Crkveno graditeljstvožavao od njegova prihoda, a njihovisu <strong>na</strong>sljednici to svoje pravo iskorištavalisve do 19. st.Da<strong>na</strong>šnja je crkva <strong>na</strong> istome mjestupodignuta u 18 st., a u prvu su crkvu,u zid <strong>crkve</strong>ne apside, bili ugraenifragmenti starokršanskog reljefakoji prikazuje dva dupi<strong>na</strong> i križ. Naimeta je crkva nedvojbeno bila izgrae<strong>na</strong>u okružju antikih ostataka,<strong>na</strong> negdašnjem dobru splitskog <strong>na</strong>dbiskupa,gdje je gotovo sigurno bilastarija ranokršanska graevi<strong>na</strong>. Nato upuuju obzidani izvor žive vode<strong>na</strong> kojemu je crkva podignuta, ranokršanskifragmenti iz apside, ali ištovanje Bogorodice koja se osobitopoela slaviti <strong>na</strong>kon Efeškog koncila431. i za Justinijanove vladavine, ašto je bilo povezano s dogmom oKristovoj božanskoj <strong>na</strong>ravi. NikadaDio Biblijskog vrtase meutim nije istraživalo kako jeto starokršansko zdanje izgledaloniti koliko je bilo veliko. Vjerojatnoje bilo slinih tlocrtnih odnosa kaosadašnja crkva iako je teško povjerovatida je apsida bila toliko velika.Ipak ono što se s ovom crkvom iprostorom oko nje dogaalo u posljednjihdesetak godi<strong>na</strong> svakako zaslužujepunu pozornost. Na poticajprofesorice Ivne Buan, oko <strong>crkve</strong>je utemeljen ve <strong>na</strong>daleko poz<strong>na</strong>tBiblijski vrt, a jedan je od poticajabio drugi dolazak pape Iva<strong>na</strong> PavlaII. u Hrvatsku kada je blagosloviosadnicu masline. Tu su posaeneraznovrsne biljne vrste koje su spomenuteu biblijskim zapisima, u krajobrazugdje su vjeito meusobnopovezani rasli empresi, masline, vinogradii smokve, ali i makija, dra,brnistra i sl.U ovome su lijepom vrtu, ureenoms ljubavlju i djejom pažnjom, posa-ene raznovrsne domae i stranebiljke, primjerice tu je tzv. Judinodrvo ili judi (Cercis siliquastrum)<strong>na</strong> koje se prema legendi objesioJuda, ali i stara sorta vinove lozekaštelanski crlje<strong>na</strong>k, u svijetu, posebnou Kaliforniji, poz<strong>na</strong>tiji kao zinfandel,a ija je domovi<strong>na</strong> upravo uovom kraju. Središte je upravo crkvaStomorija koja se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> zapadnompodruju i iji se izvor pitke vode<strong>na</strong>lazi pod samim oltarom. Tu je prostorsauvan u nepromijenjenom obliku,a sauvani su i prikladno oblikovanizateeni stoljetni empresi,topole i slino raslinje. Pokraj <strong>crkve</strong>tee potok, takoer zvan Stomorija,obale i prilazi kojega su prikladnoureeni. Na tzv. Gospinoj njivi, pravokutnojestici meu postojeimvinogradima, ostvare<strong>na</strong> je ili se ostvarujebiblijska slika motiva i simbolike.Na uskoj površini prema sjeveru,koji nosi puki <strong>na</strong>ziv Jidro,ureuje se spomen <strong>na</strong> hrvatske velikaneije je djelo inspirirano Biblijom.Tu su uz postojee masline itrajnice postavljeni spomen-kameniMaruliu, Kranjeviu, Meštroviu isl. Biblijski je vrt ureen <strong>na</strong> temeljuidejnog rješenjaDobrile Kralji i arhitektaEde Šegvia[4], [7].Valja rei da su se istanovnici Špilja<strong>na</strong>odselili prema obalikad je 1512. PavaoAntun Cipiko izgradioljetnikovac i uznjega utvreno <strong>na</strong>seljeza seljake i težakeiz potkozjakih sela.Kaštel Novi je dugovreme<strong>na</strong> bio podrujegdje se tražio iz dokume<strong>na</strong>tapoz<strong>na</strong>ti benediktinskisamostanSv. Petra od Klobuka(ili Klobuca). Dugose vjerovalo da se <strong>na</strong>lazio<strong>na</strong> lokalitetuMiri, sjeverno od KaštelNovoga, jednomod <strong>na</strong>jstarijih i <strong>na</strong>jve-ih graevinskih sklopovau <strong>Kaštela</strong>nskompolju iji ostatci mjestimice imajuzidove od nekoliko metara, ali su uglavnompod zemljom ili raslinjem[4]. No kako uope nije dokaza<strong>na</strong>sakral<strong>na</strong> <strong>na</strong>mje<strong>na</strong> toga sklopa, vjero-164 GRAEVINAR 60 (2008) 2
Crkveno graditeljstvojatno je rije o rimskoj graevini zakoju je se z<strong>na</strong> da je bila ruševi<strong>na</strong> veu 13. st. kada je samostan postojao.Potom se poelo tvrditi da je samostanbio tono <strong>na</strong> mjestu da<strong>na</strong>šnje župne<strong>crkve</strong> Sv. Petra apostola. To nedvosmislenotvrdi, a ini se i dokazuje,i jed<strong>na</strong> upravo tiska<strong>na</strong> knjiga [12].Sv. Juraj od ŽestinjaCrkva Sv. Jurja od Žestinja <strong>na</strong>lazi se<strong>na</strong> podruju negdašnjega sela Žestinj-Miran koje se prostiralo duž obro<strong>na</strong>kaplanine Treanice (<strong>na</strong>jviša visi<strong>na</strong>Tlocrt <strong>crkve</strong> Sv. Jurja od ŽestinjaJužno proelje i apsida <strong>crkve</strong> Sv. Jurja od Žestinja602 m n.v.), sjeverno od Kaštel Štafiliauz lokalnu cestu prema zaleu.To je srednjovjekov<strong>na</strong> crkva s krajaili poetka 11. st., vjerojatno sauvanogaizvornog izgleda, koja nemazvonik nego samo improviziranozvono iz<strong>na</strong>d ulaza, a z<strong>na</strong> se da jezvonik <strong>na</strong> preslicu z<strong>na</strong>ajka romanikograzdoblja. Na crkvi se posebnoistie lijepo ukrašeni kameni <strong>na</strong>dvratniksa stiliziranim lišem i križemiz<strong>na</strong>d ulaznih vrata, a bogatstvomobrade upuuje da je možda iz nekeranokršanske <strong>crkve</strong>, posebno stogašto se radi o kamenu kakvoga nemau ovim krajevima.I<strong>na</strong>e to je jednobrod<strong>na</strong> izduže<strong>na</strong>crkva nerašlanjenih zidova s vanjskei s unutrašnje strane. Ima etvrtastui ponešto izduženu apsidu kojaje nešto niža od glavnog svoda i takoerpokrive<strong>na</strong> kamenim ploama,što bi moglo z<strong>na</strong>iti da u prošlostinije mnogo ob<strong>na</strong>vlja<strong>na</strong>. Unutrašnji ivanjski zidovi su ožbukani. Zbogizne<strong>na</strong>ujue malo podataka u strunojliteraturi o toj crkvi, teško je sasigurnošu išta precizno rei o njezinustropu, posebno što se prematlocrtu zakljuuje da nema nikakvihpojasnica. No kako je crkva bila zatvore<strong>na</strong>,pažljivim motrenjem krozmale poluotvorene prozore ini seda smo utvrdili kako se radi o bavastomsvodu iz<strong>na</strong>d apsida i iz<strong>na</strong>dglavnog broda. Crkva ima uska predromanikavrata i vrlo mali i uskiprozorski otvor u apsidi. Kamenomobrubljeni prozori pokraj ulaza <strong>na</strong>zapadnom proelju vjerojatno su<strong>na</strong>k<strong>na</strong>dno dodani. Sve u svemu inise da je rije o jednoj rustinoj predromanikojcrkvi koja je bila žup<strong>na</strong>crkva jednoga srednjovjekovnog <strong>na</strong>selja,prije nego što su se njegovistanovnici povukli u kaštel s dvorištemu Kaštel Štafiliu, da<strong>na</strong>s poz<strong>na</strong>tkao Rotondo, koji je 1508. <strong>na</strong> morskojhridi izgradio Stjepan Stafileo,i<strong>na</strong>e trogirski vlastelin grkog podrijetla.Oko <strong>crkve</strong> je prostrani plato s empresimai borovima. To je staro groblje<strong>na</strong> kojemu je nekad bilo i steaka,a zabilježeno je da je <strong>na</strong> jednombio ugraviran i polumjesec [4], [7].Kako je rije o ak treoj staroj crkviu Kaštelima koja je posvee<strong>na</strong>Sv. Jurju, vojniku i mueniku, ali izaštitniku ratara i vegetacije iji jespomendan 23. travnja, ne treba iskljuitini poganskog boga vegetacijeZelenog Jurja, kao inspiratoraraširenosti njegova kulta meu starimdoseljenim <strong>Kaštela</strong>nima.Crkva Sv. NofraKako se crkva Sv. Jurja u Žestinju<strong>na</strong>lazi u udolini sasvim je sigurno daje bila žup<strong>na</strong> crkva. No crkva Sv.Nofra <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong> nevelikom vrhubrda Veliki Bija (208 m n.v.), vjerojatno<strong>na</strong> mjestu negdašnje gradinei osmatranice i tono iz<strong>na</strong>d pisteda<strong>na</strong>šnje zrane luke Split. Vjerojatnose radi o zavjetnoj crkvi ili crkvikoju su koristili stanovnici <strong>na</strong>seljado kojega je vodio i<strong>na</strong>e zaštienistari Javorski put.Ako smo bili izne<strong>na</strong>eni nedostatkomliterature o crkvi Sv. Jurja uŽestinju, ovdje smo bili potpunozbunjeni jer nismo pro<strong>na</strong>šli ak nipodatak radi li se uope o predromanikojcrkvici, a nismo uspjeli pro<strong>na</strong>ini jedan njezin tlocrt. Naimelatinski <strong>na</strong>tpis ugraen iz<strong>na</strong>d ulazagovori o temeljitoj obnovi <strong>crkve</strong>1475., a to z<strong>na</strong>i da je izgrae<strong>na</strong> z<strong>na</strong>tnoprije. Na veliku starost prvotne<strong>crkve</strong> upuuje i svetac kojemu je crkvaposvee<strong>na</strong> – Sv. Nofar odnosnoGRAEVINAR 60 (2008) 2 165