDIJEVANJE ..................................................................................................................................................................................3913. FINANSIJSKE USLUGE ......................................................................................................................................................................................4114. ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA......................................................................................................................................................................4415. ZAKON O KOMPANIJAMA................................................................................................................................................................................4516. RAČUNOVODSTVO............................................................................................................................................................................................4617. GRAĐANSKO PRAVO ........................................................................................................................................................................................4718. UZAJAMNO PRIZNAVANJE STRUČNIH KVALIFIKACIJA...........................................................................................................................4819. INTELEKTUALNA, INDUSTRIJSKA I KOMERCIJALNA SVOJINA..............................................................................................................4920. ENERGIJA ............................................................................................................................................................................................................5021. CARINSKA UNIJA...............................................................................................................................................................................................5522. INDIREKTNO OPOREZIVANJE.........................................................................................................................................................................5623. POLITIKA ZAŠTITE POTROŠAČA....................................................................................................................................................................58Strana 4 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostor1. SLOBODAN PROTOK KAPITALAUVODProtok kapitala je danas postao onaj tip prekograničnih transakcija koji je u najbržemporastu. U isto vrijeme, tako liberalizirani tokovi kapitala su se sudarili sa instrumentimanacionalne politike, posebno monetarne i fiskalne politike, te u tom smislu ograničilinacionalnu ne<strong>za</strong>visnost.OPIS LEGISLATIVEEvropska Unija je kretanje kapitala liberalizirala korak po korak:Prva direktiva iz 1960. godine koja je liberalizirala većinu dugoročnog kretanja kapitala,dopunjena je Direktivom iz 1962. godine koja se odnosila na trgovinu vrijednosnimpapirima.Zakonodavne aktivnosti Evropske Unije u ovom području bile su <strong>za</strong>snovane nasljedećim principima:• efikasno ukljanjanje kontrole kapitala i plaćanja;• prava na slobodne transakcije su data, prije svega stanovnicima, a ne samodržävljanima neke zemlje;• ova sloboda ne isključuje samo opće <strong>za</strong>brane, nego također bilo koje eksplicitne iliimplicitne procedure odobravanja;• neka opća izuzeća na ovu slobodu se i dalje primjenjuju (nacionalna sigurnost idržavna politika).USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEOsnovni preduslovi <strong>za</strong> osiguranje slobodnog kretanja kapitala su:• pouzdan jasan regulatorni okvir <strong>za</strong> strane investicije; (garancije i drugi parametri <strong>za</strong><strong>za</strong>štitu investicija, poreska legislativa);• efikasno i otvoreno financijsko tržište, posebno bankarski sistem i neki oblici tržištavrijednosnih papira;• mora se razviti set instrumenata monetarne politike;• Nema posebnih regulatornih ili institucionalnih preduvjeta <strong>za</strong> liberali<strong>za</strong>ciju kretanjakapitala (kada se ukloni kontrola protoka kapitala, biće neophodno ustanovitialternativne administrativne puteve <strong>za</strong> prikupljanje podataka);KLJUČNE MJERERazlikovanje ključnih mjera i onih koje to nisu, u ovom području nije toliko važno.IZBOR MJERA FAZE I I IIPrvi korak <strong>za</strong> zemlje CIE trebao bi biti bezuslovna liberali<strong>za</strong>cija tekućih plaćanja, tenjihovog srednjeročnog i dugoročnog kretanja kapitala.Strana 5 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorOve operacije su ključne <strong>za</strong> druge oblike prekograničnih operacija kao što su trgovina iusluge. Drugi i konačni korak u približavanju legislative koja se odnosi na kretanjekapitala obuhvata kratkoročna kretanja kapitala, novčanim tržište novčanim vrijednosnimpapirima, otvaranje depozitnih računa u inozemstvu, te fizički izvoz i uvoz novca.OSTALE MJEREOve mjere mogu uključivati:• Oporezivanje prihoda od kapitala na nivou pravnih i fizičkih lica, u cijelom svijetu.• Sistem nadzora institucionalnih investitora;• Uspostavljanje dovoljno efikasnih prekograničnih platnih sistema.• Zaključivanje sporazuma o <strong>za</strong>štiti investicija, koji uključuju visok stepen liberali<strong>za</strong>cije i<strong>za</strong>štite, olakšavaju priliv i odliv ovog tipa kretanja kapitala.2. SLOBODNO KRETANJE I SIGURNOST INDUSTRIJSKIHPROIZVODAOPĆI UVODTehnička harmoni<strong>za</strong>cija <strong>za</strong>konskih propisa, princip međusobnog priznavanja legalnoprodavanih roba i mehani<strong>za</strong>m <strong>za</strong> sprečavanje podi<strong>za</strong>nja novih trgovinskih barijera, kaošto je informacijska procedura prema Direktivi 98/34/EC (<strong>za</strong>mjenjuje Direktivu83/189/EEC), predstavljaju osnovne alate <strong>za</strong> osiguranje slobodnog protoka roba unutarUnije. Evropska unija je prihvatila dvije različite filozofije, takozvani Novi pristup iSektorski pristup pri razradi svoje legislative o tehničkoj harmoni<strong>za</strong>ciji. Obje filozofijesvojim različitim sredstvima teže posti<strong>za</strong>nju slobodne cirkulacije.I. SPREČAVANJE NOVIH BARIJERA U TRGOVINIDa bi osigurali pravilno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta, nove trgovinske barijeremoraju se spriječiti, dopuštajući da <strong>za</strong>interesirane strane rješavaju sve teškoće, koje semogu pojaviti kao rezultat nacionalnih tehničkih propisa. Direktiva 98/34/EC jeinstrument od suštinskog značaja <strong>za</strong> upravljanje unutrašnjim tržištem. Ova direktiva jedopunjena direktivom 98/48/EC u pogledu usluga informacionog društva.Procedura <strong>za</strong> pružanje informacija u području tehničkih propisa i standarda navedena uDirektivi Vijeća 98/34/EC, primjenjuje se na tehničke specifikacije koje se morajupoštovati u slučaju marketinga ili korištenja proizvoda u državi članici. Evropskakomisija <strong>za</strong>htijeva formiranje centralne jedinice, koja će služiti kao kontakt “point” saKomisijom da bi osigurali ispravno funkcionisanje procedure. Ove centralne jedinice suodgovorne <strong>za</strong> informiranje Komisije o nacrtima propisa i moraju slijeditii proceduruiznesenu u Direktivi.Strana 6 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorUVJETI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEZemlje centralne i istočne Evrope (CIE), u početku trebaju stvarati odgovarajućisistem <strong>za</strong> razmjenu informacija među tim zemljama, a usklađivanje u okviruDirektive 98/34/EC se ne bi trebalo <strong>za</strong>snivati na strogom provođenju Direktive.Ovo bi trebalo dovesti do potpisivanja sporazuma između Unije i tih zemalja , takoda obadvije strane dobiju pristup informacijama o tehničkim propisima koji se tičuproizvoda. Zemlje centralne i istočne Evrope moraju ustanoviti proceduru veomasličnu onoj koja je navedena u Direktivi 98/34/EC i koja će se primjenjivati na nacrtenacionalnih tehničkih propisa koji se odnose na proizvode.KLJUČNE MJEREDirektiva 98/34/EC predstavlja jedinu mjeru koja propisuje proceduru <strong>za</strong> pružanjeinformacija u području tehničkih propisa i standarda i ova Direktiva treba biti jedna odmjera faze I.II.DIREKTIVE NOVOG PRISTUPARezolucija Vijeća. o “Novom pristupu tehničkoj harmoni<strong>za</strong>ciji i standardima” postavila jeosnovne principe ovog pristupa Evropskoj tehničkoj legislativi. Suprotno detaljnimdirektivama sektorskog pristupa baziranim na pojedinim proizvodima, Direktive novogpristupa su ograničene na utvrđivanje esencijalnih zdravstvenih i sigurnosnih <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong>ljude i životinje te okolinske <strong>za</strong>htjeve, <strong>za</strong> velike grupe proizvoda i/ili <strong>za</strong> horizontalnerizike. Svi ostali <strong>za</strong>htjevi <strong>za</strong> proizvode ili grupu proizvoda su definisani uharmoniziranim evropskim standardima koji prate svaku Direktivu. Dobrovoljnistandardi, izrađeni od strane evropskih tijela <strong>za</strong> standardi<strong>za</strong>iju nude prikladna(neobavezujuća) tehnička rješenja <strong>za</strong> <strong>za</strong>dovoljavanje esencijalnih <strong>za</strong>htjeva. Proizvodiproizvedeni u skladu sa esencijalnim <strong>za</strong>htjevima direktiva mogu se prodavati bilo gdje nateritoriji Evropske Unije. “Globalni pristup ocjenjivanju usklađenosti”, usvojen udecembru 1989 godine obezbjeđuje specifičnu proceduru ocjenjivanja usklađenosti iinstituciju ne<strong>za</strong>visnog “notificiranog tijela”, ovlaštenog da izvodi proceduru ocjenjivanjausklađenosti.OPIS LEGISLATIVEPrva serija Direktiva usvojena prema Novom pristupu reguliraju familije proizvoda kaošto su posude pod pritiskom, mašine, lična <strong>za</strong>štitna oprema, medicinski uređaji,neautomatske vage, aparati na plinska goriva, građevinski proizvodi, te oprema <strong>za</strong>korištenje u potencijalno eksplozivnim sredinama.Direktiva o elektromagnetnojj kompatibilnosti (EMC) i Direktiva o niskom naponu (LVD)obuhvataju horizontalne rizike (primjenjive na više familija proizvoda). Da bi se Direktivemogle primjenjivati, neophodno je ispuniti sljedeće preduslove:Strana 7 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostor• Donijeti odluku o proceduri <strong>za</strong> certifikaciju usklađenosti svakog proizvoda, ili grupeproizvoda u skladu sa <strong>za</strong>htjevima Dierktive;• Svaka država članica mora pripremeti listu certifikacijskih tijela, inspekcijskih tijela iispitnih laboratorija ovlaštenih da obavljaju specifične <strong>za</strong>datke navedene u Direktivi;• Donijeti odluku o Evropskim tehničkim specifikacijama, tako da oni proizvodi koji<strong>za</strong>dovoljavaju te specifikacije mogu nositi CE znak koji im omogućava slobodnokretanje, marketing i korištenje.Važeća legislativa Evropske unije je mješavina direktiva novog i starog (baziranog naproizvodu) pristupa na primjer u području <strong>za</strong>konskog mjeriteljstva postoji samo jednadirektiva novog pristupa i 19 direktiva starog pristupa. Specifična direktiva bazirana naproizvodu sadrži detaljne tehničke specifikacije koje su isuviše restriktivne <strong>za</strong> današnjusituaciju s obzirom na rapidne promjene tehnologije.Kontinuirano ažuriranje tehničkih specifikacija s obzirom na tehnički progres jenepraktično i direktive starog pristupa <strong>za</strong> mjerne instrumente koji su predmet <strong>za</strong>konskekontrole biće <strong>za</strong>mijenjene do kraja 2002 godine Direktivom novog pristupa koju zovemoDirektiva o mjernim instrumentima. Namjena ove direktive je da <strong>za</strong>mijeni sve direktivebazirane na proizvodu (izuzev jedne ili dvije), da propiše esencijalne <strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong> mjerneinstrumente i napravi reference <strong>za</strong> dobrovoljne standarde kao pretpostavku ousklađenosti.UVJETI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEHarmoni<strong>za</strong>cija legislative postiže se direktivama Novog pristupa koje utvrđuju osnovnezdravstvene i sigurnosne <strong>za</strong>htjeve, koje proizvodi moraju <strong>za</strong>dovoljiti prije plasiranja natržište, i procedurama certifikacije koje moraju primjeniti proizvođači. Tehničkaharmoni<strong>za</strong>cija postiže se putem tehničkih specifikacija pripremljenih od strane tijela <strong>za</strong>standardi<strong>za</strong>ciju. Ove specifikacije koje imaju <strong>za</strong> cilj ispunjavanje osnovnih <strong>za</strong>htjevadirektiva. se nazivaju “harmonizirani standardi”. Primjena harmoniziranih standarda odstrane proizvođača je na dobrovoljnoj osnovi, ali njihova primjena daje proizvodima dajepretpostavku o usklađenosti sa esencijalnim <strong>za</strong>htjevima. Dosljedna primjena Direktiva<strong>za</strong>htijeva odgovornost organa <strong>za</strong> akreditaciju, imenovanje notificiranih tijela i pripremuharmoniziranih standarda.Odgovarajući nadzor nad tržištem putem organa <strong>za</strong> provođenje nadzora nad tržištem jetakođer veoma važan uslov <strong>za</strong> provođenje legislative.IZBOR MJERA FAZE I I IIKada se se ispune preduslovi <strong>za</strong> njihovo djelovanje, preporučuju se <strong>za</strong> usvajanje Direktivanavedenih u tabeli ispod.Strana 8 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorElektromagnetna kompatibilnost (EMC) Direktiva 89/336/EEC dopunjenaDirektivom 92/3/EEC i 93/68/EECDirektiva o niskom naponu (LVD) Direktiva 73/23/EEC dopunjenaDirektivom 93/68/EECMašineDirektiva 98/37/ECLična <strong>za</strong>štitna opremaDirektiva 89/686/EEC dopunjenaDirektivom 93/95/EEC i Direktivom93/68/EECGasni uređajiDirektiva 94/25/EECPosude pod pritiskomDirectiva 87/404/EEC dopunjenaDirektivom 93/68/EECMedicinska opremaDirectiva 93/42/EEC dopunjenaDirektivom 98/79/EECRekreativni brodoviDirectiva 94/25/EECNe automatske vageDirectiva 90/384/EEC dopunjenaDirektivom 93/68/EECOprema <strong>za</strong> korištenje u potencijalno Direktiva 94/9/EECeksplozivnim atmosferama (ATEX)Građevinski proizvodiDirektiva 89/106/EECIII.DIREKTIVE SEKTORSKOG PRISTUPANajznačajnija razlika između novog i sektorskog pristupa je da sektori nisu regulisani<strong>za</strong>jedničkim modelom. Direktive sektorskog pristupa bazirane su na posebnom principui svaka Direktiva <strong>za</strong> svoje provođenje <strong>za</strong>htijeva specifičnu infrastrukturu. Direktivesektorskog pristupa <strong>za</strong> sektore kao što su prehrambeni proizvodi, farmaceutski prozvodi,motorna vozila i hemijski proizvodi su još uvijek na snazi. Sve ove direktive imaju veomasloženu legislativu na primjer Direktiva <strong>za</strong> tipsko odobravanje motornih vozila i njihovihprikolica. Ova Direktiva mijenja nacionalni sistem ododbravanja tipa ca EC proceduromododbravnja tipa. Tehnički <strong>za</strong>htjevi koji se moraju <strong>za</strong>dovoljiti i odgovarajuće ispitneprocedure navedeni su u posebnim Direktivama (ukupno 49).3. KONKURENCIJAUVODU procesu stvaranja unutarnjeg tržišta politika konkurencije je jedan od najvažnijihelemenata Unutrašnje tržište ne bi moglo funkcionisati. bez institucije sistema kojaosigurava fer konkurenciju. Svaka zemlja se treba pripremiti <strong>za</strong> uspješno provođenjepolitike čineći maksimalne napore na prilagođavanje svoje legislative, izgradnjeinstitucija te stupanja na snagu i izvršavanje obave<strong>za</strong> koji proizilaze iz Evropskihsporazuma.Strana 9 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorSuština sistema Zajednice se ocrtava u načelu <strong>za</strong>brane državne pomoći koja ugrožava, iliprijeti ugrožavanjem konkurencije putem potpomaganja određenih preduzeća, iliproizvodnje određene robe, u onoj meri u kojoj to može utjecati na trgovinu izmeđuzemalja članica. Član 87 Ugovora EC nabraja određen broj primjera u kojima se državnapomoć smatra prihvatljivom, jer promovira opće ciljeve. Drugi oblici pomoći kojiugrožavaju konkurenciju, bez prateće koristi, moraju se najoštrije osuditi.Uslovi i intenzitet prihvatanja određenih tipova pomoći izneseni su u direktivama,okvirima i smjernicama, kao i drugim aktima Komsije. Ovi dokumenti se smatrajuključnim ementima kontrolnog sistema državne pomoći u Zajednici.Da bi se osigurala efikasna primjena, a time i djelovanje sistema kontrole državnepotpore, neophodni su prihvatljivi propisi koji se odnose na procedure. Ovi propisi semoraju odnositi i na ovlasti organa <strong>za</strong>duženih <strong>za</strong> primjenu tih propisa, kao i na pravapreduzeća koja su u pitanju. Organ mora imati dovoljno ovlaštenja <strong>za</strong> efikasno izvršenjesvojih <strong>za</strong>dataka. U pogledu prava preduzeća na koja odluke Komisije imaju direktanutjecaj, od suštinske je važnosti da im se pruži mogućnost sudske revizije.Za fazu usklađivanja legislative, iskustva EU nisu od primarnog značaja. Zakonskaobave<strong>za</strong> zemalja članica da usklade svoju legislativu sa sistemom kontrole državnepomoći u Zajednici ne postoji, a bila bi i suvišna, jer, prema Ugovoru EU, kontrolneovlasti ima Komisija.Za zemlje aplikante, situacija je drugačija. Uzimajući u obzir njihove obaveze kojeproizilaze iz Evropskih sporazuma, neophodno je da te zemlje prihvate sistem sličanonom koji djeluje u Zajednici, sa nacionalnim organom koji ima nadzorne ovlasti. To ćepomoći i stvaranju jednog institucionalnog sistema koji će olakšati ispunjavanje njihovihobave<strong>za</strong> koje će proisteći iz njihovog kasnijeg članstva.USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEKao garancija uspostave sistema državne potpore, od izuzetne važnosti je stvaranjenadzornog organa i prihvaćanje proceduralnih pravila koja osiguravaju da ovaj organdobija sve potrebne informacije iz drugih relevantnih odjela vlade, kao i uspostavljanjenadzora postojeće pomoći, što će omogućiti transparentnost sistema.IZBOR MJERA FAZE I i IIDa bi se postigli ovi ciljevi, važno je u prvoj fazi osigurati da zemlje aplikanti prihateključne elemente. Treba uzeti u obzir i određena odstupanja. Što se tiče ovlasti nadzornogorgana kojeg treba ustanoviti, u prvoj fazi, mu nije potrebno davati ovlasti iste snage kaošto ima Komisija. Dovoljno je osigurati da on dobija sve potrebne informacije kako bimogao davati argumentirana mišljenja o usklađenosti mjera potpore sa odgovarajućimpropisima.Strana 12 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorS obzirom na značajne propise koje tek treba prihvatiti, mora se imati na umu da suzemlje aplikanti smatrane područjima koja će potpasti pod Član 88 (3) a) Ugovora EC.Prihvatanje tih mjera postaviće osnove <strong>za</strong> izgradnju odgovarajućeg sistema kontroledržavne pomoći.Počevši od uspješnog ostvarivanja faze I, treba predvidjeti dalja poboljšanja koja bi se<strong>za</strong>snivala na iskustvima EU.II.RESTRIKTIVNI SPORAZUMI I ZLOUPOTREBA DOMINANTNIH POLOŽAJAOPIS LEGISLATIVESistem konkurencije u Zajednici u pogledu restriktivnih sporazuma (Član 81 UgovoraEC) i zloupotrebe dominantnih položaja (Član 82 Ugovora EC), ima određeni brojključnih elemenata koji su od suštinske važnosti <strong>za</strong> uspostavljanje i djelovanje sistema.Komisija je odgovorna <strong>za</strong> provođenje politike konkurencije u Zajednici.Suštinska karakteristika sistema Zajednice je načelo <strong>za</strong>brane. Restriktivni sporazumi idrugi oblici restriktivnih aktivnosti preduzeća koji mogu utjecati na trgovinu izmeđuzemalja članica, su <strong>za</strong>branjeni, (Član 81 Ugovora EC). Komisija može odreditipojedinačno izuzeće ili, grupno izuzeće, samo u slučaju da takvi restriktivni sporazumiispunjavaju određene posebne uslove, a ukoliko procjeni da će prednosti, proi<strong>za</strong>šle iztakvih ugovora, nadmašiti štetu učinjenu konkurenciji, pod uslovom da se ona neeliminira.Slično tome, zloupotreba dominantnog položaja od strane jednog, ili više preduzeća na<strong>za</strong>jedničkom tržištu, ili u njegovom većem dijelu, je <strong>za</strong>branjena (Član 82 Ugovora EZ)ukoliko može utjecati na trgovinu između zemalja članica; <strong>za</strong> ovo pravilo ne postojeiznimke.Da bi se osiguraloa efikasna primjena i djelovanje politike konkurencije, neophodni suodgovarajući propisi. Ovi propisi se moraju se odnositi i na ovlasti organa <strong>za</strong>duženih <strong>za</strong>njihovu primjenu, kao i na prava dotičnih poduzeća.Organ mora imati dovoljno jakeovlasti <strong>za</strong> uspješno izvršavanje svojih <strong>za</strong>dataka. Istovremeno, prava preduzeća morajubiti <strong>za</strong>štićena.,U fazi prilagođavanja legislative iskustva EU ne mogu biti od direktne koristi. Ne postoji<strong>za</strong>konska obave<strong>za</strong> zemalja članica da usklade svoju legislativu o konkurenciji. Takvaobave<strong>za</strong> bi bila suvišna, zbog dominacije i direktnog djelovanja pravila konkurencije uZajednici na preduzeća komunitarnih dimenzija. Uz ovakav komunitarni sistem, postoje inacionani sistemi, koji neovisno regulišu pravil konkurencije na nacionalnom nivou.Za zemlje aplikante situacija je, očito, drugačija. Obave<strong>za</strong> usklađivanja smatra seneophodnom jer se na njih nije, kao u slučaju zemalja članica, mogla proširiti primjena<strong>za</strong>kona Zajednice.Strana 13 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorTakvo usklađivanje je neophodno, između ostalog, i <strong>za</strong>to da privrednim subjektimaosigura ravnopravno poslovanje, te da pripremi privrede zemalja aplikanata <strong>za</strong> budućečlanstvo u Zajednici.USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEDa bi se moglo garantirati stvaranje održivog sistema kontrole konkurencije, veoma jevažno da se stvori organ koji ima sve ovlasti potrebne <strong>za</strong> efikasno provođenje pravilakonkurencije, te da se stvori efikasan sudski sistem, s tim da, i jedan i drugi, na tompodručju imaju dovoljno stručnosti.III.KONTROLA SPAJANJAOPIS LEGISLATIVEUredba 4064/89 (EEC), daje određeni broj ključnih elemenata koji su od suštinskevažnosti <strong>za</strong> izgradnju i djelovanje sistema <strong>za</strong> kontrolu spajanja. Komisija je odgovorna <strong>za</strong>provođenje politike kontrole združivanja u Zajednici.Ključne osobine sistema kontrole spajanja jesu kriteriji koji odlučuju o <strong>za</strong>brani, ilidopuštanju koncentracije, te određuju pojam koncentracije.Za osiguranje efikasne primjene i djelovanja politike kontrole spajanja potrebni suodgovarajući propisi koji se odnose na procedure. Organ mora imati dovoljno jake ovlastida uspješno izvršava svoju <strong>za</strong>daću. Komisija, osim toga, ima i znatne ovlasti koje seodnose na istragu navodnih kršenja <strong>za</strong>kona.Istovremeno, prava preduzeća moraju biti<strong>za</strong>štićena.U fazi prilagođavanja legislative iskustva EU ne mogu biti od direktne koristi. Ne postoji<strong>za</strong>konska obave<strong>za</strong> zemalja članica da usklade svoju legislativu o konkurenciji.Za zemlje aplikante situacija je, očito, drugačija. Obave<strong>za</strong> usklađivanja smatra seneophodnom jer se na njih nije, kao u slučaju zemalja članica, mogla proširiti primjena<strong>za</strong>kona Zajednice. Takvo usklađivanje je neophodno, između ostalog, i <strong>za</strong>to daprivrednim subjektima osigura ravnopravno poslovanje, te da pripremi privrede zemaljaaplikanata <strong>za</strong> buduće članstvo u Zajednici.USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEHarmoniziranje legislative na ovom polju ne pretpostavlja postojanje određenih faktora,ili uslova u doslovnom smislu. Da bi se mogla garantirati uspostava održivog sistemakontrole spajanja, veoma je važno da se stvori organ koji ima sve ovlasti potrebne <strong>za</strong>efikasno provođenje propisa o kontroli spajanja, te da se stvori efikasan sudski sistem, stim da i jedan i drugi, na tom području, imaju dovoljno stručnosti.IZBOR MJERA FAZE I i IIDa bi se postigli ovi ciljevi, važno je u prvoj fazi osigurati da zemlje CIE prihvate ključneelemente. Međutim, treba razmotriti jedno odstupanje.Strana 14 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorUzimajući u obzir specifičnosti njihovih privreda u procesu reforme, bilo bi neophodnopredvidjeti dopuštanje koncentracije, zbog javnog interesa, čak i ako takva koncentracijastvara, ili jača dominantni položaj. Prihvatanje ovih mjera postaviće temelje <strong>za</strong> izgradnjuodgovarajućeg sistema kontrole spajanja.Počevši od uspješnog ostvarivanja faze I, treba predvidjeti dalja poboljšanja, koja bi se<strong>za</strong>snivala na iskustvima EU.IV.DRŽAVNI MONOPLI I JAVNA PREDUZEĆAOPIS LEGISLATIVESlijedeći <strong>za</strong>htjevi predstavljaju ključne elemente Članova 31 i 86:Članovi 81 i 82 Ugovora EC primjenjivi su, ne samo na firme iz privatnog sektora, već i najavna preduzeća, osim u slučajevima kada je ograničavanje konkurencije neophodno dase osigura ostvarivanje nekih <strong>za</strong>dataka od općeg interesa (Član 86 (2)).A. Član 31 <strong>za</strong>htijeva da se nacionalni monopoli komercijalnog karaktera morajupostepeno prilagoditi tako da se, po <strong>za</strong>vršetku prijelaznog perioda, spriječi bilo kakvadiskriminacija u pogledu uslova proizvodnje i plasmana roba na tržište među državamačlanicama . To, posebno, znači da se do kraja prijelaznog perioda moraju ukinuti svaekskluzivna prava koja se odnose na uvoz, izvoz i trgovinu na veliko.B. Član 86(1) <strong>za</strong>branjuje zemljama članicama da donose, ili ostavljaju na snazi bilo kojemjere suprotne odredbama Ugovora EC, kada su u pitanju javna preduzeća i preduzećakojima daju bilo kakva ekskluzivna prava.Član 86(1), u kombinaciji s Članom 82, <strong>za</strong>branjuje zemljama članicama da uvode <strong>za</strong>kone,propise, ili administrativne odredbe koje javna preduzeća i preduzeća koja su dobila bilokakva posebna, ili ekskluzivna prava, dovode u položaj koji ta preduzeća ne bi moglapostići i sama, svojim vlastitim poslovanjem, bez kršenja odredbi Člana 82.Član 86(1), u kombinaciji s Članom 49, <strong>za</strong>branjuje zemljama članicama davanje iliodržavanje na snazi, posebnih ili ekskluzivnih prava koja ograničavaju trgovinuuslugama unutar Zajednice, osim u slučajevima kada je to neophodno <strong>za</strong> ispunjavanjeodređenih osnovnih <strong>za</strong>htjeva.Član 86(1), u kombinaciji sa pravilima o slobodnom kretanju roba, a posebno saČlanovima 28 i 29 Ugovora, <strong>za</strong>branjuje zemljama članicama dodjeljivanje, ili održavanjena snazi, bilo kakvih posebnih, ili ekskluzivnih prava koja ograničavaju robnu trgovinuunutar Zajednice, nakon <strong>za</strong>vršetka prijelaznog perioda određenog Članom 31, osim uslučajevima kada je to neophodno <strong>za</strong> ispunjavanje određenih bitnih <strong>za</strong>htjeva.Što se tiče telekomunikacija, neki od ovih <strong>za</strong>htjeva predviđenih Ugovorom su jasnonavedeni u Direktivama Komisije 88/301/EEC o opremi terminala (dopunjenadirektivom 94/46/EC), 90/388/EEC (više puta dopunjena, a posljednji put sa direktivom99/64/EC) o telekomunikacijskim uslugama.Strana 15 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorProces posti<strong>za</strong>nja usklađenosti sa gore pomenutim propisima u zemljama članicama jedovršen, uz nekoliko izuzetaka.• Trgovinski monopoli (nafta, duhan, alkohol, itd.) usklađeni su sa Članom 31, aekskluzivna prava, koja se odnose na uvoz, izvoz i prodaju na veliko takvih proizvodasu ukinuta. Međutim, problemi i dalje ostaju u sektorima kao što su električna energijai plin.• U slučaju usluga, ekskluzivna prava su ukinuta u područjima kao što sutelekomunikacije (osim onih koja se tiču glasovne telefonije, gdje je u primjeni nekolikoprijelaznih perioda) i ekspresnih dostavnih usluga. Međutim, monopoli još ostaju unekim sektorima, kao što su poštanske usluge. Poduzimaju se koraci da se i ti sektoriotvore konkurenciji.USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEUkidanje diskriminacije po osnovi nacionalnosti. Odvajanje funkcija državne regulative ijavnih preduzeća: razlika između države i preduzeća kojima država upravlja (javnapoduzeća). Mora se napraviti razlika između javnih preduzeća i nadzornih i regulatornihorgana.IZBOR MJERA FAZE I• U slučaju sektora u kojima ne postoji <strong>za</strong>datak od općeg interesa koji opravdavaspecijalne aranžmane, u nacionalnoj legislativi se mora ustanoviti načelo primjenepravila konkurencije na neovisno poslovanje javnih preduzeća.• Identifikacija <strong>za</strong>dataka od javnog interesa dodijeljenih određenim preduzećima,ograničenja pove<strong>za</strong>na sa stvaranjem mreža, te ograničenja koja ti <strong>za</strong>daci opravdavaju(posebna, ili ekskluzivna prava itd.).• Ukidanje posebnih i ekskluzivnih prava koja nisu u skladu sa Ugovorom o EC.Primjena pravila konkurencije na neovisno poslovanje preduzeća.• U sektorima koji uključuju mreže (električna energija, plin, telekomunikacije itd.)vertikalno integrirana preduzeća bi morala, svojim poslovanjem i računovodstvom,praviti razliku između različitih aktivnosti koje obavljaju (proizvodnja, prijenos itd).• Član 31: postepeno prilagođavanje nacionalnih monopola komercijalne naravi, kakobi se osiguralo da nema diskriminacije među državljanima zemalja članica EuropskeUnije u pogledu uslova nabavke i tržišnog plasmana robe.4. SOCIJALNA POLITIKA I PRAKSAKao što je posebno istaknuto u prvom naslovu Ugovora o Evropskoj Uniji, EvropskaZajednica nije samo zona slobodne trgovine. Zapravo, proces izgradnje Evrope oduvijekje odražavao potrebu održanja ravnoteže između ekonomske i socijalne dimenzije.Strana 16 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorKao posljedica toga, socijalna politika Zajednice pokriva mnoga područja, uz različiteovlasti, uključujući tu slobodu kretanja <strong>za</strong> radnike, koordiniranje programa socijalnogosiguranja, jednake uslove <strong>za</strong> muškarce i žene, zdravlje i sigurnost na radu, teusklađivanje nekih odredbi <strong>za</strong>kona o radu.Prihvatanje Povelje Zajednice o osnovnim socijalnim pravima radnika 1989. bio je,također, važan korak. Ona je dala socijalnoj politici novi poticaj, ne samo kao političkisimbol koji iskazuje odlučnost da se pri formiranju unutrašnjeg tržišta uzme u obzirsocijalna dimenzija.I. JEDNAKI USLOVI ZA MUŠKARCE I ŽENEDjelovanje u cilju posti<strong>za</strong>nja jednakih uslova <strong>za</strong> žene odavno je prisutno u EvropskojUniji. Osnovno načelo jednakosti, kojim se sprečava nelojalna konkurencija, priznato je uČlanu 141 Ugovora EC u kojem je postavljen princip da muškarci i žene <strong>za</strong> isti posaomoraju primati istu platu.Osim Člana 141 Rimskog ugovora, evropska legislativa o jednakosti uključuje petdirektiva o jednakosti, kao i mnogobrojna tumačenja Suda pravde, te jednu direktivu,<strong>za</strong>snovanu na Članu 188a, o <strong>za</strong>štiti trudnih žena i dojilja na radnom mjestu. Kao i svidrugi aspekti <strong>za</strong>kona Evropske Unije, ova direktiva je <strong>za</strong>jednička svim zemljamačlanicama, i ima prednost nad nacionalnim <strong>za</strong>konima. Iz brojnih odluka Suda pravdejasno je da te direktive mogu pojedincima dati direktno provodiva prava. Ovajedinstvena osobina <strong>za</strong>kona Zajednice mora se prenijeti u svaki sporazum, ili aranžman<strong>za</strong> harmoni<strong>za</strong>ciju drugih <strong>za</strong>konskih sistema.OPIS LEGISLATIVEDirektive o jednakosti sastoje se od slijedećeg:Direktiva o jednakoj plati, (75/117/EEC), pruža detalje o određenim aspektima glavnogdjelokruga Člana 119.Direktiva o jednakom tretmanu, (76/207/EEC), predviđa jednak odnos premamuškarcima i ženama u pitanju <strong>za</strong>poslenja, u napredovanju na poslu, obrazovanju iradnim uslovima.Direktiva o socijalnom osiguranju (79/7/EEC), predviđa jednak tretman u statutarnimprogramima socijalnog osiguranja.Direktiva o profesionalnom socijalnom osiguranju (86/378/EEC), predviđa jednaktretman u profesionalnim programima socijalnog osiguranja <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene, kao i <strong>za</strong>samostalne privrednike.Direktiva o jednakom tretmanu <strong>za</strong> muškarce i žene kao samostalne privrednike, te opoložaju žena u poljoprivredi (86/613/EEZ), odnosi se na načelo jednakog tretmanasamostalnih privrednika i njihovih bračnih drugova.Strana 17 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorDirektiva o <strong>za</strong>štiti trudnoće i materinstva na radu (92/85/EEC) deseta je pojedinačnadirektiva unutar okvirne Direktive o zdravlju i sigurnosti 89/391/EEC.USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEZa primjenu i nadzor <strong>za</strong>kona o jednakosti moralo bi biti odgovorno neko administrativnotijelo u nacionalnoj vladi.Za primjenu Direktive o trudnoći 92/85/EEC, neophodna su nadzorna tijela <strong>za</strong> kontrolu<strong>za</strong>štite zdravlja na radnom mjestu.IZBOR MJERA FAZE I i IIDirektive 75/117/EEC te 76/207/EEC u samom su cnetru <strong>za</strong>kona o jednakosti<strong>za</strong>snovanih na Članu 199 Ugovora EEC. Direktiva 75/117 razrađuje načelo jednake platesadržano u Članu 119, koje se oduvijek smatralo neophodnim elementom unutrašnjegtržišta.II. USKLAĐIVANJE PROGRAMA SOCIJALNOG OSIGURANJAUVODOdgovarajuća <strong>za</strong>štita prema odredbama Zajednice na polju socijalnog osiguranja jepreduslov <strong>za</strong> efikasno korištenje prava kretanja i boravka unutar Zajednice. Bez takve<strong>za</strong>štite, postojeće razlike među sistemima socijalnog osiguranja u pojedinim zemljamačlanicama nepovoljno bi utjecale na kretanje ljudi preko granica.Odredbe Zajednice o socijalnom osiguranju <strong>za</strong>snovane su na četiri načela:1) Može se primjenjivati samo jedna legislativa.2) Jednakost tretmana.3) Zadržavanje stečenih prava.4) Kumulativnost perioda osiguranja, ili prebivanjaOPIS LEGISLATIVEUredba 1408/71 prepušta zemljama članicama potpunu slobodu u određivanju i razvojusistema socijalnog osiguranja prema njihovim vlastitim gledištima. Ne predviđa senikakva harmoni<strong>za</strong>cija u bilo kojoj grani socijalnog osiguranja.USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEDakle, razmjena informacija između ogana <strong>za</strong>duženih <strong>za</strong> socijalno osiguranje u EU izemalja CIE, kao i obrazovanje odgovornih osoba u pridruženim zemljama, neophodno jeveć od prve faze.Strana 18 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorIZBOR MJERA FAZE I i IIU praktičnom smislu se ne može <strong>za</strong>misliti proširenje djelokruga Uredbi 1408/71 i 574/72na samo neke osiguranike, ili grane socijalnog osiguranja a tek kasnije na ostale.III.ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADUUVODSa uspostavljanjem Evropske Zajednice postala je očita potreba <strong>za</strong> globalnim pristupomzdravlju I sigurnosti. Legislativa Evropske Unije o zdravlju isigurnosti razvijala se naradu stvarala se kroz posljednjih 30 godinaali se počela rapidno razvijati nakonprihvatanja Jedinstvenog evropskog akta 1978 godine.OPIS LEGISLATIVEPrva serija obaveznih <strong>za</strong>konskih akata bila je <strong>za</strong>snovana na Članu 100 Ugovora EEC i<strong>za</strong>počela je s Direktivom Vijeća 77/576/EEC o znakovima sigurnosti na radnim mjestima(opozvana je Direktivom 92/58/EEC), <strong>za</strong> kojom je slijedila prva okvirna Direktiva80/1107/EEC o <strong>za</strong>štiti na radnika od rizika pove<strong>za</strong>nih sa izloženošćuhemijskim,fizikalnim, I biološkim agensima na radu, te četiri njene pojedinačne Direktive.USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEPribližavanje legislative <strong>za</strong>htijeva efikasnu infrastrukturu <strong>za</strong> njenu primjenu. Topodrazumijeva efikasno upravljanje preduzećima, odgovarajuću obuku radnika i efikasneinspektorate rada.Inspektorat rada mora, svim sredstvima koja su mu na raspolaganju, osiguratiprovođenje <strong>za</strong>kona i primjenu potrebnih administrativnih procedura na polju zdravlja isigurnosti na radu.IZBOR MJERA FAZE I i IIPrihvatanje principa uključenih u okvirnu Direktivu 89/391/EEC je neophodno <strong>za</strong>izgradnju sistema <strong>za</strong>štite zdravlja i sigurnosti na radu koji je usklađen sa sistemom kojipostoji u Evropskoj Uniji.Strana 19 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorIV.ZAKON O RADU I USLOVI RADAUVODZavršetak stvaranja unutrašnjeg tržišta poka<strong>za</strong>o je važnost ove socijalne dimenzije. Tonije samo pitanje slobode kretanja <strong>za</strong> ljude, robe, usluge i kapital, već i pitanje svega štodoprinosi dobrobiti građana Evropske Zajednice, a osobito njenih radnika. Izgradnjadinamične i snažne Evrope se oslanja, u velikoj mjeri, na priznavanje “temeljnih”socijalnih prava.U skladu s time, Vijeće je od 1975. godine prihvatilo osam direktiva o <strong>za</strong>konu o radu.OPIS LEGISLATIVEDirektiva 75/129/EEZ (kolektivni otkazi) predviđa informiranje i konsultacije sapredstavnicima radnika, te obavještavanje kompetentnog državnog organa prijedonošenja odluke o uvođenju kolektivnih otka<strong>za</strong> (otpuštanje barem 10 radnika iz razlogakoji se ne odnose na pojedinačne radnike).Direktiva 77/187/EEZ (prijenosi preduzeća), koja određuje, pri prijenosu firme, praviloprema kojem se ugovori o <strong>za</strong>poslenju, ili radnim odnosima, koji postoje u trenutkuprijenosa, automatski prenose sa prenositelja na preuzimača.Direktiva 80/987/EEZ (nelikvidnost poslodavaca), koja nastoji osigurati da se barem dioplata, neisplaćenih u trenutku kada poslodavac postaje nelikvidan, isplati krozgarancijski fond koji je osnovan u svakoj zemalji članici.Direktiva 91/533/EEZ, koja uvodi obavezu poslodavca da svakog radnika pismenoobavijesti o glavnim odnosima i radnim uvjetima.Direktiva 93/104/EEZ (radno vrijeme), koja određuje minimalne dnevne, sedmične igodišnje periode <strong>za</strong> odmor, te ograničava radnu sedmicu i noćni rad.Direktiva 94/33/EEZ (<strong>za</strong>štita mladih na radu), koja <strong>za</strong>branjuje rad bilo koje osobe ispod15 godina (uz neke precizno određene iznimke), te regulira rad osoba između 15 i 18godina starosti.Direktiva 94/45/EEZ (informiranje i konsultacije), koja predviđa osnivanje EvropskogVijeća rada ili informativne i konsultativne procedure u preduzećima na nivou Zajednicei grupa preduzeća, u svrhu informiranja i konsultiranja <strong>za</strong>poslenih na transnacionalnojosnovi.Strana 20 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorUSLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVERazmjena informacija će, u početnoj fazi, biti od suštinske važnosti. Zainteresirane zemljebi trebale osigurati odgovarajuće informiranje o svojim sistemima <strong>za</strong>kona o radu.IZBOR MJERA FAZE I i IIPrve tri Direktive, zbog njihovog utjecaja na djelovanje unutrašnjeg tržišta, i Direktiva o<strong>za</strong>štiti mladih na radu, jer sadrži norme <strong>za</strong>štite koje se smatraju fundamentalnim nanacionalnom i međunarodnom nivou.V. DUHANSKI PROIZVODIUVODNa osnovu Člana 100a Ugovora, prihvaćene su dvije direktive koje donose opće propise ooznačavanju duhanskih proizvoda zdravstvenim upozorenjima, te o sadržaju katrana ucigaretama.1. SADRŽAJ KATRANA U CIGARETAMAOPIS LEGISLATIVEDirektiva Vijeća 90/239/EEZ od 17. maja 1990. godine, o usklađivanju <strong>za</strong>kona, propisa iadministrativnih odredbi zemalja članica koje se odnose na maksimalni sadržaj katrana ucigaretama.Ova direktiva je <strong>za</strong>snovana na Članu 100a, na temelju činjenice da razlike u <strong>za</strong>konima osadržaju katrana u cigaretama mogu predstavljati barijere trgovini i ometati stvaranje idjelovanje unutrašnjeg tržišta.USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEUsklađivanje legislative na ovom polju će <strong>za</strong>visiti od sposobnosti zemalja centralne iistočne Europe (CIE) da izmjere sadržaj katrana u cigaretama prema mjeriteljskim<strong>za</strong>htjevima iznesenim u ISO standardima 4387 i 3400.IZBOR MJERA FAZE I i IIUvođenje legislative o sadržaju katrana ne bi se smjelo odvijati u fa<strong>za</strong>ma. Međutim,nekim zemljama članicama su bile odobrene odgode datuma primjene, kako bi im se dalodopunsko vrijeme <strong>za</strong> uvođenje nacionalnih <strong>za</strong>konskih propisa, ili da, umjesto proizvodasa visokim sadržajem katrana, počnu proizvoditi proizvode sa niskim sadržajem katrana.Strana 21 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostor2. OZNAČAVANJE DUHANSKIH PROIZVODAOPIS LEGISLATIVEDirektiva Vijeća 89/622/EEC od 13. novembra 1989. godine, o usklađivanju <strong>za</strong>kona,propisa i administrativnih odredbi zemalja članica koje se odnose na označavanjeduhanskih proizvoda, dopunjena Direktivom 92/41/EEC.USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVENikakvi posebni preduslovi ne proizilaze direktno iz primjene ovih direktiva. Međutim,detalji označavanja uključuju i navođenje sadržaja katrana, koji se mora odrediti iprovjeriti prema ISO standardima, po uslovima Direktive 90/239/EEC.Uvođenje legislative o označavanju ovisi od prethodnog postojanja legislative o sadržajukatrana, jer je to jedan od elemenata koji se moraju navesti na oznakama.Osim toga, legislativa o označavanju, sama <strong>za</strong> sebe, se ne bi trebala uvoditi u fa<strong>za</strong>ma.5. POLJOPRIVREDA1. UVODLegislativa poljoprivrede u Evropskoj Uniji razvija se preko 30 godina i nastavlja se mijenjati,prilagođavajući se novim situacijama. Ova legislativa predstavlja oko 40% ukupne legislativeZajednice. Za zemlje centralne i istočne Evrope identificirano je 200 ključnih mjera <strong>za</strong>usklađivanje. Ove mjere se mogu podijrliti u dvije grupe:• Veterinarstvo, zdravlje biljaka i ishrana životinja:Ove mjere utječu na cijeli niz djelatnosti u ratarstvu, proizvodnji i preradi životnja, teživotinjskih i biljnih proizvoda. Namjena ove kontrole je osiguranje <strong>za</strong>štite potrošača,zdravstvene <strong>za</strong>štite, te <strong>za</strong>štite zdravlja životinja i biljaka donošenjem <strong>za</strong>jedničkih propisakoji reguliraju kretanje živih životinja, mesa i mesnih proizvoda, voća, povrća i biljaka.• Poljoprivredna tržišta:Ove mjere se odnose na one aspekte <strong>za</strong>jedničke organi<strong>za</strong>cije tržišta koji se, uglavnom, tičuodređivanja standarda kvaliteta i <strong>za</strong>htjeva označavanja proizvoda.Mnogi aspekti poljoprivredne politike i adekvatne legislative kao što su interventnisporazumi, premije <strong>za</strong> stoku, itd. nisu uključeni u “Bijelu knjigu”.2. ZAKONODAVSTVO VETERINARSTVA, ZDRAVLJA BILJAKA I ISHRANEŽIVOTINJAZakonodavstvo obuhvata oko 1000 mjera, od kojih oko 160 spada u ključne mjere dok sudruge uglavnom, izvršne mjere.Strana 22 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorEvropska Komisija je odgovorna <strong>za</strong> opću koordinaciju, inspekciju / audite i neophodnu<strong>za</strong>konodavnu akciju kako bi se osigurala ujednačena primjena standarda Evropske Unijeunutar jedinstvenog evropskog tržišta.Države članice su odgovorne <strong>za</strong> verifikaciju prihvatljivosti uvozne robe na granici,uključujući <strong>za</strong>htjeve inspekcije i ispitivanja. Također su odgovorne <strong>za</strong> propisnoispunjavanje potrebnih standarda koji se <strong>za</strong>htijevaju, prema <strong>za</strong>konodavstvu EvropskeUnije, <strong>za</strong> trgovinu unutar Zajednice.Glavni preduslov <strong>za</strong> proširenje jedinstvenog tržišta na polje veterinarstva i zdravljabiljaka u pridruženim zemljama je da, pored usklađivanja legislative, postoji pravilnoorganizirana i obučena administracija koja može ujednačeno primjenjivati odgovornostidržave.3. LEGISLATIVA POLJOPRIVREDNOG TRŽIŠTAU nekim poljoprivrednim sektorima (voće i povrće, svinjetina, jaja i meso peradigovedina i ovčetina, i vino) slobodno kretanje proizvoda <strong>za</strong>visi od propisa dotične tržišneorgani<strong>za</strong>cije, odnosno o poštivanju različitih standarda kvaliteta, veličine i pakiranja, kaoi propise o označavanju, analizi, inspekcijama i nadzoru.Postoje i propisi o prezentaciji i označavanju koji se primjenjuju na mlijeko i mliječneproizvode, ulja i masti, a koji također utječu na slobodnu cirkulaciju.A. ZAKONODAVSTVO VETERINARSTVA1. TRGOVINA ŽIVIM ŽIVOTINJAMA, SJEMENOM ŽIVOTINJA,JAJNIM STANICAMA I EMBRIJIMAOPIS LEGISLATIVEPostojanje i širenje životinjske <strong>za</strong>razne bolesti ima jasne ekonomske implikacije, kako <strong>za</strong>domaću proizvodnju, tako i <strong>za</strong> trgovinu sa trećim zemljama. Zakonodavstvo Zajednicepropisuje veterinarske uslove pod kojima se u Uniji može trgovati živim životinjama injihovim sjemenom, jajnim stanicama i embrijima. Ove životinje ne smiju biti <strong>za</strong>raženebolešću i također ne smije postojati opasnost da se putem njihova sjemena, jajnih stanica,ili embrija, prenese bilo koja bolest. Ovo se garantira certifikatom koji, uz odgovornostkompetentnog organa <strong>za</strong> otpremu, izdaje, po pravilu, ovlašteni veterinar.Zakondavstvo je osmišljeno na način da uzima u obzir sve glavne stočarske sektore:goveda, svinje, ovce goveđe sjeme, svinjsko sjeme itd. Primjena “ukupnih dostignućaZajednice” je preduslov <strong>za</strong> nestanak prepreka u trgovini životinjama i njihovimsjemenom, jajnim stanicama i embrijima.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVENeophodni preduslovi se moraju ispuniti putem javnih organa sposobnih <strong>za</strong> provođenjepoterebnih provjera i garantiranja traženih certifikata. Mora postojati državnaveterinarska inspekcijska služba sa dovoljnim brojem obučenog i dobro vođenog osobljaStrana 23 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorIZBOR MJERA FAZE I i IIDirektiva vijeća 64/432/EEC (goveda i svinje) o problemima sa zdravljem životinjaposljednji put dopunjena Direktivom 2001/298/EC -o <strong>za</strong>štiti životinja <strong>za</strong> vrijemetransporta, Direktiva vijeća 91/68/EEC (ovce i koze) dopunjena Direktivom 2001/10/ECitd.2. TRGOVINA ŽIVOTINJSKIM PROIZVODIMAOPIS LEGISLATIVEU određenim situacijama životinjski proizvodi mogu prenositi životinjske <strong>za</strong>razne bolestiZakonodavstvo je ustrojeno na način da uzima u obzir glavne proizvodne sektore:govedina / teletina, svinjetina, ovčetina i kozije meso, meso peradi, zečije meso i mesniproizvodi, te mlijeko i mliječni proizvodi.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVERadi harmoni<strong>za</strong>cije je neophodno imati jednak zdravstveni status životinja u regijamaUnije.. Pored toga, moraju postojati javni organi koji su sposobni <strong>za</strong> provođenje potrebnihprovjera i garantiranje traženih certifikata.IZBOR MJERA FAZE I i IINa primjer Direktiva Vijeća 94/71/EC (mlijeko i mliječni proizvodi) koja se odnosi nazdravstvene propise <strong>za</strong> proizvodnju i plasiranje na tržište svježeg mlijeka, pasteriziranogmlijeka i mliječnih proizvoda.3. MJERE KONTROLEOPIS LEGISLATIVEProfilaktičke mjere protiv glavnih <strong>za</strong>raznih bolesti u Uniji moraju biti identične. Bilo kojedrugo rješenje dovelo bi, do prepreka u trgovini životinjama i životinjskim proizvodima.U slučaju sporadičnih izbijanja <strong>za</strong>raznih bolesti, mjere koje poduzimaju državni organimoraju biti identične. Poduzimanjem efikasnih mjera važno je spriječiti širenje <strong>za</strong>raznebolesti i uvjeriti sve državne organe da će <strong>za</strong>razna bolest biti ograničena na određenopodručje. Zakonodavstvo Zajednice se fokusira na glavne bolesti: slinavku i šap, klasičnusvinjsku groznicu, ptičju gripu i Newcastle-bolest. Kada dođe do izbijanja <strong>za</strong>razne bolesti,nadležni organi moraju imati potrebne ovlasti i biti u mogućnosti osloniti se na efikasnuorgani<strong>za</strong>ciju (uništenje životinja, laboratorije <strong>za</strong> analizu, kontrola kretanja na farmama,itd.). Iskustvo pokazuje da ključ uspjeha leži u brzoj i odlučnoj akciji koju podržavajuuzgajivači. Takve mjere se moraju pripremiti i materijalno i <strong>za</strong>konski.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEUnija je donijela i niz pratećih mjera kao što su referentne laboratorije Zajednice, rezervevakcina u Zajednici, itd.. Države članice su obavezne da naprave kontrolne planove, daorganiziraju krizne centre, te da formiraju mrežu laboratorija, uključujući i državnureferentnu laboratoriju.Strana 24 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorZa glavne bolesti Unija ima kompjuterski sistem <strong>za</strong> prijavu bolesti (ADNS). Rezultatdjelovanja ovog sistema je da svi kompetentni organi mogu imati potrebnu informaciju unajkraćem mogućem vremenu.IZBOR MJERA FAZE I i IIIzmeđu ostalih mjera u ovom području važno je istaći Direktivu Vijeća 85/511/EEC ouvođenju mjera <strong>za</strong> kontrolu slinavke i šapa te Direktiva Vijeća 2000/556/EC oobavještavanju o <strong>za</strong>raznim bolestima životinja unutar Zajednice.4. MARKETING ŽIVOTINJSKIH PROIZVODAOPIS LEGISLATIVEVlada mora igrati glavnu ulogu u pružanju zdravstvene <strong>za</strong>štite svojim građanima putemodgovarajućih kontrola kojima se osigurava kvalitet i sigurnost hrane. ZakonodavstvoZajednice je ustrojeno tako da uzima u obzir privredne djelatnosti pove<strong>za</strong>ne sa prvimstepenom prerade životinjskih proizvoda.Zakonodavstvo definira zdravstveni standard Zajednice, odnosno zdravstvene uslovekoji upravljaju marketingom takvih proizvoda u Uniji i propise o nadzoru usklađenosti sazdravstvenim standardom Zajednice. Harmoni<strong>za</strong>cija osnovnih <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> zdravstvenu<strong>za</strong>štitu znači da će se unutar Unije na tržište moći plasirati samo oni proizvodi kojiispunjavaju zdravstvene standarde Zajednice. Proizvodne institucije moraju biti u stanjuda se prilagode ovom zdravstvenom standardu.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEPrimjena “ukupnih dostignuća Zajednice” je preduslov <strong>za</strong> dozvolu marketinga ovihproizvoda u Uniji. Zakondavstvo se sastoji od ni<strong>za</strong> različitih <strong>za</strong>htjeva. Osnovni <strong>za</strong>htjev,državni organi moraju imati odgovarajuća sredstva <strong>za</strong> provođenje traženih kontrola(osoblje u institucijama, laboratorije <strong>za</strong> analize, nadgledanje proizvodnje, itd.).IZBOR MJERA FAZE I i IISve ključne mjere se moraju implementirati u prvoj fazi. Jedna od njih je Direktiva vijeća1997/79/EC (Riblji proizvodi) s obzirom na organi<strong>za</strong>ciju veterinarskih provjera ribljihproizvoda koji se plasiraju na tržište Zajednice iz trećih zemalja.5. MJERE KOJU OBUHVATAJU VIŠE OD JEDNOG SEKTORAOPIS LEGISLATIVEU nekim slučajevima mjere poduzete u Uniji obuhvataju više od jednog sektora. Njihov jeprimarni cilj <strong>za</strong>štita ljudskog zdravlja, ali one također štite i zdravlje životinja. Unija jeodlučila <strong>za</strong>braniti hormone <strong>za</strong> tovljenje i regulirati njihovo korištenje u zootehničke iterapeutske svrhe. Potrošači u Uniji se moraju <strong>za</strong>štititi od prisutnosti ostataka uživotinjskim proizvodima, posebno u mesu. Uvedeno je opće <strong>za</strong>konodavstvo o kontroliostataka.Strana 25 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorUSLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEZa monitoring moraju postojati odgovarajući tehnički i kadrovski preduvjeti i efikasnamreža laboratorija. Posebno u sektoru hormona i beta-agonista, važno je spriječitiprijevare i uočiti kršenja. Za ovaj tip mjera potrebna su velika sredstva, posebnoanalitičke mogućnosti. Financijski troškovi takvih mjera su, također, visoki.IZBOR MJERA FAZE I i IISve ključne mjere se moraju implementirati u prvoj fazi. Jedna od njih je Direktiva vijeća90/167/EEC (Ljekovita hrana <strong>za</strong> životinje) s obzirom na organi<strong>za</strong>ciju veterinarskihprovjera ribljih proizvoda koji se plasiraju na tržište Zajednice iz trećih zemalja.6. UVOZ ŽIVOTINJA I ŽIVOTINJSKIH PROIZVODA IZ TREĆIH ZEMALJAOPIS LEGISLATIVEU principu, životinje iz trećih zemalja moraju se uvoziti iz krajeva koji imaju istezdravstvene uslove kao i Unija. Stočni proizvodi moraju <strong>za</strong>dovoljavati standardeZajednice. Države članice ne bi bi smjele uvoditi propise o uvozu iz trećih zemalja koji bibili povoljniji od propisa koji uređuju trgovinu unutar Zajednice.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEKomisija je, u načelu, odgovorna <strong>za</strong> registraciju država kojima je odobren izvoz u EU, te,<strong>za</strong> određene životinjske proizvode, registraciju izvoznih ustanova.IZBOR MJERA FAZE I i IIPošto će se granične kontrole između Unije i pridruženih zemalja <strong>za</strong>držati do pristupanja,ne treba smatrati da su <strong>za</strong>htjevi <strong>za</strong> trgovinu sa trećim zemljama od primarnog značaja <strong>za</strong>fazu I.7. SISTEM KONTROLE I ZAŠTITEOPIS LEGISLATIVEPotpuna uspostava jedinstvenog tržišta povlači <strong>za</strong> sobom ukidanje kontrola naunutrašnjim granicama Unije. Nestanak garancija, koje je pružao tradicionalni sistemkontrola na unutrašnjim granicama, znači da se mora uvesti novi, alternativni sistem kojipokriva sva veterinarska područja (zdravlje ljudi, zdravlje životinja, zootehniku, te briguo životinjama).Ovaj sistem <strong>za</strong> unutrašnju trgovinu je <strong>za</strong>snovan na jačanju kontrola na izvoru imogućnosti provjera uzimanjem uzoraka na odredištu. To uključuje prateće mjere kao štoje uvođenje “ANIMO” kompjuterizirane mreže <strong>za</strong> trgovinu živim životinjama kojaorganima odredišne države članica obezbjeđuje informaciju o kretanju životinja nanjenom teritoriji.Strana 26 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorUSLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEUvođenje novog sistema, je očito, jedan od bitnih elemenata jedinstvenog tržišta. Sempolitičke odluke da se napusti tradicionalna <strong>za</strong>štita na granicama, novi sistem će, utehničkom smislu, <strong>za</strong>htijevati slijedeće:• sposobnost provođenja pouzdanih provjera na izvoru,• ljudske potencijale i tehnička sredstva koji će omogućiti usklađeno djelovanje pratećihmjera,• odgovarajuće inspekcijske infrastrukture na vanjskim granicamaIZBOR MJERA FAZE I i IIDogovor o identifikaciji životinja su neophodni <strong>za</strong> šire aspekte sporazuma o veterinarskojkontroli i zbog toga ih je neophodno uvesti tokom faze I. 92/102/EEZ.8. RASPLODNA STOKA I ČISTOKRVNE ŽIVOTINJEUnija je uvela politiku čija je svrha da garantira i štiti kvalitet životinjskih pasmina. To jeosnovni <strong>za</strong>htjev uzgoja, te o njemu, u velikoj mjeri, <strong>za</strong>visi racionalni razvitak oveaktivnosti i njezina produktivnost.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVESistem Zajednice <strong>za</strong>htijeva da postoje efikasne organi<strong>za</strong>cije uzgajivača koje su sposobnevoditi rodoslovnike <strong>za</strong> različite vrste životinja. Ove organi<strong>za</strong>cije moraju djelovati podkontrolom državnih organa.IZBOR MJERA FAZE I i IIDa bi se omogućila koherentna kontrolna politika sve ključne mjere se morajuimpementirati u fazi I. Jedna od njih je Direktiva Vijeća (goveda) 1994/28/EC očistokrvnim rasplodnim životinjama iz reda goveda.9. BRIGA O ŽIVOTINJAMAOPIS LEGISLATIVEUnija je uvijek nastojala osigurati brigu o životinjama, posebno unutar okvira <strong>za</strong>jedničkepoljoprivredne politike. Deklaracija broj 24, koja je slijedila nakon Mastrihtskekonferencije, naglašava potrebu da se u potpunosti poštuju <strong>za</strong>htjevi koji se tiču brige oživotinjama. Određivanje propisa o <strong>za</strong>štiti životinja je izrazito osjetljivo pitanje. Ti propisiutječu na interese proizvođača, javno mišljenje i očekivanja potrošača, te filozofska, pačak i religiozna stanovišta (slučau obrednog klanja).Strana 27 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorUSLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEStrukture <strong>za</strong> uzgajanje stoke i sredstva <strong>za</strong> prijevoz stoke moraju <strong>za</strong>dovoljavati standardeZajednice i u njih se moraju uložiti potrebna sredstva. Odgovarajući dogovori o inspekcijisu također potrebni kako bi se osiguralo da se operateri, u potpunosti pridržavaju<strong>za</strong>konodavstva.IZBOR MJERA FAZE I i IIDa bi se omogućila koherentna kontrolna politika sve ključne mjere se morajuimpementirati u fazi I. Neke od njih su: Direktiva Vijeća (transport) 1995/29/EC o <strong>za</strong>štitiživotinja tokom transporta, Direktiva Vijeća 93/119/EC o <strong>za</strong>štiti životinja u vrijemeklanja ili ubijanja.B. ZDRAVLJE BILJAKA I ISHRANA ŽIVOTINJA1. SJEMENA I SADNI MATERIJALOPIS LEGISLATIVEZakonodavstvo <strong>za</strong>jednice određuje harmonizirane standarde kvaliteta <strong>za</strong> sjemena i sadnimaterijal kako bi se omogućilo slobodno kretanje takvih materijala unutar Unije.Približavanje <strong>za</strong>konodavstva pretpostavlja da u državama srednje i istočne Europepostoje nacionalni regulatorni sistemi slični onima koji trenutno postoje u državamačlanicama. Ti sistemi uključuju organe <strong>za</strong> certifikaciju i kontrolu sjemena, kao i odredbe<strong>za</strong> službeno ispitivanje sjemena.UVJETI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEPostoji nekoliko službenih načina kontrole koje trebaju provoditi državni kontrolniorgani:• inspekcija sjemena i sadnog materijala• uzimanje uzoraka• laboratorijsko ispitivanje• izdavanje dokumenata i označavanje• naknadna ispitivanja zemljišnih parcelaKLJUČNE MJEREOsiguravaju da postoje isti standardi <strong>za</strong> certifikaciju sjemena i službeno ispitivanjesjemena.IZBOR MJERA FAZE I i IIDa bi se u ovom sektoru uspostavio potreban okvir <strong>za</strong> kontrolu, trebalo bi u fazi I uvesti12 osnovnih direktiva. Neke od njih su Direktiva Vijeća 1998/96/EC i 1998/95/EC oplasiranju i inspekciji na tržištu šumskog reprodukcijskog materijalaStrana 28 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostor2. BILJKE I BILJNI PROIZVODIOPIS LEGISLATIVERežim zdravlja biljaka u EU sadrži nove koncepcije kontrole, usvojene u skladu sakoncepcijom unutrašnjeg tržišta. One uključuju registraciju proizvođača i uvoznika,izdavanje “biljnih pasoša” <strong>za</strong> kretanje određenih biljaka, ili biljnih proizvoda, unutar EUUSLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEDa bi se ovo <strong>za</strong>konodavstvo pravilno primjenjivalo, mora postojati nacionalni regulatornisistem <strong>za</strong> fitosanitarna pitanja kojim službeni organi upravljaju direktno, ili putemovlaštenih tijela.IZBOR MJERA FAZE I i IIČetiri okvirne direktive Vijeća trebale bi se primijeniti tokom faze I, budući da oneuspostavljaju osnovne mjere koje štite Zajednicu od ulaska organi<strong>za</strong>ma štetnih <strong>za</strong> biljke,ili biljne proizvode, te od njihovog širenja unutar Zajednice.3. ISHRANA ŽIVOTINJAOPIS LEGISLATIVEZakonodavstvo Zajednice na području “ishrane životinja” obuhvata aditive, hranu u vidusmjesa, dijetalnu hranu, neprerađenu hranu, nepoželjne tvari i proizvode,mikroorganizme i enzime, kao i metode analize i uzimanja uzoraka. Ovo <strong>za</strong>konodavstvoje dostiglo visok nivo usklađenosti koji omogućava da se veliki dio upravljačkih ovlastiprenese na Komisiju.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEUsklađivanje <strong>za</strong>konodavstva pretpostavlja da postoje regulatorni sistemi slični onima kojitrenutno postoje u državama članicama, kao i odgovarajuće administrativne strukture.• IZBOR MJERA FAZE I i IIPostoji 17 osnovnih direktiva (kao na primjer Direktiva Vijeća 2000/16/EC o plasiranjuna tržište hrane u vidu smjesa) koje određuju <strong>za</strong>konodavni okvir sektora životinjskeishrane.4. PROIZVODI ZA ZAŠTITU BILJAKAOPIS LEGISLATIVEDvije osnovne harmonizirajuće direktive pokrivaju odobravanje proizvoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitubiljaka (poljoprivredni pesticidi). Direktiva “<strong>za</strong>brane” iz kasnih 1970-tih godina,mijenjana oko 13 puta, brani, ili ograničava, da se na tržište plasiraju proizvodi <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitubiljaka koji sadrže određene aktivne tvari.Strana 29 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorUSLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEPrimjena ovih mjera <strong>za</strong>htijeva postojanje službenih nacionalnih registracijskih organa kojiimaju svoje vlastite odgovarajuće administrativne i naučne resurse i podrazumijevaodređen stepen kontrole nad primjenom odluka regulatornog tijela.KLJUČNE MJEREKljučne mjere su dvije temeljne direktive koje utvrđuju <strong>za</strong>htjeve kontrole <strong>za</strong> ovaj sektor uZajednici.5. OSTACI PESTICIDAOPIS LEGISLATIVEOve mjere utvrđuju maksimalne granice pesticida u i na voću, povrću, žitaricama, hraniživotinjskog porijekla (meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, te jaja iproizvodi od jaja). One imaju dvije glavne funkcije, a to su <strong>za</strong>štita zdravlja ljudi iuklanjanje trgovinskih <strong>za</strong>preka.KLJUČNE MJEREKljučne mjere su četiri osnovne direktive Vijeća koje daju okvir <strong>za</strong> određivanjeharmoniziranih maksimalnih nivoa <strong>za</strong> ostatke pesticida.6. PRAVA NA UZGOJ NOVIH VRSTA BILJAKA U ZAJEDNICIOPIS LEGISLATIVEJedna temeljna uredba, usvojena 27. jula 1994. godine, bavi se sistemom <strong>za</strong>štiteintelektualnog vlasništva u Zajednici <strong>za</strong> nove vrste biljaka iz cijelog botaničkog carstva.USLOVII POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVESistem Zajednice, kao novi model uz postojeće nacionalne sisteme, uspostavljen jenedavno. Počeo je djelovati 27. aprila 1995.KLJUČNE MJEREPostoji samo jedna okvirna uredba (Uredba Vijeća broj 2100/94), koja se odnosi na ovajsektor, i stoga se mora smatrati “ključnom”.Strana 30 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostor7. ORGANSKO RATARSTVOOPIS LEGISLATIVEU skladu sa sadašnjim propisima Zajednice, organsko ratarstvo se definira kao sistemupravljanja poljoprivrednim imanjima koji podrazumijeva velika ograničenja u upotrebignojiva i pesticida. Organski proizvodi se identificiraju tačno određenim pravilimaoznačavanja čija je svrha da potrošaču daju najbolju moguću garanciju porijekla, načinapripreme, obrade i pakiranja.Osnovni <strong>za</strong>konodavni instrument <strong>za</strong> organsko ratarstvo je Uredba Vijeća (EEC) broj2092/91.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEPribližavanje <strong>za</strong>konodavstva pretpostavlja da u zemljama Centralne i Istočne Evropepostoji slično nacionalno <strong>za</strong>konodavno tijelo kao i u EU, te kontrolno tijelo koje većuspješno djeluje i pod nadzorom je nadležnih organa..KLJUČNE MJEREOvo je, relativno, novo područje <strong>za</strong> <strong>za</strong>kondoavstvo Zajednice, te se i okvirna uredba iprateći provedbeni propisi smatraju bitnim <strong>za</strong> uspostavu usklađene <strong>za</strong>konodavnestrukture.III. POLJOPRIVEREDNA TRŽIŠTA1. GOVEDINA I TELETINA, OVČJE I KOZJE MESOOPIS LEGISLATIVEOrgani<strong>za</strong>cija <strong>za</strong>jedničkog tržišta <strong>za</strong> govedinu i teletinu, ovčje i kozje meso uključuje, što setiče unutrašnjeg tržišta, mjere koje definraju obavezne klasifikacijske standarde <strong>za</strong>plasiranje obrađenih trupova na tržište. Harmoniziranu EU klasifikaciju radespecijalizirani klasifikatori u klaonicama. Trupovi se označavaju žigom, ili etiketom.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEDa bi se klasifikacija provela efikasno, mora postojati kvalificirano osoblje koje ćeosigurati da se trupovi tačno klasificiraju.IZBOR MJERA FAZE I i IIFazom I usklađivanja legislative između Unije i pridruženih država smatra se potpunousvajanje svih standarda kvaliteta i kontrole. Ovaj sistem neće djelovati pravilno ukolikose sve ključne mjere ne uvedu na ovaj način.Strana 31 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostor2. VOĆE I POVRĆEOPIS LEGISLATIVEOrgani<strong>za</strong>cija <strong>za</strong>jedničkog tržišta voćem i povrćem uključuje, što se tiče unutrašnjegtržišta, uvo<strong>za</strong> i izvo<strong>za</strong>, mjere koje određuju obavezne standarde kvaliteta. Za svakiproizvod postoji posebna uredba. Plasiranje voća i povrća (bilo domaće proizvodnje, iliuvezenog) na tržište dozvoljava se samo nakon provedenih kontrola kvaliteta; opće jepravilo da robu mora pratiti certifikat o kontroli. Ti standardi kvaliteta se bave, većinom,tehničkim osobinama, tj. prezentacijom voća i povrća, ali ne pokrivaju fitosanitarneaspekteUSLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEKontrolori iz nacionalnih organa moraju osigurati da se ovi standardi kvalitetaprimjenjuju u unutrašnjoj proizvodnji, pri uvozu i izvozu, na nivou proizvodnje, iliveleprodaje.IZBOR MJERA FAZE I i IITokom faze I, zemlje centralne i istočne Europe bi morale osigurati sveobuhvatnopribližavanje svojih standarda kvaliteta i sistema kontrole onima koji vladaju u EU.3. VINO I PROIZVODI NA BAZI VINAOPIS LEGISLATIVENeke pridružene države već imaju bilateralne sporazume sa EU o recipročnoj <strong>za</strong>štiti ikontroli naziva.Ovi sporazumi se bave, isključivo, <strong>za</strong>štitom imena, ali sežu puno dalje odTRIP sporazuma Urugvajskog kruga. Općenito, vinom EU se može trgovati samo ukolikoje proizvedeno od grožđa iz registriranih vinograda koji imaju pravo sađenja u skladu sglobalnom <strong>za</strong>branom sadnje novih sorti vinove loze unutar EU.4. SVINJSKO MESO, MESO PERADI I JAJAOPIS LEGISLATIVEOrgani<strong>za</strong>cija <strong>za</strong>jedničkog tržišta <strong>za</strong> svinjsko meso, meso peradi i jaja uključuje, u okviruunutrašnjeg tržišta, mjere koje određuju obavezne standarde kvaliteta i kontrole.Klasifikacijski standardiPrema standardima Zajednice meso peradi se klasificira, prema kvaliteti, u klase A i B. Taklasifikacija se <strong>za</strong>sniva na profilu i izgledu.Tržišni standardi <strong>za</strong> meso peradi se baziraju na preporukama Ekonomske KomisijeUjedinjenih Naroda <strong>za</strong> Evropu (UN-ECE) iz Ženeve.Strana 32 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorJaja se klasificiraju prema klasi kvalitete (A – svježa, B – druga klasa i C – niže klase, <strong>za</strong>upotrebu u prehrambenoj industriji).U sektoru svinjskog mesa ne postoje tržišni standardi, ali postoji skala Zajednice <strong>za</strong>klasifikaciju svinjskih trupova koja se temelji na količini nemasnog mesa koje trup sadrži.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEDa bi mogli kontrolirati kvalitet i provjeravati težinu u svakoj fazi plasiranja na tržište, priprijevozu i, pri uvozu, carinske formalnosti, odgovorni organi moraju uspostaviti sistemnadzora koji se <strong>za</strong>sniva na uzimanju uzoraka.KLJUČNE MJEREKljučne mjere su uredbe koje uvode osnovne uslove kvaliteta <strong>za</strong> ovaj sektor.6. TRANSPORTPrijevoz je jedna velika industrija, njemu pripada oko 7% bruto nacionalnog proizvoda itijesno je pove<strong>za</strong>n, sa drugim ključnim politikama, kao što su ekonomska, energetska,socijalna, regionalna politika i politika <strong>za</strong>štite okoline.Stvaranje unutrašnjeg tržišta transprotnih usluga se oslanjalo na mjere liberali<strong>za</strong>cije iharmoni<strong>za</strong>cije:• Zajednička transportna politika progresivno je uklanjala umjetne barijere <strong>za</strong> sve vrsteprijevo<strong>za</strong> (modalna politika) koje su bile postavljene između država članica,• Liberali<strong>za</strong>cijom tržišta Zajednice, <strong>za</strong>jednička transprotna politika je očuvala uslove <strong>za</strong>njegovo nesmetano djelovanje time što je odredila propise koje prijevoznici Zajednicemoraju poštovati u smislu stručne osposobljenosti, sigurnosti, socijalnih odredbi iobave<strong>za</strong> javnog prijevo<strong>za</strong>.I. CESTOVNI TRANSPORTCestovni transport se može podijeliti na dva dijela: prijevoz robe i prijevoz putnika.Postojeće <strong>za</strong>konodavstvo, u velikom broju slučajeva, uzima ovu podjelu u obzir.Jedan od najvažnijih principa, koji omogućava <strong>efikasnost</strong> unutrašnjeg tržišta u cestovnomtransportu, je osiguranje slobode pružanja usluga bez diskriminacije na osnovunacionalnosti, ili mjesta osnivanja.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEPribližavanje <strong>za</strong>konodavstva na području cestovnog transporta pretpostavlja da postojenacionalni regulatorni sistemi, kao organi<strong>za</strong>cija pristupa nacionalnom tržištu.Kontrolni mehanizmi su od izuzetne važnosti <strong>za</strong> većinu područja harmoni<strong>za</strong>cijecestovnog prijevo<strong>za</strong>, a posebno u pogledu socijalnih uslova, tehničke kontrole i cestovnesigurnosti.Strana 33 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorIZBOR MJERA FAZE I I IIZajednica je tokom 20 godina poboljšavala propise <strong>za</strong> pristup <strong>za</strong>nimanju domaćeg imeđunarodnog cestovnog prijevoznika. Vijeće je usvojilo slijedeće četiri direktive koje su<strong>za</strong>mijenjene Direktivom 96/26/EC1. TEHNOLOGIJA I SIGURNOSTSigurnost cestovnog prometa ne <strong>za</strong>htijeva od proizvođača samo da svoja motorna vozilaopreme potrebnom sigurnosnom opremom, već da veliku pažnju poklone tome da sevozila, koja su u opticaju, održavaju u dobrom voznom stanju i da ih opreme premapropisanim standardima.IZBOR MJERA FAZE I i IIŠto se tiče ciljeva kojima se teži na području tehnologije i sigurnosti, slijedeće mjerepredstavljaju primarne instrumente <strong>za</strong> pravilno djelovanje jedinstvenog tržišta.• Tehnički pregled• Težina i dimenzije Direktiva 85/3/EEZ plus amandmani)• Tahograf• Dubina utora (šara) (Direktiv89/459/EEC na autogumamaII.ŽELJEZNICENekoliko faktora je doprinijelo usvajanju opće mjere Zajednice koja se tiče željeznica(Direktiva 2001/12/EC o razvoju željeznica u Zajednici).Cilj Direktive 2001/12/EC jeste da natjera željeznice da djeluju na komercijalniji način, dabolje reagiraju na potražnju, poboljšaju kvalitet svojih usluga i snize cijene. Da bi se ovaDirektiva uspješno primijenila, mora postojati odgovarajuća poslovna kultura, željeznicese moraju odvojiti od države, te mora postojati slobodno tržište prijevoznih usluga.KLJUČNE MJEREKljučna mjera <strong>za</strong> države centralne i istočne Evrope je stvaranje željezničkog preduzeća sane<strong>za</strong>visnom upravom i zdravom financijskom strukturom.IIIUNUTRAŠNJI PLOVNI PUTEVIJedine države centralne i istočne Evrope kojih se tiče sektor unutrašnjih plovnih putevasu one čiji su plovni vodeni putevi direkno pove<strong>za</strong>ni s plovnim putevima država članica.IVPOMORSKI PRIJEVOZ – PRISTUP TRŽIŠTUUredba 4055/86 je kamen temeljac slobode pružanja usluga u pomorskom transportu.Ona uspostavlja liberali<strong>za</strong>ciju tržišta pomorskog prijevo<strong>za</strong> između država članica, teizmeđu država članica i trećih zemalja.Strana 34 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorVIZRAČNI PRIJEVOZEvropska Unija je razvijala politiku zračnog prijevo<strong>za</strong> tokom više godina. Ova politika je,korak po korak, uvodila ne samo liberalni sistem, već i mjere <strong>za</strong>štite i harmoni<strong>za</strong>cije sciljem da se omogući dovoljno vremena <strong>za</strong> prilagođavanje i da se stvore uslovi jednakekonkurencije.7. AUDIO VIZUELNE USLUGEUVODDana 03. oktobra 1989. godine, nakon višegodišnjih rasprava u institucijama Zajednice ,usvojena je Direktiva 89/552/EEZ i nazvana “Televizija bez granica”.Direktiva se odnosi samo na države članice Evropske Unije, ali njena načela moguu<strong>za</strong>jamno poštivati i treće zemlje. Sporazum o Evropskom ekomonskom prostoru sadržavama članicama EFTA proširio je područje primjene Direktive na sve te države, sizuzetkom Švicarske. Komisija pozdravlja svako širenje područja primjene Direktive izbog toga poziva države centralne i istočne Evrope da se usklade sa njenim odredbama.Ova Direktive predstavlja osnovu <strong>za</strong> koordinaciju nacionalnih legislativa u slijedećimpodručjima:• Zakon primjenljiv na televizijske emisije• Promoviranje proizvodnje i distribucije evropskih radova• Televizijsko emitiranje kinematografskih radova• Televizijsko reklamiranje i sponzorstvo• Zaštita maloljetnika• Pravo na odgovor/obeštećenje8. OKOLINAI. UVODEkološka politika je bitan element stvaranja unutrašnjeg tržišta. Integrirani pristup, koji ćeomogućiti održiv socijalni i privredni razvoj, nije od životne važnosti samo <strong>za</strong> okolinu,već i <strong>za</strong> dugoročni uspjeh unutrašnjeg tržišta..1. Okolina i države centralne i istočne EvropeNa <strong>za</strong>jedničkom sastanku Vijeća ministara, <strong>za</strong>duženih <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu okoline Evropske Unije, iministara <strong>za</strong>duženih <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu okoline pridruženih država centralne i istočne Evrope,održanom 05. oktobra 1994. godine, dogovoreno je da će se sastanci takve vrste održavatisvake godine i ministri su, posebno, preporučili da se “procijene prioriteti <strong>za</strong> programkoji će približiti ekološke politike i <strong>za</strong>konodavstva pridruženih država centralne i istočneEvrope”.Strana 35 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostor2. Zakonodavstvo EU o <strong>za</strong>štiti okolineDanas, <strong>za</strong>konodavstvo EU na polju ekologije obuhvata oko 200 <strong>za</strong>konskih akata kojipokrivaju širok raspon sektora, uključujući <strong>za</strong>gađenje vode i zraka, upravljanje otpadom ikemikalijama, biotehnologiju, <strong>za</strong>štitu od zračenja i nuklearnu sigurnost, te <strong>za</strong>štitu prirode.Dobar dio okolinske legislative EU nije uključen u Bijelu knjigu, jer nije direktno pove<strong>za</strong>nsa tržištem. U poglavlju “Okolina” aneksa Bijele knjige obrađene su sljedeće oblasti(uključujući odgovarajuću legislativu):• radioaktivno <strong>za</strong>gađenje prehrambenih proizvoda (Uredba Vijeća broj EEC/90/737);<strong>za</strong>štita od zračenja (Direktiva Vijeća broj 92/3/EURATOM o nadzoru kontroli ipošiljki radioaktivnog otpada između država članica te unutar i izvan Zajednice);• kemijske supstanci (odgovornost raspoređena na nekoliko generalnih direktorataEvropske Komisije),• plasiranje opasnih supstanci na tržište (Bazna Direktiva 67/548/EEC saodgovarajućim izmjenama s obzirom na tehnički progres)• prijava novih opasnih supstanci (Direktiva Vijeća 92/32/EC o približavanju <strong>za</strong>kona oklasifikaciji pakiranju i označavanju opasnih supstanci);• kontrola rizika od postojećih supstanci (Uredba Vijeća broj 793/93 i Uredba Komisijebroj 1488/94);• uvoz i izvoz određenih opasnih kemikalija (Uredba Vijeća broj 2455/92);• ekološke posljedice namjernog puštanja genetički izmijenjenih organi<strong>za</strong>ma (DirektivaVijeća 1997/35/EC o namjernom puštanja genetički izmijenjenih organi<strong>za</strong>ma),• politika upravljanja otpadom• emisije buke iz građevinskih pogona (Direktiva Vijeća 1998/665/EC o približavanju<strong>za</strong>kona država članica koji se odnose na utvrđivanje buke i građevinskih pogona iopreme);• <strong>za</strong>gađenje zraka – sadržaj olova u benzinu i sadržaj sumpora u nekim tekućimgorivima• <strong>za</strong>gađenje zraka – isparljivi organski spojevi (Direktiva Vijeća 94/63/EC o kontroliemisije isparljivih organskih pri skladištenju benzina i njegovoj distribuciji odterminala do servisnih stanica);• kontrola tvari koje uništavaju ozon (Propis vijeća 3093/94/EC o supstancama kojeuništavaju ozon.9. TELEKOMUNIKACIJEUVODTelekomunikacije su od presudne važnosti <strong>za</strong> sve evropske zemlje, kako u društvenom,tako i u ekonomskom smislu. Načela osnovne politike, koja se odnose na sektortelekomunikacija i razvojne ciljeve, pokazuju tendenciju sve veće sličnosti, u <strong>za</strong>padnoj i uistočnoj Evropi.Strana 36 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorRazvoj politike i propisa EU na području pošta i telekomunikacija utvrđen jesavjetodavnim postupkom kojeg je inicirala Komisija na osnovu Zelene knjige idokumenata koji su poslije uslijedili, te na osnovu ključnih Rezolucija koje je usvojiloVijeće i Evropski parlament, te Evropski sud pravde .Na području poštanske politike, Komisija je izdala Zelenu knjigu o razvoju jedinstvenogtržišta <strong>za</strong> poštanske usluge u junu 1992. godine i saopćenje Vijeću i EvropskomParlamentu o smjernicama <strong>za</strong> razvoj poštanskih usluga Zajednice u junu 1993. godineOPIS LEGISLATIVEKao što je to utvrđeno u dokumentima o politici telekomunikacija, mjere EU se baveodvojeno opremom, uslugama i infrastrukturom, i s različitim vremenskim planom,<strong>za</strong>visno o ekonomskoj situaciji u svakom od ovih podsektora.Glavni politički cilj EU je održavanje i razvijanje univer<strong>za</strong>lne usluge. To će, <strong>za</strong>sigurno, bitiglavni cilj u pripremama zemalja <strong>za</strong> predprijem u ovoj oblasti.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVESpecifični <strong>za</strong>htjevi na području telekomunikacija su slijedeći:• postojanje dobro razvijenog regulatornog mehani<strong>za</strong>ma <strong>za</strong> kontrolu konkurencije uprivatnom i javnom sektoru;• efikasno odvajanje regulatorne funkcije, koju će javni organi nastaviti obavljati <strong>za</strong>sektor kao cjelinu, od operativne odgovornosti <strong>za</strong> javnu mrežu• razvoj sistema obračuna troškova koji omogućavaju identificiranje relevantnihtroškova <strong>za</strong> različite usluge i infrastrukturu koju pružaju operateri i drugi davaociusluga• određivanje i akreditacija, od strane vlade, “imenovanih tijela” koja će izdavatiodobrenja tipa i druga odobrenja, radi efikasnog provođenja novog pristupa Zajednicestandardima i tehničkoj harmoni<strong>za</strong>ciji i u ovom sektoru; Moraju se uvesti mehanizmi<strong>za</strong> naknadne provjere (nadzor tržišta) i donijeti rezolucija o sporovima.KLJUČNE MJEREU sektoru telekomunikacija cjelokupno <strong>za</strong>konodavstvo ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> unutrašnje tržište EU,smatra se ključnim, kako ono već usvojeno, tako i ono koje će, vjerojatno, biti usvojeno ubliskoj budućnosti.IZBOR MJERA FAZE I i IIMjere Faze I koje zemlje centralne i istočne Evrope moraju poduzeti ve<strong>za</strong>ne su <strong>za</strong> tridirektive koje se odnose na opremu, tri direktive i dvije odluke koje se odnose <strong>za</strong> dodjelufrekvencija i formiranje telefonskih brojeva i tri direktive koje se tiču usluga. Mjere drugefaze ve<strong>za</strong>ne su <strong>za</strong> Direktivu 94/46/EC o technical legislation liberali<strong>za</strong>ciji tržištasatelitskih terminala i usluga, jer relevantna tehnička regulativa još uvijek nije usvojena uEU.Strana 37 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostor10. DIREKTNO OPOREZIVANJEUVODNa nivou EU direktni porezi nisu harmonizirani, a harmoniziranja pore<strong>za</strong> na poslovanjepreduzeća (korporacije) se odustalo. Mjere EZ na ovom polju imaju <strong>za</strong> cilj olakšatiadministrativnu saradnju između nacionalnih poreskih organa i ukloniti prepreke <strong>za</strong>prekogranične aktivnosti preduzeća. Jedina harmoni<strong>za</strong>cija do koje je došlo na područjuoporezivanja preduzeća tiče se pore<strong>za</strong> na kapital.Pri oblikovanju nacionalnih sistema, također, bi bilo korisno imati na umu dvije postojećepreporuke na području direktnog oporezivanja; to su Preporuke 94/79/EC ooporezivanju određenih stavki prihoda koje ostvare osobe koje nisu nastanjene u EU i94/390/EC koja se odnosi na oporezivanje malih i srednjih preduzeća.OPIS LEGISLATIVEČlan 100 Ugovora je jedina osnova <strong>za</strong> mjere EU na području direktnog oporezivanja.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEPorezi se utvrđuju na nacionalnom, ili podnacionalnom nivou. Saradnja izmeđunacionalnih administracija se odvija, uglavnom, na osnovu bilateralnih poreskihkonvencija, ali i u skladu sa harmoniziranim propisima o u<strong>za</strong>jamnoj pomoćiIZBOR MJERA FAZE I iIIDvije osnovne mjere, koje bi se trebale primjenjivati od samog početka su Direktiva ou<strong>za</strong>jamnoj pomoći pri direktnom i indirektnom oporezivanju, te Direktiva o porezu nakapital. Ova prva bi odmah integrirala organe vlasti zemalja centralne i istočne Evrope usistem razmjene informacija, dok bi druga direktiva ograničavala opasnost oporezivanjapreduzeća po stopi višoj od 1% od vrijednosti imovine.11. SLOBODAN PROTOK ROBA U NEHARMONIZIRANIM ILIDJELOMIČNO HARMONIZIRANIM SEKTORIMAUVODDa bi se osiguralo slobodno kretanje robe unutar <strong>za</strong>jedničkog tržišta, potrebno je uklonitisve carinske prepreke (carinske takse istog efekta) i necarinske barijere (bilo koja mjerakojom se uvoz otežava, ili poskupljuje) Trgovinske barijere mogu se, na primjer, pojavitiu obliku uvoznih, ili izvoznih licenci, <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> ispunjavanje statutarnih nacionalnihspecifikacija s obzirom na težinu, oblik, ili dimenzije proizvoda, povlastica <strong>za</strong> kupovinunacionalnih proizvoda, ili <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> pravnim <strong>za</strong>stupnikom u zemlji gdje bi se proizvodprodavao.Strana 38 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorStoga, da bi se prevladale prepreke koje proizilaze iz različitih nacionalnih propisa,uspotavljen je, na osnovu običajnog prava Suda pravde, a posebno njegove presude uslučaju likera iz Dižona (Cassis de Dijon), princip u<strong>za</strong>jamnog priznavanja legislative.Jedno od sredstava <strong>za</strong> sprečavanje trgovinskih barijera, koje proizilaze iz <strong>za</strong>konodavstva,utvrđeno je Direktivom 98/48/EEC koja nalaže da države članice, prije usvajanjatehničkih propisa, moraju njihov nacrt predočiti Komisiji. To omogućuje Komisiji daizloži svoje primjedbe, a državama članicama daje mogućnost da, po potrebi, izmijenenacrte prije usvajanja, osiguravajući tako da se ne stvaraju trgovinske prepreke.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEOsnovni preduslovi <strong>za</strong> primjenuo principa u<strong>za</strong>jamnog priznavanja se mogu razmatrati natri nivoa:• priznavanje organa <strong>za</strong> certifikaciju,• priznavanje, od strane država članica Unije, ispitivanja koja su već obavljena udržavama centralne i istočne Evrope, i obratno,• priznavanje, od strane država članica EU, proizvoda koji su legalno proizvedeni i/iliprodaju se u zemljama centralne i istočne Evrope.Zato, osnovni uslovi <strong>za</strong> primjenu ovog načela moraju biti:• postojanje organa <strong>za</strong> certifikaciju sigurnosti proizvoda, koji djeluju u skladu sa istimpravilima kao odgovarajući organi u EU (npr. u skladu sa standardima EN 45000);• postojanje laboratorija koje vrše <strong>za</strong>htijevana ispitivanja proizvoda (npr. određeniprehrambeni proizvodi koji sadrže aditive, ili vitamine). To bi bile privatne ili javnelaboratorije čija bi ispitivanja priznavale i ostale države članice EU;• postojanje mehanizma <strong>za</strong> nadzor proizvoda (npr. procedura odobravanja <strong>za</strong> proizvodekoji sadrže određene supstance kao što su vitamini, ili aditivi; procedure odobravanja<strong>za</strong> paralelni uvoz medicinskih proizvoda).KLJUČNE MJEREUkidanje kvantitativnih ograničenja i uklanjanje diskriminatornih mjera koje pogađajusamo uvezene proizvode su preduslovi <strong>za</strong> primjenu principa slobodnog kretanja robaizmeđu država članica i zemalja centralne i istočne Evrope.12. JAVNO SNABDIJEVANJEUVODJedan od temeljnih principa jedinstvenog tržišta je da sve firme moraju imati fer priliku<strong>za</strong> dobijanje javnih ugovora, tj. ugovora koje ustupaju javni organi i pravni subjekti kojiupravljaju sektorima vodosnabdijevanja, energije, transporta i telekomunikacija. Kodjavnih ugovora u igri su značajni ekonomski interesi, bilo da se radi o radovima,snabdijevanju, ili uslugama.Strana 39 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorSem načela iz Ugovora, usvojen je i veliki broj direktiva. Njima se harmoniziraju propisi oustupanju ugovora tako što se <strong>za</strong>htijeva propisno oglašavanje i transparentnost, utvrđujese redoslijed prednosti u procedurama <strong>za</strong> ustupanje ugovora, postavljaju <strong>za</strong>jedničkipropisi o tehničkim specifikacijama, te kriteriji <strong>za</strong> izbor kandidata i ustupanje ugovora.OPIS LEGISLATIVEZakonodavstvo Zajednice o javnom snabdijevanju pokriva tri glavna područja:• snabdijevanje putem ugovora koje ustupaju javne vlasti, tj. centralna vlada iregionalne, ili lokalne vlasti;Radi se o ugovorima koje ustupaju centralna vlada, regionalne ili lokalne vlasti, te javna,ili privatna tijela pod njihovom kontrolom.Ugovori mogu biti vrlo različiti po vrijednosti, budući da se mogu odnositi, na primjer, nakupovinu pedagoškog materijala od strane općine, ili gradnju nekog novog objektainfrastrukture kao što je autoput, vladini uredi, univerzitet, ili bolnica. Ovi ugovorispadaju u djelokrug Direktive 97/52/EC, čije su odredbe uključene u nacionalne <strong>za</strong>konedržava članica.• snabdijevanje putem ugovora koje ustupaju entiteti koji upravljaju sektorimavodosnabdijevanja, energije, transporta i telekomunikacijaUgovori koje ustupaju subjekti u oblastima vodosnabdijevanja, energije, transporta itelekomunikacija su ekonomski vrlo važni. Sastoje se od ugovora o snabdijevanju,radovima i uslugama koji se ustupaju u vezi sa slijedećim aktivnostima:• opremanje ili upravljanje mrežama <strong>za</strong> proizvodnju, trasport, ili distribuciju pitkevode, struje, plina i toplote;• iskorištavanje nekog geografskog područja radi istraživanja <strong>za</strong> eksploataciju nafte,plina ili uglja, ili obezbjeđivanje prijevoznika sa zračnim, pomorskim, ili kopnenimobjektima;Ovi propisi su navedeni u Direktivi 93/38/EEC.• pravni lijekovi ili procedure <strong>za</strong> reviziju koje moraju biti dostupne u slučaju kršenja<strong>za</strong>konodavstva Zajednice.Otvaranje javnog snabdijevanja konkurenciji na području cijele Zajednice <strong>za</strong>htijevagarancije transparentnosti i nediskriminacije. Da bi se to postiglo, potrebno je daprocedure revizije, ili pravni lijekovi, budu dostupni firmama u slučaju kršenja <strong>za</strong>konaZajednice: nedostatak propisnih pravnih lijekova odvraća firme od konkurisanja <strong>za</strong>ugovore u ostalim državama članicama.Strana 40 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorRevizijske procedure <strong>za</strong> ugovore koje ustupaju vlasti na centralnom, regionalnom, ililokalnom nivou, propisane su Direktivom 89/665/EEC, te Direktivom 92/13/EEC <strong>za</strong>ugovore koje ustupaju entiteti u sektorima vodoopskrbe, energije, transporta itelekomunikacija.USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVERadi utvrđivanja uslova koji se moraju ispuniti u oblasti javnog snabdijevanja, prije bilokakvog usklađivanja legislative država centralne i istočne Evrope sa legislativomEvropske Unije, vrijedi spomenuti neke situacije koje prevladavaju u Evropskoj Uniji.Radi se o kontekstu tržišne ekonomije u kojoj se privatna inicijativa i mehanizmi <strong>za</strong>formiranje cijena mogu razvijati. Unutar ovog ekonomskog okvira su uspostavljeni<strong>za</strong>konski instrumenti <strong>za</strong> osiguranje slobodnog kretanja robe i usluga, <strong>za</strong>jedno satransparentnošću i konkurencijom u oblasti javnog snabdijevanja.Države članice Evropske Unije su morale postepeno primjenjivati propise o ustupanjuugovora o radovima, ugovora o nabavci, te ugovora u sektorima vodosnabdijevanja,energije, transporta i telekomunikacija.IZBOR MJERA FAZE I i IIZa zemlje centralne i istočne Evrope predlaže se postepeni, diferencirani pristup.Odgovorni <strong>za</strong> donošenje odluka moraće se upoznati sa potpuno novim pravilima.Privatna preduzeća moraće također biti svjesna svojih šansi <strong>za</strong> dobijanje ugovora.U prvoj fazi implementacije treba usvojite dijelove pet različitih direktiva, dok je <strong>za</strong> drugufazu neophodno usvojiti dijelove šest direktiva.13. FINANSIJSKE USLUGEUVODJedan od kamena temeljaca uspješne transformacije centralizirane privrede u tržišnuekonomiju je stvaranje dobro razvijenog financijskog sektora. Financijski sektor je jedanod ključnih elemenata <strong>za</strong> ekonomski učinak <strong>za</strong>to što se upravo putem financijskogsektora privatna ušteđevina i drugi raspoloživi kapital raspodjeljuje na investicije. Zatotržišna privreda ne može funkcionirati bez dobro razvijenog i konkurentnog finansijskogsektora.Financijski sektor se ne može uspostaviti preko noći, već se mora stvarati u fa<strong>za</strong>ma.Redoslijed po kojem se različiti elementi moraju provoditi <strong>za</strong>visi od tipa i<strong>za</strong>branogfinancijskog sistema. Ne<strong>za</strong>visno od toga, od navjeće važnosti je da korisnici financijskogsistema (i domaći i strani) imaju potpuno povjerenje u taj sistem. To povjerenje može bitistvoreno jedino putem promišljenog <strong>za</strong>konodavstva i stvaranjem efikasnog nadzora nadpreduzećima u financijskom sektoru.Strana 41 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorZa razvoj financijskog sektora koji će dobro funkcionirati, potrebna su tri elementa:obučeno osoblje sa dobrom reputacijom, odgovarajuće <strong>za</strong>konodavstvo i efikasnanadzorna tijela koja će osigurati da financijske ustanove poštuju <strong>za</strong>kone i propise pokojima djeluju.I. FINANCIJSKE USTANOVEUVODFinancijske ustanove će, u ovom kontekstu, biti tumačene u širem smislu, uključujući sveustanove unutar financijskog sektora, ali isključujući osiguravajuća preduzeća.U vrijeme kada je Evropska Zajednica <strong>za</strong>počela usklađivanje financijskog sektora, svedržave članice su već imale dobro razvijene financijske sektore. Izvršeno usklađivanje je,<strong>za</strong>to, više bilo pitanje određivanja minimalnih standarda <strong>za</strong> industriju, kao priprema <strong>za</strong>unutrašnje tržište, nego pokušaj razvijanja financijskog sektora.OPIS LEGISLATIVEFinancijske ustanove su uslužne ustanove koje su, po mnogo čemu, slične drugimuslužnim industrijama. Njihov uspjeh <strong>za</strong>visi od njihove sposobnosti da pruže praviproizvod po pravoj cijeni, u konkurenciji sa drugima koji pružaju usluge. Razlika izmeđunjih je u tome što financijske ustanove rade s novcem klijenata i neuspjeh financijskeustanove, a naročito kreditne ustanove, može dovesti do značajnih gubitaka <strong>za</strong> njezineklijente. Ovo nije prihvatljivo <strong>za</strong> Zajednicu i <strong>za</strong>to su, <strong>za</strong> financijske ustanove, potrebnipuno oštriji propisi nego <strong>za</strong> druge davaoce usluga . Glavna svrha tih propisa ili pravila je,sa jedne strane, <strong>za</strong>štita klijenata tih ustanova, ali isto tako, i <strong>za</strong>štita financijske industrijeod opasnosti <strong>za</strong>raze koja bi mogla proi<strong>za</strong>ći iz neuspjeha jedne od financijskih ustanova.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEPribližavanje <strong>za</strong>konodavstva na polju financijskog sektora, općenito, pretpostavljapostojanje osnovnog <strong>za</strong>konodavnog ambijenta.U ovo osnovno <strong>za</strong>konodavstvo su uključene uredbe u vezi sa osnivanjem preduzeća,uredbe u vezi s računovodstvom i pravilima <strong>za</strong> kontroliranje i audit kompanija.Uslov (ali ne nužno i preduslov) <strong>za</strong> funkcioniranje financijskog sektora jesteuspostavljanje efikasnog sistema poravnavanja <strong>za</strong> transakcije između različitihfinancijskih ustanova. Do sada nije usvojena ni jedna direktiva u vezi sa ovim sistemima,ali su razgovori o prijedlogu koji se odnosi na <strong>efikasnost</strong> postojećih šema u toku.KREDITNE INSTITUCIJESa postojanjem osnovnih preduslova usklađivanja, najvažniji prvi korak bit ćeuspostavljanje nadzornog organa koji će nadgledati kreditne institucije (ili banke, kako seone obično zovu). Također se može preporučiti razvoj profesije procjenjivanja.Strana 42 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorVRIJEDNOSNI PAPIRI.Prije uspostavljanja berzi, potrebno je usvojiti <strong>za</strong>kone koji uređuju izdavanje i vlasništvonad vrijednosnim papirima.KOLEKTIVNI INVESTICIJSKI FONDOVIPreduslov <strong>za</strong> osnivanje kolektivnih investicijskih fondova je da se vrijednosni papiriizdaju i da se njima trguje na uređenim tržištima.IZBOR MJERA FAZE I i IIKreditne institucije regulisane su sa četiri Direktive (Prva bankarska Direktiva, Direktivao vlastitim sredstvima, Direktiva o omjeru solventnosti i Direktiva o garanciji depozita).Vrijednosni papiri su također regulisani sa četiri Direktive (Direktivom o prospektu javneponude, Direktivom o berzovnim podacima o vrijednosnim papirima, Direktivom oregistraciji većinskih dionica i Direktivom o ne<strong>za</strong>konitoj trgovini)INVESTICIJSKI FONDOVIDirektiva o usklađivanju <strong>za</strong>kona, uredbi i administartivnih odredbi u vezi sapreduzećima <strong>za</strong> kolektivna ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS)PRANJE NOVCADirektiva Vijeća o sprečavanju upotrebe financijskog sistema u svrhu pranja novca, jestehorizontalna direktiva koja pokriva kreditne ustanove, financijske ustanove iosiguravajuća društva. Zajednica preporučuje zemljama centralne i istočne Evropeuspostavljanje odgovarajućih standarda protiv pranja novca.II.OSIGURANJEZanimanje države <strong>za</strong> posredovanje u radu tržišta osiguranja je povećano općimshvatanjem da je osiguranje, i neživotno i životno, putem raspodjele troškova preuzmanjarizika, od koristi društvu. Nisu sva osiguranja potrošački proizvod kojeg kupuje čovjekna ulici.Značajan dio odlazi na industrijska, komercijalna i transportna preduzeća, profesionalce,poljoprivrednike i male trgovce, kao nužan dio njihovih poslovnih aktivnosti. Za njih jeosiguranje samo još jedna stavka, koja suštinski podupire njihove djelatnosti.Tržišta osiguranja se, uglavnom, sastoje od kupaca (osiguranika), prodavača(osiguravajućih društava) i posrednika (brokeri i agenti). Njihovi interesi i težnje semoraju uzeti u obzir kada se uspostavlja bilo kakav sistem osiguranja.OPIS LEGISLATIVEU historiji Unije, dvije direktive čine temelj Unutrašnjeg tržišta <strong>za</strong> osiguranje, <strong>za</strong>jedno saodredbama Rimskog ugovora, o slobodama kretanja kapitala, osnivanja i pružanjausluga.Strana 43 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorOve dvije direktive su prva “neživotna” Direktiva 73/239/EEC i prva Direktiva oživotnom osiguranju 79/267/EEC. Svrha ovih direktiva je da omoguće osiguravajućimdruštvima u jednoj državi članici da posluju u drugoj državi članici pod uslovima zemljedomaćina, uz najmanje birokratije.Glavni cilj Direktive o financijskim izvještajima uosiguranju je proširenje financijskih informacija koje se moraju učiniti dostupnim javnostiod strane društava koja su u međusobnoj konkurenciji.KLJUČNE MJEREPrva i treća Direktiva o neživotnom i životnom osiguranju i Direktiva o godišnjimfinancijskim izvještajima) se odnose na osnovne karakteristike bilo kojeg sistemaosiguranja, tj. uspostavljanja <strong>za</strong>konodavnog razumnog okvira unutar kojeg je osiguranaravnoteža interesa između pružalaca usluga i korisnika osiguranja, <strong>za</strong>jedno s povećanomkonkurencijom unutar velikog Unutrašnjeg tržišta.14. ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKAUVODZadnjih godina, tehnički napredak na polju inforamcija i obrada osobnih podataka iznajrazličitijih razloga (administrativne provjere, poslovne svrhe, naučno istraživanje,naročito epidemiologija, javne statistike, itd.), naglasili su potrebu <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitom privatnogživota pojedinaca i njihovih temeljnih sloboda i prava. Postoje dokazi o značajnomporastu protoka osobnih podataka unutar Evropske Unije, posebno radi dovršavanjajedinstvenog tržišta. Ovi protoci uključuju protoke između firmi, između dijelova istefirme, između nacionalnih administracija, između centara <strong>za</strong> epidemiološka istraživanja,itd..OPIS LEGISLATIVEKomisija je podnijela Vijeću paket mjera o kojima se još uvijek razgovara. Te mjereuključuju izmjenjeni prijedlog Direktive Vijeća o <strong>za</strong>štiti pojedinca u odnosu na obraduosobnih podataka i slobodnom protoku takvih podataka. Svrha ovog prijedloga jeukidanje prepreka slobodnom protoku osobnih podataka i narušavanja konkurencijestvaranjem jednog visokog nivoa <strong>za</strong>štite u cijeloj Zajednici. Prihvaćeno je da <strong>za</strong>štitapodataka neće ovisiti o tehnologiji koja se koristi (kompjuterizirana ili ručna) <strong>za</strong> obradupodataka.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEDa bi se osigurao najbolji odgovor na <strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu privatnog života pojedinaca, sobzirom na obradu osobnih podataka, razvijena je nova <strong>za</strong>konska disciplina, koja seobično naziva “<strong>za</strong>štita podataka”.Strana 44 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorCilj propisa, koje ona određuje, jeste uspostavljanje uslova pod kojima se može vršitiobrada osobnih podataka, i posebno, dozvoljavanje pojedincima da vrše nadzor nadinformacijama koje se tiču njih, a koje drugi (organi vlasti, firme, centri naučnogistraživanja, udruženja) prikupljaju i koriste u tradicionalnim sredstvima kao što sumanuelni, ili kompjuterizirani dosijei, ili još novijim primjenama kao što su elektronskinovac, interaktivni sistemi i magnetski bedževi. Iskustvo je poka<strong>za</strong>lo da je <strong>za</strong> efikasnoprovođenje <strong>za</strong>konodavstva na ovom polju potrebno uspostaviti organe nadzora. Organmora biti u potpunosti ne<strong>za</strong>visan u izvršavanju svojih dužnosti, posebno u odnosu najavne agencije koje su predmet njegovog nadzora.KLJUČNE MJERETokom prve faze, zemlje centralne i istočne Evrope bi mogle podići nivo svijesti međuprofesionalcima u privatnom sektoru i među organima vlasti o potrebi <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu osobnihpodataka. U tu svrhu, mogle bi ohrabrivati profesionalce da sastave pravila ponašanja,koja su vrlo važan instrument na ovom polju. U ovoj fazi bi se moglo uspostavitine<strong>za</strong>visno tijelo <strong>za</strong> nadzor pri prijelazu na <strong>za</strong>konodavni nivo. U drugoj fazi zemljecentralne i istočne Evrope trabaju uvesti legislativu baziranu na opštoj Direktivi <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitipojedinca i na direktivi koja reguliše onlast telekomunikacija.15. ZAKON O KOMPANIJAMAUVODPrivredni subjekti su organi<strong>za</strong>cije koje su stvorene i kojim se upravlja u skladu sapravnim <strong>za</strong>htjevima. Ona uključuju različite kategorije osoba: dioničare, namještenike,kreditore i treće strane. Svi oni imaju neki interes u djelatnostima društva. U svimdržavama članicama odnos društava sa različitim grupama pomenutih lica , podliježe<strong>za</strong>konskim odredbama koje im pružaju odgovarajuću <strong>za</strong>štitu. Zakoni koji pružaju takvu<strong>za</strong>štitu se razlikuju od jedne do druge zemlje. Sa stalnim porastom prekograničnogposlovanja između kompanija, postojeće razlike između nacionalnih <strong>za</strong>konodavstava suglavne barijere slobodi osnivanja kompanija u Zajednici.Harmoni<strong>za</strong>cije <strong>za</strong>kona o kompanijama na nivou Zajednice jeste da osigura jednak nivo<strong>za</strong>štite interesa dioničara, namještenika, kreditora i trećih strana u cijeloj Zajednici.OPIS LEGISLATIVEOsnovni <strong>za</strong>konski pristup stvaranju odgovarajućeg okruženja <strong>za</strong> rad privrednih subjekatau Evropi jeste harmoni<strong>za</strong>cija državnih <strong>za</strong>kona putem direktiva. Drugi pristup je uvođenjejednoobraznog <strong>za</strong>kona na nivou Zajednice, putem propisa, koji <strong>za</strong>mjenjuje, ilinadopunjava nacionalni <strong>za</strong>kon.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEPribližavanje <strong>za</strong>konodavstva na polju <strong>za</strong>kona o privrednim subjektima pretpostavljapostojanje slijedećih uslova:Strana 45 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostor• određivanje registra <strong>za</strong> privredna društva i nacionalnog službenog glasnika <strong>za</strong>publikovanje određenih informacija kao što je organi<strong>za</strong>cija društva, financijskepojedinosti, itd.;• određivanje administrativnog, ili pravosudnog organa koji će osigurati kontroluosnivanja društva, ili <strong>za</strong>konitosti određenih akata;• određivanje ne<strong>za</strong>visnih eksperata koji će procjenjivati financijsko stanje kompanija urazličitim fa<strong>za</strong>ma rada (sastav njenog kapitala, spajanje, itd.).• obuka modernih poslovnih administratora.IZBOR MJERA FAZE I i IIU prvoj fazi bi trebalo uključiti slijedeće Direktive:Prva direktiva, definira sistem javnog objavljivanja primjenljiv na sve privredne subjekte.Države članice moraju održavati službeni registar kompanija koji sadrži sve važneinformacije dostupne javnosti i moraju osigurati objavljivanje određenih informacija uslužbenom glasniku.Druga direktiva se bavi podi<strong>za</strong>njem, održavanjem i promjenom kapitala javnihkompanija sa ograničenom odgovornošću. Direktiva, također, nameće ograničenja naudio vlastitih dionica koje po domaćem <strong>za</strong>konodavstvu, društva mogu kupiti.Predmet druge faze su Treća, Jedanaesta, Dvanaesta direktiva i propisi o grupisanjuevropskih ekonomskih interesa.16. RAČUNOVODSTVOUVODHarmoni<strong>za</strong>cija računovodstva je dio programa harmoni<strong>za</strong>cije Zakona o kompanijama.Harmoni<strong>za</strong>cija se izvodi putem direktiva. Standardi u računovodstvu su postali dio<strong>za</strong>kona u svakoj od država članica. Cilj Direktiva o računovodstvu je postići dafinancijske informacije, koje objavljuju kompanije, budu ekvivalentne i uporedive.Direktive o računovodstvu sadrže opcije koje mogu usvojiti države članice, ili kompanije.Ove opcije odražavaju razlike u pravnoj, ili ekonomskoj situaciji u državama članicama.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEPribližavanje <strong>za</strong>kondovstva na polju računovodstva pretpostavlja postojanje državnihregulatornih sistema (registar privrednih društva, djelokrug rada privrednih subjekata,propisi računovodstva, revizije i objavljivanja). Obuka u zemljama centralne i istočneEvrope se mora vršiti na dva kolosijeka:• obuka knjigovođa i računovođa• obuka revizora.U državama članicama propisi računovodstva su doneseni u obliku <strong>za</strong>kona, dekreta istandarda. Zanimanje revizora poslovnih <strong>knjiga</strong> je uređeno <strong>za</strong>konom i odlukama kojedonose instituti i/ili komore.Strana 46 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorOva tijela donose propise <strong>za</strong>nimanja, pripremaju obuku, nadgledaju i <strong>za</strong>stupaju svoječlanove. U mnogim slučajevima ona, također, donose standarde računovodstva.KLJUČNE MJERESvih pet direktiva iz ove oblasti predstavljaju ključne mjere, <strong>za</strong>to što su uvele skuppravila <strong>za</strong> računovodstvo koja <strong>za</strong>jedno čine kodeks evropskog računovodstva visokognivoa.17. GRAĐANSKO PRAVOUVODOvo poglavlje bavi se sljedećim pitanjima:• Građanska odgovornost <strong>za</strong> štetu prouzrokovanu proizvodima sa greškom• Komercijalni agenti• Međusobno priznavanje presuda u civilnim i komercijalnim pitanjima• Zakon koji se primjenjuje na ugovorne obavezeI. GRAĐANSKA ODGOVORNOST ZA ŠTETUPROUZROKOVANU PROIZVODIMA SA GREŠKOMOPIS LEGISLATIVEDirektiva Vijeća o približavanju <strong>za</strong>kona, uredbi i administrativnih odredbi država članicau vezi s odgovornošću <strong>za</strong> proizvode sa greškom uspostavlja režim Zajednice <strong>za</strong>nadoknadu štete koju su prouzrokovali proizvodi sa greškom.Obave<strong>za</strong> oštećene osobe je da pokaže da je proizvod imao grešku i da je greška naproizvodu prouzrokovala štetu.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEDa bi Direktiva funkcionirala, mora postojati mogućnost <strong>za</strong> one koji po Direktivi imajupotencijalnu odgovornost, da se mogu osigurati protiv uključenih rizika.IZBOR MJERA FAZE I i IIZemlje centralne i istočne Evrope bi trebale osigurati, što je prije moguće, da njihova<strong>za</strong>konodavstva koja uređuju građansku odgovornost <strong>za</strong> štetu prouzrokovanuproizvodima sa greškom, budu u skladu s načelima Direktive 85/374/EEC.II. KOMERCIJALNI AGENTIDirektiva Vijeća 86/653/EEC o samostalnim komercijalnim agentima uspostavlja pravnirežim <strong>za</strong> odnos između principala i njegovog agenta. Agent je samostalna osoba, ilikompanija koje ugovara prodaju, ili kupovinu robe u ime druge osobe koja se u Direktivinaziva principal. Direktiva postavlja osnovne obaveze koje svaka od strana ima premadrugoj.Strana 47 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorIII.UZAJAMNO PRIZNAVANJE PRESUDA U GRAĐANSKIMI KOMERCIJALNIM PITANJIMABriselska konvencija iz 1968. godine, o jurisdikciji i izvršenju presuda u građanskim ikomercijalnim pitanjima, utvrđuje pravila nadležnosti u pravnim postupcima u vezi sagrađanskim i komercijalnim pitanjima. Njom se osigurava da se presude sudova državačlanica priznaju širom Zajednice, a također se uspostavlja mehani<strong>za</strong>m kojim se olakšavaizvršenje presuda sudova jedne ugovorne države u drugoj ugovornoj državi.IV.ZAKON KOJI SE PRIMJENJUJE NA UGOVORNE OBAVEZERimska konvencija iz 1980. Godine, o <strong>za</strong>konu koji se primjenjuje na ugovorne obaveze,objedinjuje pravila međunarodnog privatnog prava država članica u vezi sautvrđivanjem <strong>za</strong>kona koji se primjenjuje na ugovor. Osnovno načelo jeste načelo slobodeugovornih strana da biraju <strong>za</strong>kon koji će se primjenjivati na njihove ugovorne odnose. Tajizbor može biti izražen ili prećutan. Ukoliko se strane ne izjasne o svom izboru,primjenjuje se <strong>za</strong>kon one zemlje na koju se ugovor više odnosi. Konvencija predviđa nekefaktore uz pomoć kojih se utvrđuje koji su to <strong>za</strong>koni.18. UZAJAMNO PRIZNAVANJE STRUČNIH KVALIFIKACIJAUVODGeneralno pavilo koje vrijedi u tržišnim privredama jeste da je svako slobodan baviti sebilo kojim <strong>za</strong>nimanjem. Bavljenje određenim stručnim <strong>za</strong>nimanjima može, međutim, uopćem drušvenom interesu, biti uslovljeno posjedovanjem određenih kvalifikacija. Svakadržava mora samostalno utvrditi je li taj opći interes u dovoljnoj mjeri <strong>za</strong>štićenslobodnom tržišnom konkurencijom ili se, ukoliko nije tako bavljenje određenim<strong>za</strong>nimanjem mora <strong>za</strong>konski urediti, te na koji način to uraditi (<strong>za</strong>štita titula ili stručnihdjelatnosti). Kvalifikacije potrebne <strong>za</strong> bavljenje <strong>za</strong>konski uređenim <strong>za</strong>nimanjem,uglavnom, se baziraju na nacionalnom sisitemu obrazovanja, pa tako nastaju i prepreke<strong>za</strong> migrante koji su kvalifikacije stekli u nekoj drugoj državi. U<strong>za</strong>jamno priznavanjestručnih kvalifikacija je odgovarajući mehani<strong>za</strong>m <strong>za</strong> prevladavanje ove prepreke uslobodnom kretanju ljudi i slobodi pružanja usluga.OPIS LEGISLATIVEPostoje tri glavne vrste nediskriminatornih mjera koje predstavljaju veoma značajneprepreke slobodnom kretanju stručnjaka, i u vezi s kojima je Zajednica poduzelaspecifične mjere:1. Priznavanje stručnih kvalifikacijaU periodu od 1964. godine do 1994. godine Zajednica je usvojila oko 60 direktiva na ovompodručju. U malom broju slučajeva, koje te direktive ne pokrivaju, direktno seprimjenjuju odredbe Ugovora, i to u skladu sa tumačenjem Suda pravde. Ove Direktivegrubo se mogu podijeliti u tri glavne grupe:Strana 48 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostor• Priznavanje profesionalnog iskustva• Automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija• Priznavanje kvalifikacija bez usklađivanja obrazovanja i stručne izobrazbe2. Priznavanje doka<strong>za</strong> o dobroj reputaciji, dobrom zdravlju, itd.Sve direktive, u ovom ili onom obliku, sadrže odredbe kojima se od države domaćina<strong>za</strong>htijeva da prizna potvrde koje su izdale vlasti matične države članice, a kojima sedokazuje dobar karakter ili reputacija, dobro tjelesno i duševno zdravlje, nepostojanjeprijava stečaja, ozbiljne povrede dužnosti na radnom mjestu, ili kršenja <strong>za</strong>kona.3. Članstvo u strukovnim udruženjima i poštivanje pravila ponašanjaKada je u pitanju pravo osnivanja, od migranata se <strong>za</strong>htijeva da se propisno prijave kodrelevantnih strukovnih udruženja i da se pridržavaju njihovih pravila.IZBOR MJERA FAZE I i IIKada je riječ o Direktivi ”općeg sistema” (2001/9/EC), vlasti zemalja centralne i istočneEvrope bi trebale da što više sudjeluju kao promatrači na sastancima grupe koordinatora<strong>za</strong>duženih <strong>za</strong> primjenu ove Direktive.19. INTELEKTUALNA, INDUSTRIJSKA I KOMERCIJALNASVOJINAUVODStvarna i efikasna <strong>za</strong>štita intelektualnog, industrijske i komercijalne svojine (pod<strong>za</strong>jedničkim nazivom “intelektualn svojina“) je ne<strong>za</strong>obilazno sredstvo, ukoliko se ljudskekreativnosti i ideje žele u potpunosti iskoristiti i upotrijebiti u inovacijske svrhe..Intelektualna svojina se razvila u kontekstu tržišne privrede i od životne važnosti je <strong>za</strong>izgradnju modernog društva i pojavu novih inovativnih i visokokvalitetnih proizvoda iusluga. Krajnji ciljevi su promovirati istraživanje i razvoj, olakšati širenje ideja i <strong>za</strong>štititikreativni rad. Autorska i srodna prava istovremeno su usko pove<strong>za</strong>na sa slobodomizražavanja i slobodnom razmjenom ideja, a to su osnovne vrijednosti demokratskog ipluralističkog društva.Intelektualna svojina se razlikuje od mnogih drugih područja prava, utoliko što je namultilateralnom nivou, kroz dugo razdoblje, stvoren veliki korpus <strong>za</strong>kona, a posebno uokviru Svjetske organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> intelektualno vlasništvo (WIPO). Kada je Zajednicakrenula u stvaranje jedinstvenog tržišta, ona je uzela u obzir već ostvarenu harmoni<strong>za</strong>cijuna ovom području. Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva(tzv. “TRIP”), <strong>za</strong>ključen u okviru procesa GATT, također, će znatno utjecati na nivoharmoni<strong>za</strong>cije <strong>za</strong>konodavstva država članica Svjetske trgovinske organi<strong>za</strong>cije (WTO).Strana 49 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorUSLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEZaštita intelektualne svojine se bazira na načelima građanskog prava. U osnovi je mogućerazlikovati prava industrijskog vlasništva, koja se stiču registracijom kod državneagencije, i autorska i srodna prava, koja nastaju stvaranjem samog djela. Administrativneposlove u vezi s pravima industrijskog vlasništva mora obavljati vladin ured skompetentnim osobljem koje neprekidno pratiti tehnološki razvoj.Nosioci autorskih prava su osnovali upravna društva koja <strong>za</strong> njih obavljajuadministrativne poslove u vezi s pravima.• IZBOR MJERA FAZE I i IIU prvoj fazi prilagođavanja <strong>za</strong>kona zemlje centralne i istočne Evrope moraju uskladitisvoje <strong>za</strong>konodavstvo sa određenim propisima Zajednice, uglavnom na području <strong>za</strong>štitnihznakova i autorskih i srodnih prava.Mjere druge faze su dva propisa ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> patente, jedna Direktiva o di<strong>za</strong>jnu, dvijeDirektive o autorskim isrodnim pravima i propis protiv falsfikata.20. ENERGIJAOvo poglavlje Aneksa bijele knjige obuhvata sljedeće oblasti:1. Ugljikovodici;2. Sigurnost snabdijevanja / <strong>za</strong>lihe;3. Transparentnost cijena;4. Prijenos električne energije i plina prenosnim mrežama;5. Nuklearni sektor;6. Liberali<strong>za</strong>cija tržišta električne energije i plina;7. Toplovodni kotlovi;8. Sadržaj sumpora u nekim tekućim gorivima;9. Ušteda sirove nafte upotrebom <strong>za</strong>mjenskih komponenti goriva u benzinu;UVODIntegracija unutrašnjeg tržišta energijeIntegracija tržišta energije, bilo na temelju harmoni<strong>za</strong>cije, ili na temelju međusobnogpriznavanja, ili direktnom primjenom pravila Ugovora, predstavlja temelj saradnje međukompanijama, kao i temelj njihove konkurentnosti na svjetskim tržištima.Usklađivanje <strong>za</strong>konodavstva ima dva različita cilja: slobodno kretanje robe i usluga, tesuzbijanje narušavanja konkurencije. Nivo integracije se razlikuje u pojedinim državamačlanicama i nije isti <strong>za</strong> pojedine energetske proizvode.Tržište nafte je svjetsko tržište nakojem se cijene određuju konkurencijom. Što se tiče tržišta plina, kompanije morajuposlovati na međunarodnom nivou.Strana 50 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorMeđutim, trgovina plinom i njegova distribucija, su organizirani u okviru regionalnih inacionalnih tržišta, gdje su <strong>za</strong>štićeni postojanjem monopola u javnom sektoruRazmjena električne energije između kompanija organiziranih u okviru Save<strong>za</strong> <strong>za</strong>koordinaciju proizvodnje i transporta električne energije (UCPTE) i Save<strong>za</strong> <strong>za</strong>koordinaciju proizvodnje i transporta električne energije nordijskih zemalja (NORDEL),ili u okviru Direktive o tranzitu električne energije, je ograničena usljed nedovoljnihkapaciteta međusobnih ve<strong>za</strong>, te zbog organi<strong>za</strong>cije sektora električne energije, koji je često<strong>za</strong>štićen u nacionalnim nacionalnim mjerama. Tržište nuklearnog goriva djelujeintegrirano, u mjeri u kojoj uvoz nadzire Agencija <strong>za</strong> snabdijevanje koja je odgovorna <strong>za</strong>razmjenu u okviru Zajednice. Zajednica ima instrumente potrebne <strong>za</strong> nadzor tržištaenergije.Na području energije, <strong>za</strong>konodavstvo Zajednice odražava pristup prema kojem serješavaju glavne prepreke na unutrašnjem tržištu energije, a koje su istovremeno, ubrojnim slučajevima, prisutne i na tržištima zemalja centralne i istočne Evrope (npr.nedovoljna transparentnost cijena,1. UGLJIKOVODICIOPIS LEGISLATIVEDodjelom licenci <strong>za</strong> istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, uspostavljeno jekonkurentno okruženje, i to pomoću Direktive koja uspostavlja opće propise <strong>za</strong> geološkoi geografsko istraživanje i proizvodnju ugljikovodika..USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEDa bi procedure <strong>za</strong> izdavanje dozvola <strong>za</strong> geološko i geografsko istraživanje i proizvodnjuugljikovodika bile dostupne svim subjektima sa odgovarajućim sposobnostima, potrebanje tehnički i <strong>za</strong>konodavni okvir.IZBOR MJERA FAZE I i IIDirektiva 94/22 nalaže državama članicama da dozvole, <strong>za</strong> geografsko i geološkoistraživanje i proizvodnju ugljikovodika, izdaju na osnovu nediskriminatornih itransparentnih procedura..2. SIGURNOST SNABDIJEVANJA / ZALIHEOPIS LEGISLATIVEPrema <strong>za</strong>konu Zajednice o sigurnosnim <strong>za</strong>lihama, države članice moraju održavati <strong>za</strong>lihetriju glavnih kategorija naftnih proizvoda. Države članice mogu slobodno odabiratiorgani<strong>za</strong>cijsku strukturu potrebnu <strong>za</strong> ispunjavanje obave<strong>za</strong> u vezi sa držanjem <strong>za</strong>liha.Strana 51 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorUSLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEDržave članice i zemlje centralne i istočne Evrope, mogu uglavnom slobodno i<strong>za</strong>bratiorgani<strong>za</strong>cijsku strukturu koja je potrebna <strong>za</strong> ispunjavanje obaveze održavanja <strong>za</strong>liha.IZBOR MJERA FAZE I i IIZajednica je1968. godine uvela propise o obaveznom držanju <strong>za</strong>liha nafte i naftnihproizvoda, koji od 1972. godine propisuju devedesetodnevnu potrošnju (Direktiva Vijeća68/414 dopunjenadirktivom 98/93). Predviđa se i niz mjera, kao odgovor na probleme usnabdIjevanju: oporezivanje <strong>za</strong>liha, ograničavanje potražnje itd.3. TRANSPARENTNOST CIJENAOPIS LEGISLATIVENačin određivanja cijena na tržištu gasa razlikuje se od države do države. Prodajaindustrijskim potrošačima se bazira na unaprijed utvrđenim tarifama, ili je predmetposebnih ugovornih cijena. Isto vrijedi i <strong>za</strong> tržište električne energije. Transparentnostcijena uređena je Direktivom Vijeća kojom se propisuje postupak u skladu s kojim sekrajnji industrijski korisnici gasa i električne energije obavještavaju o cijenama. Upodručju petroleumskih proizvoda komisija je, , i<strong>za</strong>dala direktivu kojoj je cilj da osiguratransparentnost troškova snabdijevanja i cijena naftnih proizvoda.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEGas i električna energijaZa provođenje Direktive potrebno je:• uspostaviti statistički ured;• osigurati povjerljivost pojedinačnih komercijalnih podataka;• omogućiti provjeru pouzdanosti datih podataka.Naftni proizvodiDostava informacija o cijenama sirove nafte i osnovnih naftnih proizvoda treba biti<strong>za</strong>datak naftnih kompanija, te <strong>za</strong>to pridružene zemlje moraju odrediti preduzeća koja ćeim dostavljati takve informacije i provjeravati pouzdanost podataka.IZBOR MJERA FAZE IU prvoj fazi implementacije neophodno je usvojit Direktivu 76/491/EEC, otransparentnosti cijena nafte i Direktivu 90/377/EEC, o transparentnosti cijena gasa ielektrične energijeStrana 52 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostor4. PRENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE I GASA PRIJENOSNIM MREŽAMAOPIS LEGISLATIVECilj Direktiva o prijenosu električne energije i gasa je da olakša razmjenu električneenergije i gasa između nadležnih javnih službi unutar Zajednice. Direktive se moguprimijeniti na sve strukture gasnih i elektrosistema (monopolizirani ili liberalizirani).USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEOd centralnoevropskih i istočnoevropskih zemalja se traži da prilagode svoj <strong>za</strong>konodavniokvir kako bi se osigurao obavezni prijenos električne energije i gasa preko prijenosnihmreža.IZBOR MJERA FAZE I i IICilj Direktiva 90/547/EEC i 91/296/EEC o prijenosu električne energije i gasa, je dasmanje postojeće prepreke, učine prijenos električne energije i gasa preko mrežaobaveznim, te uvedu odgovarajući sistem nadzora provođenja ove obaveze.5. NUKLEARNI SEKTORUVODVažnost nuklearne energije u sanbdijevanju Zajednice električnom energijom je izuzetna,pa se treba naglasiti potreba <strong>za</strong> osiguranjem optimalnih uslova sigurnosti sa svihaspekata planiranja, izgradnje i rada nuklearnih elektrana.OPIS LEGISLATIVEZaštitaEURATOM ugovor uspostavlja odgovornost <strong>za</strong> pravilan rad knjigovodstva i sistemakontrole operatora. Tako se državna nadležnost u pitanjima <strong>za</strong>štite predaje EURATOMZajednici.SnabdijevanjePo EURATOM ugovoru glavna odgovornost <strong>za</strong> nabavu nuklearnih materijala pripadaEURATOM Agenciji <strong>za</strong> snabdijevanje. Ova Agencija se ne bavi samo nadzorom tržišta,već <strong>za</strong>ključuje i ugovore <strong>za</strong> transakcije s nuklarnim materijalimaUSLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEPo EURATOM ugovoru, Komisija treba provjeriti da se nuklearni materijali ne koriste udruge svrhe osim mirnodopskih.Strana 53 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorMjerama koje reguliraju položaj i djelovanje Agencije, a propisane su na nivou Zajednice,nije potrebno nacionalno <strong>za</strong>konodavstvo, s obzirom da se direktno primjenjuju.IZBOR MJERA FAZE ISnabdijevanje nuklearnim materijalom regulirano je u poglavlju VI, naslov II EURATOMugovora.6. LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE I GASAOPIS LEGISLATIVETržišta električne energije i gasa u Zajednici su još uvijek podijeljena na državnom iregionalnom nivou, pa su <strong>za</strong>to predložena opća pravila <strong>za</strong> integraciju tih, do sada<strong>za</strong>tvorenih tržišta, u unutršnja tržišta Zajednice <strong>za</strong> električnu energiju i gas.USLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEZemlje centralne i istočne Evrope trbaju se orijentisati ka usvajanju neophodnog<strong>za</strong>konskog okvira da bi se osigurala:• Razrada objektivnih, transparentnih i nediskriminatornih procedura <strong>za</strong> davanjedozvola;• Vertikalno integrirana preduzeća bi trebala voditi posebne račune <strong>za</strong> proizvodnedjelatnosti, distribuciju i prenos, koji moraju biti dostupni javnosti;• Vlasnici mreža bi trebali pregovarati s velikim industrijskim potrošačima idistributerima o uslovima pristupa njihovim mrežama, kako bi ti potrošači moglibirati svoje dobavljače.IZBOR MJERA FAZE IZa veću integraciju tržišta gasa i električne energije treba voditi računa o ključnomodnosu između dobavljača, prijenosnika, distributera i potrošača “umreženih”energija.Cilj dopunjenih prijedloga (Prijedlozi komisije <strong>za</strong> direktive o otvaranju tržišta električneenergije i gasa) je veća konkurencija na proizvodnom nivou i nivou snabdijevanja.7. TOPLOVODNI KOTLOVIUSLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEMoraju se prihvatiti sve potrebne mjere kako bi se onemogućilo korištenje toplovodnihkotlova ukoliko ne ispunjavaju uslove <strong>efikasnost</strong>i koji su propisani u Direktivi.IZBOR MJERA FAZE I i IIOva Direktiva se bazira na Članu 100A Ugovora, te predstavlja “Direktivu novogpristupa”.Strana 54 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostor8. SADRŽAJ SUMPORA U NEKIM TEKUĆIM GORIVIMAOPIS LEGISLATIVEVažnost ove Direktive leži u činjenici što postojanje dva ograničenja u pogledu sadržajasumpora u tekućim gorivima, koji se razlikuju među zemljama članicama, prisiljavanaftne kompanije na prilagođavanje maksimalnog sadržaja sumpora u svojimproizvodima, <strong>za</strong>visno od toga koju zemlju članicu snabdijevaju, što stvara dodatnuprepreku u trgovini ovim proizvodima.IZBOR MJERA FAZE I I IINe postoje mjere implementacije <strong>za</strong> fazu I. U drugoj fazi neophdno je implementiratiDirektivu 85/1536/EEC o uštedi sirove nafte upoterbom <strong>za</strong>mjenskih komponenti ugorivu.9. UŠTEDA SIROVE NAFTE UPOTREBOM ZAMJENSKIHKOMPONENTI GORIVA U BENZINUOPIS LEGISLATIVESmanjenje i eliminiranje olova u benzinu može se, djelomično, nadomjestiti upotrebom<strong>za</strong>mjenskih komponenti u beniznu. Ove komponente mogu pomoći u smanjivanjuprekomjerne potrošnje sirove nafte potrebne <strong>za</strong> rafiniranje bezolovnog benzina.IZBOR MJERA FAZA I i IINe postoje mjere implementacije <strong>za</strong> fazu I. Za drugu fazu postoji Direktiva 93/12/EEC omaksimalnom sadržaju sumpora u nekim tekućim gorivima. Prema ovoj Direktivi od 1.Oktobra 1996 godine, maksimalan sadržaj sumpora u dizel21. CARINSKA UNIJAUVODSa potpisivanjem Ugovora o osnivanju Evropske ekonomske <strong>za</strong>jednice u Rimu, 25. marta1957. godine postavljeni su temelji uspostavljanja carinske unije.Prvih šest država članica je 1958. godine pokrenulo dva paralelna konvergentna procesa,jedan koji postupno ukida carine, primjenjivane u međusobnoj trgovini, i drugi kojipostupno uvodi <strong>za</strong>jedničku carinsku tarifu (CCT) <strong>za</strong> robu uvezenu iz trećih zemalja.Najveća promjena bilo je uspješno dovršavanje unutrašnjeg tržišta 01. januara 1993.godine, kada su carinske procedure <strong>za</strong> kretanje robe unutar 12 država članica <strong>za</strong>mijenjenenovim fiskalnim i statističkim obave<strong>za</strong>ma koje ne <strong>za</strong>htijevaju, ni carinske formalnosti, nicarinski nadzor trgovine unutar Zajednice.Strana 55 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorOPIS LEGISLATIVEAktivnosti na približavanju carinskih <strong>za</strong>konodavstava zemalja centralne i istočneEvrope,se pažljvo prate na sastancima podkomiteta <strong>za</strong> carinsku saradnju , na osnovuEvropskih i Privremenih sporazuma kako bi se odredila područja koja trebaju tehničkupomoć.Na kraju, da bi se osigurala ispravna primjena <strong>za</strong>konodavstva, te efikasno djelovanjecarinskih službi, posebna pažnja se treba dati poboljšanju kvaliteta osoblja carinskeadministracije putem programa obučavanjaUSLOVI POTREBNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEZakonodavno približavanje u ovoj oblasti pretpostavlja postojanje nacionalne legislativekoja je kompatibilna sa legislativom Zajednice.IZBOR MJERA FAZE I I IIMjerama koje će se morati usvojiti tokom prve faze je cilj učvrstiti, usmjeriti i olakšatislobodnu trgovinu predviđenu Evropskim sporazumima. Ključna pitanja u prvoj fazi su:• Prihvatanje, od strane centralnoevropskih zemalja, kompleta carinskih <strong>za</strong>kona koji sukompatibilni s Carinskim kodeksom Zajednice;• Pristupanje Konvencijama o <strong>za</strong>jedničkoj proceduri tranzita;• Prihvatanje Kombinirane nomenklature Zajednice;• Primjena <strong>za</strong>ključaka Evropskih Vijeća u Kopenhagenu i Essenu;• Konsolidacija propisa o međusobnoj administrativnoj pomoći u okviru Evropskihsporazuma;• Slobodna trgovina između Zajednice i pridruženih zemalja neće ukloniti potrebu <strong>za</strong>carinskim nadzorom.22. INDIREKTNO OPOREZIVANJEPrednet ovog poglavlja su:POREZ NA DODATU VRIJEDNOST – VAT (PDV)AKCIZE (POREZI NA VISOKOTARIFNE ROBE)POREZ NA DODATU VRIJEDNOSTUVODPrimjena načela slobode kretanja unutar Zajednice, koja je počela 01. januara 1993.godine, pretpostavljala je da se trgovina unutar Zajednice, u fiskalnom smislu, prestanesmatrati uvozom i izvozom. To je bio uslov <strong>za</strong> potpuno ukidanje procedura pri prelaskuunutrašnjih granica i s tim pove<strong>za</strong>nih kontrola, posebno u pogledu primjene VAT.Strana 56 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorOPIS LEGISLATIVEGlavni cilj Ugovora EEC jeste da, u okviru ekonomske unije, ustanovi <strong>za</strong>jedničko tržištena kome postoji zdrava konkurencija i čije su karakteristike slične nekom domaćemtržištu. Proces harmoni<strong>za</strong>cije indirektnog oprezivannja u Zajednici se provodio u dvakoraka. Prvi korak je <strong>za</strong>počet već 1967. godine, <strong>za</strong>mjenom svih kumulativnih višestepenihpore<strong>za</strong>, jednim višestepenim nekumulativnim porezom na dodatu vrijednost. Drugiveliki korak je bilo ukidanje fiskalnih kontrola na unutrašnjim granicama Zajednice.Legislativa koja je ovo omogućila je Direktiva Vijeća 91/680/EEC koja je dopunila ŠestuVAT direktivuUSLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEDa bi se pomenuta legislativa mogla provesti u praksi, zemlje članice su našle <strong>za</strong> shodnoda uvedu većinu, ili sve administrativne aranžmane:• Glavni štab <strong>za</strong> VAT na centralnom nivou koji donosi i provodi VAT legislativu, tenadzire nacionalnu administrativnu strukturu.• <strong>Centar</strong>, ili centri, <strong>za</strong> primanje i obradu deklaracija, bankovnih plaćanja• Na regionalnom i lokalnom nivou, mrežu VAT ureda koji uređuju odnose izmeđutrgovaca i VAT administracije• Registar poreskih obveznika sa registracijskim brojem svakog obveznika• Sistem sankcija i kazni <strong>za</strong> nepridržavanje, itd.Takve mjere su potrebne <strong>za</strong> administraciju bilo kog VAT sistema.IZBOR MJERA FAZE I i IIUsklađivanje aranžmana zemalja CIE sa aranžmanima Zajednice mora se voditina načinopisan u tekstu iznad.2. AKCIZE (POREZI NA VISOKOTARIFNE ROBE)OPĆI UVODSistem akci<strong>za</strong> uveden je u Zajednici 01. januara 1993. godine, kao dio stvaranjaunutrašnjeg tržišta. Robe pokrivene sistemom akci<strong>za</strong> su mineralna goriva, duhanskiproizvodi, te alkoholna pića.OPIS LEGISLATIVEPrije 1992. godine sve zemlje članice su podigle svoje akcize kroz nacionalne skladišnesisteme oporezivanja. Skladišni sistemi uključuju proizvodnju i čuvanje robe podložneakci<strong>za</strong>ma u odobrenim prostorima prije plaćanja trošarine.Strana 57 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorAkcize se plaćaju na izmiještanje robe iz skladišnog sistema, što se uglavnom događa pridistribuciji s nivoa veleprodaje do nivoa maloprodaje. Financijske institucije zemalja CIEmogu se osloniti na neke financijske ustanove koje su se specijalizirale u oblasti carinskogskladištenja.USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVESistem ubiranja akci<strong>za</strong> u Zajednici <strong>za</strong>htijeva od zemalja članica da se u praksi usmjere naposebno oporezivanje robe iz tri grupe proizvoda – mineralna goriva, cigarete i duhanskiproizvodi, te alkoholna pića.IZBOR MJERA FAZE I i IIZakon Zajednice o akci<strong>za</strong>ma nema logičan slijed direktiva koji bi vodio od nacionalneautonomije do sistema na nivou Zajednice. Umjesto toga, sastoji se od grupe direktivakoje su sve (osim <strong>za</strong> cigarete) usvojene 1992. Godine. Jedna od najvažnijih Direktiva jeDirektiva 92/12/EEC – Opći sporazum o proizvodima koji podliježu akci<strong>za</strong>ma, te očuvanju, kretanju i nadzoru takvih proizvoda. Legislativa Zajednice koju je neophodnousvoliti u fazi I obuhvata sedam direktiva. Većina njih <strong>za</strong>htijeva ranu implementaciju dokse ostatak kože primjeniti teka nakon pristupanja Uniji.23. POLITIKA ZAŠTITE POTROŠAČAPredmet ovog poglavlja Bijele knjige su:KVALITET I SIGURNOST PROIZVODAOPĆA SIGURNOST PROIZVODAIGRAČKETEKSTILKOZMETIKAZAŠTITA EKONOMSKIH INTERESA POTROŠAČANEOBJEKTIVNO REKLAMIRANJEPOTROŠAČKI KREDITINEKOREKTNI USLOVIISTICANJE CIJENAPUTOVANJA U VIDU PAKET ARANŽMANAUGOVORI ZAKLJUČENI IZVAN POSLOVNIH PROSTORIJATIMESHARE IMOVINAStrana 58 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorUVODPrema Ugovoru EEC iz 1957. godine, politika <strong>za</strong>štite potrošača nije bila <strong>za</strong>jedničkapolitika <strong>za</strong> Evropsku Zajednicu. Na Evropskom samitu u Parizu 1972. godine je odlučenoda poboljšanje životnih uslova podrazumijeva <strong>za</strong>štitu zdravlja i sigurnosti potrošača, kaoi <strong>za</strong>štitu njihovih ekonomskih intresa.USLOVI NEOPHODNI ZA DJELOVANJE LEGISLATIVEDa bi legislativa mogla funkcionirati Evropska Unija je uočila potrebu ispunjavanja nekihuslova kao:• priznavanje osnovnih prava potrošača;• uspostavljanje odgovarajuće institucionalne strukture <strong>za</strong>dužene <strong>za</strong> pitanja potrošača,• osnivanje konsultativnih struktura,• razvoj informativnih i obrazovnih programa;• pružanje potrošačima efikasnih mehani<strong>za</strong>ma nakande;• promicanje i pomoć u razvoju nejavnih organi<strong>za</strong>cija potrošača.KVALITET I SIGURNOST PROIZVODAKLJUČNE MJEREPošto sve zemlje CIE smatraju sigurnost proizvoda jednim od najviših prioriteta,Direktive Zajednice o “proizvodima” su važan element u okviru približavanja ovihzemalja Uniji na polju <strong>za</strong>konodavstva.S obzirom na ovakav integracijski pristup Direktive o “proizvodima”, a posebnoDirektive o sigurnosti igračaka, te o kozmetici i tekstilu, morale bi biti prenesene ulegislativu zemalja CIE. Podrazumijeva se, naravno, da se isto takvo prilagođavanje<strong>za</strong>kona odvija i u pogledu direktiva o prehrambenim i farmaceutskim proizvodima. Kakobi se izbjegao rizik da pojedini proizvodi izbjegnu bilo kakvoj legislativi o sigurnosti,postoji potreba da se u legislativu zemalja CIE uvede i Direktiva o općoj sigurnostiproizvoda.IZBOR MJERA FAZE IOPĆA SIGURNOST PROIZVODADirektiva o općoj sigurnosti proizvoda 92/59/EEC <strong>za</strong>jedno sa Direktivom o odgovornosti<strong>za</strong> proizvode 99/34/EEC su prve mjere na listi prioriteta <strong>za</strong> fazu I s obzirom na kvalitet isigurnost proizvoda.Strana 59 od 60


EC Projekat – Jedinstveni ekonomski prostorSigurnost igračakaDirektiva Vijeća 88/378/EEC o približavanju <strong>za</strong>kona koji se odnose na sigurnostigračaka, prihvaćena je po sistemu “novog pristupa” <strong>za</strong>snovanog na Članu 100AUgovora.TekstilDirektiva Vijeća 71/307/EEC od 26. jula 1971. godine o približavanju <strong>za</strong>kona zemaljačlanica koji se odnose na nazive tekstila i sadrže odredbe koje <strong>za</strong>htijevaju informacije osastavu tih proizvoda.KozmetikaDirektiva 76/768/EEC sa amandmanima i prilagođenjima tehničkom napretku,<strong>za</strong>snovana na Članu 100 Ugovora, nastoji harmonizirati legislative zemalja članica i imadva glavna cilja: slobodno kretanje kozmetike na unutrašnjem tržištu, te <strong>za</strong>štitu zdravljapotrošača.ZAŠTITA EKONOMSKIH INTERESA POTROŠAČAKLJUČNE MJEREDirektive EU o potrošačkim kreditima, nekorektnim uslovima u potrošačkim ugovorima,paket-putovanjima, prodaji izvan poslovnih prostora, nameću nove obavezeproizvođačima i prodavačima na tržištu.Strana 60 od 60

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!