Obrtničke novine - broj 72 - Hrvatska obrtnička komora

VLADA UPUTILA SABORU str. 8Izmjene Zakonao ugostiteljskojdjelatnostiOBRTNICI NA MALTI str. 4Kako zaštititihrvatsko ribarstvo?ŠIBENIK str. 2Nacionalno savjetovanjeo gospodarstvu ipoduzetništvuOBRTNIČKE NOVINE•OBNOVLJENA 1994.U T E M E L J E N A 1 8 5 2.•BROJ 72 • SVIBANJ 2006. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hrŽUPANIJSKE STRANICEDUBROVNIKIvo Rudenjak:»Zlatne ruke«za zlatni jubilejMEĐUNARODNA KONFERENCIJA OSTRUKOVNOM OBRAZOVANJUstr. 9OSIJEKOsijek Expo 2006. –održan 7. sajam obrtništvastr. 25ZADARObrtnici zadovoljni radomHITRO.HR servisa str. 29ZAGREBPromocija obrtničkihzanimanja »Dojdi osmaš –Zagreb te zove«str. 20KARLOVACGastro ponudakarlovačkih ugostitelja str. 32PULADivovska fritaja od2006 jaja str. 22LIKAObrtnički bal zapamćenje str. 24VLADA PODRŽALA INICIJATIVE HOK-aStrukovnoobrazovanjenema alternative!str. 2 i 35. SUSRET TRGOVACA str. 5ILOČKI PODRUMI str. 9Za udruživanjei protiv radana crnoDruženje uzvrhunskukapljicu

Obrtničke novine AKTUALNOSubota, 27. svibnja 2006.Sporazumom o zajedničkomsudjelovanju u projektuPHARE 2005. »Jačanje mirenjakao alternativnog načinarješavanja sporova«, koji 30.svibnja potpisuju Ministarstvopravosuđa, Hrvatskaudruga poslodavaca, Hrvatskagospodarska komora iHrvatska obrtnička komora,uspostavit će se održivastruktura i sustav za mirenjeu Hrvatskoj, kao i razvoj mirenjakroz djelovanje centaraza mirenje pri HUP-u, HGK-ui HOK-u kao alternative sudskomrješavanju sporova. PotpisniceSporazuma zajednoće i ravnopravno sudjelovatiu provođenju i korištenju tehničkepomoći ovoga projekta,DESETO NACIONALNOSAVJETOVANJE O GOSPODARSTVUI PODUZETNIŠTVUBudite u Šibenikuod 1. do 3. lipnjaOve godine NASA 2006.kao najveće okupljanjehrvatskih gospodarstvenikai poduzetnika obilježavajubilej, 10 godina neprekidnograda. Na ovogodišnjemSavjetovanju bit će novostiusmjerenih na razmatranjei korištenje intelektualnogkapitala u hrvatskom poduzetništvute na udruživanjepoduzetnika sa zajedničkimciljem – stvaranjemuspješnog, kvalitetnog ikonkurentnog proizvodakoji se može nositi s konkurencijomna europskom isvjetskom tržištu.Predstavit će se i novostiu primjeni IT tehnologije sciljem povezivanja i informiranjapoduzetnika, njihovogmeđusobnog približavanjas ciljem ugovaranjanovih poslova. Osim gostijupredavača, poduzetniciće primjerima iz prakse pri-bližiti teme sudionicima, apored važnosti poslovanja,govorit će se i o važnosticjeloživotnog obrazovanja.Nezaobilazna tema je i »Putna europsko tržište«, uz također,primjere iz prakse.U petak 2. lipnja održatće se izbor najboljih poduzetnikau malom gospodarstvuza 2005. godinu premakategorijama: mali poduzetnik,srednji poduzetnik,mali izvoznik, srednji izvoznik,mladi poduzetnik,poduzetnica, primijenjenainovacija i poduzetničkazona. Također, te večeri ćese održati modna revija hrvatskihproizvođača.Program se nastavlja i usubotu, 3. lipnja sve do 14sati s temama o supstitucijiuvoza do novih proizvoda,predstavljanjem najboljihideja, novih mjera za zapošljavanjei e-poslovanja.MEDIJACIJA: Ministarstvo pravosuđa, HGK, HUP i HOK zajedno u projektuPHARE 2005Promocija mirenja kao alternativnognačina rješavanja sporovakoji je odobren od Europskeunije. Vrijednost projektaiznosi 1,144.000 eura.Sredstva iz programaPHARE 2005. predviđenasu, među ostalim, za kampanjuinformiranja javnosti;edukaciju potencijalnih korisnikamedijacije (određenihod HUP-a, HGK-a, HOK-a);edukaciju potencijalnih izmiritelja(posebno sudaca iodvjetnika); nabavku unificiranogsoftvera za Centre zamirenje te za stručnu pomoćvoditeljima Centara za mirenje.Ministarstvo pravosuđa,kao jedan od nositelja projekta,dodatno će sufinanciratirazvoj mirenja i centara zaIba 2006.Svjetski sajam pekarai slastičaraSajamski prostor u Münchenu u jesen će ponovno postatimeđunarodni Eldorado za pekare i slastičare: od 3. do 9. listopada2006. više od 900 izlagača s pet kontinenata i gotovo 40zemalja na sajmu Iba 2006. u Münchenu, pokazat će specijaliziranojpublici aktualna dostignuća na proizvodima i uslugamaza pekarsku i slastičarsku branšu. Spektar ponude u 10sajamskih hala (A1 – A5, B1 – B5) seže od pekarskih peći i pribora,strojeva za pekarsku i slastičarsku industriju, rashladne,fermentacijske i klimatizacijske tehnike, preko uređaja za utovari pakiranje, pa sve do inovacija kod sredstava za pečenje,dodataka, elektroničke obrade, hardvera i softvera.U ciljne skupine posjetitelja ubrajaju se specijalizirani posjetiteljii donositelji odluka iz pekarskog i slastičarskog obrta,iz industrije kruha i pekarskih proizvoda, iz gastronomije, poduzećaza catering i velikih kuhinja.Organizator sajma Iba, koji se svake tri godine izmjenjujeizmeđu Düsseldorfa i Münchena je »Zentralverband des DeutschenBäckerhandwerks« (ZVDB) (Središnja udruga pekara)(ZVDB).I ove godine birat će se najbolji mali i srednjipoduzetnik, mali i srednji izvoznik, mladipoduzetnik, poduzetnica, primijenjenainovacija i poduzetnička zonamirenje pri HUP-u, HGK-u iHOK-u.Prema Sporazumu, sudioniciprojekta preuzimajuobvezu razvoja središnjihcentara za mirenje u Zagrebui regionalnih centara. Centrii uredi za mirenje pružatće usluge mirenja strankamau sporovima u kojimaje sud preporučio postupakmirenja, u skladu sa svojimpravilnicima; osigurati besplatnepravne savjete u vezis postupcima mirenja; oslobađatiod plaćanja pristojbifizičke osobe kojima su sudovipreporučili mirenje i kojeispunjavaju uvjete za oslobađanjeod plaćanja sudskihpristojbi na temelju Zakonao sudskim pristojbama, akomirenje uspije; u predmetimaupućenim od strane sudovaosigurati fizičkim osobamatri sata besplatnog mirenja zavrijeme trajanja ovog Projektai u kojima mirenje uspije akona to u konkretnom slučajupristane izmiritelj/izmiritelji.Ministarstvo pravosuđaRepublike Hrvatske obvezujese upoznati sudove s projektomPHARE 2005.; odreditipovjerenike za medijaciju nasudovima; omogućiti sucimai sudskim savjetnicima pohađanjeedukacije o postupcimamirenja, te informirati i educiratisuce i sudske savjetnikeo kriterijima izbora i upućivanjapredmeta na medijaciju.S.T.Nastavlja se projektEurocraftU okviru suradnje s belgijsko/flamanskom organizacijomobrtnika, malih i srednjih poduzetnika (UNIZO) na projektu»Eurocraft« za prilagodbu obrtništva EU, u HOK-u je 26.svibnja održano predavanje direktora UNIZO-vog Fonda socijalnogosiguranja za samozaposlene i slobodne profesije RolandaWaeyaerta, na temu »Jačanje organizacija poslodavacai socijalni dijalog«.Waeyaert je predstavio strukturu i rad UNIZO-a, a zatim jegovorio o obilježjima malog i srednjeg poduzetništva u Belgiji,zakonodavnim okvirima, zaštiti prava radnika, predstavljanjuinteresa poslodavaca iz SME sektora u socijalnom dijalogu,te o novim mogućnostima definiranja malog i srednjegpoduzetništva, koje se temelje na kvalitativnim, a ne kvantitativnimodrednicama.»Eurocraft«, vrijedan 100.000 Eura, zajednički su kandidiraliHOK i UNIZO, a sredstva za provedbu projekta HOK-u jeflamanska Vlada odobrila krajem 2005. godine. Ključni ciljeviprojekta su edukacija dužnosnika i djelatnika komorskog sustavao funkcioniranju EU tržišta i projektima za poduzetnike,radionice za obrtnike koji su zainteresirani za izvoz, te jačanjekapaciteta HOK-a za europske poslove i suradnju s EU komorama.S. T.MEĐUNARODNAStrukovno oba znanjZnanje je jedini kapital, s kojim Hrvatskamože nastupiti na europskom i svjetskomtržištu, rekao je predsjednik HOK-aStjepan ŠafranRenata PalorecRazvoj strukovnogobrazovanja u Hrvatskojtreba biti ufunkciji gospodarskog razvitka,što podrazumijevaveću produktivnost, boljukvalitetu proizvoda i konkurentnostna domaćem istranom tržištu, a pridonosidugoročnom zapošljavanju,koje smanjuje socijalnuisključivost i siromaštvo.Zaključak je to Međunarodnekonferencije o strukovnomobrazovanju, održane16. svibnja u HoteluSheraton u Zagrebu.Konferenciju pod nazivom»Strukovno obrazovanjeu funkciji razvojagospodarstva i građanskogdruštva« organizirala jeHrvatska obrtnička komora,u sklopu projekta»2006. – Godina strukovnogobrazovanja«, u suradnjis Europskom agencijomza strukovno obrazovanje iosposobljavanje (ETF) i hrvatskimUredom Nacionalnogopservatorija.Znanjem dokonkurentnostiEuropska unija do 2010.treba postati najkonkurentnijei najdinamičnije gospodarstvosvijeta, temeljenona znanju, cilj je kojiEU postavlja u Lisabonskojstrategiji zapošljavanjasvojim starim i novima članicama,ali i zemljama kojeto tek trebaju postati. ZaO Europskom kvalifikacijskomokviru za priznavanjeprofesionalnih kvalifikacijau strukovnom obrazovanjui osposobljavanju (EQF) nameđunarodnoj konferencijigovorili su Enrique AguadoAsenjo, predstavnik DelegacijeEuropske komisije u RH iEvelyn Viertel, predstavnicaETF-a, stručnjakinja na područjuobrazovanja odraslihi razvijanju ključnih kompetencija.Jedan od ciljeva EU je uklanjanjeprepreka za slobodnokretanje osoba i usluga. Da bise to postiglo potrebno je dasve zemlje članice prihvatezajednički okvir kvalifikacijana zajedničkom tržištu, odnosnoda se čovjeku priznajenjegova kvalifikacija u bilokojoj zemlji EU.EQF je zamišljen kao metaokvirkoji će nacionalnimkvalifikacijskim okvirima EUnjih je važno da od samogpočetka budu kao partneriintegrirane u inicijative oobrazovanju i osposobljavanjuna europskoj razini.Stoga Hrvatska, naglašenoje na konferenciji, ne smijeignorirati ono što se zbivau EU, već treba što prije početirješavati mnogobrojneprobleme.– Ako želimo biti konkurentni,onda strukovnoobrazovanje, znanje i istraživanjenemaju alternative– kazao je otvarajući skup,premijer dr. Ivo Sanader,naglasivši da se zemlja kaoHrvatska sa 4,5 milijuna stanovnikane može uhvatiti ukoštac s velikim ekonomijama,ako nema specifičnurazliku, a to je znanje.Ministar znanosti, obrazovanjai športa dr. DraganPrimorac naglasio je da jeHrvatska u posljednje 2,5godine krenula u sustavnureformu obrazovanja, odosnovnog, preko srednjegdo visokog obrazovanja,kako bi prilagodila svoj sustavzahtjevima modernogtržišta. Primorac je pohvaliosuradnju Ministarstvas Hrvatskom obrtničkomkomorom, te naglasio važnostosnivanja Agencije zastrukovno obrazovanje.Potpora VladePotporu Hrvatskoj obrtničkojkomori u aktivnostimavezanima za razvojstrukovnog obrazovanja,premijer i resorni ministarŠto je EuropkvalifikacijskiEvelyn Viertelzemalja pomoći da uspostavemeđusobni odnos i komunikacijui ojačaju povjerenje raznihdionika uključenih u proceseosposobljavanja i učenja.Veze između EQF-a i osobnihpotreba svakog pojedinoggrađana bit će uspostavljeneintegriranim sustavom prijenosabodova, kao i prikupljanjabodova (kredita) zasvaki segment učenja tijekomcijelog života. Instrument kojimće se to činiti je Europass,

Subota, 27. svibnja 2006.SUD ČASTIObrtničke novine Presude Suda častiBroj: O-II-92/04P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore, kao drugostupanjskovijeće sastavljeno od sudaca V. F. kao predsjednikavijeća te P. B., D. J., E. V. i D. V. kao članova vijeća,u postupku povodom prijave prijavitelja MiljenkaTkaleca iz Susedgrada, Orešje 23, protiv prijavljenogŽeljka Ljubičića, vlasnika limarsko-instalaterskog obrta»MAX«, iz Zaprešića, Janka Draškovića 64, radi povredeposlovnih običaja, odlučujući o žalbi prijavitelja protivpresude Suda časti Hrvatske obrtničke komore broj O-I-54/2004 od 30. rujna 2004. g, na sjednici vijeća održanoj2. 2. 2006. g.P R E S U D I O J EŽalba prijavitelja se odbija kao neosnovana i potvrđujese prvostupanjska presuda koja glasiPrijavljeni: Željko Ljubičić, vlasnik limarskoinstalaterskogobrta »MAX«,iz Zaprešića, Janka Draškovića 64ODGOVORAN JEšto se na ročištu o prethodnom postupku mirenja od 12.srpnja 2004. godine kod Suda časti Hrvatske obrtničke komoreprijavitelju Miljenku Tkalecu, iz Susedgrada, obvezaoisplatiti 7.000,00 kuna u dvije rate po 3.500,00 kuna, ito prvu ratu do 1. kolovoza 2004., a drugu u istom iznosudo 1. rujna 2004. g., što nije učinio,čime je postupio protivno odredbama članka 10. Zakonao obveznim odnosima, zanemarivši moralni i materijalniinteres prijavitelja, a što se sve smatra povredom poslovnihobičaja u uobičajenom prometu,dok mu se na temelju članka 8. st. 1. toč. 3. Statuta Hrvatskeobrtničke komore izriče mjeraJAVNA OPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.Broj: O-II-128/05P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore, kao drugostupanjskovijeće sastavljeno od sudaca V. F. kao predsjednikavijeća te P. B., D. J., E. V. i D. V. kao članova vijeća, upostupku povodom prijave prijavitelja Vinka ZdenkaPachera iz Zagreba, III. Maksimirsko naselje 4, protivprijavljenog Nenada Strugara, vlasnika obrta »POLIR-METAL«, iz Stubičkih Toplica, A. Mihanovića 11, radipovrede poslovnih običaja, odlučujući o žalbi prijaviteljaprotiv presude Suda časti Hrvatske obrtničke komorebroj O-I-95/2005 od 7. studenog 2005. g, na sjednici vijećaodržanoj 2. 2. 2006. g.P R E S U D I O J EŽalba prijavitelja se odbija i pobijana presudapotvrđuje u dijelu odluke o izrečenoj mjeri koja glasiPrijavljeni: Nenad Strugar, vlasnik obrta»POLIRMETAL«, iz Stubičkih Toplica, A. Mihanovića11ODGOVORAN JEšto se ugovorom od 17. 5. 2005. godine obvezao za prijaviteljaVinka Zdenka Pachera izvesti radove pod toč.1.– 7. u roku od 30 dana od dana potpisa za cijene navedeneu Ugovoru, te unatoč tome što u Ugovoru nije bilo ugovorenoplaćanje avansa, na usmeno traženje prijavljenogprijavitelj mu je isplatio 1.000,00 eura (7.300,00 kuna), štose vidi iz pisane potvrde potpisane po prijavljenom bezdatuma, a da radove u ugovorenom roku nije ni započeo,a ni primljeni iznos vratio prijavitelju,čime je postupio protivno odredbama članka 10. Zakonao obveznim odnosima, zanemarivši moralni i materijalniinteres prijavitelja, a što se sve smatra povredom poslovnihobičaja u uobičajenom prometu,dok mu se na temelju članka 8. st. 1. toč. 3. Statuta Hrvatskeobrtničke komore izriče mjeraJAVNA OPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUU nepobijenom dijelu presuda ostaje nedirnuta.Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno.Broj: O-I-121/05P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore u vijeću sastavljenomod sudaca R. B., kao predsjednika vijeća, te A. K. iJ. B., kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljaDragutina Magdića, iz Zagreba, Horvaćanska 122, protivprijavljenih Anđelka i Marijana Premela, vlasnika servisaza klima-uređaje »KLIMATHERM«, iz Zagreba, Samoborska101, radi povrede poslovnih običaja, nakon glavnerasprave održane 23. veljače 2006. godine u prisutnostiprijavitelja, a u odsutnosti zastupnika prijavljenog,P R E S U D I O J EPrijavljeni: Anđelko i Marijan Premel, vlasnici»KLIMATHERM«, obrt – servis za klima-uređaje, izZagreba, Samoborska 101ODGOVORNI SUšto su s prijaviteljem Dragutinom Magdićem iz Zagreba,tijekom srpnja 2005. godine ugovorili nabavu svog potrebnogmaterijala za centralno grijanje i izvršenje montažeu stanu prijavitelja u Zagrebu, Trpimirova 13, a gornjeradove nisu izveli u cijelosti, a izvedeni radovi su sa greškom,naročito na varovima i spajanju bojlera, pa je došlodo istjecanja zapaljenog plina i do štete u stanu, a te nedostatkeprijavitelj je morao otkloniti po drugom majstoru iplatio 1.500,00 kuna, a za bojler i radijatore prijavljeni nisuizdali račune i garancije, da bi se na ročištu za pokušajmirnog rješenja spora od 7. prosinca 2005. godine obvezaliprijavitelju platiti 2.000,00 kuna i uručiti certifikat za radijatore,a što nisu izvršili, ne samo u obećanom roku od 8dana, nego ni do zaključenja ove rasprave,čime su prijavljeni postupili protivno odredbama članka10. Zakona o obveznim odnosima, zanemarivši moralnii materijalni interes prijavitelja, a što se smatra povredomposlovnih običaja u uobičajenom prometu,pa im se na temelju članka 8. stavak 1. toč. 3. Pravilnika oSudu časti Hrvatske obrtničke komore, izriče mjeraJAVNA OPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.Broj: O-II-124/05P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore, kao drugostupanjskovijeće sastavljeno od sudaca V. F. kao predsjednikavijeća te P. B., D. J., E. V. i D. V. kao članova vijeća, u postupkupovodom prijave prijavitelja Saše Jevtovića iz Zagreba,Vinogradska cesta 23, protiv prijavljene JadrankeŠkreblin, vlasnice Tapetarsko-dekoraterskog obrta, iz Zagreba,Krajiška ulica 44, radi povrede poslovnih običaja,odlučujući o žalbi prijavitelja protiv presude Suda častiHrvatske obrtničke komore broj O-I-36/2005 od 26. rujna2005. g., na sjednici vijeća održanoj 2. 2. 2006. g.P R E S U D I O J EŽalba prijavitelja se odbija kao neosnovana i potvrđujese prvostupanjska presuda koja glasiPrijavljena: Jadranka Škreblin, vlasnica Tapetarskodekoraterskogobrta, iz Zagreba, Krajiška ulica 44ODGOVORNA JEšto je 20. prosinca 2004. godine preuzela obvezu tapeciranjafotelje Saše Jevtovića, što se obvezala izvršiti do 25.12. 2004. g., ali je to dovršila u veljači 2005. g., i to nekvalitetno,a nakon reklamacije prijavitelja nije uklonila nedostatke,da bi kod ovog suda 30. svibnja 2005. g. prijavljenasklopila nagodbu na način da će o svom trošku i svojimmaterijalom otkloniti nedostatke na fotelji do 20. lipnja2005. g., a s time se suglasio prijavitelj i ujedno obvezaopovući prijavu ukoliko se nagodba ispuni, u protivnomće se nastaviti postupak, pa kako nagodba nije ispunjena,prijavitelj je predložio nastavak ovog postupka,čime je prijavljena postupila protivno odredbama članka10. Zakona o obveznim odnosima, zanemarivši moralni imaterijalni interes prijavitelja, a što se sve smatra povredomposlovnih običaja u uobičajenom prometu,dok joj se na temelju članka 8. st. 1. toč. 3. Statuta Hrvatskeobrtničke komore izriče mjeraJAVNA OPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.Broj: O-I-19/06P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore, u vijeću sastavljenomod sudaca R. B. kao predsjednika vijeća, te J. B. i A.K. kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljaKatice Biljaković i Darka Biljakovića, iz Zagreba, Crnčićeva17, protiv prijavljenog Nenada Prodanovića, vlasnikastolarskog obrta »Stolarija«, iz Tušilovića, Koranski brijeg47, radi povrede poslovnih običaja, nakon održane glavnerasprave dana 15. ožujka 2006. godine, u prisutnosti prijavitelja,a u odsutnosti zastupnika prijavljenog,P R E S U D I O J EPrijavljeni: Nenad Prodanović, vlasnik stolarskog obrta»Stolarija«, iz Tušilovića, Koranski brijeg 47ODGOVORAN JEšto je s prijaviteljima Katicom Biljaković i Darkom Biljakovićem,iz Zagreba, ugovorio radove na adaptacijistana, radovi su plaćeni unaprijed, a započeti potkrajtravnja 2005. godine, ali ih nije u cijelosti dovršio, a izvedeniradovi imaju nedostatke, pa su prijavitelji dopisomod 30. listopada 2005. godine pozvali prijavljenog da uroku 14 dana dovrši radove i izda račun, a u protivnomda će uzeti drugog izvođača i nakon dugih pregovora idogovora prijavljeni se pismeno obvezao, dana 11. siječnja2006. godine, u tri rate do kraja siječnja 2006. godineisplatiti prijaviteljima ukupno 15.000,00 kuna, što opetnije ispoštovao,čime je postupio protivno odredbama članka 10. Zakonao obveznim odnosima, a što se sve smatra povredom poslovnihobičaja u uobičajenom prometu,pa mu se na temelju članka 8. stavak 1. točka 3. Pravilnikao sudu časti Hrvatske obrtničke komore, izriče mjeraJAVNA OPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.Broj: O-I-16/06P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore, u vijeću sastavljenomod sudaca R. B. kao predsjednika vijeća, te J. B. i A.K. kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljiceDanice Mandrak-Brunović, iz Zagreba, Koledinečka 5,protiv prijavljene Sanje Štrkalj-Milinović, vlasnice obrta»Modellina« – promet na malo neprehrambenim proizvodimai tekstilom, krojačka djelatnost i prodaja vlastitihproizvoda iz iste, iz Zagreba, Vlaška 78 (lokal br. 5), radipovrede poslovnih običaja, nakon održane glavne rasprave15. ožujka 2006. godine, u prisutnosti prijaviteljice, a uodsutnosti zastupnika prijavljenog,P R E S U D I O J EPrijavljena: Sanja Štrkalj-Milinović, vlasnica obrta»Modellina« – promet na malo neprehrambenimproizvodima i tekstilom, krojačka djelatnost i prodajavlastitih proizvoda iz iste, iz Zagreba, Vlaška 78 (lokalbr. 5)ODGOVORNA JEšto je 28. listopada 2005. godine s prijaviteljicom DanicomMandrak-Brunović iz Zagreba, zaključila ugovor okomisionoj prodaji, br. A/31, te primila robe na prodajuu iznosu od 2.520,00 kuna, a po drugom ugovoru od 21.prosinca 2005. godine primila robe na prodaju u iznosuod 1.190,00 kuna, a robu po prvom ugovoru je ubrzo prodala,a potom i po drugom, ali iznos ugovorene cijene nijeisplatila, unatoč više zahtjeva prijaviteljice, kao i molbi, dabi joj tek 15. veljače 2006. g. isplatila 1.000,00 kuna, a jošje ostao dug od 2.210,00 kuna, iako je po ugovoru to biladužna platiti u roku 30 dana od prodaje, što nije učinila,čime je postupila protivno odredbama članka 10. Zakonao obveznim odnosima, a što se sve smatra povredomposlovnih običaja u uobičajenom prometu, pa joj se na temeljučlanka 8. stavak 1. točka 3. Pravilnika o sudu častiHrvatske obrtničke komore, izriče mjeraJAVNA OPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.

Obrtničke novine CEHOVISubota, 27. svibnja 2006.TURISTIČKI KOMENTARDa, turistička Hrvatskasve je manje – hrvatska...Strani državljani i dalje su jako aktivni ukupnji nekretnina duž Jadrana, a razlog jeznan: iz dana u dan im je jasnije da imajuposla s prodavačima koji kupce željno očekujuNaslovi u sredstvimajavnog informiranja,a da se o oglasima ustranim glasilima i ne govori,i dalje potvrđuju da su krčmenaša prirodna bogatstva,stare (neponovljive!) primorskekuće i palače, vikendice,bungalovi, pa čak »ispod žita«i dijelovi uvala ili obale, maslinika...Pohlepa za novcem(naravno, ne našim kunama!)kao da nema granica, a naslovikako je prodano toliko i tolikoobale pa sve do neponovljivihvrijednosti na dubrovačkomStradunu ili o staroj jezgri gradaKorčule, a da se i ne spominjesudbina istarskih vrednota,već nekoliko godina boduoči i tko zna dokle će taj jadtrajati. Valjda će prestati kadponestane »robe«...Na čijemu smootoku?»Moj šjor novinar, ma javam baš nisan siguran razgovaramoli mi sada na našemuotoku ili na tuđemu!«... Iliova: »Kako je počelo sve mi sečini da će na ovemu otoku zaneko vrime biti više fureštih stitulom vlasnika ili direktora,nego onih koje inače nazivamoturistima«...Te dvije rečenice (ili izjave)stare su najmanje pet-šest godina,prva je iz usta jednogastarijega Murterina iz Betine,a druga s otoka Hvara u jednojgostionici uz cestu Jelsa– grad Hvar. Dakle, danasnakon tolikih godina možese, na žalost, reći kako su tadvojica bodula bili u pravu utoj sivoj (ili crnoj) prognozi.Naime, lani i ove godine rasprodajajadranskih vrijednosti»plovi« doista punim jedrima,a kad se tomu još dodajupodaci o rasprodaji hotela idrugih smještajnih objekata,te restorana, sve će aktualnijebiti pitanje što je to turističkojHrvatskoj ostalo od njezinabiser-Jadrana?!Naravno, strani vlasniciturističko-ugostiteljskih objekatarade po svojim pravilimai praksi, o čemu ponajboljesvjedoče priče osoblja kojeje inače naše gore list, njih,naravno, ni najmanje ne zanimaprosperitet hrvatskogturizma (a i zašto bi, ako većne zanima ni nas!), nastoje štoprije amortizirati svoje troškove,a (zahvaljujući našoj»kontroli«!) sve se češće i višebave sivo-crnim poslovanjem(utajom broja gostiju, time iutajom boravišne pristojbe idrugih taksa), itd.Nisu više usamljeni,naprotiv!Dakle, duž Jadrana i na otocimanisu više naši sivo-crnimaheri usamljeni, naprotiv, akad se tome dodaju još i »aktivnosti«u crno-sivom čarterupo Jadranu, te puni prtljažnicihrane i pića motoriziranih gostijuprilikom ulaska u Hrvatsku,nekontrolirano ronjenjei raznorazno pljačkanje podmorja...onda, na žalost, postajesve jasnije (i bolnije!) pitanjedokle će turistička Hrvatskamoći izdržati?Darovi Neba i PrirodeHm, tko zna! Možda naši»vizionari« u ovakvome tretmanuhrvatskog turizmavide tzv. »bolje sutra« jer jekonkurencija sve jača i jača iprirodne čarolije i čuda višenisu na negdašnjoj cijeni. Daj,primjerice, turistima golf naotoku Hvaru umjesto plodovai mirisa maslina i lavande, hraniih afričkom ribom umjestonašom jadranskom ili singapurskomsvinjetinom umjestonašom slavonskom ili stranimaperitivima umjesto domaćomšljivovicom i lozovačom, ili...Istina je da se Hrvatska nemože »zaključati«, da trebaživjeti u Europi (i svijetu), teda ta nepisana pravila trebajuvrijediti (i) za njezin turizam,ali... Turističku Hrvatsku i njezino(ne)turističko vodstvo i tekako obvezuju velevrijednostinjezinih aduta od kojih su većina– dar Neba i Prirode!PERO GABRIĆKongres ugostitelja 8. i 9.studenoga u VaraždinuOvogodišnji, 19. po redu Kongres ugostitelja i turističkihdjelatnika HOK-a održat će se 8. i 9. studenoga 2006.godine u Varaždinu. Predsjednik Organizacijskog odbora jeEduard Vicković, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.Članovi Organizacijskog odbora su Rade Kušen, predsjednikOK Varaždinske županije, Ante Mihić, predsjednik Cehaugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, Dušan Černjul, potpredsjednikCeha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a iDražen Jambriško, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkihdjelatnika OK Varaždinske županije.O svim daljnjim aktivnostima oko održavanja 19. kongresaugostitelja bit ćete obavještavani u Obrtničkim novinama, naHOK-ovim internetskim stranicama te preko svojih područnihkomora i udruženja obrtnika.ktU SABORSKU PROCEDURU UPUĆEN NOVI PRIJEDLOG ZAKONA OUGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTIVeći dio zahtjeva struke prihvaćen,ali još uvijek ima otvorenih pitanjaIvica Štambuk,Krešimir TomićVlada je 17. svibnja uputilau Sabor novi prijedlogZakona o ugostiteljskojdjelatnosti. Na izradi PrijedlogaZakona s Ministarstvommora, turizma, prometa i razvitkasudjelovala je i Hrvatskaobrtnička komora, odnosnoCeh ugostitelja i turističkihdjelatnika HOK-a, koji je većimdijelom zadovoljan uvaženimsugestijama. No, ostalo je jošotvorenih pitanja, koja se odnosena probleme radnog vremenau ugostiteljskim objektima,djelovanje udruga na područjuugostiteljstva, dvojne registracijedjelatnosti, pokretne objekte,ovjeravanje normativa, služenjealkohola maloljetnicimai dr. Zahtjeve vezane za navedenapitanja HOK će ponovnodostaviti Vladi i Saboru.Uvaženi zahtjeviPojedine primjedbe i stavoveHOK-a na Nacrt prijedlogaZakona o ugostiteljskoj djelatnostiresorno Ministarstvoje uvažilo. Tako je na zahtjevHOK-a ukinuta obveza ovjeravanjacjenika i dostavljanjaDržavnom inspektoratu. HOKpozdravlja navedenu odluku,ali isto tako traži i ukidanjeovjeravanja normativa.Također, usuglašena je obavezaisticanja zabrane usluživanjai konzumiranja alkoholnihpića osobama mlađimod 18 godina. HOK podržavanapore Ministarstva i Vlade unastojanju sprječavanja usluživanjaalkohola maloljetnicima,ali isto tako ne podržava odgovornostpropisanu za ugostitelja,s obzirom na nemogućnostutvrđivanja starosti osobe.Djelomično je prihvaćen zahtjevugostitelja da se onemogućipružanje ugostiteljskihusluga u prostorima poput kioska,kontejnera, nepokretnihi priključnih vozila, šatora, naklupi, kolicima i sličnim napravama,koji su opremljeni zapružanje ugostiteljskih usluga,a nalaze se u blizini već postojećeg»tvrdog« objekta.MOGUĆE PRODULJENJE ROKA PRIMJENE HACCP-aHACCP u ugostiteljstvu – kada i kako?Primjena HACCP sustavapostaje sve aktualnija.Zbog problematike kojase javlja na terenu, a vezanaje uz skoro stupanje na snaguobaveznog provođenja iusklađivanja poslovanja ugostiteljskihobjekata sa HACCPsustavom, zatražili smo odMinistarstva zdravstva i socijalneskrbi stav oko primjenezakona.Očekujemo produljenjeroka primjene dijela Zakona ohrani, koji se odnosi na uvođenjeHACCP sustava, kako sunedavno i najavili predstavniciMinistarstva zdravstva isocijalne skrbi, te Ministarstvapoljoprivrede, šumarstva ivodnoga gospodarstva.Prema Zakonu o hrani (NN117/03), »subjekti koji poslujus hranom u ugostiteljskoj djelatnostimoraju osigurati sustavnoprovođenje općih i/ilispecifičnih uvjeta higijene kojeutvrđuje ministar zdravstvaNaime, HOK je predložioda takvi objekti prostorno nemogu biti postavljeni na udaljenostimanjoj od 300 m odpostojećeg istovrsnog objekta.Sadašnji prijedlog propisuje100 m, te ćemo i dalje inzistiratina pomicanju granice nanavedenih 300 m.Što se tiče, za ugostitelje vrlovažne, odredbe o radnom vremenuugostiteljskih objekata,restorana i barova, zakonodavacje definirao obvezno radnovrijeme do 24 sata, uz mogućnostproduljenja dodatnadva sata za objekte iz skupinerestorani i barovi prema odlucipredstavničkog tijela lokalnesamouprave. HOK podržavastav resornog ministarstva ouvođenju reda i objedinjavanjaodluke o radnom vremenu, no,i dalje će inzistirati da se radnovrijeme za objekte iz skupinerestorani i barovi produlji do1 sat iza ponoći. Mišljenja je dasu i sadašnji zakonski okvirivrlo jasno definirali mogućnostiodređivanja radnog vremena.Nažalost, jedinice lokalnesamouprave nisu poštivalezakonske propise, pa je došlodo popriličnog nesrazmjera uradnom vremenu u pojedinimmjestima.uz suglasnost ministra turizma«(čl. 26., st. 5. Zakona).Zakon o hrani stupio je nasnagu osmoga dana od danaobjave u »Narodnim novinama«,što znači 22. srpnja 2003.godine, osim odredaba članka29., članka 74. stavka 4. i članka75. ovoga Zakona koji se primjenjujuod dana proteka rokaod 3 godine, do dana stupanjana snagu ovoga Zakona, odnosno,22. srpnja 2006. godine.Tumačenjem navedenog,uključujući i druge odredbedefinirane ovim zakonom,treba zaključiti da su do 22.srpnja 2006. godine, subjektikoji se bave ugostiteljskomdjelatnošću dužni uspostaviti iprovoditi redovite kontrole higijenskihuvjeta proizvodnje usvakom objektu pod njihovomkontrolom. Također, dužni suuspostaviti i osigurati provedbupreventivnih postupaka samokontrole,razvijenih u skladus načelima sustava analizePružanje uslugau seoskimdomaćinstvimaNa zahtjev HOK-a ukinutaje institucija voditelja poslovanja,koja se u praksi pokazalakao iznimno otežavajuća okolnostu poslovanju ugostitelja.U novom Prijedlogu Zakonaizuzete su odredbe o djelomičnomdefiniranju mogućnostipružanja ugostiteljskih i drugihusluga u pokretnim objektima,kao i »sporna« definicijapokretnog objekta kao objektakoji se »može premještati«.Djelomično je uvažen prijedlogHOK-a o roku u kojemje ugostitelj dužan dostavitiprigovor Državnom inspektoratuuveden u knjigu žalbe.Naime, HOK je tražio da tobude 7 dana, a Ministarstvo jeprihvatilo rok od 5 dana, iakoje prvotni prijedlog bio samo 3dana.Za zahtjev HOK-a konkretnijenego do sada definiranesu maksimalne ugostiteljskeusluge koje se smiju pružati useljačkom domaćinstvu, poputbolje definicije ugostiteljskihusluga, točnog broja soba, kreveta,mjesta za kamp i sl.Prema zahtjevima HOK-arazrađene su osnovne skupineugostiteljskih objekata, a točnijadefinicija, i razrada ugostiteljskihobjekta u skupine,određivanje minimalno tehničkihuvjeta i slično, donositće se u suradnji, i uz prethodnomišljenje HOK-a.Jedan od značajnijih propustau Nacrtu prijedloga Zakonabila je odredba o ovlaštenjupolicijskih službenika da izričuusmena rješenja o zabranirada ugostiteljskogobjekta u trajanju od 30dana u slučaju prekoračenjaradnog vremena,koja je na inicijativuHOK-a ukinuta.NeispunjenizahtjeviPrijedlogom novogZakona ukida se mogućnostdvojne registracijedjelatnosti i to samoza ugostiteljske objektekoji rade noću, odnosnoza pojedine objekte izskupine barovi. Premamišljenju HOK-a, naovaj način diskriminirajuse oni koji su i sadaradili sukladno pravovaljanimrješenjima i u skladu sa zakonom.HOK predlaže da sepostojećim lokalima sa dvojnomregistracijom preispitazadovoljenje potrebnih tehničkihuvjeta i načina rada, teako svojim noćnim radom neometaju okolinu, trebalo bi imomogućiti poslovanje.Jedan od prijedloga HOK-aje bio da se npr. vatrogasnimdruštvima, sportskim klubovima,odnosno udrugama,koje žele obavljati ugostiteljskudjelatnost za svoje članove,propiše takva mogućnost,samo ako to obavljaju sukladnosvim zahtjevima Zakona ougostiteljskoj djelatnosti. Kakou ovom Prijedlogu Zakona takvinisu izričito pobrojani, onimogu registrirati ugostiteljskudjelatnost sukladno ovom Zakonu,kao i svaki drugi ugostitelj.Također, ostaje problem izdavanjaračuna. Javne ustanovekoje upravljaju nacionalnimparkovima, Ferijalni savez, lovačkeudruge i dr. navedeni učlanku 3. Prijedloga Zakona,mogu obavljati ugostiteljskudjelatnost, ali moraju je obavljatipod uvjetima propisanimovim Zakonom. Između ostalog,to znači i izdavanje računa.S druge strane, prema Zakonuo udrugama te su institucijeneprofitabilne i kao takve nisuobvezne izdavati račune. Smatramoda je u ovom slučaju zakonnedorečen.opasnosti i kritičnih kontrolnihtočaka, odnosno uvesti iprilagoditi svoje poslovanjesukladno HACCP sustavu.U Zakonu o hrani člankom106. stavkom 2. propisano jeda će »ministar zdravstva uroku od dvije godine od danastupanja na snagu ovoga Zakonadonijeti propise iz članka26. stavka 5. ovog Zakona«.Dakle, navedeni Pravilnik izčl. 26. trebao je biti donesen 22.srpnja 2004. godine i još nijedonesen. Nije baš realno očekivatida će se odredba o uspostavljanjuHACCP sustavau ugostiteljske objekte početiprovoditi, kako je predviđenoZakonom, posebno imajućina umu da je predmetnimZakonom predviđen rok odjedne godine za prilagodbui uspostavu HACCP sustavau ugostiteljske objekte. Osimtoga, ministar poljoprivrede išumarstva, odnosno ministarzdravstva, sukladno propisanimodredbama, mogu u provedbenimpropisima utvrditiizuzeća za određene subjektekoji posluju s hranom, a posebiceza male subjekte, uz uvjetda je osigurana primjerenarazina higijene provedbompostupka samokontrole, razvijenogu skladu s dobrom proizvođačkompraksom.Bitno je naglasiti, da u ovomtrenutku u Republici Hrvatskojsukladno nepostojanju podzakonskihakata, odnosno nedefiniranostipravila od stranezakonodavca, prema subjektimakoji posluju s hranom, nitijedna konzultantska tvrtka trenutačnonije u mogućnosti, odnosnonema zakonsku osnovupotvrditi, certificirati, odobritii/ili slično, pojedinom poslovnomsubjektu da posluje i poštujezakonske obveze premavažećem Zakonu o hrani, tj. daima usklađen HACCP sustav.Ivica Štambuk,Krešimir Tomić

Subota, 27. svibnja 2006.Poznati dubrovački ugostiteljIvo Rudenjakgala večerom u dubrovačkomhotelu Excelsiorproslavio je dvije okrugleobljetnice. U krugu obitelji,prijatelja i poslovnih partneraproslavio je sedamdesetirođendan i pedeset godinaugostiteljskog obrtništva. Naproslavi dvostrukog jubilejaIve Rudenjaka bilo je oko tristotine uzvanika, koji su sezabavljali uz glazbu TerezeKesovije, klape Ragusa i sastavaDa Riva. Naravno dasu, osim u glazbi, gosti uživalii u gastronomskim delicijama.Uz mnoštvo poznatihDubrovčana i Dubrovkinjakoji su uveličali ovo slavlje,svečanosti je nazočio i StjepanŠafran, predsjednik Hrvatskeobrtničke komore kojije Rudenjaku dodijelio plaketu»Zlatne ruke«, uglednopriznanje HOK-a za dugogodišnjidoprinos u promicanjuobrtništva. Treba spomenutii da se u povodu ovih jubilejaslavilo i na skupštini Udru-CEHOVIDVOSTRUKO SLAVLJE DUBROVAČKOG UGOSTITELJA IVE RUDENJAKAPola stoljeća u ugostiteljskoj djelatnostiDubrovačka ugostiteljska legenda uvijek u dobrom društvuženja obrtnika Dubrovnik,održanoj sredinom svibnja.Tamo je upriličena svečanost,te su Ivi Rudenjaku njegovikolege uručili prigodanpoklon u povodu 50 godinarada u obrtništvu i 70 godinaživota.Livia SinkovićU ŠIBENIKU STARTAO ATELJE OKUSA»Atelje okusa« predstavlja najbolja hrvatska vinaNikola UrukaloNakon što su potpredsjednikHrvatske obrtničkekomore Josip Novogradeci Đuro Horvat, direktorNajbolji hrvatskivinari na okupuKušanjem vina, koja sudopremljena posebnimeno-gastromobilom, uŠibeniku je startala eno-gastronomskaedukativna manifestacija,koju će Hrvatskaobrtnička komora, odnosnonjezin Ceh ugostitelja i turističkihdjelatnika i časopis»Svijet u čaši«, provesti u cijelojHrvatskoj. Akcija se održavapod zajedničkim nazivom»Atelje okusa«, a njezin glavnicilj je promocija autohtonihjela, kao i domaćih vina, kojase sljubljuju s tim jelima.Kako nam je kazao MladenHorić, glavni direktor tvrtkeMAM-VIN, osnivač i izdavaččasopisa »Svijet u čaši«, idejaje što bolje promovirati hrvatskavina, a posebice desetnajboljih autohtonih hrvatskihsorata, koje bi se moralenalaziti na vinskim kartamasvakog hrvatskog restorana.Hrvatska ima vrhunska vina,kaže Horić, koja može ponuditina domaćem i inozemnomtržištu. Orijentacija na domaćavina posebno je važna i zbogulaska Hrvatske u EU, kad ćenaše tržište preplaviti vina izcijeloga svijeta.Nakon kušanja vina, manifestacija»Atelje okusa«, kojaje uklopljena u tradicionalnugastro manifestaciju Obrtničkekomore Šibensko-kninskežupanije »Naše malo velikoblago«, nastavljena je u vodičkomhotelu Imperijal edukacijom,namijenjenom ugostiteljimai voditeljima hrane i pića.U tom dijelu programa, krozrazgovor s voditeljem edukacijei kušanjem vina, oni suupoznati s 10 osnovnih sorataSASTANAK U ILOKU PREDSTAVNIKA GASTRO GRUPE ICEHOVA UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKAObilježeno potpisivanje sporazuma o suradnjiUgostitelji i predstavnici Gastro Grupe obišli su znamenite Iločkepodrumeiz prijedloga vinske karte. Usklopu manifestacije u Imperijalusu predstavljeni i kandidatiza kuhare i vinare godine.Sa šibensko-kninskog područjakandidirani su Marija Marić iMarko Garma iz Zlatne ribice,Danijela Relja iz konobe Porat,Zdenka Majić Popović iz hotelaImperijal, Tonka Pešić izrestorana Peškarije, Nada Radićiz restorana Antonijo, StipeVišnjić iz restorana Adrija,Nikša Nevešćanin iz restoranaRico, Ruža Vukšić iz restoranaUzorita, Slaven Stegić iz restoranaCarmen i Antonio Skorićiz restorana Zlatne školjke. Zahrvatskog vinara godine nominiranisu Dalmacija vino PJ Drniš,Vinoplod-Vinarija Šibenik,Ivica Piližota, Ivica Džapo, VinarijaBibich, Vinarija Duvančići Obiteljsko gospodarstvoJose Sladića.Svoja vina u Imperijalu supredstavili i zlatni hrvatskivinari Zlatan Plenković, VladoKrauthaker i Davor Zdjelarević.ILOK – Već dulje vrijeme među obrtnicimaIloka, u čijem su sastavu prigradska naselja Bapska,Mohovo i Šarengrad, postoji inicijativa zaosnivanjem samostalnog Udruženja obrtnika,što se konačno i ostvarilo, rečeno je na osnivačkojskupštini Udruženja obrtnika Ilok.Povijesno gledajući, još davne 1781. godine uIloku je postojao Obrtnički ceh, a svi ostali cehovibili su udruženi u Obrtni zbor. Tijekom godina,mijenjanjem Zakona, cehovi su se pretvorili uZadruge, a 1882. godine postojali su grb i pečatna kojemu je bio otisnut znak »dvije ruke jedna udrugoj – rukovanje«. Početkom 20. stoljeća u Ilokuje bilo 108 obrtnika raznih zanimanja: cipelari,opančari, krojači, kovači, brašnari, tesari, bačvari,kolari, tokari, ličioci, dimnjačari, pekari, užari,vozari i dr. Prije početka Domovinskog rata napodručju Iloka i prigradskih naselja djelovalo je330 obrtnika i privatnih uslužnih djelatnosti.– S obzirom na to da Vlada RH u današnjimuvjetima potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva,a Ilok ima status grada, ovdašnjiobrtnici imaju želju nastaviti povijesnu tradicijuobrtništva, te smatraju kako će samostalnimradom kroz Udruženje u većem broju moćiva ugostitelja i turističkih djelatnikaHrvatske obrtničke komores predstavnicima Gastro Grupe.U sklopu ovog sastanka u Iloku,predstavnici područnih cehova ipredstavnici Gastro Grupe obišlisu znamenite Iločke podrume, teiskoristili priliku da degustirajunadaleko poznata vina Iločkihpodruma.Za vrijeme radnog dijelasastanka predstavnici GastroGrupe iskoristili su priliku dajoš jednom kažu ugostiteljimaobrtnicima kakve im prednostidonosi status Gastro Partnera,te kupovanje robe i pružanjedrugih usluga posredovanjemGastro Partner kartice. Naime,stvaranjem dodane vrijednostiza svoje Gastro Partnere, GastroGrupa im pruža uvjete koji suisključivo namijenjeni samo njima,u cilju ostvarenja još većekonkurentske prednosti na tržištu.Za sve sudionike ovog druženja,Gastro Grupa je za krajorganizirala i posjet Vinoviti naZagrebačkom velesajmu.Podsjetimo, Gastro Grupaje cluster 35 veleprodajnih subjekata,koji pokrivaju cijelopodručje Hrvatske. Radi se otvrtkama, čiji je osnovni posaodistribucija hrane i pića u gastrokanalu distribucije, odnosno uhotele, restorane i kafiće. VišePero Gabrića ceremoniji otvaranja ne-»Vinovite ‘06« naNdavneZagrebačkom velesajmu u konkurenciji23 kandidata iz čitavezemlje Jaskanac Tomislav Tomacproglašen je najboljim mladimvinarom Hrvatske! Iznenađenje?Ne, nije! Zašto?Osim njegove nadarenosti,marljivosti i odgovornosti tijekomstudija agronomije (danasje diplomirani inženjer), ovadoista rijetka i lijepa priča imasvoju, nazovimo je, predigru i uvinarsko-vinogradarskoj obiteljiZvonimira Tomca (jaskanskoselo Donja Reka), ali svakako i ujaskansko-samoborskom Klubuprijatelja dobra vina (KPDV), inačenajstarijem u Hrvatskoj (osnovanu siječnju 1984. godine).Od osnutka do danas, taj znaniKlub djeluje pod doista jedinstvenimgeslom »Tko će od iste sorteproizvesti bolje vino«! ZvonimirTomac, danas i te kako poznatijaskanski vinar i proizvođačpjenušca, bio je i sad je aktivni ipraktični poštovatelj spomenutogagesla, uostalom poput lijepabroja jaskansko-samoborskih (iliobrnuto) vinogradara i vinara, ato je (recimo neslužbeno) natjecanje,dalo s godinama doista velikerezultate.Naime, da bi se proizvelodobro i bolje vino trebalo je (doslovno)»preporoditi« i vinogradei podrume, ali, naravno, ishvaćanja i tretiranja povijesnogdijela hrvatske zemljoradnje! Štose događalo ili, bolje reći, dogodilo?Nije više svejedno...S vremenom su tamošnji vinogradimijenjali izgled jer jeobrada bivala sve ozbiljnija iodgovornija, a sličan preobražajbilježen je i u – podrumima.Plešivičko vinogorje polako jepostajalo sve zanimljivije i kupcima,ali i izletnicima jer su sepočele organizirati tzv. vinskeceste i tamošnjim domaćinimaviše doista nije bivalo svejednošto i kako nude »mušterijama«sve od vikend-pilaca do ugostiteljai raznih vinarskih tvrtki.U više navrata i čitatelji idrugi razni poštovatelji loze ivina (svaki na svoj način!) pitalisu me što mislim o KPDV, teje li postignuto koliko se mogloi trebalo. Na ovaj drugi dio pitanjaodgovor je poznat – dobrigospodari i domaćini po običajunikad baš nisu zadovoljni postignutimi nastojat će ići napri-Obrtničke novine VINO I ONO OKO VINALijepo je što prvak nijebez – pratnje!»Tko će od iste sorte proizvesti bolje vino« gesloje plešivičko-samoborskoga Kluba prijatelja dobravina (KPDV), inače najstarijega u Hrvatskojjed, a uvijek se moglo, ovisno o(ne)prilikama, postizati i više imanje... No, ipak su najpresudnijiuvjeti (na samo fizički!), asrećom se događalo i događa seda su plešivički vinari, tako npr.u vinskoj kući Tomac, spremnoodgovarali izazovima.Srećom sve ih je višeEto, u tim i takvim prilikamarastao je i stasao Tomislav Tomac,ali, naravno, (što je najvažnijei najvrjednije!) ne samo on!Danas se Plešivičko vinogorjei KPDV može ponositi s višesvojih mladih i naprednih vinogradara-vinara(Zdenko Šember,Drago Kurtalj, Krešo Režek,Franjo Kolarić...) koji polako i,što je presudno, pažljivo uče odstarijih i iskusnijih i tako jednakopolako i strpljivo preuzimaju»štafetnu palicu«.Za kraj ove priče jedno podsjećanjena razdoblje kojega se danasnerado sjećamo, ali... »Svakalitra patvorenog vina znači jednulozu manje u vinogradima«...Ta je pošast, dobro se zna, haralagotovo svim našim vinogorjimai, naravno, podrumima. Danas?Vinoljupci odlučuju!Srećom, »loza manje« sve semanje spominje, iako patvorinajoš uvijek ima, ali službeno»nema dokaza«, osim ipak jednogakoji treba poseban »prijevod«– prema još uvijek važećim podacimau našoj je zemlji pod kontrolomtek jedna trećina proizvodnjei prometa grožđa i vina!? Što je»kontra« ovome vrlo neugodnompodatku? Pa, eto, ozbiljnevinarske kuće poput spomenutihna Plešivici (srećom i ne samotamo!) i, što je posebno važno, sveveći broj pilaca koji sve više znajuo lozi i vinu i kojima je sve teže iteže prodavati »vino«!ILOČKI OBRTNICI OSNOVALI SVOJE UDRUŽENJEBudi se obrtništvo u istočnoj SlavonijiGastro Grupe d.o.o., potpisalisporazum o suradnji, u Iloku jeupriličen sastanak predsjednikai ostalih predstavnika svih cehoostvaritisvoja prava, ali ne i umanjiti obveze –istaknuo je Jaroslav Masarini, predsjednik novoosnovanogUdruženja, obrazlažući opravdanostnjegova osnivanja.Iločki su obrtnici do sada pripadali UO Vukovar,no geografska udaljenost i slab protokinformacija otežavali su nastojanja da budukvalitetniji u svom radu. Vinogradarstvo i proizvodnjagrožđa i vina, koje u iločkom krajuzauzimaju značajno mjesto, te veliki broj poljoprivrednihobrta i poljoprivrednih gospodarstavakoji su u sustavu PDV-a, a koji imaju željuučlaniti se u novo Udruženje, opravdavaju ovuinicijativu, koju je podržalo i Gradsko poglavarstvoIloka na čelu s gradonačelnikom, obećavšiu dogledno vrijeme pronaći kvalitetan poslovniprostor za Udruženje.Svečanoj osnivačkoj skupštini nazočio je ministarpoljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstvaPetar Čobanković, inače Iločanin, IvanKlarić, predsjednik područne obrtničke komoreVukovarsko-srijemske županije, Đuro Kadoić,tajnik POK-a, Mladen Papak, gradonačelnik Iloka,predstavnici Udruženja obrtnika iz Vinkovaca,Županje i Vukovara, te brojni obrtnici i gosti.od 75 posto svoga prometa GastroGrupa ostvaruje u gastrokanalu te je i najjači distributeru ovom kanalu.Isto tako ističemo da će GastroGrupa izravno kontaktirati članoveCeha ugostitelja i turističkihdjelatnika te im predstavitisve pogodnosti statusa GastroPartnera i načina korištenja GastroPartner kartice.Nikola Urukalo

10 Obrtničke novine CEHOVISubota, 27. svibnja 2006.ŠIRI SE MREŽA PARTNERA PUTEM OBRTNIČKE KARTICEKoristite karticu i pogodnostikoje ona pruža!Od početka 2006. godine u projektu »Obrtnička kartica« pridružilo nam se sedam novih pružatelja usluga, čime je proširena mreža našihpartnera, ali i pogodnosti koje možete koristiti Vi, dragi naši korisnici kartice!Usiječnju su namse tako pridružilitvrtka Werliefert was? i obrt za poslovneusluge Engros.Tvrtka Wer liefert was?iz Zagreba bavi se promocijomgospodarskihsubjekata putem specijaliziraneposlovne tražiliceproizvoda i uslugana Internetu –www.wlw.hr te izradom internetskihstranica. Navedeneusluge korisnici karticemogu dobiti po povoljnijimuvjetima, o čemumožete detaljnije saznatina našim web stranicamawww.hok.hr/hok/ok.Paletu usluga namijenjenihprivatnim, ali i poslovnimkorisnicima nudiobrt Engros iz Zagreba.Spomenimo samo nekeod njih – prevoditeljskeusluge, administrativniposlovi, obrada podataka,izrada i upravljanje bazamapodataka, savjetovanjeu svezi s poslovanjemi upravljanjem, reklama ipropaganda, itd…UkolikoVam je potrebna jednaod ovih usluga, javitese vlasniku obrta g. SašiTkalecu, koji će Vam ihponuditi po povoljnijimuvjetima, ako mu predočiteVašu »Obrtničku karticu«.U ožujku su nam sepridružili obrti GrafikaPlus iz Kaštel Lukšića iGO – kreativna agencijaiz Viškova te tvrtkaPipo d.o.o. iz Zagreba.Obrt Grafika plus bavise grafičkom djelatnošću,a nudi usluge grafičkogdizajna, izradesamoljepivih natpisa ireklama, oslikavanja vozilai izloga, digitalnogtiska velikih formata i dr.Pa ako stanujete ili raditena području Splita iokolice, a treba Vam, naprimjer, reklama za promocijuVašeg obrta, javitese g. Damiru Bedalovu,vlasniku Grafike plusNOVI PRUŽATELJI USLUGA(www.grafikaplus.hr) idobit ćete ekskluzivnepopuste na usluge oslikavanjaizloga i vozila,izradu posjetnica, reklamnihletaka, brošura, cjenika,jelovnika, grafičkogdizajna i izrade internetskihstranica.Obrtnicima s riječkogpodručja na usluzi je Kreativnaagencija GO, vlasniceSanje Udović iz Viškova,koja se također bavigrafičkom djelatnošću, paako želite oglašavati Vašobrt, javite se i dobit ćetepogodnosti.Tvrtka PIPO d.o.o. izZagreba usmjerena je nakorisnike s područja Krapinsko-zagorskežupanije.Naime, njezin vlasnikZlatko Pintarić organizirainformatičke tečajeve zaprivatne i poslovne korisnikeračunala u svojemvlastitom Informatičkomcentru Gaj u Krapini.Ukoliko još niste savladalipotrebna informatičkaznanja za potrebe Vašegposla, u Informatičkomcentru Gaj možete ostvariti15 posto popusta naprograme edukacije, tenabaviti računala, monitorei pisače po povoljnijojcijeni.U travnju su nam se pridružiliINVENTUM – Obrtza informatičke usluge izIvanić Grada, REALITYD.O.O. iz Zagreba i IRIT,Obrt za istraživanje i razvojinformacijskih tehnologijaiz Zaprešića. Akoste iz Ivanić Grada ili Zagrebai okolice, u Inventumumožete ostvariti popustena izradu informatičkihprogramskih rješenja, webstranica, na informatičkosavjetovanje i projektiranjete administraciju i održavanjeračunala (više informacijana webu HOK-a i nahttp://inventum.hr).A za one koji ne trebajuinformatičke ili grafičkeusluge, već, naprotiv, uživajuu cvijeću, tu je tvrtkaReality d.o.o. iz Zagreba,koja se bavi maloprodajomsvježeg cvijeća,veleprodajom i maloprodajomdekorativnih artikala,ali i projektiranjem iuređenjem interijera, prezentacijskihi izložbenihprostora. Više informacijapronađite na njihovimweb stranicama www.papillon.hr. I za kraj opetinformatika. IRIT, Obrtza istraživanje i razvojinformacijskih tehnologijaiz Zaprešića odlučioje postati našim partneromi ponuditi popustena usluge programiranja,obrade podataka,web hosting i izradu webstranica. Pa ako još nemateweb stranicu, a izZaprešića ste, dođite uIRIT (www.irit.hr).

Subota, 27. svibnja 2006.CEHOVIObrtničke novine 11U STUBIČKIM TOPLICAMA ODRŽAN TREĆI SKUP »NJEGA TEKSTILIJA I ODJEĆE«Zaštita okoliša bitna za poslovanje čistionicaHrvatska obrtnička komora organizirala je treći po redu stručni skup »Njega tekstilija i odjeće 2006.«, 11. i 12. svibnja u hoteluMatija Gubec u Stubičkim ToplicamaRenata PalorecUsklađivanje zakonodavstvas propisimaEU za djelatnostikemijskog čišćenja i pranja,zadovoljenje ekoloških standardai inspekcijski nadzor ukemijskim čistionicama bilesu glavne teme ovogodišnjeg,trećeg po redu, stručnog skupa»Njega tekstilija i odjeće«,održanog 11. i 12. svibnja uStubičkim Toplicama.Kemijske čistionice i praonicerublja, koristeći kemikalijeu poslovanju, prema tumačenjuinspekcije zaštite okoliša,ubrajaju se u zagađivače okolišate je stoga prošle godineobavljen temeljiti inspekcijskinadzor na području cijele Hrvatske.Prema riječima ValburgeKanazir, više inspektoricezaštite okoliša, inspektorisu provjeravali poštuju li vlasnicičistionica Zakon o zaštitizraka, Zakon o zaštiti okolišai Zakon o otpadu. Inspekcijskimnadzorom utvrđene sunepravilnosti u postupanjus ambalažnim otpadom odradnih tvari i otpadom kojinastaje u procesu kemijskogčišćenja. Također, utvrđeno jeda u procesu kemijskog čišćenjadolazi do emisije kemikalijeperkloretilena u zrak, i toposebice kod tzv. »otvorenihsustava«.Iako nazočni vlasnici kemijskihčistionica i praonicasmatraju da je onečišćenje zrakai vode, koje njihovi strojeviproizvode u odnosu na velikeindustrijske pogone neznatno,inspekcije smatraju drukčije.Razlog tome je i u strogim kriterijimakoje nameće Europskaunija.Predstavnici Obrtne zborniceSlovenije Nada i Janez Pan-U LIPNJU U GRAZUBurza austrijskih i hrvatskihtvrtki s područja zaštite okolišaHrvatsko-austrijska trgovinska komora u suradnji sHrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom gospodarskomkomorom, organizira kooperacijsku burzuaustrijskih i hrvatskih tvrtki na području zaštite okoliša iobnovljivih izvora energije. Burza će biti održana u utorak,27. lipnja 2006. godine u Gospodarskoj komori Štajerske uGrazu, s početkom u 10 sati. Za kooperacijsku burzu dosadje prijavljeno više od 60 hrvatskih obrta i poduzeća.Cilj skupa je povezati hrvatske i austrijske proizvođačei kupce ekoloških proizvoda i proizvoda za obnovljiveizvore energije, kako bi se povećao izvoz i osigurali doradniposlovi. Također, nastojat će se potaknuti i povećatiiskorištenost domaćih kapaciteta za izgradnju ili obnovuvodoopskrbe, zbrinjavanje onečišćenih voda, zbrinjavanjeotpada, iskorištenost postrojenja za opskrbu energijom(grijanje, struja, hlađenje), uštedu energije, smanjenje zagađenostizraka, alternativna energetska postrojenja, solarnui ostale izvore energije (geotermička, energija vjetra) i sl.Skup će pozdraviti Manfred Wegscheider, ministarsporta, zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije PokrajineŠtajerske i Vojko Obersnel, predsjednik Udruge gradovau Republici Hrvatskoj.U uvodnom dijelu bit će održano i nekoliko izlaganja. Shrvatske strane predavanja će održati dr. Nikola Ružinski,državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenjai graditeljstva i Vladin pregovarač sa EU za pitanjazaštite okoliša, Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštituokoliša i energetsku učinkovitost, dr. Siniša Širac, zamjenikgeneralnog direktora Hrvatskih voda i Tonći Panza, predstavnikHrvatske udruge za obnovljive izvore energije.S austrijske strane izlagat će dr. Ludwig Sik, ravnateljclustera za zaštitu okoliša Štajerske i mr. Daniela Guß izMeđunarodnog centra Štajerske.Na skupu će biti riječi i o »PPP – modelu financiranjaprivatno-javnog partnerstva na području zaštite okoliša«.Istog dana u 13 sati započet će pojedinačni razgovoripredstavnika austrijskih i hrvatskih tvrtki, a bit će organizirani posjet štajerskim tvrtkama.Za dodatne informacije javite se u Hrvatsku obrtničkukomoru, Odjel za organizaciju rada cehova, Jasmina GalantCvek, tel: 01 48 06 626. Jasmina Galant CvekKao i dosadašnji, skup je okupio predsjednike struke iz cijele HrvatskeOznačavanjeopasnih tvariKao što smo vas već obavijestiliu Obrtničkim novinama br.70. ožujak/travanj 2006., u izradije niz novih propisa iz područjakemijske sigurnosti, proisteklihiz Zakona o kemikalijama (NN150/05).Hrvatska obrtnička komorauputila je Hrvatskom zavodu zatoksikologiju i Ministarstvu zdravstva,niz primjedbi i prijedloga napojedini podzakonski akt. Međutim,s obzirom na to da propisi uizradi nalažu obveze za niz struka,pozivamo vas da nam pomogneteu »identificiranju« grupacija kojeu svom radu koriste opasne tvari– kemikalije, kako bi Hrvatskaobrtnička komora mogla poduzetidodatne aktivnosti u cilju izuzećapojedinih, »manje opasnih«grupacija od obveza koje nalažupravilnici u izradi. Molimo pojedincekoji rade s kemikalijama,da provjere, da li se na deklaracijisredstva, proizvoda koje koriste usvom radu, nalazi bilo koja od navedenihoznaka otrova, opasnostiili obavijesti, te da o tome obavijesteHrvatsku obrtničku komoruputem faxa: 01 48 46 610 ili puteme-maila: jasmina.galant@hok.hr.U obavijesti koju ćete nam poslati,potrebno je naznačiti:1. vašu djelatnost2. trgovački naziv sredstva kojekoristite i3. oznaku koju ste prepoznali,bilo da se radi o »oznaci otrova«:Xi, Xn, C, T i dr.; »oznaci opasnosti«– R; ili »oznaci obavijesti«– S.Jasmina Galant Cvekce potvrdili su to primjeromnjihova zakonodavca, koji jenakon pregovora o pristupanjuu EU morao donijeti dvijenove uredbe, koje ih obvezujukupiti nove strojeve, a uskoroće morati ishoditi i tzv. ekološkedozvole za rad.U Hrvatskoj je dosad, kadje riječ o usklađivanju zakonodavstva,donesen Zakon okemikalijama, koji je zapravoinačica dosadašnjeg Zakona ootrovima. O njegovoj primjenigovorila je mr. Romana Marković,sanitarna inspektoricaUreda za zdravstvo, rad i socijalnuzaštitu Grada Zagreba.Prema Zakonu o kemikalijama,obrtnici koji posluju s opasnimkemikalijama, kao što jeperkloretilen, moraju ishoditiodobrenje nadležnog tijela, ato je upravo navedeni Ured.Opasne kemikalije moraju sedržati u posebnim ormarimaili spremnicima, svi zaposlenicimoraju proći tečajeve, a svakih12 mjeseci moraju obavljatizdravstvene preglede.Među ostalim, na skupu jebilo riječi o mogućnostima financiranjanovih i obnove starihstrojeva i uređaja za kemijskočišćenje i pranje, zaštiti naradu, uvjetima za sudjelovanjekemijskih čistača u javnoj nabavite mnogobrojnim stručnimtemama poput, primjerice, čišćenjajače zaprljanih dijelovaodjeće na ekološki način, tzv.preddetaširanju bez perkloretilena.Sudionici su upoznati snovim kemikalijama za mokročišćenje, a predstavljeni su imi suvremeni strojevi za pranjei kemijsko čišćenje. Od stručnihpredavača imali su prilikusaznati zanimljivosti o psihologijirada, primjeni normi tenovosti na području standardizacijetekstila.Kao i prijašnjih godina, naskupu je sudjelovalo mnogokemijskih čistača, njih oko 100,predstavnici znanstvenih in-Valburga Kanazirstitucija i ustanova, resornihministarstava, dužnosnikaHrvatske obrtničke komore ilokalne vlasti. Na otvorenjuskupa sudjelovala je i županicaKrapinsko-zagorske županijeVlasta Hubicki, u pratnjidomaćina skupa, predsjednikapodručne komore Krapinskozagorskežupanije DragutinaRanogajca.Ova je godinaujednoi 40. obljetnicadjelovanja kemijskihčistačau Hrvatskoj, očemu je na skupugovorio dr.Dinko Pezelj,direktor časopisa»Tekstil« idonedavni dugogodišnjipredavačna Tekstilno-tehnološkomfakultetu uZagrebu. PremaObilježen jubilejkemijskih čistačaDopredsjednik HOK-a Eduard Vickovićdodijelio je dr. Pezelju prigodnu zahvalnicunjegovim riječima, perspektiva njege tekstila ovisna je o ukupnojproizvodnji i potrošnji tekstila u Hrvatskoj. Povodomove obljetnice za dugogodišnji predan rad u struci dopredsjednikHOK-a Eduard Vicković dodijelio je dr. Pezelju prigodnuzahvalnicu.Sudionici zadovoljnikvalitetom skupaPrvog je dana skupa održan i okrugli stol na temu: »Problematikaiz prakse« gdje je bilo nazočno 54 sudionika. Sudionicisu putem ankete imali priliku ocijeniti skup i kvalitetu predavanja.Analizom provedene ankete saznali smo da je 59 postosudionika zadovoljno s organizacijom i sadržajem predavanja,a 68 posto smatra da su tijekom predavanja saznali informacijekoje će im pomoći u daljnjem radu. Sva izlaganja, anketa s pojedinačnimprijedlozima i fotografije sa stručnog skupa dostupnesu na internetskim stranicama HOK-a: http://www.hok.hr/hok/, modul »Cehovske aktivnosti«, pod naslovom: »NJEGATEKSTILIJA I ODJEĆE 2006.« – STRUČNI SKUP KEMIJSKIHČISTAČA, Stubičke Toplice, 11. – 12. svibnja 2006. godine.Za dodatna pitanja javite se na brojeve telefona 01/4806626 i faksa 01/4846 610, a sva pitanja i odgovori bit će dostupnina Internetu.J. Galant CvekOZNAČAVANJEOTROVA

12 Obrtničke novine OGLASISubota, 27. svibnja 2006.zelim biti HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA

Subota, 27. svibnja 2006.HRVATSKI OBRTNICI NA 50.MEĐUNARODNOM SAJMU TEHNIKEI TEHNIČKIH DOSTIGNUĆA UBEOGRADUUspješan nastupobrtnika u BeograduDvjesto tisuća posjetitelja,punoupita, sklopljeniposlovi, ugovorenaotvaranja predstavništava,kratki surezime vrlo uspješnognastupa hrvatskihobrtnika na50. međunarodnomsajmu tehnike i tehničkihdostignuća uBeogradu. Hrvatskiobrtnici predstaviliIzložbeni prostor HOK-asu se na 50 m 2 izložbenog prostora, sa strojevima za obradu limova,proizvodno logaritamskim antenama, strojem za reciklažu plastike,inox galanterijom, alatima za rashladnu tehniku, proizvodnjomelektroormarića, informatičkim inženjeringom i dr.Za vrijeme trajanja sajma, osim poslovnih partnera i zainteresiranihposjetitelja, obrtnike su posjetili i članovi veleposlanstva RepublikeHrvatske Jerko Ljubičić i Svetlana Božinović. Kolektivanposjet sajmu imali su članovi Upravnog odbora OK Splitsko-dalmatinskežupanije, na čelu s predsjednikom Dražanom Krolom.Sajam tehnike, kao najstarija sajamska manifestacija Beogradskogsajma bio je iznimna prilika da se poslovni posjetitelji najednom mjestu uvjere u stanje tehnike i tehnologije u regiji. Premariječima organizatora, tko god je na bilo koji način povezans industrijskim procesima proizvodnje, na sajmu je mogao naćisvoje područje interesa. Na izuzetno uspješnoj priredbi nastupiloje više od 1150 izlagača iz 27 zemalja svijeta.Nada Brezec, Darko PristerHrvatska obrtničkakomora po četvrtiput za redom organiziralaje i sufinanciralanastup hrvatskih obrtnika ipoduzetnika na Međunarodnompoljoprivrednom sajmuu Novom Sadu, jednom odnajvećih i najposjećenijih sajmovau ovom dijelu regije. Smodernizacijom poslovnihprostora, odličnom promidžbomi nadasve posjetom,sajam je zaista opravdao 73godine postojanja.Prema još neslužbenimpodacima organizatora, ovogodišnjibroj posjetitelja nasajmu (više od 300.000 prodanihulaznica), te mnogidodatni popratni sadržaji imanifestacije, svrstavaju ovogodišnjiNovosadski sajammeđu najveće i najznačajnijepoljoprivredne sajmove uovom dijelu Europe.Na sajmu je u organizacijiHOK-a nastupilo devet izlagačaputem izložaka i promidžbenihmaterijala, a pu-CEHOVIObrtničke novine 1373. MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNI SAJAM U NOVOM SADUČetvrti nastup hrvatskih obrtnikaOvogodišnji sajam obišlo je više od 300.000 posjetitelja. S modernizacijom poslovnih prostora,odličnom promidžbom i nadasve posjetom, sajam je zaista opravdao 73 godine postojanjaDražen HorvatNovosadski poljoprivredni sajam ima najdulju tradiciju u ovomdijelu Europetem publikacija HOK-a, kaoi CD-a s poslovnim informacijamao članovima HOK-a,za koje je zabilježeno velikozanimanje posjetitelja i poslovnihljudi, promoviranaje cjelokupna ponuda hrvatskogobrtništva. Izložbeniprostor HOK-a nalazio se naveć tradicionalnoj poziciji uPaviljonu 11 – paviljonu međunarodnihizlagača, a hrvatskiobrtnici i poduzetnici,kao i Komora predstavili suse na 50 m 2 izložbenog prostora.Izlagači u organizacijiHOK-a predstavili su posudeod inoxa za vinogradarstvo iugostiteljstvo, podove za industrijui poslovne prostore,strojeve za pakiranje regala iskladišne opreme, strojeve zabeskonačne cijevi i žljebove,alat za obradu plastike i proizvodnjuambalaže za prehrambenuindustriju, elektroormarićei opremu i dr.Izložbeni prostor HOK-aposjetili su predstavnici Regionalneprivredne komoreBeograd, Regionalne privrednekomore Pančevo teRegionalne privredne komoreNovi Sad, SvetlanaBožinović i Jerko Ljubičićiz veleposlanstva RepublikeHrvatske u Beogradute Davor Vidiš, generalnikonzul Republike Hrvatskeu Subotici sa suradnicima.Sajam su posjetili članoviUpravnog odbora OK Splitsko-dalmatinskežupanije,na čelu s Dražanom Krolom,predsjednikom Odbora zasajmove i druge promidžbeneaktivnosti HOK-a.Sudeći prema velikom brojukonkretnih upita i velikom zanimanjuza proizvode hrvatskihobrtnika, za očekivati jeda će se hrvatskim obrtnicimajoš više otvoriti tržište susjednedržave.CVJEĆARI OSNIVAJU SVOJU SEKCIJU PRI HOK-uMogućnost suradnje za oko 1000 cvjećara iz cijele HrvatskeProblemi cvjećara su izračun cijena i vođenje knjiga, nelojalna konkurencija na veletržnicamai nedoumice prilikom registracije cvjećarskog obrtaUprostorijamaHrvatskeobrtničke komore15. svibnja održan jepripremni sastanak obrtnikacvjećarske djelatnosti, s ciljemorganiziranja i osnivanja Sekcijecvjećara pri Cehu uslužnogobrta i obrta za intelektualneusluge gospodarskogkaraktera Hrvatske obrtničkekomore. Na sastanku su biliprisutni predstavnici cvjećaraiz 13 hrvatskih županija – Zagrebačke,Karlovačke, Koprivničko-križevačke,Bjelovarskobilogorske,Primorsko-goranske,Virovitičko-podravske,Brodsko-posavske, Zadarske,Šibensko-kninske, Vukovarsko-srijemske,Splitsko-dalmatinske,Istarske i Dubrovačko-neretvanskežupanije.Kao najznačajnije problemeu ovoj djelatnosti prisutnicvjećari istaknuli su poteškoćepri izračunu cijena i,shodno tome, vođenju knjiga.Bilo je riječi i o stručnoj osposobljenostiza zvanje cvjećar.Naime, za obavljanje cvje-ćarske djelatnosti danas višenije nužno srednjoškolskoobrazovanje, već samo ispito stručnoj osposobljenosti. Toje istaknuto kao pogodnostza one koji nisu »školovani«cvjećari, jer polaganjem ispitau trajanju od tek nekolikodana mogu steći zvanje cvjećara,za razliku od srednjoškolskogobrazovanja, kojetraje nekoliko godina.Nelojalna konkurencija naveletržnicama, gdje su registriranicvjećari u istom položajukao i privatne osobe kojedolaze kupiti cvijeće i kasnijega preprodaju na tržnicama idrugim mjestima bez izdavanjaračuna, također je jedanod problema s kojim se Sekcijanamjerava pozabaviti.Cvjećari su istaknuli i problempogrešnog tumačenjazakona što se događa inspekcijama,koje se razlikuje odžupanije do županije, kao iprobleme prilikom registracijeobrta. Naime, u Nacionalnojklasifikaciji djelatnosti (NKD)postoji nekoliko djelatnosti,pod koje se mogu registriraticvjećari, a najviše ih zbunjujetrebaju li se registrirati kaocvjećarsko-aranžerski ili trgovačkiobrt.Prema Obrtnom registru,a sukladno NKD-u, cvjećarise dijele u nekoliko osnovnihdjelatnosti.Unutar djelatnosti 01.12.1.uzgoj povrća, cvijeća, ukrasnogbilja i sadnog materijala,osim skupljanja šumskogbilja registrirano je 1147 obrtnika,unutar djelatnosti 51.22.trgovina na veliko cvijećem isadnicama registrirano je 210obrtnika, te unutar djelatnosti52.48.5. trgovina na malocvijećem registrirano je 764obrtnika. Budući da obrtnikmože imati registrirano višedjelatnosti, a u prosjeku jedanobrtnik ima registrirano1,4 djelatnosti, ocjenjujemo dacvjećara obrtnika koji se baveuzgojem, trgovinom na maloili veliko ima oko 1000.Krešimir TomićPOČETKOM SRPNJAHrvatski frizeri na Svjetskom prvenstvu u MoskviHrvatska frizerska reprezentacijau zajedničkojorganizaciji Ceha frizerai kozmetičara Hrvatskeobrtničke komore i SavezaPROGRAM DOGAĐANJA U MOSKVI1. srpnja 2006. godine – SUBOTA• Registracija natjecatelja• Otvaranje izložbe »Beauty & Hair World 2006.« U ZAO»ExpoCenter« (mjesto održavanja svjetskog prvenstva)• Otvaranje/početak 31. svjetskog prvenstva• Natjecanje2. srpnja 2006. godine – NEDJELJA• Natjecanje3. srpnja 2006. godine – PONEDJELJAK• Natjecanje4. srpnja 2006. godine – UTORAK• Proglašenje i svečano uručivanje nagrada pobjednicima• Gala večera, show programhrvatskih frizera sudjelovatće na Svjetskom prvenstvufrizera, koje se u organizacijiSvjetske frizerske organizacije(Organisation mondiale coiffure– OMC) održava od 1. do 4.srpnja 2006. godine u Moskvi.Nakon uspješno održanog8. državnog prvenstva frizerai kozmetičara Hrvatske uKarlovcu 9. listopada 2005.godine koje je organizirano usuradnji Ceha i Saveza, premaplasmanu natjecatelja formiranaje Hrvatska frizerska reprezentacijakoja će sudjelovati naSvjetskom prvenstvu.Reprezentacija sadrži 30-akčlanova. To su natjecatelji i njihoviživi modeli, treneri muškei ženske ekipe, međunarodnisuci te druge stručne osobekoje rade s natjecateljima prije,i za vrijeme održavanja Svjetskogprvenstva.Na brojnim europskim isvjetskim natjecanjima krozproteklo cijelo stoljeće hrvatskifrizeri postizali su vrhunskerezultate te bili prvaci države,europski i svjetski pravci.Sudjelovanje na Svjetskomprvenstvu prilika je da se uznastup hrvatskih natjecateljapromovira i Hrvatska. SudjelovanjeHrvatske reprezentacijena Svjetskom prvenstvu uzfinancijsku pomoć Hrvatskeobrtničke komore potpomoglesu pojedine područne obrtničkekomore i udruženja obrtnika,Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetništva, lokalneinstitucije, gradovi te drugisponzori. Krešimir TomićPOZIV OBRTNICIMAPrijavite nastup na jednomod jesenskih sajmova!Ne zaboravite! Hrvatska obrtnička komorasvojim članovima sufinancira troškoveizlaganja sa 50 postoHrvatska obrtnička komoraorganizira i sufinanciranastup svojih članova nasajmovima:39. međunarodni obrtničkisajam u Celju, 6. – 13. 9. 2006.13. generalni BH sajamZEPS, Zenica, 3. – 8. 10. 2006.Graz – Međunarodni jesenskisajam, 30. 9. – 8. 10. 2006.Izvještavamo vas da je upripremi nastup na predmetnimsajmovima u Celju,Zenici i Grazu. S obzirom naveliko zanimanje za kolektivninastup na ovim sajamskimpriredbama u nastavku vamdostavljamo osnovne podatkeo sajmovima i cijeni nastupaza obrtnike koja je sa 50% sufinanciranaod HOK-a.39. međunarodni obrtničkisajam u Celju, www.ce-sejem.siVrijeme održavanja: 6. – 13.9. 2006.Robne grupe na sajmu:strojevi i oprema za metal,plastiku, drvo, električne naprave,namještaj i unutarnjudekoraciju, građevinarstvo,suveniri, umjetničko zanatstvo.Cijena nastupa: za članoveHrvatske obrtničke komore112 EUR/m 2 , puna cijena iznosi224 EUR/m 2 (za izlagačekoji nisu članovi HOK-a).Rok prijave: 17. 7. 2006.12. generalni BH sajamZEPS 2005. www.zeps.comVrijeme održavanja: 3. – 8.10. 2006.Robne grupe na sajmu:građevinarstvo, elektro-industrija,roba široke potrošnje,strojogradnja, proizvodnja iprerada metala, drvo, plastika,guma, tekstil, koža.Cijena nastupa: za članoveHrvatske obrtničke komorecijena će biti definirana naknadno.Rok prijave: 17. 7. 2006.Međunarodni jesenski sajamGraz – HERBSTMESSE2005. www.messecentergraz.atVrijeme održavanja: 30. 9.– 8. 10. 2006.Robne grupe na sajmu:roba široke potrošnje, keramika,metal, plastika, drvo, opremaza građevinarstvo, opremaza dom, uređenje interijera islično.Cijena nastupa: za članoveHrvatske obrtničke komoredo 114 EUR/m 2 , puna cijenaiznosi 228 EUR/m 2 (za izlagačekoji nisu članovi HOK-a).Rok prijave: 17. 7. 2006.Vaš interes na temeljukojeg Vam stručna službaHOK-a šalje prijavne materijalemožete ispuniti i poslatiputem faksa: 01/48 06 675,e-maila: darko.prister@hok.hr i drazen.horvat@hok.hr, amožete ispunjen obrazac slatii na adresu HOK-a: Hrvatskaobrtnička komora, Ilica 49/II,p.p. 166, 10002 Zagreb.Zainteresiran sam za nastup na sajmu u _________________Molim Vas da mi pošaljete prijavne materijale na:Naziv obrta/tvrtke: ___________________________________Vlasnik obrta/tvrtke: __________________________________Adresa: ______________________________________________Telefon: _____________ , Faks: ______________ ,e-mail: _______________________________

14 Obrtničke novine OGLASISubota, 27. svibnja 2006.

Subota, 27. svibnja 2006.SAVJETNIKObrtničke novine 15•OBNOVLJENA 1994.U T E M E L J E N A 1 8 5 2.•Obrtnički savjetnikOBVEZA OBRTNIKA / VOĐENJE EVIDENCIJE O RADNICIMAObrtnici poslodavci moraju evidentiratiradnike, plaće i ozljede na raduZakonom o evidencijama u oblasti rada (Sl. list SFRJ 17/1990) propisana je obveza vođenja evidencije o zaposlenim radnicima,evidencije o osobnim dohocima i evidencije o ozljedama na raduObrtnici koji imajuzaposlene radnikeobveznici su vođenjaevidencija u područjurada. Razlozi i svrha vođenjaevidencija proizlazeiz međunarodnih obvezaRH koje je preuzela i moraih ispunjavati prema Međunarodnojorganizacijirada kao njena članica, teu svrhu prikupljanja i statističkeobrade prikupljenihpodataka.Obveze su propisaneZakonom o evidencijamau oblasti rada (Sl. list SFRJ17/1990) koji se u RepubliciHrvatskoj primjenjujetemeljem Zakona o preuzimanjusaveznih zakonaiz oblasti radnih odnosa izapošljavanja (NN 34/91,26/93 – u daljnjem tekstuZakon). Činjenica da seradi o preuzetom propisu,koji u ovih 15 godina nijenikada mijenjan, ukazujena razloge pojave teškoćau njegovoj primjeni. Teškoćei pravna nesigurnostproizlazi dijelom iz različitostinaziva i pojmova,ali još i više iz sadržajneneusklađenost s novimpropisima RH iz područjarada i radnih odnosa, mirovinskogi zdravstvenogosiguranja, zapošljavanja izaštite na radu.Zakonom je propisanaobveza vođenja niza različitihevidencija, no obrtnicisu kao poslodavci obveznivoditi tri vrste evidencija:1. evidenciju o zaposlenimradnicima2. evidenciju o osobnimdohocima3. evidenciju o ozljedamana radu.Ovim člankom pobližećemo opisati evidencijuo zaposlenim radnicima,tzv. »matičnu knjiguradnika« koja je ujednoosnovna evidencija o radnicima.Njezin oblik nijepropisan u smislu definiranjaobrasca, no propisanje sadržaj evidencije tj. podacikoje mora sadržavati.Obrtnik kao poslodavacmože evidenciju, odnosnopodatke o radnicima kojeevidentira proširiti i nadruge podatke koje smatrapotrebnima za upravljanjeljudskim resursima. Pritome treba voditi računada je za sve druge osobnepodatke, za koje Zakonomnije propisana obveza prikupljanja,potrebno pribavitiprivolu radnika, te da»IVANČICA« trgovački obrtvl. Janko VlatkovićZaprešić, Zagrebačka 8EVIDENCIJA O ZAPOSLENIM RADNICIMAMatičnibrojOsnovni podaciime i prezimeStručnost iiskustvozanimanjeraniji mjesto rođenja školska sprematekućikasnijiprebivalište iadresainvalid rada iliuživalacmirovinestručnoobrazovanjestaž osiguranja dozasnivanja radnogodnosaRadno mjesto Radni odnos Ostalopotrebnastručna spremaposlovi radnogmjestaradno vrijememjesto radadatumzasnivanjaodređeno ilineodređenovrijemedatum prestankarazlog prestankaMarija Kovač prodavač KV 14. svibnja 2004.Dugo Selo neodređeno - -Zagreb,Samoborska c. 86- -MarkoPrugovečki5 godina 3mjeseca i 12 danaekonomist -računovođa40 sati tjedno - -Zaprešić,Zagrebačka 8SSS 14. svibnja 2004.Krapina neodređeno - -Zabok,Zagrebačka 3invalid radaKsenija Pajić18 godina i 2mjesecaekonomist -komrecijalist40 sati tjedno - -Zaprešić,Zagrebačka 8KV 10. siječnja 2006.Zadar određeno - -Zaprešić,Jelačićeva 14se ti podaci smiju koristitisamo u svrhu s kojom jeradnik upoznat, sukladnoodredbama čl. 6. i 7. Zakonao zaštiti osobnih podataka(NN 103/03).Evidencija o zaposlenimradnicima, odnosno3 godine 10mjeseci i 7 dana40 sati tjednoZaprešić,Zagrebačka 8»matična knjiga radnika«,koja sadrži sve propisanepodatke, mogla bi izgledatina primjer ovako:djelatnostposlodavcanaziv drugogposlodavcabavi li sedopunskimradomtrgovina namalotrgovina namalotrgovina namalo»Kivi«trg. obrt- Ines Barić,Zaprešić,Zelena 10

16 Obrtničke novine SAVJETNIKSubota, 27. svibnja 2006.RAD U INOZEMSTVUSezonsko zapošljavanje radnika u SaveznojRepublici NjemačkojPosredovanjem pri zapošljavanju, Hrvatski zavod za zapošljavanje organizira za hrvatske državljane odlazak na sezonski rad u SaveznuRepubliku Njemačku. Radi se o sezonskim radnicima (rad na 4 mjeseca), te gostujućim radnicima (rad na 18 mjeseci)Sezonsko zapošljavanjeu Saveznoj RepubliciNjemačkoj ima priličnodugu tradiciju i temeljise na Sporazumu o postupkuzapošljavanja hrvatskihdržavljana u Saveznoj RepubliciNjemačkoj, sklopljenomizmeđu Republike Hrvatskei Savezne RepublikeNjemačke, kojim su uređenaprava boravka i rada hrvatskihradnika u SaveznojRepublici Njemačkoj.Sezonskim radnicimau Saveznoj Republici Njemačkojnude se sljedeći poslovi:1) Poljoprivreda2) Ratarstvo3) Vrtlarstvo4) Vinogradarstvo5) Šumsko gospodarstvo6) Prerada voća i povrća7) Piljenje, struganje i impregnacijadrva8) Hotelijerstvo i ugostiteljstvo9) Područje zabave.Prava i obvezesezonskih radnikaVeć godinama poslodavciiz Savezne RepublikeNjemačke zapošljavajuuglavnom iste sezonskeradnike. Poslodavci su njimazadovoljni i ugovoreo radu sklapaju s istim zaposlenicima.Međutim, uodređenim razdobljima tijekomkalendarske godinepostoji i potražnja za novimradnicima. Svi zainteresiranikandidati mogu se javitisvojoj područnoj službiZavoda za zapošljavanje,u slučaju da postoji potražnjaza radnicima njihovihkvalifikacija i sposobnosti.Tijekom jedne kalendarskegodine radnici mogu sezonskiraditi najdulje četirimjeseca. Izuzetak su sezonskiradnici koji se zapošljavajuu zabavnoj djelatnostii mogu raditi do devet mjeseci.Središnji ured za posredovanjeSavezne RepublikeNjemačke sa sjedištem uBonnu, dostavlja ovjereneugovore Središnjoj službiHrvatskog zavoda zazapošljavanje u Zagrebu,koja ih nakon ovjere upućujepodručnim službamaHrvatskog zavoda za zapošljavanje,i to prema prebivalištusezonskih radnika.Što se tiče prosječne zaradesezonskih radnika, cijenasatnice ovisi o području SavezneRepublike Njemačkeu kojem će potencijalni zaposlenikraditi, kao i o vrstiposla koji će obavljati. Brutoiznos plaće propisan jepo satu i prigodom sklapa­nja ugovora provjerava ganadležni Ured za rad SavezneRepublike Njemačke.Socijalna pravasezonskih radnikaHrvatski sezonski radnicikoji rade na području SavezneRepublike Njemačke urazdoblju do četiri mjesecaosigurani su putem sustavasocijalnog osiguranja SavezneRepublike Njemačke(zdravstveno osiguranje,mirovinsko osiguranje teosiguranje od nesretnogslučaja na radu). Poslodavacje u slučaju bolesti dužanradnika osigurati kodprivatnog zdravstvenogosiguranja. U suprotnom,poslodavac snosi puni financijskirizik u slučaju bolestiili nezgode na radu.Uvjeti za smještajsezonskih radnikaPoslodavac je dužanradnicima osigurati pristo­jan smještaj, kao i mogućnostkorištenja sanitarneprostorije i mjesta kuhanja.Smještaj u šatorima i vozilimaza stanovanje nijedopušten, osim u izuzetnimsituacijama. Smještaju prikolicama/vozilimaza stanovanje, dopušten jesamo na području sajmišneprodaje zbog neprestanogputovanja od jednoga dodrugog mjesta.Obveze poslodavcaPoslodavac je dužanprijaviti boravak radnikanadležnom uredu u mjesturada, ishoditi radnu dozvoluu nadležnom područnomuredu za rad, nadležnomuredu za financije predočitipotvrdu o ograničenojobvezi plaćanja poreza zasezonskog radnika, te kododgovarajućeg zdravstvenogosiguranja ishoditi brojzdravstvenog osiguranja iiskaznicu socijalnog osiguranjaradnika.Međutim, poslodavacnema pravo zadržati sezonskogradnika na radu duljeod četiri mjeseca godišnje.Svaki takav produženi radtretira se kao rad bez radnedozvole i ne podliježeobvezama određenim međudržavnimsporazumomizmeđu Republike Hrvatskei Savezne RepublikeNjemačke.U slučaju neizvršenjaugovorom o radu dogovo­renih uvjeta, kao i isplateplaće, radnik je obvezan tijekomsvojeg boravka u SaveznojRepublici Njemačkojobratiti se područnomuredu za rad u SaveznojRepublici Njemačkoj, iliSredišnjoj službi Hrvatskogzavoda za zapošljavanje.Kategorije osoba koje semogu zaposliti kao sezonskiradnici u Saveznoj RepubliciNjemačkoj su:1) hrvatski državljani sprebivalištem u RepubliciHrvatskoj2) radnici koji nisu mlađiod 18 godina, a poželjno jei da ne budu stariji od 45godina3) moraju biti zdravi isposobni za rad.Radni uvjeti zasezonski rad uSaveznoj RepubliciNjemačkojRadnik mora raditi najmanje30 sati tjedno te nesmije biti zaposlen pod nepovoljnijimradnim uvjetimaili biti manje plaćen odnjemačkog radnika na istimposlovima. Također se odradnika očekuje poštivanjesvih ugovorom dogovorenihobveza. Također je poželjnopoznavanje njemačkogjezika u svim djelatnostima,s time da će radnikbiti unaprijed obaviješten,ako poslodavac zahtijevaznanje njemačkog jezika.Gostujući radnici uSaveznoj RepubliciNjemačkojBiti gostujući radnik (Gastarbeitnehmer)u SaveznojRepublici Njemačkoj donosiveće prednosti od statusasezonskog radnika, ali su iuvjeti za taj način zapošljavanjazahtjevniji. Navedenise način zapošljavanja u SaveznojRepublici Njemačkojprimjenjuje već dulje vrijemeu većini istočnoeuropskihzemalja (Poljska, Rumunjska,Češka, Bugarska, Mađarska).S njima je SaveznaRepublika Njemačka sklopilaSporazum o gostujućimradnicima. Na taj se načinveć više godina zapošljavai veliki broj informatičkihstručnjaka. Sporazumom seomogućuje obostrano upućivanjestručnih radnikau države-ugovornice radistručnog usavršavanja i učenjajezika, i to u trajanju od12 do 18 mjeseci. Radnici nesmiju biti mlađi od 18 godinaniti stariji od 40 godina.Za posredovanje prizapošljavanju gostujućihradnika u Saveznoj RepubliciNjemačkoj nadležan jeSredišnji ured za posredovanjeu Saveznoj RepubliciNjemačkoj sa sjedištemu Bonnu i Hrvatski zavodza zapošljavanje, Središnjaslužba, Zagreb. Središnjiured za posredovanje uBonnu obavlja posredovanjeputem opunomoćenihureda za rad pojedinih saveznihdržava, pa se stogaposlodavci ponajprije obraćajuuredima za zapošljavanjena svojem području.Obrazovni profilgostujućih radnikaPotencijalni kandidati trebajuimati završeno stručnoobrazovanje (najmanje srednjastručna sprema). Tri godineradnog iskustva u zvanjumogu biti priznate kaosrednja stručna sprema (uslučaju da radnik za obavljanjeodređenih poslovanije završio traženu školu).Pored završenog obrazovanja,od kandidata se očekujei zadovoljavajuće znanjenjemačkog jezika. Ne uzimase u obzir činjenica da je poslodavaciz Savezne RepublikeNjemačke voljan zaposlitiradnika sa znanjemjezika za koje on smatra daje dovoljno, kao ni obrazloženjeposlodavca da će radniknaknadno kroz praksunaučiti njemački jezik.(Nastavak u sljedećembroju)

Subota, 27. svibnja 2006.SAVJETNIKObrtničke novine 17NOVI PRAVILNIKZbrinjavanje otpada po EU standardimaU skladu s prilagodbom hrvatskogzakonodavstva onome u EU, donesen je novipravilnik, koji propisuje obvezu vođenjaočevidnika za osobe koje se bave oporabom,zbrinjavanjem i izvozom otpadaAnđelko VojvodaSlijedeći europske direktivei prilagođavajućinaše zakonodavstvo,Ministarstvo zaštiteokoliša, prostornoguređenja i graditeljstvaobjavilo je Pravilnik oočevidniku pravnih i fizičkihosoba koje se bavedjelatnošću posredovanjau organiziranju oporabei/ili zbrinjavanja otpadai pravnih i fizičkih osobakoje se bave djelatnošćuizvoza neopasnog otpada(NN, 51/2006.). Navedenipravilnik donesen je na temeljučlanka 29. stavka 2. ičlanka 53. stavka 6. Zakonao otpadu (NN, 178/04.i 153/ 05.).Ovim Pravilnikom propisujese sadržaj i načinvođenja Očevidnika ipravnih i fizičkih osobakoje se bave djelatnošćuposredovanja u organiziranjuoporabe i/ili zbrinjavanjaotpada u imedrugih i pravnih i fizičkihosoba koje se bave djelatnošćuizvoza neopasnogotpada (u daljnjem tekstu:Očevidnik) te sadržaj i na-čin prijave za upis u Očevidnik.Način vođenjaočevidnikaOčevidnik se vodi uobliku tvrdo ukoričeneknjige i sastoji iz dva dijela:I. – Popis pravnih osobakoje se bave djelatnošćuposredovanja u organiziranjuoporabe i/ilizbrinjavanja otpada u imedrugihII. – Popis pravnih i fizičkihosoba koje se bavedjelatnošću izvoza neopasnogotpada. Na naslovnojstranici, ispod naslova,upisuje se pravnitemelj uspostave Očevidnikate broj knjige. Očevidnikse vodi i u elektroničkomobliku premaprogramskoj opremi zavođenje Očevidnika kojuodređuje Ministarstvo zaštiteokoliša, prostornoguređenja i graditeljstva (udaljnjem tekstu: Ministarstvo).Popisni obrazac POPOunosi se u Očevidnik, DioI. – Popis pravnih osobakoje se bave djelatnošćuposredovanja u organiziranjuoporabe i/ili zbrinjavanjaotpada u imedrugih, a popisni obrazacPINO unosi se u Očevidnik,Dio II. – Popis pravnihi fizičkih osoba koje sebave djelatnošću izvozaneopasnog otpada.U popisne obrascePOPO i PINO unose sesljedeći podaci:1. tvrtka i skraćena tvrtka,odnosno naziv i skraćeninaziv2. sjedište – mjesto iadresa (ulica i kućni broj)3. matični broj subjektaupisa u sudski registarodnosno matični brojobrta4. matični broj poslovnogsubjekta razvrstanprema Nacionalnoj klasifikacijidjelatnosti5. ime i prezime odgovorneosobe u pravnojosobi, odnosno fizičkeosobe6. predmet poslovanja,djelatnost7. datum upisa i rednibroj Očevidnika8. klasifikacijska oznaka,urudžbeni broj potvrdeo upisu u Očevidnik idatum izdavanja9. promjene podatakaiz stavka 1., točke 1. do 6.ovoga članka i datum upisapromjena.U popisni obrazacPINO zajedno s podacimaiz stavka 1., točke 1.– 9. ovoga članka unosese i podaci o vrstama otpadakoje se namjeravajuizvoziti propisane u Zelenojlisti otpada iz PrilogaIII. Uredbe o kategorijama,vrstama i klasifikacijiotpada s katalogomotpada i listom opasnogotpada.Prijava za upis uOčevidnikPrijava za upis u Očevidnikpodnosi se Ministarstvuna obrascu zahtjevaza prijavu za upisu Očevidnik – OZPUO upisanom obliku. Uz prijavuza upis u Očevidnik,prilaže se ovjereni akt oregistraciji i/ili ovjereniizvadak iz registra obrta oobavljanju djelatnosti posredovanjau organiziranjuoporabe i/ili zbrinjavanjaotpada u ime drugih,odnosno izvoza neopasnogotpada. Osobe uzzahtjev prilažu i ovjerenupresliku obavijesti Državnogazavoda za statistikuo razvrstavanju premaNacionalnoj klasifikacijidjelatnosti NKD.Ovaj Pravilnik stupa nasnagu 3. 5. 2006. godine.Ujedno doznajemo daće između 15. 5. 2006. i31. 5. 2006. godine Ministarstvozaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstvaraspisati natječajza dodjelu koncesija zaoporabu i sakupljanje otpadnihguma.NOVINE U PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK I DOBITObrtnici su dužni voditi popis dugotrajne imovineNeven ZavrškiFizičke osobe, obrtnicikao i slobodna zanimanjamogu nabavljatidugotrajnu imovinuna različite načine kao i odraznih dobavljača. Po novomZakonu o porezu nadohodak i Zakonu o porezuna dobit (NN 177/04.)dugotrajnom se imovinomsmatraju sve stvari i pravačiji je pojedinačni trošaknabave veći od 2000 kunai vijek trajanja dulji od godinudana, i takve se unoseu Popis dugotrajne imovine,kad je riječ o obrtnicimaobveznicima poreza nadohodak.Suma svih navedenihizdataka predstavlja nabavnucijenu dugotrajneimovine, koja se ne unosi uknjigu primitaka i izdatakaobrtnika jer se ovdje odstupaod temeljnoga načelablagajne. Ako je obrtnik usustavu PDV-a, u nabavnuvrijednost dugotrajne imovinene uključuje se PDVkoji je iskazan na računima,nego on služi kao pretporezu trenutku plaćanjaračuna. Dugotrajna imovinane mora biti plaćena dabi se unijela u Popis dugotrajneimovine, ali računikoji su u vezi s nabavomDugotrajnom se imovinom smatraju svestvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabaveveći od 2000 kuna, i vijek trajanja dulji odgodinu danaiste moraju biti plaćeni dabi se priznao pretporez.Kad se dugotrajna imovinakupuje na kredit, tad sepretporez po računima dobavljačapriznaje otplatomsvake rate kredita i to posistemu »dio po dio«. Akoje banka platila cijeli iznosdobavljaču za nabavljenuopremu, tada obrtnik kadaprimi pisanu obavijest otome iz banke, može obračunatiukupni iznos pretporezabez obzira na to štoće banci otplaćivati kreditkroz ugovoreno razdoblje.Ako obrtnik nije u sustavuPDV-a, tada u nabavnu cijenudugotrajne imovineulazi i PDV koji je iskazanu računima dobavljača.Kod nabave nematerijalneimovine ili pravapostoji izuzetak po kojemse takva imovina unosi uPopis dugotrajne imovinesamo ako je plaćen račundobavljaču.U Popis dugotrajne imovineunose se i stvari kojeje obrtnik sam proizveoako služe u obavljanju djelatnostiobrta.Nabavljena dugotrajnaimovina iskazuje se kaoizdatak tek kod obračunaamortizacije, i to samo zaonu dugotrajnu imovinukoja je u funkciji djelatnostiobrta i nalazi se uPopisu dugotrajne imovine.Izuzetak su zemljišta,šume, umjetnička djela, tj.dugotrajna imovina kojaje nepotrošiva i koja setakođer unosi u Popis du-Sadržaj cijene dugotrajne imovinePravilnik o porezu na dohodak regulira što sveulazi u nabavnu cijenu dugotrajne imovine po kojojse ona unosi u Popis dugotrajne imovine. To su:– kupovna cijena umanjena za popuste iskazane naračunu– carina i druge uvozne pristojbe (ako je sredstvonabavljeno u inozemstvu)– nepovratni porezi (npr. posebni porezi kod nabaveautomobila, motocikla, posebni porez na prometrabljenih motornih vozila 5 posto, porez na prometnekretnina kod kupnje nekretnina i sl.)– izdaci za projektiranje i nadzor kod nabave građevinskihobjekata– izdaci pripreme prostora za građenje– izdaci za instaliranje opreme, prijevoza i drugiizdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radnostanje.gotrajne imovine, ali se nanju ne obračunava amortizacija.Kao mogući načini pribavljanjadugotrajne imovinepojavljuju se sljedećislučajevi:– kupnja iz vlastitihsredstava obrta s domaćegtržišta ili iz uvoza– kupnja na kredit odobrenod banke ili prodavatelja– kupnja na financijskileasing– izrada dugotrajneimovine u vlastitom angažmanuobrta– izgradnja građevinskogobjekta u vlastitojrežiji obrta ili u režiji drugogpoduzetnika– ulaganjem privatneimovine u dugotrajnuimovinu obrta.Mogući izvori financiranjaobrta za ulaganje udugotrajnu imovinu najčešćesu vlastita sredstvaiz obrta ili tuđa sredstvaodobrena kreditom ili financijskimleasingom.Detaljnije o načinima pribavljanjai financiranjadugotrajne imovine pisatćemo u sljedećim brojevimaObrtničkih novina.

18 Obrtničke novine SAVJETNIKSubota, 27. svibnja 2006.Kreditiranje malog obiteljskogpoduzetništva u turizmu (2. dio)Ministarstvo mora,turizma, prometai razvitka, želećiafirmirati obiteljski turizami samozapošljavanje, pokrenuloje program »Poticaj zauspjeh« i dobiveni su podacio realizaciji Programa:• Ukupno je odobreno 255kredita u vrijednosti 920 milijunakuna• Korisnici kredita: 128obrta i 127 d.o.o.• Lokacija: 181 priobalje iotoci (74%), kontinent (29%)Vrste objekta:• 46 objekata apartmanskogtipa• 4 kampa• 162 objekta hotelskogtipa• 43 obnovljena objektaizvorne tradicijske arhitekturepo uvjetima konzervatorskogodjela MinistarstvakulturePOTICAJ ZA USPJEHCiljevi programa su:Rast zapošljavanjaRazvoj malog i srednjegobiteljskog poduzetništvaSprečavanje sive ekonomijeRestrukturiranje smještajneponude povećanjem kapacitetas tri i više zvjezdicaIzgradnja novih objekata uskladu sa zahtjevima suvremenogtržištaUnapređenje kvalitete izgradnjomnovih sadržaja teobnovom i modernizacijompostojećih objekataIzgradnja stručno arhitektonskioblikovanih objekatakoji su izgledom i veličinomu skladu s okolišemProdužetak turističke sezonePovećanje prihodaNamjena kreditaKrediti za ulaganja u manjeobjekte za smještaj vrste:hotel, pansion i kamp– najveći kapacitet: 40 sobaili 100 kamp jedinica– najmanji kapacitet: 10soba ili 20 kamp jedinica.Iznimno, namjena možebiti i za ulaganja u objekt vrsteaparthotel pod uvjetomda ima restoran (da pružausluge doručka te ručka ilivečere) i da podnositelj zahtjevaza kredit prije predajezahtjeva banci pribavi prethodnusuglasnost Ministarstva.– najveći kapacitet: 20apartmana, najmanji kapacitet:7 apartmana.1. Krediti za ulaganja uobnovu starih (postojećih)kuća sagrađenih u skladu sizvornom tradicijskom i ambijentalnomarhitekturom2. »POD STOLJETNIMKROVOVIMA«Ulaganja u obnovu starih(postojećih) kuća sagrađenihu skladu s izvornom, tradicijskomi ambijentalnomarhitekturom (npr. kameneprimorske kuće, drvene kućeu unutrašnjosti i sl.) koje ćese nakon obnove koristiti zasmještajne objekte vrste: hotel,pansion, apartman, turističkiapartman, sobe, kućeza odmor i to:a) koje su zaštićeno kulturnodobro – čl. 62. Zakonao zaštiti i očuvanju kulturnihdobara (NN 69/99)b) koje nisu zaštićenokulturno dobro – korisnikukredita Konzervatorskiodjel izdaje Upute o obnoviobjekta sagrađenog u skladusa izvornom, tradicijskom iambijentalnom arhitekturomsukladno »Naputku« Ministarstvakulture – Uprave zazaštitu kulturne baštine.Posebni uvjetiDozvoljeni kapacitet smještajnogobjekta nakon obnove:Najveći kapacitet: kao utočki 1.Najmanji kapacitet: nijeodređen.(Napomena: kuća za odmorje (poslovni/komercijalni)smještajni objekt s jednomsmještajnom jedinicom– jednim apartmanom.)Refinanciranje postojećihkredita korištenih za ulaganjau manje objekte za smještajvrste: hotel, pansion iaparthotel s restoranomRefinanciranje postojećihkredita (jednokratna otplatapostojećih kredita novimkreditom) korištenih za sljedećenamjene:– ulaganje u postojeći smještajniobjekt koji već poslujekao vrsta: hotel, pansion iliaparthotel s restoranom– ulaganje u postojeći ugostiteljskiobjekt neke drugevrste, koji će nakon refinanciranjapostojećeg kredita i dodatnihulaganja korištenjemnovog kredita poslovati kaonova vrsta: hotel, pansion iliaparthotel s restoranom– ulaganja koja su u tijekuu smještajni objekt kojiće poslovati kao vrsta: hotel,pansion ili aparthotel s restoranom.Osnovni uvjeti za refinanciranjepostojećih kredita:– da podnositelj zahtjevaza kredit prije podnošenjazahtjeva banci pribavi Prethodnusuglasnost Ministarstva– da je kapacitet objekataod 10 do 40 soba odnosno od7 do 20 apartmana. Iznimno,Ministarstvo će razmotritimogućnost razmjerno manjegodstupanja kapacitetaod navedenog u slučajukada je riječ o postojećemsmještajnom objektu koji većposluje kao vrsta: hotel ilipansion– da su krediti korišteni zaulaganja u izgradnju novihobjekata dogradnju/nadogradnjui/ili rekonstrukciju,kupnju postojećih objekatai/ili zemljišta u svrhu izgradnjeobjekata za smještaj ili izgradnjepratećih sadržaja uneposrednoj blizini (u svrhuponude objekata)– da postoji građevna ililokacijska dozvola za smještajniobjekt vrste: hotel,pansion ili aparthotel s restoranom– da je razlika kamatne stopepostojećeg i novog kreditanajmanje 2 postotna boda– da je korisnik novog kreditaza refinanciranje obrt ilid.o.o. koji koristi postojećikredit odobren tom obrtu ilid.o.o., ili fizičkoj osobi vlasnikunavedenog obrta ilid.o.o.-a.Ministarstvo neće odobritizahtjeve koji nisu u skladus navedenim namjenama,uvjetima i ciljevima Programa.Uvjeti koje morajuispunjavati korisnicikreditaOpći uvjetiKorisnik kredita možebiti:Subjekt malog gospodarstva,obrt ili d.o.o. u vlasništvudržavljana RepublikeHrvatske koji su registriraniza obavljanje ugostiteljskedjelatnosti u smještajnimobjektima.Poduzetnik koji je vlasnikobrta ili d.o.o. i koji namjeravaulagati u objekte zasmještaj gostiju isključivo usvrhu profesionalnog bavljenjapružanja usluga smještajasukladno zakonu, uzancamai običajima u ugostiteljstvu.Korisnik kredita NE možebiti:– d.o.o. u vlasništvu ili suvlasništvudrugog trgovačkogdruštva– obrt ili d.o.o. koji namjeravaulagati u kuću (npr.kupnjom od građevinsketvrtke i sl.), a u svrhu korištenjaobjekta kao vikendkućeodnosno apartmana zavlastite potrebe ili korištenjaobjekta za stanovanje ili davanjeobjekta – nekretnine uzakup drugom poduzetnikuza pružanje usluga smještajagostiju– obrt ili d.o.o. (npr. građevinskatvrtka i sl.) koji namjeravaulagati u izgradnjuobjekta za prodaju drugimkorisnicima– obrt ili d.o.o. ako njegovvlasnik već ima smještajneobjekte propisanog kapaciteta(niti ako otvori obrt iliosnuje drugi d.o.o.).Korisnik kredita ulaže kreditnasredstva u nekretnine usvom vlasništvu.Iznimno, korisnik možeulagati kreditna sredstva uobjekte na zemljište koje koristina temelju ugovora okoncesiji, zakupu ili najmu,s tim da razdoblje koncesije,zakupa ili najma ne možebiti kraće od roka otplatekredita.Posebni uvjetiObrt/d.o.o. mora zapošljavatinajmanje jednu osobunakon ulaganja.Ulaganje mora biti u smještajneobjekte vrste: hotel,pansion, aparthotel s restoranomi kampom, osim akoje riječ o potprogramu »Podstoljetnim krovovima«.Građevni objekt mora projektiratiovlaštena projektantskatvrtka.Kategorija objekta morabiti najmanje »tri zvjezdice«,a pansion mora biti kategorije»komfor«. Iznimno, ovajuvjet ne odnosi se na program»Pod stoljetnim krovovima«.Smještajni objekti morajuimati mogućnost grijanja ihlađenja prostora.Kampovi moraju imati100% obilježene kamp jedinice(parcelaciju) i uređenesanitarne grupe.Prioritetno se trebaju koristitidomaći proizvodi (uređaji,oprema, materijali i sl.)i usluge.PITAJTE SAVJETODAVNU SLUŽBUStručna edukacija kaoobrtnička djelatnostStručna edukacija može biti registrirana kao obrt, ako zadovoljavauvjete iz Zakona o srednjem školstvuOB: Što je potrebno napravitida bi se legalno moglapružati usluga stručneedukacije preko obrta te zaistu izdavati certifikat?SS: Stručna edukacija možese obavljati registriranokao obrt, u kom slučaju bitrebalo u obrtnicu upisatiodgovarajuću djelatnost izNKD-a (NN 52/03) kao štoje npr. 74.87.0 ostale poslovnedjelatnosti d. n – poslovnosavjetovanje i edukacija. No,u tom slučaju nikakve javneisprave ili uvjerenja nemogu se izdavati pa se timezavršeni tečaj ne bi mogaoupisivati u radnu knjižicu.Za organiziranje tečajevaza koje bi mogli izdavatijavne isprave potrebni suuvjeti propisani Zakonom osrednjem školstvu (pročišćenitekst 69/03) i Zakonom oustanovama (NN 76/93), natemelju kojih se djelatnostne može obavljati u okviruobrta. Naime, »obrazovanjeodraslih i ostalo obrazovanje«može izvoditi srednjaškola, pučko otvoreno učilišteili druga ustanova akoima potreban broj nastavnikai stručnih suradnika i ispunjavadruge relevantne uvjete(čl. 6., 22., 23. i 24. Zakonao srednjem školstvu).Sukladno Zakonu o ustanovama,ustanova je pravnaosoba svojstvo koje stječeupisom u sudski registar(čl. 2.). Isti zakon propisujeuvjete za osnivanje, naziv isjedište, djelatnosti, o ustrojstvui organima, općim aktima,imovini, odgovornostiza obveze, javnosti radaustanova i sl.Ingrid Floigl

Subota, 27. svibnja 2006.Obrtničke novine 19PROGRAMI POTICANJA PODUZETNIŠTVA ZA 2006. GODINUBespovratne potpore tradicijskimi umjetničkim obrtimaKao što smo većobjavljivali u prošladva broja Obrtničkihnovina (broj 70. i 71.),Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetništvaobjavilo je javne poziveza projekte poticanja poduzetništvaza 2006. godinu.U ovom broju donosimoinformacije o tome tkose i pod kojim uvjetimamože natjecati za dobivanjebespovratnih potporaMinistarstva gospodarstva,rada i poduzetništvakroz projekte »Tradicionalniobrti«, »Dokvalifikacijei prekvalifikacije uobrtništvu«, »Umjetničkiobrti« i »Edukacija upoduzetništvu«.Projekt»Tradicionalni obrti«Cilj projekta je razvojtradicionalnih obrtničkihdjelatnosti, uz zaštitu kulturnogi gospodarskognaslijeđa Republike Hrvatske.Projekt je namijenjen poticanjusljedećih obrtničkihdjelatnosti, kao i ostalihovdje nenavedenih, a naosnovi odluke Povjerenstva:bačvar, bakrokotlar,četkar, dimnjačar, kišobranar,kitničar, klobučar,knjigoveža, košarač, izradapredmeta od slame ipruća, kovač, krovopokrivač,krznar, lončar, mlinar,pećar (izrada i slaganjekeramičkih peći), pismoslikar,postolar (ručnaizrada i popravak obuće),remenar, restauriranje iručna izrada namještaja,staklar, svjećar, medičar,licitar, tesar, tokar, tkanjena tkalačkom stanu, urar(isključivo održavanje ipopravci), užar, vlasuljar,izrada suvenira na tradicionalninačin.Navedene djelatnostiobavljaju se pretežitimudjelom ručnoga rada, umanjim serijama, pružajućiusluge odnosno stvarajućifinalni proizvod tradicijskogobrta.Korisnici poticaja poovom projektu su obrtii trgovačka društva kojaobavljaju djelatnost naobrtnički način, hrvatskidržavljani s prebivalištemna području RepublikeHrvatske, koji pozitivnoposluju najmanje 12 mjeseci.Sredstva su namijenjenaza pokriće sljedećih troškova:– nabava alata i opremepotrebne za unapređenjeproizvodnoga procesa,osim nabavke repromaterijala– poboljšanje uvjeta radau radionici/poslovnomprostoru– usluge korištenjavanjskih subjekata u razvojuproizvoda (ispiti-Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva odobrava potpore za 28 tradicijskih i13 umjetničkih obrtničkih djelatnosti, pokrivanje 70 posto troškova za dokvalifikacije iprekvalifikacije obrtnika te za sufinanciranje troškova izvođenja edukacije za poduzetnikevanje i testiranje proizvoda,inovacije u designuproizvoda, izrada ambalaže,ishođenje znakovaili certifikata o kvalitetiproizvoda, primjerice Hrvatskakvaliteta, Izvornohrvatsko, CE oznaka)– edukacija/stručno osposobljavanjezaposlenihu svrhu obogaćivanjaznanja i vještina u tradicijskimobrtima.Bespovratne potporenisu namijenjene za nabavurepromaterijala koji sekoristi u samom procesuproizvodnje ili pružanjausluga.Maksimalni iznos potporeje do 30.000 kn.Ovaj će se projekt realiziratitijekom 2006. godinedo iskorištenja sredstava.Dokvalifikacije iprekvalifikacije uobrtništvuCilj Projekta je brže zapošljavanjei samozapošljavanjete usklađivanjekvalifikacijske struktureradno sposobnih osoba sastvarnim potrebama obrtnikaRepublike Hrvatske.Projekt je namijenjenosobama koje su u 2005. i2006. godini:– položile ispit o stručnojosposobljenosti, predkomisijom Hrvatske obrtničkekomore/Ministarstvamora, turizma, prometai razvitka, propisanZakonom o prijevozu u cestovnomprometu (NN br.178/04.) ili Pravilnikomo vezanim i povlaštenimobrtima i načinu izdavanjapovlastica (NN br. 87/01.i 47/05.), te su u Obrtniregistar upisale obavljanjeobrta ili su s poslodavcemzaključile ugovor o raduza djelatnost za koju supoložile ispit;– položile majstorskiispit, pred komisijom Hrvatskeobrtničke komore,za zanimanja iz Pravilnikao vezanim i povlaštenimobrtima i načinu izdavanjapovlastica (NN br. 87/01.i 47/05.), te su u Obrtniregistar upisale obavljanjeobrta ili su s poslodavcemzaključile ugovor o raduza djelatnost za koju supoložile ispit;– zaključile ugovor oprekvalifikaciji prema verificiranimprogramimaprekvalifikacije s ustanovamaza obrazovanjeodraslih, te su upisaleobavljanje obrta u Obrtniregistar ili su s poslodavcemzaključile ugovor oradu za djelatnost za kojusu se prekvalificirale;– položile pomoćnički/završni ispit za zanimanjaiz Pravilnika o vezanim ipovlaštenim obrtima i načinuizdavanja povlastica(NN br. 87/01. i 47/05.),te su u Obrtni registar upisaleobavljanje obrta ili sus poslodavcem zaključileugovor o radu za obavljanjeposlova za koje su položileispit;– U Projektu mogu sudjelovatii poslodavci kojina prekvalifikaciju ili napolaganje ispita o stručnojosposobljenosti, majstorskog,pomoćničkog izavršnog ispita upućujusvoje zaposlenike.Bespovratne potporeodobravaju se osobama iztočke 2. ovoga Projekta i toza pokriće 70 posto vrijednostitroškova nastalih usvezi:– s pripremom za polaganjeispita o stručnojosposobljenosti i majstorskogispita, u ustanovamaza obrazovanje odraslih– s polaganjem ispita ostručnoj osposobljenosti imajstorskog ispita premaRješenju o cijeni polaganjamajstorskog ispita i ispitao stručnoj osposobljenosti(NN br. 30/05.) i premaOdluci o visini troškovapolaganja ispita o stručnojosposobljenosti za obavljanjedjelatnosti javnogacestovnog prijevoza (NNbr. 78/03.)– s prekvalifikacijom premaverificiranim programimaprekvalifikacije u ustanovamaza obrazovanjeodraslih– s prekvalifikacijom, polaganjempomoćničkog/završnogispita– s upisom obrta u obrtniregistar i izdavanjemobrtnice.Ovaj Projekt realiziratće se tijekom 2006. godine,odnosno do kraja utroškaplaniranih sredstava kojasu osigurana u Državnomproračunu Republike Hrvatskeza tekuću godinu.Umjetnički obrtiSukladno Programupoticaja malog i srednjegpoduzetništva, Ministarstvogospodarstva, radai poduzetništva provodiovaj projekt u cilju razvojaumjetničkih obrta.Projekt je namijenjen poticanjusljedećih obrtničkihdjelatnosti kao i ostalihovdje nenavedenih, a naosnovi odluke Povjerenstva:1. zlatar-filigranist2. kamenoklesar3. ručno kovanje – umjetničkabravarija4. puhanje stakla5. brušenje stakla, kristala6. izrada vitraja7. lijevanje – odljeviumjetničkih predmeta8. puškar – izrada i popravakunikatnog oružja9. restauriranje (zgrada,namještaja i dr. )10. graditelj autohtonihhrvatskih glazbala11. graditelj orgulja (ipopravak)12. zlatovez i čipkarstvo13. izrada i restauriranjenarodnih nošnji.Navedene djelatnostiobavljaju se pretežitimudjelom ručnoga rada, umanjim serijama stvarajućifinalni proizvod umjetničkogobrta.Korisnici poticaja poovom projektu su obrti i trgovačkadruštva koja obavljajudjelatnost na obrtničkinačin, hrvatski državljani sprebivalištem na područjuRepublike Hrvatske, kojipozitivno posluju najmanje12 mjeseci.Sredstva su namijenjenaza pokriće sljedećih troškova:– nabavka alata i opremepotrebne za unapređenjeproizvodnog procesa,osim nabavke repromaterijala– poboljšanje uvjetarada u radionici/poslovnomprostoru– usluge korištenjavanjskih subjekata u razvojuproizvoda (ispitivanjei testiranje proizvoda,inovacije u designuproizvoda, izrada ambalaže,ishođenje znakovaili certifikata o kvalitetiproizvoda, primjerice Hrvatskakvaliteta, Izvornohrvatsko, CE oznaka)– edukacija/stručno osposobljavanjezaposlenihu svrhu obogaćivanjaznanja i vještina u umjetničkimobrtima.Bespovratne potpore nisunamijenjene za nabavurepromaterijala koji sekoristi u samom procesuproizvodnje ili pružanjausluga.Maksimalni iznos potporeje do 30.000 kn.Ovaj će se projekt realiziratitijekom 2006. godinedo iskorištenja sredstava.Sredstva se mogu odobritii retroaktivno za pokrićetroškova nastalih uprethodnih 6 mjeseci prijeobjave Javnog poziva, temeljempravovaljane dokumentacije.Edukacija upoduzetništvu za2006. godinuCilj Projekta je edukacijai usvajanje specifičnih znanjau poduzetništvu krozteme izobrazbe navedeneu ovom Projektu, u funkcijicjeloživotnog učenja.Korisnici projekta supotporne i obrazovne institucijes najmanje 3 zaposlena.Namjena sredstava jesufinanciranje troškovaizvođenja po prihvaćenimIzvedbenim programima.Sadržaj edukacije:1. Izobrazba poduzetnikapočetnika i poduzetnikau rastu i razvoju2. Izobrazba i stručnousavršavanje obrtnika3. Ostali oblici izobrazbeu poduzetništvu uosnovnim i srednjim školamakoje imaju vježbovnetvrtke i učeničke zadruge(edukacija voditelja i sl.)4. Poticanje poduzetničkeizobrazbe na visokoškolskiminstitucijama iposlijediplomskom studiju»Poduzetništvo u ekonomijiznanja«, na temeljuugovora MINGORP – Ekonomskifakultet5. Poticanje poduzetništva– poduzetništvomprotiv siromaštva – u stvaranjuegzistencije u rijetkonaseljenim područjima,na temelju ugovora MIN­GORP – HR CARITAS.6. Edukacija u poduzetništvupo programimaMINGORP-a, a na temeljuugovora s HBOR-om.Seminari za izobrazbuu poduzetništvu premaovom Projektu realiziratće se tijekom 2006. godine,zaključno sa 15. studenoga.Troškovi se priznajuretrogradno do 6 mjeseci.

20 Obrtničke novine Subota, 27. svibnja 2006.ZAGREBAČKA ŽUPANIJA I GRAD ZAGREBOBRTNIČKA KOMORA ZAGREB10000 ZAGREB, Ilica 49Telefon: ++ 385 01 / 48 46 741, 48 06 555Telefaks: ++ 385 01 / 48 46 615E-mail: obrtnicka-komora-zagreb@zg.t-com.hrPredsjednik: Mato TopićTajnik: Boris TrupecSTRANICU PRIPREMILA: FEDORA ZOKOVIĆMAJSTORSKI ISPITI ZA KUHARA,SLASTIČARA I NATKONOBARAPovećan interes zaugostiteljska zanimanjaMajstorski ispit položilo je 11 ugostiteljaNa proljetnom ispitnom roku majstorske ispite položilo je6 kuhara, 2 slastičara i 3 natkonobara, što govori o povećanomzanimanju za polaganje majstorskih ispita u ugostiteljstvu.Majstorski ispiti usklađeni su sa zahtjevima europskogkvalifikacijskog okvira i imaju značenje radnog mjesta voditeljau ugostiteljskom objektu. Ispit za majstore obvezan je i zastručne učitelje, koji rade s učenicima u školi ili u radionici.Na proljetnom roku majstorski ispit položili su Mario Bartoli Zoran Zelić za zanimanje natkonobar, Neven Lukić, KrešimirBlažić, Marko Jurković, Dubravka Ostojić, Mario Pintac i SnježanaPodlejan za zanimanje kuhar i Robert Šešat i Danijela Benčecza zanimanje slastičar.Restoran »Stari Puntijar« iz Zagreba uputio je na polaganjemajstorskog ispita tri svoja djelatnika, u cilju podizanja razinekvalitete svoje poznate ugostiteljske djelatnosti. Preporučujemopolaganje majstorskog ispita, ne samo zbog stjecanja titulemajstora, već zbog podizanja kvalifikacijske strukture u ciljupriznavanja zvanja u Europskoj uniji.»DOJDI OSMAŠ – ZAGREB TE ZOVE«Na »Jelačić placu« predstavljena obrtnička zanimanja»Dojdi osmaš – Zagreb te zove« hvalevrijedna je aktivnost koju je organizirao Ured zaobrazovanje, kulturu i šport Grada ZagrebaUred za obrazovanjeObrtničke komore Zagrebkao partner gradskogUreda za obrazovanje,kulturu i šport, a u suradnji saSekcijom dimnjačara Udruženjaobrtnika Grada Zagreba,sudjelovao je na promocijiobrtničkih zanimanja na Trgubana Josipa Jelačića, u sklopumanifestacije »Dojdi osmaš– Zagreb te zove«. VoditeljicaUreda za obrazovanje RozalijaFilipović Baljak za tu je namjenusa svojim stručnim timomuredila štand, koji je plijeniopozornost osmaša.Dimnjačarski tim imao jezadaću donijeti sreću učenici-Predstavnici Obrtničke komore Zagreb, na čelu s predsjednikomMatom Topićem, animirali su učenike da upišu obrtnička zanimanjama prilikom odabira zanimanja.Uručena majica sa znakomDRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA FRIZERA U VELIKOJ GORICINatjecatelji obogaćeni za vrijedno životno iskustvoU Srednjoj strukovnojškoli Velika Gorica7. svibnja održano jeDržavno natjecanje učenikafrizerskog zanimanja. Sudjelovaloje 26 učenika i učenicaiz raznih dijelova Hrvatske.Nakon početne treme koju jeraspršio zabavni program uorganizaciji škole, učenici supristupili natjecanju. Natjecalisu se u teoretskom i praktičnomdijelu, a konačni poredakje zbroj uspjeha koji su učeniciostvarili u oba dijela. Frizuresu se radile u dva dijela – prvodnevna frizura, a nakon ocjenjivanjai zabavnog programa,pristupilo se oblikovanjusvečane frizure na ženskommodelu – lutki te klasičnomšišanju i oblikovanju svečanefrizure na muškom modelu.Prvo mjesto na ženskommodelu osvojila je Ivana Lukićiz Srednje škole Viktorovaciz Siska (frizerski salon »Retro«),na drugom mjestu bio jeDavor Džambić iz ObrtničkeZapaženi rezultati mladih frizera Srednje strukovne škole Velika Goricaškole za osobne usluge iz Zagreba(frizerski salon »Toni«),a treće mjesto pripalo je AleksandriKrtanjek iz Strukovneškole Đurđevac (frizerski salon»Mulier«, Koprivnica). Namuškom modelu prvo mjestoosvojila je učenica Ivana Kirinčićiz Srednje strukovne školeVelika Gorica (frizerski salon»Adonis tržni centar«). Drugomjesto osvojila je NatašaŠklec iz Srednje škole Krapina(frizerski salon »Božena«,Đurmanec), a treće mjesto jepripalo Aniti Šparavec iz Gospodarskeškole Čakovec (frizerskisalon »FRI – SAL«).Treba napomenuti da suučenici Srednje strukovne školeVelika Gorica zadnjih godinaosvajali zapažene rezultatena državnim natjecanjima učenikafrizerske struke. U IvanićGradu 2003. godine učenice suosvojile 1. mjesto na muškom»2006. – Godina strukovnogobrazovanja« i naputci s promidžbenimmaterijalom o upisima,obećavali su budućnost,u kojoj će mladi čovjek stećiznanje i vještine za obavljanjeposlova potrebnih svakoj zajedniciljudi, a posebno našemgradu.Gradonačelnik Zagreba MilanBandić otvarajući ovaj susretistaknuo je da mu je dragoda su naši građani prepoznaliovo okupljanje kao iznimnokorisno, kako bi mladi ljudišto lakše odabrali zanimanje.Danas više nije važno odabratiškolu, već zanimanje koje će nasčiniti sretnim. Do podneva savpromidžbeni materijal završioje u rukama budućih obrtnika.modelu i 3. mjesto na ženskommodelu. Na natjecanju 2005.godine u Zadru, učenice suosvojile 1. mjesto na muškommodelu i 2. mjesto na ženskommodelu. Zanimljivo je da suprva mjesta na muškom modeluosvajale učenice koje suišle na praksu u frizerski salon»Adonis tržni centar« u VelikojGorici.Nakon cjelodnevnog natjecanjai vidljivog umora na licimanatjecatelja, podijeljene sudiplome, nagrade, zahvalnice,te su učenici nakon zatvaranjanatjecanja i još kratkog druženjakrenuli kućama obogaćeniza još jedno vrijedno životnoiskustvo.Osim Srednje strukovneškole Velika Gorica, u organiziranjunatjecanja pomogli sui Hrvatska obrtnička komora,Obrtnička komora Zagreb,Agencija za strukovno obrazovanje,Zagrebačka županija,Grad Velika Gorica, Keune, temnogi drugi sponzori.DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORADUBROVAČKO-NERETVANSKEŽUPANIJE20000 DUBROVNIK, Široka 4/2Tel/fax: ++ 385 020/323-550, 323-560E-mail: hok-dubro-neret-zupanije@du.t-com.hr, hok-dubrovnik@t-com.hrPredsjednik: Svetan PejićTajnik: Nikola Kalafatović, mob. 098/243-943Staklena zdjela u domDicka CheneyjaVlasnik dubrovačkogobrtaNCD desing NikoČučković koji izrađujestaklene pjate,zdjele, ribice, brodovei vaze u različitimbojama, zaSTRANICU PRIPREMILA: LIVIA SINKOVIĆsvoj je rad dobio još jedno vrijedno priznanje. Naime,za vrijeme boravka u Dubrovniku suprugapotpredsjednika SAD-a Dicka Cheneyja primijetilaje Nikovu staklenu zdjelu u apartmanu hotelaPalace i zainteresirala se za taj zanimljivi suvenir.Saznavši da se gospođa Cheney zanima za taj suvenir,direktor hotela Goran Štrok pozvao je mladogumjetnika Niku Čučkovića, autora staklenezdjele, da donese i pokaže potpredsjednikovojsupruzi još neke svoje radove. Na radost autoraNika Čučkovića, gđa Cheney izabrala je jednu odnjegovih zdjela pa će tako rad mladog dubrovačkogumjetnika zasigurno pronaći svoje mjesto udomu potpredsjednika SAD-a Dicka Cheneyja.SA SJEDNICE UDRUŽENJA OBRTNIKA DUBROVNIKPrevisoke cijene najma poslovnih prostoraSredinom svibnja Udruženjeobrtnika Dubrovnikodržalo je redovitu sjednicuUpravnog odbora i Skupštine.Raspravljalo se o aktivnostimaUdruženja u 2006.godini, kao i mogućnosti pronalaskavlastitog poslovnogprostora u suradnji s Obrtničkomkomorom i ostalim zainteresiraniminstitucijama. Premapredloženom financijskomUgostitelji traženiže naknade zajavne površineUgostitelji Grada Dubrovnika neugodnosu iznenađeni odlukomPoglavarstva o povećanju naknada zakorištenje javnih površina. Povećanjecijena od 200 do 300 posto po zonama,po četvornom metru površine,izazvalo je brojna negodovanja. Nazboru ugostitelja izabrana je delegacijakoja je posjetila gradonačelnicuDubravku Šuicu i dogradonačelnikaAntuna Kisića. Gradonačelnica jeobećala određene povoljnosti, odnosnodjelomičnu izmjenu problematičneodluke na sljedećoj sjedniciPoglavarstva. Ugostitelji su u očekivanjusjednice Poglavarstva sazvalijoš jedan zbor svih ugostitelja, kakobi odmah nakon sjednice raspravili idonijeli svoj stav o odluci Poglavarstva.planu, postoji mogućnost da sedio sredstava osigura iz pretpristupnihfondova EU. Raspravljalose i o načinu suradnjes dubrovačkom gradskomupravom, vezano za utvrđivanjevisine najamnine za ugostiteljskeobjekte i ostale poslovneprostore u vlasništvu grada.Također, bilo je riječi o odlucigrada o naplati takse kamionimatežine iznad 10 tona zaNovifrizerskipraktikumpovodu blagdana Sv. Vicence,kada se obilježava DanUOpćine Blato i Dan Srednje školeBlato, načelnik općine prof. IvoGavranić otvorio je novouređenifrizerski salon u Srednjoj školiBlato. Salon ima pet radnih mjesta,a cijeli su projekt financiraliOpćina Blato, Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetništva,te obrtnici i poduzetnici općineBlato. Ovaj praktikum uvelikeće poboljšati kvalitetu praktičnenastave učenicima frizerske struke.Prilikom svečanog otvaranja,ravnatelj Srednje škole Blatoprof. Nenad Šeparović najavio jeda će se iduće godine u isto vrijemeotvoriti i novi praktikumza učenike elektrostruke.prolazak kroz područje grada.Tijekom rasprave iskazanaje zabrinutost padom brojastanovnika u središtu grada.Posljednjih desetak godinabroj stanovnika je s 4500 prijeDomovinskog rata, pao na oko1500 do 1700 stanovnika u staromgradu. Ova situacija je ozbiljna,kako zbog činjenice dagrad ostaje pust, što osobito doizražaja dolazi tijekom zimskihmjeseci, kada se ugostiteljski iostali objekti zatvaraju već okodevet sati navečer, tako i zbogčinjenice da je u tom razdobljuveliki dio poslovnih prostorau potpunosti zatvoren. Dubrovačkiobrtnici nezadovoljnisu zbog neriješenog problemaprodaje suvenira na divljimštandovima, stoga će od Državnoginspektorata tražitiveći angažman.EURO INFO CENTAR U DUBROVNIKUInformacije o EU na jednom mjestusklopu Europskog tjedna u prostorijama HGK – Županijske komoreDubrovnik 8. svibnja otvoren je Euro info centar – Relejni centarUDubrovnik. Rezultat je to projekta provođenja Europske povelje za maloi srednje poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji stalijanskim partnerom, regijom Friuli Venezia Giulia.EIC – Relejni centar Dubrovnik je organizacijski dio Euro Info komunikacijskogcentra, koji je osnovan 2003. godine sa sjedištem u Hrvatskojgospodarskoj komori u Zagrebu i čini zajedno s relejnim centrimau Osijeku, Puli, Rijeci i Splitu jedinstveni Euro info sustav u RepubliciHrvatskoj.Euro info centri djeluju kao spona između europskih institucija i lokalnihsubjekata. Osim što pružaju malim i srednjim tvrtkama svojeresurse i znanja, Euro info centri ih također upućuju na druge specijaliziranemreže i organizacije kada im je potrebna vrlo specifična pomoć.Osnovne aktivnosti EIC – Relejnog centra Dubrovnik bit će informiranjemalih i srednjih poduzetnika o EU zakonodavstvu, usklađivanjehrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, pregovaračkomprocesu za članstvo u EU, programima EU za Hrvatsku idrugim pitanjima. Sve informacije o radu Euro Info komunikacijskogcentra mogu se pronaći na internetskoj stranici HGK www.hgk.hr ilidobiti na tel. 020 312 099.

Subota, 27. svibnja 2006.IZVJEŠTAJNE SKUPŠTINE UDRUŽENJA I POK-aSložno i odlučno u rješavanje problemaZaključak je skupštine kako treba aktivnije i snažnije sudjelovati u svim aktivnostima koje se tiču obrtništvaUvodna napomena predsjednikabjelovarskogudruženja, Ivice Pavičića,kako je već zaboraviokada mu je posljednji put nekiod obrtnika na pitanje »Kakosi?« odgovorio s »Dobro«,najkraće ocrtava duh svih nedavnoodržanih obrtničkihskupština u Bjelovarsko-bilogorskojžupaniji. Podjednakou udruženjima i Komori!U bjelovarskom udruženjuje već spomenutu napomenupredsjednika nastavio predsjedniksekcije prijevoznikaRadošević, požalivši se nakronični nedostatak dozvolaza međunarodni prijevoz, posebnoza Italiju, Rusiju i Tursku.S ponosom je, međutim,izvijestio prisutne o uspješnozavršenim pregovorima s Vladomu svezi starosti kamiona.Postignutih pet i pol godinaodgode ocijenio je dovoljnimza postizanje konačno prihvatljivogrješenja.Želeći predstaviti prototipobrtnika za budućnost, uočilismo Alena Kolara, mladogobrtnika iz Hercegovca, čovjekakoji nam se učinio vrlo blizutoj definiciji. Mlad, a iznimnoozbiljan, nasljednik duge obiteljskeobrtničke tradicije, bezikakvih dubioza u poslovanju,otvoren za sve novosti u tehnološkomi marketinškom smislu,gotovo jedini redoviti sudioniksvih sajmova pod okriljem Komores garešničkog područja!Obrtničku tradiciju Kolarovihzapočeo je otac Jaroslav,otvorivši elektromehaničarskiservis. Na Alenovu inicijativu,1997. godine proširio je djelatnostna izradu električnihinstalacija i montažu garažnihvrata s električnim pogonom.Poslije nekoliko godina uočilisu da je pouzdanije i isplativijeUgostitelj Branko Biketaupravo je taj slučaj uzeo za primjerkako se u ugostiteljstvugotovo ništa ne kreće na boljebaš zato što ugostitelji nemajučime izići na ceste, blokiratipromet. Oko ZAMP-a, nulapromila, rada na crno i još koječega,nije se učinilo ništa iligotovo ništa, što demoraliziraljude pa se više niti ne okupljajuu sekciji i cehu u spomenavrijednom broju!Predsjednik komore JosipRenić u svome je emocionalnomstilu upitao tko bi to trebaonešto učiniti – predsjednikudruženja, komore ili dragiBog, kad sami ugostitelji napuštajubitku i svatko vodisvoju brigu!Konstatirao je da nitko inikada neće ništa promijenitina bolje, ne pokrenu li to samiugostitelji i ne budu li pri tomejako složni i uporni.Slična je diskusija bila i naSkupštini POK-a, redom odtajnika HOK-a Petra Sindičića,koji je izvijestio o akcijamaObrtničke komore, kontaktimas Vladom i sporim, ali značajnimpomacima u toj komunikaciji,do predsjednika POK-a,Renića, koji je prenio dobrevijesti sa sastanka izaslanstvaHOK-a i ministra Šukera, nakojem je dogovorena mogućnostda svaki blokirani obrtnik(a u Bjelovarskoj županiji ih je31posto) sa svojom poreznomupravom može dogovoritiobročnu otplatu duga u granicamasvojih mogućnosti.Drugim riječima, konstatiranoje da načelno nezadovoljstvoobrtnika odnosomokoline i uvjetima poslovanjamože biti popravljenojedino konkretnim akcijamakoje kreću od sekcija, prekoudruženja prema gradovimai općinama, preko POK-a premaŽupaniji, te preko HOK-aprema Vladi. Očigledno je dazapravo ne postoji hotimičnazločestoća prema obrtnicimaniti na jednoj razini, bar neinstitucionalna, ali da spletneinformiranosti o obrtničkomposlovanju, ishitrenost iutjecaj drugih interesnih skupinaprečesto iznjedre loša,pa i apsurdna rješenja, koja segodinama ispravljaju.Četiri zaključka najvišegobrtničkog tijela Bjelovarskobilogorskežupanije stogasu jednoglasno poduprta i svelikom nadom proslijeđenaHOK-u:– unutarnje jedinstvo, efikasnijaorganiziranost i stalnamotiviranost da se aktivnoutječe na sve što se tiče obrta,– hitno promijeniti činjenicuda HOK nije socijalni partnerVladi,– ustaliti sastanke HOK-a iVlade, odnosno pojedinih ministarstava,– posebno forsirati suradnjusvake vrste s Ministarstvomgospodarstva.ALEN KOLAR, OBRTNIK ELEKTROMEHANIČARObrtnik kakve trebamoAlen Kolar obrtnik je koji na prvo mjesto stavlja kvalitetu i sigurnost proizvoda te zadovoljstvo kupacaokrenuti se vlastitoj proizvodnjisamih vrata, ali ubrzo iostalih sličnih proizvoda. Obrtje 2003. godine preregistriranna Alena, ali i dalje ostaje tipičanobiteljski posao. Otac,Alen, supruga i brat.Glavna odrednica poslovanjaKolarovih bila je i ostalavrhunska kvaliteta, sigurnostu njihov proizvod i montažu.Alen smatra besmislenimugrađivati, primjerice, jeftinakineska vrata s vijekomtrajanja od nekoliko mjeseci,kojima su na posljetku nezadovoljnii kupac i prodavač!Začuđuje promišljenost mladogobrtnika koji o novijimtehnologijama i zapošljavanjuradnika razmišlja tek u kontekstupovećanja prodaje, širenjatržišta. Stoga su mu prviplanovi otvaranje predstavništavau drugim regijama, štobi pak omogućilo fokusiranjeproizvodnje na osnovnu djelatnost,automatizirana garažnai industrijska vrata.Osnovnom kočnicom napretkasmatra vrlo nesigurno,neregulirano tržište u poslovanjus poduzećima i uopće većimnaručiocima koji uz duge rokoveplaćanja ne nude nikakvegarancije, a prečesto si dozvoljavajuda i takve duge rokoveuopće ne poštuju, što »malom«obrtniku, koji materijal uglavnomuvozi s plaćanjem unaprijed,čini nepremostive poteškoće.Stoga Alen, svjestan datako i gubi dosta poslova, ipakza sada posluje gotovo samo sonima koji bar polovicu plateunaprijed, cijenivši da mu je»dovoljno« nekoliko desetakatisuća kuna koje su predmetšestogodišnjeg sudskog spora.Nakon nekoliko nastupa naBjelovarskom i Virovitičkomsajmu, ove godine prvi je putnastupio i na Obrtničkom sajmuu Zagrebu. Pun je hvaleza komorsku odluku o sufinanciranjusajmovanja u takovelikom postotku i smatra dajedino tako obrtnik može doćina inače iznimno skupe sajmove.Budući da je registriraovrlo konkretne učinke nastupana sajmovima, želio bi krenutii na druge sajmove, primjerice,u Istru i Dalmaciju, samo kadbi mu Komora mogla pomoći.Žao mu je što ne može uzetinaučnike stoga što nema majstorskiispit koji mu, s obziromna nasljeđivanje obrta,nije bio potreban za otvaranjepa mu je sad nepraktično polagatiga samo zbog naučnika!SKUPŠTINA OBRTNIČKE KOMORE BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJEPorezna uprava: obrtnici sve discipliniranijiSkupština Obrtničke komoreBrodsko-posavskežupanije prihvatila je nadesetoj redovitoj sjednici izvješćeo radu i financijsko izvješćekomore u 2005. godini. Usvojenesu i izmjene Statuta komorei Pravilnika o radu skupštine,kojima je, između ostalog, omogućenpravilniji demokratskiodnos tijekom glasovanja članovaskupštine. Prije svega tose odnosi na uklanjanje mogućnostida pojedine odluke donosečlanovi skupštine iz UdruženjaSlavonski Brod, a da nemajupodršku kolega iz UdruženjaNova Gradiška. Na skupštiniObrtničke komore Brodskoposavskežupanije gost je bioi Petar Sindičić, glavni tajnikHrvatske obrtničke komore.Tajnik Sindičić je nazočnostSpomenke Vinković, pročelnicepodručnog ureda porezneuprave u Slavonskom BroduSlobodna zona Đuro Đaković,Industrijski parkNova Gradiška i Luka Brodtri su glavne zone predviđeneza privlačenje investitorau Brodsko-posavsku županiju.Kako bi na svoje područješto prije privukli ulagače,Privlačenje inozemnih ulagačapredstavnici zona uz potporuBrodsko-posavske županije,županijske razvojne agencije(CTR) i gradskih uprava,svoje potencijale predstavljajuna izložbi Empex-Europa,jednoj od vodećih izložbi nekretnina.iskoristio da uputi apel za razumnorješavanje problema blokadažiroračuna obrtnika.– U Hrvatskoj je više od trećineobrtnika blokirano, njih35.000. Od toga je 18.000 trgovacai ugostitelja. Dio blokiranihje u ovakvoj situaciji zbognemara, ali ima i onih koji suu blokadi jer ne mogu naplatitisvoja potraživanja. Takvihobrtnika je 10.000 i njima je potrebnoomogućiti da u ratamaplaćaju svoje obaveze – kazaoje Sindičić, dodajući da bi poreznevlasti trebale imati razumijevanjaza obrtnike kojitrenutačno ne mogu podmiritiobaveze zbog smanjenog opsegaposla.– Imamo najmanje blokiranihtvrtki u Hrvatskoj. Financijskadisciplina poduzetnikastalno se poboljšava – odlučnoje odgovorila SpomenkaVinković, priznajući da je tomožda čudno u odnosu na nezavidanpoložaj gospodarstvaove županije.– Poduzetnici dolaze u poteškoćečesto zbog nedostatkaposla. Malo je tvrtki koje smozatvorili i to se događa kadpoduzetnici ne podmirujusvoje obaveze uz pomoć kojuim ponudimo. One koji imajupotraživanja ne blokiramo,već potražujemo od dužnika –kazala je Vinković. Prema njezinimriječima, najveći dužnicipoduzetnicima iz Brodsko-posavskežupanije su s područjaRijeke i Zagreba. Tamošnjipoduzetnici često dugujubrodsko-posavskim poduzetnicimaza obavljene poslove,a istovremeno isplaćuju plaćekoje daleko nadilaze prosjekplaća u gospodarstvu ove županije.– Obrtnička komora Brodsko-posavskežupanije imadobru suradnju s područnimuredom porezne uprave.Možda ponekad dobijemo odgovorkoji »ne želimo« čuti, alisuradnja je dobra – kaže ZvonimirĆirić, predsjednik županijskeobrtničke komore.Članovi skupštine donijelisu i odluku o raspisivanju iprovođenju izbora za skupštinukomore za novo mandatnorazdoblje od 2006. do 2010.godine. Izbori u udruženjima,a potom i u županijskoj obrtničkojkomori bit će provedenitijekom jeseni.– Kod odlazaka na ovakvemanifestacije uvijek se postavljapitanje opravdanosti, jerrezultati nisu odmah vidljivi.Odlazak na ovakvu izložbugledamo iz perspektive: »štomožemo očekivati od tog tržištaako mu ni ne predstavimosvoje mogućnosti« – kažeStjepan Bošnjaković, pročelnikžupanijskog upravnog odjelaza gospodarstvo. Na sajmu nekretninau Londonu očekuje seoko 120 izlagača, uglavnom iz17 novih članica EU i zemaljakoje teže članstvu u Uniji.BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORABJELOVARSKO-BILOGORSKEŽUPANIJE43000 BJELOVAR, Preradovićeva 4/ITelefon: ++ 385 043/242 242, 043/241 280Telefaks: ++ 385 043/ 241 280E-mail: obrtnicka-komora@bj.t-com.hrPredsjednik: Josip RenićTajnik: Davorin VezmarovićBRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORABRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE35000 SLAVONSKI BROD, Petra Krešimira IV 46/1Telefon: ++ 385 035 / 447 017, 442 356, 407 440Telefaks: ++ 385 035 / 407 441E-mail: ok-sl.brod@sb.t-com.hrPredsjednik: Zvonimir ĆirićTajnica: Željka PerglObrtničke novine 21STRANICU PRIPREMIO: GORAN GRGIĆPRAVNO SAVJETOVANJE»Kada neće brdoMuhamedu…«Do prilično kasno u noć, odvjetnikje odgovarao na pojedinačna pitanjaobrtnikaPotkraj prošle godinebjelovarska je Područnaobrtnička komorasklopila ugovor s uglednimodvjetnikom KrunoslavomMarkovinovićemkojim se on obvezaobesplatno savjetovati izastupati obrtnike iz čitaveŽupanije, uz paušalnumjesečnu naknaduPOK-a. Tada se mnogimačinilo da odvjetnik inije sklopio osobito dobarposao obvezavši se,za relativno skromnunaknadu, biti na usluzisvim obrtnicima.Ali, kako to i inačebiva, kada poslom i brigamaoko preživljavanjaprezauzeti obrtnici dobijukakav dopis, ako ga i uspijupročitati, uglavnomga brzo i smetnu s uma!Drugim riječima, vrlo suslabo, posebice oni izvangrada Bjelovara, koristiliovu značajnu pogodnostkoju im je priskrbila Komora.Kako akcija ipakne bi zamrla, prišlo sedrugoj fazi. Kad obrtnicinisu išli odvjetniku, krenuoje on njima u susret,u niz posjeta Udruženjima.To se pokazalo punoefikasnijim, pa je na takvomskupu u Garešnicibilo čak četrdesetak obrtnika.Prvo su saslušalipojašnjenje odvjetnikaMarkovinovića o provođenjuovršnih postupakana temelju vjerodostojnihisprava te o novim pravimai obvezama obrtnikaprema novom Zakonuo obveznim odnosima.Nakon toga, do priličnokasno u noć, odvjetnikje odgovarao na njihovapojedinačna pitanja, a opobuđenom interesu zaovu suradnju dovoljnogovori i sam podatak daje ubrzo ostao bez čitavezalihe posjetnica!STRANICU PRIPREMIO: MARIJAN VRKLJANNovi pogon uindustrijskom parkuNOVA GRADIŠKA – U sklopu proslave dana Brodsko-posavskežupanije, u Novoj Gradiški je održana radionica na temu»Poticanje razvoja poduzetništva i ulaganja«. Programe poticanjapoduzetništva i ulaganja od strane Ministarstva gospodarstva, radai poduzetništva na radionici je predstavila državna tajnica TajanaKesić-Šapić. Svoje aktivnosti predstavila je i Agencija za promicanjeulaganja i izvoza, a promoviran je i projekt »Poduzetna Hrvatska«.Ovom prilikom predstavljen je projekt Poslovno-inovacijskogpotpornog centra, koji zajednički realiziraju Grad Nova Gradiška,Industrijsko-obrtnička i Elektrotehnička škola iz Nove Gradiške, teStrojarski fakultet iz Slavonskog Broda. U prigodi Dana županijeupriličena je i svečanost u povodu početka radova na izgradnji pogonatvrtke Clarum d.o.o. iz Velike. Ova tvrtka podiže novi pogonu Industrijskom parku Nova Gradiška. Ukupna vrijednost ulaganjau pogon je oko pet milijuna kuna. Završetak izgradnje proizvodnogpogona najavljen je u roku od 90 dana, radove izvodi tvrtka KIPd.o.o. iz Nove Gradiške. U novom pogonu proizvodit će se tjestenine,listovi za pite i savijače. Pogon bi s radom trebao započeti potkraj2006. godine. Clarum u prvoj fazi planira zaposliti 20 djelatnika.

22 Obrtničke novine Subota, 27. svibnja 2006.KARLOVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKARLOVAČKE ŽUPANIJEBRANKO POLJAK, PREDSJEDNIK OGULINSKOG UDRUŽENJA OBRTNIKADesetljeća provedena uz obrtništvo47000 KARLOVAC, J. Haulika 14Telefon: ++ 385 047/ 612 058Telefaks: ++ 385 047/ 611 742E-mail: okkz@ka.t-com.hrweb: www.obrtnicka-komora-karlovac.hrPredsjednik: Ivan PodvoracTajnik: Miroslav SeljanSTRANICU PRIPREMIO: ZDENKO ŽIVČIĆKarlovčanin AndrijaSušec prvak HrvatskeNa nedavno održanom Državnom natjecanju učenika kojise školuju za zanimanje tokar Andrija Sušec, učenik završnograzreda Tehničke škole Karlovac, osvojio je prvo mjesto.Natjecanje je održano u Industrijsko-obrtničkoj školi u NovojGradiški.VIJESTITreće Obrtničke igreu OgulinuNastavljajući tradiciju organizacije Obrtničkih igara, Obrtničkakomora Karlovačke županije organizirat će u petak, 9. lipnja, uOgulinu 3. obrtničke igre. Domaćin igara je ogulinsko Udruženjeobrtnika, na čelu s predsjednikom Brankom Poljakom. Prošlogodišnjinaslov u nogometu brani Udruženje obrtnika Slunj, upikadu Udruženje obrtnika Ozalj, a u belotu pobjednički par izUdruženja obrtnika Karlovac. Ove godine obrtnici će se natjecatii u potezanju užeta i boćanju.Suradnja sa susjedimaiz SlovenijePredstavnici Obrtničke komore Karlovačke županije, predvođenipredsjednikom Ivanom Podvorcem, obavili su razgovors predstavnicima Območne zbornice Črnomelj, čiji je krajnji ciljsklapanje Sporazuma o međusobnoj suradnji. Dogovoreno je dasuradnja počne i prije potpisivanja Sporazuma, pa je predsjednikSekcije ugostitelja u Črnomlju bio gost na 3. gastro izložbi ugostiteljaKarlovačke županije. Veliku pomoć u spajanju dviju komorai ostvarenju zajedničkih projekata dali su Borut Klobučar, direktorRazvojnog informativnog centra Bela Krajina i Davor Vinski,predsjednik Ceha ugostitelja Obrtničke komore Karlovačke županije.Da bismo postali poznati i cijenjeni, potrebno je puno rada, odricanja i ulaganja u vlastiti obrt,ali bitan je i korektan odnos prema poslovnim partnerima, smatra Branko PoljakNanese li vas put u Ogulin, a htjeli bistenešto saznati o obrtnicima i obrtništvu,na svaki vaš upit Ogulinci ćevas uputiti na Branka Poljaka, dugogodišnjegobrtnika i čelnog čovjeka ogulinskogUdruženja obrtnika od 1991. godine. Ovajvlasnik proizvodno-uslužnog obrta za proizvodnjui iskop pijeska, obrt je otvorio davne1967. godine.– I moj je otac imao obrt, pa je pomalo biloi normalno da se i ja upustim u poduzetničkevode. Moram reći da moja obitelj ima već stogodišnjuobrtničku tradiciju. Riječju, pustilismo duboke poduzetničke korijene – pojašnjavanam Branko Poljak.Najveće bogatstvo su radniciOdgovarajući na pitanje glede naglih usponapojedinih obrtnika i poduzetnika tenjihovog isto tako hitrog propadanja, Brankoističe kako nema uspjeha preko noći, a ni bogatstvose ne može stvoriti na brzinu.– Sve priče o uspjesima za godinu-dvije suiluzije. Da bismo postali poznati i cijenjeni,potrebno je puno rada, odricanja i ulaganja uvlastiti obrt, ali bitan je i korektan odnos premaposlovnim partnerima. Jer, samo jedanpogrešan potez može vam nanijeti neprocjenjivuštetu – dodaje Poljak.U sklopu Poljakova obrta nalazi se kamenolomu kojemu se proizvodi pijesak za sveUTEHNIČKA ŠKOLA DOMAĆIN DRŽAVNOG NATJECANJAČavrag i Brozović drugi u državiUčenici Tehničke škole postigli najbolje rezultate u poznavanju teorije. Pobjednicima radnomjesto nakon završetka školovanjačenici Tehničke škole Mario Čavrag i Miodrag Brozovićna Državnom natjecanju učenika za instalatere grijanjai klimatizacije osvojili su izvrsno drugo mjesto. Pohvalevrijedan domaćin dvodnevnog Državnog natjecanja bila je Tehničkaškola. Natjecanje se odvijalo u dvije posebne kategorije, zavodoinstalatere, te instalatere grijanja i klimatizacije. U kategorijivodoinstalatera sudjelovalo je, pored karlovačke, još sedam školai to iz Delnica, Dubrovnika, Čakovca, Koprivnice, Pule, Splita iZagreba. Natjecanje se sastojalo od testa teoretskog znanja i praktičnograda.Ukupni poredak stvoren je zbrojem bodova, pri čemu je težištestavljeno na praktični dio. Tako su, primjerice, predstavnici karlovačkeškole Željko Brnjak i Damir Šimanić postigli najbolje rezultateu testu znanja, no zbog nešto slabijeg praktičnog rada izmaknuo imje dobar krajnji rezultat.potrebe. Kvalitetna mehanizacija, bez koje nebi bilo ni kvalitetne usluge, rezultat je dugogodišnjegplanskog ulaganja.– Danas obrt posjeduje solidnu mehanizaciju,ali najveće bogatstvo su radnici – nastavljaPoljak, ističući kako su posljednjihnekoliko godina obrtnici, ali i cjelokupnoogulinsko područje, doživjeli procvat izgradnjomautoceste Zagreb – Split.– Dolazak Bechtela zaposlio je mnogeobrtnike pa se zasigurno i njegov odlazak sovog područja značajno osjetio, ali nekakoćemo se već organizirati u novim uvjetima– ističe Poljak.Branko Poljak jedan je od onih obrtnikakoji značajnu pažnju poklanja radu ogulinskogUdruženja. Sada obnaša četvrti mandatpredsjednika Udruženja, a bitno je reći da je1972. godine bio jedan od njegovih glavnihosnivača.»Zlatne ruke« u pravim rukama– Izgradnjom Obrtničkog doma ostvarionam se dugogodišnji san. Dom je otvoren zaDan grada 1993. godine i sve do danas ponosje ogulinskih obrtnika. Moram i ovom prilikomzahvaliti svim članovima Upravnog odborakoji su dali doprinos izgradnji obrtničkogdoma. Uređenjem novih prostorija riješilismo problem smještaja obrtničkih institucijaza dulje razdoblje – pojašnjava Branko Poljakte nastavlja kakoželi posebno zahvalitisvojemdugogodišnjemsuradniku i tajnikuJosipu Gašparoviću,s kojim jeniz godina kvalitetnosurađivao,čelnim ljudimaHOK-a, posebnopredsjednikuBranko Poljak Stjepanu Šafranu,zagrebačkomUdruženju obrtnika, zagrebačkoj Komori,Obrtničkoj komori Karlovačke županije,Gradu Ogulinu, te svima onima koji su nabilo koji način pomogli u realizaciji projekataogulinskog Udruženja obrtnika.Za sve ono što je u proteklim desetljećimaučinio za razvoj obrtništva u ogulinskom kraju,Branko je nagrađen i najvišim mogućimpriznanjem HOK-a – »Zlatnim rukama«.Možda će jedna mala sličica iz života i radaBranka Poljaka na najbolji način oslikati o kakvomje čovjeku riječ. Naime, uz bezbroj akcijau kojima je Branko bez nadoknade doniraokamen i pijesak, posebno se ističe njegov odnoss Dobrovoljnim vatrogasnim društvomOgulin, kojima priskače u pomoć kad god gatrebaju.Prvo mjesto u ovoj kategoriji pripalo je Goranu Barčanecu i MatijiBanu, učenicima Obrtničke škole Koprivnica, drugo mjesto zauzelisu Dubrovčani Ivica Perak i Vlaho Car iz Obrtničke škole. Treće mjestopripalo je Mariju Matijašu i Ivanu Laliću, učenicima Obrtničkotehničkeškole Split. U kategoriji učenika instalatera grijanja i klimatizacijeprvo mjesto zauzeo je dvojac iz zagrebačke Škole za montažuinstalacija i metalnih konstrukcija, Ivan Pošta Levojević i Goran Filipaj,drugoplasirani su već spomenuti učenici Tehničke škole, MiodragBrozović i Mario Čavrag. Treće mjesto pripalo je Borisu Požegii Draženu Petroviću, učenicima Strojarsko-brodograđevne škole zaindustrijska i obrtnička zanimanja iz Rijeke. Pored učenika domaćina,u ovoj su kategoriji sudjelovali i učenici iz Labina, Nove Gradiške,Rijeke, Splita, Šibenika, Varaždina i Zagreba. Već tradicionalno,kako doznajemo, prvoplasiranim učenicima, pored brojnih vrijednihnagrada, osigurava se i radno mjesto odmah po završetku škole.ISTARSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAISTARSKE ŽUPANIJE52100 PULA, Mletačka 12/1Telefon: ++ 385 052 / 216 153, 212 993Telefaks: ++ 385 052 / 383 744E-mail: ok-istre@ok-istra.hrPredsjednik: Vili ŠainaTajnik: Eros SorićMEĐUNARODNI SAJAM RIBARSTVAI RIBARSKE OPREMEPromicanje i jačanjeribarskog sektoraCilj je sajma unaprijediti i poboljšati kvalitetuproizvoda ribarskog sektora te povećatikonkurentnost ribarskih tvrtkiUSTRANICU PRIPREMIO: MILAN PAVLOVIĆorganizaciji UpravnogOdjela za poljoprivredu,šumarstvo, lovstvo, ribolovi vodoprivredu Istarske županijeu Umagu se (od 8. do 11.lipnja) održava CROFISH – 1.međunarodni sajam ribarstvai ribarske opreme u RepubliciHrvatskoj. Sajamska manifesta­cija će se održati pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede,šumarstva i vodnog gospodarstvaRepublike Hrvatske, uzpotporu i sudjelovanje Hrvatskeobrtničke komore, Hrvatske gospodarskekomore, Ministarstvapoljoprivrede, šumarstva i vodnoggospodarstva Republike Hrvatske,te triju talijanskih regijakoje surađuju kao partneri u međunarodnimprojektima FISH.LOG i CONNECT. Promicateljiovih projekata su regije FriuliVenezia Giulia, Veneto i EmiliaRomagna, uz tehničko-operativnupodršku konzorcija UNI­PROM, INFORMEST, Primorsko-goranskežupanije, te IDA-e(Istarske razvojne agencije). Kaopromatrač u realizaciji projektaCONNECT sudjeluje i regijaSofija – Republika Bugarska.Pročelnik Upravnog odjelaza poljoprivredu, šumarstvo,lovstvo, ribolov i vodoprivreduMilan Antolović, ističe daCROFISH treba omogućiti prvookupljanje i predstavljanje svihzainteresiranih gospodarskihsubjekata iz djelatnosti ribarstvaRepublike Hrvatske i susjednihdržava. Također, cilj je Sajmapredstavljanje i promidžba proizvodamorskog ribarstva sjevernogJadrana, novih tehnologijanamijenjenih ribarskim tvrtkama,organizacijama, udrugama,zadrugama i njihovim asocijacijama,te promoviranje uslugaservisa i ribarske logistike. Sajamskamanifestacija CROFISH,Umag – 2006. organizira se uozračju intenzivne međunarodnei međuregionalne suradnje,kao važnog čimbenika održivograzvoja morskog ribarstva. Tijekomsajamskih dana programomje predviđeno više popratnihdogađanja: predstavljanjemeđunarodnih projekata FISH.LOG i CONNECT – izgradnjaprvih veletržnica riba u Hrvatskoj(Poreč i Rijeka), te njihovopovezivanje u sustav veletržnicaEU, kao i niz stručnih tematskihpredavanja.OGASTRO – OKUSI ISTREDivovska fritaja započetak sezonevogodišnja dvodnevnagastro manifestacija,održana pod nazivom»Gastro – Okusi Istre« u organizacijiCeha ugostitelja pri Obrtničkojkomori (25. i 26. travnja),bez sumnje je ispunila očekivanjaaktivnih sudionika i brojnihgostiju i građana Pule (prvi jegastro održan u Umagu, a drugiu Rovinju). Sve je proteklo uznaku POZDRAVA SEZONI,čime je simbolično označen početakturističke sezone 2006. Ubogatom gastro programu zaposjetitelje najprivlačnija je biladivovska fritaja i 52-metarskaDušan Černjulvoćna torta. Fritaja je spravljenau divovskoj tavi od čak 2006 jajas po 15 kilograma šparoga, pan­cete i pršuta, tako da je podijeljenooko 5000 porcija građanima ituristima. Za vrlo ukusnu tortuod gotovo 300 kilograma, kojusu pripremili učenici, utrošenoje 700 jaja, po 50 kilograma brašnai šećera, 90 kilograma šumskogvoća, te biskvita i kreme, apodijeljeno je oko 3600 porcija.Prema riječima poznatogistarskog ugostitelja DušanaČernjula, predsjednika Cehaugostitelja, cilj je ove tradicionalnegastro manifestacije promoviratiugostitelje i obrtnikeIstarske županije i pružiti impriliku da prikažu svoja eno igastronomska umijeća. U cjelokupnomprogramu vrlo suaktivno sudjelovale tvrtke kojedjeluju na području grada domaćina,te učenici i profesoriugostiteljskih škola. Ove godineje to bila pulska Škola za turizam,ugostiteljstvo i trgovinu,pod vodstvom profesora LjudevitaSabe i Roberta Perića.Tijekom gastro manifestacijeodržana je i gastro izložbasa 60 eksponata (hladna i toplajela, slastice i pekarski proizvodi),te su upriličena natjecanjakonobara, kuhara, barmena, pizzaiola,flambera i sommeliera.Domaćin sljedeće gastro manifestacije»OKUSI ISTRE« idućeće godine biti grad Buzet.

Subota, 27. svibnja 2006.Skupština Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županijeSpremni za ulazak u Europsku unijuProšlu su godinu obilježile aktivnosti vezane uz prilagodbu EU, te priznanje za promicanje ugleda županijeKOPRIVNICA – SkupštinaObrtničke komore Koprivničko-križevačkežupanije prihvatilaje prošlogodišnje izvješće oradu, financijsko izvješće, donijelaizmjene i dopune Statutate raspisala redovite izbore.U Skupštinu će se birati 17članova, na mandat od četirigodine, s time da križevačko iđurđevačko udruženje imajupravo na pet, a koprivničko nasedam članova Skupštine Obrtničkekomore Koprivničko-križevačkežupanije. Udruženjaobrtnika imaju rok do 31. listopadaza izbor svojih predstavnika,a konstituirajuća sjednicanove Skupštine Obrtničke komoreKoprivničko-križevačkežupanije održat će se najkasnijedo 15. prosinca ove godine, zaključenoje na Skupštini.Aktivnosti Obrtničke komoreprošle su se godine odvijaleu suradnji s HOK-omi područnim udruženjima,te Koprivničko-križevačkomžupanijom, jedinicama lokalnesamouprave, županijskimSkupština Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županijeSportski susretiobrtnikaĐURĐEVAC – Udruženje obrtnika iz Đurđevca upriličilo jeu petak 19. svibnja sportske susrete obrtnika iz osam udruženja.U sportskoj dvorani u Đurđevcu obrtnici su odmjerili snage umalom nogometu, obrtnice u pikadu, a potom su se svi zajednodružili u prostorima Strukovne škole, gdje su im zakusku pripremiliučenici kuharskoga smjera, a servirali učenici konobarskogsmjera. U Đurđevcu su se sastali obrtnici udruženja iz Koprivnice,Križevaca, Đurđevca, Virovitice, Pitomače, Bjelovara i Čakovca.Na 48. međunarodnomsajmu obrtništva napovršini od 140 m 2unutarnjeg i 20 m 2 vanjskogizložbenog prostora, uz prigodani atraktivan program,Obrtnička komora Krapinskozagorskežupanije predstavilase sa 23 obrtnika-izlagača. Potporuobrtništvu i sudjelovanjuobrtnika s područja županijena ovom sajmu dala je županicaVlasta Hubicki, koja je tijekomobilaska izložbenog prostora,bila ugodno iznenađenaatraktivnom prezentacijomobrtničkih zanimanja. Posebnoju je iznenadila demonstracijaizrade umjetničke skulptureDarka Varge, vlasnika – »AtelieraVarga«, demonstracijaCentrom za poduzetništvo iposebice s Hrvatskom gospodarskomkomorom – Županijskomkomorom Koprivnica.Prošla je godina bila obilježenaaktivnostima vezanim uzprilagodbu i proces pregovoras Europskom unijom kako biobrtnici, obrtništvo, a time iKomora što spremnije dočekaliulazak u Europsku uniju. Stogaje i osnovan Odbor za europskeintegracije i međunarodnu suradnju.Lanjsku je godinu obilježiloi priznanje Koprivničkokriževačkežupanije Obrtničkojkomori za doprinos ugledu ipromociji županije.Komora je aktivno sudjelovalau izradi Regionalnog operativnogplana (ROP-a) koji jestrateški dokument za kandidiranjeprojekata za pretpristupnefondove EU.Obrtnička komora prošleje godine svojim članovimaNA 48. MOS-u U ZAGREBUomogućila razgovore s potencijalnimpartnerima iz Hrvatskei inozemstva – Italije, Austrije,Mađarske, Srbije i CrneGore, Slovenije i Bosne i Hercegovine,a usto je s još pethrvatskih županija sudjelovalau Sporazumu o suradnji sVladom pokrajine Štajerske.Skupština je ocijenila da je uprošloj godini poboljšan i radcehova, a oni su se pak povezivalisa svojim kolegama uHOK-u ili pak u susjednim komorama.Usto, Komora je radilamnogo i u obrazovanju, pasu tako samo majstorski ispitpoložila 22 kandidata u 2005.godini, promovirana su deficitarnazanimanja, surađivalose na upisu u strukovne škole.Niz aktivnosti obilježilo je lanjskugodinu u Obrtničkoj komoriKoprivničko-križevačkežupanije, a Skupština je zacrtalasmjernice i za ovu godinukako bi rad bio još uspješniji iunaprijedio obrtništvo. Naglasakje na edukaciji i pripremiobrtnika za Europsku uniju.Seminar oetnofrizuramaKRIŽEVCI – Desetak frizerki iz Koprivnice i Križevaca sudjelovaloje u Križevcima na seminaru o izradi etnofrizura. Znanjeo izradi nekadašnjih frizura prenijela im je Marijana Kožar iz Virovitice.Osim novih znanja, frizerke su se ujedno i pripremale zanatjecanje u izradi etnofrizura na koje odlaze 11. lipnja u Vinkovce.Frizerke iz Koprivničko-križevačke županije za tu prigodupripremaju frizure iz našega kraja, a ujedno namjeravaju očuvatistare tehnike izrade frizura.Županica Vlasta Hubicki oduševljenaradovima krapinskih obrtnikarada kovača Stjepana Mišaka,te radovi učenika iz Srednješkole Oroslavje i Strukovnogi umjetničkog učilišta Zabok.Učenici iz Oroslavja predstavilisu svoja znanja i vještine,pružajući kozmetičke uslugeposjetiteljima, a kroz program»Glagoljica u društvu sa pirografom«predstavili su se iučenici stolari.Učenici iz zabočkog učilišta,pak, predstavili su Naukovnilist iz 1883. godine i umjetnostpisanja krasopisa. Osim te dviješkole, na galeriji paviljona 5,u sklopu promotivne akcijeHOK-a »Želim biti majstor« uHlapićevoj ulici, ugostiteljskazanimanja predstavili su učeniciiz Srednje škole Zabok.Zagorski ugostitelji na »Danimagastronomije i turizma«Partner Zagrebačkom velesajmuu organizaciji priredbe»Dani gastronomije i turizma«,u sklopu kojih su se održalesajamske priredbe LORING,VINOVITA te GASTRONOMI-JA I TURIZAM, ove je godinebila Krapinsko-zagorska županija.Ceh ugostitelja i turističkihdjelatnika Obrtničke komoreKrapinsko-zagorske županije,pod vodstvom Branka Grebličkog,organizirao je predstavljanjegastro ponude Hrvatskogzagorja, koju su pripremili naširenomirani ugostitelji:– Restoran »ZELENJAK«Kumrovec, vlasnik Branko Greblički– Zalogajnica »PREŠA« Krapina,vlasnik Zdravko Presečki– Restoran »PURGA« ZlatarBistrica, vlasnik Goran Klancir i– Domaći turizam »MAS-NEC«, Zagorska Sela, vlasnicaFanika Masnec.Obrtnička komora Krapinsko-zagorskežupanije ujednoje organizirala ciljani nastupobrta, čija je djelatnost tematskipovezana s ovim sajmovima.Tako su nastupili Drago Petek,vlasnik bačvarske i kačarskeradionice, te Atelier Varga,vlasnika Darka Varge.Važno je spomenuti da jeobrtu za obradu stakla »BGS«,vlasnice Lidije Božiček iz Desinićadodijeljena diploma»Vrijedne ruke« koju svakegodine dodjeljuje Ministarstvogospodarstva, rada i poduzetništva.Županica Hubicki i pomoćnik ministra Ivan Bračić na štandu POK-aSudionici 48. međunarodnog sajmaobrtništva u ZagrebuATELIER »VARGA«, vl. Darko VargaBAČVARSKA I KAČARSKA RADIONICA, vl. Drago Petek»BGS« DESINIĆ, vl. Lidija BožičekBRAVARSKO-KOVAČKA RADIONICA, vl. Stjepan Mišak»DLESK«, vl. Mijo Dlesk»DUNI«, vl. Nikola Ulama»ELEKTRON SOKAČ«, vl. Ivan Sokač»EPO – OROSLAVJE«, vl. Vladimir Jagečić»GROFELNIK« ZAJEDNIČKI OBRT, vl. Josip i Anita Grofelnik»KAMINKO«, vl. Stjepan Mužek»KONIG«, vl. Boris Pospiš»LJEVAONICA KRČELIĆ« ZAJEDNIČKI OBRT, vl. Stjepan i KrunoKrčelić»LONČARIJA«, vl. Ivan Kovačić»MEDITEX«, vl. Robert Črnjević»METAL M.B.«, vl. Branimir LovrečkiMETALO-PRERAĐIVAČKA RADIONICA »HORVAT«, vl.Silvio HorvatOBRT »KRALJ«, vl. Snježana Kralj»POLITEX«, vl. Blaženka Maligec»STOLARIJA ČIČEK«, vl. Zvonko Čiček»STOLMONT« , vl. Stjepan Štruklec»TRADICIJSKI OBRTI MAJSTORA TOME«, vl. Tomo Kovačić»VEGROS«, vl. Stanislav VeačerićMEDIČARSKO-SVJEĆARSKA RADIONICA »ZOZOLLY« UTE-MELJENO 1882. godine, vl. Vera Hubicki.KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKEŽUPANIJE48000 KOPRIVNICA, Duga ulica 23Telefon: ++ 385 048 / 623 408, 624 476, 221 701Telefaks: ++ 385 048 / 623 408E-mail: okkkz@kc.t-com.hrPredsjednik: Zvonko PecikozićTajnik: Božo BaraćKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKRAPINSKO-ZAGORSKEŽUPANIJE49000 KRAPINA, Magistratska 2Telefon: ++ 385 049 / 300 545, 300 546300 547, 300 548Telefaks: ++ 385 049 / 370 616E-mail: okkzz@okkzz.hrPredsjednik: Dragutin RanogajecObrtničke novine 23STRANICU PRIPREMILA: ADELA SOČEVNASTUP NA OBRTNIČKOM SAJMUU ZAGREBUNagrade Đorđevićevimrakijama i keramici IvaneHadžijaKOPRIVNICA – Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županijeorganizirala je nastup obrtnika na Međunarodnom sajmu obrtništvau Zagrebu. Na zajedničkom izložbenom prostoru od 75 četvornihmetara svoje je proizvode i usluge predstavilo 13 obrtnika čiji su nastupsufinancirali Hrvatska obrtnička komora i županijska obrtničkakomora. Nakon sajma izlagači su bili vrlo zadovoljni, a posebno dvojekoji su primili nagrade za svoje proizvode. Nagrada »Vrijedne ruke«pripala je voćnim rakijama i likerima Borisa Đorđevića u kategorijitradicijskih obrta, a drugu nagradu za najbolji proizvod ženskog obrtništvadobila je Ivana Hadžija za svoju unikatnu keramiku.Na sajmu su se predstavili Limex, Podravski kupin, Vražja krv,Lim, Tepka, Pampa i Zvončić iz Koprivnice, Šporčić, Hle-mar, Stolarskaradionica Švagelj iz Križevaca, Royal iz Kloštra Podravskog,Terra i Hortikultura Đurđek iz Đurđevca.Usto, za vrijeme sajma održala se prezentacija obrtničkih zanimanja»Želim biti majstor« kako bi učenici osnovnih škola lakše donijeliodluku za upis u srednju školu. U Hlapićevoj ulici okupilo se150 tinejdžera iz 19 strukovnih škola iz Hrvatske koji su pet danapromovirali svoju struku u improviziranim obrtničkim radionicama.Među njima su bili i učenici Srednje škole »Ivan Seljanec« izKriževaca koji su predstavili četiri zanimanja – kuhar, konobar, zidari krojač. Svim zainteresiranim učenicima osmih razreda HOKje darovao besplatne ulaznice, a iz naše županije sajam je posjetilonekoliko stotina osmaša.STRANICU PRIPREMILA: SANDRA PASARIČEKStručni skup »Njegatekstila i odjeće 2006.«Hrvatska obrtnička komora organizirala je stručni skup »Njega tekstilai odjeće 2006.«, koji je održan 11. i 12. svibnja u hotelu MatijaGubec u Stubičkim Toplicama. Na skupu je bilo riječi o usklađivanjuzakonodavstva s propisima EU za kemijsko čišćenje i pranje te obvezamakemijskih čistača u postupanju s otpadom i kemikalijama, kao i ozadovoljavanju ekoloških kriterija, posebice zaštiti zraka i vode.Sudionicima skupa, pored mnogobrojnih uvaženih gostiju, dobrodošlicuje na početku zaželjela Vlasta Hubicki, županica Krapinsko-zagorskežupanije.Obrtnička večerUdruženja obrtnika ZlatarIove godine Udruženje obrtnika Zlatar organiziralo je »Obrtničku večer«u restoranu »Purga«. Predsjednik Udruženja Ivan Štahan prisutneje izvijestio o radu Udruženja, a svim obrtnicima podijeljen je i Bilten sprikazom aktivnosti i poslovanja Udruženja u proteklom razdoblju.U nastavku večeri obrtnicima su podijeljena priznanja za doprinosradu u tijelima Udruženja, promicanju obrtničke struke i doprinos udruštvenim aktivnostima, a dobili su ih Željko Bezak, Milan Malogorski,Darko Varga, Jasmina Pažić i Silvio Horvat. Podijeljene su i trizahvale obrtnicima koji su u mirovini, a svojim su radom i aktivnostimapridonijeli napretku Udruženja, promicanju struke i obrtništva:Barbara Posarić, Zlatko Varga i Zvonko Mikulec.Nakon službenog dijela večeri uslijedila je revija frizura u organizacijitrinaest frizerskih salona: »Mira« vl. Mire Androić, »Čarolija« vl.Verice Bionde, »Moni« vl. Vesne Cvetko, »Petra« vl. Nikoline Krušelj,»Glamur« vl. Tanje Kuštović, »Višnja« vl. Višnje Loparić, »Nita« vl. AniteMatjašec, »Figaro« vl. Renate Matko, »Art« vl. Vesne Mrkoci, »Jasmina«vl. Jasmine Pažić, »Barbara« vl. Barice Sedak, »Nina« vl. Jasmine Topolovec,»Mirjana« vl. Mirjane Čižmić. Da bi revija protekla uz dašak glamoura,pobrinuli su se modni saloni »Tin« vl. Nevenke Mikulec, »Nina« vl.Nikoline Đurinek, kao i Zlatarski obrt »Vera« vl. Vere Žeželj.

24 Obrtničke novine Subota, 27. svibnja 2006.LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJAUPANIJAOBRTNIČKA KOMORALIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE53000 GOSPIĆ,Ulica Ante Starčevića 17Telefon: ++ 385 053 / 573 012Telefaks: ++ 385 053 / 573 012E-mail: obrtnicka-komora@gs.t-com.hrPredsjednik: Ana Šerić-KonjikovacTajnica: Ankica ŠubarićSTRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO MATAIJAProizvodnja suvenirazanimljiva LičanimaOPATIJA – Zbog svestranogobrtničkog i poduzetničkogulaganja, ličkim obrtnici­MEĐIMURSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAMEĐIMURSKE ŽUPANIJE40000 ČAKOVEC, Park R. Kropeka 1Telefon: ++ 385 040 / 312 643, 313 971Telefaks: ++ 385 040 / 312 643E-mail: ok-medjimurja@ck.t-com.hrPredsjednik: Slavko FaltakTajnik: Anđelko CrnčecSTRANICU PRIPREMIO: ROBERT VARGAMeđimurski učeniciu Hlapićevoj uliciHlapićevu ulicu i 48. međunarodnisajam obrtništvaposjetilo je i 40 učenika 7.Učenici osnovnih škola Sv. Martinna Muri i Gornji Mihaljevecpredstavili su svoje vještinema sve je interesantnija ponudai proizvodnja prepoznatljivihsuvenira, s kojima seLika u autohtonosti ne možepohvaliti. Iznimaka ima u velikimbrandovima, aoni manji tek se morajudokazati. Grupagospićkih obrtnikas opatijske izložbeKvarner expo, vratilase puna dojmovai novoostvarenihkontakata, a osimSenjana koji su naizložbi ostavili zapažendojam, nastupilisu i rijetki obrtnicisuvenirske proizvodnje izGospića.i 8. razreda iz Osnovne školeSv. Martin na Muri i Osnovneškole Gornji Mihaljevec. Zahvaljujućivrlo kvalitetnoj suradnjiObrtničke komore Međimurskežupanije s VesnomBranilović, pedagoginjom uobje škole, sajamsku je manifestacijuposjetila ciljana skupinaučenika zainteresiranih upravoza strukovna zanimanja. Premariječima Vesne Branilović iAnđelke Klemenčić, razredniceu OŠ Sv. Martin na Muri, Hlapićevaulica s prezentacijom obrtničkihzanimanja oduševila jeučenike, jer su na jednom mjestumogli detaljno upoznati različitazanimanja, te besplatnokoristiti usluge koje su nudiliučenici srednjih škola.Međimurski obrtnicina 48. MOS-u u Zagrebudruštvu 290 izlagača na 48. međunarodnom obrtničkom sajmuu Zagrebu i ove su se godine našli međimurski obrtnici,Uokupljeni u Obrtničkoj komori Međimurske županije. Na ukupno35 m 2 unutarnjeg izložbenog prostora od 25. do 29. travnja svojeproizvodne programe predstavili su Izrada metalnih proizvoda»Varga«, vlasnika Stanka Varge iz Strahoninca s ponudom kovanihi inox ograda. Posjetitelji su mogli vidjeti ponudu obrtaLamela, vlasnika Franje Goluba iz Gornje Dubrave koji se većtradicionalno predstavlja s kolekcijom lamela, diskova i kočnica.Na štandu broj 30, paviljona broj 5, predstavili su se i braća Sretani Zvjezdan Bogomolec, vlasnici radionice PRO-KOR iz Prelogas kolekcijom ljestvi, sanjki i ležaljki, te Marija Počekaj, vlasnicaradionice domaćih kolača »Monika« iz Ivanovca.Na 45m 2 vanjskog izložbenog prostora posjetiteljima sajma sepredstavila tvrtka AUTO-KRIKA-CERADE, vlasnika Ivana Krikovićaiz Nedelišća, kolekcijom najraznovrsnijih tendi i cerada.POVRATAK EKOLOŠKOJ PROIZVODNJILička štrudla kao iz bakine pećniceGOSPIĆ – Nakon dokazivanja na zahtjevnomdomaćem i inozemnom tržištu,s pekom kao zaštićenim autohtonimproizvodom, obrtnik Nikola Baričević,vlasnik obrta Peka, ponovno skrećepozornost na sebe. Riječ je o »ličkojštrudli«, na koju tržište nakon nastupana Riječkom sajmu i Zagrebačkom velesajmu,reagira neočekivano brzo, što jebilo svojevrsno iznenađenje i za samogaproizvođača.– Nastupio sam na Velesajmu s ostalimkolegama iz Like, uz pomoć POK-a Ličkosenjskežupanije, i ugodno se iznenadioZajednički interesopćine i obrtnikaLOVINAC/UDBINA – Na inicijativupredstavnika gospićkog Udruženja obrtnika,održan je sastanak s načelnikom LovincaHrvojem Račićem. Razgovaralo se o javnimradovima, angažiranju domicilnih obrtnika,povratnim informacijama o natječajima i dr.Načelnik Račić istaknuo je kako u obrtnicimavidi najznačajnijeg partnera u osnivanjuclustera Sveto Brdo, gdje će se u ski-centari druge sadržaje, uložiti nekoliko milijunakuna. Nazočni su se dogovorili da Udruženjeobrtnika redovito prima novosti o javnimnatječajima, a zalagat će se oko zaposlenjalokalnih obrtnika, olakšicama za obrtnike početnike,vodeći računa o interesima općine napodručjima poljoprivrede, turizma i drugo.Bal za pamćenjeU DONJOJ DUBRAVI ODRŽAN 11. OBRTNIČKI SAJAMPredstavljeno obrtništvonajsjevernije hrvatske županijeObrtnički sajam u Donjoj Dubravi otvorio je Leo Begović, pomoćnik ministra gospodarstva,rada i poduzetništvaNa Obrtničkom sajmu uDonjoj Dubravi koji jeu ovom tradicionalnoobrtničkom kraju 13. i 14. svibnjaodržan jedanaestu godinuzaredom, okupilo se pedesetakizlagača iz nekoliko županijasjeverozapadne Hrvatske,te mađarske županije Zala.Marijan Varga, načelnikOpćine Donja Dubrava, nasvečanom je otvorenju naglasiokako je ovogodišnjapriredba prilagođena financijskimmogućnostima uokolnostima izostanka dijelafinancijske potpore Općinikao organizatoru, te Udruziobrtnika kao suorganizatorusajma. Varga je posebno zahvaliona pomoći Obrtničkojkomori Međimurske županije,koja je, između ostalog,Promocija obrtničkih zanimanjaEUROPSKA UNIJA U OBRTNIČKOJ RADIONICISlovenski obrtnici posjetili MeđimurjeNastavljajući višegodišnjutradiciju međusobne suradnje,predstavnici Območneobrtne zbornice Ljutomer,predvođeni predsjednikomZvonkom Mordom, 11. svibnjaposjetili su kolege obrtnikeu Obrtničkoj komori Međimurskežupanije. Sumirajućirezultate nakon vrlo sadržajnograzgovora prekmurskih imeđimurskih kolega, zaključenoje da se obje strane bores istim problemima. Naime,i u Sloveniji se javlja manjakstručnoga kadra i nezainteresiranostmladih za strukovnazanimanja, slovenski obrtnicisu nezadovoljni lošom poreznompolitikom i nedisciplinomu naplati potraživanja,GOSPIĆ – U organizacijiPOK-aLičko-senjske županijeodržan jetradicionalni balobrtnika, na kojisu se odazvaliobrtnici i njihoviprijatelji iz Senja,Gospića, Otočca,Novalje, Plitvica,Zagreba, Splita,Karlovca, Ogulina,i drugih mjesta.Pozdravilaih je predsjednicaPOK-a Ana Šerić-Konjikovac,ne propustivši prilikuzahvaliti prisutnima na odazivu, i po­organizirala i okrugli stol natemu »Promocija deficitarnihzanimanja«, na kojem je sudjelovalamr. Olga Lui, šeficaOdjela za obrazovanje Hrvatskeobrtničke komore.Obrtnička komora Međimurskežupanije i ove je godinena sajmu u Donjoj Dubravinastupala na vlastitomizložbenom prostoru, kojegsu ukrašavali radovi ŠkolskeNa okruglom stolu »Promocija deficitarnih zanimanja« mr.Olga Lui, šefica Odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničkekomore odgovarala je na mnoga pitanja postavljena od straneravnatelja međimurskih srednjih strukovnih škola i obrtnika.Između ostalog, raspravljalo se o upisnoj politici i problemukvalitete znanja učenika u strukovnim školama, obrazovanjuu zemljama Europske unije te zajedničkom promoviranjuobrtničkih zanimanja. S obzirom da su neka zanimanjau suvremeno doba izgubila svoju atraktivnost, ravnatelje jezanimalo razmišlja li se o uvođenju novih zanimanja za kojapostoji potreba na tržištu rada. Mr. Olga Lui naglasila je daHrvatska obrtnička komora poduzima niz akcija kojima nastojipromovirati obrtnička zanimanja, međutim, ne postižuse pravi učinci upravo zbog upisne politike koja tapka u mjestui koja sprječava rješavanje brojnih problema.te neostvarivanjem svojihprava.– Istina je da nam se ulaskomu Europsku uniju 2004.godine širom otvorilo novo tržište,no mi to zbog nedovoljnetehnološke pripremljenostinismo znali dovoljno iskoristiti– istaknuo je predsjednikMord, odgovarajući na pitanjahrvatskih kolega. Naglasio je ivažnost usvajanja europskihnormi, standarda i primjericeCE oznake, bez kojih se nereakcijom tržišta. Prepoznata je ekološkavrijednost štrudle od sira iz Krasna i domaćejabuke, onakve kako su ih pripremalenaše bake. Radimo ih od običnogtijesta, bez aditiva i druge kemije – kažeBaričević.– Nakon svježe pečene štrudle, počeoje proces proizvodnje i smrznute varijante,ali i prvi problemi vezani uz vrijednostobrtničkog posla. Sve ide dostasporo zbog ručnog načina pripremanja,po kojem je obrtništvo poznato. Ipak, nenamjeravam promijeniti način proizvodnjezbog velike potražnje, jer se bojim dabi tada izašao iz okvira kako su to radilinaši stari – zaključuje Baričević.zvati ih na predstojećeizbore umatičnim udruženjima.Gestuza pamćenje učinilaje predsjednicaCeha frizeraHOK-a Nada Gerber,koja je televizordobiven natomboli, darovalaDomu umirovljenikau Gospiću.Za uspjehbala, uz sponzorei pokrovitelje,najzaslužnijisu zaposleni u POK-u i Udruženjimaobrtnika.zadruge »Kockavica« Osnovneškole Sveta Marija. Vrijednemlade čipkarice, odjeveneu tradicionalnu međimurskunarodnu nošnju, demonstriralesu svoje umijeće, te suna taj način izložbeni prostorKomore uvrstile među najatraktivnijena ovoj sajamskojpriredbi.Obrtnički sajam u DonjojDubravi otvorio je Leo Begović,pomoćnik ministragospodarstva, rada i poduzetništva.U njegovu društvubili su i županijski čelnici,predstavnici mađarskog Pomurskogaregionalnog udruženja,predstavnici Obrtničkekomore Međimurske županijepredvođeni predsjednikomSlavkom Faltakom, te brojnidrugi gosti i uzvanici.može trgovati na europskomtržištu, bez obzira na količinurobe koja se prodaje, te navažnost koju Europska unijapridaje očuvanju okoliša. Inače,Prekmursko obrtništvo rasprostranjenoje na područjučetiriju općina (Ljutomer, Raskrižje,Veržej i Križevci), gdjetrenutačno radi 650 obrtnika.Nakon sastanka s međimurskimkolegama, predvođenimaSlavkom Faltakom, predsjednikomObrtničke komoreMeđimurske županije, predstavnicislovenskih obrtnikakrenuli su u obilazak donjegdijela Međimurja. Tom su prilikomobišli proizvodne pogoneobrta Lepoglavec u Goričanu,te PRO-KOR u Prelogu.

Subota, 27. svibnja 2006.Uokviru 14. međunarodnogsajma graditeljstvai opreme Osijekexpo 2006. na sajamskomprostoru Pampas održan jeod 10. do 13. svibnja 7. obrtničkisajam. Sajam Osijekexpo ove je godine okupionajveći broj izlagača, njih 310,iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine,Srbije i Crne Gore,Mađarske, Njemačke, Italije,Austrije i Švicarske. U sklopuObrtničkog sajma, na izložbenomprostoru od 400 četvornihmetara predstavilo se75 izlagača iz šest hrvatskihžupanija: Osječko-baranjske,Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske,Požeško-slavonske,Virovitičko-podravskei Zagrebačke županije.CEHOVIOSIJEK EXPO 2006.: 7. SAJAM OBRTNIŠTVAOsječko-baranjsko obrtništvo u usponuNa Obrtničkom se sajmu predstavilo 75 izlagača iz šest županija te četiri osječke srednje škole• Remenar Pavlović dobio priznanje za njegovanje tradicionalnog obrta, a Zlatni kutakDanijele Pendić za najljepše uređen štandIvana Rab-GuljašZlatni kutak – najljepše uređen štandObrtnička komora Primorsko-goranskežupanijei ove je godineorganizirala sastanak obrtnikaugostiteljske i turističke strukes predstavnicima inspekcijskihslužbi i policije, nadležnihinstitucija za pripremuturističke sezone. Cilj sastankabio je da sezona protekne sašto manje problema, da turističkaponuda bude što kvalitetnija,a gosti zadovoljniji.Goran Gabelić, pročelnik riječkepodružnice Državnoginspektorata, za predstojećuje sezonu najavio borbu protivrada na crno, na što će bitiusmjereno 90 posto svih nadzora,a pomoć domaćim in-Svečano otvaranje SajmaPredsjednik Obrtničke komoreOsječko-baranjske županijeKarlo Mišković rekaoje prilikom otvaranja sajmakako je obrtništvo u županijiu usponu, što potvrđuje neštoviše od 5000 aktivnih obrtnika.Rezultat je to, kaže Mišković,prije svega potpore kojuŽupanija pruža kroz poticanjerazvoja obrtništva.Leo Begović, pomoćnikministra gospodarstva, radai poduzetništva zadužen zaobrt tom je prilikom izjaviokako je tijekom prošle godines područja Osječko-baranjskežupanije zabilježeno najvećezanimanje za razvoj obrtništva,pa je sukladno tome,iskorišteno i najviše novčanihsredstava. Begović je posebnopohvalio otvaranje dvaju clustera,u čiji su se rad uključile74 tvrtke, s ukupno 740 zaposlenih.Odobrenje novih poticajnihsredstava za još snažnijirazvoj obrtništva na našempodručju najavili su i osječko-baranjskižupan KrešimirBubalo, te dogradonačelnikOsijeka Gordan Matković.Posljednjih sedam godina,velik doprinos Sajmu daje iHrvatska obrtnička komoraorganizacijom nastupa obrtnika.U suradnji s Obrtničkomkomorom Osječko-baranjskežupanije, HOK organiziranjemregionalnog sajma obrtništvau Osijeku daje iznimandoprinos i podršku razvojuobrtništva kao značajnoj granihrvatskoga gospodarstva,poručuje Ines Teskera, direktoricaOsječkoga sajma.Treba istaknuti i dva priznanjakoja su dodijeljena usklopu Obrtničkoga sajma.Za njegovanje tradicionalnogobrta nagrađen je KrešoPavlović, koji izrađuje sedla,oglavine, amove, ulare, uze,posedlice, zengije, povodce,korbače i kandžije, dok jenagradu za najljepše uređeništand primila Danijela Pendić,vlasnica obrta Zlatni kutak,na kojem su bili izloženiunikatni suveniri ručne izrade,slike, aranžmani, figureod gipsa, svilene marame ioslikane boce. Na sajmu su se,radi promocije upisa u obrtničkazanimanja, predstavilei četiri osječke srednje škole:Elektrotehnička i prometnaškola, Strojarska tehničkaškola, Škola za tekstil, dizajni primijenjene umjetnosti, teGraditeljsko-geodetska školaOsijek. Atraktivan programizlaganja, predavanja i zanimljivipopratni sadržaji privuklisu na Obrtnički sajamvelik broj posjetitelja.PRIPREMA TURISTIČKE SEZONEInspekcije najavljuju strogekontrole propisaNa sastanku u područnoj komori inspektori najavili strožu primjenu propisaspektorima pružit će i inspektoriiz unutrašnjosti zemlje.Prema izmjenama Zakonao državnom inspektoratu, inspektorisu odnedavno ovlaštenizatvoriti bilo koji objektkoji zateknu u prekršaju. Stogasu najavili da će zatvaratiobjekte koji za više od polasata prekorače dopušteno radnovrijeme, koji ne zadovoljavajupropisane minimalne tehničkeuvjete i one, kod kojih sezateknu neprijavljeni radnici.Zatvarat će se i kuće i stanovi,čiji ih vlasnici nelegalnoiznajmljuju gostima, a pritomse očekuje i veća učinkovitostprekršajnih sudova.Ispomoć će iz unutrašnjostidobiti i Sanitarna inspekcija,a njezin voditelj u Primorsko-goranskojžupaniji StipeKaraula posebno je naglasioproblem buke koja se stvarau ugostiteljskim objektima, teje zatražio da jedinice lokalnesamouprave hitno poduzmuodgovarajuće aktivnosti. VitomirBijelić, načelnik Sektorakriminalističke policije PUPGŽ, ponudio je ugostiteljimapartnerski odnos s policijom injezinim službenicima, kakobi turistička sezona proteklamirno i na obostrano zadovoljstvo,a posebice zadovoljstvogostiju. Policija će i ove sezoneobavljati pojačane mjere ucilju osiguravanja sigurnostigostiju i sigurnosti prometa, aliće policijski službenici pri tomebiti naglašeno ljubazni i nenametljivi,odnosno tamo gdje jeto potrebno i neprimjetni, najavioje Bijelić.Milan Žuža, voditelj Odjelaza turizam u Uredu za gospodarstvoPGŽ, posebice je upozoriougostitelje na obvezu posjedovanjauporabne dozvoleza njihove objekte, osim za oneizgrađene prije 1968. godine.Obvezu posjedovanja uporabnedozvole imaju svi novootvoreniobjekti ili oni kod kojih dolazi dobilo kakvih statusnih promjena,dok za postojeće ugostiteljskeobjekte dozvolu treba ishoditido kraja 2007. godine.OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAOSJEČKO-BARANJSKEŽUPANIJE31000 OSIJEK,Svilajska 35/2Telefon: ++ 385 031 / 310 160Telefaks: ++ 385 031 / 310 161E-mail: obrtnicka.komora@os.t-com.hrPredsjednik: Karlo MiškovićTajnica: Blaženka BogdanObrtničke novine 25STRANICU PRIPREMILA: IVANA RAB GULJAŠNagrađene vegetarijanskekobasice i kućni zaprašivačkomaracaokviru ovogodišnjegUEXPO-a održanaje 2. međunarodnaizložbainovacija, prototipovai poslovnihplanova»Budi uzor2006.«. Međuvelikim brojeminovatora zasvoje su inovacijenagrađenaDragutin Grabrović, inovator koji je nagrađenza inovaciju kućni zaprašivač komaracai dva osječkaobrtnika. Brončanu je medalju dobio Dragutin Grabrović(ELGRA) za inovaciju nazvanu kućni zaprašivač komaraca,a broncom se okitila i Ljiljana Gojević (BIOVITA) za inovacijuVegetarijanska kobasica.Kućni zaprašivač komaraca aparat je koji priključenjemna izvor topline – puhalo vrućeg zraka (fen) snage 1000 –2000 W, stvara uvjete toplog zamagljivanja sa zemlje djelatnomtvari permetrin. S obzirom na to da su komarci izvelipravu invaziju na sajamski prostor, Grabrovićeva će inovacijazacijelo potvrditi svoju uporabnu vrijednost.Drugi zaštitni znak Slavonije – kobasice – po drukčijemje receptu izradila Osječanka Ljiljana Gojević, dugogodišnjavegetarijanka. Ona i njezin suprug Mijo u Osijeku upravopokreću proizvodnju kobasica od soje iz organskog uzgojate proizvodnju sejtana i namaza od soje.PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAPRIMORSKO-GORANSKEŽUPANIJE51000 RIJEKA, Zanonova 1/IIITelefon: ++ 385 051 / 325 599Telefaks: ++ 385 051 / 325 590E-mail: ok-rijeka@ri.t-com.hrPredsjednik: Igor VrceljTajnik: Željko DimitrićSTRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO DIMITRIĆNenad Klaić, novipredsjednik Ceha frizeraZBRINJAVANJE GOSPODARSKOG OTPADAProblem pred vratima obrtnikaDa je zbrinjavanje gospodarskogotpada obveza,koja uskoro očekujei naše obrtnike, pokazao jenedavno održani stručni skupna tu temu, ne slučajno održanu mjestu Klana, u blizini granicesa susjednom Slovenijom.Skup su, u sklopu realizacijePHARE programa međugraničnesuradnje, organiziraliObrtna zbornica Sežana i Obrtničkakomora Primorsko-goranskežupanije, u nazočnostivelikoga broja zainteresiranihobrtnika, predstavnika lokalnesamouprave i nadležnihinstitucija.Analiza stanja u susjednojSloveniji i u našoj županiji pokazalaje da više od 70 postoanketiranih obrtnika nemanikakvih spoznaja o vrstamaotpada koje proizvode njihoveradionice te o standardimazbrinjavanja otpada kojepropisuje EU. S druge strane,normativni sustavi obijuzemalja, koji reguliraju ovopodručje, ocijenjeni su kvalitetnima,stoga i jednima idrugima predstoji sustavnoprovođenje mjera u praksi. Zarazliku od Slovenije, u kojoj jeposao oko prikupljanja, razvrstavanjai zbrinjavanja gospodarskogotpada već poprimioobilježja značajne gospodarskedjelatnosti, u Hrvatskoj setim poslom još bavi tek zanemarujućemali broj gospodarskihsubjekata.U razgovoru je naglašenapotreba sustavnijeg pristuparješavanju tog problema,uz posebno naglašenu ulogudržave i lokalne samouprave,posebice u ravnomjernijojraspodjeli financijskog teretarazvoja takvog sustava. U razvijenimzemljama EU-a samose 5 posto od ukupne količineprikupljenoga gospodarskogotpada trajno uništava, koristikao sirovina za proizvodnjunovih proizvoda.Zbog odlaska u mirovinu iprestanka s radom u obrtudosadašnje predsjednice MarijeCar, frizerke iz Crikvenice,Ceh frizera i kozmetičaraObrtničke komore Primorskogoranskežupanije na sjedniciodržanoj 4. svibnja, za novogje predsjednika izabrao NenadaKlaića, frizera iz Viškova.Nenad Klaić je svoja prvafrizerska iskustva stjecao još ufrizerskom salonu svoga oca,a dosadašnjom aktivnošću ustrukovnom sustavu komore iKlubu frizera Rijeka pokazaoje veliku želju i spremnost zastalnim unapređenjem i očuvanjemugleda frizerske struke.Uz preuzimanje obveze iodgovornosti koju ona nosi,novi predsjednik Ceha posebiceje zahvalio dosadašnjojpredsjednici Mariji Car za dugogodišnjuaktivnost u Cehui struci, posebice na odgoju iobrazovanju mladih frizera,koja je ostavila neizbrisiv trag.

26 Obrtničke novine Subota, 27. svibnja 2006.POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAPOŽEŠKO-SLAVONSKEŽUPANIJE34000 POŽEGA, Dr. Franje Tuđmana 9Telefon: ++ 385 034 / 272 457Telefaks: ++ 385 034 / 272 457E-mail: ok-pozega@po.t-com.hrPredsjednik: Krešimir RagužTajnik: Zvonko MartinovićSTRANICU PRIPREMILA: KAROLINA PAVIĆI dalje za ukidanje»dobne granice« vozilaIako se Ceh autoprijevoznika Obrtničke komore Požeško-slavonskežupanije složio s prijedlogom središnjice o otkazivanjumirnoga prosvjeda, zaključio je da se ne treba zadovoljiti odgodomprimjene spornih odredbi Zakona o prijevozu u cestovnomprometu, prema kojima se ne smije obavljati prijevoz kamionimastarijima od 18, odnosno autobusima starijima od 10 godina. Požeško-slavonskiautoprijevoznici, naime, smatraju da i dalje trebainzistirati da se odredbe o »dobnoj granici« ukinu, odnosno dauvjet za obavljanje prijevoza ne bude starost, već tehnička ispravnostvozila. Posebice jer se time, čulo se također, ugrožava egzistencijavelikoga broja prijevoznika i njihovih obitelji.Poput neslane šale, usto, na sastanku se prepričavalo iskustvopožeškoga autoprijevoznika koji je lani zbog spornoga zakonamorao u bescjenje prodati dva kamiona. Nedavno ih je, pak, vidiokako se po mnogo većoj cijeni prodaju u Münchenu pa prijevoznicima,naravno, nikako nije jasno zašto kamioni koji su dobri zanjemačko tržište ne mogu voziti hrvatskim cestama.Dva izlagača u OsijekuNoževi, satare, sjekači i poljoprivredne alatke koje izrađuje jakšićkiobrt za kovanje i obradu metala »Baja«, vlasnika Josipa Čavajde,predstavljeni su na 7. obrtničkom sajmu u Osijeku, održanomod 10. do 13. svibnja. Požeško-slavonsku županiju ondje je zastupaoi brestovački obrt »Solarna energija Pipinić«, vlasnika IvanaPipinića, koji se bavi ugradnjom opreme za grijanje i hlađenje.Uključite se u Kuglačkiklub ObrtnikUdruženje obrtnika Požega poziva obrtnike iz Požeštine da seuključe, rekreativno ili profesionalno, u rad Kuglačkoga klubaObrtnik. Ovu akciju požeško Udruženje obrtnika pokrenulo je sciljem popularizacije kuglanja te očuvanja kluba, kojemu takođerslijedi temeljita reorganizacija.Seminar o zaštiti okolišaU suradnji s Elektrotehničkim fakultetom u Osijeku, požeškoUdruženje obrtnika priprema seminar za svoje članove iz djelatnostipostavljanja rashladnih uređaja te autostruke. Tematikaseminara bit će zaštita okoliša i dobivanje potrebnih certifikata, apodrobnije informacije mogu se dobiti u Udruženju.SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORASPLITSKO-DALMATINSKEŽUPANIJE21000 SPLIT, Ruđera Boškovića 28-30Telefon:++ 385 021 / 470 114,470 116, 470 112Telefaks: ++ 385 021 / 470 115E-mail: obrtnicka-komora-sdz@st.t-com.hrPredsjednik: Dražan KroloTajnik: Katja ŠabićSTRANICU PRIPREMILA: NADA BREZECKreatori na MonturiNa ovogodišnjoj Monturinastupili su sljedeći kreatori:Nermina iz Bosne i Hercegovine,Ivan Božić iz Rijeke, Karmeniz Šibenika, Ranka iz Šibenika,Muška moda Šabić iz Zagreba,Ana iz Makarske, Sposa iz Zagreba,Pletix iz Karlovca, MartaMrduljaš by MM iz Splita, Banoveciz Zagreba, Muška modaToni Rico sa Hvara, Beba iz Makarske,Arileo iz Splita, GlamurSpoza iz Splita, Muška modaGena iz Trogira, Galić desingiz Splita, Nostalgija iz Splita iŠuština iz Splita, Deni nakit izŠibenika, zlatarna Dvornik izSplita, Ledenko iz Kaštela.DRŽAVNO NATJECANJE I SMOTRA RADOVA UČENIKA DRVODJELJSKIHPROGRAMAZdravko Franekić najuspješniji stolar,a Ivan Brlas tehničar-dizajnerKutni spoj na čep i raskol uz utor, ograda za interijere i eksterijere, cvjetnjak u obliku mosta,vrata sa suncem – samo su neki od uspješnih radova budućih stolara i dizajnera drvaPedesetak sudionika iz 22 srednješkole okupilo je 7. državno natjecanjeučenika drvodjeljskih programa,održano početkom svibnja u Požegi.Organizirali su ga Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa i Agencija za strukovnoobrazovanje, a domaćin mu je bilapožeška Obrtnička škola, koja se za to,kazala je ravnateljica Iva Šnajder, izborilapostignutim uspjesima na dosadašnjimnatjecanjima.– Ovo je jedan od oblika promocije drvodjeljskogzanimanja koje je, na žalost,nepravedno zapostavljeno, a zapravoje vrlo atraktivno, kreativno i isplativo,posebice za slavonski kraj. Natjecanje je,usto, proteklo izuzetno uspješno, o čemusvjedoči i podatak da nije bilo niti jednežalbe – istaknula je Marina Tatalović, tajnicadržavnoga povjerenstva.Učenici su se natjecali u kategorijamastolara i tehničara – dizajnera, a obje sukategorije, uz pismene provjere znanja,imale i praktične demonstracije vještina.Stolari su, primjerice, u 90 minuta treba-SKUPŠTINA OBRTNIČKE KOMORE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJEMnogobrojne aktivnosti u 2005. godiniProtekle godine komora je bila aktivno uključena u projekte lokalne samouprave, a međuznačajnim aktivnostima ističu se obrazovanje i osposobljavanje obrtnika te promocija obrtništvaOrganizacija ovogodišnjeg,7. sajma obrtništvau Požegi, koji će se,podsjetimo, održati od 9. do11. lipnja u dvorani Grabrik,bila je jedna od tema sjedniceskupštine Obrtničke komorePožeško-slavonske županije.Na sjednici je, među ostalim,predsjednica Ceha frizeraVlasta Satinović imenovananovom članicom Upravnogodbora područne komore.Skupština je, usto, usvojilaizvješća o radu te o financijskomeposlovanju županijskeUproljetnomli napraviti kutni spoj na čep i raskol uzutor, a najuspješniji u toj natjecateljskoj kategorijibio je Zdravko Franekić, učenik 3.razreda požeške Obrtničke škole.– Najbitniji su vježba i iskustvo – kazaoje Franekić, kojemu je pobjeda bila i prigodanrođendanski dar, budući da je dvadana nakon natjecanja napunio 18 godina.Drugo mjesto među stolarima osvojio jeGoran Golub iz Srednje strukovne škole una sajmovimaVaraždinu, a treći je bio Marko Matoic izDrvodjeljske škole u Zagrebu.U kategoriji tehničara-dizajnera, kojisu također imali pismeni i praktični dionatjecanja, pobijedio je Ivan Brlas iz Tehničkeškole u Virovitici. Njegov školskikolega Goran Muktić bio je treći, dok jedrugo mjesto osvojio zagrebački učenikAlen Begić.Dvodnevno državno natjecanje prvi jeput uključivalo i smotru učeničkih radova,na kojoj je najveće ocjene stručnogapovjerenstva dobila ograda za interijere ieksterijere koju je napravio Igor Puškarićiz Obrtničke i tehničke škole u Ogulinu.Drugo je mjesto pripalo cvjetnjaku u oblikumosta, djelu Patrika Padnara iz Obrtničkeškole u Sisku, a treća su u toj kategorijibila vrata sa suncem koja je izradiovirovitički učenik Mario Botić.Sudionici natjecanja, spomenimo, upopratnim su sadržajima posjetili požeškudrvoprerađivačku tvrtku Spin Valis, au sklopu proslave Dana Obrtničke školeodržana je i Olimpijada starih sportova.AKTIVNO PROLJEĆE SPLITSKO-DALMATINSKIH OBRTNIKASezona sajmova u jekurazdobljuobrtnici Splitsko-dalmatinskežupanije nastupilisu na sajmu suvenira KvarnerEXPO 06 u Opatiji, te na Međunarodnomsajmu obrtništvau Zagrebu i to na 160 m 2 izložbenogprostora. Za atraktivnostštanda i cjelokupan nastup,Obrtnička komora Splitsko-dalmatinskežupanije dobila je priznanjeZagrebačkog velesajma.Na ovogodišnjem sajmu obrtniciiz naše županije nagrađeni suPETA REVIJA DALMATINSKIH OBRTNIKA »MONTURA«Modna revija izvanhrvatskih okviraUprostoru Galerije umjetnina u Splitu 26.svibnja održana je peta po redu Montura,revija dalmatinskih obrtnika i njihovihgostiju iz zemlje i inozemstva.Peta Montura pokazala je da domaći kreatorinimalo ne zaostaju za svjetskim modnimtrendovima, kako u dizajnu, tako i u bojama teodabiru materijala.Šarenilo modela i maštovitost kreatora dokazalisu da je modna revija Montura preraslaokvire naše zemlje te kao takva može biti predstavnikhrvatske mode i na širim područjima,kao prepoznatljiv znak naše zemlje. Ovogodišodstrane Ministarstva gospodarstva,rada i poduzetništvadvjema prvim nagradama. Ukategoriji »najbolja inovacija«nagradu je dobio Dražan Kroloza svoj izum električni ražanj, au kategoriji »najveći izvoznikmeđu obrtnicima« nagradu jedobio klesar Ivan Gotovac.Obrtnici s našeg područjaimali su atraktivan nastup i naMeđunarodnom sajmu cvijeća,koji je u sklopu Dana gradaSplita održan u velebnimdvoranama Dioklecijanovepalače. Sajam pod radnim nazivom»Neka cijela riva u cvijećupliva« odradili su vrijedničlanovi Sekcije cvjećara na čelus Marijom Crmarić. Obrtnici izSplitsko-dalmatinske županijeimali su kvalitetan nastup naMeđunarodnom sajmu poljoprivredeu Novom Sadu, teSajmu Tehnike u Beogradu.Oba sajma posjetili su i članoviUpravnog odbora splitsko-dalmatinskekomore, kojinja Montura održana je pod pokroviteljstvomMinistarstva gospodarstva rada i poduzetništva,Splitsko-dalmatinske županije, Obrtničkekomore Splitsko-dalmatinske županije teUdruženja obrtnika Split.Predsjednik Obrtničke komore Splitskodalmatinskežupanije zahvalio je svim sponzorimai pokroviteljima, kao i obrtnicima bezkojih ovakvog projekta ne bi ni bilo. Ugasivšisvjetla reflektora ostao je lijep osjećaj još jednoguspjeha naših tekstilaca i njihovih gostiju, kojise ravnopravno nose sa svim teškoćama strukekoju rade, zbog njih Montura i postoji.obrtničke komore u prošlojgodini, u kojoj je, kako je istaknuto,proveden velik broj aktivnosti.Na planu izgradnje gospodarskogsustava te zastupanjainteresa obrtnika, predstavnicipodručne komore bili suuključeni u mnoge projektelokalne uprave i samouprave,poput izrade Regionalnogoperativnog programa ili Sporazumao partnerskoj suradnjiPožeško-slavonske županijesa Štajerskom. U segmentuobrazovanja i stručnoga usavršavanjaobrtnika, komora jeorganizirala brojne seminare,a također su provođeni pomoćničkii majstorski ispiti teispiti o stručnoj osposobljenosti.U tri lanjska roka pomoćničkimispitima pristupilo je159 učenika, dok je majstorskeispite položilo 18 kandidata,a ispite o stručnoj osposobljenosti31 kandidat. Međunajzapaženijim aktivnostimau prošloj godini bile su mjereusmjerene na promicanje obrtništva,pri čemu je, primjerice,područna komora organiziralaizlaganja svojih članova na10 sajmova, uključujući onaj uPožegi.Na skupštini je također zaključenokako bi radu cehova,a u Požeško-slavonskoj Obrtničkojkomori formirano ih jesedam, trebalo posvetiti većupozornost, kao i problemimanjihovih članova koji se ponajprijeodnose na neučinkovitostsuzbijanja rada na crno, nelojalnukonkurenciju, nekontroliranuvoz roba sumnjivekvalitete, nepostojanje vizijegospodarskoga razvoja i sl.su zadivljeni širenjem i svakegodine neupitnom kvalitetomova dva sajma, a oduševljenisu i poslovima koje sklapajuobrtnici na tim sajmovima.Komora je u velikim pripremamai za 8. sajam obrtništvakoji će se održati u sklopu sajmaSASO od 25. do 29. listopada,a klesari su u pripremiza nastup na Međunarodnomsajmu kamena MARMOMACu Veroni, od 5. do 8. listopada2006. godine.

Subota, 27. svibnja 2006.PLODAN SVIBANJ OBRTNIČKE ŠKOLE SISAKIzvrsni rezultati nadržavnim natjecanjimaObrtnička škola Sisaknastavila je tradicijuuspješnih nastupa na državnimnatjecanjima, a svibanjiza nas bio je posebno plodanmjesec za buduće obrtnike.Na natjecanju graditeljskihškola održanom u Zagrebumladi Siščani uspješno su senatjecali u zanimanjima rukovateljasamohodnim građevinskimstrojevima, ličilaca,soboslikara i zidara, anajuspješniji su apsolutnobili keramičari-oblagači JosipŽugaj i Goran Krčelić, kojisu uz mentorstvo Ivice Tomincaosvojili prvo mjesto.Stolari su se natjecali u Požegii tamo je Patrik Podnarsa svojim stalkom za cvijeće,kojemu je predložak bio simbolSiska – Stari most, osvojiodrugo mjesto.NA SISAČKOM SAJMU CVIJEĆAPrvi veliki projekt Cehacvjećara i vrtlaraPeti sajam cvijeća u Sisku veliki je uspjehnašega Cehazgradi Velikog Kaptolau Sisku održan je Utrodnevni Peti sisački sajamcvijeća. Ovaj je sajam, premaopćoj ocjeni, apsolutno najuspješnijido sada, a na njemu jenastupilo ukupno 78 izlagačaiz nekoliko mjesta Varaždinskežupanije, te iz Bjelovara,Siska, Hrvatske Kostajnice,Dvora, Novske, Kutine i Petrinje.Veliki uzlet u organi-Upovodu otvaranjanovog školskog frizerskogpraktikuma,učenici, njihovi mentori inastavnici praktične nastavešibenske Škole za obrtničkazanimanja, organizirali suu svom školskom dvorištumodnu reviju. U jednosatnomprogramu učenici tekstilnog,kozmetičarskog ifrizerskog smjera prvih, drugihi trećih razreda prikazalisu dio praktičnih aktivnosti,koje provode u svojim kabinetimai s kojima sudjelujuna različitim školskim natjecanjima.Učenice drugoga razredatekstilnog smjera, s mentoricomSlavicom Alić predstavilesu etnokolekciju obogaćenuprigodnim torbamai torbicama. Kozmetičarkedrugih i trećih razreda predstavilesu svoje kreacije, kojesu nazvale Fantazija svitanjai Fantazija večeri. Uz mentorskinadzor Janje Paraćučenice su oduševile nakitom,koji je zapravo bio izrađentehnikom crtanja na tijelu.Jednako uspješno svojeuratke predstavili su i frizeri,koji su uz mentore SanduKožulić i Anku Parać, prikazalivečernje frizure i frizureslobodnog stila. Modna re-zacijskom smisluovogodišnji Sajamcvijeća duguje,kao prvo, iskustvuorganizatora,pravovremenompočetku pripremai uključivanjusvih kreativnihsnaga kojima našepodručje sada raspolaže.Presudančinitelj u organizacijisajma bioje novoosnovaniCeh cvjećara i vrtlara, što jenjegov prvi veliki projekt. Naovogodišnjem Sajmu cvijeća,uz veliko zanimanje izlagača,iznimnu uređenost štandovai dobar posjet, velika jenovost bio Prvi Kup floristanaše županije, na kojem jenastupilo pet cvjećarki. Premaocjeni stručnoga sudanajbolja je bila Silvija Capariz Siska.Državno natjecanje »Daniodjeće« održano je u Vinkovcimai Osijeku, a najboljeplasirana učenica Obrtničkeškole Sisak bila je SvjetlanaSmolčić (mentorica: VišnjaMioković), koja je zauzelapeto mjesto. Učenice sisačkeškole nastupile su i sa svojommodnom revijom asimetričneodjeće »Drugačiji od drugih«.I na posljetku, na natjecanjuprometnih škola u Čakovcuprvo su mjesto ekipno osvojiliučenici sisačke škole. Svakakoje vrijedno istaknuti iznimnodobru, aktivnu suradnjukoju Obrtnička škola Sisakima s Obrtničkom komoromSisačko-moslavačke županije,čemu, uz predan rad učenika,stručnih učitelja i mentora,treba dobrim dijelom zahvalitiovako dobre rezultate.Stiže Dan komorePripreme za obilježavanje Dana Obrtničke komore Sisačkomoslavačkežupanije u punom su jeku i posve je sigurnoda će 8. lipnja, treći put zaredom, obrtnici, ponajprije krojači,frizeri i kozmetičari, oduševiti publiku sada već tradicionalnommodnom revijom, koja će biti održana u Domu INA-Rafinerijenafte u Sisku.Organizacijski odbor vrijedno radi, sastanci s primicanjemtermina revije postaju sve učestaliji, a ekipa koja se već uistinudokazala, nastavlja s brušenjem konačne koncepcije modnerevije.Izvrsne priredbe koje su iza nas predstavljaju naravno obvezu.Kvalitetu treba u najmanju ruku održati na istoj razini,premda to zapravo nije cilj obrtnika Sisačko-moslavačke županije.Za svoj dan oni žele biti bolji nego prijašnjih godina, ato im je do sada uspijevalo. Zašto ne bi i dalje?Najuređeniji štandzagrebačke smotreObrtnička komora Sisačko-moslavačke županije već duginiz godina ulaže znatne napore na promicanju nastupaobrtnika na sajmovima i poticanju obrtnika da se u što većembroju uključe u ove gospodarske priredbe. Tim je veća radostzbog posebnog isticanja upravo našeg štanda na nedavnomObrtničkom sajmu u sklopu Zagrebačkog velesajma i priznanjeza najuređeniji štand.Sajmovi se pred našim obrtnicima redaju u kalendarskomnizu, a ovakav uspjeh u Zagrebu može samo biti poticaj za nastavakizlaganja uradaka vrijednih ruku obrtnika naše županije.PREDSTAVLJANJE ŠIBENSKE ŠKOLEZA OBRTNIČKA ZANIMANJAModna revija u školskom dvorištuModna je revija organizirana u povodu otvaranja novog školskog frizerskog praktikuma, koji jeuređen po najmodernijim standardimavija završila je predstavljanjempojedinačnog modelas kojim su se učenice školei njihova mentorica LiposavaKuštović predstavili nadržavnom natjecanju u Vinkovcima.Modna revija učenika Školeza obrtnička zanimanjapotvrdila je činjenicu da serevija, ako je kvalitetno osmišljena,može održati i u školskomdvorištu. Sve kreacijenosili su sami učenici, kojisu se još jednom potvrdili ikao uspješni manekeni. Svojompjesmom modnu revijuuveličala je šibenska klapaFortica.Učenici su pokazali dio praktičnih aktivnosti koje provode usvojim kabinetimaEDUKACIJA SAVJETNIKA ZA OBRTNIKEVođenje treninga i savjetiza pet obrtnikaŠibeniku i Zadru organiziranoje vođenje tre-Uninga za savjetnike i savjetiza pet obrtnika. Korištenesu metode HWK za Müncheni Gornju Bavarsku,koje je predstavio stručnjaktamošnje savjetodavne službe.Kako nam je kazao SlavenJakelić, tajnik Obrtničkekomore Šibensko-kninskežupanije, riječ je o nastavkuprograma edukacije savjetnikaza obrtnike, s kojima jeHrvatska obrtnička komorapokrenula realizaciju projektapod nazivom Razvojmodela za ostvarivanje uslugaposlovnog savjetovanja uregionalnim komorama. Tajprojekt za područje Šibenskokninskei Zadarske županijevrijedan je 172.000 eura, odčega iznos od 137.500 eurafinancira Europska komisijau sklopu svoga Cards programa.SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORASISAČKO-MOSLAVAČKEŽUPANIJE44000 SISAK, Ulica Stjepana i Antuna Radića 8 bTelefon: ++ 385 044 / 521 134, 522 487, 521 998Telefaks: ++ 385 044 / 522 487E-mail: hok-pok-sisak@sk.t-com.hrPredsjednik: Željko VrbanusTajnik: Agan VelićObrtničke novine 27STRANICU PRIPREMIO: SINIŠA VIDOVIĆIvana Lukić, najbolja mladafrizerka HrvatskeNa državnom natjecanjuučenikafrizerskih struka, održanomu Velikoj Gorici,tradicionalno i vrlouspješno nastupili suučenici sisačke Srednješkole Viktorovac, podvodstvom stručne učiteljicefrizerstva ŽeljkeMarkote.Boje srednje školeViktorovac u kategorijimuških frizura branilaje Ana Arbutina, kojaje na županijskom natjecanjuosvojila drugo,a na državnom četvrtomjesto.Prema riječima IvaneLukić, pobjedniceu kategoriji ženskefrizure, na natjecanjuje sudjelovalo 27 natjecatelja,17 ženskih modela i 10 muških.Imali su na raspolaganju polasata za dnevnu i 40 minuta zasvečanu frizuru, bilo je uistinunapeto i na kraju je ona posvezasluženo odnijela pobjedu.Ivana je, inače, u trećoj, završnojgodini svoga školovanja, akao pobjednica državnog natjecanjaneće morati polagatini završni ispit, rekla nam jeŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJAŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAŠIBENSKO-KNINSKEŽUPANIJEIvana Lukić sa stručnom učiteljicomŽeljkom Markota i svojim frizuramaravnateljica sisačke škole MaricaMarinković. I za kraj, onošto čini ovaj uspjeh još slađim,rekla je ravnateljica, jest činjenicada je on samo nastavak nizauspjeha sisačkih frizera, kojiredovito osvajaju visoka mjestana državnim natjecanjima. Takosu i učenici iz Viktorovca 2002.godine bili državni prvaci, štojasno pokazuje da se u ovoj školidobro radi.22000 ŠIBENIK,Ulica Stjepana Radića 77 aTelefon: ++ 385 022 / 311 715, 311 716, 312 545Telefaks: ++ 385 022 / 336 641E-mail: obrtnicka-komora-sibensko-kninske@si.t-com.hrPredsjednik: Ante MihićTajnik: Slaven JakelićSTRANICU PRIPREMIO: NIKOLA URUKALOKREDITI ZA ŽENE I MLADEGrad Knin osigurao 550.000 kunarad Knin izdvojio je iz svog proračuna 550.000 kuna za devetGpoduzetničkih projekata žena i mladih. Iznosi kredita su od 30do maksimalno 60.000 kuna, kamatna stopa je tri posto, poček jednugodinu, a rok otplate pet godina. Ugovore o kreditiranju potpisali suautomehaničarski obrt Ivo, frizerski salon Monika, pekarsko-trgovačkiobrt Afrika, poljoprivredni obrt Ante, poljoprivredna zadrugaMarinković, poljoprivredni obrti Siki i Car, obiteljsko poljoprivrednogospodarstvo Slobodanke Ilić i poljoprivredna zadruga Grand.– Prije dvije godine osigurali smo osam kreditnih linija, dok laninije bilo ovih kredita. Nastojat ćemo svake godine osigurati sredstvaza poticanje poduzetništva i obrtništva u Kninu – kazala je gradonačelnicaJosipa Rimac. Na ovogodišnji natječaj pristiglo je 16 zahtjeva,od čega je njih devet ispunjavalo uvjete, pa je svima kredit odobren.IZ UDRUŽENJA OBRTNIKA ŠIBENIKČlanstvo u stručnoj skupinirad Šibenik imenovao je stručnu skupinu koja će raditi na pita-dovođenja u red komunalno-urbane opreme. Ova skupinaGnjimapripremit će nacrt općeg akta o oblikovanju i načinu postavljanja komunalno-urbaneopreme, odnosno reklama i sličnih panoa, rashladnihuređaja, klupa i slično. Aktivnosti te radne skupine očekuju se sposebnim zanimanjem jer u gradskom tkivu Šibenika, posebice u njegovojstaroj jezgri vlada posvemašnji nered u postavljanju reklama,rashladnih uređaja, nadstrešnica i suncobrana. Udruženje obrtnikaŠibenik imat će svog predstavnika u toj stručnoj skupini.

28 Obrtničke novine Subota, 27. svibnja 2006.VARAŽDINSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVARAŽDINSKE ŽUPANIJE42000 VARAŽDIN, Kukuljevićeva 13/IITelefon: ++ 385 042/ 320 986, 320 335, 320 950Telefaks: ++ 385 042/ 320 949E-mail: obrtnicka-komora@vz.t-com.hrPredsjednik: Rade KušenTajnik: Ivan VusićSTRANICU PRIPREMIO: IVAN VUSIĆ, TAJNIKUDRUŽENJE OBRTNIKA IVANECPrimjena HACCP-a –kako, kada i zašto?Udruženje hrvatskih obrtnika Ivanec organiziralo jestručno predavanje o primjeni HACCP sustava zasve obrtnike koji u obavljanju svoje djelatnosti imajuveze s hranom. Predavanje je održano u prostorijama»Doma obrtnika« u Ivancu, uz nazočnost 20-ak obrtnika,među kojima su najbrojniji bili ugostitelji, pogotovooni koji u svojoj ponudi imaju hranu.HACCP sustav (Hazard Analysis Critical ControlPoint) predstavlja analizu opasnosti i identifikacijukritičnih kontrolnih točaka tijekom nabave sirovina,proizvodnje, pripreme, skladištenja i transporta hrane.Riječ je o preventivnom i sistematičnom praćenju i kontrolisvih čimbenika koji mogu utjecati na zdravstvenuispravnost hrane, temeljenom na primjeni ispravnihtehnoloških procesa i njihovoj kontroli, te nadzoru cjelokupnogprocesa.Primjena HACCP sustava u Republici Hrvatskoj definiranaje Zakonom o hrani (NN 117/03.) koji je stupio nasnagu u srpnju 2003. godine. Navedenim se Zakonom učl. 29. definira obveza uspostavljanja i provođenja redovitekontrole higijenskih uvjeta proizvodnje za svesubjekte u proizvodnji hrane provedbom preventivnogpostupka samokontrole, razvijenog u skladu s načelimasustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka.Prijelazno razdoblje do primjene čl. 29. Zakona o hranije tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona, akrajnji rok za primjenu je srpanj ove godine.Dragutin MaloićPRI HGK VARAŽDIN OSNOVANA GRUPACIJA ZA PRUŽANJEDIMNJAČARSKIH USLUGAUdruženi dimnjačari obrtnicii trgovačka društvaZa voditelja Grupacije izabran je Ivan Đuričin iz VaraždinaPri Hrvatskoj gospodarskojkomori – Županijskojkomori Varaždin,osnovana je Grupacija pružateljadimnjačarskih usluga,koja okuplja obrtnike i trgovačkadruštva u Varaždinskojžupaniji koja se bave pružanjemdimnjačarskih usluga.Za voditelja Grupacije izabranje Ivan Đuričin iz Varaždina,a tajnik Strukovne grupekomunalnoga gospodarstva,zadužen za Grupaciju pružateljadimnjačarskih usluga jeDanijel Trubić iz HGK – Županijskekomore Varaždin.Glavna zadaća Grupacijeje rad na unapređenju djelat-UCrikvenici je početkomsvibnja održano51. prvenstvo zanatskihi obrtničkih kuglačkihklubova Republike Hrvatske.Organizator ovogodišnjegprvenstva kuglača bilo jeUdruženje hrvatskih obrtnikaVaraždin. Sudjelovalo je 17ekipa (13 muških i 4 ženske)s oko 300 sudionika. Pobjedniciu muškoj konkurencijisu: Zanatlija iz Siska – 1. mjesto;Obrtnik iz Varaždina – 2.mjesto; Obrtnik iz KrapinskihToplica – 3. mjesto. U ženskojkonkurenciji 1. mjesto osvojioje Torbar iz Zagreba; 2. mjestonosti pružanja dimnjačarskihusluga na području Varaždinskežupanije, koji bi setrebao odvijati kroz nekolikoaktivnosti.Grupacija je u proteklomrazdoblju održala dvije sjednicena kojima se raspravljaloo donošenju jedinstvene odlukeo obavljanju dimnjačarskedjelatnosti na područjužupanije, kako bi se na razinijedinica lokalne samoupravepoboljšala organizacija i raddimnjačarske službe.U odluci su propisane obvezesvih strana u tijeku obavljanjadimnjačarskih usluga,od dimnjačara, korisnikatrošila, komunalnih službi,protupožarne inspekcije dodistributera plina. Zbog togaje potrebno uspostaviti dobrusuradnju s odgovornimosobama koje su u lokalnojsamoupravi zadužene za tudjelatnost, kako bi se odlukeGrupacije kvalitetno provodile,zaključak je Grupacije.Osim toga, raspravljanoje o donošenju jedinstvenogcjenika za dimnjačarskeusluge i koncesijske naknadena području Varaždinskežupanije, a prihvaćen je ijedinstveni obrazac dimnjačarskognalaza za priključakplinskih trošila.Grupacija je donijela zaključako slanju požurnice Ministarstvugraditeljstva, kakobi se što prije donio temeljniZakon o dimnjačarstvu.U daljnjem provođenjuaktivnosti u rad Grupacije zapružanje dimnjačarskih uslugauključit će se sve zainteresiranestrane koje su odgovorneza tu djelatnost, od komunalnihslužbi, distributera plinado protupožarne inspekcije,kako bi se na području Varaždinskežupanije još više unaprijedilata djelatnost i kako nebi dolazilo do neželjenih posljedicakod korisnika trošila.Ivan VusićPRVENSTVO OBRTNIKA KUGLAČA U CRIKVENICIObrtnička tradicionalna rekreacijaOrganizator ovogodišnjeg prvenstva kuglača bilo je Udruženje hrvatskih obrtnika VaraždinZanatlija iz Zagreba, a 3. mjestoosvojila je ekipa Obrtnikaiz Đakova. U pojedinačnojkonkurenciji kod muškaracanajbolji je bio Željko Virovac– Zanatlija iz Virovitice, a kodžena Marika Crnić-Torbar izZagreba.U konkurenciji parova kodmuškaraca najbolji su bili JosipKruljac i Stjepan Latin izObrtnika iz Krapinskih Toplica,a kod žena Jelica Koljevaci Snježana Filajdic iz Obrtnikaiz Slavonskog Broda.Tijekom održavanja 51.prvenstva kuglača obrtnikaRepublike Hrvatske održanje i Plenum klubova prvenstva.Plenum je odlučio dai 52. prvenstvo zanatskih iobrtničkih kuglačkih klubovaRepublike Hrvatske, sljedećegodine organizira Obrtničkikuglački klub Obrtnik iz Varaždina.Naime, taj klub 2007.godine bilježi 60-godišnjicudjelovanja, a i sam početaknatjecanja 1956. godine vezanje uz njegovo djelovanje.Inicijatori prvoga natjecanjabili su: Vladimir Grabarić,Zdravko Srkulj i BogumilTuma iz Varaždina, te AntunVeresto iz Daruvara, pa je,slijedom te inicijative i prvoprvenstvo bilo održano u Daruvaru1956. godine, a drugou Varaždinu 1957. godine.Marijan SajkoVIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVIROVITIČKO-PODRAVSKEŽUPANIJE33000 VIROVITICA, Tome Masaryka 19/ITelefon: ++ 385 033 / 725 493, 726 082, 721 258Telefaks: ++ 385 033 / 726 028E-mail: ok-vir-pod-zupanije@vt.t-com.hrPredsjednik: Josip NovogradecTajnik: Božidar JeremićSTRANICU PRIPREMLA: KATICA KOVAČEVIĆU SKLOPU AKCIJE »ŽELIM BITIMAJSTOR«Učenici frizeri iz Pitomačepredstavili svoj radUsklopu sajmova Građenje i opremanje na Zagrebačkomvelesajmu, na 48. međunarodnom sajmu obrtništva,među 20-ak strukovnih škola iz cijele Hrvatske predstavila sei Srednja škola Pitomača.Učenici Tomislav Keljar, Marinela Erhatić, Maja Radelić, MatejaGrgačić, Marta Čerepinko i Silvija Šćurec, s mentoricomMarijanom Kožar, vrlouspješno su predstavilifrizersku struku kaosvoje buduće zanimanje.Izradom etno-frizurapobudili su veliko zanimanjeosmoškolaca,ali i ostalih posjetiteljasajma.– Etno-frizura je neštonovo i posebno, a zanjenu izradu potrebnoje puno strpljenja, kreativnosti i spretnosti – kaže mentoricaMarijana Kožar.Učenici-frizeri Srednje škole Pitomača savladali su mnogetehnike pletenja, a bave se i istraživačkim radom u otkrivanjutradicijskih frizura na području Podravine. K. K.DUŽNOSNICI PODRUČNE KOMORE I ŽUPANIJE NA PRAKTIČNOM DIJELUMAJSTORSKIH ISPITAVirovitička komora druga uHrvatskoj po broju majstoraPotkraj travnja i početkomsvibnja održani supri POK-u Viroviticapraktični ispiti kandidata zamajstorsko zvanje. Majstorskomispitu u proljetnomispitnom roku pristupilo jegotovo 40 kandidata u 20-akrazličitih zanimanja, a najvišeza zvanje majstor kuhar. Onisu praktični dio ispita polagaliu ugostiteljskom praktikumuStrukovne škole Virovitica.Ispitu je pristupilo pet kandidataza majstora kuhara:Mario Černeli, Boris Hudoletnjak,Emilija Šulentić, MatijaŠulentić i Branka Gašparović,te Damir Salopek, kandidatza majstora slastičara.Njihove uratke ocjenjivalaje stručna komisija za kuha-Na nedavno održanojsjednici Odbora za obrazovanjepodručne obrtničkekomore Virovitica utvrđen jeplan aktivnosti u 2006. – Godinistrukovnog obrazovanja.U Virovitici, Slatini, Oraho-Posljednja kuharska provjera jela pred početakposluživanjare, na čelu s predsjednikom,majstorom Josipom Šulentićemi stručna komisija zaslastičare, na čelu s predsjednicomMaricom Majsec.Uz članove komisije ispitusu nazočili i gosti iz županije– župan ZvonimirŠimić i pročelnicaVesnaBedeković, izpodručne obrtničkekomorepredsjednikJosip Novogradec,savjetnikza obrazovanjeFranjo Petrić ikomorski tajnikBožidarJeremić, iz UOVirovitice tajnikKrešimir Kovačević, anazočna je bila i ravnateljicaStrukovne škole ViroviticaPavica Biondić-Ivanković, tepredsjednica komorskog odboraza obrazovanje MarijanaKožar. Obraćajući se sku-pu, Franjo Petrić je posebnoistaknuo važnost strukovnogobrazovanja i ponovio daje zbog njegove promocijeHrvatska obrtnička komora2006. godinu proglasila godinomstrukovnog obrazovanja.Predočio je podatkeo dosadašnjim uspjesimaPOK-a Virovitica u organizacijii provedbi majstorskihispita, po kojima je ona drugapo važnosti u Hrvatskoj,odmah iza Zagrebačke.Predsjednik POK-a JosipNovogradec i župan ZvonimirŠimić istaknuli su važnostobrazovanja kao osnove zarazvoj države u cjelini, te objasnilišto u tom smislu poduzimanova županijska vlast.Katica KovačevićODBOR ZA OBRAZOVANJEUsvojen plan obilježavanja Godinestrukovnog obrazovanjavici i Pitomači bit će održanniz aktivnosti koje uključujupredstavljanje rada u obrtničkimzanimanjima, izložbui prodaju učeničkih radova,stručne i druge skupove, kaoi izradu biltena o svemu učinjenomtijekom godine. Središnjaprezentacija obrtničkihzanimanja bit će održana 27.svibnja u Virovitici. Tom ćeprilikom učenici srednjih školademonstrirati svoj rad naotvorenom za učenike završnihrazreda osnovnih škola idruge građane. Posjetiteljimaće biti podijeljeni tiskani materijalio strukovnom obrazovanju,njegovim prednostimai njegovoj budućnosti.k. k.

Subota, 27. svibnja 2006.ZADRANI ZADOVOLJNI RADOM UREDA HITRO.HRUsluge stručnjaka koristi 106 tvrtki i obrtaOd otvaranja zadarskogureda HITRO.HR 106 poslovnihsubjekata registriraloje svoju tvrtku ili obrt koristećineku od usluga servisa, otvorenoje desetak trgovačkih društavai dvadesetak obrta, a sveopćije komentar kako su Zadranizadovoljni radom ureda. Trenutačnoured pruža početnihpet usluga za poduzetnike i građane– osnivanje trgovačkogadruštva, otvaranje obrta, predajuprijava za Regos i PDV putemInterneta i provjeru više od 140milijuna čestica u katastru.– Od trenutka kada strankadonese dokumentaciju od jav-PRED OTVORENJEM PODUZETNIČKIINKUBATORNovim poduzetnicimabesplatan poslovni prostoradarska gradska tvrtka Po-inkubator d.o.o.Zduzetničkiobjavila je javni poziv svim zainteresiranimaza subvencionirano,ili bolje reći, besplatno korištenjeposlovnih prostora u sklopu inkubatorana Novom Bokanjcu.– Rezultat je to činjenice daće objekt poduzetničkog inkubatorana 1500 četvornih metarabiti u funkciji već u kolovozu, aovime želimo testirati zanimanjepoduzetnika za prostor, kao i potencijalneveličine prostora. Načelno,poduzetnici prijavljuju zanimanjeza prostore od 20 do 100četvornih metara – kazao nam jePerislav Zrilić, direktor tvrtke.Riječ je o tome da će se u ovojzgradi udomiti poduzetnici početnicite će im se osigurati »toplinaboravišta« dok ne porastu.Prva je godina besplatna, potombi plaćali tek 15 posto realnihtroškova itd. Zadarski inkubatorniče u poslovnoj zoni NovogBokanjca odmah uz objekt Velekema,a u završnoj je fazi.ŠTO JEHITRO.HRKAKOOSNOVATITRGOVAČKODRUŠTVOGDJE JEHITRO.HRHITRO. HRHITRO.HR je servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanukomunikaciju građana i poslovnih subjekatas državnom upravom.Na jednom ćete mjestu hitro dobiti sve informacije i obavitivećinu potrebnih radnji za osnivanje društva.nog bilježnika, ured za nju obavljasve sljedeće radnje. Trgovačkije sud prema propisima dužandonijeti rješenje za najviše petnaestdana. Nakon toga dobavljamoobavijest o razvrstavanjuelektronskim putem, a u ureduHITRO.HR-a stranka se upisujeKontakti s potencijalnimzainteresiranima već postoje.Osim samoga prostora s odgovarajućimpriključcima, tvrtkaPoduzetnički inkubator davatće informacije, sugestije i potporuu smislu informiranja poduzetnikao tome kakve im sekreditne linije nude, poslovnogsavjetovanja i sl. Uspostavljenaje suradnja i s Centrom za poduzetništvo,Gospodarskom iObrtničkom komorom i drugiminstitucijama. Vrsta organizacijepoduzetnika, nebitna je, bitno jeda je početnik.Zadar prednost namjeravadati proizvodnim djelatnostima,posebice onima koje se prvi putpojavljuju, a naravno da će onikoji bi zapošljavali više ljudi iliizvozili, imati dodatne pogodnostii pomoć.Prostor će biti useljiv u kolovozu,a Perislav Zrilić najavljujenastavak gradnje sljedećihdvaju katova s novih 1000 metara.u HZMO i HZZO. Sveradnje, od dobivanjarješenja Trgovačkogsuda, prijave u HZMO iHZZO te otvaranje žiroračunau FINA-i, obavese odmah. Za otvaranjeobrta procedura je neštokraća i obavi se u rokuod 4 do 5 dana, ovisnoo vrsti i djelatnosti, kažeJosip Klišmanić, voditelj podružniceFINA-e.Cijelim sustavom predviđenoje dvanaest proizvoda zagrađanstvo i osam za poduzetnike.Usluge će se unositipostupno, a sustav će biti kompletirando kraja 2007. godine.BIOGRADSKI MEĐUNARODNONAGRAĐENI INOVATOR PRED NOVIMISKORAKOMMasti Rade Nekićaprodaju se u ljekarnamaBiogradski inovator RadeNekić priredio je u prostorijama»Arsenala« prezentacijusvojih ljekovitih proizvoda,a izravan povod je rješenje Ministarstvazdravstva RepublikeHrvatske za prodaju ovihproizvoda u ljekarnama. Riječje o masti od nevena, ružmarinai lavande, te Biljnim kuglamazdravicama.Izložbu i prezentaciju podupirulokalna samouprava iObrtnička komora Zadarskežupanije, kao i Udruženje hrvatskihinovatora.– Trend nije bitan. Bitno jezdravlje. Ja sam ovo i napraviopostupnim i upornim izučavanjemi radom na očuvanjuvlastitoga zdravlja, jer sam većšest godina za medicinu otpisan,no zahvaljujući službenojmedicini u kombinaciji sa svo-Kada program zaživi u cijelostiza građane i poslovne subjektemoći će se obavljati usluge poputdavanja poticaja, koncesijana državnoj imovini, katastarskihposlova, upisa vlasničkihprava u zemljišne knjige. Uzto, građanima će biti omogućenaprijava poreza na dohodak,traženje posla i zapošljavanje,izdavanje osobnih isprava,registracija vozila, izdavanjedozvola vezanih uz gradnju islično. Poslovnim subjektimaomogućit će se prijava porezana dobit i poreza na dodanuvrijednost, upis poduzetnika uodgovarajući registar, predajastatističkih izvještaja i druge.jim pripravcima, živim i borimse. Ovim rješenjem Ministarstvapotvrđuje se pažljivo testiranjei struka koja jamči dase ovdje radi o lijeku odnosnoljekovitom pripravku – kazujenam Rade.Kažimo da je ove godine nameđunarodnom sajmu inovacijau Ženevi njegova »Nevenovamast« nagrađena brončanommedaljom, dok mu jeMinistarstvo gospodarstva,rada i poduzetništva RH dodijelilodrugu nagradu u oblikupalete proizvoda od ljekovitogbilja.– Nakon nagrade u Ženevivelik je broj upita za mojeproizvode iz Europe, a uzosiguranje lanaca plasmana,ovim rješenjem Ministarstvadolazimo u drugačiju poziciju– kazuje Nekić.ZADARSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAZADARSKE ŽUPANIJE23000 ZADARŠiroka ulica 1/IIITelefon: ++ 385 023/ 319-224319-273Telefaks: ++ 385 023/ 311-383E-mail: ok-zadar@zd.t-com.hrPredsjednik: Eduard VickovićTajnik: Ive MarinObrtničke novine 29STRANICU PRIPREMIO: DAMIR MARIČIĆZadarski prijevoznici naautomobilskom salonu u CeljuCELJE – Zadarski autoprijevozniciposjetili su 23. salonautomobila u Celju, međunarodnisalon automobila, motocikala,kamiona, gospodarskihvozila i prateće industrije. Putovanjeu Sloveniju i obilazaksajma organizirao je Ceh prijevoznikaZadarske županijekoji je predvodio predsjednikDragan Brzoja. Izlagački diosajma obuhvatio je osobne automobile,sportske izvedbe iprerade, terenska vozila, motocikle,skutere, zatim tuning,pribor za njegu i održavanjevozila te rezervne dijelove.Smotra strukovnih i obrtničkihškola Zadarske županijeorganizaciji Zadarske županijeu sklopu njezinihUdana organizirana je već tradicionalna– Smotra strukovnihi obrtničkih škola Zadarskežupanije. Sve škole sudionicesmotre, prema riječima predsjednikaPovjerenstva, dipl. ing.Tihomira Tomčića, iskoristilesu priliku pokazati da struka iobrt mogu i trebaju biti u funkcijirazvoja gospodarstva.Zadarski su se prijevoznicinajviše zadržali na poligonu sizloženim kamionima i u paviljonus najmodernijom transportnomlogistikom.Tijekom putovanja u Celjezadarski su prijevoznici posjetiligradić Rogatec, gdje susa zanimanjem razgledali iupoznali se s europskim modelomparkirališta za teretnekamione, kakvo bi u suradnjis Gradom htjeli izgraditi i uZadru, a što je inače i jedna odcehovskih muka, nametnutanovim Zakonom o prijevozu ucestovnom prometu.– Riječ je o smotri promotivnogkaraktera kojoj jesvrha pokazati čime se obrtničkei strukovne škole bave,što rade i koje su sve njihovemogućnosti, a na posjet smotriposebno su pozvani sviučenici osmih razreda kakobi se upoznali s različitim mogućnostimapri izboru svogabudućeg zanimanja – kazao jeTomčić.USPJESI UČENIKA VINKOVAČKE INDUSTRIJSKO-OBRTNIČKE ŠKOLEBožidar Majpruz državni prvakBudući elektroinstalater Božidar Majpruz postao je državni prvak iz područja elektrotehnike, au paru s Daliborom Jambrovićem osvojio je drugo mjestoOva je školska godinaiznimno uspješna zaučenike i nastavnike Industrijsko-obrtničkeškoleSilvija Strahimira Kranjčevićaiz Vinkovaca, čiji suučenici postigli izvrsne rezultatena mnogobrojnimnatjecanjima. Tako su sena regionalnom natjecanjuu konkurenciji učenika izOsječko-baranjske, Brodsko-posavskei Vukovarsko-srijemskežupanije,učenici vinkovačke školeuvrstili na državna natjecanjaiz gotovo svih područja,gdje su, na kraju, postiglizavidne rezultate.Budući elektroinstalaterBožidar Majpruz postao jedržavni prvak iz područjaelektrotehnike, a u paru sDaliborom Jambrovićemosvojio je drugo mjesto. Naputu do uspjeha uspješnoih je pratio njihov mentordipl. ing. elektrotehnikeIgor Barac. Pod njegovimje mentorstvom i učenikJosip Čorak na natjecanjuelektromehaničara osvojioizvrsno peto mjesto.Od 27 natjecatelja na državnomnatjecanju frizeraAna-Mihaela Kirin zauzelaje šesto, a Goran Čagalj sedmomjesto. Mentorice su imbile prof. Branka Dučmelići VKV frizer Marijana Matošević.Na državno su natjecanjeizravno išli učeniciplinoinstalateri Mato Peranovići Ivan Blažević, kojeje za natjecanje pripremaodipl. ing. Marinko Prce, iučenici soboslikari DamirBiberović i Vladimir Švigirčija je mentorica bila MelitaMatijević, inženjerka građevine.Učenici ugostiteljskestruke sudjelovali su na regionalnomnatjecanju, gdjesu Jelena Rohaček i MirnaObrovac u pripremanjuslatkog izloška osvojiledrugo mjesto. Za natjecanjesu ih pripremile mentoriceNevenka Bionda i AnkicaŽivić, obje diplomiraniinženjeri prehrambenetehnologije. Učenik IvanPetričević u pripremanjubarske mješavine – kratkopiće osvojio je treće mjesto,a pripremao ga je viši stručnisuradnik Nikola Buhač,koji je bio mentor i učenicamaRužici Bojić i MihaeliMijatović. Na natjecanju subili i Stjepan Marić i MarkoLucić pod vodstvom mentoraVKV kuhara Ivice Ljubeka.Na regionalnom su natjecanjubili i učenici automehaničariJosip Pap i NikolaBožičević, a njih je pripremaodipl. ing. Antun Babić.Zajedno s vrijednim učenicimai marljivim mentorimasreću i zadovoljstvo postignutimuspjesima dijelii njihova ravnateljica, prof.Marija Sunđi, bez čijeg entuzijazmai poticanja učenikai djelatnika svakakone bi bilo ovako značajnihrezultata.VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVUKOVARSKO-SRIJEMSKEŽUPANIJE32100 VINKOVCI, Duga ulica 31Telefon: ++ 385 032/ 333 304Telefaks: ++ 385 032/ 339 461E-mail: hok-vinkovci@vk.t-com.hrPredsjednik: Ivan KlarićTajnik: Đuro KadoićSTRANICU PRIPREMILA: ANICA FRIDLVinkovački su se obrtnici 15. svibnja 2006. godine oprostiliod svoga dugogodišnjeg člana Zdravka Smuka, koji je preminuou 51. godini života. Preko dva desetljeća bio je jedan odnajaktivnijih članova Udruženja obrtnika Vinkovci, a tijekomsvih tih godina nesebično je trošio svoju snagu i vrijeme naudruženo djelovanje obrtnika i pronalaženje načina kako unaprijeditisvoju elektroinstalatersku struku i obrtništvo u cjelini.Na žalost, njegovo srce nije izdržalo sve napore i stremljenjakojima je težio cijeloga života. Vinkovački obrtnici će ga se sjećatis poštovanjem, jer je bio čovjek u najboljem smislu te riječi.DRVODJELSKA TEHNIČKA ŠKOLA U VINKOVCIMA JEDNA JE OD NAJBOLJE OPREMLJENIH U HRVATSKOJJedina škola koja obrazuje restauratore starog namještajaPrimjer vinkovačke drvneindustrije »Spačva« kojaje nedavno zaposlila oko300 radnika, pokazuje kakostanje u hrvatskoj drvnoj industrijiide na bolje. U tijekusu pregovori s Drvodjelskomškolom da se dio tihradnika u školi osposobi zaneka zanimanja. Spremni suzaposliti sve učenike stolarekoji završe školu, a u bližojbudućnosti trebat će im i drvodjelskitehničari.No, prema riječima LjerkeSpajić, ravnateljice škole,prošle je godine odazivdjece za ova zanimanja bioIN MEMORIAMZdravko Smukvrlo slab, tako da strahujeod ovogodišnjih upisa. Primjerice,prošle se godineniti jedan učenik nije upisaoza zvanje tapetara, paove godine i neće otvoritito zanimanje, premda sudvije tvornice namještaja izGunje ponudile da će učenikeuzeti na praksu i odmahzaposliti.Animiralo se učenikeosmih razreda iz bliže okolice,no ni to nije polučilorezultate.Inače, vinkovačka je Drvodjelskatehnička školajedna od sedam škola u RepubliciHrvatskoj koje imajukompletno opremljeni tehnološkicentar.Zanimljiv je i podatakkoji nam je otkrila ravnateljicaLjerka Spajić kako jedrvodjelski restaurator zvanjekojeg nema u Hrvatskoj,pa se stari namještaj možeobnoviti samo u restauratorskomcentru u Zagrebu,a upravo ova škola jedina uHrvatskoj nudi obrazovanjeza to zvanje.Škola 29. i 30. svibnja priprema»Otvorene dane škole«ne bi li populariziralaovo deficitarno zanimanje.

30 Obrtničke novine GOSPODARSTVOSubota, 27. svibnja 2006.HGK VIJESTIDruštveno odgovornoposlovanje u praksiPri Hrvatskoj gospodarskoj komori 12. svibnjaosnovana je Zajednica za društveno odgovorno poslovanje.Njezin je cilj obuhvatiti tvrtke iz svih područjagospodarstva, te približiti koncept društveno odgovornogposlovanja (DOP) posebice malom i srednjempoduzetništvu. Za predsjednicu Zajednice izabrana jeSnježana Bahtijari, direktorica Kompanijskih komunikacijaEricssona Nikole Tesle.MEDA forumfranšizaMediteranska franšiza – ujedinjujući koncept, bilaje središnja tema 4. mediteranskog foruma franšizai licenci (MEDA), koji se održavao u Barceloni 4. i 5.svibnja, u organizaciji Velesajma i Trgovinske komoreBarcelone, a u suradnji sa Španjolskim udruženjemfranšiza (AEF) i Udruženjem mediteranskih trgovinskihi industrijskih komora (ASCAME). U radu forumasudjelovali su i predstavnici Hrvatske udruge za franšiznoposlovanje, a prihvaćen je prijedlog Francuskefederacije franšizera o osnivanju Udruženja franšizamediteranskih zemalja. U sklopu MEDA foruma održanaje i sajamska izložba franšiza i poslovnih ponuda,okupivši oko 150 izlagača.Euroazijski summitu IstanbuluEnergetika, sigurnost, turizam i gospodarska suradnjazemalja Euroazijske regije, bile su središnje teme 9.euroazijskog ekonomskog summita, koji se održavaou Istanbulu od 8. do 10. svibnja u organizaciji FondacijeMarmara i Trgovačke komore Istanbula. Summitje okupio predstavnike vlada i gospodarstava iz 32 zemljeEurope i Azije, a Hrvatsku su predstavljali VladimirVranković, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva,rada i poduzetništva i dr. Zlatan Fröhlich,predsjednik HGK – Komore Zagreb. S hrvatske je stranepredočena energetska politika, te aktivnosti vezaneuz tijek pregovara s Europskom unijom.Svjetski danpoduzetnicaU zapošljavanju i napredovanju žena do izražaja dolazitradicija, pa stoga treba postići standarde i izjednačitiprava muškaraca i žena, naglasio je hrvatskipredsjednik Stjepan Mesić na svečanom skupu poduzetnica,održanom 17. svibnja u Hrvatskoj gospodarskojkomori, u povodu obilježavanja Svjetskog danapoduzetnica, u organizaciji Kruga – Hrvatske udrugeposlovnih žena.Kako je, pak, tom prigodom rekla potpredsjednicaVlade Jadranka Kosor, Vlada treba poraditi na tome dase promijeni odnos u kojem su žene manje plaćene zaisti posao od muškaraca, te da se omogući fleksibilnijeradno vrijeme vrtića i škola kako bi se mogle uskladitiobiteljske i poslovne obveze.O važnosti što većeg sudjelovanja žena u odlučivanjugovorio je i predsjednik Hrvatske gospodarskekomore Nadan Vidošević, dajući primjer skandinavskihzemalja gdje su žene dominantne u društvenimpodručjima u kojima se donose odluke. A da su oneovladale različitim zanimanjima i tehnologijama, te dasu sposobne za uspješno gospodarsko djelovanje, podsjetilaje predsjednica Skupštine grada Zagreba TatjanaHoljevac, dok Gordana Sobol, predsjednica Odbora zaravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora smatra dajoš nedostaje vidljive i prepoznatljive politike koja ćebiti usmjerena na ravnopravnost žena u društvu.O radu Hrvatske udruge poslovnih žena – Krug,govorila je njezina predsjednica Biserka Preininger-Fižulić,naglasivši kako je u proteklom razdoblju udrugapovećala članstvo, osobito u Zagrebu, Rijeci i Splitu, tepojačala međunarodnu suradnju povezivanjem ženapoduzetnica.U sklopu Svjetskog dana poduzetnica održana je ikonferencija »Uloga žena poduzetnica u procesu približavanjaEuropskoj uniji«.Snježana HabulinEuropska unija jedinstvenaje integracija u suvremenomsvijetu, jer sunjezine referencije političke, zarazliku od drugih velikih integracija,sjevernoameričke, južnoameričke,ili ASEAN-a, kojesu čisto ekonomske integracije,slične carinskoj uniji, usklađenes multilateralnim ugovorimaWTO-a, MMF-a, Svjetskebanke za razvoj itd. Europaje svoju integraciju postavilapolitički, a na tim postavkamapred sve je težim problemima.Prema tvrdnjama francuskogInstituta za ekonomska i socijalnaistraživanja, temeljenimna analizi stanja u EU nakonnjezinog posljednjeg proširenja,problem današnje Europskeunije nije u novoprimljenimzemljama, ni u onima kojese tek trebaju integrirati, već ueuropskom stožeru, koji nemaprave odgovore na ekonomskeizazove.Lisabonskom deklaracijomiz 2000. godine, određeno je daće EU za deset godina postatinajveća svjetska gospodarskasila, no njezin ekonomskiprogram za sada ne daje obećavajućerezultate. Analitičaritvrde da unatrag pet godinaekonomska očekivanja iz Lisabonanisu ispunjena, te da EUnije uspjela ostvariti ni unutarnjufinancijsku disciplinu, pasu se trošenja proračuna primjerice,koja su bila dovedenanegdje do 3 posto od BDP-a, upravilu kršila i to čak iznad 4posto, ponajviše od stožernihzemalja. Nisu se ostvarila nipredviđanja, da će 10 novoprimljenihzemalja rasti jakobrzo, te da će to onda povućiza sobom i rast starih članica.Postignuti rast u novim zemljamaUnije je oko 5 posto,dok je u 15 starih i razvijenijihoko 2 posto. Primijećeno je ida kapital iz Europe ne ide unovoprimljene zemlje, kako seočekivalo, nego uglavnom uazijske, što je pogodilo cijelulisabonsku strategiju. S obzi-EUROPSKA UNIJA DANAS I SUTRAU potrazi za vizijomEuropskoj uniji danas nedostaje strategija koja bi odgovorila što je to nova Europai kako bi trebala funkcioniratiSnježana HabulinKAKO POPRAVITI VANJSKOTRGOVINSKU BILANCUClusteri – razvojni adutiU zapadnom svijetu clusteri su provjeren model gospodarskoga razvoja. Clusterizacijatvrtkama omogućuje da konkuriraju u velikim projektima, za što mali izvoznici pojedinačnonemaju izgledaOko povećanja izvozai hrvatske konkurentnostiveć se duljevrijeme vrte mnoge raspraveu Vladi, u gospodarskiminstitucijama i u akademskojzajednici. Međutim, ne svodise stvar samo na odnosevlasti, institucija i analitičara,već sve ima i dublje značenje.Naime, forsirajući u duljemrazdoblju model unutarnjepotrošnje, država je u tompogledu dosegla optimalnelimite, zbog limitiranogvanjskog duga, što zajednomože biti razriješeno samovećim gospodarskim rastom,a poticaj povećanju mogućje jedino u izvozu. Kako jepokazala anketa koju je prijegodinu dana provelo udruženje»Hrvatski izvoznici«,osnovano s ciljem promicanjai zastupanja interesa hrvat-rom da je EU u rascjepu i okousvajanja jedinstvenog Ustava,analitičari otvaraju pitanjenjezine budućnosti, poglavitokako je urediti i voditi.Prosječne plaće u EUU novoprimljenim članicamaEuropske unije prosječnaplaća po zaposlenom doseglaje 2006. godine 530 eura, štoje za 180 eura više u odnosuna 2000. godinu, ali za 1483eura manje nego u starimčlanicama, gdje se u prosjekuzarađuje 2013 eura mjesečno.Od novoprimljenih članica,tom je prosjeku najbliža Slovenija,gdje je prosječna plaćapo zaposlenom dosegla 1125eura. Što se ostalih zemaljatiče, kroz šest godina do najvećegpovećanja plaće došloje u Mađarskoj, gdje se danasprosječno zarađuje 669 euramjesečno. To što se na raziniEU plaće kreću različito, zaekonomske analitičare loš jeznak, jer ne dolazi do izjednačavanjau razvoju tih zemalja,pa je teško očekivati jednuhomogenu ekonomsku cjelinu,koja bi išla prema stvaranjujedinstvenog tržišta. ProblemEuropske unije danas jei visoka stopa nezaposlenogradnog kontingenta, odnosnostanovništva između 15 i 65godina, koja se u razvijenimskoga izvoza, posebice malihi srednjih poduzetnika, većinatvrtki ne izvozi zato jer sunespremne za preuzimanjerizika, a i lakše je pokrenutitrgovinu na domaćem terenunego se upustiti u proizvodnuavanturu.Kompanije s dugim iskustvomna međunarodnomtržištu, pak, u prvi planstavljaju clusterizaciju kaonačin organizacije izvoznogagospodarstva, koja bi, smatraju,hrvatskim tvrtkamaomogućila da konkuriraju uvelikim projektima, u čemumali izvoznici pojedinačnonemaju izgleda. Naime, kažuoni, 20 milijuna dolara možeostvariti bilo tko, ali za dobivanjeposla od 100 milijuna,potrebna je unutarnja organizacija,prilagođena tomcilju.zemljama kreće u prosjeku7,9 posto, a u novoprimljenimčlanicama oko 11,8 posto.Analitičari prognoziraju velikiegzodus radne snage iz tihzemalja, osobito ako se onene budu razvijale, što će rezultiratipritiskom na tržišteradne snage u razvijenim zemljama,a posljedica toga bitće povećanje tamo već prisutnihsocijalnih napetosti. Uvođenjeeura stvorit će dodatneprobleme, jer će na određeninačin podići cijene i smanjitiprihode, što će, smatrajuanalitičari, biti loše, jer nitirazvijene zemlje EU-a, lišenemonetarnog suvereniteta neuspijevaju voditi baš uspješnuekonomsku politiku.Gdje je završiokapitalAnaliza ekonomskih kretanjau novoprimljenim zemljamaEU-a, pokazala je da suinvesticije iz Unije redom odlazileu potrošnju, razvoj bankovnogsektora i sl., a vrlo jemalo ulagano u proizvodnju.Zbog toga, kažu ekonomisti,nije došlo do restrukcije proizvodnje,izgubili su se elementizapošljavanja, a sve se višegube i elementi rasta. Novoprimljenečlanice, a slično je iu Hrvatskoj, gdje je udjel stranogkapitala u bankama 96U zapadnom svijetu sustavclustera naveliko je razvijeni predstavlja prepoznatljivusnagu u mnogim djelatnostima.Na njemu se temelji,primjerice, austrijska izvoznaofenziva, program koji uključujeoko 40 clustera. Ne čudistoga što taj model ima sveviše pobornika i u Hrvatskoj,iako je cijeli proces još na početku.Ideja je lansirana prijetri godine kad je resorno ministarstvopredložilo osnivanječetiri clustera, za drvnu,metalnu, tekstilnu i kožarskuindustriju u nekoliko županija.Hrvatska udruga poslodavacalani je, pak, obznanila namjeruo osnivanju 34 clusterakroz dvije godine, plasirajućito kao model gospodarskogarazvoja i većeg izvoza.Ima i pojedinačnih dobrihprimjera poput turističkogaposto, forsirale su potrošnju, ana investicije u proizvodnju sezaboravljalo. Rezultat toga jeprijeteća nezaposlenost, kojamože imati posljedice na razinicijele Europske unije. U međuvremenu,stare članice novimaponavljaju kako još nisupostigle potrebna rasterećenjau javnom sektoru, što koči razvoji povećava troškove. No,ekonomski analitičari ne dijeleto mišljenje, ističući da probleminisu u javnoj potrošnji tihzemalja, već negdje drugdje.Na potezu su stožernezemljePrema podacima francuskogInstituta za ekonomskai socijalna istraživanja, davanjadržavi u novoprimljenimzemljama EU-a ispod su 60posto, jednako kao i u starimčlanicama. Udjel pomoći državegospodarstvu u BDP-uje 1,4 posto, tj. 150 eura percapita, a u razvijenim članicama0,4 posto, odnosno 94 euraper capita. Inflacija je u većininovih članica mala, oko 3 posto,dok je proračunski deficitizmeđu 3 i 4 posto, sukladanMaastrichtu. Dakle, zaključujuanalitičari, opasnosti okojima stare članice govorenovima, ne stoje. Problem je,kažu, upravo u tim razvijenimzemljama, koje nisu u stanjudati odgovore na ekonomskeizazove, pa sve svoje sumnje ibrige prebacuju na proširenje.Po mišljenju analitičara, Unijidanas nedostaje jedna strategijakoja bi odgovorila što je tonova Europa i kako bi ona trebalafunkcionirati. Ona bi vjerojatnotrebala uključiti vrlobrzo sve zemlje, ali i drukčijerazriješiti status pojedinihzemalja. Trebalo bi više forsiratiekonomski, a ne političkiokvir, a na tom putu potrebanje niz strategija, koje bi postupnovodile ekonomskim ipolitičkim integracijama. Očigledno,otvoreni su problemikoje je moguće riješiti jedino ueuropskom stožeru.clustera koji se razvio okojezgre malih hotelijera u Dalmaciji,hrvatskoga drvnogclustera, clustera metalacasjevernog Jadrana, njih 16 izriječke regije, koji su umjestoda se međusobno iscrpljujunelojalnom konkurencijom,odlučili zajedno stvoriti konkurentanproizvod, ili, pak,nedavno osnovanog prijevozničkogclustera »Šibenskiprijevoznici«, oko kojeg seudružilo 60 hrvatskih prijevoznikai nadograditelja međunarodnogcestovnog prijevoza.Toj niski uspješnih primjeraclusterizacije priključitće se i Gastro grupa, koja seiz sektorskoga udruženja tektreba pretvoriti u cluster, štoje i bio cilj okupljanja njezinihčlanica.Snježana Habulin

Subota, 27. svibnja 2006.OGLASIGOSPODARSKA KRETANJAIndeksi industrijske proizvodnje u ožujku 2006. (prvi rezultati)StrukturaIII. 2006.Ø 2005.III. 2006.III. 2005.I. – III. 2006.I. – III. 2005.U K U P N O 100,00 104,4 106,0 106,4Obrtničke novine 31Pripremila: Zrinka DebeljakPojašnjenje: Ukupna industrijska proizvodnja u ožujku 2006. veća je za 6,0%u usporedbi s ožujkom 2005., a u razdoblju od siječnja do ožujka 2006. većaje za 6,4% od proizvodnje u istom razdoblju 2005. U usporedbi s prosječnommjesečnom proizvodnjom u 2005. industrijska proizvodnja u ožujku 2006. većaje za 4,4%.Izvor: DZS Priopćenje br. 2.1.1/3. od 21.4.2006.Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje od siječnja do ožujka 2006. – privremeni podaciI. – III.2006.u tis.kunaIzvoz Uvoz Saldo robne razmjene Pokriven.uvozau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.euraizvozomu %14 320 086 2 346 066 1 950 377 28 907 009 4 733 897 3 937 342 - 14 586 923 - 2 387 831 - 1 986 965 49,6Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće za veljaču 2006.II. 2006.I. – II.2006.II. 2006.I. 2006.IndeksiII. 2006.II. 2005.I. – II. 2006.I. – II. 2005.Prosječna mjesečnaisplaćena neto plaća, kune 4 405 4 431 98,8 105,0 105,1Realna neto plaća 98,0 101,4 101,3Pojašnjenje: Ukupan izvoz Republike Hrvatske za razdoblje odsiječnja do ožujka 2006., prema privremenim podacima, iznosioje 14 320 milijuna kuna. Istodobno je uvoz iznosio 28 907 milijunakuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 14 587 milijuna kuna.Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od siječnjado ožujka 2006. iznosio 2 346, uvoz 4 734, a vanjskotrgovinskideficit 2 388 milijuna američkih dolara.U milijunima eura, u razdoblju od siječnja do ožujka 2006., izvoz jeiznosio 1 950, a uvoz 3 937 milijuna eura, dok je vanjskotrgovinskideficit iznosio 1 987 milijuna eura.Pokrivenost uvoza izvozom bilaje 49,6%.Izvor: DZS Priopćenje br. 4.2.1/3. od 28.4.2006.Pojašnjenje: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća pozaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske zaveljaču 2006. iznosila je 4 405 kuna, što pokazuje nominalnipad za 1,2%, a realni za 2% u odnosu na siječanj 2006.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za veljaču 2006.u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za5%, a realno za 1,4%.Za razdoblje od siječnja do veljače 2006. prosječnamjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 4 431 kunu,što je u odnosu na isto razdoblje 2005. nominalno više za5,1%, a realno za 1,3%.Izvor: DZS Priopćenje 9.1.1/2. od 28.4.2006.Prosječna mjesečna bruto plaća za veljaču 2006.II. 2006.I. – II.2006.II. 2006.I. 2006.IndeksiII. 2006.I. 2006.I. – II. 2006.I. – II. 2005.Prosječna mjesečnaisplaćena bruto plaća, kune 6 326 6 356 99,1 106,1 106,1Realna bruto plaća 98,3 102,4 102,3Pojašnjenje: Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenomeu pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču2006. iznosila je 6 326 kuna, što pokazuje nominalni pad za0,9%, a realni za 1,7% u odnosu na siječanj 2006.Prosječna mjesečna bruto plaća za veljaču 2006. u odnosuna isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 6,1%, arealno za 2,4%.Za razdoblje od siječnja do veljače 2006. prosječna mjesečnabruto plaća iznosila je 6 356 kuna, što je u odnosu na istorazdoblje 2005. nominalno više za 6,1%, a realno za 2,3%.Izvor: DZS Priopćenje 9.1.2/2. od 28.4.2006.Zaposleni po djelatnostima u ožujku 2006.II. 2006. III. 2006.IndeksiII. 2006.I. 2006.Aktivno stanovništvo 1 717 461 1 718 045 100,0Ukupno zaposleni 1 403 834 1 406 734 100,2Zaposleni u pravnim osobama 1) 1 102 491 1 104 797 100,2Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 2) 255 069 256 012 100,4Osiguranici poljoprivrednici 2) 46 274 45 925 99,2Nezaposleni 3) 313 627 311 311 99,3Stopa registrirane nezaposlenosti, % 4) 18,3 18,1Podaci preuzeti od Državnog zavoda za statistiku. Navedeni podaci mogu se naći na web adresi: www. dzs.hr1) Podatak za veljaču i ožujak 2006.privremen je.2) Podaci su preuzeti iz evidencijeaktivnih osiguranika Hrvatskog zavodaza mirovinsko osiguranje.3) Podaci su preuzeti od Hrvatskogzavoda za zapošljavanje.4) Stopa nezaposlenosti izračunanaje kao odnos nezaposlenih premaukupnome aktivnom stanovništvu.Izvor: DZS Priopćenje br.9.2.1/3. od 28.4.2006.OBRTNIČKE NOVINENAKLADNIK:HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA,PP 166 10 000 ZAGREBTelefon: 01/4806 666 Fax: 01/4846 610E-mail: hok@hok.hrWEB: http//www.hok.hrZa nakladnika: Stjepan Šafran,predsjednik Hrvatske obrtničke komoreGlavni urednik: Dr. Petar SindičićZagreb, PP 166; tel: 01/4812 262;fax: 01/4812 268Fotograf: Tomislav SmoljanovićAdministrator: Tamara PavelićE-mail redakcije: obrtnicke-novine@hok.hrNAKLADA: 100.000RUKOPISI I SLIKE SE NE VRAĆAJUGRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: VJESNIK D.D.EUROPSKA KOMISIJAGospodarski rast Hrvatskeu 2006. 4,4 postoStopa rasta hrvatskog BDP-a, kojaje u 2005. godini iznosila 4,3 posto,ove bi se godine trebala povećati na4,4 posto, a u 2007. na 4,5 posto, procjenesu iz ekonomskih prognoza Europskekomisije (EU Commission’sSpring 2006 forecast). Kako se navodi,nastavak snažnog rasta kreditiranja teisplata dijela duga umirovljenicima unaredne dvije godine trebali bi generiratisnažniju osobnu potrošnju, patako u EK očekuju da će osobna potrošnjau Hrvatskoj ove godine rastipo stopi od 3,8 posto, a u 2007. za 4,3posto. Javna potrošnja bi pak, premaprognozama EK, trebala ostvariti značajnijirast nego prethodnih godina– za 2 posto u 2006. te 1,1 posto u 2007.godini, potaknuta rastom broja zaposlenihu javnoj upravi u ovoj godinite parlamentarnim izborima krajem2007. U EK očekuju i ubrzanje rastaizvoza (5,5 posto u 2006. te 5,8 posto u2007. godini), ponajprije zahvaljujućirastu izvoza usluga, pod pretpostavkomnastavka pozitivnih kretanja uturizmu. No, potaknut rastom osobnepotrošnje, trebao bi porasti i uvoz (3,6posto ove te 4,3 posto iduće godine).Tako bi prema procjenama Europskekomisije neto izvoz rastu BDP-a trebaopridonijeti 0,5 postotnih poena uovoj te 0,3 postotnih poena u idućojgodini. Monetarna i tečajna politika,okrenuta stabilnosti tečaja pak trebalabi zadržati stopu inflacije u Hrvatskojna relativno niskoj razini. Tako u EKu ovoj godini očekuju njezino laganopovećanje na razinu od 3,7 posto,ponajprije zbog kontinuirano visokeosobne potražnje, ali i zbog prilagodbi»administrativnih« cijena, kao i višihcijena usluga koje se pružaju na lokalnojrazini. Ipak, u 2007. godini očekujulagani pad inflacije, i to na 3,5 posto.U EK očekuju i da bi rast investicijatrebao pridonijeti ubrzanju stope rastazaposlenosti sa 0,8 posto, koliko jeiznosila u 2005. godini, na 1 posto uovoj te 1,2 posto iduće godine. Time bise stopa nezaposlenosti, dodaje se, do2007. godine trebala smanjiti na 12,3posto.

32 Obrtničke novine Subota, 27. svibnja 2006.U RESTORANU »GRADINA« U JOSIPDOLU ODRŽAN 3. »GASTRO« KARLOVAČKE ŽUPANIJEKarlovački ugostitelji u vrhu hrvatske gastronomske ponudeZdenko ŽivčićUpoznatom restoranu»Gradina« u Josipdolu,vlasnika VinkaPavlića, okupila se 18.svibnja ugostiteljska kremaKarlovačke županije. Razlogje bila 3. izložba jela i pićapoznata pod nazivom »Gastro«,koju je organiziraoCeh ugostitelja Obrtničkekomore Karlovačke županije,predvođen predsjednikomDavorom Vinskim.Da se ugostitelji Karlovačkežupanije ubrajaju u samvrh gastro ponude u Hrvatskojmogli su se uvjeritibrojni gosti i uzvanici, međukojima su bili političari,gospodarstvenici, obrtnici imnogi drugi. Među brojnimgostima iz cijele županijebila je i dožupanica MarijaFićurin. Bili su tu i predstavnicigradova Ogulina, Karlovca,Duge Rese, predsjednikCeha ugostitelja Hrvatskeobrtničke komore AnteMihić, čelnik zagrebačkihobrtnika Ivan Obad, predstavniciobrtničkih komoraSisačko-moslavačke županije,predstavnici obrtnika izsusjedne Slovenije, točnije izČrnomelja…Svi oni nisu krili oduševljenjeviđenim. Izuzetno velikizbor raznovrsnih jela bioje aranžiran s puno ukusa itruda, tako da su sva osjetilabila »oduzeta« viđenomgastro ljepotom.Predstavilo se devet restorana s područja Karlovačke županije te gosti iz Velike Gorice iŠibensko-kninske županije. Na izložbi su se mogla kušati i kvalitetna vina dugoreškog iozaljsko-vivodinskoga krajaUkusno aranžirana jela bila su melem za tijelo i dušuGosti su mogli kušati i najbolja vinaSudionici izložbe dobili su prigodna priznanjaZa tu gastronomsku čarolijubili su zaslužni restoran»Žganjer« iz Jaškova, karlovačkirestorani »Lovačkirog«, »Kvaka«, »Dolce vita«,restorani »Zeleni kut« i »DP«iz Zvečaja, restoran »Gradina«iz Josipdola, restoran»Zlatna ribica« iz Ribnika tehotel »Duga Resa«.Njima treba pridružiti ikarlovačku Trgovačko-ugostiteljskuškolu, Udrugu vinogradara,vinara i voćaraOzlja, udrugu vinara DugeRese, te goste ugostitelje izŠibensko-kninske županije iVelike Gorice. Podravka jezasladila izložbu svojim tortamai kolačima, a ne smijese zaboraviti niti Ekološko-poljoprivrednodomaćinstvoGrgić iz Oštarija, kojeje predstavilo nadaleko poznatesireve i domaći kruh.Predsjednik Obrtničke komoreKarlovačke županijeIvan Podvorac naglasio jeda je ova izložba još jednompokazala kako se ugostiteljiobrtniciiz županije ubrajajuu vrh hrvatskog ugostiteljstva,a time ujedno na najboljinačin promoviraju obrtništvoi cijelu Karlovačkužupaniju.Iz svega viđenog može sezaključiti kako ugostitelji izovog dijela Hrvatske imajušto za ponuditi gostima kojidođu ili se zadrže u Karlovačkojžupaniji. Vidljivo jeda Karlovačka županija imasve predispozicijeda postanevodeće turističkoodredište kontinentalneHrvatske,a u tome biveliku ulogu trebaliodigrati ugostiteljikao jednaod perjanica turističkeponude.Djelatnicirestorana»Gurman«iz Tisnog namanifestacijusu, uz školjke,donijelidašak mora iDalmacije