Živjeti s HIV-om - HUHIV-a

Josip Begovac@IVJETI S VIRUSOM HUMANEIMUNODEICIJENCIJE

Izdava~:Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike HrvatskeKsaver 200 aZagrebwww.miz.hrGlavni urednik:prof. dr. sc. Andrija HebrangAutor:prof. dr. sc. Josip BegovacDizajn:Ivan Doroghy, prof.Grafi~ka priprema:LASERplus d.o.o.Naklada:2500Hrvatska, 2004.

PREDGOVORKnji`ica je ponajprije namijenjena onima koji su zara`eni HIVom,ali i nezara`enim ~lanovima obitelji te prijateljima zara`enihosoba. Tako|er je namijenjena onima koji su se rizi~no vladali, ili sejo{ uvijek rizi~no vladaju u pogledu HIV-infekcije. Mo`e dakakoposlu`iti i svakom tko `eli dobiti vi{e informacija o HIV-bolesti, odnosnoAIDS-u ili SIDI.@ivimo u vremenu HIV-epidemije i svakodnevno do`ivljavamorazli~ite paradokse. Osobe zara`ene HIV-om ne `ive samo sa strahom,boli i neizvjesno{}u, nego se susre}u s predrasudama i odbijanjemu dru{tvu. S druge pak strane, zara`ene osobe daju nesebi~nupotporu drugima koji su zara`eni i svojim primjerom nastojepromijeniti neznanje i predrasude u razumijevanje i suosje}anje.Nadam se da }e ova knji`ica pru`iti odgovor na ~e{}a pitanja kojazara`ene osobe i njihove obitelji postavljaju i da }e pridonijeti boljemrazumijevanju same bolesti. @elim i ovom prilikom naglasiti dase danas odgovaraju}im pra}enjem zdravstvenoga stanja i poduzimanjemodre|enih preventivnih mjera u ranoj fazi HIV-bolesti, mo`ebitno pobolj{ati kvaliteta `ivota zara`enih ljudi.Predgovor II. izdanjuIako su pro{le svega dvije godine od prvoga izdanja, bili smo svjedocizna~ajnih promjena u lije~enju HIV-infekcije. Danas postoje lijekovikoji mogu suzbiti umno`avanje virusa, znatno odgoditi pojavute{kih tzv. oportunisti~kih bolesti znatno produljiti `ivot. Zbogtoga je u ovom izdanju vi{e prostora posve}eno lije~enju HIV-infekcije.Predgovor III. izdanjuPro{le su ve} 4 godine od prethodnoga izdanja. Dogodio se nizpromjena, uglavnom povezanih s antiretrovirusnim lije~enjem i nuspojavamalije~enja. Zato je ovo izdanje znatno izmijenjeno u odnosuna prethodno. Utvrdili smo da je u~inak lije~enja dugotrajan, bolesnicizara`eni HIV-om danas znatno rje|e umiru zbog oportunisti~kihbolesti. Zaraza HIV-om je sve vi{e poput drugih kroni~nih bolestii lije~enje ove bolesti je maraton. Na `alost, izlje~enje zasad nijena vidiku, no realno je o~ekivati nove lijekove, koji }e imati manjenuspojava i jednostavniju primjenu.Na kraju zahvaljujem svim bolesnicima i zdravstvenim djelatnicimakoji su svojim primjedbama i savjetima pomogli da ova knji`icapostigne svoj cilj.@IVOT S HIV-om 3

UPOZNAJTE SE S DESET OSNOVNIH^INJENICA O HIV-BOLESTIÊ HIV-bolest je dugotrajna zaraza koja po~inje ulaskom virusahumane imunodeficijencije (HIV) u krvotok; tijekom vremenadolazi do postupnoga uni{tavanja imunolosnoga sustava ipojave razli~itih bolesti.Ë AIDS/SIDA se javlja u uznapredovaloj i kasnoj fazi HIV-bolesti.Ì AIDS/SIDA je uzrokovana HIV-om.Í HIV-bolest je zarazna bolest.Î HIV zasad ne mo`emo iskorijeniti iz tijela; djelotvornogacjepiva zasad nema.Ï Vrlo djelotvorno antiretrovirusno lije~enje (HAART od engl.highly active antiretroviral treatment) suzbija umno`avanjeHIV-a, oporavlja o{te}eni imunitet, spre~ava pojavu bolestikoje ozna~uju nastup AIDS-a, i znatno produljuje `ivot.Ð Od ~asa zaraze HIV-om do nastupa AIDS-a, u nelije~eneosobe pro|e u prosjeku 10 godina.Ñ HIV se naj~e{}e prenosi:– spolnim odnosom sa zara`enom osobom– zajedni~kim kori{tenjem igala i {prica pri uzimanju droge– sa zara`ene trudnice na dijete tijekom trudno}e,poro|aja i dojenjaÒ Osoba zara`ena HIV-om obi~no se ne osje}a bolesnom igodinama nema simptome.Ó Osobe zara`ene HIV-om mogu, ne znaju}i za svoju bolest,{iriti infekciju.Danas postoje u~inkovite mjere za{tite i lije~enja:Ê Sami mo`ete odlu~iti ho}ete li se izlo`iti ve}em ili manjemriziku zaraze: ako odlu~ite izbjegavati zarazu primjenomprezervativa, rizik }e biti tako nizak da se ne morate brinuti.Ë Mjere za{tite su jednostavne – primjenjujte ih stalno.Ì Redovitim uzimanjem lijekova posti}i }e se nemjerljivakoli~ina virusa u krvi, tako da danas pretpostavljamo kakoje s HIV-om mogu}e do`ivjeti gotovo normalnu starost.Imajte na umu tri osnovne ~injenice o za{titi od HIV-a:Ê Nemojte imati spolni odnos bez prezervativa(osim u obostrano vjernom odnosu)4@IVOT S HIV-om

Ë Nemojte rabiti drogu ubrizgavaju}i je iglom (ili ako se ne mo`eteodviknuti od droge, nikad nemojte rabiti igle i {price {to su ihkoristile druge osobe).Ì Za{titite sebe, a tim {titite i svoga partnera. [tititi se od HIV-amo`emo i solidarno{}u s onima koji su ve} oboljeli.[TO JE AIDS I GDJE SE POJAVIO?AIDS je engleska kratica naziva Acquired Immunodeficiency Syndrome,{to zna~i sindrom ste~enoga nedostatka imunosti. SIDA jefrancuska kratica istoga zna~enja. U tom nazivu sindrom zna~i dapostoji skup odre|enih znakova bolesti; ste~eno zna~i da je to stanjekoje se dobiva tijekom `ivota, to jest nije priro|eno, a imunodeficijencija(nedostatna imunost) ukazuje na pojavu o{te}enja obrambenihsnaga, imunolosnoga sustava. AIDS je, prema tome, stanje u kojemje do{lo do takva slabljenja imunosti da se javljaju odre|ene bolesti,koje se ina~e u imunolosni zdravih ljudi ne pojavljuju.Suvremena povijest AIDS-a po~inje objavljivanjem rada o u~estalompojavljivanju neobi~nih infekcija u homoseksualaca u SAD-u 1981.god. Postoje razne teorije o podrijetlu HIV-a, no niti jedna zasad nijeznanstveno potvr|ena. Mnogi istra`iva~i smatraju da je zaraza HIVompre{la s ~impanza na ljude. Najraniji pouzdan podatak o osobi zara`enojHIV-om je iz 1959. godine. Naknadno je iz sa~uvane krvi jednogabolesnika, koji je preminuo u Kongu, dokazan HIV. Smatra seda je taj soj virusa mogao prije}i na ljude tijekom 1930-tih godina.Pitanje podrijetla HIV-a od znanstvenoga je interesa. Me|utim,va`nije od toga su sljede}e ~injenice: 1.) HIV-bolest }e biti dio na{esvagda{njice sljede}ih desetlje}a, ~ak i u slu~aju brzoga pronalaskamogu~nosti izlje~enja ili cjepiva 2.) danas postoji mogu}nost da seosobnim, socijalnim, nacionalnim i me|unarodnim mjerama sprije~i{irenje HIV-a i 3.) iako se HIV ne mo`e iskorijeniti iz tijela, danasuspje{no lije~imo tu zarazu.[TO UZROKUJE AIDS?AIDS je stanje uznapredovale ili kasne faze bolesti koju uzrokujevirus humane imunodeficijencije ili, kako ga skra}eno nazivamoHIV. Danas znamo da postoje dva tipa HIV-a. To su HIV tip 1 i HIVtip 2. Infekcija HIV-om tipa 1 danas je daleko rasprostranjenija odinfekcije HIV-om tipa 2, koji se uglavnom nalazi u nekim afri~kimzemljama. HIV tip 1 je danas jedan od najbolje prou~enih virusa.Napada posebnu vrstu bijelih krvnih stanica, takozvane pomo}ni~ke(CD4) limfocite. Limfociti CD4 imaju klju~nu ulogu u mobilizacijiimunolosnoga sustava protiv razli~itih uljeza (mikroorganizama),@IVOT S HIV-om 5

kao {to su bakterije, virusi, gljive i pra`ivotinje. Odrasla zdrava osobaima vi{e od 500 limfocita CD4 u mm3 krvi.HIV se tako|er prenosi i na neke druge krvne stanice (monocite/makrofage, dendriti~ke stanice) i neke stanice `iv~anoga sustava.KAKO SE HIV PRENOSI?Tri su glavna puta prijenosa infekcije: spolni, putem krvi i sa zara-`ene majke na dijete tijekom trudno}e, poro|aja i dojenja. HIV senalazi u krvi, spermi i vaginalnom sekretu zara`ene osobe u koli~inidovoljnoj da zarazi druge osobe. Ako tijekom spolnoga odnosa do|edo kontakta sluznice (npr. sluznice rodnice, penisa, rektuma ili sluzniceusne {upljine) s krvi, spermom i cervikalnim i vaginalnim sekretomzara`ene osobe, mogu} je prijenos HIV-a. Infekcija se na tajna~in mo`e prenijeti i s mu{karca na `enu i sa `ene na mu{karca, teizme|u mu{karaca u homoseksualnom odnosu.Drugi va`an put prijenosa je putem krvi. Naj~e{}e se radi o intravenskimkorisnicima droga, koji rabe zajedni~ki pribor (igle i {price)za ubrizgavanje droge. Mogu}nost zaraze putem transfuzije krvii krvnih pripravaka je danas, u zemljama gdje se rutinski testiraju davateljikrvi i plazme, gotovo eliminirana. Mogu} je prijenos HIV-a ipresa|ivanjem organa i umjetnom oplodnjom, no testiranjem davateljaorgana i sperme taj rizik prakti~no vi{e ne postoji. Ako zdravstveniradnici nepa`ljivo rukuju iglama te se ubodu na iglu, koja jeprethodno rabljena u zara`enih bolesnika, mo`e tako|er do}i do zarazeHIV-om.Tre}i put prijenosa je sa zara`ene majke na dijete. Smatra se da doprijenosa infekcije naj~e{}e dolazi tijekom poro|aja, rje|e u samojtrudno}i, no dojen~e se mo`e zaraziti i maj~inim mlijekom.6KOJIM PUTEM SE HIV NE PRENOSI?HIV se ne prenosi rukovanjem, grljenjem i drugim uobi~ajenimme|uljudskim kontaktima. Ne prenosi se dodirom s predmetima kao{to su javne telefonske govornice, novac, ru~ke u vlaku, tramvaju iliautobusu. Ne prenosi se uporabom javnih zahoda, bazena ili sauna.Ne prenosi se posu|em za jelo, ~a{ama, ru~nicima, posteljinom. Neprenosi se {mrcanjem, ka{ljem i kihanjem. Ne prenosi se uobi~ajenimpregledom kod lije~nika niti uobi~ajenim pregledom i popravkom zubakod stomatologa. Ne prenosi se putem doma}ih `ivotinja (pas,ma~ka). Ne prenosi se insektima. Ne prenosi se davanjem krvi. Ne prenosise tijekom uobi~ajene njege oboljeloga od AIDS-a.HIV se ne prenosi uobi~ajenim socijalnim kontaktima.@IVOT S HIV-om

RIZICI HIV–INEKCIJEBez rizika Bez rizika, ali... Rizik prisutan• Uobi~ajeni kontakti:rukovanje, grljenje,poljubac u obraz, itd.• Kontakt s predmetimau javnim telefonskimgovornicama, uautobusu i vlaku, novac,itd.• Uporaba javnih zahoda,bazena, tu{eva,sauna• Ka{ljanje, kihanje,kontakt ko`e sa suzamaili slinom• Intimni kontakt:milovanje, ljubljenjeusnica, peting• Masturbacija• Lije~enje u bolnicama,ambulantama ikod stomatologa, akose primjenjuju uobi~ajenehigijenske mjere• Masa`e, fizioterapija,frizerski i kozmeti~kitretman, bu{enje u{iju,ako se primjenjuju uobi~ajenihigijenskistandardi• Davanje krvi idrugih organa• Ogrebotine i ujedidoma}ih `ivotinja(pas, ma~ka, itd.)• Ujedi insekata• Skrb za zara`eneHIV-om i oboljele odAIDS-a, ako seprimjenjuju uobi~ajenihigijenski standardi• Ni{ta u `ivotu nije100%-tno. Rizik urazli~itim situacijamapostoji, ali je izrazitomalen, ne mo`e sezasad kvantificirati,~esto se uspore|uje sasudarom s padaju}imzrakoplovom• Spolni odnos sprezervativom:minimalan rizik akose koristi ispravno isvaki put• Transfuzija krvi: uHrvatskoj se sva krvtestira. Minimalnirizik postoji, nemaapsolutne sigurnosti• Ljubljenje jezikomuz razmjenu sline –teoretska mogu}nost• Oralni odnos (stimulacijagenitalá ustimai jezikom): izrazitonizak rizik ako nemakontakta sa sjemenomili vaginalnomteku}inom ili s menstrualnomkrvi• Prva pomo}: bezrizika, ako se provodeuobi~ajene higijenskemjere• Uporaba tu|ih, rabljenihigala i {prica• Spolni odnos bezza{tite izvan obostranovjernog odnosadvaju nezara`enihpartnerç• Oralni odnos akodo|e do kontakta sasjemenom ili vaginalnomteku}inom ili smenstrualnom krvi• Trudno}a zara`enemajke za nero|enodijete• Za dijete ako gadoji majka zara`enaHIV-om@IVOT S HIV-om 7

KOJI JE RIZIK OD PRENO[ENJA HIV–INEKCIJE?Najve}i rizik od preno{enja HIV-a postoji kod transfuzije zara`enekrvi, gdje se 60–100% svih primatelja krvi zarazi. Visoki rizik odpreno{enja infekcije postoji i kod intravenskih ovisnika, koji zajedni~kirabe zara`enu iglu.Zara`ena majka u tijeku trudno}e i poro|aja zarazi dijete u13–40% slu~ajeva.Rizik od prijenosa infekcije u zdravstvenoga djelatnika nakonuboda na iglu, koja je prethodo rabljena u bolesnika s HIV-infekcijom,iznosi oko 0,2–0,5 %.Ako se tijekom vaginalnoga spolnog odnosa ne rabi prezervativ,rizik od zaraze od jednoga spolnog odnosa s osobom koja je zara`enaHIV-om procjenjuje se u razvijenim zemljama na 0,1% do 0,3%.Smatra se da mu{karac lak{e zarazi `enu, nego `ena mu{karca. Nakongodine dana zajedni~koga `ivota osoba razli~itoga HIV-serostatusa(jedan od partnera je zara`en, drugi nije), mu{karac prenosi infekcijuna `enu u 15 do 20% slu~ajeva, a `ena na mu{karca u 1 do12% slu~ajeva. Svi navedeni postotci se odnose na situaciju kada nepostoji popratna spolna bolest. Naime, sve spolne bolesti koje o{te-}uju sluznicu (npr. infekcija virusom herpesa, gonoreja, sifilis itd.)znatno pospje{uju prijenos HIV-a.Rizik od prijenosa HIV-a ve}i je u tijeku menstruacije. Smatra seda je i u adolescenata rizik ve}i zbog nespremne sluznice na spolneodnose, koja je ranjivija tijekom sno{aja.Iako navedeni postotci upu}uju na relativno mali rizik preno{enjaHIV-a spolnim putem, zbog u~estalosti spolnih odnosa, a osobitozbog spolnih odnosa s vi{e partnera, rizik od preno{enja HIV-infekcijeraste i zahtijeva primjenu preventivnih mjera.KAKO IZGLEDA TIJEK HIV–INEKCIJEI KOJI SU SIMPTOMI?Stanje koje nastaje nakon zaraze HIV-om naziva se HIV–bolest iono traje sve do smrti zara`ene osobe. Bolest se obi~no dijeli na vi-{e faza, no u praksi naj~e{}e nema jasne granice izme|u pojedinihfaza bolesti.Nakon 3 do 6 tjedna od zaraze nastupa prva faza HIV-bolesti, kojase naziva akutna HIV–infekcija. U ve}ine bolesnika javlja se povi{enatemperatura i bolest koja je sli~na virozi, gripi ili infektivnojmononukleozi. Osnovni znaci bolesti su: vru}ica, pove}anje limfnih~vorova, grlobolja, osip, te bolovi u mi{i}ima i zglobovima. Ovi simptominestaju i bez lije~enja, nakon ~ega slijedi dugo razdoblje bezizra`enijih znakova bolesti. To je faza kada nema simptoma boles-8 @IVOT S HIV-om

ti. Tada se mo`e na}i pove}anje limfnih ~vorova, broj limfocita CD4je obi~no od 350–750/mm 3 krvi. Me|utim, iako zara`ena osoba nemaizra`enijih simptoma, virus se svakodnevno umno`ava, razaranapadnute stanice, te se postupno smanjuje broj limfocita CD4. Ovafaza bolesti obi~no traje 10 godina.Nakon stadija bolesti kada nema simptoma (asimptomatska faza),nastupa faza bolesti sa simptomima koja se mo`e podijeliti narane, srednje i kasne simptome/znake. U ranoj fazi broj limfocitaCD4 smanjuje se na 100–500/mm 3 krvi. Pove}anje limfnih ~vorovaobi~no je bezbolno. Mogu se ~e{}e javljati ina~e uobi~ajene infekcijeko`e (npr. herpes zoster, impetigo, folikulitis), razni dermatitisiili gljivi~ne infekcije usne {upljine (kandidijaza) ili rodnice. Mogu-}a je pojava ponavljaju}ih upala plu}a i sinusa, reaktivacija tuberkulozete Kaposijev sarkom. U nelije~enih osoba ova faza bolesti trajedo pet godina.U srednjoj (uznapredovaloj) fazi HIV–bolesti, koja nastaje u 50%bolesnika nakon 10 godina od zaraze, javljaju se te`e bolesti, kao {tosu upala plu}a uzrokovana gljivom Pneumocystis carinii ili proljev uzrokovanparazitom Cryptosporidium. Broj limfocita CD4 je tada ispod200/mm 3 krvi. Pojavljuju se toksoplazmoza mozga, kriptokoknimeningitis ili atipi~ni oblici tuberkuloze.U ovoj fazi HIV–bolesti ~esta je anemija i simptomi kao {to su:vru}ica, op}a slabost i mr{avljenje. Simptomi o{te}enja `iv~anogasustava: bezvoljnost, depresija, zaboravljivost, pad koncentracije, tupost,nestabilan hod i slaba koordinacija pokreta, tako|er mogu bitiprisutni. Va`no je naglasiti da dio bolesnika s manje od 200/mm 3limfocita CD4 nema zna~ajnijih simptoma te da se uobi~ajene infekcijeu tih bolesnika mogu izlije~iti uobi~ajenom terapijom. U nelije~enihosoba ova faza bolesti traje do tri godine.U kasnoj fazi HIV–bolesti, kada je broj limfocita CD4 ispod50/mm 3 krvi, pojavljuje se infekcija mre`nice uzrokovana citomegalovirusom,limfom mozga, zaraza s atipi~nim mikrobakterijama, aKaposiev sarkom postaje pro{iren. Mogu biti izra`eni i slijede}i simptomi:gubitak teka, mu~nina, povra}anje, proljev, pad tjelesne te`inei op}a slabost. U nelije~enih osoba ova faza bolesti traje jednu dodvije godine.Samo 1% zara`enih razvije simptome uznapredovale HIV–bolestiprve dvije godine od zara`avanja, 10% ima simptome nakon 5 godina,a 50% zaraze dobije bolesti koje su karakteristi~ne za AIDS nakon10 godina od trenutka zaraze. Svega oko 2% zara`enih nakon12 godina nema simptome bolesti i ima i{e od 500/mm 3 limfocitaCD4.@IVOT S HIV-om 9

Tijek nelije~ene zaraze HIV-om(prikazana su sredi{nja vremena)KAD SE TREBA TESTIRATI?Mnoge se osobe, i mu{karci i `ene, i odrasli i mladi, osje}aju nesigurnokada razmi{ljaju o svojim spolnim kontaktima s ranijimpartnerima. Mnogi ne}e mo}i isklju~iti mogu}nost ranije zaraze.Test mo`e razjasniti nedoumice.Testiranjem na HIV–protutijelo dobiva se neizravna informacija oinfekciji. Test otkriva protutijela prema HIV–u. Ta se protutijelaobi~no javljaju do 12 tjedana nakon kontakta s virusom. Prematome, da bi test bio pouzdan, potrebno ga je primjeniti najmanje 12tjedana nakon mogu}ega datuma zaraze. Prije svakoga testiranja potrebnoje razgovarati o nu`nosti testiranja sa stru~njakom koji se bavikonzultacijama: u ambulanti, bolnici ili putem de`urnoga AIDS--telefona.Testiranje se mo`e preporu~iti u sljede}im situacijama:Ê ako ste si ubrizgavali drogu dijele}i igle, {trcaljke, vatu ili drugipribor;Ë ako ste imali neza{ti}eni spolni odnos s osobom za koju smatrateda je mo`da zara`ena HIV–om (npr. osoba koja intravenskirabi drogu, osoba koja je lije~ena zbog spolno prenosive bolestiili hepatitisa B i C);Ì ako ste imali ve}i broj spolnih partnera, spolne odnose s nepoznatimosobama, prostitutkama, a sve bez kori{tenja prezervativa;Í ako ste imali neza{ti}eni vaginalni ili analni spolni odnos s vi{eod jednoga partnera;10@IVOT S HIV-om

Î ako ste lije~eni zbog spolno prenosive bolesti, hepatitisaB i C ili ako vam je nedavno otkrivena tuberkuloza;Ï ako ste imali dulje vrijeme povi{enu tjelesnu temperaturu,a uzrok je ostao nepoznat;Ð ako imate ili ste imali jednu od sljede}ih bolesti ili simptoma:u~estale uporne gljivi~ne infekcije rodnice koje ne prolaze nauobi~ajeno lije~enje, herpes zoster koji se ponavlja, smanjenjebroja trombocita, pojavu psorijaze u slu~aju da nema nasljednesklonosti, te{ku upalu plu}a u mla|e osobe (15–45 godina) iupalni proces u zdjelici;Ñ ako imate novoga partnera i ako ste oboje bili vjerni jednodrugome vi{e od 12 tjedana i planirate spolni odnos bez za{tite.Testiranje uvijek zna~i stres. Samo ~ekanje i neizvjesnost u o~ekivanjurezultata mo`e biti neugodno i te{ko iskustvo. Negativan testsamo potvr|uje pro{lost i ne daje nikakvu garanciju za budu}nost.Sigurnost se mo`e na}i jedino u savjesnom i odgovornom spolnompona{anju i stalnoj za{titi prezervativom.ZA[TO SE TESTIRATI?• rano otkrivanje HIV–bolesti omogu}it }e ranije lije~enje i preventivnuterapiju;• sprije~it }ete nehoti~no {irenje infekcije na druge;Bolesti u odnosu na broj limfocita CD4@IVOT S HIV-om 11

• suo~it }ete se sa svojim strahovima i osloboditi ih se u slu~ajunegativnoga rezultata;• ako ve} od ne~ega bolujete, HIV–bolest }e se mo}i isklju~iti ilipotvrditi, te }e se mo}i nastaviti s odgovaraju}im lije~enjem.• ako ste trudni, lije~enjem }ete znatno smanjiti mogu}nost davam se dijete zarazi HIV-omJE LI MOGU]A PREVENCIJA HIV–BOLESTI?Me|u naju~inkovitijim preventivnim mjerama u spre~avanju {irenjazaraznih bolesti jest rano otkrivanje i lije~enje oboljelih te primjenadjelotvornoga cjepiva.U slu~aju HIV–infekcije zasad nema djelotvornoga cjepiva ni lijekovakoji bi izlije~ili zarazu, no odre|ene preventivne mjere pokazalesu se uspje{nima.Prevencija HIV–bolesti je danas usmjerena prema putovima {irenjabolesti i uklju~uje informaciju, edukaciju i testiranje.Spolni put {irenja je najzna~ajniji za jednu zajednicu. Apsolutnusigurnost daje apstinencija i do`ivotno uzajamno vjerni odnos dvajunezara`enih partnerç. Svaki drugi spolni odnos bez prezervativasmatra se danas rizi~nim pona{anjem u pogledu HIV–bolesti. Prijestupanja u intimne odnose treba razmi{ljati o izboru partnera i, svakako,treba razgovarati s budu}im partnerom o mogu}em rizikuHIV-infekcije.Lije~enjem uobi~ajenih spolnih bolesti tako|er se prevenira HIV--infekcija, jer infekcija HIV-om nastaje znatno lak{e kada postoji o{-te}ena sluznica.Prevencija HIV–infekcije me|u korisnicima droga uklju~uje nekolikomjera:mjere koje stvaraju uvjete da ne do|e do bolesti ovisnosti;mjere lije~enja korisnika droge;edukacija korisnika droga u smislu uporabe samo vlastite igle, tedezinfekcije igle, ko`e i pribora;mjere koje omogu}avaju razmjenu rabljenih igala za sterilne.Testiranje, tamo gdje je ono mogu}e, prakti~no je rije{ilo problem{irenja zaraze putem transfuzije krvi i krvnih pripravaka.12@IVOT S HIV-om

JESU LI PREZERVATIVI SIGURNA ZA[TITAOD HIV–INEKCIJE?Apsolutnu sigurnost pru`a jedino apstinencija i do`ivotno uzajamnovjerni odnos dvaju nezara`anih partnera. Pravilnom uporabomlateks prezervativa znatno se smanjuje mogu}nost zaraze.Osim za HIV, prezervativi od lateksa nepropusni su za virus herpessimpleksa, virus hepatitisa B, citomegalovirus, za klamidije, zauzro~nika gonoreje i za trihomonas vaginalis.Elektronskom mikroskopijom s pove}anjem od 2000 puta nisuna|ene nikakve mikropore u prezervativu od lateksa, a tek se neznatanbroj (0.3%) tih prezervativa na komercijalnom tr`i{tu pokazaopropusnim za vodu. Pore koje propu{taju vodu su ina~e 100 putamanje od veli~ine slobodnog virusa. Nadalje, slobodni virus nemamogu}nost kretanja, te kao takav ne bi mogao pasivno pro}i krozhipotetske pore, a virus, koji je u stanici (npr. u limfocitu), nikakone bi, zbog veli~ine, mogao pro}i kroz neke mikropore.Potvrda o za{titi koju pru`a prezervativ od lateksa nalazi se i u istra`ivanjimame|u partnerima koji su bili razli~itoga HIV–serostatusa(jedan od partnera je bio zara`en, drugi nije). Broj novozara`enihme|u partnerima koji su se {titili prezervativom bio je znatnoni`i nego me|u onima koji ga nisu rabili.Nadalje, pri ispravnoj primjeni lateks prezervativa rijetko dolazido njegova pucanja ili skliznu}a (ve}inom u 1 do 2%), {to ne umanjujebitno njegovo za{titno svojstvo. ^imbenici koji utje~u na pucanjei sklizanje prezervativa su: `urba i nestrpljivost mu{karca kodspolnoga odnosa kada partnerica nije dovoljno ovla`ena (spolni odnos»na suho«), primjena neodgovaraju}ih masti i ulja, primjena prezervativas isteklim rokom trajanja, neznanje o na~inu primjene, tealkoholiziranost.U novije vrijeme postoje prezervativi od poliuretana. Oni pru`ajujednaku za{titu kao i lateks prezervativi. Imaju sljede}e prednosti: nisualergeni; tanji su, tako da pru`aju bolji osje}aj; komotniji su i nemajumiris. Mogu se navu}i bez obzira na stranu, uz njih se mogukoristiti uljna maziva (npr. vazelin) (uljna maziva nisu dobra za lateksprezeravative, dolazi do pucanja!). Obi~no imaju dulji rok trajanjai nisu tako osjetljivi na toplinu i hladno}u kao lateks prezervativi.Nedostatci poliuretanskih prezervativa su uz cijenu i njihova te-`a dostupnost.Prezervativi od prirodnih materijala (crijeva `ivotinja) se ne preporu~uju,jer su propusni za HIV. Smiju se koristiti samo zajedno slateks ili s poliuretanskim prezervativima.Istra`ivanja pokazuju da uporaba lateks prezervativasmanjuje rizik od {irenja infekcije za najmanje 80%.@IVOT S HIV-om 13

KAKO SE RABI MU[KI PREZERVATIV?Ê Treba rabiti samo prezervative od lateksa ili poliuretana, jer onipru`aju bolju za{titu od prijenosa HIV–a i drugih spolnoprenosivih virusa nego prezervativi od prirodnih membrana.Ë Prezervative od lateksa treba ~uvati na hladnom, suhom mjestu;ne smiju biti izlo`eni suncu.Ì Prezervativi u o{te}enom paketi}u ili oni koji pokazuju jasneznakove starenja (oni koji su krhki, ljepljivi ili su promijeniliboju) ne smiju se upotrebljavati. Obratite pozornost na roktrajanja (datum mora biti utisnut na paketi}u).Í S prezervativom treba pa`ljivo postupati, tako da ne do|e donjegova o{te}enja (ne otvarati paketi} zubima, paziti da se neo{teti o{trim predmetima).Î Prezervativ treba staviti prije genitalnog kontakta. Pridr`avanjemnjegova vrha odmotava se na ukru}en ud. Pri vrhumora ostati neispunjen, ostavljaju}i prostor za ejakulat. Trebaobratiti pozornost da u tom vrhu nema zraka.Ï Za lateks prezervative smiju se rabiti samo ovla`iva~i na bazivode. Naime, uljna mazila, kao npr. `elei na bazi petroleja,o{te}uju lateks te lak{e dolazi do pucanja.Ð Primjena prezervativa koji imaju spermicide, dodatno {titiprotiv spolnih bolesti. Jo{ ve}u za{titu je mogu}e posti}iistodobnom primjenom vaginalnih spermicida.Ñ Ako do|e do pucanja prezervativa, treba ga odmah zamijeniti.Ako je pucanje bilo neposredno prije ejakulacije, mo`e sepreporu~iti primjena spermicida. Me|utim, primjenaspermicida nakon ejakulacije, po svemu sude}i, ne pru`aza{titu od spolno prenosivih bolesti.Ò Nakon ejakulacije treba paziti da prezervativ ne sklizne prijeizvla~enja; bazu (rub) prezervativa treba stalno pridr`avatitijekom izvla~enja jo{ ukru}enoga uda.Ó Prezervativ, koji je jednom upotrijebljen, ne smije se ponovnoupotrijebiti.KAKO SE RABI @ENSKI PREZERVATIV?@enski prezervativ je poliuretanski. [titi tako {to spre~ava da pre--ejakulat i sjemena teku}ina do|u u dodir sa sluznicom rodnice, istotako spre~ava da sekret rodnice i menstrualna krv do|u u kontakts penisom. Pru`a za{titu protiv HIV–a, drugih spolno prenosivih zarazai ne`eljene trudno}e. Dakako, niti jedna vrsta za{tite nije 100%.Da bi {titio, mora se ispravno primijeniti. Dobro je uvje`bati njegovuprimjenu prije spolnoga odnosa.14@IVOT S HIV-om

Rabi se na sljede}i na~in:Ê Sredstvo za vla`enje (mo`e biti i na bazi vode i uljno) stavite ina unutarnju i na vanjsku stranu prezervativa.Ë Stisnite unutarnji prsten (zatvoren) i prstima nje`no gurniteprezervativ u rodnicu {to je mogu}e dublje, sli~no kao koddijafragme i tampona.Ì Ostavite vanjski, otvoreni prsten izvan rodnice i ra{irite ga naulazu u rodnicu.Í Usmjerite partnerov penis prema otvoru prezervativa.Î Ako tijekom odnosa prezervativ izlazi van ili klizi unutra trebavi{e maziva staviti na penis.Ï Nakon spolnoga odnosa, prije nego {to ustanete, zatvorite prezervativ(stisnite otvor) i nje`no ga izvucite van. Kao i kod mu{-kog, jednom upotrijebljen ne smije se ponovno upotrebljavati.[TO ZNA^I BITI HIV–POZITIVAN?U prvi mah mnogi, koji saznaju da su zara`eni HIV–om odbijajutu pomisao. Zatvaraju o~i pred tom ~injenicom. Nadaju se da jeu~injena neka pogrje{ka u testiranju. Kada stvarno postanu svjesni terealnosti, ve}ina upada u duboku psihi~ku krizu. O~ajni su, tu`ni ibez nade. Boje se bolesti koja neminovno dolazi, umiranja i smrti.Ono {to dodatno ote`ava stanje, jest mogu}a budu}nost bez prijatelja,`ivot u osami s osje}ajem obilje`enosti i diskriminacije. Osobe utakvoj situaciji trebaju prijatelje – prave prijatelje. Trebaju ljude koji}e ih razumjeti i koji }e im pomo}i preboljeti {ok.@ivot se nakon prvoga {oka spoznaje o zarazi ipak nastavlja. Osobazara`ena HIV–om ne osje}a se bolesnom. Kada }e se pojaviti bolesti kakav }e biti tijek HIV–infekcije, ne ovisi samo o sudbini. Umnogometo ovisi i o daljnjem na~inu `ivota zara`ene osobe.Tko se jednom zarazi HIV–om, ostaje zara`en dok `ivi. Sa svakimspolnim odnosom bez za{tite, virus se mo`e prenijeti i na drugu osobu.Ako ste zara`eni:Ê odmah informirajte svoga partnera/e o svojoj zara`enosti iË ako stupate u spolne odnose, nemojte to ~initi bez prezervativa;otkrijte u`ivanja u grljenju, milovanju i ljubljenju.Kako je prijenos virusa bio mogu} i prije no {to ste saznali da stezara`eni, mogu}e je da ste nehotice zarazili druge osobe. Ako ih poznajete,smatrajte svojom osobnom odgovorno{}u informirati telosobe o mogu}oj zarazi. U tome vam mo`e pomo}i va{ lije~nik ilidrugi zdravstveni djelatnik. Zdravstveni djelatnici s kojima }ete do}i u@IVOT S HIV-om 15

kontakt (lije~nici, sestre, stomatolozi, itd.) trebaju tako|er biti informirani.Da bi za{titili va{e zdravlje, va`no im je znati da ste zara`eniHIV–om. Uz to, kako su mnogi lije~nici danas dobro informirani oAIDS–u, mo`ete dobiti koristan savjet. Profesionalna etika zdravstvenihdjelatnika obvezuje ih na povjerljivost.Korisno je o svojoj zarazi obavijestiti prijatelje kojima vjerujete. Iskreni suosje}ajan razgovor je va`an.Va`no je ja~ati vlastiti imunosni sustav. HIV–infekcija je bolestimunolosnoga sustava. Taj slo`eni sustav je osjetljiv na niz vanjskih(okoli{nih) i unutarnjih (psiholo{kih) ~imbenika. Sve {to ja~aimunosni sustav, mo`e odgoditi napredovanje HIV–bolesti. Op}enito,imunosni sustav treba ~uvati izbjegavanjem stresnih situacija,zdravom i dobrom prehranom, neuzimanjem droga, suzdr`ano{}uod pu{enja i alkohola. Postoje odre|ena cjepiva protiv nekih bakterijskihi virusnih bolesti, koja se mogu primijeniti. U odre|enim fazamabolesti koristi i preventivno uzimanje lijekova. Posavjetujte ses va{im lije~nikom o tome. Vrlo djelotvorno antiretrovirusno lije~enjeomogu}ava oporavak o{te}enoga imunosnog sustava.Treba izbjegavati trudno}u. Ako je trudnica zara`ena, rizik od infekcijedjeteta je relativno visok (13–40%).Pribor za osobnu higijenu (`ileti, pribor za brijanje, ~etkice za zube,ru~nici, {kare i drugo) imajte samo za sebe i nemojte ga posu|ivatidrugim osobama.Ako izgubite svoj posao, stan ili ste diskriminirani,borite se za svoje pravo.TRUDNO]A I HIVAko je trudnica zara`ena HIV–om, rizik od infekcije djeteta je relativnovisok (13–40%). HIV se prenosi s majke na dijete tijekomtrudno}e, poroda te dojenjem. Ako `elite postati roditelji, razgovarajtes lije~nikom koji vam mo`e dati odgovaraju}e informacije. Odlukao trudno}i mora biti promi{ljena, imaju}i na umu zdravstvenostanje budu}ih roditelja, te prihva}aju}i rizik od zaraze budu}ega djeteta.Ako je jedan od partnera serolo{ki negativan za HIV, tada postojirizik i od zaraze nezara`enog partnera, u `elji za za~e}em djeteta.Najve}i postotak djece, koju su zarazile njihove majke, zara`ena sutijekom poro|aja. Rizik od zaraze mo`e se znatno smanjiti ako majkapri poro|aju ima nemjerljivu koli~inu virusa u krvi. Tako, ako neposrednoprije poro|aja trudnica ima manje od 1000 kopija virusau mililitru krvi, {ansa da dijete bude zara`eno iznosi manje od 2%.Da bi se to postiglo, mogu}e je sljede}e:Testirati se u trudno}i, ako za to postoji razlog (vidi pitanje kad setreba testirati).16@IVOT S HIV-om

Trudnice koje zbog svoga zdravstvenog stanja (broj limfocita CD4i viremija) ne uzimaju antiretrovirusnu kombiniranu terapiju utrudno}i trebaju uzimati lijek zidovudin (Retrovir) od 14. tjednatrudno}e sve do poroda, te intenzivnije tijekom poroda. Poslije porodamajka vi{e ne uzima nikakve lijekove, a novoro|en~etu se zapo~injedavati taj lijek u obliku sirupa, {to treba dobivati 6 tjedana.Ako zdravstveno stanje trudnice zahtijeva kombiniranu antiretrovirusnuterapiju, tada treba dobiti standardnu kombinaciju lijekova,paze}i pri tom da se ne daju lijekovi koji bi mogli o{tetiti plod u maternici.Ako je majka i prije trudno}e uzimala lijekove, mo`e se predlo`itiprekid lije~enja tijekom prvoga tromjese~ja, kada postoji najve}aopasnost za o{te}enje ploda.Za trudnice koje pri poro|aju ipak nemaju nemjerljivu koli~inuvirusa, preporu~uje se u~initi carski rez. Postoji jo{ nekolicina ~imbenikakoji mogu utjecati na zarazu novoro|en~eta, pa o svemu tometreba misliti pri pra}enju trudno}e i poro|aju.Majkama se savjetuje da ne doje, jer se i maj~inim mlijekom dijetemo`e zaraziti.Ako planirate trudno}u, a zara`eni ste HIV–om, tra`iteinformacije i obja{njenja od lije~nika. Odluka je va{a.Uspje{nim lije~enjem tijekom trudno}e smanjuje semogu}nost zaraze djeteta na manje od 2%!KAKO SE PRATI ZDRAVSTVENO STANJEOSOBA ZARA@ENIH HIV–omU pra}enju zdravstvnoga stanja posebno je va`no odre|ivanjeukupnoga broja limfocita CD4 i postotka limfocita CD4 i CD8.Odrasla zdrava osoba ima obi~no 800–1100 limfocita CD4 u jednomkubnom milimetru krvi. Tijekom HIV–infekcije dolazi postupnodo smanjenja broja limfocita CD4. Zna~ajne oportunisti~ke infekcijenastaju kada je broj limfocita CD4 ispod 200/mm 3 . Neke odnjih mogu se sprije~iti preventivnim uzimanjem pojedinih lijekova,kao {to se pneumocisti~na pneumonija mo`e sprije~iti trimetroprim–sulfametoksazolom(Sinersulom), kad je broj limfocita CD4 ispod200/mm 3 . Kada u osoba zara`enih HIV–om, koje nemaju nikakvihsimptoma, do|e do nagloga pada broja limfocita CD4 ili su oni200/mm 3 , mogu se primijeniti lijekovi koji djeluju protiv HIV–a (antiretrovirusnilijekovi) koji omogu}avaju postupan porast broja limfocitaCD4.Va`no je i odre|ivanje viremije, tj. koli~ine virusnih nukleinskihkiselina (tzv. broj virusnih kopija) u mililitru krvi. Na temelju bro-@IVOT S HIV-om 17

ja limfocita CD4 i broja virusnih kopija mo`e se procijeniti prognozabolesti.Za osobu koja je zara`ena HIV–om va`na je psiholo{ka potpora,stoga se savjetuje pomo} psihoterapeuta. Tako|er je dobro saniratizubalo u ranoj fazi HIV–bolesti, jer poslije mogu nastati veliki problemikoje je tada te`e lije~iti. Za `ene zara`ene HIV–om va`an je ginekolo{kipregled i redovito (2x godi{nje) uzimanje PAPA nalaza.Od preventivnih cijepljenja preporu~uje se pneumokokno cjepivo(Pneumovax23) svakih 4–5 godina i redovito godi{nje cijepljenje protivgripe. Redoviti klini~ki pregledi uz kontrolu broja limfocita CD4i viremije potrebni su 2 puta godi{nje, ako je broj limfocita CD4 iznad500/mm 3 , a ako je ispod 500/mm 3 , potrebni su 3–4 puta godi{-nje.Broj limfocita CD4 mo`e rasti ili padati kao odgovor na neke infekcije,stres, pu{enje, fizi~ku aktivnost, menstruacijski ciklus, kontracepcijsketablete, pa ~ak i u odnosu na doba dana ili godi{nje doba.Ako imate neku infekciju, npr. gripu ili herpes, bolje je odgoditikontrolu limfocita CD4.Viremija mo`e rasti ili padati izme|u dviju kontrola, bez ikakvautjecaja na daljnji tijek bolesti, ako razlika u koli~in i virusa nije ve-}a od tri puta. To zna~i, na primjer, da nemate razloga za zabrinutostako viremija s 5000 kopija poraste na 15000 kopija, a vi ne uzimatelijekove. Zna~ajan je porast ve}i od tri puta (na primjer, s 5000 na25000 kopija, {to je pove}anje od pet puta). No i tada je po`eljno ponovititest.Za vrijeme neke akutne infekcije ili neposredno nakon cijepljenja,mo`ete imati prolazno pove}anje viremije. Zato je bolje kontrolnoodre|ivanje viremije odgoditi bar jedan mjesec nakon cijepljenja iliakutne bolesti.18@IVOT S HIV-om

[to kada su limfociti CD4 >500/mm 3• `ivite zdravo (nemojte pu{iti, jedite zdravo i vje`bajte)• popravite zube• kontrole svakih 6 mjeseci• limfocite i koli~inu virusa u krvi treba odre|ivatisvakih 6 mjeseci• redoviti ginekolo{ki pregledi s PAPA nalazom (za `ene)[to kada su limfociti CD4 od200 do 500/mm 3• kontrole svakih 3 mjeseca• limfocite i koli~inu virusa u krvi treba odreditisvaka 3 mjeseca[to ako su limfociti CD4 < 200/mm 3• morate uzimati antiretrovirusne lijekove• trebate uzimati preventivno lijekove (naj~e{}eSinersul) da ne bi dobili Pneumocistis pneumoniju• kontrole ovise o zdravstvenom stanju, obi~no svaka2–3 mjeseca• limfocite i koli~inu virusa u krvi treba odre|ivati svakih6 mjeseci[to ako su limfociti CD4 < 50/mm 3• potrebno je promijeniti antiretrovirusne lijekove,ako ste ih uzimali• treba obratiti osobitu pozornost na simptome/znakoveCMV–retinitisa i limfoma• kontrole svakoga mjeseca• odre|ivanje limfocita i koli~ine virusa u krvi prematomu kako se mijenja lije~enje• katkad je potrebno uzimati dodatne lijekove zasprje~avanje oportunisti~kih infekcija@IVOT S HIV-om 19

[to treba znati o cijepljenju?• Provjerite jeste li redovito cijepljeni(npr. protiv tetanusa)• Cijepite se rano, dok su limfociti CD4 visoki• Ne smijete primati `iva cjepiva• Cijepite se protiv pneumokoka(Pneumovax23) svakih 5 godina• Redovito se cijepite protiv gripe svake godine• Dolazi u obzir cijepljenje protivhepatitisa B i bakterije H. influenzaeKOLI^INA VIRUSA (VIREMIJA)I PRIJENOS HIV–aAko imate visoku razinu virusa u krvi, vjerojatno imate i velikukoli~inu HIV–a u sjemenom i vaginalnom sekretu. Osobe s velikomviremijom lak{e }e zaraziti nezara`ene osobe. Antiretovirusni lijekovismanjuju koli~inu virusa u krvi, a tako|er i u sjemenoj i vaginalnojteku}ini. Me|utim, i kada koli~ina virusa u krvi postane nemjerljivatijekom lije~enja, to ne zna~i da je HIV nestao iz sjemene ivaginalne teku}ine. Ako ne rabite prezervative, izla`ete svoga nezara-`enog partnera riziku da ga zarazite HIV–om.Antiretrovirusno lije~enje smanjuje vjerojatnost prijenosa HIV–a smajke na dijete. Ako trudnica ima nemjerljivu koli~inu virusa u krvitijekom trudno}e i poro|aja, vjerojatnost zaraze djeteta je manjaod 2%.20@IVOT S HIV-om

Simptomi kod ~e{}ihoportunisti~kih bolestiBolest Simptomi SavjetCitomegalovirusniretinitisKriptokoknimeningitisInfekcijamikobakterijamaTuberkulozaToksoplazmozamozgaLimfomiKaposijev sarkomPneumocisti~napneumonijaProljevnagli gubitak vida,nedostaje dio vidnogpoljavru}ica, jakaglavobolja, mu~nina,povra}anjevru}ica, zimice, op}aslabost, no}nopreznojavanje, boloviu trbuhu, proljevvru}ica, zimice, slabost,no}no preznojavanje,ka{aljtupa i stalnaglavobolja, razli~iteparalize, konfuznovladanje, vru}icaumjereno povi{enatemperatura, naglopove}anje limfnih~vorovapljosnate crvene ililjubi~aste promjenena ko`iote`ano disanje (osobitou naporu),ka{alj, vru}ica, op}aslabost, no}nopreznojavanjeuzrok se te{ko to~nodijagnosticiraodmah potra`itelije~nikaodmah potra`itelije~nikapotra`ite lije~nikadijagnoza se te{kopostavljapotra`ite lije~nikapotra`ite lije~nikapotrebna biopsija ko`epotra`ite lije~nikaako traje dulje od 2tjedna, potra`itelije~nika

Retinitis uzrokovan citomegaluvirusomKaposijev sarkom plu}a prije i nakon lije~enja22@IVOT S HIV-om

LIJE^ENJE HIV–INEKCIJEAntiretrovirusni lijekovi su lijekovi koji djeluju protiv HIV–a. Posljednjihgodina je ostvaren zna~ajan napredak u lije~enju HIV–infekcije,tako da danas u ve}ini razvijenih zemalja postoji 16–tak razli~itihantiretrovirusnih lijekova. Vrlo djelotvorno antiretrovirusno lije-~enje (HAART) snizuje koli~inu virusa na manje od 50 kopija u mililitrukrvi. To se posti`e primjenom vi{e lijekova. HAART je zna~ajnosmanjio smrtnost i pojavu mnogih oportunisti~kih bolesti. Me-|utim, odgovor na pitanje, kada je najbolje zapo~eti s antiretrovirusnimlije~enjem, nije jednostavan. Po~etak lije~enja ovisi o simptomima,broju limfocita CD4 i koli~ini virusa u krvi.Na temelju dosad provedenih istra`ivanja po~etak se antiretrovirusnogalije~enja danas preporu~uje:svim osobama koje imaju neke simptome u svezi s HIV–infekcijom(uklju~uju se i stanja orofaringealne kandidijaze, vru}ice itd.),zatim osobama bez simptoma s manje od 200 limfocita CD4 umm 3 , bez obzira na viremiju.Potrebno je tako|er lije~iti osobe bez simptoma s brojem limfocitaCD4, izme|u 200 i 350, ako je do{lo do naglog pada limfocitaCD4, ili ako postoji izra`ena viremija (broj kopija HIV1 RNA iznad50–100000 u ml krvi). Lije~enje osoba bez simptoma, a sa vi{e od 350limfocita CD4 u milimetru kubnom krvi, ne preporu~uje se.Cilj je antiretrovirusnoga lije~enja smanjiti koli~inu virusa u krvina nemjerljivu koli~inu (manje od 50 kopija virusnih RNA po mililitrukrvi). Nekim osobama potrebno je 3–6 mjeseci za ostvarenjetoga cilja, neki to postignu za 4–12 tjedana, a neki nikada. Potrebnoje uzimati kombinaciju od vi{e lijekova. Danas odobreni antiretrovirusnilijekovi (rujan 2003.) i kombinacije koje se preporu~uju u po-~etnom lije~enju, prikazani su u tablicama. Iznimno je zna~ajno zauspjeh lije~enja stalno uzimati lijekove. Ne smije se izostaviti nitijedna doza. Ako se to na~elo po{tuje, u vi{e od 80% slu~ajeva }ese postignuti nemjerljiva koli~ina virusa u krvi i navedena razinaodr`avat }e se vi{e godina.Dosljednim uzimanjem lijekova posti`e se nemjerljivakoli~ina virusa u krvi uz postupan oporavakimunolo{koga sustava.@IVOT S HIV-om 23

ANTIRETROVIRUSNI LIJEKOVIAntiretrovirusni lijekovi u primjeni sredinom 2003.g.Doze su za odrasle bolesnike.SkupinaNRTI 1NtRTI 2NNRTI 3IP 5generi~ko imei kraticazidovudin (ZDV)didanozin (ddI)zalcitabin (ddC)lamivudin (3TC)stavudin (d4T)abacavir (ABC)zidovudin+lamivudinzidovudin+lamivudin+abacaviremtricitabin (TC)tenofovirnevirapin (NVP)delavirdin (DLV)efavirenz (EV)indinavir (IDV)ritonavir (RTV)nelfinavir (NV)sakvinavir (SQV)HGCSGCamprenavir (APV)lopinavir/ritonavir. (LPV+RTV)atazanavirtvorni~koime i oblikRetrovir kapsuleVidex tableteHIVID tableteEpivir tableteZerit kapsuleZiagen tableteCombivir kapsuleTrizivir tableteEmtriva tableteViread tableteViramun tableteRescriptor tableteStocrin ili SustivakapsuleCrixivan kapsuleNorvir 4 kapsuleViracept tableteInvirase 6 kapsuleortovase kapsuleAgenerase kapsuleKaletra kapsuleReyataz capsuobi~ajenadnevna doza3x200 mg ili2x300 mg> 60 kg 2x200 mgili 1x400 mg 60 kg 2x40 mg< 60 kg 2x30 mg2x300 mg2x300/150 mg2x300/150/300 mg1x200 mg1x300 mg1x200 mg 14 danapotom 2x200 mg3x400 mg1x600mg.3x800 mg62x300 mg, tijekom 10 danapostupno pove}ati na 2x600mg 123x750 ili 2x1250 mg 9 ili 102x400 mg ili2x1 gram3x1200 mg> 50 kg 2x1200 mg< 50 kg 2x20 mg/kg2x400/100 mg1x400 mgbroj tabletana dan62-4,Videx EC 132222211261 ili 34 ili 10181662Inhibitorulaskavirusa ustanicuenfuvirtid (T-20)uzeon amp2x90 mg supkutano----

1NRTI – nukleozidni analozi – inhibitori reverzne transkriptaze2NtRTI–nukleotidni analog– inhibitor reverzne transkriptaze3NNRTI – nenukleozidni analozi – inhibitori reverzne transkriptaze4Norvir se danas rijetko daje samostalno, obi~no se koristi doza 2x100 mgkoja pospje{uje djelovanje drugoga inhibitora proteaze5IP – inhibitori proteaze6Invirase se danas nikad ne daje samostalno, obi~no se uz dozu od 2x400 mgdaje istodobno i ritonavir 2x400 mg; uz 2x1000 mg mo`e se dati ritonavir2x100 mg.Preporu~ene kombinacije lijekova zapo~etno lije~enje zaraze HIV–omPreporuka Kombinacije Broj tableta na danPrvoga izboraefavirenz + lamivudin + zidovudin ili 3–5stavudineKaletra® (lopinavir + ritonavir) +lamivudin + (zidovudin ili stavudin) 8–10Mogu}e zamjeneefavirenz + lamivudin + didanozin 3–5nevirapin + lamivudin +(zidovudin ili stavudin ili didanozin) 4–6indinavir + lamivudin +(zidovudin ili stavudin) 8–10indinavir + ritonavir + lamivudin +(zidovudin ili stavudin) 8–12nelfinavir + lamivudin +(zidovudin ili stavudin) 6–14sakvinavir (hgc) + ritonavir +lamivudin + (zidovudin ili stavudin) 14–16@IVOT S HIV-om 25

Mjesta djalovanja antiretrovirusnih lijekovau ciklusu umno`avanja lijekovaPostoji vi{e skupina lijekova koji blokiraju virusne enzime (reverznatranskriptaza i proteaza) nu`ne HIV–u za umno`avanje, te lijek(T–20) koji sprje~ava ulazak virusa u stanicu. Cilj terapije je da se trajnosprije~i umno`avanje virusa, {to dovodi do »nemjerljive koli~ine«virusa u krvi. Ako nema umno`avanja virusa, nema ni daljnjega napadanjalimfocita CD4, pa se zaustavlja pad limfocita CD4 te i postupnodolazi do oporavka imunosnoga sustava. Pojedine stanice kojesu zara`ene HIV–om, ostaju zara`ene zauvijek. To predstavlja opasnostako do|e do prekida lije~enja, uzimanja lijekova u neodgovaraju}ojdozi ili u nepravilnom rasporedu. U tim se slu~ajevima virusmo`e ponovno po~eti umno`avati, te }e u krvi biti znatna viremija(koli~ina virusa), a postoji i mogu}nost pojave virusa otpornih na lijekove,{to znantno ote`ava daljnje lije~enje. Ako se lijekovi uzimajukako je predlo`eno, nema umno`avanja virusa i nema opasnosti zapojavu otpornih sojeva virusa (rezistencije).Pri odluci o kombinaciji lijekova za odre|enoga bolesnika lije~nik}e, uva`avaju}i pojedina~ne potrebe te osobe, razmisliti o sljede}em:• o djelotvornosti predlo`ene kombinacije• o mogu}im me|udjelovanjima lijekova• o mogu}im nuspojavama• o neuspjehu ili nuspojavama prethodne kombinacije• o realnoj mogu}nosti za tu osobu da se pridr`ava uputa(broj dnevnoga uzimanja lijekova, broj tableta ili kapsula kojese moraju progutati26@IVOT S HIV-om

• o prehrani uz lijekove• o ~uvanju lijekova (hladnjak i sl.).U dogovoru s bolesnikom, lije~nik }e predlo`iti kombinaciju lijekova,uz potrebne informacije o na~inu uzimanja lijekova i o mogu-}im nuspojavama.[to je to rezistencija (otpornost) HIV–a?• lijekovi vi{e ne uspijevaju sprije~iti umno`avanje HIV–a• to je relativno ~esta pojava tijekom lije~enja• nastala je jer je virus promijenio svoje gene• rezistencija je najva`niji razlog neuspjeha lije~enjaKoji su mogu}i razlozi nastankarezistencije?• Umno`avanje virusa nije onemogu}eno (primijenjenisu lijekovi koji nisu dovoljno sna`ni)• Velik broj virusnih kopija u po~etku lije~enja• Pojedini farmakolo{ki ~imbenici (nedovoljna koli~inalijeka iz probavnoga sustava do|e u krv, lijek se u jetrirazgradi, itd.)• NAJVA@NIJI UZROK REZISTENCIJE JE NEREDOVITOUZIMANJE LIJEKOVA**Sve navedeno dovodi do mutacija**[TO TREBA ZNATI O POJEDINIM LIJEKOVIMAZidovudin (Retrovir) se obi~no propisuje 300 mg dva puta nadan. U po~etku terapije ZDV–om mnogi bolesnici osje}aju odre|enunelagodu: glavobolju, mu~ninu ili povra}anje, osje}aj slabosti iliboli u mi{i}ima. Navedeni simptomi obi~no pro|u za vrijeme prvihtjedana terapije. Zna~ajnije nuspojave ZDV–a su smanjenje broja bijelihkrvnih stanica (leukocita) i crvenih krvnih stanica (eritrocita).Obje su ove nuspojave zna~ajne, te zahtijevaju promjenu doze lijekai privremeni ili trajni prekid terapije. Rje|e nuspojave su jaka bol utrbuhu, zaduha, jaki umor, razli~ita krvarenja, grlobolja ili povi{enatemperatura.@IVOT S HIV-om 27

Didanozin (Videx) postoji u obliku tableta koje se `va~u ili otapaju(400 mg tableta za `vakanje je jednako 500 mg tableta za otapanje).Osobama te`im od 60 kg daje se obi~no 2x200 mg tableta za`vakanje, a onima lak{im od 60 kg daje se 2x125 mg. Mo`e se primijenitii jednom dnevno (1x400 mg ili 1x250 mg). Postoje i VidexEC tablete (EC od engl. enteric coated) koje se obi~no uzimaju jednomna dan, imaju manje nuspojava te se lak{e podnose. Sve oblikedidanozina treba uzimati na prazan `eludac (1/2 h prije ili l h poslijeobroka). U po~etku terapije, osobito kod tableta koje se otapaju,mo`e do}i do proljeva. Naknadne ozbiljnije komplikacije su upalagu{tera~e (povra}anje i bolovi u trbuhu) i upala perifernih `ivaca.Zalcitabin (HIVID) se obi~no daje 0.75 mg svakih 8, sati neovisnoo obroku. Danas se rje|e primjenjuje. Nakon duljeg uzimanja zalcitabina(nakon 10 tjedana terapije) mo`e se javiti o{te}enje perifernih`ivaca. Navedeni simptomi ve}inom zahtijevaju prekid terapije.Zalcitabin, sli~no kao i didanozin, mo`e izazvati upalu gu{tera~e(povra}anje, bolovi u trbuhu).Lamivudin (Epivir) se uzima 150 mg dva puta na dan, neovisnoo obroku. Dobro se podnosi i nema zna~ajnije nuspojave, a djelujei protiv virusa hepatitisa B.Stavudin (Zerit) mo`e uzrokovati o{te}enje perifernih `ivaca. Ostalenuspojave su mu~nina, povra}anje, bol u trbuhu i upala gu{tera~e.Mo`e izazvati nesanicu. Pojedina istra`ivanja ukazuju da stavudin~e{}e no drugi lijekovi uzrokuje gubitak masnoga tkiva u licu (lipoatrofiju).Doza lijeka je 2x40 mg za osobe iznad 60 kg, odnosno2x30 mg za osobe ispod 60 kg, neovisno o obroku.Abacavir (Ziagen) se dobro podnosi uz blage nuspojave kao {tosu osip, glavobolje i mu~nina, a rje|e smanjenje crvenih i bijelih krvnihstanica, te upala `ivaca. 3% bolesnika razvije ozbiljnu alergijskureakciju s groznicom i osipom, stoga odmah treba prekinuti terapiju.Ponovna primjena lijeka mo`e dovesti do te{ke alergijske reakcijesa {okom i smrtnim ishodom. Daje se 300 mg dva puta na dan,neovisno o obroku.Emtricitabin je novi lijek. Sli~an je lamivudinu. Ima malo nuspojava,tako da se dobro podnosi. Uzima se jednom na dan.Tenofovir (Viread) je prvi nukleotidni analog. Dobro se podnosii ima malo nuspojava. Djeluje i protiv virusa hepatitisa B. Ne bi sesmio propisivati kod bubre`noga zatajenja.Postoje dvije fiksne kombinacije lijekova: Combivir i Trizivir.Zidovudin+lamivudin (Combivir) ima nuspojave zidovudina.Doza lijeka: jedna kapsula (300 mg ZDV + 150 mg 3TC) dva putana dan, neovisno o obroku.Zidovudin+lamivudin+abacavir (Trizivir) ima nuspojave abacavirate je potreban oprez zbog mogu}e hipersenzitivne reakcije. Doziranje:300 mg dva puta na dan, neovisno o obroku.28@IVOT S HIV-om

Nevirapin (Viramun) mo`e relativno ~esto uzrokovati osip (uoko 37% bolesnika). Obi~no se pojavljuje prvih 12 tjedana lije~enja.Treba prekinuti lije~enje ako je osip popra}en vru}icom, ako na ko-`i izbiju mjehuri}i, ako se lju{ti sluznica usne {upljine, te ako se javejaki bolovi i otok u zglobovima. Druga zna~ajna nuspojava je hepatitis(o{te}enje jetre). Javlja se u gotovo 16% bolesnika, naj~e{}e prvih12 tjedana lije~enja. Doza lijeka je u po~etku 1x200 mg, potomnakon 14 dana 2x200 mg. Lijek se uzima neovisno o obroku.Delavirdin (Rescriptor) ima blage nuspojave. U oko 19% bolesnikamo`e se pojaviti bla`i osip. Daje se 400 mg tri puta na dan, neovisnoo obroku.Efavirenz (Stocrin ili Sustiva) uzrokuje rje|e osip nego nevirapin,ali se mogu pojaviti simptomi sredi{njega `iv~anog sustava: o{amu-}enost, vrtoglavica, nesanica, te{ko}e pri koncentraciji, gubitak pam-}enja, halucinacija i no}ne more. Te nuspojave nakon 2–3 tjedna lije~enjaobi~no nestaju. Lijek se ne smije primijeniti u trudno}i. Doziranjelijeka: 600 mg jedanput dnevno na ve~er, prije spavanja, kakobi se izbjegle nuspojave sredi{njega `iv~anog sustava. U vrijemeuzimanja lijeka ne bi trebalo konzumirati masni obrok.Indinavir (Crixivan) je va`no uzimati na prazan `eludac (1 h prijeili 2 h poslije jela) ili uz manji, lagani obrok (npr. suhi tost s marmeladom,sok). Uzima se 800 mg svakih 8 h. Uz indinavir nu`no jepiti 1,5 do 2 litre teku}ine na dan, da se sprije~i nastanak bubre`nihkamenaca. Osim bubre`noga napada mo`e do}i i do pojave `utice(povi{ena vrijednost bilirubina). Dio bolesnika te`e podnosi lijekzbog mu~nine, povra}anja i bolova u trbuhu. Ne smije se kombiniratis pojedinim lijekovima te se posavjetujte s lije~nikom prije negouzmete druge lijekove. Ako se indinavir kombinira s ritonavirom,kombinacija se uzima 800 mg IDV + 100 mg RTV dva puta na dan,neovisno o obroku.Ritonavir (Norvir) u obliku kapsula treba ~uvati u hladnjaku. Prvidan se uzima 2x300 mg, potom 2–3 dana 2x400 mg, potom 1–2 dana2x500 mg i nakon toga 2x600 mg. Naime, ako se odmah po~ne s punomdozom (2x600 mg), ~esto se pojavljuje mu~nina, povra}anje i boloviu trbuhu. Mogu se javiti poreme}aji osjeta perifernih `ivaca ilioko usta. Ne smije se kombinirati s mnogim drugim lijekovima i zatose posavjetujte s lije~nikom prije nego uzmete druge lijekove.Nelfinavir (Viracept) treba uzimati s jelom. Relativno ~estouzrokuje proljev (u oko 10–30% bolesnika). Mo`e se lak{e kombiniratis drugim lijekovima. Doza lijeka je 750 mg tri puta na dan ili1250 mg dva puta na dan. Uzima se s jelom.Sakvinavir (Invirase) treba uzimati s jelom. Ima nisku tzv. biovaljanost(mala koli~ina lijeka koja se proguta dospije u krv). Nuspojavesu obi~no blage; javlja se proljev, mu~nina, nelagoda u trbuhu,glavobolja Daje se samo u kombinaciji s ritonavirom (2x400 mg ili2x100 mg). Doza sakvinavira je tada 2x400 mg, odnosno 2x1000 mg.@IVOT S HIV-om 29

Amprenavir (Agenerase) mo`e uzrokovati blagi proljev i osip(5–10% bolesnika za vrijeme prvih dvaju tjedana terapije) koji poslijesam nestaje. Doza lijeka je 1200 mg dva puta na dan, izbjegavaju-}i masni obrok u vrijeme uzimanja lijekova.Lopinavir/ritonavir (Kaletra) mo`e uzrokovati tegobe probavnogatrakta, a naro~ito proljev. Doza lijeka je 400 mg LPV+100 mgRTV dva puta na dan uz jelo, {to zna~i uzimati 3 kapsule svakih 12sati. Kapsule treba dr`ati u hladnjaku.Atazanavir (Reyataz) je prvi inhibitor proteaze koji se daje jednomdnevno. Glavna nuspojava mu je povi{enje bilirubina. Proljevse pojavljuje u oko 30% bolesnika. Glavna prednost mu je to {to neuzrokuje povi{enje masno}e u krvi.Enfuvirtid (uzeon) je prvi lijek koji sprje~ava ulazak virusa u stanicu.Mo`e se primijeniti samo u obliku potko`nih injekcija koje sedaju dva puta na dan. Daje se samo onda kada nema vi{e drugih mogu}nostilije~enja. Glavna nuspojava je crvenilo na mjestu uboda.Nuspojave mogu biti razli~ite od osobe do osobe.Neobi~no je va`no obavijestiti svoga lije~nika o svakojmogu}oj nuspojavi.KOJE SU NAJVA@NIJE NUSPOJAVE PRIUZIMANJU POJEDINIH SKUPINAANTIRETROVIRUSNIH LIJEKOVA?Jedna od najva`nijih nuspojava je lipodistrofija, koja se povezujes gotovo svim kombinacijama lijekova. Radi se o promjenama u koli~inimasnoga tkiva u pojedinim dijelovima tijela. Tako obrazi postanuupali, ruke i noge postanu tanje uz vidljive vene, stra`njica seobjesi. Masno tkivo se nakuplja po trbuhu, tako da se trbuh izbo~i,straga na vratu se mo`e pojaviti nakupina masnoga tkiva, a dojke setako|er pove}aju. Pojavljuje se obi~no postupno, promjene postajuvidljive nakon vi{emjese~nog uzimanja lijekova (obi~no nakon 12mjeseci). U~estalost pojave lipodistrofije nije precizno odre|ena. Pojedinaistra`ivanja ~e{}e povezuju gubitak masnoga tkiva sa stavudinom(Zerit kapsule).Tijekom lije~enja mo`e do}i do povi{enja masno}a u krvi. Povi{enikolesterol i trigliceridi su ~imbenici razvoja ateroskleroze. Zato jeva`no razmisliti i o drugim rizicima kardiovaskularnih bolesti i savjetovatiprestanak pu{enja i redovitu kontrolu krvnoga tlaka. Tako-30@IVOT S HIV-om

|er je va`no voditi ra~una o prehrani. Ako uprkos dijetnom re`imui dalje postoji povi{enje kolesterola i triglicerida, mogu se primijenitilijekovi za sni`enje masno}a u krvi. Zbog me|udjelovanja pojedinihantiretrovirusnih lijekova s hipolipemicima za sni`enje kolesterolakoriste se samo pravastatin (Statim) ili atorvastatin (Sortis). Povi{enjemasno}e u krvi povezuje se naj~e{}e s uzimanjem inhibitoraproteaze, no povezuje se i s uzimanjem nenukleozidnih inhibitorareverzne transkriptaze. Zbog toga se mo`e poku{ati promjenom antiretrovirusnihlijekova utjecati na trigliceride i kolesterol u krvi.Tijekom antiretrovirusnoga lije~enja mo`e do}i do povi{enja glukozeu krvi. Konrolirajte redovito glukozu u krvi!Jedna od va`nih nuspojava lije~enja je osip. Pojavljuje se naj~e{}ezbog uzimanja nenukleozidnih inhibitora reverzne transkriptaze(nevirapin, efavirenz i delavirdin). Obi~no se pojavljuje u drugomtjednu lije~enja. Treba prekinuti lije~enje ako je osip popra}en vru}icom,ako na ko`i izbiju mjehuri}i, ako se lju{ti sluznica usne {upljine,te ako se jave jaki bolovi i otok u zglobovima.Najte`a nuspojava uzimanja analoga nukleozida je lakti~ka acidozas masno promijenjenom jetrom. Simptomi su: op}a slabost, mu~nina,povra}anje, mr{avljenje, bol u trbuhu, ote`ano i ubrzano disanje,proljev i bolovi u mi{i}ima. Sre}om se pojavljuje rijetko, no opisanisu i smrtni slu~ajevi. ^e{}e se pojavljuje uz stavudin ili didanozin,a rje|e tijekom uzimanja zidovudina i lamivudina.[TO U^INITI AKO VAM JE TE[KOUZIMATI LIJEKOVE?Ako imate glavobolju• uzmite lijek protiv boli, ali pa`ljivo prou~ite uputu koju ste dobiliuz navedeni lijek• u slu~aju ja~e ili dugotrajne glavobolje posavjetujte se sa svojimlije~nikom.Ako osje}ate op}u slabost• postavite si odre|ene prioritete u planiranom poslu za taj dan• prestanite s poslom prije no {to postanete umorni. Potreban vamje odmorAko vas ja~e bole mi{i}i• posavjetujte se odmah s va{im lije~nikomAko imate mu~ninu ili vam se povra}a• poku{ajte uzimati lijek prije jela• jedite ~e{}e manje obroke tijekom dana, a ne tri velika@IVOT S HIV-om 31

• izbjegavajte velike obroke, masnu hranu i slatki{e• poku{ajte uzimati hladniju hranu i pi}e, a ne toplo• izbjegavajte pikantnu i pr`enu hranu• pijte vodu, sok od jabuke ili Coca–Colu• suha hrana, kao {to su krekeri mo`e pomo}i.MJERE ZA[TITE U KU]IPranje ruku je najva`nija mjera za{tite od svih infekcija. Ruke trebaprati najmanje 10 sekunda u toploj teku}oj vodi i sapunu, te pritome trljati {ake. Ako u ku}i njegujete bolesnika zara`enoga HIV-om,trebate imati lateks rukavice, za{titne nao~ale, maske i prega~u. Rukavicetreba nositi kad planiramo doticaj s bilo kojom tjelesnom teku}inom(krv, urin, gnoj, stolica, slina, bilo kakav iscjedak). Rukavicetreba nositi svaki put kad se daje injekcija ili uzima krv. Za{tituza o~i i maske treba nositi kad god postoji mogu}nost raspr{ivanjakrvi, zakrvavljenih i drugih teku}ina (u usta, nos ili o~i). Za{titnuprega~u i odje}u treba nositi kada se o~ekuje raspr{ivanje krvi ilidrugih zakrvavljenih tjelesnih teku}ina.Rabite u ku}i dobar dezinficijens (npr. 4% varikinu razrije|enu uomjeru 1:10) za ~i{}enje podova, zahoda, kupaonice, kade, tu{a, sudoperai predmeta koji su o~ito zaga|eni. Spu`ve i krpe za pranje podovane smiju se ispirati u sudoperima ili tamo gdje se pripravljahrana. Prljavu vodu treba izlijevati u zahodsku {koljku, a ne u sudoper.Sobe trebaju biti dobro prozra~ene. Ako imate kakva ku}nogljubimca (psa, ma~ku...), za nj se treba brinuti osoba koja nije zara-`ena HIV–om. U slu~aju da se pod ili neka druga povr{ina umrljakrvlju ili drugom zakrvavljenom tjelesnom teku}inom, treba prvopo~istiti one~i{}enje (najbolje upijaju}im papirnatim ubrusima), potomtu povr{inu oprati toplom vodom i dezinficirati varikinom(4% varikina razrije|ena u omjeru 1:10). Ako se ~isti rukama, obveznose moraju nositi rukavice. Uprljane spu`ve ili krpe mogu se nakonispiranja dezinficirati tako da ih se na 5 minuta uroni u 0,4%otopinu natrijeva hipoklorita (4% varikina razrije|ena u omjeru1:10).Predmeti za osobnu higijenu (~etkice za zube, `ileti, aparat zabrijanje, grickalice za nokte, {kare, ru~nici, itd.) moraju biti odvojenii ne smiju ih koristiti drugi uku}ani. Treba redovito odr`avatiosobnu higijenu, {to uklju~uje redovito kupanje, pranje ruku nakonkori{tenja zahoda i pranje ruku prije jela.Teku}e otpatke je najbolje izliti u zahodsku {koljku. Krute otpatke,koji su krvavi, prvo treba odlo`iti u jednu nepropusnu vre}u, anju potom staviti u vre}u za sme}e. Ako se u ku}i daju bolesnikuinjekcije, iglu i {pricu treba nakon uporabe staviti u jednu neproboj-32@IVOT S HIV-om

nu posudu (npr.u staklenu posudu {iroka grla) koju valja dobro zatvoriti.Ne vra}ajte nikad poklopac na iglu!Krvlju ili drugim sekretima umrljano rublje treba {to prije oprati.Kada se dira takvo rublje, moraju se nositi rukavice. Rublje se perena 71 o C najmanje 25 minuta, a mo`e se, ako to tkanina dopu{ta, dodativodi u perilici mala {alica varikine. Ako strojno pranje nije mogu}e,tada umrljano rublje treba uroniti 15–20 minuta u hladnu vodu,koja sadr`i 4% varikinu razrije|enu u omjeru 1:10. Najbolje jestrojno su{enje rublja, a ako to nije mogu}e, tada ga je najbolje su{itina suncu.U ku}anstvu }e namje{taj biti zajedni~ki za zara`ene i nezara`eneosobe. Posebne mjere za{tite nisu potrebne, osim u slu~aju one~i{}enjakrvlju ili drugim tjelesnim teku}inama, kad ga je potrebno o~istitii dezinficirati 4% varikinom razrije|enom u omjeru 1:10. Toplomjertreba prije i poslije uporabe oprati vodom i sapunicom. Akovi{e uku}ana rabi isti toplomjer, treba ga nakon uporabe 30 minutauroniti u 70% alkohol i potom isprati vodom. U slu~aju da neki medicinskipredmeti (npr. stetoskop ili man{eta tlakomjera) do|u ukontakt s krvlju ili drugim tjelesnim teku}inama, treba ih o~istiti idezinficirati varikinom.Neobi~no je va`no provoditi uobi~ajene higijenske mjere u kuhinji.Ruke treba oprati prije dodirivanja hrane. Dok se hrana kuha,ku{a se svaki put i ~istom `licom. Operite `li~icu odmah nakonku{anja. Kuhinju treba redovito ~istiti dezinficijensom tako da nemaostataka hrane na podu i drugim povr{inama. Redovito treba~istiti i hladnjak (vodom i sapunicom). Ako postoji mogu}nost, posu|ese mo`e prati u perilici za su|e. Ako se pere ru~no, treba ga pratiu toploj vodi i deterd`entu. Voda treba biti tako topla da zahtijevaprimjenu rukavica. Posu|e treba su{iti na zraku (ne brisati ga).Ako se postupa kako je navedeno, nije potrebno posebno posu|e zaseropozitivne osobe.Spu`ve, koje se rabe za ~i{}enje u kuhinji, ne koriste se za ~i{}enjeu kupaonici i zahodu, niti se koriste za ~i{}enje mrlja od krvi i drugihtjelesnih teku}ina. Spu`ve, kojima se pere zahod, kupaonica ilimrlje, treba povremeno dezinficirati i ~e{}e mijenjati.Kada kupujete hranu, obratite pozornost na rok uporabe. Nemojtekupovati ni jesti jaja o{te}ene ljuske. Kada pripremate hranu nadasci za meso, nemojte na njoj pripravljati povr}e i vo}e (vrijedi i o-brnuto, nakon povr}a ne pripremajte na njoj meso).@IVOT S HIV-om 33

[TO JE POTREBNO OSOBAMAZARA@ENIM HIV–OM?Dodirivanje, grljenje i drugi prijateljski fizi~ki kontakti su posvebezopasni. Ne postoji rizik od {irenja infekcije zajedni~kim `ivotomu jednom ku}anstvu.Kako uobi~ajeni kontakti ne prenose HIV, nema razloga izbjegavatizara`ene i oboljele od AIDS–a.Posve su neprihvatljive mjere diskriminacije kao izolacija, gubitakposla, izbacivanje iz stana. Takve reakcije dovode do bezrazlo`nogastraha, a taj strah se mo`e suzbiti adekvatnom informacijom i jo{ efikasnijevlastitim primjerom osobnoga kontakta s oboljelima i zara-`enima. Takvi kontakti su od `ivotnoga zna~enja za oboljele.Osobe koje nose HIV i susre}u ljudsku toplinu, razumijevanje isuosje}anje i koji osje}aju da nisu diskriminirani u ku}i i na poslu,nemaju razloga povu}i se u anonimnost i izolaciju. Anonimnost iizolacija pak onemogu}avaju promjenu spolnoga pona{anja i na tajna~in se pove}ava rizik od {irenja infekcije.Me|utim, glasovi o izolaciji zara`enih se stalno ~uju.Diskriminacijske mjere, kao obvezatna testiranja, razna obilje`avanjaoboljelih i zara`enih, ne pridonose prevenciji HIV–infekcije.U~inak je suprotan: mogu utjecati na daljnje {irenje epidemije.Diskriminacijske mjere poti~u sumnji~avost me|u zara`enima,sprje~avaju {irenje informacije me|u njima i stvaraju la`nu sigurnosto nepotrebnoj za{titi kod nezara`enih.PREPORUKE ZA PREHRANUASIMPTOMATSKIH OSOBA SEROLO[KIPOZITIVNIH NA HIV• Izbjegavajte sirovu proteinsku hranu: jaja, svje`e meso i ribe.Dobro skuhajte meso i jaja.• Ne upotrebljavajte jaja napuknute ljuske.• Otapajte smrznuto meso u hladnjaku ili u mikrovalnoj pe}nici,a ne na sobnoj temperaturi.• Dobro operite vo}e i povr}e prije konzumiranja.• Upotrebljavajte samo pasterizirano mlijeko.• Kuhanu hranu odr`avajte vru}om (kuhati na 75 do 100 °C,odr`avati na 60 do 75 °C).• Hladnu hranu odr`avajte hladnom (temperatura u hladnjaku 2do 4 °C, temperatura u ledenici –20 do –30 °C).34@IVOT S HIV-om

• Ne dopustite da hrana dulje od dva sata stoji na temperaturi od8–60 °C.• Lako kvarljivu hranu odlo`ite u hladnjak odmah nakon kupnje.Pohranite ve} otvorenu hranu u kutije koje ne propu{taju zrakili u nepropusne folije. Ne pretrpavajte hladnjak hranom.• Izbjegavajte pokvarenu hranu.• Ne konzumirajte hranu kojoj je istekao rok uporabe.• Prije pripreme jela uvijek dobro operite ruke.• Koristite razli~ite podloge (daske za rezanje) pri pripremi svje`e ikuhane hrane.HIV– infekcija ne {iri se hranom ni vodom.U bolnicama, jednokratni pribor za jelo, jednokratne zdjele i pladnjevinisu potrebni za bolesnike zara`ene HIV–om. Uporaba obi~nihzdjela pospje{uje kontrolu hrane i ~ini hranu atraktivnijom. Rutinskihigijenski standardi za pripremu i skladi{tenje hrane trebali bibiti primijenjeni i pri serviranju, ~i{}enju i pranju.PREPORUKE ZA PREHRANU OSOBASEROLO[KI POZITIVNIH NA HIV SASIMPTOMIMA ZARAZEGubitak teka (anoreksija) mo`e nastati kao posljedica depresije,nuspojava lijekova, povi{ene temperature i dr.Neke prakti~ne preporuke bolesniku za prehranu pri gubitku teka:• vi{e puta na dan jedite manje obroke – poku{ajte jesti paze}i nasatnicu• uklju~ite visoko kalori~ne slastice ili tvorni~ki pripremljenenadomjestke (teku}e ili krute)• jedite svoja omiljena jela• konzumirajte visokohranjiva jela i pi}a umjesto da se pretrpavateniskokalori~nom hranom• uzimajte teku}inu pola sata prije jela umjesto uz jelo• pripremajte jelo unaprijed tako da ga mo`ete razdijeliti na manjeobroke i zamrznuti prije nego je spremno za jelo• pazite da imate uvijek pri ruci djelomi~no pripremljena(smrznuta ili konzervirana) jela• u~inite hranu dopadljivom i primamljivom@IVOT S HIV-om 35

• obi~avajte jesti s prijateljima ili u ugodnom obiteljskomokru`enju• uklju~ite prijatelje i rodbinu u pripremanje hrane,jer ugodna atmosfera mo`e biti poticajna za va{ tekKada promjene u usnoj {upljini (ranice, lezije) i jednjaku (kandidijaza,herpes simpleks, leukoplakija i Kaposijev sarkom) po~nu pravitipote{ko}e pri `vakanju i gutanju hrane, sljede}e preporukemogle bi biti korisne:• jedite mekanu nenadra`uju}u hranu, kao {to su jaja, guste juhe,sladoled, puding, mesni namazi, pr`ena riba, meki sirevi, kuhanovo}e, okruglice• izbjegavajte tvrdu, suhu, hrskavu i `ilavu hranu• izbjegavajte nadra`ivanje o{te}ene sluznice: ne jedite za~injena ilikisela jela i kiselo povr}e, ne pijte vo}ne sokove• ako imate o{te}enu sluznicu, izbjegavajte vru}a i jako hladna jela,najprimjerenija su jela sobne temperature• teku}inu pijte slam~icom da biste izbjegli nadra`ivanje o{te}enesluznice ili bol• pijte tvorni~ki pripremljene i smije{ane napitke• odr`avajte higijenu zuba i usne {upljine• ispirite usta lokalnim anestetikom• ako su vam usta suha, jedite tvrdi bombon ili `vaka}ugumu jer poti~u lu~enje sline• namo~ite suhu hranu u teku}inu (kava, ~aj ili mlijeko)Lijekovi i promjene u usnoj {upljini mogu uzrokovati poreme}ajosjeta okusa. Sljede}e upute mogu pomo}i u svladavanjutih pote{ko}a:• poku{ajte promijeniti prehranu• ku{ajte razli~ite za~ine i mirisave dodatke jelima kako biste impobolj{ali okus• promijenite koli~inu soli i {e}era pri pripremanju jela• dodajte pivo ili vino juhama da im pobolj{ate okus• poja~ajte okus ljutom hranom (ako nije kontraindicirano)• prona|ite nove izvore proteina, kao {to su jaja, piletina, riba,(ako teletina i drugo meso vi{e nema dobar okus)36@IVOT S HIV-om

Kod pneumonije uzrokovane parazitom Pneumocystis carinii, respiratornisimptomi kao {to su kratki dah i sl., mogu izazvati slabost,stoga pri jelu (u prekidima) potrebno koristiti maske s kisikom.Bolesnik s ote`anim disanjem (dispnejom) ima mo`da strah od jedenjai disanja, a sljede}e preporuke mogu mu pomo}i:• jesti ~e{}e i manje obroke• uvijek imati pri ruci hladne visokokalori~ne napitke• piti visokokalori~ne proteinske koktele kao {to su npr. mlije~ninapitci, sladoled i sendvi~iAko bolesnik ~e{}e povra}a, mo`e uzeti lijekove protiv povra}anjaili koristiti sljede}e savjete:• jesti ve}e obroke kad se osje}a dobro, promijeniti rasporedobroka, ako se povra}anje pojavljuje u isto doba dana• ne jesti omiljena jela u vrijeme povra}anja da se ne bi pojaviloga|enje prema tim jelima• jesti slaniju hranu• izbjegavati vrlo slatku hranu• izbjegavati masnu hranu• poku{ati jesti hladna jela i piti hladna pi}a; manjearomati~na jela i pi}a bolje se podnose• jesti ~e{}e i manje obroke• ne boraviti u kuhinji tijekom pripremanja jela, ako mirisi nadra`ujuna povra}anje• jesti suhu hranu, npr. krekere ili prepe~enac, osobito ako se povra}anjejavlja ujutro (osim ako je o{te}ena sluznica usne {upljineili jednjaka ili je dotok sline oslabljen),• jesti mekanu, blagu hranu, kao {to su ri`a, meko kuhana jaja, jabu~nisok, kreme, `li~njaci od snijega (»{nenokle«)• dobro rasporediti uzimanje hrane i lijekova da bi unaprijed izbjeglipovra}anje• uzimati lijekove protiv povra}anja prije jela• umjesto teku}ina i soli uzimati gove|u juhu, gazirana pi}a, npr.Coca–Colu• piti teku}inu na slam~icu izme|u jela, bolje nego za vrijeme jela• dobro sa`vakati hranu i jesti polagano• odmarati se nakon jela, ali izbjegavati le`anje odmah nakon jela@IVOT S HIV-om 37

Proljev je ~esta pojava u bolesnika zara`enih HIV-om, i mo`e bitiotporan na terapiju (posebno u slu~ajevima infekcije citomegalovirusima,atipi~nim mikobakterijama, Cryptosporidium spp. i Isosporombelli), a tada treba:• uzimati ~e{}e manje obroke sobne temperature• nadoknaditi teku}inu i elektrolite vodom, mesnim juhama, vo}-nim sokovima, `eleima, tvorni~ki proizvedenim pi}ima za nadoknaduelektrolita i kalija, te bananama, mesom, krumpirima,sokom od breskve i marelice; pripaziti na znake dehidracije• primjenjivati dijetu s malim koli~inama laktoze: jogurt i sir jestiu malim koli~inama• izbjegavati kofein, npr. kavu, ~aj, ~okoladu i neka gazirana pi}a• ograni~iti mekinje, mahunarke i sjemenke, uzimati hranu koja jedobar izvor pektina, zobenu ka{u, kuhani su{eni gra{ak, jabuke,kru{ke, krumpire i ostalo vo}e i povr}e• ako bolesnik pati od gr~eva i plinova u crijevima, izbjegavati gaziranapi}a, grah, gra{ak, kelj, kupus, cvjeta~u, mahune, jakoza~injenu hranu, previ{e slatki{a i sorbitolom zasla|ene `vaka~egumeInfekcije i vru}ica tako|er mogu dovesti do pove}ane potrebe zaproteinima i energentima. Odr`avaju}i bolesnika dobro hidriranogi nude}i mu visokokalori~nu i visoko proteinsku hranu i pi}a mo-`e mu se uvelike pomo}i.Smanjenje bubre`ne funkcije i rada jetre mo`e zahtijevati nadomjestakproteina i natrija.Neurolo{ke manifestacije kod bolesnika s AIDS–om moguproizlaziti iz samoga procesa bolesti ili zbog pothranjenosti; potrebnoje:• pomagati bolesniku pri jelu• ako je ote`ano gutanje, govor ili fizikalna terapija pomo}i }e mupri otklanjanju te pote{ko}e• radna terapija i uporaba posebno napravljenih pomagala moguolak{ati motornu funkciju38@IVOT S HIV-om

RJE^NIK:AIDS – kasna faza HIV–bolesti kada se zbog o{te}enoga imunolo{-kog sustava (niski limfociti CD4) pojavljuju tzv. oportunisti~kebolesti. Pojam je danas izgubio na zna~enju jer nakon uspje{nogaoporavka od oportunisti~ke bolesti i uspje{noga lije~enja virusaosoba mo`e normalno `ivjeti i do`ivjeti gotovo normalnu starostantiretrovirusni lijekovi – djelotvorni lijekovi protiv retrovirusame|u kojima je HIVCD4 – molekula na povr{ini nekih stanica na koju se ve`e HIVHAART – vrlo djelotvorno antiretovirusno lije~enje (od engl. highlyactive antiretroviral therapy); kombinacija triju ili vi{e lijekova kojimaje cilj dugoro~no sprije~iti umno`avanje HIV–a i omogu}itioporavak imunolo{koga sustavaHIV – virus humane imunodeficijencijeimunolo{ki sustav – obrambeni sustav organizma protiv uzro~nikainfekcija (bakterije, virusi, gljive, paraziti) i nenormalnih stanicalimfociti CD4 – vrsta bijelih krvnih stanica (dijelovi imunolo{kogasustava) na koje se ve`e HIV; odra`ava stanje imunolosnoga sustavanedetektabilnost – nemjerljivost virusa u krvi, tj. manja koli~ina virusaod donje granice koju laboratorijski testovi mogu izmjeriti(manje od 50 kopija/mL za ultrasenzitivni test ili manje od 400kopija/ml za standardni test – PCR HIV1 RNK)oportunisti~ke bolesti – bolesti koje se pojavljuju kada je zna~ajnooslabljen imunitet. Obi~no se pojavljuju kada je broj limfocitaCD4 manji od 200 u mm 3rezistencija – pojava soja virusa koji je otporan na jedan lijek ili ~itavuskupinu lijekova, {to uzrokuje neuspjeh terapijeviremija – koli~ina virusa u krvi; izra`ava se kao broj kopija virusnoganasljednog materijala (RNK) u mililitru krvi@IVOT S HIV-om 39

Za dodatne informacijepreporu~ujemo sljede}e web stranice:• www.huhiv.hr (Hrvatska udruga oboljelih od HIV–a)• www.AIDSinfo.nih.gov• www.hopkins–aids.edu• hivinsite.ucsf.edu• aidsmap.com• HIV.medscape.com• www.thebody.com• www.miz.hr40@IVOT S HIV-om