PPZP-skraceni OPP-JUUZDP

ODOBRENI PROJEKTNI PRIJEDLOG
Naziv projekta: Zaštita i održivo korištenje malih močvarnih staništa otoka Paga: Kolanjskog Blata - Blata Rogoza, Velog i
Malog Blata
Naziv podnositelja: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije
Projektni partneri s kojima je potpisan ugovor o suradnji na provedbi projekta: Grad Pag, TZ Grada Paga, Općina
Povljana, TZ Općine Povljana, Općina Kolan i TZ Općine Kolan
Planirano trajanje projekta: 1 godina
Vrsta PPZP-potpore: darovnica 120.000 kn
Ukupni planirani proračun za predlagani projekt: 420.000 kn, od čega 120.000 kn PPZP darovnica, te 300.000 kn učešća
partnera (od čega 60.000 kn financijskog učešća i okvirno 240.000 učešća u naturi, u vrijednosti radnog vremena njihovih
djelatnika koji će sudjelovati u njegovoj provedbi, procijenjenoj na ukupno 24 čovjek mjeseca (6 čovjek-mjeseci glavnog
partnera po 3 čovjek mjeseca svakog od partnera koji sudjeluju u provedbi)).
Ukupna okvirna vrijednost šireg poduzetničkog pothvata kojeg je projekt dio: Projekt se nastavlja na niz aktivnosti (koje su
provodili neki od uključenih partnera), uključujući nedavnu izradu promatračnica za ptice, te inventarizaciju ornitofaune Paških
blata (20.000HRK), plan revitalizacije Kolanjskog blata, razno drugo turističko opremanje lokaliteta, izrada i održavanje
pristupnih putova. Takoñer, obzirom na atraktivnost područja i njegov potencijal za održivo korištenje, izvjesno je da će
planirane projektne aktivnosti potaknuti daljnja ulaganja u održivo korištenje ovih lokaliteta, u prvom redu kao dijela regionalne
atrakcijske osnove za turističku ponude vezanu uz doživljaj prirode.
Iznos tražene financijske potpore od PPZP-a i njen udio (%) u ukupnom planiranom proračunu: 120.000 kn (cca 28,6%)
U slučaju odobravanja potpore za predlagani projekt, Projekt COAST ima prava javnog objavljivanja informacija o
projektu i njegovim rezultatima.
OPIS PROJEKTA
1. Lokacija: Paška blata: Kolanjsko – Blato Rogoza; Velo Blato, Malo Blato
2. Sektor kojem projekt pripada: U prvom redu zaštita bioraznolikosti i eko, ruralni, na prirodi temeljeni turizam; ali s
obzirom na razne načine korištenja prostora oko zaštićenih lokaliteta, te planirani proces izrade planova upravljanja,
aktivnosti će se baviti i integracijom zaštite bioraznolikosti u druge sektore.
3. Vrsta projekta: U prvom redu 1) projekt kojim se gradi javna infrastruktura za oživljavanje poduzetničkih inicijativa u sferi
očuvanja i održivog korištenja prirodne baštine (jer će se poboljšati infrastruktura za posjetitelje, jer će se vrijedna baština
učiniti pristupačnijom kroz njen kvalitetni prikaz u formi interpretativnog vodiča, jer će se kroz pokretanje participativnog
procesa planiranja i upravljanja područjima razriješiti konflikti oko korištenja i oko zajedničke razvojne vizije mobilizirati
energija svih zainteresiranih dionika), ali i 2) projekt kojim se želi provjeriti ekonomska i druga provedivost nekog izglednog
načinom održivog korištenja prirodne baštine (jer će se projektom demonstrirati mogućnosti razvoja eko-turizma temeljenog
na Paškim blatima kao turističkoj atrakciji).
4. Kontekst i razlozi za pokretanje predlaganog projekta: Mala močvarna područja i jezera na otocima – meñu kojima
Kolansko blato / Blato Rogoza, Velo and Malo blato na otoku Pagu spadaju u najznačajnija I najpoznatija – prepoznata su u
relevantnim studijama i strategijama (vidi npr. 4 nacionalno izviješće RH Konvenciji o biološkoj raznolikosti) i meñu
najvrjednijim i meñu najugroženijim staništima u RH. Blata na otoku Pagu su posebno značajna zbog svoje veličine (Velo
670 ha, Kolanjsko 525 ha unutar zone proglašene ornitološkim rezervatom), kao i izrazito bogate i atraktivne raznolikosti
vrsta, posebno ornitofaune (sa potvrñenih 190 vrsta ptica, od kojih 67 gnjezdarica, uz očekivanja da bi broj mogao biti i
značajno veći (ukupno oko 270 vrsta ptica!)), uključujući i mnoge rijetke i ugrožene vrste (). Meñunarodnu važnost području
daje činjenica da je Otok Pag, zbog specifičnog položaja, izmeñu Kvarnera i sjeverne Dalmacije, na značajnom selidbenom
1

pravcu srednje- i sjevernoeuropskih ptica selica, što za rezultat ima da se u jesen i u proljeće (od polovice srpnja, pa do kraja
studenog te od početka ožujka pa do sredine svibnja) preko otoka odvija intenzivan i snažan prelet. Posebnu vrijednost i
bogatstvo otoku daju ptice grabljivice, njih 14 dosada potvrñenih vrsta. Rijetke i ugrožene vrste ptica koje se zadržavaju i
prelijeću uključuju Podiceps nigricollis, Phalacrocorax pygmaeus, Botaurus stellaris, Ardeola ralloides, Egretta alba, Ardea
purpurea, Plegadis falcinellus, Platalea leucorodia; a meñu onima koje prezimljavaju posebno su rijetke i ugrožene Aythya
nyroca, Phalacrocorax pygmaeus, Lymnocryptes minimus, Tringa totanus.
Nažalost, područja su izložena i značajnom broju ozbiljnih ugroza, uključujući: neregulirani ribolov (uključujući i ribolov
vapnom i zamkama koji je zabranjen zbog svog negativnog učinka na prirodu i okoliš); nereguliran (a unutar područja
ornitoloških rezervata u potpunosti zabranjen) lov; pritisci na okoliš od relativno razvijenog ovčarstva koje nije na
odgovarajući način riješilo problem klaoničkog otpada i sl.; gubljenje močvarnog staništa procesima prirodne sukcesije
ubrzanim činjenicom da je nestao antropogeni utjecaj (redovno čišćenje sedimenta i obalne vegetacije).
Već osjetne negativne posljedice su: smanjenje brojnosti i raznolikosti populacija i riba i ptica; postupno gubljenje vrijednog
staništa (i uz njega vezanih vrsta) zbog prirodne sukcesije; konflikti meñu raznim korisnicima prostora.
S druge strane, područje ima veliki potencijal za turističko korištenje – u prvom redu za turizam temeljen na doživljaju prirode,
u kombinaciji sa okolnom raznolikom i atraktivnom prirodnom baštinom u regiji, ali i kao obogaćenje standardne ljetne
ponude – koji tek treba biti u značajnijoj mjeri realiziran. Meñu pozitivnijim stranama postojećeg stanja i trendova treba
istaknuti: status ornitološkog rezervata koji područja imaju, a koji daje okvir za usklañenu aktivnost svih zainteresiranih s
ciljem očuvanje i održivog korištenja područja; mogućnost dobivanja sredstava za te svrhe iz postojećih i dolazećih fondova;
zainteresiranost lokalne samouprave za očuvanje i održivo korištenje ovih područja; recentne aktivnosti kojima je
uspostavljena osnovna turistička infrastruktura, a i postavila dobar temelj za daljnju nadogradnju. .
5. Opis šireg poduzetničkog pothvata kojeg je projekt dio: Područja su zaštićena u statusu ornitološkog rezervata. Na
područjima je postavljena inicijalna signalizacija i infrastruktura za posjetitelje. U i do područja postoji dio uspostavljene mreže
putova. Dugoročna vizija je učinkovita zaštita i održivo korištenje područja, kao jedne od glavnih prirodnih atrakcija i elemenata
prepoznatljivosti šire regije, uklopljen u cjelinu održivog ruralnog razvoja regije, temeljenog na konkurentnoj poljoprivrednoj
proizvodnji visoko-kvalitetnih tradicijskih proizvoda „sa pričom“ (paški sir, janjetina, med od kadulje) i turističkoj ponudi
obogaćenoj na način koji omogućuje značajno produžene sezone u odnosu na onu trenutnu.
6. Sveukupni cilj projekta: Doprinijeti zaštiti i održivom korištenju močvarnih područja otoka Paga kroz unaprijeñenu
interpretaciju njihovih prirodnih vrijednosti / atrakcija; unaprijeñenu infrastrukturu za posjetitelje; unaprijeñeno participativno
upravljanje područjem.
7. Očekivani rezultati projekta i indikatori prema kojima će se mjeriti njihovo ispunjenje
Očekivani rezultat 1: Unaprijeñena interpretacija / prezentacija prirodne baštine Paških blata prilagoñena zainteresiranim
posjetiteljima (indikator: izrañen vodič za praćenje i monitoring ptica);
Očekivani rezultat 2: Unaprijeñena infrastrukturna opremljenost lokaliteta za posjete (indikator: Sva tri lokaliteta opremljena
osmatračnicom, stazom, interpretativnom pločom na ulaznom punktu; interpretativnim pločama i klupama na punktovima za
osmatranje; usmjeravajućom signalizacijom uz prometnice);
Očekivani rezultat 3: Unaprijeñen participativni proces planiranja i upravljanja zaštitom i održivim korištenjem područja
(indikator: Kroz niz radionica i uključene sve zainteresirane dionike, pokrenut proces identifikacije razvojne vizije i izrade
plana upravljanja za područja)
8. Aktivnosti: Vezano uz prvi očekivani cilj, glavna aktivnost odnosi se na izradu Vodiča za praćenje i monitoring ptica
regije 1 , u kojem bi se – na reprezentativan, trajno-vrijedan način, za ciljanu publiku koja uključuje zainteresirane turiste i
amatere – ljubitelje ptica, koji mogu doprinijeti u monitoringu, te uz maksimalno korištenje postojećih podloga, i njihovo
smisleno nadogradnju onim što nedostaje (npr. fotografije svake vrste i sl.): 1) u najkraćem uvodno informiralo o važnosti
ptica, njihovog očuvanja i našoj odgovornosti za to, o promatranju ptica, pravilima ponašanja u prirodi, kodeksu promatrača
ptica i sl; 2) pobrojalo i ukratko (po nekoliko stranica za svaki) literaturno opisalo najznačajnije ornitološke lokalitete u regiji;
3) u zajedničkom formatu, dogovorenom s DZZP-om (s ciljem da se aktivnošću napravi doprinos uspostavi nacionalnog
standarda za tu vrstu publikacije) obradila 30-tak najznačajnijih vrsta (prema kriterijima koji uključuju značaj u širem
ekosustavu, karizmatičnost, ugroženost, meñunarodni značaj, uobičajenost / prisutnost) i tako napravi početni „set listova“ za
buduću cjelovitu nacionalnu publikaciju za praćenje i monitoring ptica RH; 4) dala potpuna identifikacijska lista za svaki od tri
1 Točan obuhvat će se utvrditi naknadno, s obzirom na kriterije koji uključuju vrste staništa, migratorne puteve, sastav vrsta i
sl.
2

lokaliteta. Predviñeni UKUPNI okvirni proračun za ovu aktivnost, s obzirom da se nastavlja na nedavno izrañivane studije, te
s obzirom na mogućnost njene postupne nadogradnje je oko 30-40.000 kn.
Vezano uz drugi očekivani cilj, glavne aktivnosti uključuju 1) postavljanje „smeñe signalizacije“ na nekoliko lokaliteta duž
glavnih prometnica; 2) postavljenje ulaznih interpretacijskih tabli; 3) obnovu šetnica i elementa vezanih uz njih (inicijalni
prijedlog temeljem preliminarne analize postojećeg stanja i potreba na tri lokaliteta je ureñenje cca 500 m na Malom Blatu;
1000 m na Kolanskom blatu, te izgradnja drvenog prijelaza preko kanala na Kolanskom blatu); 4) odreñivanje najpovoljnijih
položaja tzv. „punktove za promatranje prirode“ duž šetnica, te njihovo opremanje klupom (ne nužno) i interpretacijskom
pločom; te 5) dovršenje i izgradnju veće infrastrukture za promatranje prirode (inicijalni prijedlog temeljem preliminarne
analize postojećeg stanja i potreba na tri lokaliteta je dovršenje promatračnica na Velom i Kolanskom blatu, te ureñenje
promatračnica za ptice na Malom blatu). Prva vrsta interpretacijske table je ona „ulazna“ na svaki od lokaliteta, sa sadržajem
koji uključuje pravila ponašanja na lokalitetu odgovornog prema prirodi (vezano uz otpad, ometanje ptica i sl), osnovne
podatke o bioraznolikosti i značaju lokaliteta, te mapu sa označenim glavnim prirodnim staništima, područjima najznačajnijim
za ptice, pružanjem šetnice i punktova za promatranje, uključujući i promatračnicu za ptice. Druga vrsta interpretacijske ploče
bila bi veličinom i sadržajem manja, vizualno nenametljiva, s osnovnim uputama za promatranje prirode (što možete čuti?,
što možete vidjeti?, što možete omirisati?) na pojedinom punktu na koji se zbog njegove posebnosti postavlja. Ulazne table
postavile bi se na sva tri punkta, punktovi za promatranje prirode takoñer bi se ravnomjerno raspodijelili na sva tri lokaliteta, u
broju koji omogućuje ukupni planirani proračuna za ovu aktivnost, koji iznosi 30-40.000 kn. Na ureñenje samih šetnica i
spomenute veće zahvate utrošilo bi se okvirno preostalih 100.000 kn. Rečena razdioba proračuna meñu aktivnostima kojima
se ostvaruje drugi očekivani rezultat može se i preraspodijeliti, ovisno o dobivenim ponudama u stvarnom postupku javne
nabave roba i usluga; odnosno činjeničnom stanju i potrebama utvrñenim nakon eventualne detaljnije analize i dogovoru
partnera temeljem utvrñenog stanja.
Vezano uz treći cilj, glavna aktivnost je niz radionica na kojima bi se kroz participativni proces nastojalo identificirati viziju i
definirati prve nacrte planova upravljanja područjima.
3