Obrtničke <strong>novine</strong> CEHOVIČetvrtak, 15. veljače 2007.Izvješće o radu Ceha frizera i kozmetičara zamandatno razdoblje 2003. – 2007. godinePotkraj 2000. godine Skupština HOK-adonijela je Odluku o osnivanju Cehafrizera i kozmetičara koji je do tada djelovaou sastavu uslužnog obrta i obrta za intelektualneusluge. Za prvu predsjednicu izabranaje gospođa Vesna Kincl, koja je tu dužnostobavljala do 2002. godine. Izdvajanjemje Ceh dobio mogućnost da se kvalitetnije iučinkovitije bavi sa strukom kao i problemimas kojima se suočavaju frizeri i kozmetičariu svome svakodnevnom radu. Danas Ceh<strong>broj</strong>i oko 6000 članova.Jedno od glavnih područja s kojima seCeh bavio jest područje školstva, odnosnoproblemima vezanim za sustav obrazovanjaza zanimanje frizer i kozmetičar. Gotovo nasvakoj sjednici ta problematika je bila točkaDnevnoga reda. Raspravljalo se o problemimaupisnih kvota, jer je zanimanje za strukufrizer odnosno kozmetičar, bilo veće odpotreba. Naše kontinuirano bavljenje ovimproblemom rezultiralo je djelomičnim uspjehom.Naime, uz pomoć Područnih obrtničkih<strong>komora</strong> tj. Stručnih službi za obrazovanje,uspjeli smo zajedno sa školama planirati <strong>broj</strong>upisanih učenika. Za sada se planovi poklapajus realizacijom upisa, osim u Gradu Zagrebugdje se dogovorene kvote ne poštuju.Za rješavanje ove problematike organiziranje zajednički sastanak s predstavnicima Ministarstvaprosvjete i športa i Ministarstva zaobrt, malo i srednje poduzetništvo, gdje smoukazali na probleme te istovremeno i ponudilimoguća rješenja. Nakon sastanka održanaje zajednička konferencija za novinstvo nakojoj smo zajedno s predstavnicima rečenihministarstava javnosti predočili dogovoreno.Uz ovaj problem usko je vezan još jedan velikiproblem naše struke, a to je rad na crno, odnosnocvjetanje sive ekonomije. Vezano za školstvo,svakako treba istaknuti da je naporimaHOK-a i pritiscima na resorna ministarstvakonačno uveden jedinstveni model obrazovanjaumjesto do tada korištena tri programa.Za očekivati je da će se taj program dorađivati,naročito što se tiče <strong>broj</strong>a provedenih sati oobrtničkim radionicama. Pitanja poboljšanjanaukovanja kao i oportunost upisa pojedinihstruka trajna su zadaća ceha.Ceh se intenzivno bavio i pitanjima relicenciranjamajstorskih radionica kao i samomproblematikom majstorskih ispita, a sve svrhuprodukcije kvalitetnijih kadrova u frizerskoji kozmetičarskoj struci.Ovaj saziv Ceha je po uzoru na druge cehove(ugostitelji, ribari, trgovci itd.) uveo i održavanjeSusreta frizera i kozmetičara za kojese nada da će nakon uspješno provedena dvasusreta oni postati tradicionalni.Prvi Susreti frizera i kozmetičara HOKaodržali su se 25. i 26. travnja 2004. godineu Bizovačkimtoplicama podpokroviteljstvomMinistarstva gospodarstva,radai poduzetništva.Domaćin Susretabila je Obrtnička<strong>komora</strong> Osječkobaranjskežupanije.Na 1. susretufrizera i kozmetičarabilo je oko250 sudionika. Usklopu Susretaorganizirana jeizložba frizerske ikozmetičarske opreme i proizvoda vezanihuz spomenute struke. Prema provedenojanketi 97 % anketiranih izrazilo je želju dai sljedeće godine dođu na Susrete, više od80 % ispitanika je reklo da su saznali neštonovo za vrijeme Susreta. Za vrijeme Susretaorganizirana je i radionica pod nazivom»Standardizacija majstorskih ispita«. Pozavršetku Susreta usvojenim zaključcimaidentificirana je problematika struke, te prijedlozinužni za napredak.U Karlovcu 9. listopada 2005. održano je8. državno prvenstvo frizera i 1. državno prvenstvokozmetičara Hrvatske. Državno prvenstvozajednički je održano u organizacijiCeha frizera i kozmetičara HOK-a i Savezahrvatskih frizera, a uz pokroviteljstvo Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva.Domaćin Državnog prvenstva je Obrtnička<strong>komora</strong> Karlovačke županije. Prvenstvo jeokupilo 70-ak muških i ženskih natjecatelja,seniora i juniora, te kozmetičara u ukupno11 kategorija. U sklopu Državnog prvenstvaodržano je i natjecanje za Kup grada Karlovcau kategoriji avangarde, za frizere i kozmetičare.Za vrijeme Državnog prvenstva održanaje i izložba frizerske i kozmetičke opreme ialata. Najbolje plasirani natjecatelji činili sureprezentaciju Hrvatske na Svjetskom prvenstvufrizera koje je održano u Moskvi ovegodine.Drugi susret frizera i kozmetičara HOKaodržan je u hotelskom naselju Solarisu Šibeniku, 22. i 23. svibnja 2005. pod pokroviteljstvomi sponzorstvomMinistarstva gospodarstva,radai poduzetništva.Domaćin susretabila je Obrtnička<strong>komora</strong> Šibensko-kninskežupanije.Na susretufrizera i kozmetičarabilo jenazočno oko 350sudionika. Medijskipokrovitelj2. susreta frizerai kozmetičara bioje časopis »Hair Style«. Sponzor Susreta bilaje tvrtka DIS PROM d.o.o., te Colori Tintad.o.o. U sklopu Drugog susreta frizera i kozmetičaraorganizirana je izložba frizerske ikozmetičarske opreme i proizvoda vezanihuz spomenute struke.Od osnutka pa sve do danas Ceh usko surađujesa Savezom hrvatskih frizera. Za spomenutije prije svega da HOK na preporukuCeha plaća članarinu u Svjetskoj frizerskojorganizaciji OMC-a (Organisation Mondialede la Coiffure). Financijski je pomogao okopriprema i odlaska državne reprezentacije uBerlin 2001. godine, na svjetsko prvenstvo uLas Vegasu, SAD, 2002. 2006. godine HOKje na preporuku Ceha sufinancirao odlazakdržavne reprezentacije frizera u Moskvu naSvjetsko prvenstvo frizera. Na 31. svjetskomprvenstvu frizera, održanom od 1. do 3. srpnjau Moskvi, u organizaciji Svjetske frizerskeorganizacije (OMC), među 51 reprezentacijomsvijeta i više od 700 natjecatelja, kojisu se natjecali u više od 2000 radova, hrvatskafrizerska reprezentacija osvojila je odlič-no 11. mjesto u tehničkoj kategoriji seniori zažene, dok je u pojedinačnoj kategoriji avangardemladi zagrebački frizer Mario Trešćecosvojio izvrsno 5. mjesto. Rezultati hrvatskihfrizera na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvusu u svakom slučaju pohvalni, jer pokazujuuzlaznu putanju, odnosno sa svakimsljedećim svjetskim prvenstvom hrvatskifrizeri dokazuju da mogu i znaju bolje, te sesukladno uloženom radu i trudu plasiraju naviša i zapaženija mjesta u frizerskom natjecateljskomsvijetu.U svom mandatu Ceh je uspostavio suradnjus Udrugom frizerskih obrtnika talijanskeprovincije Vicenze te održao sastanke s predsjednicomCeha frizera Slovenije. Ovakveoblike suradnje treba u budućnosti i proširitii na druge zemlje, pogotovo sada kad se približavamoeuropskim integracijama.Uz sve do sada navedeno, Ceh se bavio irazličitim drugim operativnim problemimavezanim uz pojedina zakonska rješenja i provedbenepropise. Za istaknuti je rješavanje:• Naknada za slušanje glazbe, autorska prava(ZAMP)• Provedba ankete oko normativa utroškamaterijala u frizerskoj i kozmetičarskojstruci• Provedba rasprave o novom Zakonu o zaštitina radu i njegovoj primjeni u frizerskoji kozmetičarskoj struci• Upućivanje primjedaba na Uredbu o evidencijiutroška materijala, itd.Na ovome mjestu vrijedno je i obvezujućespomenuti i mnoge institucije i frizerskokozmetičketvrtke koje su pratile i financijskipomagale naše aktivnosti. Posebno je važnoistaknuti Ministarstvo gospodarstva, rada ipoduzetništva, Poglavarstvo grada Zagreba,Turističku zajednicu Grada Zagreba itd.Svima na koje se odnosi želimo zahvaliti nasuradnji i pomoći.Na kraju želim se zahvaliti u ime Ceha isvoje osobno ime svima frizerima i kozmetičarimana suradnji kao i stručnim službamaHOK-a, a posebno dosadašnjem predsjednikuŠafranu koji nam je uvijek davaopodršku i potporu u našemu radu. Novimčlanovima Ceha želim puno uspjeha u budućemradu.Nada GerberTURISTIČKI KOMENTARKao i dosad ili ipak nešto novoga?Svake godine u ovo doba, a ta praksa već ima respektabilni staž, <strong>Hrvatska</strong> turistička zajednica (HTZ) kreće u svoju »euro-ofenzivu«ili u animiranje europskog turističkog tržišta za ovogodišnju sezonu. Praktično to znači nastupanje na desecima turističkoposlovnihsajmova u europskim metropolama i poznatijim gradovima i središtima, a kakav je posao napravljen pokazat će se, poobičaju, u tijeku sezone. Što se očekuje, ili bi se moglo očekivati, ovaj put?Pero GabrićPonajprije valja naglasitijednu novinu! Koju?Dosad su nastupi redovitobivali pod različitimprigodnim »parolama« kao,na primjer, »Mala zemlja zaveliki odmor«, zatim »Raj nazemlji«, pa »Mediteran kakavje nekad bio« i sličnimsloganima i »pjesmicama«…Ovaj put, koliko je dosad(kraj siječnja) poznato, nemanikakva slogana ni »parole«,pa ako tako i ostane onda jeto sasvim u redu, jer se svakiput pokazalo ili potvrđivaloda su tako sročeni »pozivi«bivali najobičniji promašaji,pa čak i svojevrsno obmanjivanjegostiju… Uostalom,gdje to više ima tzv. »raja nazemlji« u (ne)prilikama kadsuvremena urbanizacija (unašoj praksi poznatija podnazivom »divlja gradnja«!)melje sve pred sobom i pretvararivijeru u betonskunakaradu…Tu smo i dalje»mršavi«Danas je naš Jadran odUmaga do Cavtata ili odKrka do Lastova okovanbetonom i svakojakim građevinama,negdašnja lijepabajka pretvorena je uružnu priču, a budući datome nema kraja niti imalijeka jedino preostaje dase uvjeti boravka turista igostiju »saniraju« na drugenačine. Na primjer, prihvatljivijim(odgovarajućim!)cijenama, sve traženijim iprimjerenijim sadržajimaboravka i izvanpansionskojponudi i uslugama… No, utome smo, na žalost, i daljeuglavnom mršavi, ili, recimo,naglašeno ispod razinena kojoj možemo i trebamobiti… Zašto?Divlja gradnja i dalje traje,a tu groznu sliku nadopunjuju»detalji« porušenihdivljih objekata, daklerazvaline dinamitom, zatimi dalje aktualno zagađivanjemora i podmorja (uz, zna se,pljačku morskih dubina),nekontrolirano ili površnokontrolirano vršljanje stotinai stotina najrazličitijihplovila pod našom i stranimzastavama i tako dalje…Glavno je <strong>broj</strong>atinoćenjaVeći <strong>broj</strong> jadranskih kućai drugih objekata više nijeu našemu nego u stranomevlasništvu, dakle vlasnici suto (ras)prodali, a novi gazdebaš i nisu voljni misliti i raditipo našim željama (častiznimkama!) i, dakle, nitigovora o »Mediteranu kakavje nekad bio«, a kamolio nekakvu »raju na zemlji«ili sličnim pjesmicama. Službenakontrola poslovanja iponašanja novih vlasnika?Ni govora o tome da ne postoji,ali…I novi vlasnici sa stranimputovnicama imaju, kaoi domaći, svoje »rođake«,»tetke«, »kumove«… Pokazalose i to da gosti koji njimadolaze plaćaju, naravno,svoj odmor i boravak, ali…te su uplate izvršene u njihovimmjestima boravka.Ovamo dolaze s »papirima«,a čuje se i da su posvemu sudeći prilično točnanagađanja ili čak tvrdnje dašira javnost slabo znade kolikose, zapravo, na Jadranuza trajanja sezona inkasiranovca, a kamoli kolika jetzv. čista zarada. Glavnastavka je <strong>broj</strong>anje noćenja,osim onih koja se »ne registriraju«.Vjerojatno je nedvojbenoda će HTZ svoja promotivnagostovanja po euro-sajmovimaodraditi solidno kao idosad, ali je isto tako nedvojbenoda će pripremanjesezone na našemu terenutakođer biti kao i dosad, a toznači svatko na svoj način…Ipak, tek je veljača, pa moždaima kakve nade da se dopočetka sezone nešto i promijeni…Nažalost dosadašnja iskustvamalo govore u prilogtome, a možda pomogne žalosnaistina da je veliki dioJadrana (ras)prodan strancima,a oni vjerojatno nećes tim bogatstvom postupatikao mi…
Četvrtak, 15. veljače 2007.CEHOVIObrtničke <strong>novine</strong> UNarodnim novinama <strong>broj</strong> 6 iz 2007.godine objavljena je dopuna Jedinstvenognastavnog plana i okvirnogobrazovnog programa za zanimanje kuhar.Tako je nakon pune dvije godine projekt podnazivom Izborni program u zanimanju kuhar»<strong>Hrvatska</strong> nacionalna kuhinja« priveden kraju.Projekt su inicirali Udruga hrvatskih hotelijerai ugostitelja u Sjevernoj Rajni Vestfalijii Savezna udruga hrvatskih hotelijera i ugostiteljau SR Njemačkoj. <strong>Hrvatska</strong> obrtnička<strong>komora</strong> prepoznala je potrebu za takvim izbornimprogramom koji bi osim za strukovneškole u Hrvatskoj, poslužio i kao osnovaza razvoj Hrvatske autohtone gastronomskeZAGREB – Predstavnicinekoliko udruga cestovnihprijevoznika donijeli su 18.siječnja 2007. Protokol o zajedničkomdjelovanju premadržavnim organima i institucijama,a s ciljem poticanjahitnog dijaloga s nadležnimao rješavanju ključnih problemaprijevozničke djelatnosti,priopćeno je iz HUP-a.Kako se navodi, protokolsu donijeli <strong>Hrvatska</strong> udrugaposlodavaca, Gospodarskointeresnoudruženje Hrvatskicestovni prijevoznici, Hrvatskiizvoznici, Sektor prometai veza Hrvatske gospodarskekomore i Ceh prijevoznikaHrvatske obrtničke komore.Prijevoznici u priopćenjuupozoravaju da su fiksni troškovihrvatskih prijevoznikaza 20 do 50 posto veći od onihu zemljama u okruženju, pastoga predlažu hitan dijalogOBRAZOVANJE: NOVi Nastavni program u zanimanju kuhar<strong>Hrvatska</strong> nacionalna kuhinjaCestovni prijevoznici upozoravajuna visoke troškove poslovanjas institucijama koje utječu navisinu tih troškova, a to su,kako navode, Ministarstvomora, turizma, prometa i razvitka,osiguravajuća društva,cestovni koncesionari inositelji javnih ovlasti.Udruge u priopćenju uzostalo navode i kako je nužnoangažirati novoosnovaniSavjet za cestovni prijevozpri Ministarstvu prometa.Prijevozničke udrugepredlažu i izradu usporedneanalize troškova u Hrvatskoji zemljama EU-a kako bi sedošlo do mogućnosti smanjivanjatroškova poslovanjaza hrvatske prijevoznike. ResornomMinistarstvu prometaudruge predlažu izradustudije o količinskim mjesečnimpopustima na hrvatskimautocestama za post-paykreditne kartice po uzoruna zemlje EU-a. Pozivaju ižupanijske uprave za cestena smanjivanje doprinosapri registraciji vozila koja sekoriste isključivo u međunarodnomprijevozu jer ta vozila,objašnjavaju, gotovo nekoriste, odnosno vrlo malokoriste županijske ceste.Prijevozničke udruge, uzostalo, smatraju i da promjenamaCarinskog zakona otpremniketreba osloboditi odgovornostiza nerazduženu ilinepravovremeno razduženurobu koja je ušla na hrvatskiteritorij. Na kraju upozoravajuda, prema njihovimanalizama uvozno-izvoznihresursa, postoji nesrazmjeru angažiranju hrvatskih cestovnihprijevoznika premaangažmanu stranih prijevoznikana štetu hrvatskih, tesmatraju da je potrebno pronaćinačin za veći angažmanhrvatskih prijevoznika.ponude u Njemačkoj i ostalim europskim zemljamai posebice pridonio učinkovitoj turističkojpromidžbi Hrvatske.Program je izrađen po metodologiji predviđenojza izradu programa u jedinstvenommodelu izobrazbe za obrtnička zanimanjauvažavajući načela modularnog programiranja.U radnu grupu bili su uključeni predstavniciCeha ugostitelja i profesora struke:Damir Crleni, Jelica Černi, Branko Čukelj,Stanko Erceg, Jurica Grozdanić, VladimirKatanec – voditelj radne grupe, Zlatan Nadvornik,Zlatko Puntijar i Josip Žuvela. U imeHrvatske obrtničke komore u radnoj grupisudjelovali su mr. sc. Olga Lui i Mirela Lekićiz Odjela za obrazovanje iKrešimir Tomić iz Odjelaza organizaciju rada CehovaHOK-a.Kako bi program bio štokvalitetnije izrađen bilo jepotrebno odrediti kriterijekojima se neko jelo svrstavau regionalnu kuhinju,namirnice koje prevladavajuu određenom području,način pripreme, odreditijela za koja se može utvrditida su izvorna hrvatska jela,načiniti jela po regijama ikonačno izraditi kurikulumizbornog programa »<strong>Hrvatska</strong>nacionalnakuhinja«. Posebicevažan zaključakradne grupe bila jekonstatacija da senačin na koji će sepripravljati jela uokviru ovog izbornogprograma nesmije modificirati,jer bi na neki načinto značilo »prostituiranje«naše kuhinje.Dogovoreno jeda se jela trebajugrupirati u dvije regije– kontinentalnui mediteransku.Kontinentalna kuhinjaobuhvatila jepodručje Slavonijei Baranje, Međimurja, Podravine i Zagorja,Zagreba i Prigorja, te Gorskog kotara i Like.Mediteranska kuhinja obuhvatila je područjeDalmacije i otoka, te Istre i Primorja. Za svakupodregiju određeni član grupe, a na temeljukonzultacija s kolegama koji djeluju u tompodručju, predloži po 8 jela, ali tako da budezastupljeno svih 5 sljedova. Dogovoreno jepredvidjeti normative za 10 osoba te kratkiopis jela i određene specifičnosti. JediničneStrukovno obrazovanjeUspješna suradnja s NjemačkomSuradnja s Njemačkomu hrvatskom obrtništvuima već dugu tradiciju.U više od deset godina intenzivnesuradnje s Obrtničkomkomorom za München i GornjuBavarsku, razvila se obrazovnatradicija u cijeloj zemljio kojoj se s pravom može tvrditida nudi dobru podlogukoja će osigurati nove kadrove.Naravno, treba redovito ikritički ispitivati kako se obrazovanjerazvija i u kojoj mjeriprati razvoj u obrtništvu, te nakoji se način treba prilagoditi.Novi projekt »Strukovnoobrazovanje usmjereno natržište rada u Republici Hrvatskoj«upravo na taj načinzapočinje svojim radom. Ciljje projekta unaprijediti dobrestrane obrtničkog zanimanja iublažiti njegove slabosti. Prviprojekt međuvladine suradnjeizmeđu Ministarstva gospodarstva,rada i poduzet-ništva i Njemačkog društvaza tehničku suradnju (GTZ)započeo je u lipnju 2006. godine.Dobrotvorno državnopoduzeće Vlade Savezne RepublikeNjemačke, GTZ, uHrvatskoj već provodi nekolikoprojekata. Strukovno obrazovanjeje jedno od težišta.Strukovno obrazovanjeispunjava svoju ulogu samoukoliko mladima nudi kvalifikacijuu hrvatskom obrazovnomsustavu i ujedno ihpriprema za rad u poslovnomsvijetu. Ovdje se susrećuinteresi mladih i interesipoduzeća za kvalificiranomradnom snagom. Međutim, tose može postići samo ukolikose sastavni dijelovi obrazovanja– organizacija škole, kvalificiranjenastavničkog kadrate organizacija i provedbanastave – usmjere prema timinteresima. Upravo je to cilj iglavni sadržaj ovog projekta.Održana 4. sjednica dimnjačaramjere koje su bile korištene bile su kilogram,litra i komad.Svi članovi radne grupe ozbiljno su shvatilisvoje zadaće, vodile su se duge i sadržajnerasprave i diskusije sa željom da se poboljšanacionalno kulinarsko obrazovanje, a ujednoi potakne kulinarske stručnjake na širu akcijustvaranja nacionalnih restorana.Mirela Lekić, prof.Odjel za obrazovanjeKako bi se taj cilj osigurao i ubudućnosti, hrvatska poduzećai udruženja moraju sudjelovaliu izradi strukovnog obrazovanjai poduzeti odgovarajućekorake. Na četiri lokacije(Strukovna škola »Vice Vlatkovića«Zadar, Ugostiteljskaškola Opatija, Industrijskaobrtničkaškola Nova Gradiškai Poljoprivredna školaZagreb) uspostavit će se korporacijskiodbori koji će činitiforum za razmjenu mišljenja iprilagodbu obrazovanja premapotrebama gospodarstvau regiji. Važan partner na središnjoji regionalnoj razini je<strong>Hrvatska</strong> obrtnièka <strong>komora</strong>.Za više informacija obratitese voditeljima projekta– Mireli Hock, MINGORP iVolkeru Ihdeu, GTZ: mirela.hock@mingorp.hr i volker.ihde@abu-hr.comVolker Ihde, projektmanagerČetvrta sjednica Sekcijedimnjačara Hrvatske obrtničkekomore održana je 23. siječnja.Između mnogih temai točaka dnevnog reda ovimputem vas želimo informiratii prenijeti neke od zaključakaartikuliranih na sjednici.<strong>Hrvatska</strong> stručna udrugaza plin izdala je uputu »Sigurnoi efikasno korištenjedimovodnih cijevi« ciljanoza korisnike. Sa žaljenjem jekonstatirano da dijelovi tekstanisu prihvatljivi i mogudovesti do neželjenih učinaka,kao naprimjer da korisniciposluživši se dimomcigarete mogu pretpostavitije li njihov dimnjak ispravanili ne. Na taj se način potencijalnomože učiniti šteta dimnjačarima,odnosno samojstruci. Zaključak je sekcije dase ne podržava distribucijabrošure, te je upućen dopis sizraženim nezadovoljstvomdijelovima teksta koji su neprihvatljivi.Vodstvo Sekcije dimnjačara HOK-aMinistarstvo zaštite okoliša,prostornog uređenjai graditeljstva, na temeljuZakona o gradnji objaviloje u »Narodnim novinama«br. 8/07 Tehnički propis zadimnjake u građevinama. Izpropisa je vidljivo da našeprimjedbe nisu prihvaćene,tj. odbijene su.Na sjednici je razmatranobjavljeni tekst u časopisu Liderkao jedan u nizu koji nedoprinose dimnjačarstvu većmu na neki načini odmaže. Naime,ocijenjeno je da suozbiljne teme obrađenepovršnimkomentarom kojije neobjektivan, teodaje krivu porukučitateljstvu. Iz člankase dade izvestizaključak da sunavodi osobni stavnovinarke Kneževićkoji je usmjerenprotiv dimnjačara,a ne objektivnaocjena i procjena.Može se naslutiti isubjektivnost novinarkekao da seradi o njenoj ogorčenostikoja ipakne bi smjela ići na uštrb objektivnogizvješćivanja.Jedan od zaključaka sjedniceje i obvezna suradnja saHrvatskim zavodom za normeu pogledu neophodnogprevađanja i primjenjivanjanormi u području dimnjačarstva.Potrebnim prijevodimaeuropskih normi postići će sekvalitetniji rad i normizacijau samom radu dimnjačara.Budući da su za realizacijuovog zaključka potrebnaznačajna financijska sredstva,zaključeno je da je potrebnopronaći adekvatanmodel kako najefikasnije inajjeftinije provesti potrebnenorme.Na sjednici je donesen inačelni zaključak o realizacijiStručnog skupa dimnjačarau organizaciji Hrvatskeobrtničke komore krajemrujna ili početkom listopadau Zagrebu. O svim daljnjimaktivnostima oko realizacijeovog skupa bit ćete na vrijemeobaviješteni. Naglasak ćebiti na edukativnim temama,na čemu će se inzistirati kodsvih sudionika. Očekuje sepotpora i odaziv dimnjačarskihobrtnika cijele Hrvatskejer bi to bio ujedno i prvisveobuhvatni skup hrvatskihdimnjačara organiziran ukrovnoj udruzi svih obrtnikaHrvatske.U cilju suradnje i razmjeneznanja i iskustva potaknuta jeorganizacija radnog sastankasa dimnjačarima iz Slovenije,odnosno članovima Obrtničkekomore Slovenije.Razmatrana je i mogućnostposjeta sajmu u Münchenu,a u sklopu kojeg bise posjetila i tamošnja školau kojoj se školuju dimnjačari,laboratorij za ispitivanjekotlova te drugi edukativnisadržaji.Također je razmatrano idonošenje Pravilnika o dimnjačarskimodorama, o kojemunije donesena konačnaodluka, a koju svakakoželimo realizirati u suradnjis Područnim obrtničkim<strong>komora</strong>ma. Po završetkuprijedlog teksta bit će dostavljenPOK-ovima na razmatranje.
- Page 1 and 2: TRGOVCI str. 32»Plus market«ide d
- Page 3 and 4: Četvrtak, 15. veljače 2007.AKTUAL
- Page 5: Četvrtak, 15. veljače 2007.59. ME
- Page 9 and 10: Četvrtak, 15. veljače 2007.OBRTNI
- Page 11 and 12: Četvrtak, 15. veljače 2007.OGLASI
- Page 13 and 14: Četvrtak, 15. veljače 2007.OGLASI
- Page 15 and 16: Četvrtak, 15. veljače 2007.radnik
- Page 17 and 18: Četvrtak, 15. veljače 2007.SAVJET
- Page 20 and 21: 20 Obrtničke novine Četvrtak, 15.
- Page 22 and 23: 22 Obrtničke novine Četvrtak, 15.
- Page 24 and 25: 24 Obrtničke novine Četvrtak, 15.
- Page 26 and 27: 26 Obrtničke novine Četvrtak, 15.
- Page 28 and 29: 28 Obrtničke novine Četvrtak, 15.
- Page 30 and 31: 30 Obrtničke novine MOZAIKČetvrta
- Page 32: 32 Obrtničke novine Četvrtak, 15.