Obrtničke novine - broj 81 - Hrvatska obrtnička komora

18 Obrtničke novine SAVJETNIKČetvrtak, 15. veljače 2007.dujmovi poreza koji su plaćeni u toku iste godine.Za samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanjato znači da će se od utvrđene godišnje porezneobveze odbiti plaćeni porez na dohodak nažiroračun, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanjaprihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihodaza financiranje drugih javnih potreba.Razlika može biti: pozitivna, pa porezni obvezniktreba platiti razliku poreza u roku petnaestdana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu.Poreznu obvezu treba platiti računom kodovlaštenih ustanova za platni promet na kojimaporezni obveznici vode novčana sredstva; negativna,kada dođe do preplate poreza, pa porezni obveznikmože zahtijevati pisanim putem povrat, aako ne zahtijeva tada se preplaćena svota uračunavau predujam poreza tekućeg poreznog razdoblja.Porezna uprava neće vratiti preplaćeni porez, akose utvrdi da porezni obveznik ima dospjelih i neplaćenihporeza ili drugih davanja koja naplaćujenpr. PDV, doprinose za zdravstveno i mirovinskoosiguranje, posebne poreze i dr. Za povrat više plaćenogporeza obrtnik mora podnijeti zahtjev u rokuod petnaest (15) dana od dana dostave rješenja outvrđenom porezu za 2006. godinu. Povrat višeplaćenog poreza i prireza Porezna će uprava izvršitinegotovinski na žiroračun obrtnika otvoren kodorganizacije ovlaštene za platni promet kojega sunaveli u godišnjoj poreznoj prijavi.Ostali obračuni i obveze obrtnikai slobodnih zanimanjaUz godišnji obračun i prijavu poreza na dohodak,porezni obveznici obrtnici i slobodna zanimanjanajkasnije do 28. veljače 2007. godine podnoseza prethodnu godinu i sljedeće obračune:1. Konačan obračun poreza na dodanu vrijednostna Obrascu PDV-K2. Konačan obračun članarine turističkim zajednicamana Obrascu TZ3. Obračun spomeničke rente na Obrascu SR4. Obračun komorskog doprinosa na ObrascuKD.Konačan obračun PDV-a naObrascu PDV-KBPorezni obveznici koji su u sustavu poreza nadodanu vrijednost dužni su do 28.veljače 2007. sastavitikonačni obračun PDV-a na Obrascu PDV-K.U Obrazac PDV-K unose se kumulativni podaciiz obračunskih razdoblja u 2006. godini, iskazivaniu poreznim prijavama za obračunska razdobljana PDV obrascima. Stoga konačan obračun PDV-atreba shvatiti kao kontrolu obveza i obračunanog iplaćenog PDV-a tijekom poslovne godine. Razlikešto se mogu pojaviti u konačnom obračunu mogubiti preplaćeni ili premalo plaćeni iznosi poreznihobveza u toku godine, koji su mogli nastati zbogneusklađenih evidencija, grešaka u ispravama štoprate isporuke dobara i usluga, kao i razlike kojeće se pojaviti nakon provedenog godišnjeg popisaimovine.Za izradu konačnog obračuna PDV-a, kao pripremuza sastavljanje obrasca PDV-K, obrtnici islobodna zanimanja trebaju uskladiti i priprematisljedeće porezne i knjigovodstvene evidencije:– Knjige I-RA i U-RA za redovne isporuke odnosnonabave, za primljene predujmove i za vlastitupotrošnju;– Internu evidenciju o nezaračunatim isporukama;– Internu evidenciju o izvoznim isporukama dobarakoja nisu naplaćena u skladu s propisima odeviznom i vanjskotrgovinskom poslovanju;– PDV-F evidenciju o naknadnim oslobođenjima,povratima PDV-a strancima u okviru osobnogputničkog prometa;– Evidenciju o plaćenom PDV-u (pretporezu) priuvozu dobara ili Knjige U-RA (temeljem JCD-a idokaza o uplati);– Evidenciju o plaćenom PDV-u na usluge inozemnihpoduzetnika (pretporezu) koje su oporeziveu tuzemstvu ili Knjigu U-RA.Utvrđivanje konačne obveze na Obrascu PDV-K,način njegova popunjavanja te podaci koje treba sadržavati,propisani su čl. 92. do 97. Pravilnika o PDV-u.Konačan obračun članarineturističkim zajednicama naObrascu TZZa porezne obveznike poreza na dohodak kojisu obveznici plaćanja turističke članarine za 2006.godinu propisana je obveza obračuna članarine naObrascu TZ i to do 28. veljače 2007. godine. Obvezniciplaćanja članarine su prema Zakonu o članarinamaturističkim zajednicama, fizičke osobe koje uturističkom mjestu imaju svoje sjedište ili poslovnujedinicu, a koje trajno ili sezonski ostvaruju primitakobavljanjem ugostiteljskih, turističkih i s turizmomneposredno povezanih djelatnosti.Za utvrđivanje obveze plaćanja članarine turističkimzajednicama potrebno je prvo utvrditi dali obrtnik obavlja neku od djelatnosti za koju ta obvezapostoji, te u koji je razred razvrstano mjestonjegova sjedišta. Ukoliko obrtnik obavlja više djelatnosti,provjeru treba izvršiti za svaku od registriranihdjelatnosti. Mjesta koja se smatraju turističkimmjestima proglašena su takvima Pravilnikomo proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta urazrede, kojim su ujedno i razvrstana u razrede.Konačni obračun članarine obveznici plaćanjačlanarine dužni su nadležnoj ispostavi Porezneuprave dostaviti na Obrascu TZ. Uz Obrazac obveznicisu dužni priložiti i dokaz o uplati razlikečlanarine, ako je tijekom godine uplaćeno manje odobračunate svote.Obveznici plaćaju članarinu na području u kojemimaju sjedište, a za izdvojene poslovne jedinice,tamo gdje se djelatnost obavlja. Ako nemajuposlovnih prostorija, članarinu plaćaju gdje se djelatnostobavlja.Obračun spomeničke rente naobrascu SRObveza plaćanja spomeničke rente propisanaje Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.Pod pojmom kulturnog dobra podrazumijevaju se:– nepokretne i pokretne stvari s umjetničkim, povijesnim,paleontološkim, arheološkim, antropološkimi znanstvenim značenjem,– arheološka nalazišta i zone, krajolici i njihovidijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti uprostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološkuvrijednost,– nematerijalni oblici i pojave duhovnog stvaralaštvačovjeka u prošlosti, dokumentacija i bibliografskabaština i– zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvajuili izlažu kulturna dobra i dokumentacija onjima.Obveznike plaćanja spomeničke rente dijelimopo dvije osnove:a) koji djelatnost obavljaju u nepokretnom kulturnomdobru ili na području kulturno povijesnecjeline – direktna spomenička rentab) koji obavljaju djelatnost prema Nacionalnoj klasifikacijidjelatnosti, a čije su šifre propisane Zakonom– indirektna spomenička renta.Direktna spomenička renta plaća se na osnovicukoju čini korisna površina poslovnog prostora unepokretnom kulturnom dobru, a propisuje se odlukomgrada ili općine i to u iznosu ne manjem od3,00 kune niti većem od 10,00 kuna po četvornommetru korisne poslovne površine poslovnog prostora.Obveznici direktne spomeničke rente trebalisu do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje spomeničkarenta dostaviti nadležnom tijelu podatkeo korisnoj površini poslovnog prostora u nepokretnomkulturnom dobru. Nadležno tijelo jedinice lokalnesamouprave donosi rješenje kojim se utvrđujevisina spomeničke rente, a plaća se u godišnjemiznosu i to u roku od 15 dana od dostave rješenja.Indirektna spomenička renta za obveznike kojise bave propisanim djelatnostima, utvrđuje se naosnovicu koju predstavlja ukupni primitak ostvarenobavljanjem utvrđene djelatnosti. Stopa zaobračun indirektne spomeničke rente utvrđena je uvisini od 0,05%. Predujmovi indirektne spomeničkerente plaćaju se mjesečno, do posljednjeg dana umjesecu za prethodni mjesec.Konačni obračun spomeničke rente (ObrazacSR) podnosi se Poreznoj upravi zajedno sa predajomprijave poreza na dohodak, do 28. veljače 2007.godine. U obračunu se, osim obveze za proteklugodinu, utvrđuje i iznos mjesečnog predujma zasljedeće razdoblje.Obračun komorskog doprinosa naObrascu KDTemeljem Odluke o obveznicima, osnovici, visini,stopi te načinu i rokovima za plaćanje doprinosaHrvatskoj obrtničkoj komori, svaki obrtnik – fizičkaosoba, koja obavlja djelatnost sukladno odredbamaZakona o obrtu, plaća doprinos po dvije osnove:– u paušalnoj svoti– prema stopi od 0,40% od stečenog dohotka/dobiti.Obveza plaćanja komorskog doprinosa nastajedanom upisa u obrtni registar, a plaća ga se i uslučajevima sezonskog obavljanja obrta, kao i kodprivremene obustave obrta.Ukinuto je oslobođenje od plaćanja komorskogdoprinosa za novoosnovane obrte, pa pravo naoslobođenje plaćanja u prvoj godini poslovanjaimaju još samo obrtnici upisani u obrtni registar do3. travnja 2006. godine.Više o obračunu komorskog doprinosa na ObrascuKD u posebnom prilogu Obrtničkih novina.Neven ZavrškiZakon o ugostiteljskoj djelatnostiNovi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti objavljen je u »Narodnim novinama« broj 138. na kraju 2006. godine. Unastavku je prezentiran veći dio novosti koje u poslovanju ugostiteljima donosi novi ZakonSukladno Planu usklađenja zakonodavstvas pravnom stečevinom EUza 2006. godinu, 28. prosinca 2006.godine na snagu je stupio novi Zakon ougostiteljskoj djelatnosti. Neke od značajnihnovina koje donosi novi Zakon su:ukidanje obaveznog ovjeravanja normativai cjenika od Državnog inspektorata,zabrana usluživanja i konzumiranja alkoholnihpića osobama mlađim od 18 godinau ugostiteljskim objektima, radno vrijemeje decidirano propisano ovim Zakonom,ukinuta je institucija voditelja poslovanja,ukinuto je i obvezno primjenjivanje Posebnihuzanci i poslovnih običaja u ugostiteljstvu,u smještajnim objektima ugostitelj jedužan osigurati goste od posljedica nesretnogslučaja i dr.Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnostiobjavljen je u Narodnim novinama broj138. na kraju 2006. godine. U nastavku jeprezentiran veći dio novosti koje u poslovanjuugostiteljima donosi novi Zakon.U novom kao i u »starom« Zakonu ougostiteljskoj djelatnosti, ugostiteljsku djelatnostmogu obavljati trgovačka društva,zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici kojiispunjavaju uvjete propisane za obavljanjete djelatnosti sukladno Zakonu. NovimZakonom jedino je detaljnije određeno tkose smatra ugostiteljem u slučaju ispunjavanjapropisanih uvjeta, a to su javne ustanovekoje upravljaju nacionalnim parkovimai parkovima prirode, zdravstvene ustanove,lječilišta, ugostiteljske obrazovneustanove te učenički i studentski domoviu svojim poslovnim prostorijama i prostorima,Hrvatski ferijalni i hostelski savez uobjektima omladinskog turizma (hostel),Hrvatski planinarski savez i njegove članiceu svojim planinarskim objektima, lovačkeudruge, udruge pripadnika nacionalnihmanjina u svojim prostorijama, ustanovekoje obavljaju kazališnu djelatnost, Savezizviđača Hrvatske u izviđačkim centrima,amaterske sportske udruge. Za svakupojedinu navedenu instituciju, udrugu,organizaciju ili slično izričito je navedenoda mogu takve usluge pružati prije svegaza svoje potrebe, potrebe svojih članova ilisvojih korisnika.Raspodjela, odnosno definiranje skupinaugostiteljskih usluga nije doživjeloznačajnije izmjene: hoteli, kampovi i drugevrste ugostiteljskih objekata za smještaj,restorani, barovi, catering objekti i objektijednostavnih usluga. Finija raspodjela idefinicija pojedinih vrsta bit će određenapravilnikom MTU (Minimalno tehničkiuvjeti). Pretpostavljamo da će načelnaraspodjela po vrstama ostati jednaka sa-dašnjoj, uz, nadamo se, jasniju definicijuusluga koje se mogu pružati u pojedinimvrstama objekata.Nakon neuspjelog pokušaja »decentralizacije«odluke o utvrđivanju radnogvremena i relativno neodgovornom ponašanjupojedinih lokalnih samouprava,MMTPR (Ministarstvo mora, turizma,prometa i razvitka) odlučilo je ovim Zakonomna razini države odrediti gabaritekako bi gradovi, mjesta, općine i/ili lokalnesamouprave lakše i unificiranije određivaliradno vrijeme ugostiteljskim objektima.Zakonski propisano radno vrijemeza hotele, te kampove i druge vrste ugostiteljskihobjekata za smještaj je obvezno od0,00 do 24,00 sata svaki dan. Za objekte izskupina restorani, barovi od 6,00 do 24,00sata, dok za barove koji ispunjavaju uvjeteza rad noću od 21,00 do 6,00 sati, ali samou zatvorenim prostorima. Za objekte izskupine restorani i barovi koji se nalazeizvan naseljenih područja radno vrijememože biti od 0,00 do 24,00 sata, dok predstavničkotijelo odlukom propisuje radnovrijeme ugostiteljskih objekta iz skupineobjekti jednostavnih usluga. Također,dano je i ovlaštenje predstavničkom tijelujedinice lokalne samouprave da može produljitipropisano radno vrijeme objektimaiz skupina restorani i barovi najdulje za 2sata. Isto tako lokalnoj samoupravi danaje mogućnost određivanja lokacije u kojojugostiteljski objekti mogu raditi od 0,00 do24,00 sata. Lokalnoj samoupravi je omogućenoutvrđivanje mjerila po kojima semože utvrditi raniji završetak radnog vremena,do maksimalno 2 sata, kao kaznenaodredba za pojedine objekte koji činekontinuirane prekršaje ili uz pravovaljanoobjašnjenje.U pogledu dužnosti i obaveza ugostiteljau obavljanju ugostiteljske djelatnosti unovom Zakonu propisuje se obaveza utvrđivanjanormativa i cjenika, ali je ukinutaobaveza dostavljanja i ovjeravanja istih odstrane Državnog inspektorata.Pojam jednostavnih jela koji je u dosadašnjemZakonu vrlo kratko i nedovoljnoprecizno definiran, ni novim Zakonomnije točnije određen. Tek je Pravilnikomo razvrstavanju, minimalnim uvjetima ikategorizaciji ugostiteljskih objekata, kojije trenutačno na snazi, ovaj pojam određeniji,ali samo u slučaju određivanjaobjekata brze prehrane. Ovako neodređenpojam, dosad je omogućavao fleksibilnostu samoj registraciji i omogućavao da se upojedinim ugostiteljskim objektima pružajuusluge i jela koja su po nekim normamapuno veća od propisanih i početnozamišljenih. Nadamo se da će se ovo, ali imnoga druga pitanja koja su od krucijalnevažnosti za poslovanje ugostiteljskih objekata,kad već nisu uvrštena u Zakon, apo našem mišljenju i drugih stručnjaka sutrebali biti u Zakonu, biti definirana novimpravilnikom, popularnim MTU-om, koji bitrebao biti donesen u roku od 6 mjeseci odstupanja na snagu ovog Zakona.Primjenjivanje posebnih uzanci i poslovnihobičaja u ugostiteljstvu nije višezakonska obaveza.Ugostitelj koji je vlasnik objekta iz skupinebarovi, a koji ispunjava uvjete za radnoću, mora onemogućiti iznošenje pića inapitaka radi konzumiranja izvan zatvorenihprostora ugostiteljskog objekta. Kaznaza nepridržavanje ove obveze za fizičkeosobe kreće se od 5.000,00 do 15.000,00 kn,uz mogućnost naplate novčane kazne odgospodarskog inspektora na licu mjesta uiznosu od 1.500,00 kn.Što se tiče knjige žalbe obaveza o vođenjuje još na snazi, ali novim Zakonomugostitelj je dužan u roku od 5 dana, uodnosu na dosadašnjih 3 dana, dostavitiizjavljen prigovor Državnom inspektoratu,što smatramo boljim i primjerenijimrokom u vrijeme sezone.Nova odredba propisuje da gosti u ugostiteljskimobjektima za smještaj morajubiti osigurani od posljedica nesretnog slučaja.Kazna za nepridržavanje ove obvezeza fizičke osobe kreće se od 5.000,00 do15.000,00 kn, uz mogućnost naplate novčanekazne od gospodarskog inspektorana licu mjesta u iznosu od 1.500,00 kn.Zabranjeno je usluživanje odnosno dopuštanjekonzumiranja alkoholnih pića uugostiteljskom objektu osobama mlađimod 18 godina. Kazna za nepridržavanjeove obveze za fizičke osobe kreće se od5.000 do 15.000 kn, uz mogućnost naplatenovčane kazne od gospodarskog inspektorana licu mjesta u iznosu od 1.500 kn.Isto tako obaveza je i u objektu istaknuti navidljivom mjestu oznaku o zabrani usluživanja,odnosno konzumiranja alkoholnihpića osobama mlađim od 18 godina, akazne i za ovaj prekršaj su identične spomenutim.Nadzor nad zabranom usluživanja,odnosno dopuštanja konzumiranjaalkohola osobama mlađim od 18 godinaprovode i policijski službenici MUP-a kojisu ovlašteni protiv prekršitelja podnijetizahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.Predstavničko tijelo, u skladu s prostornimplanom, određuje prostore nakojima mogu biti ugostiteljski objekti ukiosku, kontejneru, nepokretnom vozilu ipriključnom vozilu, šatoru, na klupi, kolicimai sličnim napravama opremljenim zapružanje ugostiteljskih usluga, međutim,takvi objekti ne mogu biti postavljeni naudaljenosti manjoj od 100 m od postojećegugostiteljskog objekta u čvrstom objektu.Na ovaj način, djelomično se rješavaproblem sanitarnih čvorova na plažama,nejednakih uvjeta u dobivanju dozvola zarad i sl.Jedna od značajnijih stavki koja je potaknularaspravu i negodovanje dijelaugostitelja, bilo je najavljeno ukidanjedvojne registracije objekata za rad noću.Novim Zakonom ostaje i dalje na snazimogućnost takozvane dvojne registracije,odnosno, dozvoljava se dvojna registracijanpr. kafića i disco-bar, uz neupitni uvjet dazadovoljavaju sve zakonske odredbe.Velika novina ovog Zakona je i ukidanjeinstitucije voditelja poslovanja, odnosnosvih zakonskih odredbi koje su obvezaleugostitelje dosadašnjim Zakonom.Iznajmljivačem, prema novom Zakonu,smatra se fizička osoba koja nije obrtnik ilitrgovac pojedinac, a koji smije u domaćinstvupružati usluge smještaja, ako je vlasnik,do najviše 8 soba, odnosno 16 kreveta(ne ubrajajući pomoćne), u kampu najviše7 smještajnih jedinica, odnosno 25 osobaistovremeno, te pružiti usluge doručka,polupansiona ili pansiona isključivo gostimakojima iznajmljivač pruža usluge smještajau sobi, apartmanu i kući za odmor.Svakako da ostaju i druge obveze kao štosu prijavljivanje gostiju, plaćanje boravišnepristojbe, utvrđivanje i pridržavanjecjenika i normativa, te ispunjavanje minimalnihuvjeta. Zakonom je dan rok od 5godina za usklađivanje onih iznajmljivačakoji prelaze propisana ograničenja, usporednos dosadašnjim.U seljačkom domaćinstvu mogu sepružati ugostiteljske usluge, kao što supripremanje i usluživanje toplih i hladnihjela, te pića i napitaka iz pretežito vlastiteproizvodnje za najviše 50 gostiju (izletnika)istodobno, usluge smještaja u sobi iapartmanu do najviše 10 soba odnosno za20 gostiju istodobno, odnosno u kampu donajviše 10 smještajnih jedinica, odnosno za30 gostiju istodobno. Samo za goste koji suna smještaju, moguće je pružanje uslugedoručka, polupansiona ili punog pansionaiz pretežito vlastite proizvodnje. Ograničenjeu ponudi jela i pića bit će točnije određenopravilnikom. Naime, ponuda morabiti uobičajena za kraj u kojem se seoskodomaćinstvo nalazi.U pogledu nadzora gospodarski inspektorće usmenim rješenjem u zapisniku,do otklanjanja utvrđenih nedostataka,a najkraće na rok od 30 dana, zabranitipravnoj ili fizičkoj osobi daljnje obavljanjeugostiteljske djelatnosti, odnosno pružanjeugostiteljskih usluga ako se obavljajubez upisa u propisani registar, odnosnoupisnik, ili ako nema odobrenje, te ako seobavljaju bez rješenja kojim je utvrđenoda prostor, uređaji i oprema udovoljavajupropisanim uvjetima.U slučaju nepridržavanja propisanogaradnog vremena inspektor može izvršitipečaćenje uređaja, opreme i ostalih prostorija,te u roku od pet dana donijeti pisanorješenje o zabrani rada, u trajanju od 30dana od dana donesenoga usmenog rješenja.Iznimno, ako ugostitelj najkasnijeu roku od 2 dana od donošenja usmenogrješenja o zabrani, dostavi gospodarskominspektoru dokaz o izvršenoj uplati iznosaod 30.000,00 kuna u korist državnogproračuna, imat će mogućnost nastaviti sradom.Predstavničko tijelo dužno je donijetipropise na osnovi ovlaštenja iz ovogaZakona u roku od dva mjeseca od danastupanja na snagu ovoga Zakona. (Radnovrijeme i dr.) Do stupanja na snagu pojedinihpropisa ostaju na snazi propisi koje