GPZ-Bulletin_06 - Prirodoslovno - matematički fakultet - Sveučilište ...

GPZ Bulletin br. 6, ožujak 2008.rie" (1932.), a za naše područje važni suradovi "Alpen und Dinariden" (1914.),"Die Bewegungsrichtung der AlpenDeckegebirge Mittelmeers" (1914.), "DieDinariden" (1923.) i "Die Grossliederungder Dinariden" (1929.).KREBS, Norbert (Leoben, 29. kolovoza1876. - Berlin, 5. prosinca 1947.) austrijski/njemačkigeograf i pedolog – docentna sveučilištu u Beču i sveučilišniprofesor u Würzburgu, Freiburgu i Berlinu.Autor je termina "oikumene" (1923.)kojim je označio područja preobraženaljudskom aktivnošću (engl. cultural landscapes).Istraživao je Balkan i naše krajeve.Značajnija djela su mu "PrednjaIndija i Ceylon", "Geografija austrijskihAlpa", "Prilozi geologiji i geografiji Srbijei Raške", te "Morphogenetische Skizzenaus Istrien" (1904.), "Die HalbinselIstrien (Landeskundliche Studien)"(1908.), "Grunds Studien zur Morphologieund Morphogenese der Herzegowina"(1911.), "Zur Geomorphologie vonHochkroatien und Unterkrain" (1928.),"Oblikovanje krajine u hrvatskom kršu"(1929.) itd.KÜHN, Othmar (5. studenog 1892.- 26. travnja 1969.) austrijski paleontologi botaničar - profesor paleontologijei paleobiologije na sveučilištu uBeču. Studij je završio u Beču i nakonučiteljskog ispita iz prirodopisa (1919.)doktorirao je paleontologiju. U poslijeratnomrazdoblju sve do 1943. bio je aktivankao glavni učitelj. Dugo vremenaradio je u Državnom prirodoslovnommuzeju u Beču, a također je bio upraviteljnjegovog Geološko paleontološkogmuzeja. Posvetio se istraživanju krednihškoljkaša, posebice rudistima, što ga jeuvrstilo u red istaknutih paleontologa. Bioje stručnjak za fosilne hidrozoe, koralje,briozoe, bavio se i trijaskim amonitima,da bi se konačno okrenuo stratigrafiji ifauni eocena i neogenskim moluscima.Zajedno s M. F. Glaessnerom (1906.-?) otkrio je i opisao faunu danskogakata. Direktor geološko-paleontološkogmuzeja postao je 1949., a od 1951. redovitije profesor paleontologije. Izabran jetakođer u izvršni odbor paleontološkoginstituta sveučilišta u Beču (1964.). Autorje oko 170 radova, ali mu se posebnoističe opsežan priručnik "GeologijaAustrije" (1952.). Od radova koji su usvezi s našim krajevima valja istaknuti"Das Alter des braunkohlenführendenTertiärs von Bosnien, der Herzegowinaund Dalmatien" (1928.), "Alcuni corallifossili dell`Istria" (1932.-1933.), "DasAlter Prominaschichten und der innereozänenGebirgsbildung" (1949.), te "DasSüsswassermiozän des ostadriatischenGebites" (1963.). Pomagao je u osposobljavanjui specijaliziranju kadrova iz Zagreba,Ljubljane i Beograda. Neki drugivažniji radovi: "Rudistae, Foss. Cat. I:Animalia" (1932.), "Hydrozoa, Handbuchder Paläzoologie" (1939.), "Autriche,Lexique Stratigraphique Internationale"(1962.), te katalog fosila Austrije s G. W.Flügelom (1965.), W. Gräfom (1966.), G.Flajsom (1969.) i H. Zapfeom (1969.).LIPOLD, Marko (Markus) Vincenc(Mozirje, 19. siječnja 1816. - Idrija, 22.travnja 1883.) slovenski geolog i rudarskiinženjer – bliski rođak (?) našeguvaženog umiropvljenog profesora naRGN fakultetu Borisa Šinkovca. U Bečuje radio kao rudarski inženjer, gdje sezahvaljujući svome radu proslavio.Također je vodio geološka istraživanjau istočnoj Poljskoj (Galicija). Od 1849.u Beču radi u Državnom geološkom institutu,gdje mu je glavna zadaća bilageološko kartiranje Istočnih Alpa, pa sesmatra jednim od najboljih znalaca geologijeAlpa. Od 1867. direktor je rudnikažive u Idriji. Kao glavni geolog baviose predkambrijem i donjim paleozoikom(barrandij) središnje Češke. Napisaoje više radova o ugljonosnim naslagamasredišnje Češke i o ordovicijskimželjeznim rudama. Također je radio uŠleskoj, pa je i o tome napisao nekolikogeografskih i petrografskih studija,pretežito iz područja planina Nizky Jesenik,središnjih Sudeta i područja Tešina(opisao je poznatu Hoheneggerovuzbirku minerala). Napisao je i nekolikoradova s hrvatskom geološkom tematikompoput "Die Erzlagerstätten nächtTergove im zweiten Banat-Regimenteder Croatischen Militärgrenze" (1856),"Koglenschichte von Cattoro" (1858) ili"Sitzung am 7. Jänner, 1862. (GalmeiundBraunkohlenbergbau in Ivanec)"(1861/1862).Podsjećamo sve studente i znanstvenenovake koji su zainteresirani zasudjelovanje na ovogodišnjem Laboratorijuslave da će se u Zagrebu prvikrug natjecanja održati 4. travnja2008. u prostorijama Tehničkogmuzeja s početkom u 17 sati.Svi zainteresirani trebaju se čim prijeprijaviti u British council i ispuniti prijavnicuna web adresi: http://www.britishcouncil.org/croatia-sciencefamelab-competition.htm- 4 -