Riječ - Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden

- 15 -osjećaj sigurnosti zbog obveze pružanja zaštitedržavama-članicama povoljno utjecati. GordanBakota dodaje – znajući koliko to slušateljezanima – da pridruživanje ni Europi ni NATO -u ne znači odricanje od nacionalnog identiteta.Gordan Bakota je svoje ne predugo, ali vrlosadržajno izlaganje završio pozivom napostavljanje pitanja, kojih se, zbog punedvorane Hrvatske župe u Franfurtu, mogloočekivati u velikom broju. Tako je i bilo, pamoram izdvojiti one primjedbe, pitanja iodgovore koji su, po mom osobnom sudu, začitatelje najvažniji i najzanimljiviji.- Mladi iseljenici rođeni u inozemstvu dobrovladaju s više stranih jezika, ali nažalost nevladaju hrvatskim. Kako riješiti napuštanjedržavljanstva samo zbog bojazni mladića odgubitka zaposlenja odu li na služenje vojnogroka u Hrvatsku?- Ne potječe li neznanje hrvatskog jezikaupravo iz roditeljskog doma? Može li Hrvatskautjecati na Sloveniju da odnos njezine graničnepolicije i carinika prema Hrvatima bude manjeneljubazan?- G. Bakota: Rješavanje svih neslaganja saSlovenijom treba podići na europske standarde,tada će i službeni odnos prema putnicima kodprijelaza slovenske granice za sve biti jednak.- Zašto se ruše kuće izgrađene bez dozvole?Zar nije moguće drukčije spriječiti divljugradnju?- G. Bakota: Na mjestima gdje je drukčijerješenje moguće, kuće se ne ruše, nego se pododređenim uvjetima naknadno izdajugrađevinske dozvole. Ali tamo gdje se divljomgradnjom uništava jedno od najvećih hrvatskihbogatstava – prirodne ljepote – postoji samojedno jedino rješenje – rušenje.- Vode li se razgovori s oporbenim strankama otome da započeto osmišljavanje sustavnogpovezivanja iseljenika i domovine postanedržavna politika, a ne samo politika stranke navlasti, koja onda i traje samo dok je ta strankana vlasti?- G. Bakota: Vlada pokreće takve projekte kojiće svojim značajem utrti stazu kojom će sveveće stranke krenuti. Primjer jednog takvogprojekta je susret i dogovor u Cleveland-u shrvatskim poduzetnicima iz Grupe 100.- Je li Grupa 100 ograničena na Ameriku?- G. Bakota: Projekt koji su Grupa 100 iHrvatska vlada zajednički pokrenuli trebao biprerasti početne okvire i proširiti se na svedijelove svijeta gdje živi veći broj Hrvata.- Zašto preko satelita iz Hrvatske primamosamo kodirani televizijski program? Upravomladi zbog toga mnogo manje prate programnego što bi to zbog hrvatskog jezika bilopoželjno.- G. Bakota: Medijima, pa tako ni Hrvatskomtelevizijom ne upravlja vlada, što uostalom i nebi bilo u skladu sa slobodom javnog mišljenja.Vlada može samo predlagati i zagovaratiodređene pristupe ili programe, ali naređivatine može, a ni ne želi, jer za svoje programemora odgovarati HTV.- Svojevremeno je bilo riječi o europskoj pomoćiHrvatskoj za sređivanje zemljišnih knjiga.Koliko je to sređivanje napredovalo i u kojimmjestima je najviše postignuto? U momgradiću, po mnogočemu vrlo naprednom, još jeuvijek sve po starom.- P. Uzorinac: Sređivanje zemljišnih knjiga jesredišnje pitanje europskog pridruživanja, pamu i Hrvatska pridaje najveću pozornost.Nažalost, to je tako obiman posao da jenapredak vrlo spor i vjerujte da to nikome uHrvatskoj nije svejedno. Ovakvo stanje jenaslijeđeno, jer se u obje Jugoslavije sređivanjezemljišnih knjiga jako zapostavljalo. Sadamoramo nadoknaditi desetljećima gomilanepropuste.- Uspješno gospodarstvo i blagostanje važan supreduvjet i za plodno i bogato kulturnostvaralaštvo. No uz svu razumljivu prednostkoju imaju napori za gospodarsko oživljavanjeipak me zanima radi li se i na kulturnojsuradnji iseljeništva i domovine?- S. Kus: Nedvojbeno! Predstavljanje hrvatskekulture je bitan čimbenik u stvaranju slike oHrvatskoj po kojoj ćemo biti prepoznati,cijenjeni i štovani u Europi i svijetu, a to ondakoristi i gospodarstvu! Usprkos ograničenimsredstvima kulturni projekti imaju čvrstomjesto u sveukupnom hrvatskom nastupu uinozemstvu i u sveukupnoj suradnji domovinei iseljeništva(IvAn)