Riječ - Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden

More documents

Recommendations

Info

- 32 -N O V E K N JJ II G EIvan – Ivek Milčec:"Pod starim Hrastom"Crtice iz iseljeničkog životaNakon gotovo pune tri godine otkako je izdaosvoju prvu knjigu «Pinklec», Ivan - Ivek Milčecnam se ponovo javlja, ovoga putapripovjetkama i anegdotama iz iseljeničkogživota sabranih u svezak s naslovom «Podstarim hrastom».Ivek Milčec je nama u Wiesbadenu dobropoznat po njegovim dopisima objavljenim u«Riječi» od kojih će se i pokoji naći upravo uovoj novoobjavljenoj knjizi. Milčec je i sam«gastarbajter», dakle jedan od nas. Živi uBerlinu od 1970 godine. Pisanjem se počeobaviti 1976. raznim osvrtima i pripovjetkamakoje objavljuje u Maruliću, Matici, Večernjemlistu, kalendaru Danica, Hrvatskoj budućnosti,Berlinskom magazinu, Živoj zajednici i Riječi.Knjiga «Pod starim hrastom» zbirka je pričakoje su nama, koji već godinama živimo utuđini, vrlo bliske. Priče su to pune duha iistančanog humora, nerijetko zapravonostalgične i pomalo žalosne, protkane,željama, nadom, strepnjom i stalnom čežnjomza domovinom, domovinom koju sanjamo,domovinom naše mladosti i vječne rastrganostiizmeđu čežnje i zbilje. U junacima tih pričačesto ćete prepoznati upravo sebe ili pokojegsvoga prijatelja što ih nama čini posebnozanimljivima.Milčec piše iz vlastitog iskustva, vrloautentično tako da možemo reći da se radi osvojevrsnom dokumentu koji svjedoći o životuHrvata u tuđini, u ovom slučaju Berlinu, a timei u cijeloj Njemačkoj.Čitatelj će, osobito onaj u domovini, ako dobijeknjigu u ruku, imati prilike, bar nakratko,prodrijeti u dušu hrvatskoga iseljenika.(BAn)Cijena knjige zajedno s poštarinom iznosi:15,00 EUR,a može se naručit na adresi:Ivan MilčecEmdener Str. 4010551 Berlin
- 33 -G O V O R II M O H R V A T SS K IIZaobići tuđiceU prošlom broju "Riječi" je bilo govora o teže zamjenjivim tuđicam, teže zato, jer njihova zamjenahrvatskim izrazima iziskuje malo truda i razmišljanja, a za to danas nitko nema ni volje ni vremena. Kad nebrinu ni ljudi koji od javne riječi žive, poput novinara i voditelja televizijskih programa, zašto bi onda brinuli"obični" školovanjii građani? Možda zato, jer imati državu znači moći raditi za boljitak svoj i svoga naroda,svoje kulture i svog jezika. Naravno možemo raditi i na vlastitom nazadovanju, sada kad smo slobodni.Danas jezik, a sutra? Vratimo se jeziku, hrvatskom, boljem, čišćem, ljepšem, ispravnijem da to sutra ne bidošlo.relacija nije baš baš najbolji primjer teško zamjenjive tuđice, ali ju navodim zbog izvedenice, pridjevarelativan, koji već zahtijeva više truda.Lako ćemo ispraviti rečenice: dobit nije u relaciji s uloženim trudom, neslaganje na relaciji Zagreb –Ljubljana, često vozim na relaciji Rijeka – Split, u: dobit nije u srazmjeru s uloženim trudom, neslaganje uodnosima Zagreba i Ljubljane, neslaganje između Zagreba i Ljubljane, često vozim cestom Rijeka – Split.Malo ohrabreni pokušajmo hrvatskim riječima izraziti: postigao je relativan uspjeh. Uspjeh je mogao bitibolji, ali odnoseći se na nešto, uvjetovano nečim, razmjerno nečemu, dobar je i ovakav kakav je. Želimo lipojasniti okolnosti uspjeha (a to bi trebali čim kažemo relativan – po čemu, zbog čega?), možemo rećiuspjeh je razmjerno ..; uvjetovano ..; odvisno o ..; u odnosu na .. dobar, a ako se ne želimo upuštati u pobližepojašnjenje u čemu je "relativnost" uspjeha, jer "svatko zna što znači relativan", možemo reći i da je uspjehdjelomičan, pa će opet svatko znati da nije potpun (iako djelomičan naravno nije isto što i relativan).Zamjena pridjeva relativan je dakle itekako moguća malom promjenom rečenice.Pretraga, rasprava – bolje negopretres, premetačinaImenica pretres i glagoli pretresti, pretresati su hrvatske riječi koje imaju mnoga značenja i većinom seispravno rabe, ali dvije česte uporabe su pogrješne, jedna kad se govori o sudskoj a druga o policijskojdjelatnosti.U izrazima: sudski pretres je potrajao dva dana, sud je pretresao optuzbe protiv okrivljenog krivo rabimoriječi pretres, pretresao, pa ih treba zamijeniti riječima rasprava, raspraviti: sudska rasprava je potrajaladva dana, sud je raspravio optuzbe protiv okrivljenog.Isto tako je u izrazu: policija je izvršila pretres stana, pretresla stan u potrazi za dokazima uporaba riječipretres, pretresla neispravna, a kod zamjene treba pripaziti da opet ne pogriješimo. Pravilna zamjena jeriječima pretraga, pretražiti, pretraživati koje usprkos mnogim značenjima, postaju potpuno jednoznačnekad dodamo da se radi o policiji. Zato promijenimo naše rečenice u: policija je izvršila pretragu stana,pretražila stan u potrazi za dokazima. Naravno da i u drugim primjerima dodajemo pobližu oznaku kao kadgovorimo recimo o bolničkim pretragama ili pretragama krvi.Riječ premetačina nije dobra zamjena za pretres iz dva razloga, Prvi je: premetati u svom izvornomznačenju ne sadrži traženje čega nego naprosto premještanje s jednog mjesta na drugo, a uz traženje možebiti samo posredno vezano, ako u postupku traženja neke stvari moramo premjestiti. Drugi je: pri tvorbiriječi se nastavak –ačina rabi u pogrdnom smislu (žderačina, sprdačina, prostačina, seljačina, deračina isl.). Time i riječ premetačina zvuči pogrdno što nimalo nije namjera onoga tko taj izraz rabi. Zato upitajmošto je policija našla tijekom pretrage stana a ne premetačine.Priredio: Ivo AndrijevićIzvori: Govorimo hrvatski, jezični savjeti, Hrvatski radio, Zagreb, 1997.R. Vidović: Jezični savjeti, Logos, Split, 1983., I. Protuđer: Pravilno govorim hrvatski, vlastita naklada, Split, 1998.B. Klaić: Rječnik stranih riječi, Zora, Zagreb, 1962., M. Šimundić: Rječnik suvišnih tuđica, Barka, Zagreb, 1994.
Page 1: oj 37prosinac2004.glasnik hrvatske
Page 4: - 2 -II Z Ž II V O T A Z A JJ E D
Page 8 and 9: - 6 -R A Z G O V O RPetar UzorinacS
Page 10 and 11: - 8 -Riječ: Hoće li se njegovim i
Page 12 and 13: - 10 -H R V A T SS K II SS V JJ E T
Page 14 and 15: - 12 -nije teško pogoditi da cilj
Page 16 and 17: - 14 -Pomoänik ministra u MVP-u, G
Page 18 and 19: - 16 -D O PP II SS II Z D O M O V I
Page 20 and 21: - 18 -O D JJ E C IISlijepo lijevoKa
Page 22 and 23: - 20 -II Z H R V A T SS K E PP O V
Page 24 and 25: - 22 -Zrinski, njihov šurjak Fran
Page 26 and 27: - 24 -promijenio vjeru. Ljudi u svi
Page 28 and 29: - 26 -Balkanskog poluotoka nazvali
Page 30 and 31: - 28 -stoljeća. Najprije se nalazi
Page 32 and 33: - 30 -5. srpnja 1897. oženio je Ma
Page 36 and 37: - 34 -II SS E L JJ E N II Č K A PP
Page 38 and 39: - 36 -II Z Ž II V O T A Z A JJ E D
Page 40 and 41: - 38 -II Z Ž II V O T A Z A JJ E D
Page 42 and 43: - 40 -II N M E M O R II A MBiserka

Riječ - Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?