PO ZIV

15. juni/lipanj 2013. Pogledi 29Moderatorka je bila urednica s BIR-a Alma Had`i}stolje }a. Na Zapadu se sada primjenjujesli ~an sistem u Montesorii drugim pojedinim primarnim institucijamai smatra se najsavr{enijommetodom edukacije djece”, isti-~e Hatid`a ^ar Drnda, nagla {avaju-}i da je [ahdidar vakufnamom odredilada upravnik vakufa (mutevelija)kupi neki koristan objekat (du }an,mlin, ili ne {to sli ~no) i da ga iz da jepod za kup, {to bi va ku fu do da tno do -nosilo prihode, koji bi se koristili zapotrebe zajednice: “Gospo|a je uvakufi la i ku }u u ko joj je `i vje la, ko ja senalazila oko ulica A. Had`i }a i Hrgi-}a. U ku }i je boravila do kraja `ivota,a po sli je nje ne smrti, tre ba lo je dabude prodata za 15.000 dirhema.Uva ku fi la je jo{ je dnu ku }u uz me -sd`id i odre di la da u njoj sta nu je onajko bu de u~i telj u {ko li i imam umesd`idu”, pi {e Ha ti d`a ^ar Drnda,a svima koje zanima ova problematikanajtoplije preporu ~ujemo ~itanjeovog sjaj nog ra da u ko jem su po -brojane i druge vakife: Safija, Nefisa,Haf sa, Ke ri ma, ko ja je 1552., kaosupruga Sinan vojvode u slu`bi GaziHusrev-bega, dala sagraditi mesd`idna Vra tni ku, po znat po ime nu“D`a mi ja pod ora hom” ili “D`a mi -ja Sinan-vojvode hatun”. I da nas jeakti vna. Tu su i Du di-bu la, Haf za, [a -hnuvaz, Ajna, \ulizar, Hurija, Hafa,koja je bila 1563. godine mutevelijavakufa mekteba u kasabi Kne`ina.Prema navedenim historijskim podaci ma, u Sa ra je vu su u 16. st. pos -tojale tri gradske ~etvrti - mahale kojesu nosile imena `ena osniva ~avjerskih i obrazovnih institucija: Kerime,supruge Sinan-vojvode, [ahdidar,supruge Husrev-bega, i Dudi Hatun.Tu su jo{ va ki fe Ha ti d`a, Mi hri,[emsa, supruga Sinan bega, o ~ijojporodi ~noj tradiciji uvakufljenja bi semogla napisati posebna pri ~a, paAi{a ha tun, go spo|a Bul bul, Gul {ah,Devlet, Rukija, Zulejha, Durminehatun, Ai{e, Hatid`e... Autorica ^arDrnda navodi i “mahalu sultan Fatimeu kasabi Fo ~a, formiranu prije1585. go di ne. Ona je da la da se sa gra -di d`a mi ja i me kteb, na pros to ru gdjeje formirana navedena mahala. Titula sul tan uz nje no ime go vo ri da jesultanskog porijekla. Predanja ka`uda je bila k}i sultana Bajezida II(1481. - 1512.), i da se uda la za je dnog~lana porodice ^engi }a. D`amijako ju je da la sa gra di ti bi la je na oba -li rijeke Drine i aktivno je djelovala do1943., kada je bombardovana. Vakifaje u Mos ta ru bi la jo{ je dna Fa ti makadun, k}i Muhamed bega (Kara|ozbega), Nefisa hatun, Hatid`a,dvi je Ai{e, itd.“Mnogi izvori svjedo ~e o udru`ivanju~lanova jedne porodice, mu-`a i `e ne, bra ta i ses tre no”, isti ~e prof.Fi lan, “sve {to sto ji u ovim va ku fna -mama, podjednako se odnosi i namu {kar ca i na `e nu, jer, oni ni su za -jedni ~ki vlasnici imovine koju zavje-{tavaju nego svako od njih zavje {tavasvo ju.” Od ta kvih va ku fna ma ni po~emu se ne razlikuju zajedni ~ke vakufname`enskih ~lanova porodice,pa dr. Fi lan na vo di da su to u~i ni leHanifa i Munifa Demirovi} iz BosanskeDu bi ce: “A da su ses tre, go vo ri is -to pre zi me i sli ~na ime na, kao {to una {im krajevima i jeste obi ~aj da sedaju imena sli ~ne fonetske slike.Nji hov va kuf je iz 1907. go di ne.”Tu su i, vje ro va tno, ses tre Ha va i\ula Ka la jac iz Tu zle,ko je su osno -va le va kuf, prof. Fi lan sma tra, s tre -}om im ses trom Ha nom Ho d`i}, i to1909. go di ne. Fi lan je nai {la i na va -ku fna mu iz 1939. go di ne, iz Bo san -skog No vog, ko ja go vo ri da su Ai{a El -kazovi} i Zlata Sulejmanovi} osnovalezajedni ~ki vakuf: “One nemajuis to pre zi me, {to ne zna ~i da ni su bi -le rodbinski povezane. Mogu }e je dasu ses tre ili maj ka i k}er ka pod uda -tim prezimenom, no, ovakve vakufnamedobro su svjedo ~anstvo oto me da su se do bro tvo ri za to Bo guugo dno dje lo mo gli na }i me|u ~la -novima jedne porodice, kako mu {kimata ko i `en ski ma, a vid ugle da njaje dnih na dru ge o~it je i ana li zi ra juli se pojedina ~ni vakufi”, nastavlja Filan,navode }i primjer porodice Pa-{i} u Br~kom.Fatima i njen otacMehmed D`inoPostoje podaci o tome da je nekolikomu {kih ~lanova te porodice zavje{talo svoja sredstva u vakufe, pa Filansma tra mo gu }im da je s nji ma urodu bila i [aha-hanuma Pa {i}, kojaje vlastitim parama osnovala svojvakuf. Drugi primjer je iz Sarajeva:Hatid`a Vasvija Muteveli} je 1866.osnovala dva vakufa, a tri godine poslijenjene datirana je vakufnama trojiceMuteveli }a: Ahmeda, Asima iMehmed bega.Profesorica smatra da se ~ak nemo `e ni tvrdi ti ko se tu na ko gaugledao: “S mnogo vi {e sigurnostimo`emo re }i da je Fatima D`ino izSarajeva imala primjer u ocu had`iMehmedu D`ini da osnuje vakuf. IzFatimine vakufname ~itamo da joj jeotac bio ha d`i Me hmed. Nje na dvava ku fa su iz 1790. i 1793, a ha d`i Me -hmed je osno vao va kuf 1771. Ovavremenska distanca od 20 godina ideu pri log za klju ~ku da su oni bi li otaci k}er ka.”Drugi primjer su vakufi Vasvije Tuli}i Mustafa age Tuli }a iz Sarajeva.Va kuf Va svi je ha nu me je iz 1881., aKerima Filanva ku fna ma Mus ta fa age je iz 1855. Tuje i va kuf Mu rat be ga Bran ko vi }a i Va -svije Brankovi} iz Rogatice, koji suuspostavili vakufe u vremenskom razmaku od 33 go di ne: prvi Mu ratbeg, 1867, ali Fi lan na gla {a va da sene mo `e po uz da no zna ti da li su onibi li u srod stvu. U va ku fna mi ne pi -{e ime Vasvijinog oca.Mnogo je slu ~ajeva da su dobrotvorkeistoga prezimena ali iz razli-~itog vremena, s razmakom od dvije,tri ili ~etiri decenije. Filan navodidvije vakufname iz Stoca. Premaprvoj je dobrotvorka Fatima Halilagi}iz 1823. a pre ma dru goj je Sa imaHa li la gi} iz 1879. Tu su i dvi je va ki -fe Kari}, Hatid`a, koja je u SarajevuMUSLIMANKE I MATERIJALNA DOBRA “Postavlja se pitanjekako je `ena muslimanka raspolagala materijalnim dobrima,a da to ni je, naj ~e {}e, stje ca la vlas ti tim ra dom. U skla du sna slje dnim pra vom mu sli ma na, `e na je, i kao maj ka i kaosu pru ga, a i kao ses tra, ima la pra vo na udio u na sljed stvunakon smrti supruga, sina, roditelja i bliskih ro|aka. Premaodre dba ma na ve de nog pra va, `e na u po ro di ci je u odno suna mu {karca dobijala polovinu od onoga {to je dobijao mu {ki~lan. To je u Kur’anu i [e ri ja tu obja {nje no ~i nje ni com da `e nane mo ra da iz dr`a va su pru ga i po ro di cu, dok je to mu {kar cubila obaveza”, isti ~e Hatid`a ^ar Drnda, nagla {avaju }i da jeputem poklona `ena tako|e stjecala svoja materijalna dobraosnovala vakuf 1838, a Fatima 1870.Habiba Filipovi} je u Klju ~u osnovalavakuf 1894, a Magbula Filipovi}1907.“Primjeri pokazuju da se praksaosnivanja vakufa u nekim porodicamaprenosila s koljena na koljeno ipo `enskoj liniji”, zaklju ~uje dr. Filan,na la ze }i da je i to ra zlog da se, po se -bno mladi istra`iva ~i, ubudu }e vi {eokre nu ovoj gra|i. Kao mr. Sel ma Av -di}, ko ja je pri je tri go di ne po ~e la ra -diti magistarsku tezu Zaboravljenedobrotvorke u Sarajevu, i, kako vrijemeprolazi, istakla je na tribini u Nahli,sve je fasciniranija saznanjima dokojih dolazi: “Iz teksta `enskih vakufnama je o~i to da su ha nu me bi le ite -kako uklju ~ene u svoje zajednice. Jer,da ni su, ne bi on da ni zna le po tre betih zajednica, na koje su odgovaralesvojim dobro ~instivima, odnosno,akti vi zmom, ka ko se to da nas ka `e.”Zekija hanuma injena hladna vodaO tome govore njihovi mektebi zasiroma {nu djecu, d`amije, mlinovi,du }ani, kaldrme, ~esme, (Kanitaha nu ma, u 19 st.), pros tir ke, u~e njeiz Kur’ana, kao i, {to je bi lo vrlo ~es -to, obnavljanje starih vakufa. Prof. Filannavodi vi {e primjera koji potvr|ujuosje tlji vost `e na na `en ske po -trebe, pa navodi dobrotvorke koje su,poput Zekije hanume, zavje {tavaleSelma Avdi}sred stva za to da se u lje tnim da ni -ma di je li vo da za `e ne i dje cu: “Tapraksa nije dru {tvena konstanta, alimnoge dobrotvorke su iskazivaleovu osjetljivost.”Doc. dr. Sabira Hused`inovi}, u raduValorizacija historijskih vrijednostivakufnama Banje Luke saaspekta urbanog razvoja ovog gradastolje }ima navodi i vakufnamu Fehime^eki}, k}i Mustafe, koja “vakufiku }u s oku }ni com i ba {tom ko ja senalazi uz Gazanfer-begovu d`amijuza izgradnju `enskog mekteba”. Auto -rica pi {e i o vakufnami Sakine hanume,k}i Abidage Had`ihalilovi }a iz1909, udo vi ce D`i ni} Ali je iz ha d`iOmerove Dola ~ke mahale, u kojojsto ji: “Ne ka se iz nje na imet ka iz dvo -ji 4.000 kru na. Za uva kuf lje ni no vacne ka se ku pi ili iz gra di ku }a na po go -dnom mjestu koja }e donositi prihodi ne ka se iz da pod ki ri ju. Od pri ho daneka se ispla }uje hatib d`amije Simidijei neka se ispla }uje imam Had`iomerove- Dola ~ke d`amije u BanjaLuci.” Hused`inovi} citira i vakufnamu\ulsume Galipovi} o odr`avanjud`amije u maloj ~ar {iji iz 1899.Od svih va ku fa u svi je tu, pre ma mr.Av di}, 30-50 od sto njih su osno va le`e ne, a taj je pro cent u BiH i ve }i. Uto -li ko je ~u dni je to {to su va ki fe bi le pre -{u}ivane, zaobila`ene, {to je posaomutevelije i{ao iz generacije u generacijuneke porodice po mu {koj liniji,i tek ako mu {kar ci izu mru, on dase i `e na mo `e bri nu ti o va ku fu.O postojanju vakifa u cijelomOsman skom car stvu (ko sa da nezna za sultaniju Hurem?) govori i dr.Enes Ka ri} u dje lu Ule ma i va ku fi, na -vode }i primjer dokumenata [erijatskogsu da u Ha le pu od 1790. do1800., pre ma ko ji ma su `e ne osno -va le 208 od uku pno 568 va ku fa, ili 37posto. U narednih 50 godina, nastavljadr. Ka ri}, “`e ne su osno va le 212 oduku pno 483 va ku fa (44 pos to), i toop}e ali i po ro di ~ne va ku fe. No, Ha -lebijke su ne samo pomagale d`amije,tekije, zavije, medrese, vjerskeslu`benike, nego su uvakufljavalesred stva i za hra nu si ro ti nje, kao i za~asne hramove Mekke i Medine.Procentualno gledano, na tu vrstu vakufa otpa da 64 pos to od svih ’`en-skih’ va ku fa u Ha le pu u tom pe ri odu”,pi {e dr. Kari}, zaklju ~uju }i: “Prakti-~ki, ova nam ~injenica pokazuje dasu `e ne bi le ali me ili alim ke vi so kogran ga. K to me, ova ~i nje ni ca iz Ha -lepa nije nimalo usamljena.”[est Mad`idinih studenataOd 364 va ku fna me ko je je u GHBprepisao Zejnil Fati} 132 su pripadale`enama, dakle, 36 posto. Vakifa imai da nas. Je dna od njih je i prof. dr. Ma -d`ida Be }irbegovi}, koja je, ~uli smou Na hli, sred stva os ta la iza nje nemaj ke, umrle u 102 . go di ni, za je dnos sestrama odlu ~ila zavje {tati za {kolovanje{est studenata iz RS-a, kojeje odabralo Banjalu ~ko muftijstvo, isa ko ji ma je po tpi san ugo vor o sti -pen di ra nju, od po 100 KM u de setmjeseci. Stipendisti su: Edin [abanovi},Kotor-Varo{, ~etvrta godina Pedago{kog fakulteta Univerziteta u BanjojLuci, D`enisa Zeher, Kotor-Varo{,druga godina Medicinskog fakultetau Banjoj Luci, Melisa Piva~, B.Gradi {ka, ~etvrta godina Filolo {kogfakulteta u Banjoj Luci, Melisa Muri},B. Gradi {ka, druga godina Filolo{kog fakulteta u Banjoj Luci, FikretDeli}, prva godina Islamskog pedago{kog fakulteta Univerziteta u Biha-}u i Amela Selmanovi}, prva godinaPolitehni ~kog fakulteta Univerzitetau Ze ni ci.Profesorica Be }irbegovi} je autorica i knji ge D`a mi je sa drve nommunarom, u kojoj je opisala d`amijekoje su ranije prevladavale napodru ~ju Bosne (u Krajini unutartvr|ava) a u Her ce go vi ni ih je bi lo ve -oma ma lo. Da nas ih je ma lo sa ~u va -nih, a vi {e se ni ne gra de.Naravno, stoji i pitanje dr. D`evade[u{ko, u ko joj su mje ri de ta ljnonavedene odredbe vakufnama bivaleispo {to va ne, ali to je ve} dru ga pri -~a, ko ja se ne odno si sa mo na `en -ske vakufe.“Na{i prethodnici su se bojali Allaha i bo ja li su se kle tvi va ki fa”, ka zaoje mr. Senaid Zajimovi}, direktorVakufske direkcije IZ-a BiH, napominju}i da je dolaskom Austro-Ugarskepo ~elo sistemsko uru {avanjeinstitucije vakufa, nastavljeno je uKra lje vi ni SHS, ali se, upo re do s tim,i procesima koji su slijedili vr{ilo i raslojavanjesvijesti, “pa su neke vakufeotu|ile i njihove mutevelije”.“No, va ki fa i va ki fa je sve vi {e”, us -tvrdio je mr. Zajimovi}, dodaju }i davakuf nije uvijek povezan s velikimsredstvima. Nedavno je jedan vakifkupio 100 torbi {kolarcima.Edina Kamenica

30Pogledi 15. juni/lipanj 2013.Milan Bandi}, gradona~elnik Grada ZagrebaBiH je neuni{tiva, bezobzira koliko je ~ere~iliGradona~elnik Grada Zagreba Milan Bandi} svoj prvi intervju nakon {to je u ponedjeljak i slu`beno preuzeo staru/novufunkciju poslije objave slu`benih rezultata lokalnih izbora, dao je u svom zagreba~kom uredu Oslobo|enju. Za na{ listgovori o prvim potezima u petom mandatu, o budu}im planovima i {to je mislio spominju}i “hrvatski san” u pobjedni~komgovoru, otkriva {to bi najradije zaboravio iz predizborne kampanje i kako se relaksira od stresova na poslu, a odgovarai na pitanje kako vidi Bosnu i HercegovinuRazgovarala: Jadranka Dizdar?Gospodine gradona ~elni ~e,prije svega, ~estitam Vam naizbo ru i `e lim pu no us pje ha u ra -du. Je li to ~na in for ma ci ja da ste upro {li ponedjeljak i slu`beno preuzelinovu/staru du`nost gradona-~elnika Grada Zagreba?- Da, pe ti put.?Zna ~i li to da je Oslo bo|enjeprva novina kojoj dajete intervjunakon slu`bene potvrde rezultatalokalnih izbora?- Da.?Vi ste jedini gradona ~elnik upovijesti Zagreba koji je petiput na toj fun kci ji, ka kav je osje -}aj?- Kao i prvi put, uvi jek is ti. Ali, s vi -{e is kus tva i jo{ vi {e mo ti va da se ne -{to napravi zajedno.?No vi na ri tr~e za Va ma ali itr~e s Vama. Prije nekolikodana predstavnici sedme sile iznajtira`nijih zagreba ~kih medijamorali su u cik zore d`ogirati s Vamaka ko bi do {li do Va {ih izja va. Viina ~e d`ogirate svakog jutra, kakoste se sjetili pozvati novinare i natjera ti ih da s Va ma pre tr~e tih 10km?- Da ih ma lo “ka znim” ba rem to je -dno ju tro, ka da oni me ne “ka` nja va -ju” sva ki dan, 365 da na u go di ni. [a-lim se, na ra vno.[to zna ~i biti gradona ~elnik? Zagreba, grada za kojeg svi ?ka `u da je po mje ri ~o vje ka?- Zna ~i bi ti prvi a za pra vo za dnji,sluga svima. To zna ~i voditi ra ~unao sva kom kut ku gra da, slu `i tigra|anima svaki dan, voditi ra ~unao pro ble mi ma lju di 24 sa ta, a 16 pai 18 sati poku {avati rje {avati problemei ta ko 365 da na u go di ni. Ka davam lju di uka `u prvi put po vje re nje,po tom dru gi, tre }i, ~et vrti pa i pe tiput, {es ti put to }e pri je }i u na vi ku.Zagrep~ani su pobijedili?Mo`ete li opisati jedan Va{ radnidan?- Na no ga ma 18 sa ti, od 5:30 uju -tro do 11:30 na ve ~er.?Mno gi se ~u de i di ve Va {oj energiji,kako izdr`ite?- To je lju bav, ja taj po sao vo lim. Vo -lim lju de, vo lim ovaj grad, u nje musam sa vio gni jez do i na pra vio sve u`i vo tu {to sam mo gao, me ni naj lje -p{i, taj grad dao mi je sve, za to samse i kan di di rao pe ti put, za ~e ti rigodine }u zavr{iti i pospremiti stvariko je do sa da ni sam na pra vio.Izabrani ste direktnim glasovi ma gra|ana u dru gomizbor nom kru gu a za Vas je gla -salo preko 66 posto Zagrep~ana.Iz predizborne kampanje ima line {to {to biste najradije zaboravili?- Najvi {e me je pogodilo naru ~enouni {tavanje plakata, pisanjepogrdnih rije ~i po plakatima ilidrapanje plakata Liste Milana Bandi}a za zagreba ~ku Gradsku skup-{tinu, od strane mojih doju ~era-{njih kolega. Ali, zaboravio sam to.Tijekom kampanje suzdr`avali ste se od bi lo ka kvih od -govora na napade, niste uzvratili istommje rom iako je bi lo vrlo nis -kih udaraca, kako ste uspjeli ostatihladnokrvni?- Dva de set i tri go di ne sam u akti -vnoj politici Hrvatske i Zagreba, nikadanisam rekao nijednu ru`nu rije~o mojim suparnicima. Znate za-? ?ETI KE TI RA NJE LJU DI “Ma li lju di go vo re o dru gim lju di ma,prosje ~ni ljudi govore o stvarima a ljudi koji su se potvrdiligo vo re o vi zi ji, o bu du }nos ti. Za to ja ni ka da ne go vo rim odrugim ljudima. A ti mali ljudi kada govore o drugim ljudima,kada poku {avaju ru`no govoriti o njima ili ih etiketirati, govoreu bi ti naj vi {e o se bi”Gradona~elnik s kumicama na Dolcu{to? Ma li lju di go vo re o dru gimljudima, prosje ~ni ljudi govore ostva ri ma, a lju di ko ji su se pot vrdi -li govore o viziji, o budu }nosti. Zatoja ni ka da ne go vo rim o dru gimlju di ma. A ti ma li lju di ka da go vo -re o drugim ljudima, kada poku {avaju ru `no go vo ri ti o nji ma ili ih eti -ketirati, govore u biti najvi {e o sebi.I za to ja to pre pu {tam nji ma.^lanovi zagreba ~kog ogrankaSDP-a vra }aju strana ~keiskaznice da bi Vama pru`ili podr{kui pre {li u Va {e re do ve. Iakojo{ uvijek nema slu`benih podataka,navodno se radi o masovnojpojavi: kako Vi gledate na ova prebjege?- Ljudi vole pretr~avati cestu. Imaonih ko ji su uvi jek na vlas ti. Mi se mi -je nja mo a oni su uvi jek na vlas ti, toje vje ro ja tno re zon. Ne tre ba to ~o -vjeka stavljati u neki posebno povoljanpo lo `aj. To je re al nost, lju di su sa -mo lju di, bit }e to ga jo{.?I Va {a lista za zagreba ~kuGradsku skup {tinu postigla jeogroman uspjeh, osvojili ste najvi{e zastupni ~kih mjesta. No Va {ase uvjerljiva pobjeda u Zagrebukontra SDP-a razli ~ito komentira,npr. Televizija Srbije javila je da stepobijedili uz pomo} HDZ-a. Va{ komentarovih komentara?- Zagrep~ani su pobijedili. A to, kakoje tko pre nio, to mi uo p}e ni je va -`no. Da je to me ni va `no ja ne bih ra -dio ovaj po sao. Za gre p~a ni su po bi -“Na ~in na ko ji smo oku pi li tu eki pu pa me tnih lju di je pu to kaz,

32 Pogledi 15. juni/lipaNe poznajemo svoju zemlju,definitivno. Dr`imo se putai ono ga {to je po kraj nje -ga. Mi smo ze mlja ko ja jezaboravila istra`ivati, pa nam vijesti ootkrivenim arheolo {kim i inim nalazi{ti ma u nas, zvu ~e kao da se do go -dilo negdje drugdje. Tako razmi {ljamdok me dje ~ak od de set go di na, mojnovi prijatelj Vlado, pokazuju }i ru ~icomka mo }u skre nu ti, jer pu no jeodvo ja ka i ko zjih sta za sa strmog i za -vojitog puta, dovodi do nesvakida-{njeg platoa, {iroke zaravni GornjegPologa, napu {tenog sela s kojega jeiseljavanje trajalo bezmalo cijelo pro-{lo stolje }e, a od njegove sredine dosedamdesetih, njegovi posljednji stanovni ci spus ti li su se do Do njeg Po -loga, ili oti {li drugdje. Zapravo, vjetarkoji me dotaknuo svojim hladnim dahom,upu }uje na planinski ambijent,upu }u je na to i sve {to vi dim i {to}u tek vi dje ti; a po sli je }u do zna ti dato i jes te pla ni na, Pla ni ni ca joj je imei tre nu ta ~no smo na oko 550 od nje -zi nih uku pnih 1.139 me ta ra nad mo -rem, i ne znam da sam ika da na i{aokroz tako po visini razvu ~eno selo, kojepo ~i nje ri je kom i po ljem, a evo za -vr{ava planinskim pa {njacima, nadkoje se nadvija stijenje vapnenca i gustago ra.Miris biljaProstor izgleda fenomenalno, izgusti {a s druge strane livada stidljivopromaljaju nekada {nja ognji {ta mnogobrojnihobitelji koje su stolje }ima `ivjeletu i nastavljale kontinuitet od prapovijesti,o ~emu je dokaza vi {e negosam mo gao i za mi sli ti, jer sam vrlomalo podataka na {ao gdje sam godtra `io, ali me ma li Vla do svo jom be -nignom dje ~jom uporno {}u doveoov dje, jer sam mu pot vrdno re kao da`elim vidjeti ste }ke. A dje ~ak zna... Uli va de u ko je }e upra vo u}i kos ci, vi -{e iz navike i o~uvanja obi ~aja kosidbe,jer ovdje vi {e nema doma }ih `ivotinja,ovo je ve} po dru ~je div ljih zvi je ri,u{li su kra ko vi gus tih {u ma, sve uoko -lo miri {e na bilje, smjenjuju se bojedivljega cvije }a i niskog raslinja, naova kvo {to jo{ ne nai|oh u po pri li ~nourbaniziranoj Hercegovini, osobito nanjezinom zapadu. Sve se doima netaknu to i kao ot kri }e. Put je za ~u dnodo bar, uzak jes te, ali ru pi ce na nje mune ma, i gdje je bi la - do bro je za krplje -na. Vla do ka `e - de sno, ako }e{ vi ditgre blje! Na ra vno. No, u i oko gro bljanai|o smo i na dru {tvo `i vih. Vla do is -ka ~e iz auta kao net ko ko ga lju di o~e -ku ju. Poz drav lja se s nji ma kao da sugeneracija, i svi ostavljaju ono {to radeda se poz dra ve s njim. Ve le ~a sni,do veo san van pi..pu... ka ko ’no, me -ni }e. Putopisca!, rekoh pru`aju }i rukusve }eniku. E, nikako upamtit!, ljutje Vla do na se.Sve }e nik je ov dje, za to sam uza ludku cao u vra ta `u pnog ure da do lje uPologu. Doveo je grupicu mje {tana, svistarinom odavde, koja je marno ~istilastaro, prastaro groblje, nedavnoogra|eno {i ro kim zi dom, i ti me je pre -tvoreno u pravi muzej kontinuitetanadgrobnika od ranog srednjeg vijekapa do pred ko nac dva de se to ga! Ve -le ~a sni don Ja kov Re ni} ov dje je od2007. godine, Bosanac ro|enjem, aeto, sve }e ni {tvo ga du go ve `e za Her -cegovinu, i isto ~nu i zapadnu, a i srednju;dugo je, trinaest godina `upnikovaou sivom kamenjaru nad jednimdrugim, Popovim polje, u prastarojTrebimlji kod Ravnoga, onda je do {aou devastiranu `upu Bijelo polje (uvijekne ko po lje), te ta mo obno vio onolijepo zdanje i uredio okoli{.Hodopisi Dragana Marijanovi}a (49)Ako ste iz Bo sne, do|e li vam {toAlojz Reni}, biv {i nogometa{?, pitamprvo {to mi je pa lo na pa met. Ka -ko i{ta - naj ro|eni ji smo!, ka `e don Ja -kov, pod sje }a ju }i me da ga ve} du gomu ~e bolesti. Nogometni klub ^elikza ko ji je du go igrao i pro slav ljao ga sasjajnom generacijom nogometa {atog kluba odli ~nim rezultatima primoraoje grad da mu na pra ve no vi sta di -on. Sje }am se i te prve uta kmi ce,igrala je Jugoslavija sa [vicarskom a tkoje ta da mo gao zna ti da }e ba{ taj sta -dion u budu }nosti biti “gnjezdi {te” reprezentacijiBiH, koja }e tu ostvaritipuno povijesnih rezultata, s kojega }eu}i trenuta ~no me|u petnaest najboljihu svi je tu, i s ko je ga }e, to je po sveiz vje sno, i}i na Svjet sko prven stvo uBra zil. No, sa mo sam je dnom sreo sta -rog Loj zu, ka ko ga svi zo vu, u ne va kati ta mo gdje ni ja ni on ne bi smo `e lje -li taj su sret: bi lo je to na ne koj ko ti Ku -la, u sre di {njoj Bo sni, Loj ze je ku haovojnicima grah i le }u, pristavio bi gauju tro da bi ga se tek po po dne da lojes ti, to li ko je bio star. S te Ku le vi dje -li su se kro vo vi nje go vog Do ca na La -{vi, i sil no je pa tio Alojz, dok su se u ro -vovima pod njim tukla djeca njegovihnavija ~a.Prvi kri`evi“Preko osamdeset ste }aka razbacanoje ovuda, potpuno su neistra`eni...”,pre nu me iz sje }a nja don Ja kov,dok obilazimo skupine tih tajanstvenihspomena na isto tako tajanstvenovri je me i nje go ve lju de; ima ih im -pozantnih i razbacani su svuda. Imaih i u groblju kojega mje {tani kosilicama na ben zin ure|uju i skla nja jusva ku trav ku. Ta ko|er i oko ste }a ka.“Fin je ovo na rod, uvi jek ~is te i bri nuo ovom po dru ~ju; eno vi di te ovajgrob, to je grob po slje dnje ga po koj -ni ka uko pa nog ov dje, bi lo je to 1984.godine, `upljanin je dobro po`ivio,pre zi vao se Zov ko, a ovaj grob tu, ovaj{to je obnov ljen i ure|en, e to su pre -ci iz is tog pre zi me na, tu su sa hra nje -ni roditelji don Ivana Zovke, danas `upnika u Ja bla ni ci...” U gro blju su u sre -di {njem di je lu ste }ci, pa mi se ~i ni dase kroz po vi jest ovo gro blje ba{ okonjih {irilo, ~ak je kapelica, rekao bihnes(p)retno dignuta nad nekolikoplo ~astih ste }aka, s njezine sjevernestrane, valjda se graditeljima to u~iniloprakti ~nijim rje {enjem, jer nisutrebali kopati temelj, a izbjegli su i iskopavanjene ~ijega groba, jer su grobovidoslovno stisnuti jedni uz druge;ste }ci su - ba rem {to je oku vi dlji -vo - tu lo gi ~no naj sta ri ji, a on da sli je -de sve poznate faze izrade kamenih,Rajski prizori Gornjeg Pologa^udesa neotkrivenDon Jakov i vragolasti `upljanin VladoProfesor Palameta prvi istra`ivaoKosi se i oko ste}akaSte }ci oko groblja puni su sme|o`utih i zelenosme|ih li {ajeva, prilijepljenih na kagrubo tesanih, mo`da prvih kri`evau po vi jes ti kr{}an stva ov dje, pa sve doonih obnovljenih grobi {ta, s urednimi blje {tavim mramornim plo ~ama,ko je ipak odu da ra ju od op}egambijenta, arheolo {ki i povijesno sigurnointrigantnih, dok je novo grobljeu Po lo gu pra vi park mrtvih du {a,sa crnim mramorom poslo`enimnad mrtvi ma u sa vr{e nom skla du kaodomino kocke.IDE MO DO MA Ovi lju di su ja ko ve za ni uz ove sta ri ne i una to~pro te klim go di na ma ot ka ko su na pus ti li ovaj kraj i pres ta libi ti Gor nje po lo `a ni, oni uvi jek, kad kre nu ova mo iz Do njegPo lo ga, ka `u: Ide mo do maSte }ci oko gro blja pu ni susme|o`utih i zelenosme|ih li {ajeva,prilijepljenih na kamene simbolekao {ko ljki ce uz mor sko stije nje, aznakova i simbola je ~udo jedno, pase pri sje tih ne da vne izja ve prof. dr. Mi -roslava Palamete, koji je, govore }i o

15. juni/lipanj 2013. Pogledi 35Sala velike narodne skup{tine TurskeVeli~anstvena Aja SofijaPogled na kraljevski hotel, na obali Bosforata jes te auto put sje ve rom ze mlje, uz oba lu Mra -mornog mora.Po kvalitetu `ivota UNDP-a Turska je na 90.mjestu. Parametri koji su uzeti u obzir suzdravlje (prosje ~na dob umiranja), obrazovanjei ni vo pri ho da. Rast GDP-a u Tur skoj1980. godine iznosio je 45 posto, naglo je paou 1990. go di ni na 14 pos to, ali se ve} u 2000. po -peo na 64 pro cen ta. Po uku pnom ras tu GDPaTur ska je 18. ze mlja na svi je tu, a pre mi jer Er -doğan za crtao je da do 2023. go di ne ova ze mljau|e me|u de set.Rasko{ pala~e[etnjom kroz Istanbul, najprije smo posjetilinekoliko vidikovaca ovog grada, ru ~ali u GajuD`emile sultan, te obi {li Plavu d`amiju, AjuSofiju i njene vrtove.Plava d`amija, jedina sa {est munara u cijeloj Tur skoj, iz gra|ena je u raz do blju od1609. do 1616. go di ne. Ima tro ja vra ta, od ko -jih se gla vna i naj ve }a otva ra ju na ve li ko dvo -ri {te. Glavna centralna kupola visoka je 43 metra.Pla va d`a mi ja ima 260 pro zo ra. Pra vo imeGrand Bazaar ima oko 5.500 radnjijoj je d`amija Sultana Ahmeta I (SultanahmetCa mii), ali je Evro plja ni zo vu Pla va d`a -mija zbog prekrasnih plavih, zelenkastih i bijelihplo ~ica na ni`im zidovima d`amije i nagaleriji.Nekada {nje sredi {te Carigrada danas nosinaziv Sultanahmet. Na nekoliko kvadratnih kilometarasu skoncentrisane sve zna ~ajnegra|evine od Aja Sofije, Plave d`amije, Cisterne,Hipodroma do Topkapi palate i egipatskogobeliska. Cijeli dio grada podre|en je turizmu,te se u mnogim zgradama nalaze hoteli, hosteli,restorani, kafi }i, suvenirnice, slasti ~arne...Na Aja Sofiji u toku je rekonstrukcija jedneod mu na ra, ali obnav lja se i dio nje ne unu tra -{njosti. Crkva koju je izgradio Teodosije II izgorjelaje 532. godine, a na njenom mjestu jesamo pet godina kasnije izgra|ena Sveta Sofija.U njoj su se krunisali vizantijski carevi. SredinomXV vijeka, ta ~nije 1453. godine, Osmanlijskocarstvo je osvojilo tada {nji Carigrad.Sul tan Mu ha med II je na re dio da se crkva pre -tvo ri u d`a mi ju. Od 1935. go di ne Aja So fi ja jemu zej. Sa sta ni ce izme|u Aja So fi je i Pla ve d`a -mije u obilazak mo`ete i}i i turisti ~kim autobusima,sa otvorenim krovom, koji su uvedeniu Istanbulu prije ~etiri godine.Do }i u Istanbul, a ne vidjeti Dolmabah~e pala~u, bio bi gri jeh. Na nje no opre ma nje utro -{e no je 14 to na zla ta i 40 to na sre bra. [est po -sljednjih sultana Osmanskog carstva koristiloje nje nu ras ko{, ali i prvi pred sje dnik Re pu -blike Turske Mustafa Kemal Ataturk, koji je unjoj i umro. Od ta da Dol ma bahçe pa la ~apostaje muzej.Za izgradnju pala ~e kori {ten je mermer saMramornog ostrva, alabaster iz Egipta, porfirnikamen iz anti ~kog grada Bergama. Njenuunutra {njost krase slike italijanskih i francuskihslikara. Kolekcija slika oboga }ena je djelimaruskog slikara Avazovskog. Namje {taj jeiz Pariza, lusteri iz Sevra, svileni tepisi iz Herekei Lyona, kris ta li iz Ba ka re, svi je} nja ci iz En -gleske, proizvedeni su specijalno i po posebnojnarud`bi. Vrijednost pala ~e uve }avaju 131 velikii 99 malih svilenih tepiha, ru ~no izra|enihu ateljeu u Heraki. Ukupna povr{ina tepiha kojise ko ris te u pa la ~i izno si 4.500 kva dra tnih me -Na nje no opre ma nje utro {e no je 14 to na zla ta i 40 to na sre braSahat kulaDolmabahçeIzgra|ena je nalogom Sultana Abdulmed`ida1890. godine. Njen arhitekt jeSar kis Ba ljan. Na la zi se na ula zu u pa la -~u. Vi so ka je 27 me ta ra i sas to ji se od 4kata. Podloga kule je od mermera.Objekatje iz gra|en od te sa nog ka me na i sasve ~etiri strane ima francuske ~asovnikePa ul Gar ni er i grb Osman skog car stva.tara. Tokom na {e posjete, pojedini dijelovi, poputhamama, bili su zatvoreni zbog restauracije.Velika dvorana na sredini pala ~e kori {tenaje za velike ceremonije prijema i sve ~anostisul ta na, dok su `e ne pri jem mo gle po sma -trati sa balkona dvorane. Unutra {njost je zabranjenofotografisati, ali sam pogled na kapiju sa Bo sfo ra ili fon ta ne i vrt ko je ova pa la -~a posjeduje, dovoljni su da svaki turista ostanezadivljen.Ataturku je u Ankari izgra|en mauzolej, impozantnozdanje na uzvi {enju, okru`eno brojnimvrtovima, u kojima je zasa|eno cvije }e izve }ine zemalja svijeta. U mauzoleju se moguvidjeti i fotografije ~elnika mnogih zemalja kakopo la `u cvi je }e na nje gov grob, za tim sa blje,dijelovi garderobe, biblioteka, ilustracije ratnihsukoba, oru`je iz razli ~itih perioda...Zemlja lijepih konjaGrand Bazaar - Kapali Carsi stjeci {te je svihtrgovaca Istanbula, ima preko pet hiljada prodavnicakoje dnevno posjeti ~ak pola milionaljudi. Trguje se slatki {ima, tekstilom, }ilimima,zlatom, srebrom i raznim drugim proizvodima.Cjenkanje je pitanje tradicije, pa se o~ekujeprimjenjivanje i nerijetko se cipele sa 100li ra spus te na 25, dok se za ki lo gram ra ha tlo -ku ma is prva tra `i i 40 li ra (oko 17 eura), a nakra ju se pla ti 15 li ra. No, pos to je i odje li gdje senalaze isklju ~ivo ko`arske radnje, a jakne se cijene i do 300 eura, te zla ta ri i sto lo vi sa ra zno -bojnim maramama i {alovima, za koje se trebaiz dvo ji ti od 15 do 40 li ra. Sa trgov ci ma je mo -gu }e razgovarati na bilo kojem jeziku, dovoljnoje da ~uju nekoliko rije ~i koje razmijenitesa onim s ko jim ste do {li.Krstarenje Bosforom posebna je pri ~a, pa suTurci osigurali i slu {alice za svakog turistu, kojegza ni ma ko ji su sve obje kti smje {te ni na oba -la ma. Me|u nji ma, iz gle dom i ure|enimvrtom, pa`nju plijene hoteli Four Seasons, tekraljevski hotel u kojem no }enje morate platiti 360 eura.Sabanci muzej mjesto je u Istanbulu gdje sevidi spoj anti ~kog namje {taja, odjevnih predmeta,kaligrafije, umjetni ~ke kolekcije slikado progla {enja Turske republikom, sa prelijepimvrtom u ko jem sva ka bi ljka ima ta blu sanazivom i u kojem su istaknute biste ~lanovaporodice po kojoj muzej nosi ime. U Ankarismo posjetili veliku narodnu skup {tinu Turske,brojna ministarstva i restorane sa nacionalnomkuhinjom.

36Pogledi 15. juni/lipanj 2013.Nakon Istanbula i Ankare, uslijedio je put uKapadokyu - zemlju lijepih konja, zasigurnonajneobi ~niju pokrajinu Turske. Tokom nekoliko mi li ona go di na su uz po mo} la ve iz spo -menutih vulkana jaki vjetrovi i ki {e stvorili izgledkakav Kapadokija ima i danas. Ljudi sumasovno `ivjeli u neobi ~nim ku }ama koje jepriroda stvorila. Neke doline podsje }aju na dimnjake,neki imaju kape, neki li ~e na stalaktite.Najpoznatiji gradovi su Goreme, Urgup, kojesmo po sje ti li, te Ava nos, U~i {ar i Mus taf pa -{a. Tu je i do li na, u ko joj je mo gu }e pla ti ti tu -ru za obi la zak oko li ne u ba lo nu, a za sat u`i -vanja turisti trebaju izdvojiti oko 170 eura. Usamim stijenama sa ~uvani su uklesani crkve,kapale i manastiri neobi ~nog oblika, nastali unaj ve }em bro ju izme|u IX i XII vi je ka. Umnogima su freske izblijedjele te je zabranjenaupotreba blica prilikom fotografisanja.Mje {tani su pristupa ~ni, pozdravljaju turiste naonih nekoliko rije ~i engleskog koje su uspjeliza pam ti ti. I na ovom mjes tu mo `e se ku pi -ti mno {tvo suvenira, tunika, tkanih torbi, te nakita.Turistima je ostavljena mogu }nost i da ja-{u na ka mi li ili se sli ka ju s njom, a to za do volj -stvo pla }a se po de set li ra.Po sje ti li smo i grn~ar sku ra dnju, u ko joj namje maj stor po ime nu Isma il po ka zao ka ko sepravi jedna posuda od gline. Za savladavanjeovog po sla po tre bno je, ka ko sam ka `e, oko petgodina. Njegov mentor nije mu `elio pokazatiba{ sve vje {ti ne po put one ka ko na pra vi ti vr~za vi no, ko ji se na vla ~i na ra me, pa se na klo -nom vi no si pa u ~a {u. No, Isma il je bio upo -ran, pa je vire }i kroz klju ~aonicu i vje`baju }iono {to je vi dio, uspio usa vr{i ti izra du i ovogpredmeta. Sprat ispod Ismailove radionice nalazese izlo`eni predmeti spremni za kupce, temanja prostorija u kojoj `ene oslikavaju motivena predmetima koje on izradi.U Ka pa dokyi smo ru ~a li u je dnom od pod -zemnih restorana, ali i gledali turske igre, kojesu po ~e le sa ple som der vi {a, a za vr{i le satrbu {nom plesa ~icom. Ne {to dalje nalazi se ipodzemni grad, sa uskim hodnicima, gdje smose na pojedinim mjestima morali saginjati, jervisina nije prelazila pola metra.Nakon ~udesne Kapadokye, uslijedio jedo la zak u du ho vni cen tar Tur ske - grad Konyui posjeta tekiji Mevlani. Za Hazreti Mevlanu injegove sljedbenike sve religije su manje vi {eprave, istinite. On podjednako posmatra muslimane,Jevreje i hri {}ane, tako da je njegovomiroljubivo i tolerantno u~enje privuklo ljuderazli ~itih religijskih ubje|enja. U Konyi senalazi i Selimiya d`amija koju je 1274. godinesa gra dio sul tan Se lim. Tu je i ma uzo lej (tur be)Mevlane D`elaluddin er-Rumija (1207-1273)rodom iz Belha (Afganistan), koji je osnovaosufijski red mevlevija. Veliki preokret u du {iD`elaluddinovoj: pojavljuje se u Konyi kada[emsuddin Tibrizi, veliki poznavalac ilmibatina(tajne, skrivene nauke), na D`elaluddinavr{i fasciniraju }i uticaj. D`elaluddin napu-{ta ilmi-zahir (vanjsku nauku), i potpuno sepredaje skrivenoj. Stalno se dru`i sa [emsuddinom i ne ras tav lja se od nje ga. Go di ne 1247.dolazi do zagonetnog nestanka [emsuddina,a D`e la lud din se po vla ~i u se be. Kao uspo me -nu na svog u~itelja, Hazreti Mevlana osniva posebandervi {ki red mevlevija (Tarikati Mevlevi).Ideje i u~enje [emsuddinovo Mevlana jeobradio u svome Divanu (zbirka pjesama): anaro ~ito u “Mesneviji”, remek-djelu misti ~neknji`evnosti, koje je napisao po nagovoru i `eljisvoga najboljeg u~enika Husamuddina.^etrnaest godina radio je Mevlana na tomsvom dje lu i za vr{io ga je pred sam kraj `i vo -ta. Mevlana, D`elaluddin Rumi, umro je uKonyi 17. de cem bra 1273. go di ne. Tu se na la -zi nje go vo tur be i mu zej sa ri jet kim pri mjer -cima Kur’ana i drugim islamskim rukodeljima.Neobi~ne doline KapadokyeRadionica grn~ara IsmailaRadionica grn~ara IsmailaMevlanin nasljednik Husamuddin ^elebiodlu ~io je izgraditi mauzolej (Kubbe-i-Hadra)nad grobom svoga u~itelja. Ta seld`u ~ka gradnja,pod nadzorom arhitekte Bahruddina Tebrizlijazavr{ena je 1274. godine. Supruga seld`u~kog emira Sulejmana Pervana sa emiromAlameddinom Kayser finansira izgradnju.Cilindri ~ni bubanj od kupole prvotno je po-~ivao na ~etiri stuba. Konusna kupola je prekrivenakeramikom tirkizne boje. Nekoliko dijelovadodano je do 1854.Mezari dervi{aMu zej je osno van 1927. go di ne a 1954. je na -zvan imenom D`elaluddin er-Rumija. KuhinjaInteres na BalkanuTur ska je ze mlja u ko joj da nas `i vi vi {e Bo {nja ka ne go u Bo sni i Her ce go vi ni i vi {e Al -banaca nego {to ih je na Kosovu. Ove podatke smo ~uli prilikom posjete ministarstvuza dijasporu, smje {tenom u Ankari, gdje su napomenuli kako Turska ne mo`e ostati postra ni ka da su u pi ta nju pro ce si na Bal ka nu. Ra zlog vi {e jes te i ~i nje ni ca da vi {e od petmi li ona Tu ra ka `i vi u Evro pi i da svi oni do svo je ze mlje do la ze upra vo pre ko Bal ka na.Ples dervi{aOlak{iceZa formiranje firme u Turskoj potrebnoje {est da na i {est do ku me na ta. U ra -nijem periodu, zainteresovanima je trebalo naj ma nje 40 da na da po kre nu bi -znis, ali Tur ska je sa da ze mlja ko ja vi {ene ma du ga pre ma MMF-u i ko ja je u po -zi ci ji da dru gi ma odo bri kre dit. Ovadr`ava samo u Rusiji ima poslove vrijedne20 milijardi dolara, jer je veliki brojturskih gra|evinskih firmi anga`ovan utoj ze mlji. Sa dru ge stra ne i Tur ska naj -vi {e uvo zi iz Ru si je, dok je po tom pi ta -nju Nje ma ~ka na dru gom mjes tu.dervi {a (Metbah) i Hurrem-pa {in grob izgra|enisu u vrijeme vladavine Sulejmana Veli~anstvenog i nalaze se na desnoj strani kompleksa.Na lijevoj strani su postrojene 17 dervi-{kih }elija, koje su prekrivene malim kupolamai izgra|ene za vrijeme vladavine Murata III. Kuhinjaje, tako|er, kori {tena za obuku dervi {a gdjesu ih u~i li se mi. [a drvan u sre di ni dvo ri {ta sa -gra dio je Yavuz Sul tan Se lim. U ma uzo lej i d`a -mi ju ula zi se kroz vra ta tur be ta ko ja su ukra {e -na seld`u ~kim motivima i perzijskim tekstommullah Abdurrahmana D`amija, koji datira iz1492. Oda tle put vo di ka ma loj ti la vet-so bi ko -ja je ukra {ena dragocjenom i rijetkom osmanskomkaligrafijom, ispisanom u sulus, nesih ita’lik sti lu. U toj so bi su ne pres ta no u~i li Kur’ansve dok ma uzo lej ni je pre tvo ren u mu zej. U ma -uzo lej se mo `e u}i iz ti la vet-so be kroz sre bre -na vra ta ko ja je, pre ma na tpi su iznad vra ta, na -pra vio sin Me hme da III 1599. god.Na lijevoj strani su mezari dervi {a koji prethodemezarima Mevlane i njegove porodiceiz Belha. Nasuprot njima, na povi {enoj platformi,ispod dvije kupole, nalaze se grobnice kojepripadaju potomcima Mevlanine porodice(supruga i djeca) i nekim visokim ~lanovimamevlevijskog reda. Mevlanin sarkofag nalazise pod zelenom kupolom (Kibabu-l-aktab). Onje prekriven brokatom, koji je izvezen zlatom,sa aje ti ma iz Kur’ana. To, i sve os ta le na slo vni -ce, bili su dar sultanu Abdulhamidu II 1894.Stvar na gro bni ca se na la zi ispod nje. Uz Me -vlanin sarkofag nalazi se nekoliko drugih,uklju ~uju }i sarkofag njegovog oca BehauddinaVeleda i njegovog sina Sultana Veleda.Semahana je izgra|ena za vrijeme vladavineSulejmana Veli ~anstenog u isto vrijeme kao isusjedna mala d`amija. Ovu dvoranu dervi {ikoriste za izvo|enje sema, ritualnog plesa, naritmu muzi ~kih instrumenata: nej, kudum, daire,kemam, halile, rebab. Svi ti instrumenti suna za slo nu u ovoj so bi, za je dno s dre vnom Kir -{e hir se d`a dom (18. sto lje }e). U ovoj so bi se,tako|er, mo`e vidjeti rijetki Divan-i Kebir iz1366. i dva fi na pri mjer ka Me sne vi je iz 1278.i 1371. godine. Susjedna mala d`amija se koristisada za izlo`bu kolekcija starih ilustrovanihKur’ana i ve oma vri je dnih se d`a da. Ta moisto tako postoji kutija u kojoj se prema predanjunalazi dlaka brade Muhammeda, s.a.v.s.Nedaleko od ovog mauzoleja nalazi se Mevlana kul tur cen tar ko ji je sa gra|en u spo menMevlani D`elaluddin er-Rumiju. To je najve-}i i naj mo der ni ji cen tar, ili te ki ja u ko joj se odr`a -vaju seme naro ~ito tokom [ebi Arusa, godi {njekomemoracije Rumijeve smrti, ali i svake suboteu sedmici. Tada se svima {alju Rumijeveporuke ljubavi, tolerancije i po {tovanja. Semese odr`avaju kroz dervi {ki mevlevijski ples i tradicionalnusufijsku muziku, koju ~ine.Po povratku u Istanbul, nismo imali prilikuiz prve ru ke vi dje ti ne mi re na trgu Ta ksim, jersmo iz azij skog di je la gra da oti {li na aero dromko ji no si ime Sa bi he Gökçen, prve `e ne u po -vijesti koja je postala pilot borbenih zrakoplova,oda kle smo se vra ti li u Sa ra je vo.Jelena Milanovi}

15. juni/lipanj 2013. Oglasi 37

38Pogledi 15. juni/lipanj 2013.Farma magaraca i sitne stoke Oaza Zavidovi}iZabava uz Cicu, Bambija,Moni i Garin~e• Jusupovi}ima obe}ana pomo} u gradnji {tale, ali je jo{ nisudobili • Za litar magare}eg mlijeka u EU se izdvaja oko 100 euraFarma magaraca i sitne stokeOaza, u vlasni {tvu porodiceJusupovi}, egzistira nekihde vet i po mje se ci u se luPetkovi }i, dva kilometra udaljenomod centra Zavidovi }a.Jedina farma ovakve vrste u Zeni-~ko-dobojskom kantonu, Federacijii dr`avi Bosni i Hercegovini, koja sebavi proizvodnjom magare }eg mlijeka,nastala je po ideji magistrantaPoljoprivrednog fakulteta u Sarajevui su o~a va se sa ve li kim pro ble mi -ma. [tala koja je neophodna zasmje {taj sto ke jo{ ni je iz gra|ena,niti je postavljena ograda oko farme.Nigdje pomo}iIde lje to i to pli ji da ni, ali te {ko da}e `ivotinje mo }i pre`ivjeti zimu naotvorenom. Oslobo|enje je objavilopo ~etkom decembra 2012. reporta`uo {armantnoj magarici Cici,ko ja ~e ka krov nad gla vom. Pri ~aje ima la odje ka. Obi ~ni lju di su po -~eli sve vi {e dolaziti, voditi djecu, grupekli na ca i klin ce za hrli le su da vi -de tu ne obi ~nu far mu.Bojan Bo {njak, kantonalni ministarza poljoprivredu, vodoprivredu i{umarstvo ZDK, preko najstarijegbh. dne vni ka je obe }ao da }e us ko roposjetiti farmu, u razgovoru sa ovimljudima vidjeti na koji na ~in im mo-`e pomo }i u budu }nosti, te da }e impomo }i da ostvare kontakt sa Federalnimministarstvom poljoprivrede.Po mo} za stva ri ko je su ino va ti vneu ovom na {em po dru ~ju, ka ko jesam ta da na ja vio, do sa da ni je bi lo. Zadolazak i posjetu ministar nije imaovremena, kao ni za otvaranje vrataprema Federalnom ministarstvu.Istina, primio je jednom AlenaJusupovi }a i njegovu majku Sakibu,obe }ao da }e im svo jim uti ca jemprema [umsko-privrednom dru-{tvu poku {ati obezbijediti donacijuod 15-20 ku bi ka tzv. me ljov ke, odno -sno ovr{ice ~etinara (ne koristi se kaote hni ~ko drvo, a pre ma ne kim pro -cjenama sve bi ko {talo ne {to manjeod 1.500 KM), oblo vi na pro mje ra oko14 centimetara, du`ine {est do osammetara za izgradnju {tale i ograde.Mladun~e BambiFarma je ideja magistranta AlenaSlikanje sa magaricama: Jusupovi}i simboli~no tra`e marku-dvijeFoto: M. TUNOVI]Uti caj je bio ta kav da je Ju su po vi }i -ma sve ga 48 sa ti na kon po sje te sti glaodbijenica uz obja {njenje da se [PDti me ne ba vi.- Imao sam sa nji ma vrlo ~es to ko -munikaciju. Mladi} je bio vi {e putakod me ne, kao i nje go va maj ka. Po -ku {ao sam pre ko [PD ZDK da im na -bavimo potrebno drvo. Mi nemamotakvih sredstava da im mo`emo datidi rek tno po mo}. Oni opet ne ma -ju uslo va za to da bi mo gli do bi ti ne -ki poticaj. Nemamo im odakle pomo}i. A niko jednostavno ne }e dado ni ra tu oblo vi nu ili gra|u. Ni samdo sa da obi {ao far mu, ali us ko roimam posjetu Zavidovi }ima, pa }uoti }i ta mo. Sve {to bu dem u mo gu -}nos ti ja }u ura di ti, ali sa da tre nu tnone ma pros to ra za to, ka zao nam jeministar Bo {njak.Alen Jusupovi}, 24-godi {nji mladi}na zavr{noj godini magisterija Poljoprivrednogfakulteta u Sarajevu -smjer ekonomika poljoprivrede,obja snio je ka ko je po tre bno 15-20kubnih metara meljovke kako biuspjeli prije zime zavr{iti {talu iogra du, da “~i tav pro je kat ne bi do -{ao u jedan nezavidan polo`aj, kojivodi u zatvaranje ~itave farme zbognepostojanja minimalnih uslova zasmje {taj `ivotinja”.Prije nekoliko mjeseci osvojio jeprvu nagradu na studentskom takmi~enju: “Imam ideju”, ko je su or -ganizovali USAID, GEA institut iUniverzitet u Sarajevu. Projekat se realizujekako bi promovisao studentskopoduzetni {tvo. Za najbolji biznis-planna ovom ta kmi ~e nju do -bio je oko 6.000 KM, me|utim,brzom intervencijom dr`ave napla-}en je po rez (po za ko nu, {to bi re klina {i politi ~ari), te je suma smanjenana 5.400 ma ra ka. Za sa da bio je to je -dini interes dr`ave spram farme budu}eg magistranta ekonomike poljoprivrede.Ideja se sastoji u proizvodnji magare}eg mlijeka. Na porodi ~noj zemljije napravljena mala farma prijedevet i po mjeseci, nabavljene su`ivotinje, po ~ela gradnja {tale... Vrijednostprojekta su prepoznali njegoviroditelji, majka Sakiba, ina ~epenzionerka, i otac Bajro, demobilisaniborac, te njegov {est godinamla|i brat Adnan. Tre nu tno ima judevet grla magaraca, od toga ~etiriodra sla `en ska grla, od ko jih se dvi -je muzu. Po ~elo se ve} prodavati imagare }e mlijeko.Gajiti magarce onako u Zavidovi-}i ma se ne bi usu dio ni ko da ne mane ki plan za ra de. A plan bu du }eg ma -gistranta Poljoprivrednog fakulteta,odnosno mladi }a koji je Ekonomskifakultet u Sarajevu zavr{io sa prosjekomocje na od 9,4, jes te proi zvo -dnja i prodaja magare }eg mlijeka.- Ja je sam eko no mis ta i, pri je sve -ga, ovdje gledam dobit. Projekat jebio biznis ideja, zapo {ljavanje studenata.Vidio sam ekonomsku korist umagare }em mlijeku. To je mlijekokoje se koristi u prevenciji di {nih problema. U bi znis-pla nu sam na veo datreba krenuti sa deset muznih magarica,da bi mogao ostvariti nekuekonomsku korist, dovoljnu za jednuprosje ~nu bosansku platu. Magare-}e mlijeko se jo{ koristi u alternativnojme di ci ni. Kod nas ne ma ninekih studija koje su to istra`ivale, aliima na za pa du. Na za pa du, odno snou Evrop skoj uni ji, li tar mli je ka se kre -}e oko 100 eura. Ja sam sta vio da bikod nas li tar mli je ka tre bao bi ti od 70do 100 maraka. Magarica daje dnevnood je dne do dvi je de ce mli je ka,odnosno finansijski gledano od jednemagarice dnevno se mo`e dobiti de set do 20 KM u to ku pet mje -seci, odnosno 150 dana godi {nje, istakaoje Jusupovi}.Seoski turizamSa da su tu osam ma ga ri ca i je danmagarac. Od odraslih su Ministarka,Ce ca, Bo ni i Ga ra i nji ho va mla -dun ~ad Ci ca, Bam bi, Mo ni i Ga rin -~e, te mu `jak Aco. Ta ko|er, tu su ko -nji Do ra i Ze ka, te ma li po ni, kao i ~e -tiri koze Briza, Leki, Alpi, i @eljeznopoljka.Mala farma u Petkovi }ima je idealno mjes to za uz goj sto ke, ali mo -`e donijeti i mogu }nost pokretanjaseoskog turizma. Nakon nabavke`ivotinja, ljudi su po ~eli dolazitispon ta no, sa dje com, ko ja su pros -to odu {evljena `ivotinjama. Za jahanjemagaraca i konja Jusupovi }i napla}uju simboli ~nih marku ili dvije.Uz prodaju magare }eg mlijeka, kojeje ne da vno kre nu lo, ovo su je di niprihodi koje imaju. Mirza Daji}

15. juni/lipanj 2013. Pogledi 39U POSJETIUz obrok obavezno dobijate vru}e lepinePizzerija i restoran u Mravi}imaSvi putevi vodepored DallasaZna Krle napraviti i ponuditi suhe {ljive u pekmezu, kajmaku,medu... sa ili bez oraha, baklave, hurma{ice, kadaif...Sajo humanitaracSvjes tan da ga je otac os ta vio u je da na es toj go di ni `i vo ta i da je sammo rao kr~i ti pu te ve kroz `i vot, Sa fet Krli ~e vi} va `i za je dnog od ve }ihhumanitaraca. Nema te humanitarne akcije koju nije podr`ao, kadase ra di o ne sre tnim lju di ma u so ci jal noj po tre bi ovog kra ja, a i {i re. Go -dinama poma`e jednu porodicu u Novom [eheru, zatim u Brnjicamakod Kaknja, a nedavno su on i majka u~estvovali u priklju ~enju vodei izgradnji kupatila za jednu ovda {nju familiju. O jednokratnim davanjimada se i ne pri ~a. Za pro {logodi {nje sve ~ano otvaranje d`amijeu d`ematu Mravi }i, Safet Krli ~evi} je tako|e bio zna ~ajan vakif.Pro{logodi{nja karavana Porschea svratila u DallasKa da vas put na ne se uz ri -je ku ili niz ri je ku Bo snu,osam kilometara od Doboja,zastanite na trenutaku Mravi }ima (Op}ina Doboj Jug),tamo gdje ova rijeka pravi neobi ~anzavoj. Upravo ovdje, na obalama rijeke,u svako doba dana mo`ete na-}i mno {tvo ri ba ra iz svih kra je va na -{e ze mlje ko ji do la ze u lov na so mo -ve. Ka `u, ov dje je ri je ka Bo sna naj -du blja (oko 28 me ta ra) na ci je lomsvom to ku od Ili d`e do Sa ve i ov djeima somova kapitalaca, ali i drugekvalitetne rije ~ne ribe.Etno-kutakBa{ ovdje, prije sedamnaest godina, uz ma gis tral ni put M-17 Do -boj-Sarajevo, Safet Krli ~evi} zvaniKrle iz Mra vi }a, ko ji je kao dje ~aku~io ugostiteljski zanat kod poznatedobojske familije Turali}, odlu ~iose napraviti ugostiteljski objekatkoji plijeni putnike prolaznike svihfela. Dugo vremena je njegov restoranDallas prepoznatljiva destinacija za odmor uz do bru hra nu i pi -}e, dobru kafu, primamljive pizzesvih vrsta, raznovrsne sladolede i ostale|akonije.Osim pogodne lokacije uz put, uzobje kat se, osim elek tron skog dis ple -ja, nalazi na desetine ogromnih reklama,dovoljno parking-prostora,unutarnjeg prostranog enterijera,izuzetne ljetne ba {te, a u posljednjedvije godine nalazi se pravi pravcatietno-kutak gdje se posjetiocimapru`a prilika da u prirodnom ambijentuuz potok, vodenicu, mini ribnjak,{etali{ne staze, raznoliko biljei doma }e `ivotinje nudi apsolutnasvje`ina uz doma }e specijalitete.Nemojte se iznenaditi kada vasljubazno osoblje Dallasa ponudihranom stare bosanske kuhinje zako ju mo `da nis te ni ~u li po put pre -snaca, osedlane pite maslanice, tiritbureka, mle }nica, ke {keta (prokuhanap{enica sa pravim maslom),re {edije, sutlije ili brojnih drugihsvje`ih jela na koje ne }ete dugo ~ekatijer su kuhari izverzirani.Na ra vno, uz sve to ov dje je pra variznica za okrijepiti du {u, jer se napolicama Dallasa u svako doba godinemo`e na }i doma }e svje`e ili su-{e no vo }e. Zna Krle na pra vi ti i po -Etno-kutak pravi u`itak za odmornuditi suhe {ljive u pekmezu, kajmaku, me du... sa ili bez ora ha, ba -klave, hurma {ice, kadaif... SuprugaMaj da dr`i sve pod kon tro lom i ni -{ta ne prepu {ta slu ~aju. Vjeruje usvoje radnike, ali je sigurnija kada imona nadzire recepte. U jelovnik sesvakodnevno ne {to novo unosi.U Dallasovoj mini-pekari zateklismo fri {ke le pi ne ko je idu uz va ri -vo, a u ku hi nji - pe ~e nja ru sa fri {komjanjetinom i pripremu dodatakauz ovaj obrok. Sa fet ka `e da mu jezadovoljstvo {to se sve vi {e gostijuopredjeljuje za odmor u njegovometno-kutku. Pokazuje nam dio `ivotinjskogfonda koji ljubomorno ~uva.@e lio je da na ba vi naj ve }eg mo -gu }eg pi je tla i to je uspio. Ni je namka zao oda kle ga je do veo, ali je nje -gov pijetao-grahoran zasigurnonaj lje p{i ko jeg sam ikad vi dio.S kraljicom sevdahaPokazuju }i primjerke zlatne pastrmkeu mi ni ri bnja ku, Sa fet ka `e daje i sam ri bar i spe ci ja lis ta za so mo -ve. Nekoliko pataka, ze ~eva, koza, jadranskihkoko {ki i vrhunskog primjerapijetla, dje ~iji mini park, ro-{tiljnica, vi {nje, cvije }e, razno ba-{tensko povr}e, {etnice i kandilaberi,oboga }uju ambijent.Sa fet i Maj da su skro mni lju di.Supruga Majda ni{ta ne prepu{ta slu~ajuImaju dvije k}erke i sina. Nastojekroz ovu djelatnost produ`iti obiteljskibiznis. Djeca su dobri u~enici,ali i vri je dni ra dni ci, ka da to za -treba. Zna se desiti da nekolikoautobusa odjedanput zakr~e prostoroko Dallasa, putnici nagrnu, alise na uslu gu ne ~e ka. Svi su ta damo bil ni, pa ~ak i nje go va maj ka ko -ja se neki dan debelo ispri ~ala sakraljicom sevdaha Hankom Paldumko ja je ov dje zas ta la ra di okre -pljenja. Uostalom, nema tog imenaiz sfe re ja vnog `i vo ta na {e ze mljei okru`enja, a da lijepe uspomeneiz Krletovog Dallasa nije ponio sasobom. Miralem Begi}

42Pogledi 15. juni/lipanj 2013.SE DAM SVJET SKIH DA NA Pri re dila: Sanja \uki}Apel zapomo} SirijiVi so ki ko me sa ri jat UN-a za iz bje -gli ce upu tio je apel za po mo} Si ri ji. Po -ru ~u je da je po tre bno ~e ti ri mi li jar dei 400 mi li ona do la ra za ovu go di nu. Hu -ma ni tar nu si tu aci ju u Si ri ji ocje nju jeka tas tro fal nom. [est mje se ci na konprve do na tor ske kon fe ren ci je pro pa lisu go to vo svi po ku {a ji za dos ta vu hu -ma ni tar ne i me di cin ske po mo }i. 1,6miliona osoba na {lo je uto ~i {te u susjednimze mlja ma i sje ver noj Afri ci, sao -p}io je UN HCR. Vi {e od 93.000 lju di, odko jih 6.500 dje ce, ubi je no je od po ~et -ka ra ta u Si ri ji u mar tu 2011, sao p}io jeu ~et vrtak UN.ReutersSamoubistvou Bugarskoj59-godi {nji Bugarin spalio se u utorakujutro u dvori {tu svoje ku }e u Harmanlijui umro, saop}ila je regionalna policijau Has ko vu. Ovo je se dmi smrtni slu ~ajod februara izazvan samospaljivanjem uBugarskoj, koji su pratili proteste protivsiroma {tva i korupcije u februaru i martu.Ukupno je devet osoba poku {alo daizvr{i samoubistvo na ovaj na ~in otkakoje izbila kriza, saop}ila je policija. Dvijeosobe su pre`ivjele.ReutersKineskinjau svemiruKi na }e po sla ti dru gu `e nu u sve mir, {to}e biti najdu`a kineska misija do sada,saop}ili su u ponedjeljak stru~njaci. Letjeli ca Shen zhou-10, ~i je ime zna ~i Bo -`anska letjelica, lansirana je u utorak, au or bi ti }e bi ti 15 da na, ja vio je AFP. Ovamisija bit }e zna ~ajan korak ka izgradnjisvemirske stanice u kojoj }e astronautibo ra vi ti du `i vre men ski pe ri od. Ki na jeprvi put po sla la ~o vje ka u sve mir tek2003. ReutersProtesti u LonU gla vnom gra du Ve li ke Bri ta ni -je nas tav lje ni su u ~et vrtak pro tes -ti pro tiv sa mi ta G8 ko ji bi tre bao bi -ti odr`an slje de }e se dmi ce u Sje ver -noj Ir skoj, pre no si Ana do li ja. De -mon stran ti, ko ji su se oku pi li u bli -zi ni trga Pic ca dilly, odr`a li su mir -nu {e tnju do par ka Sa int Ja me sa.

15. juni/lipanj 2013. Pogledi 43LjudskapravaSkul ptu ra na na pu ha va nje bri tan -skog umjetnika Alana Parkinsona otvorenaje u sjedi {tu Ujedinjenih naroda uGe ne vi. Kroz Par kin so nov Lu mi na rijmo`e se hodati. Dizajniran je kako bi izazvaodi plo ma te, UN-ove slu `be ni ke,{kolsku djecu i dru {tvene zajednice dana kre ati vni ji na ~in ra zmi {lja ju ka kobo lje ra zu mje ti i pri mi je ni ti rad Vi je }aza ljudska prava. U umjetni ~koj instalacijikoja }e biti postavljena sedam danaodr`at }e se i nekoliko koncerata.ReutersProtestiu Moskvi[e tnja opo zi ci je pod slo ga nom “Zava {u i na {u slo bo du” odr`a na je u sri -je du u cen tru Mos kve, a pre ma zva ni -~nim podacima policije, na protestu seoku pi lo go to vo 3.500 lju di, dok opo zi -ci ja tvrdi da je u po vor ci u~es tvo va lo ~ak30.000 demonstranata. Iako ruski mediji is ti ~u da je ri je~ o mir nim pro tes -tima, policija je privela grupu od desetakmla dih de mon stra na ta. Na pro -tes ti ma opo zi ci je za tra `e no je oslo -ba|anje demonstranata uhap{enih naantivladinom skupu prije godinu.AnadolijadonuTo kom {e tnje sto ti njak de mon stra -na ta, po li ci ja je po du ze la po ja ~a nemje re si gur nos ti. O~e ku je se da }epro tes ti tra ja ti je dnu se dmi cu, ado sa da je pri tvo re no 56 oso ba.Sa mit G8 odr`at }e se 17. i 18. ju nau Sje ver noj Ir skoj.AnadolijaPosljednjeupozorenjeTurski premijer Red`ep Tajip Erdoanuputio je u ~etvrtak posljednje upozorenjedemonstrantima da odmah napustepark Ge zi u Is tan bu lu ko ji je ra zlog po li -ti ~ke po bu ne {to tre se Tur sku ve} dvi je se -dmi ce. - Do sa da smo ima li strpljen ja, alije ono iscurilo. [aljem posljednje upozorenje,majke, o~evi, molim vas, povucitesvoju djecu, kazao je Erdoan u govoruodr`a nom u An ka ri. Er do an je pot vrdioda `eli konsultacije sa stanovnicima opro je ktu ure|enja trga Ta ksim i par ka Ge -zi ~ije je najavljeno uni {tavanje pokrenulodemonstracije 31. maja. Demonstrantisu u srijedu rastjerani suzavcem i vodenim {mrko vi ma. U pro tes ti ma je bi lo~e tve ro mrtvih i go to vo 5.000 ozli je|enihgra|ana.Reuters