Predromaničke crkve na području Kaštela - Sucurac.info

More documents

Recommendations

Info

Crkveno graditeljstvoZa nedavnog smo posjeta uoili daje podruje u crkvu obilježeno kamenomploom i hrvatskim barjakom,a plou je postavio Mjesni odborKaštel Lukšia 1998. na blagdanVelike Gospe.Crkva Sv. Jurja u RadunuCrkva Sv. Jurja u Radunu, srednjovjekovnomnaselju smještenom najužnim padinama Kozjaka iznadTlocrt crkve Sv. Jurja u Radunuzapadnoj i na južnoj strani, s tim štomanji južni ulaz djeluje reprezentativnijejer ima kameni nadvratnik. Svanjske je strane crkve površina svihzidova rašlanjena plitkim nišamakoje poinju od podnožja, a završavajupolukružnim lukovima pod strehomnovijega krova. Tako ukrašenezidne ožbukane plohe svrstavaju ovucrkvu meu znaajnije i ljepše spomenikepredromanikoga graditeljstvau Dalmaciji.Prvi spomen o crkvi potjee iz 1189.,ali nema sumnje da je znatno starija.U blizini crkve Sv. Jurja nalazilo sesrednjovjekovnom groblju na kojemje 1860. podignuta crkva Sv. Nikolei ureeno novo groblje. Ta crkva KaštelStaroga podignuta je na mjestupredromanike crkve koja se tako-er zvala Sv. Nikola od Podmorja[9], [11].Lokaliteti upitne sakralnosti ilipredromanikog nastankaCrtež crkve Sv. Jurja u RadunuPogled s jugoistoka na crkvu Sv. Jurja u RadunuKaštel Staroga, jedina je predromanikakaštelanska crkva iz 10. ili 11.st. koja je sasvim sigurno sauvanau izvornom obliku. Nalazi se u blizinisadašnje željeznike stanice uKaštel Starom, nekad se nazivala iSveti Juraj od Podmorja, a trogirskipovjesniar iz 17. st. Pavao Andreiszove je "Sv. Juraj u Orišac pod Šušnjare".To je izdužena jednobrodna crkvana koju se nadovezuje izboena pravokutnaapsida. Crkva je duga 8,8m, široka 5,25 m, a apsida je duga1,3 m. Ima dva ulaza, po jedan naI unutrašnjost je rašlanjena, a po triuska pilastra sa svake strane dijelecrkveni prostor na etiri dijela. Pilastrisu meusobno povezani polukružnimlukovima i pridržavaju crkvenisvod koji je u posljednje vrijeme rekonstruiran.U svetištu se nalazi kamenaoltarna menza na jednom kamenomstupu.I Radun je kao i sva ostala potkozjakanaselja bio napušten (što danasviše nije sluaj) kada je 1481. trogirskivlastelin, humanist i vojskovoaKoriolan Cipiko (ili ipiko) u KaštelStarom na morskoj hridi izgradiokaštel koji je s kopnom bio spojenpokretnim mostom. Napuštena i oronulacrkva bila je obnovljena 1794. itada joj je iznad proelja dodan zvonikna preslicu koji je na zahtjev stru-njaka uklonjen za obnove u osamdesetimgodinama prošlog stoljea.Na širem podruju Kaštel Suurca,posebno u blizini mora, ima lokalitetaza koje se vjeruje da imaju ranokršanskoili predromaniko podrijetlo,ali je i sakralno i predromanikopodrijetlo ili nedovoljno istraženoili upitno. Jedan smo takav lokalitetve spominjali, doduše ne napodruju Kaštela ve na podrujuSolina nekoliko kilometara istonije,kada smo govorili o salonitanskimgrobljima i grobnim bazilikama (Gra-evinar 12/2007., str. 1101-1103) ispomenuli groblje sjeverno od amfiteatrasa srednjovjekovnom crkvomSv. Nikole. Na slici je ak i manjitlocrt te crkve koja se naziva i crkvomNevine Djeice i koja vjerojatnouva uspomenu na obližnju teškouoljivu ranokršansku baziliku. Noi sam pogled na sadašnji izgled teobnovljene crkve, s velikim kame-162 GRAEVINAR 60 (2008) 2
Crkva Sv. Nikole u Solinu sjeverozapadno od amfiteatranim prozorima, zvonikom na preslicu(ako se ne radi o neprimjerenojobnovi), svjedoi da nije rije o predromanikojcrkvi.Posebno mnogo moguih ranokrš-anskih crkava ima na podrujuKaštel Suurca koje se nasluujuprema gustoi i uestalosti antikih iranokršanskih ulomaka. Na lokalitetuSustjepan, zapadno od naselja,na krilima velikoga nacionalnog zanosapokušavalo se još krajem 19.st. istražiti mogue ostatke crkve Sv.Stjepana za koju se držalo da je podignutakao zadužbina hrvatskihvladara. Nažalost to se izjalovilozbog imovinsko-pravnih problema.Toponim, dimenzije i ulomci sarkofagaupuivali su na ranokršanskugraevinu u sklopu veega antikogsklopa. Meutim to je sada nemogueprovjeriti jer je na tome mjestuizgraen veliki tvorniki kompleks.Bilo je tragova ranokršanskih nalazai na prostoru nadbiskupskog kaštelai na predjelu Krtine, ali i na predjeluTrstenik gdje je prije nekolikomjeseci u moru otkrivena brodskakonstrukcija. Tamo su se oekivalitragovi predromanike crkve Sv.Silvestra, ali pretpostavke dosad ni sim nisu potvrene.Na podrujima istonih i srednjihKaštela, dakle Kaštel Gomilice iKaštel Kambelovca, gdje su utvrdegradili splitski plemii i crkveni velikodostojnici,te u naseljima KaštelLukši i Kaštel Stari, gdje su obrambenegraevine gradili trogirski plemii,takoer nema ranokršanskih ipredromanikih sadržaja. A oni kojise ponegdje spominju potjeu izrazdoblja romanike ili gotike [4].Crkva Gospe od Stomorije ili Sv. Marije od ŠpiljanaCrkveno graditeljstvoCrkve u zapadnim dijelovimaKaštelaCrkva Gospe od Stomorije ili Sv.Marija od ŠpiljanaIako su tri kaštelanska naselja KaštelNovi, Kaštel Stari i Kaštel Lukšipotpuno povezana i razlike jemeu njima vrlo teško uoiti, ipaksmo se zbog koncentracije starihcrkava i konfiguracije terena u zale-u odluili da Kaštel Novi i KaštelŠtafili odvojeno smjestimo u zapadnopodruje Kaštela. Inae su uobi-ajeni nazivi Gornja i Donja Kaštela,a odnose se na istona i zapadna.Crkva Stomorija, zvana još i Gospaod Stomorije ili Sv. Marija od Špiljana(Spilana), nalazi se u polju iznadnaselja Kaštel Novi i u njoj seod 15. st. od štuje udotvorna slikaGospe od Stomorije. Tamo su stanovniciŠpiljana, prvoga srednjovjekovnogapotkozjakog sela, izgradili1189. godine svetište Sv. Marije odŠpiljana odnosno Stomorije, kako sevrlo brzo uobiajilo govoriti u svakodnevnomgovoru. Crkvu su osnovalikao beneficij ili ve spomenuto"didiko nadarje" i na taj nain steklipravo izbora župnika koji se izdr-GRAEVINAR 60 (2008) 2 163
Page 2 and 3: Crkveno graditeljstvoPoložaj stari
Page 4 and 5: Crkveno graditeljstvošena je u sav
Page 6 and 7: Crkveno graditeljstvoTlocrt crkve S
Page 10 and 11: Crkveno graditeljstvožavao od njeg
Page 12 and 13: Crkveno graditeljstvoSv. Onofrije.
Page 14 and 15: Crkveno graditeljstvoDio ostataka i

Predromaničke crkve na području Kaštela - Sucurac.info

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?