Riječ - Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden

- 12 -nije teško pogoditi da cilj stapanja škola upravo i jezajednička nastava na "zajedničkom" jeziku.Začudo, ovdje Hrvatima upravo drugi narodipomažu, jer zbog bolje nastave radije polazehrvatske nego svoje škole. Osobit primjer bitke zaškolstvo je Mostarsko veleučilište, koje posebnosmeta Međunarodnoj upravi kao mjesto okupljanjahrvatske inteligencije, ali zbog svog daleko većegugleda od drugih visokih školskih ustanova privlačimnoštvo studenata iz cijele BiH. Hrvatske kulturneudruge još nisu toliko izložene izravnom pritiskuMeđunarodne uprave, ali njihovi djelatnici itekakotrpe od preprijeka koje se Hrvatima drugdjepostavljaju, na primjer što ih mediji prešućuju, uškolstvu, nazivu jezika ili kod isticanja hrvatskihsimbola. Priredbe hrvatskih kulturnih udruga suvrlo dobro posjećene, suradnja s udrugama izHrvatske (primjer Matica hrvatska) je daleko boljanego suradnja na političkoj razini.Poseban osvrt zaslužuje jedna sasvim drukčijagošča, viša savjetnica za politiku i planiranje MisijeOSCE za BiH, Christine Zandvliet, koju s jednestrane treba pohvaliti što se odazvala pozivu vrlodobro znajući koliko su Hrvati ogorčeni pristranimdjelovanjem njene i sličnih međunarodnih misija, sdruge strane njeni su odgovori po svojoj jedvaprikrivenoj ispraznosti za nas značiliomalovažavanje i uvrijedu. Na mnoga pitanja jeodgovorila "kako nema pravo davati primjedbe oMeđunarodnoj upravi", a na moj upit kako njezinaMisija ima pravo davati primjedbe recimo o dr.Sanaderu nije se ni osvrnula. Povrijeđen njenomneskrivenom odbojnošću, upitao sam kasnije: nije libriljantnim europskim diplomatima usprkos svojnjihovoj briljantnosti bosansko-hercegovačkazagonetka ipak preteška, pa su se dosjetilibriljantnog rješenja da ju naprosto pojednostavnezanemarivanjem hrvatskog dijela, odgovorila mi jeledeno da Međunarodna uprava čvrsto i odlučnoizgrađuje Bosnu i Hercegovina kao državu trikonstitutivna i ravnopravna naroda. Izgledalo mi jeda pravi cilj njezina dolaska nije ni bio da nas uvjeriu ispravnost postupaka Međunarodne uprave negoda nas uvjeri u uzaludnost prigovora nečemu na štosmo nemoćni utjecati.Prikaz položaja Hrvata u vlastitoj domovini koji sunam dali gosti naše skupštine, upotpunjujući ipotvrđujući jedan drugoga u svakom je pogleduvjerodostojan. Politika međunarodne zajednicevjerojatno nije uvjetovana neprijateljstvom premaHrvatima, nego velikim troškovima protektoratanad BiH, zbog kojih toliko žuri što prije stvoritistabilnu Bosnu i Hercegovinu, da je za to spremnažrtvovati ravnopravnost jednog naroda i pomiriti ses podjelom na dva dijela. Takva hladnaproračunatost je još gora od neprijateljstva, jerMeđunarodnoj upravi oduzima svaku moralnost.Ali "treba ustrajati"– poručuje msgr. dr. Franjo Komarica četvrtog,zadnjeg dana skupštine HSK-a kad se prednovinarima i televizijskim kamerama u imenagrađenih zahvalio na dodijeljenim nagradama.Jasnim riječima upozorava i ukazuje na propustejedne politike nametanja rješenja bez suglasnostionih kojih se ta rješenja tiču. Naglašava: - da ćehrvatski narod ustrajati u traženju jamstva i potvrdetemeljnih oznaka svog narodnog bića od svihdomaćih i međunarodnih predstavnika vlasti, - daproglasi o konstitutivnosti hrvatskog naroda nacijelom području BiH ostaju samo mrtvo slovo napapiru dok se ne ostvari njegovo pravo na vlastitoime, na vlastite kulturne i obrazovne ustanove, nazastupljenost na svim razinama vlasti i na pravičnuraspodjelu materijalnih uvjeta života, - da dizanjeglasa u obranu svakog obespravljenog čovjeka značii dizanje glasa u obranu obespravljenog Hrvata,kojemu se konačno mora pružiti uvjerljivi motiv,razlog i pomoć za povratak u rodni kraj iuključivanje u duhovnu i materijalnu obnovu BiH.Od HSK-a traži: - da istinu o zbilji u BiH prenesebarem u 30 zemalja u kojima djeluje i - da ne dozvolida iseljenim Hrvatima njihove domovine, Hrvatskai BiH, postanu tuđinom.Pridruživanje i(li) pomoć Hrvatima u BiHUz političare iz BiH posjetili su nas i predstavniciHrvatske vlade i Sabora: dr. sc. Drago Štambuk,pomoćnik ministra vanjskih poslova RH i ZdenkaBabić Petričević, predsjednica Odbora za iseljeništvoSabora RH. Podrška Hrvatima u Bosni iHercegovini je i za njih bila neizbježna tema, ali jejedna druga bila još važnija: novi odnosi RH premaiseljeništvu. Sasvim sigurno se radi o čvrstojnamjeri, a ne o olakim, površnim obećanjima. Nidva naša gosta nisu dozvolila da se u to makar najedan tren posumnja. Koliko god možemo bitizadovoljni izgledima bolje suradnje s domovinom,jedno je pitanje ipak ostalo bez odgovora: što akodođe do promjene vlade – hoće li to značiti povrataku "ledeno doba" prijašnjih godina ili će se HDZ ioporba pokušati dogovoriti oko dugoročnogpristupa suradnji s iseljeništvom, koji se onda nećemijenjati bez obzira na promjene vlada? Ovdjemoram prigovoriti nerazumijevanju koje je pokazalaZdenka Babić Petričević, koja je na spomen"dogovaranja s oporbom" ustvrdila da "HDZ nemora pitati oporbu kako će vladati". Ja naprotivmislim da bi za Hrvatsku itekako bilo dobro kad bistranke bile složne u nekim bitnim stvarima (aodnos prema iseljeništvu je jedna od njih) i dastranačka pripadnost ne može biti uvijek i jedino isamo na prvom mjestu.Obećanja je mnogo teže izreći kad se radi o većojpodršci Hrvatima u BiH. Pridruživanje Europi i