Obrtničke novine - broj 81 - Hrvatska obrtnička komora

Obrtničke novine CEHOVIČetvrtak, 15. veljače 2007.Izvješće o radu Ceha frizera i kozmetičara zamandatno razdoblje 2003. – 2007. godinePotkraj 2000. godine Skupština HOK-adonijela je Odluku o osnivanju Cehafrizera i kozmetičara koji je do tada djelovaou sastavu uslužnog obrta i obrta za intelektualneusluge. Za prvu predsjednicu izabranaje gospođa Vesna Kincl, koja je tu dužnostobavljala do 2002. godine. Izdvajanjemje Ceh dobio mogućnost da se kvalitetnije iučinkovitije bavi sa strukom kao i problemimas kojima se suočavaju frizeri i kozmetičariu svome svakodnevnom radu. Danas Cehbroji oko 6000 članova.Jedno od glavnih područja s kojima seCeh bavio jest područje školstva, odnosnoproblemima vezanim za sustav obrazovanjaza zanimanje frizer i kozmetičar. Gotovo nasvakoj sjednici ta problematika je bila točkaDnevnoga reda. Raspravljalo se o problemimaupisnih kvota, jer je zanimanje za strukufrizer odnosno kozmetičar, bilo veće odpotreba. Naše kontinuirano bavljenje ovimproblemom rezultiralo je djelomičnim uspjehom.Naime, uz pomoć Područnih obrtničkihkomora tj. Stručnih službi za obrazovanje,uspjeli smo zajedno sa školama planirati brojupisanih učenika. Za sada se planovi poklapajus realizacijom upisa, osim u Gradu Zagrebugdje se dogovorene kvote ne poštuju.Za rješavanje ove problematike organiziranje zajednički sastanak s predstavnicima Ministarstvaprosvjete i športa i Ministarstva zaobrt, malo i srednje poduzetništvo, gdje smoukazali na probleme te istovremeno i ponudilimoguća rješenja. Nakon sastanka održanaje zajednička konferencija za novinstvo nakojoj smo zajedno s predstavnicima rečenihministarstava javnosti predočili dogovoreno.Uz ovaj problem usko je vezan još jedan velikiproblem naše struke, a to je rad na crno, odnosnocvjetanje sive ekonomije. Vezano za školstvo,svakako treba istaknuti da je naporimaHOK-a i pritiscima na resorna ministarstvakonačno uveden jedinstveni model obrazovanjaumjesto do tada korištena tri programa.Za očekivati je da će se taj program dorađivati,naročito što se tiče broja provedenih sati oobrtničkim radionicama. Pitanja poboljšanjanaukovanja kao i oportunost upisa pojedinihstruka trajna su zadaća ceha.Ceh se intenzivno bavio i pitanjima relicenciranjamajstorskih radionica kao i samomproblematikom majstorskih ispita, a sve svrhuprodukcije kvalitetnijih kadrova u frizerskoji kozmetičarskoj struci.Ovaj saziv Ceha je po uzoru na druge cehove(ugostitelji, ribari, trgovci itd.) uveo i održavanjeSusreta frizera i kozmetičara za kojese nada da će nakon uspješno provedena dvasusreta oni postati tradicionalni.Prvi Susreti frizera i kozmetičara HOKaodržali su se 25. i 26. travnja 2004. godineu Bizovačkimtoplicama podpokroviteljstvomMinistarstva gospodarstva,radai poduzetništva.Domaćin Susretabila je Obrtničkakomora Osječkobaranjskežupanije.Na 1. susretufrizera i kozmetičarabilo je oko250 sudionika. Usklopu Susretaorganizirana jeizložba frizerske ikozmetičarske opreme i proizvoda vezanihuz spomenute struke. Prema provedenojanketi 97 % anketiranih izrazilo je želju dai sljedeće godine dođu na Susrete, više od80 % ispitanika je reklo da su saznali neštonovo za vrijeme Susreta. Za vrijeme Susretaorganizirana je i radionica pod nazivom»Standardizacija majstorskih ispita«. Pozavršetku Susreta usvojenim zaključcimaidentificirana je problematika struke, te prijedlozinužni za napredak.U Karlovcu 9. listopada 2005. održano je8. državno prvenstvo frizera i 1. državno prvenstvokozmetičara Hrvatske. Državno prvenstvozajednički je održano u organizacijiCeha frizera i kozmetičara HOK-a i Savezahrvatskih frizera, a uz pokroviteljstvo Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva.Domaćin Državnog prvenstva je Obrtničkakomora Karlovačke županije. Prvenstvo jeokupilo 70-ak muških i ženskih natjecatelja,seniora i juniora, te kozmetičara u ukupno11 kategorija. U sklopu Državnog prvenstvaodržano je i natjecanje za Kup grada Karlovcau kategoriji avangarde, za frizere i kozmetičare.Za vrijeme Državnog prvenstva održanaje i izložba frizerske i kozmetičke opreme ialata. Najbolje plasirani natjecatelji činili sureprezentaciju Hrvatske na Svjetskom prvenstvufrizera koje je održano u Moskvi ovegodine.Drugi susret frizera i kozmetičara HOKaodržan je u hotelskom naselju Solarisu Šibeniku, 22. i 23. svibnja 2005. pod pokroviteljstvomi sponzorstvomMinistarstva gospodarstva,radai poduzetništva.Domaćin susretabila je Obrtničkakomora Šibensko-kninskežupanije.Na susretufrizera i kozmetičarabilo jenazočno oko 350sudionika. Medijskipokrovitelj2. susreta frizerai kozmetičara bioje časopis »Hair Style«. Sponzor Susreta bilaje tvrtka DIS PROM d.o.o., te Colori Tintad.o.o. U sklopu Drugog susreta frizera i kozmetičaraorganizirana je izložba frizerske ikozmetičarske opreme i proizvoda vezanihuz spomenute struke.Od osnutka pa sve do danas Ceh usko surađujesa Savezom hrvatskih frizera. Za spomenutije prije svega da HOK na preporukuCeha plaća članarinu u Svjetskoj frizerskojorganizaciji OMC-a (Organisation Mondialede la Coiffure). Financijski je pomogao okopriprema i odlaska državne reprezentacije uBerlin 2001. godine, na svjetsko prvenstvo uLas Vegasu, SAD, 2002. 2006. godine HOKje na preporuku Ceha sufinancirao odlazakdržavne reprezentacije frizera u Moskvu naSvjetsko prvenstvo frizera. Na 31. svjetskomprvenstvu frizera, održanom od 1. do 3. srpnjau Moskvi, u organizaciji Svjetske frizerskeorganizacije (OMC), među 51 reprezentacijomsvijeta i više od 700 natjecatelja, kojisu se natjecali u više od 2000 radova, hrvatskafrizerska reprezentacija osvojila je odlič-no 11. mjesto u tehničkoj kategoriji seniori zažene, dok je u pojedinačnoj kategoriji avangardemladi zagrebački frizer Mario Trešćecosvojio izvrsno 5. mjesto. Rezultati hrvatskihfrizera na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvusu u svakom slučaju pohvalni, jer pokazujuuzlaznu putanju, odnosno sa svakimsljedećim svjetskim prvenstvom hrvatskifrizeri dokazuju da mogu i znaju bolje, te sesukladno uloženom radu i trudu plasiraju naviša i zapaženija mjesta u frizerskom natjecateljskomsvijetu.U svom mandatu Ceh je uspostavio suradnjus Udrugom frizerskih obrtnika talijanskeprovincije Vicenze te održao sastanke s predsjednicomCeha frizera Slovenije. Ovakveoblike suradnje treba u budućnosti i proširitii na druge zemlje, pogotovo sada kad se približavamoeuropskim integracijama.Uz sve do sada navedeno, Ceh se bavio irazličitim drugim operativnim problemimavezanim uz pojedina zakonska rješenja i provedbenepropise. Za istaknuti je rješavanje:• Naknada za slušanje glazbe, autorska prava(ZAMP)• Provedba ankete oko normativa utroškamaterijala u frizerskoj i kozmetičarskojstruci• Provedba rasprave o novom Zakonu o zaštitina radu i njegovoj primjeni u frizerskoji kozmetičarskoj struci• Upućivanje primjedaba na Uredbu o evidencijiutroška materijala, itd.Na ovome mjestu vrijedno je i obvezujućespomenuti i mnoge institucije i frizerskokozmetičketvrtke koje su pratile i financijskipomagale naše aktivnosti. Posebno je važnoistaknuti Ministarstvo gospodarstva, rada ipoduzetništva, Poglavarstvo grada Zagreba,Turističku zajednicu Grada Zagreba itd.Svima na koje se odnosi želimo zahvaliti nasuradnji i pomoći.Na kraju želim se zahvaliti u ime Ceha isvoje osobno ime svima frizerima i kozmetičarimana suradnji kao i stručnim službamaHOK-a, a posebno dosadašnjem predsjednikuŠafranu koji nam je uvijek davaopodršku i potporu u našemu radu. Novimčlanovima Ceha želim puno uspjeha u budućemradu.Nada GerberTURISTIČKI KOMENTARKao i dosad ili ipak nešto novoga?Svake godine u ovo doba, a ta praksa već ima respektabilni staž, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) kreće u svoju »euro-ofenzivu«ili u animiranje europskog turističkog tržišta za ovogodišnju sezonu. Praktično to znači nastupanje na desecima turističkoposlovnihsajmova u europskim metropolama i poznatijim gradovima i središtima, a kakav je posao napravljen pokazat će se, poobičaju, u tijeku sezone. Što se očekuje, ili bi se moglo očekivati, ovaj put?Pero GabrićPonajprije valja naglasitijednu novinu! Koju?Dosad su nastupi redovitobivali pod različitimprigodnim »parolama« kao,na primjer, »Mala zemlja zaveliki odmor«, zatim »Raj nazemlji«, pa »Mediteran kakavje nekad bio« i sličnimsloganima i »pjesmicama«…Ovaj put, koliko je dosad(kraj siječnja) poznato, nemanikakva slogana ni »parole«,pa ako tako i ostane onda jeto sasvim u redu, jer se svakiput pokazalo ili potvrđivaloda su tako sročeni »pozivi«bivali najobičniji promašaji,pa čak i svojevrsno obmanjivanjegostiju… Uostalom,gdje to više ima tzv. »raja nazemlji« u (ne)prilikama kadsuvremena urbanizacija (unašoj praksi poznatija podnazivom »divlja gradnja«!)melje sve pred sobom i pretvararivijeru u betonskunakaradu…Tu smo i dalje»mršavi«Danas je naš Jadran odUmaga do Cavtata ili odKrka do Lastova okovanbetonom i svakojakim građevinama,negdašnja lijepabajka pretvorena je uružnu priču, a budući datome nema kraja niti imalijeka jedino preostaje dase uvjeti boravka turista igostiju »saniraju« na drugenačine. Na primjer, prihvatljivijim(odgovarajućim!)cijenama, sve traženijim iprimjerenijim sadržajimaboravka i izvanpansionskojponudi i uslugama… No, utome smo, na žalost, i daljeuglavnom mršavi, ili, recimo,naglašeno ispod razinena kojoj možemo i trebamobiti… Zašto?Divlja gradnja i dalje traje,a tu groznu sliku nadopunjuju»detalji« porušenihdivljih objekata, daklerazvaline dinamitom, zatimi dalje aktualno zagađivanjemora i podmorja (uz, zna se,pljačku morskih dubina),nekontrolirano ili površnokontrolirano vršljanje stotinai stotina najrazličitijihplovila pod našom i stranimzastavama i tako dalje…Glavno je brojatinoćenjaVeći broj jadranskih kućai drugih objekata više nijeu našemu nego u stranomevlasništvu, dakle vlasnici suto (ras)prodali, a novi gazdebaš i nisu voljni misliti i raditipo našim željama (častiznimkama!) i, dakle, nitigovora o »Mediteranu kakavje nekad bio«, a kamolio nekakvu »raju na zemlji«ili sličnim pjesmicama. Službenakontrola poslovanja iponašanja novih vlasnika?Ni govora o tome da ne postoji,ali…I novi vlasnici sa stranimputovnicama imaju, kaoi domaći, svoje »rođake«,»tetke«, »kumove«… Pokazalose i to da gosti koji njimadolaze plaćaju, naravno,svoj odmor i boravak, ali…te su uplate izvršene u njihovimmjestima boravka.Ovamo dolaze s »papirima«,a čuje se i da su posvemu sudeći prilično točnanagađanja ili čak tvrdnje dašira javnost slabo znade kolikose, zapravo, na Jadranuza trajanja sezona inkasiranovca, a kamoli kolika jetzv. čista zarada. Glavnastavka je brojanje noćenja,osim onih koja se »ne registriraju«.Vjerojatno je nedvojbenoda će HTZ svoja promotivnagostovanja po euro-sajmovimaodraditi solidno kao idosad, ali je isto tako nedvojbenoda će pripremanjesezone na našemu terenutakođer biti kao i dosad, a toznači svatko na svoj način…Ipak, tek je veljača, pa moždaima kakve nade da se dopočetka sezone nešto i promijeni…Nažalost dosadašnja iskustvamalo govore u prilogtome, a možda pomogne žalosnaistina da je veliki dioJadrana (ras)prodan strancima,a oni vjerojatno nećes tim bogatstvom postupatikao mi…