ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 26. siječnja 2011. 1 / 2011.

struka i praksasedam puta. Što je veći manjak sna, tolikoviše vremena spavanja provede se u stupnjutri, fazi dubokog sna.... i pospanostAko se sad iznenada nekog budi iz sna,primjerice s pagerom, nastupa izvanrednapojava koja se naziva “sleep inertia” (pospanost).Pospanost karakterizira smanjenaradna sposobnost, koja se doživljava izravnoposlije iznenadnog buđenja. Za nas jepospanost uočljiva tako da se osjećamosanjivi, pomalozbunjeni i bez pravog osjećajaza orijentaciju. Posljedice su smanjenapozornost i opreznost, usporen govor, lošepamćenje i smanjena sposobnost odlučivanja.Do te smanjene djelotvornosti dolazizato jer se mozak još nalazi u načinu rada iz prijašnjefaze spavanja. Prema NASA-i na pospanost utječu izmeđuostalog sljedeći čimbenici: smanjena djelotvornostposebno je izražena kad se nekoga probudi iz dubokogsna ili REM sna. Iako nije pronađena nikakva izravnapovezanost, izgleda da je cirkadijarni ritam ključan čimbenik(taj ritam je unutarnji sat s duljinom perioda od24 sata, koji se može odrediti tjelesnom temperaturom).Osobe koje su probuđene u pet sati ujutro, a u to vrijemeje tjelesna temperatura najniža, postižu najlošije ispitnerezultate. Djelovanje pospanosti može se ublažiti ispijanjemkave i bučnim okruženjem.Teorija i istraživanje“Sleep inertia” je i u istraživanju naišla na veliku pozornost.Jedna studija imala je za cilj ispitati radnu sposobnostliječnika. Slično kao kod vatrogasaca i liječnici suneprekidno suočeni sa situacijom da moraju raditi cijelunoć ili im je naglo prekinut san radi preuzimanja slučajaneke nesreće. Ispitanici su proveli šest noći u nizu u jednomlaboratoriju i svake im je noći dopušteno osam satispavanja. Rano ujutro šestog dana ispitanici su probuđeni(radi ispitivanja učinka pospanosti) i morali su zatimsvladati ispit djelotvornosti. Tijekom slijedećih26 sati ispitanici su trebali biti budnii svaki sat izvršiti novi ispit djelotvornosti.S ovako oblikovanim istraživanjem bilo jemoguće ispitati utjecaj umora (uvjetovanoneprekidnom budnošću tijekom 26 sati) ipospanosti na radnu sposobnost. Rezultatisu dali jasan odgovor. Tijekom 26 sati ispitanicisu dosegli prosječnu vrijednost odpreko 80 posto mogućih bodova. Ali tijekomprvih 20 minuta poslije buđenja postiglisu samo 60 posto bodova. Zaključakistraživača bio je razočaravajući. Probuđenaosoba pri donošenju neke odluke ima većeteškoće nego alkoholizirana osoba.I vatrogasnim časnicima smanjenesposobnostiDruga studija je naročito zanimljiva. Ovdje su ispitaniciprobuđeni usred noći vatrogasnom uzbunom. Nakontoga morali su donositi uobičajene odluke vatrogasnogčasnika. Na računalu prikazani su raznovrsni pretpostavljenipožari, koje je trebalo suzbiti raspoloživim sredstvima(vatrogasno vozilo sa spremnikom medija za gašenjei helikopter). Saznanje dobiveno tom studijom je dramatičannedostatak sposobnosti odlučivanja tijekom prvih30 minuta. U prvim minutama učinak je bio smanjen svedo 51 posto od djelotvornosti, kakva je izmjerena danranije pod normalnim uvjetima. Pa i poslije 30 minutaispitivane osobe postizale su samo 80 posto svojeg izvornogučinka.ZaključakTko je istrgnut iz sna, trpi posljedice pospanosti!Tko je istrgnut iz sna posjeduje ograničenu sposobnostodlučivanja!Tko je istrgnut iz sna mora znati kako njegov mozak postižesamo 50 posto normalnog učinka!Prema 118 swissfire.ch, 8.2010.Zimsko školovanje (3)8.4 Djelovanje ronioca i helikopteraza spašavanjeSpašavanje života na zaleđenojpovršiniNeovisno od postojećih vlastitih mogućnostiuvijek je potrebno uzbunitii grupu ronioca, kako bi bili spremniza slučaj da osoba koja je upala u ledenipokrivač utone u vodu.Kako bi se skratilo vrijeme pružanjapomoći, u spašavanju sudjeluju ronioci,u pravilu uz podršku helikoptera.Ovisno o uspješnosti postupaka spašavanjau trenutku dolaska roniocana mjesto događanja, oni mogu djelovatisamostalno ili kao podrška,npr. umjesto spasitelja u neprikladnojodjeći.Ako se izvodi usporedna akcija roniocai helikoptera za spašavanje,primjenjuju se različiti postupci spašavanjaunesrećenog na ledu. Budu-24Vatrogasni vjesnik siječanj 2011.