Riječ - Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden

- 33 -G O V O R II M O H R V A T SS K IIZaobići tuđiceU prošlom broju "Riječi" je bilo govora o teže zamjenjivim tuđicam, teže zato, jer njihova zamjenahrvatskim izrazima iziskuje malo truda i razmišljanja, a za to danas nitko nema ni volje ni vremena. Kad nebrinu ni ljudi koji od javne riječi žive, poput novinara i voditelja televizijskih programa, zašto bi onda brinuli"obični" školovanjii građani? Možda zato, jer imati državu znači moći raditi za boljitak svoj i svoga naroda,svoje kulture i svog jezika. Naravno možemo raditi i na vlastitom nazadovanju, sada kad smo slobodni.Danas jezik, a sutra? Vratimo se jeziku, hrvatskom, boljem, čišćem, ljepšem, ispravnijem da to sutra ne bidošlo.relacija nije baš baš najbolji primjer teško zamjenjive tuđice, ali ju navodim zbog izvedenice, pridjevarelativan, koji već zahtijeva više truda.Lako ćemo ispraviti rečenice: dobit nije u relaciji s uloženim trudom, neslaganje na relaciji Zagreb –Ljubljana, često vozim na relaciji Rijeka – Split, u: dobit nije u srazmjeru s uloženim trudom, neslaganje uodnosima Zagreba i Ljubljane, neslaganje između Zagreba i Ljubljane, često vozim cestom Rijeka – Split.Malo ohrabreni pokušajmo hrvatskim riječima izraziti: postigao je relativan uspjeh. Uspjeh je mogao bitibolji, ali odnoseći se na nešto, uvjetovano nečim, razmjerno nečemu, dobar je i ovakav kakav je. Želimo lipojasniti okolnosti uspjeha (a to bi trebali čim kažemo relativan – po čemu, zbog čega?), možemo rećiuspjeh je razmjerno ..; uvjetovano ..; odvisno o ..; u odnosu na .. dobar, a ako se ne želimo upuštati u pobližepojašnjenje u čemu je "relativnost" uspjeha, jer "svatko zna što znači relativan", možemo reći i da je uspjehdjelomičan, pa će opet svatko znati da nije potpun (iako djelomičan naravno nije isto što i relativan).Zamjena pridjeva relativan je dakle itekako moguća malom promjenom rečenice.Pretraga, rasprava – bolje negopretres, premetačinaImenica pretres i glagoli pretresti, pretresati su hrvatske riječi koje imaju mnoga značenja i većinom seispravno rabe, ali dvije česte uporabe su pogrješne, jedna kad se govori o sudskoj a druga o policijskojdjelatnosti.U izrazima: sudski pretres je potrajao dva dana, sud je pretresao optuzbe protiv okrivljenog krivo rabimoriječi pretres, pretresao, pa ih treba zamijeniti riječima rasprava, raspraviti: sudska rasprava je potrajaladva dana, sud je raspravio optuzbe protiv okrivljenog.Isto tako je u izrazu: policija je izvršila pretres stana, pretresla stan u potrazi za dokazima uporaba riječipretres, pretresla neispravna, a kod zamjene treba pripaziti da opet ne pogriješimo. Pravilna zamjena jeriječima pretraga, pretražiti, pretraživati koje usprkos mnogim značenjima, postaju potpuno jednoznačnekad dodamo da se radi o policiji. Zato promijenimo naše rečenice u: policija je izvršila pretragu stana,pretražila stan u potrazi za dokazima. Naravno da i u drugim primjerima dodajemo pobližu oznaku kao kadgovorimo recimo o bolničkim pretragama ili pretragama krvi.Riječ premetačina nije dobra zamjena za pretres iz dva razloga, Prvi je: premetati u svom izvornomznačenju ne sadrži traženje čega nego naprosto premještanje s jednog mjesta na drugo, a uz traženje možebiti samo posredno vezano, ako u postupku traženja neke stvari moramo premjestiti. Drugi je: pri tvorbiriječi se nastavak –ačina rabi u pogrdnom smislu (žderačina, sprdačina, prostačina, seljačina, deračina isl.). Time i riječ premetačina zvuči pogrdno što nimalo nije namjera onoga tko taj izraz rabi. Zato upitajmošto je policija našla tijekom pretrage stana a ne premetačine.Priredio: Ivo AndrijevićIzvori: Govorimo hrvatski, jezični savjeti, Hrvatski radio, Zagreb, 1997.R. Vidović: Jezični savjeti, Logos, Split, 1983., I. Protuđer: Pravilno govorim hrvatski, vlastita naklada, Split, 1998.B. Klaić: Rječnik stranih riječi, Zora, Zagreb, 1962., M. Šimundić: Rječnik suvišnih tuđica, Barka, Zagreb, 1994.