GPZ-Bulletin_06 - Prirodoslovno - matematički fakultet - Sveučilište ...

O B R A Z O V A N J E GPZ I Bulletin I S br. T R 6, A ožujak Ž I V 2008. A N J E O D 1 8 7 5.GPZBulletinI Z S A D R A J A O V O G B R O J ANovosti o studentskim radovima .................. 1Festival znanosti 2008. ..................................... 2U potrazi za geološkim korjenima (6) ...... 3ene u geologiji (2) ....................................... 5GPZ legende i anegdote (2) ........................... 8OŽUJAK 2008. BROJ 6. ISSN 1846-6842Dragi čitatelji,Mjesec ožujak je praktički zanama, a za koji dan ulazimou travanj, koji će biti prepunzbivanja! Zato koristim prigoduda sve čitatelje podsjetimna kalendar mnogih zanimljivihdogađanja tijekom ovog travnja:Prvi krug natjecanja u sklopuLaboratorija slave održat će se4. travnja u Tehničkom muzeju,Smotra sveučilišta održat će se10.-12. travnja u Studentskomcentru, 21. travnja se obilježavaDan fakulteta, 22. travnja jemeđunarodni Dan planetaZemlje (a 2008. je proglašena iUN-ovom Godinom planetaZemlje), 21.-26. travnja održavase 6. Festival znanosti u prostorijamaTehničkog muzeja,PMF-a i nekih drugih fakulteta,a u istoj je sedmici i Izvanredni("proljetni") ispitni rok! Tolikoje različitih programa, predstavljanjafakulteta i naših odsjeka,popularizacijskih programa da senitko ne može požaliti na "uspavanost"Sveučilišta. Stoga pozivamsve mlađe i starije kolegeda navrate u Tehnički muzej,Studentski centar, Botaničkivrt, na Medicinski fakultet, ijoš mnoga druga mjesta na kojimaće se odvijati navedene aktivnosti,i svojom prisutnošćuiskažu podršku mlađim kolegamai studentima u njihovimaktivnostima na popularizacijinaše struke i znanosti općenito!Konačno, svim djelatnicima,nastavnicima i studentima ovimputem čestitam Dan fakulteta,sa željom da se i dalje njegujetradicija i izvrsnost, kakou nastavnom i znanstvenomradu, tako i u njegovanju dobrihmeđuljudskih odnosa.Srdačno, vaš urednikNovosti o studentskimradovima za RektorovunagraduNatječaj Sveučilišta u Zagrebu za dodjeluRektorove nagrade za najbolje studentskeradove u akad. god. 2007./2008. raspisan je18.02.2008., a Pravilnik i upute za pisanje radovaobjavljeni su na stranicama Sveučilišta(www.unizg.hr). Novim su Pavilnikom uvedeneneke novine:1) natječaj za Nagradu raspisuje se početkomkalendarske godine za tekuću akad. godinu2) ograničava se broj suautora na najviše tri3) uvedeno je ograničenje da se za Nagradune može prijaviti rad isključivo stručnog ilipreglednog karaktera, kao niti rad izrađenza neku drugu namjenu (diplomski ili seminarskirad, rad izrađen za znanstveni skup iličasopis i sl.)4) svaki rad predložen za Nagradu mora imatimentora, a on mora, u našem slučaju, bitičlan PMF-a (ili suradničke institucije) i imatidoktorat znanosti. Mentorova je dužnost, nakonpredaje rada, pismeno obrazložiti udovoljavali predloženi rad kriterijima o izvrsnosti,a osnovni su:- originalnost / izvrsnost rada- opseg postignutih rezultata / trajanje istraživanja/ samostalnost / uložen istraživački naporu postizanju razultata- značaj rada u okviru struke ili eventualnilokalni značajTehničke upute:Primjerak rada predaje se u uvezan (spiralnoili u plastičnim koricama), a potrebnoje predati i datoteku u elektroničkom oblikuna CD-u koja sadrži: naslov rada, ime autorai sažetak rada na hrvatskom i engleskomjeziku (najviše 500 riječi). CD je potrebnooznačiti s: "Rektorova nagrada, akademskagodina, Ime(na), prezime(na) studen(a)ta".Studenti trebaju priložiti potpisanu izjavuda u trenutku predavanja rada nisu diplomirali,a studenti koji su prijavili diplomski radili prijavili/položili seminar, trebaju navestinaslov diplomskog rada ili seminara te imementora.U radu se može pisati fontom Times NewRoman ili Arial (veličine: 10, 11 ili 12; u proredu:1.5 ili 2), s jednostranim ispisom na papiruformata A4.Numerirane slike (Slika 1, itd.) i/ili tablice(Tablica 1, itd.) mogu biti uključene u tekst ilitiskane na zasebnim listovima. Nazivi i opisislika uvijek se pišu ISPOD slike, a nazivi iopisi tablica IZNAD tablice. Slike i tablice- 1 -stavljaju se u poglavlje Rezultati rada, nomogu se uključiti i u poglavlje Uvod, ili u poglavljeMaterijal i metode.Naslovna stranica mora sadržavati: (a)na vrhu, u prvome redu naziv „Sveučilište uZagrebu“, a u drugome redu naziv fakulteta;(b) u sredini stranice: u prvome redu ime iprezime autora, u drugome redu puni naslovrada; (c) na dnu stranice „Zagreb, godina“.Na sljedećoj se stranici upisuje: „Ovaj radizrađen je u (upisati puni naziv zavoda / laboratorija)pod vodstvom (upisati akademskutitulu i ime i prezime mentora rada) i predanje na natječaj za dodjelu Rektorove nagradeu ..../.... akademskoj godini".Na sljedećoj stranici slijedi popis i objašnjenjekratica korištenih u radu.Na sljedećoj stranici upisuje se «Sadržaj»koji uobičajeno sadrži podnaslove: (a) Uvod,(b) Hipoteza i/ili Opći i specifični ciljevi rada,(c) Materijal i metode/Ispitanici i metode i/iliPlan rada, (d) Rezultati, (e) Rasprava, (f)Zaključci, (g) Zahvale, (h) Popis literature, (i)Sažetak na hrvatskom jeziku koji uključujeime i prezime autora, naslov rada, tekstsažetka te 3 do 5 ključnih riječi, (j) Summary,to jest sažetak na engleskom jeziku,koji također uključuje ime i prezime autora,engleski naslov rada, tekst sažetka, te 3 do5 ključnih riječi.Numeriranje stranica započinje s poglavljemUvod.Popis literature sadrži najmanje 15naslova citiranih radova i ne smije sadržavatiradove koji nisu citirani u tekstu. Popis sesastavlja na način uobičajen u dotičnompodručju.Na samom kraju rada autor može priložitikratki životopis (ne više od 1/2 str. teksta).GPZ Bulletin je glasiloGeološko-paleontološkog zavodaGeološkog odsjekaPrirodoslovno-matematičkogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu,10.000 Zagreb, Horvatovac 102aIzlazi mjesečnoUrednk:dr.sc. Tihomir MarjanacNaklada: 100 kom i u PDF.on-line izdanje na:http://www.geol.pmf.hr/gpz/ISSN 1846-6842

FESTIVAL ZNANOSTI2008.Tihomir MarjanacGPZ Bulletin br. 6, ožujak 2008.Izložbe: svakodnevno 10.00-21.00VD Ljepota vode na tlu Hrvatske (izložba fotografija Vladimira Pfeifera)VD Popularnoznanstvene knjige, časopisi i multimedijsko izdavaštvoVD Aqua mobilis (izložba knjiga o primjeni vode u tehnici)P Neka plavo ostane plavo (izložba panoa)P Vode u filateliji (izložba Hrvatskog filatelističkog saveza)Ove godine održava se 6. FestivalZnanosti u Zagrebu, ali i u Osijeku, Rijeci,Zadru i Splitu. I ovogodišnji Festivalobilovat će različitim atraktivnimsadržajima, počev od predavanja,prezentacija pa do radionica i sci-kafea.Središnja teme ovogodišnjeg Festivalaje VODA, kao poveznica svih gradiovasudionika i pripadajućih regija,pa je pripremljen bogat program koji jevezan na središnju temu, a u Zagrebui druge “tradicionalne” teme kao na pr.ekologiju, geologiju i astronomiju.U planiranju programa odazvali suse predstavnici svih naših odsjeka, štoje jako ohrabrujuće. Na žalost, programse popunio toliko brzo, da je dio aktivnostimorao biti dislociran u Centar zakulturu Susedgrad i Narodno sveučilišteDubrava. Dislocirana zbivanja, u druguruku, omogućiti će i stanovnicima tihdijelova grada da barem malo osjeteduh istraživanja i znanosti kroz projekcije,radionice i prezentacije koje će seorganizirati u njima bliskim prostorima.Festival znanosti je prvenstvenousmjeren prema mladoj populaciji, djecisvih uzrasta, njihovim učiteljima i nastavnicima,pa i odrasloj populaciji kojatu nalazi priliku da obnovi neka znanja,ponešto nauči, i dovede djecu ili unukena možda prvo upoznavnaje saznanošću i znanstvenicima. Dio radionicaizvode i učenici nekih srednjih, alii osnovnih škola (!) čime pokazuju svojrani interes za istraživanje i komunikacijuu znanosti.Iz bogatog programa izdvajam nekesadržaje za koje vjerujem da bi vas moglizanimati. Cjeloviti program Festivalasa sažetcima pojedinih predavanja, radionicai prezentacija nalazi se na webadresi www.festivalznanosti.hr gdjese nalaze i informacije s nekoliko prethodnihfestivala.Mjesta održavanja pojedinih sadržajanavedena su sljedećim kraticama:P = Tehnički muzej - predvorje,VD = Tehnički muzej - velika dvorana,MD = Tehnički muzej - mala dvorana.BV = botanički vrt PMF (* Samo uz prethodnunajavu na telefon 01/4898 060. Uobilazak se kreće u 12.00 sati s glavnogulaza).Film: svakodnevno 10.00-21.00P Hrvatsko podmorje, autor: Miro AndrićRadionice/Predavanja/Prezentacije (izbor):Ponedjeljak: 21.4.2008.10.00-11.00 VD Radionica Krške vode i reljefni oblici, voditelj J. Horovski10.30-11.30 MD Predavanje A. Mezga: Kad su dinosauri vladali zemljom11.00-12.30 VD Radionica Pije vodu kao vo, nezna što je hadvao, voditelj P.Vrkljan11.30-12.30 VD Prezentacija D. Lacković: Krški fenomeni11.30-13.30 VD Radionica Izrada gipsnih replika fosila, voditelj A. M.Tomša11.45-12.45 MD Predavanje D. Horvatić: H2O biografija12.00-14.00 VD Radionica Minerali – čuda prirode, voditelj V. Biševac12.30-14.00 VD Radionica Prave otopine, voditelj N. Raos13.00-14.00 MD Promocija Knjiga Kapljica i kamen, autor: D. Lacković16.00-17.00 VD Prezentacija T. Marjanac: Marijanska brazda – filmski ulazu Zemljinu utrobu ili duboko, duboko more?17.15-18.15 MD Predavanje Lj. Marjanac: Ledena prošlost DinaridaUtorak: 22.4.2008.11.30-12.30 VD Radionica Megalodon – gospodar neogenskih mora,voditeljica R. Brezinšćak12.00-13.00 BV Stručno vodstvo kroz botanički vrt*13.30-14.30 VD Prezentacija A. Mezga: Pradavni vladari neba i mora14.30-15.30 MD Predavanje N. Raos: Voda – čudesna tekućinaSrijeda 23.4.2008.11.00-12.00 VD Radionica Krške vode i reljefni oblici, voditelj J. Horovski12.00-13.00 BV Stručno vodstvo kroz Botanički vrt*14.30-15.30 MD Predavanje J. Jurasović: Metali u vodi – koji su i koliko ihima20.00-21.00 MD Predavanje Ivan Đikić: Izazovi suvremene znanostiČetvrtak 24.4.2008.11.30-13.00 VD Radionica Smeta li nam tvrdoća vode?, voditelj V. Crnek18.30-19.30 VD Prezentacija K. Pikelj: Zašto je more slano?Petak 25.4.2008.11.00-13.00 VD Radionica Kemijska analiza voda, voditeljica T. IgnjatićZokićSubota 26.4.2008.10.00-12.00 VD Radionica Sastavljanje 3D modela dinosaura, voditeljica A.M. Tomša10.30-11.30 MD Predavanje Š. Cerjan-Stefanović, K. Margeta: Upoznajtezeolit – prirodno sito11.30-13.00 VD Radionica Izradite svoj zeolit, voditeljica K. Margeta12.00-13.00 VD Prezentacija A. Mezga: život nakon dinosaura – vladavinapretpovijesnih sisavaca12.00-14.00 VD Radionica Kuda teče voda u kršu?, voditeljica S. Baran16.00-17.00 MD Predavanje Tihomir Marjanac: Geološka povijest Zemlje17.00-19.00 VD Radionica Zemlja i pretpovijesni svijet u mašti i na papiru,voditeljica: A. M. Tomša18.00-20.00 VD Radionica Astrobiologija, voditeljica T. Djaković18.30-19.30 MD Predavanje M. Pavić: Antarktika – ledena avantura juga20.00-21.00 MD Predavanje V. Vujnović: Voda u svemiru- 2 -

U potrazi za geološkimkorjenima (6)Strani geolozi na hrvatskomtluGPZ Bulletin br. 6, ožujak 2008.Enio JungwirthBASSANI, Francesco (Vicenza, 1833. -Capri, 1916). talijanski ihtiolog i paleontolog- profesor na sveučilištu u Napuljui kustos geološkog muzeja u Napulju.Kada se 1863. (i kasnije 1878.) počelo sorganiziranim iskapanjima kraj Besana(San Giorgia) pronađeno je nekolikoihtiosaura, mnogobrojne ribe, amonitii školjkaši. Godine 1880. Bassani je saovog lokaliteta opisao ihtiosaura nazvanogMacrocnemus. Neko je vrijemeu potpunosti bio usredotočen na fosilnuihtiofaunu Europe i Male Azije (1882.-1885.), premda i iz ranijih godina postojerezultati njegova istraživanja (Lesina,Komen). Uočio je znakovite sličnostiizmeđu izvjesnih vrsta utvrđenih u naslagamapodručja Pietraroria s onimapronađenim u Lesini i Komenu i zaključioda su i one kredne starosti. Bassani sevratio nalazima San Giorgia (1886.) iopisao vrste Ichthyosaurus cornalianusili po suvremenoj podjeli Mixosaurus(Ichthyosauria). Po njemu je nazvanmineral bassanit – Ca (SO 4) • 0.5 H 2O.Radovi: "Vorläufige Mitteilungen überdie Fischfauna der Insel Lesina" (1879.),"Über einige fossile Fische von Comen"(1879.), "Note paleontologische. Un pichnodonteCretaceo de Pola" (1880.),"Descrizione dei pesci fossili di Lesinaaccompagnata da appunti in alenna altreittiofaune cretacee" (1883.), "Risultatiattenuti dallo studio delle principali ittiofaunecretacee" (1885.).FOETTERLE, Franz (Mramotice kodZnojmog, 2. veljače 1823. - Beč, 5.rujna 1876.) češko/austrijski rudarskiinženjer i geolog - diplomirao je na rudarsko-šumarskojakademiji u BanskojŠtiavnici. Od 1847. radio je kao rudarskistažist u u Gmundenu, a od 1849. kaoasistent u Državnom geološkom institutuu Beču na kome je postao i glavnigeolog (1867.), a kasnije i zamjenik direktora(1873.).Kartirao je Moravsku i južne dijelovePoljske, a zatim kompilirao 2 geološkekarte mjerila 1.288.000 (GeologischeKarte der Markgrafschaft Mähren unddes Herzogthums Schlesien, 1866.).Sudjelovao je pri izradbi brojnih studija.Također je istraživao mineralna ležišta,bavio se rudarstvom i sudjelovao ujav-nom radu. Kako je sudjelovao priizradbi Geološkog atlasa Austrijskemonarhije (od 1858. dalje) prilično jeupoznao hrvatske terene i o njima napisaoveći broj radova, primjerice: "Mittheilungenvon L. V. Vukotinović überdas Eisenwerk Rude bei Samobor inCroatien" (1855.), "Berichte aus Warasdinund über den Avanza-Graben imVenetianischen" (1861./1862.), "Sitzungam 17. December 1861. GeologischeKarte von Croatien" (1861./1862.),"Berichte vom 31 Juli 1862. BerichteausOtočac"(1861./1862.), "DasBraunkohlen-Vorkommen in nordwestlichenTheile von Croatien bei Ivanec"(1872.) itd.HÖRNES (HOERNES), Moritz (1815.– 1868.) austrijski paleontolog, geologi mineralog - otac osnivača katedre zaprahistoriju na sveučilištu u Beču Moritzamlađeg (1852.-1917.) i geologa Rudolfa.Na Sveučilištu u Beču studirao jekemiju, zoologiju i kristalografiju. Radioje u Dvorskom prirodoslovnom kabinetuu Beču, gdje je postao i kustos muzeja(1856.). Bavio se faunom mekušaca izBečke kotline. Uveo je nazive paleogeni neogen (1859.) za stijene koje je Lyellopisao kao miocen. Rad: "Die fossilenMollusken des Tertiäbeckens von Wienu Abhandlungen der GeologischenReichsanstalt" (1852.-1870.), te "FossileSäugetiere von Bribir" (1848.) i "Derdiluviale Mensch von Krapina" (1900.).HÖRNES (HOERNES), Rudolf (Beč, 7.rujna 1850. - Judendorf, 20. kolovoza1912.) austrijski geolog i paleontolog -od 1876. sveučilišni profesor u Grazu.Bavio se faunom molusaka mlađeg tercijarai seizmologijom. Poznat je po svo-- 3 -jim proučavanjima potresa i po njihovojpodjeli (1878.) u subsidentne (ulijeganje),vulkanske i tektonske. Također jetiskao udžbenik u kome je sa geološkogstajališta predstavljena teorija potresa.Radovi: "Die Gastropoden der Meeresablagerungender I. und II. miocänenMediterranstufe" (1879.-1882.), "Elementeder Paläontologie" (1884.), "Erdbebekunde"(1893.). Također je napisaonekoliko (15) radova vezanih za hrvatskapodručja: "Über Neogenpetrefacten ausKroatien und Südsteiermark" (1874.),"Kohlenführende Tertiärablagerungenaus der Umbegung des Ivancicsagebirgesin Croatien (Sotzka- und Hornerschichten)"(1874.), "Vorlage von Petrefactendes Sotzka-Schichten aus demKalnikgebirge" (1875.), "Zur Kenntnisdes Anthracotherium dalmatinum H. V.Mayer" (1876.), "Chondrodonta (Ostrea)Joannae Choffat in den Schiosischichtenvon Görz, Istrien, Dalmatien und derHerzegovina" (1902., 1903.) itd.KOBER, Leopold (Pfaffstätten, 21.rujna 1883. - Hallstatt, 6. rujna 1970.)austrijski geolog – sveučilišni profesor uBeču. Jedan od utemeljitelja suvremenegeološke znanosti u Austriji. Istaknuo seradovima o Alpama i teorijom orogeneze.Polazio je od koncepcije dvostrukogorogena u kome razlikuje središnji dio iliinternide koji je zajednički za oba krilaorogena. Taj se dio najčešće sastoji odranije konsolidiranih terena. Usporednona oba boka internida, razlikuje redomcentralide (plitkovodne naslage),metamorfide (izražen metamorfizam),eksternide (krakterizirane fliškim naslagama)i predgorje, koje je konsolidiranou nekom drugom orogenetskom procesu.Autor je preko 100 znanstvenih radovai 15 knjiga. Neka djela: "Über bauund Entstehung der Ostalpen" (1912.),"Der Bau der Erde" (1921.), "Das alpineEuropa" (1931.), "Die Orogentheo-

GPZ Bulletin br. 6, ožujak 2008.rie" (1932.), a za naše područje važni suradovi "Alpen und Dinariden" (1914.),"Die Bewegungsrichtung der AlpenDeckegebirge Mittelmeers" (1914.), "DieDinariden" (1923.) i "Die Grossliederungder Dinariden" (1929.).KREBS, Norbert (Leoben, 29. kolovoza1876. - Berlin, 5. prosinca 1947.) austrijski/njemačkigeograf i pedolog – docentna sveučilištu u Beču i sveučilišniprofesor u Würzburgu, Freiburgu i Berlinu.Autor je termina "oikumene" (1923.)kojim je označio područja preobraženaljudskom aktivnošću (engl. cultural landscapes).Istraživao je Balkan i naše krajeve.Značajnija djela su mu "PrednjaIndija i Ceylon", "Geografija austrijskihAlpa", "Prilozi geologiji i geografiji Srbijei Raške", te "Morphogenetische Skizzenaus Istrien" (1904.), "Die HalbinselIstrien (Landeskundliche Studien)"(1908.), "Grunds Studien zur Morphologieund Morphogenese der Herzegowina"(1911.), "Zur Geomorphologie vonHochkroatien und Unterkrain" (1928.),"Oblikovanje krajine u hrvatskom kršu"(1929.) itd.KÜHN, Othmar (5. studenog 1892.- 26. travnja 1969.) austrijski paleontologi botaničar - profesor paleontologijei paleobiologije na sveučilištu uBeču. Studij je završio u Beču i nakonučiteljskog ispita iz prirodopisa (1919.)doktorirao je paleontologiju. U poslijeratnomrazdoblju sve do 1943. bio je aktivankao glavni učitelj. Dugo vremenaradio je u Državnom prirodoslovnommuzeju u Beču, a također je bio upraviteljnjegovog Geološko paleontološkogmuzeja. Posvetio se istraživanju krednihškoljkaša, posebice rudistima, što ga jeuvrstilo u red istaknutih paleontologa. Bioje stručnjak za fosilne hidrozoe, koralje,briozoe, bavio se i trijaskim amonitima,da bi se konačno okrenuo stratigrafiji ifauni eocena i neogenskim moluscima.Zajedno s M. F. Glaessnerom (1906.-?) otkrio je i opisao faunu danskogakata. Direktor geološko-paleontološkogmuzeja postao je 1949., a od 1951. redovitije profesor paleontologije. Izabran jetakođer u izvršni odbor paleontološkoginstituta sveučilišta u Beču (1964.). Autorje oko 170 radova, ali mu se posebnoističe opsežan priručnik "GeologijaAustrije" (1952.). Od radova koji su usvezi s našim krajevima valja istaknuti"Das Alter des braunkohlenführendenTertiärs von Bosnien, der Herzegowinaund Dalmatien" (1928.), "Alcuni corallifossili dell`Istria" (1932.-1933.), "DasAlter Prominaschichten und der innereozänenGebirgsbildung" (1949.), te "DasSüsswassermiozän des ostadriatischenGebites" (1963.). Pomagao je u osposobljavanjui specijaliziranju kadrova iz Zagreba,Ljubljane i Beograda. Neki drugivažniji radovi: "Rudistae, Foss. Cat. I:Animalia" (1932.), "Hydrozoa, Handbuchder Paläzoologie" (1939.), "Autriche,Lexique Stratigraphique Internationale"(1962.), te katalog fosila Austrije s G. W.Flügelom (1965.), W. Gräfom (1966.), G.Flajsom (1969.) i H. Zapfeom (1969.).LIPOLD, Marko (Markus) Vincenc(Mozirje, 19. siječnja 1816. - Idrija, 22.travnja 1883.) slovenski geolog i rudarskiinženjer – bliski rođak (?) našeguvaženog umiropvljenog profesora naRGN fakultetu Borisa Šinkovca. U Bečuje radio kao rudarski inženjer, gdje sezahvaljujući svome radu proslavio.Također je vodio geološka istraživanjau istočnoj Poljskoj (Galicija). Od 1849.u Beču radi u Državnom geološkom institutu,gdje mu je glavna zadaća bilageološko kartiranje Istočnih Alpa, pa sesmatra jednim od najboljih znalaca geologijeAlpa. Od 1867. direktor je rudnikažive u Idriji. Kao glavni geolog baviose predkambrijem i donjim paleozoikom(barrandij) središnje Češke. Napisaoje više radova o ugljonosnim naslagamasredišnje Češke i o ordovicijskimželjeznim rudama. Također je radio uŠleskoj, pa je i o tome napisao nekolikogeografskih i petrografskih studija,pretežito iz područja planina Nizky Jesenik,središnjih Sudeta i područja Tešina(opisao je poznatu Hoheneggerovuzbirku minerala). Napisao je i nekolikoradova s hrvatskom geološkom tematikompoput "Die Erzlagerstätten nächtTergove im zweiten Banat-Regimenteder Croatischen Militärgrenze" (1856),"Koglenschichte von Cattoro" (1858) ili"Sitzung am 7. Jänner, 1862. (GalmeiundBraunkohlenbergbau in Ivanec)"(1861/1862).Podsjećamo sve studente i znanstvenenovake koji su zainteresirani zasudjelovanje na ovogodišnjem Laboratorijuslave da će se u Zagrebu prvikrug natjecanja održati 4. travnja2008. u prostorijama Tehničkogmuzeja s početkom u 17 sati.Svi zainteresirani trebaju se čim prijeprijaviti u British council i ispuniti prijavnicuna web adresi: http://www.britishcouncil.org/croatia-sciencefamelab-competition.htm- 4 -

ENE U GEOLOGIJI (2)GPZ Bulletin br. 6, ožujak 2008.Palynology (od 1987.). Autor je brojnihradova o paleozojskim biljkama.Enio Jungwirth &Miljenka JungwirthELLES, Gertrude Lilian (1872.-1960.)brit. geologinja - poznata po svojimproučavanjima graptolita. Školovala sena Newnham Collegeu (Cambridge) izavršila ga među najboljima iz prirodnihznanosti (1891.-1995.). Bila je prvažena koja je dobila nagradu CambridgeUniversity Readership (1925.). Radilaje s Ethel Skeit Wood i C. Lapworthom(1842.-1920.). Godine 1900. dobila je odLondonskog geološkog društva CharlesLyell nagradu, koju nije mogla preuzetibudući da u to doba ženama nije biodozvoljen dolazak na skupove. Bilaje jedna od prvih žena koje su postaleFRS (1919.), te je godine ukinut SexDisqualification Act, pa je iste godinedobila i uglednu Murchison medalju.Bila je predsjednik Britanske asocijacije(1923.). Bavila se graptolitima i čitavih12 godina radila je na kompiliranjumonografije o britanskim graptolitima.Obrađivala je ordovicijske graptolite izsjevernog Walesa, Skiddaw slejtova(Lake District) i Wenlock šejlova. Jednaje od prvih znanstvenika koja nije obratilapažnju na jedinku, odnosno samu vrstu,već ju je zanimala i čitava zajednica. Autorje rada, začetna vrsta takvoga tipa,u kome je na temelju dugih istraživanjaobradila evoluciju i klasifikaciju graptolita(1922.). Također je napisala oko 10radova o stratigrafiji donjeg paleozoika.FABRE-TAXY, Suzanne (1914.-1993.)franc. geologinja - njezino školovanje ičitav njezin znanstveni put vezan je zasveučilište u Marseillesu. U botaničkilaboratorij došla je 1934. i iste godinepostala geolog. Upoznavši se s zanimljivostimaiz geoznanosti posve se posvetilazanimanju geologa. U početku jeradila kao tehnički asistent, s vremenomje postala preparator, a zatim je spoznalada je terenski rad mnogo zanimljiviji.Posvetila se kartografiji, paleontologiji,predavanjima iz geologije i primijenjenegeologije. Doktorirala je obradivšicenoman i turon Provanse (1940.).Usavršavala se po pitanjima podmorskegeologije, vanjske geodinamike, te paleontologije.Pored sveučilišnog rada (profesorod 1960.) surađivala je sa službomza izradu geoloških karata Francuske,te istraživala gornju kredu Provanse.Premda umirovljena (1974.) nastavilaje sa svojim uspješnim istraživačkim radomjoš niz godina. Od brojnih njezinihradova mogu se izdvojiti: "Présence desalvéolines dens le Turonien supérieurde Provence" (s G. Corroyom, 1937.),"A propos des calcaires à alvéolines deProvence" (1938.), "Le Crétace superiorde la Basse Provence occidentale. 1 –Cénomanien et Turonien" (1940.), "Lesfaunes companiennes, maestrichtienneset daniennes de Provence" (1959.),"Faunes du Coniacien et du Santonienen Provance. 1 – Les ammonites du basindu Beausset" (1963.), itd.FAIRON-DEMARET, Muriel (----) belg.paleobotaničarka - na sveučilištu uLiegu diplomirala je botaniku (1966.)i paleozoologiju (1968.). Na Cornellu(Ithaca, SAD) počinje sa specijalizacijomanatomije biljnoga sjemenja(1972.) i počinje se baviti paleobotanikom(1973.). Doktorirala je na grupibotaničkih znanosti sveučilišta u Liegu.Od 1966. do 1976. radi kao asistent kodprofesorice S. Leclerq (1901.-1994). Nasveučilištu u Liegu predavala je paleobotaniku(1982.-1996.), a od 1996. dioje vremena radila kao istraživač i dio kaopredavač. Dobila je više priznanja: zaanatomiju biljaka (1967.), Fullbrightovustipendiju (1972.), zatim postaje Fellowof the American Association of UniversityWomen, te nagradu Kraljevskeakademije znanosti “Agathon De Potter”za doprinos na polju biologije biljaka.Bila je Drugi tajnik (od 1988.) i Glavnitajnik (1994.-1998.) Geološkog društvaBelgije. Član je Nacionalnog komitetaza očuvanje tipova u paleontologiji.Dopredsjednik je International Organizationof Paleobotany - IOP (od 2000.),član je Committee for Fossil Seedling ofthe International Association for Taxonomyseedling - I.A.P.T. (od 1987.), te članuredništva Review of Palaeobotany and- 5 -GRAY, Jane (1929.-2000.) am. biologinjai palinologinja - profesor na Biološkomodjelu sveučilišta Oregon. Diplomirala jena Radcliffe Collegeu (1951.), a doktoriralana Berkeleyu (1958.). Radila jekao instruktor na Odjelu za geologijusveučilišta Texas (Austin). Kako se udalaza docenta biologije na istom sveučilištu,a da se ne bi sukobila s nemoralnimnepotizmom odlazi na Desert ResearchInstitute (University of Arizona, Tucson)i nastavlja rad s tercijarnim peludom isporama. Iz instituta odlazi u Museumof Natural History (University of Oregon,Eugene), odnosno na Biološki odjel gdjeje predavala biologiju, geologiju, geografijui antropologiju. Također se bavilaevolucijom najstarijih kopnenih biljaka,dokazujući da su se prve kopnene biljkepojavile u srednjem ordoviciju (40-takmilijuna ranije nego što se do tada smatralo).Značajniji radovi: "Late Tertiary microflorafrom the Basin and Range Province,Arizona" (1960.), "Temperate pollengenera in the Eocene (Claiborne) flora,Alabama" (1960.), "Northwest AmericanTertiary palynology, the emerging picture"(1964.), "Palynological techniques"(1965.), "Ordovician Silurian land plants,the interdependence of ecology and evolution"(1984.), "Major Paleozoic landplant evolutionary bio events" (1993.),itd.KING, Georgina (1845.-1932.) austral.geologinja amater - otac svećenik anglikanskecrkve iz Irske i član St Paul`sCollegea bio joj je prvi učitelj. Čitala jenove knjige o evoluciji, prirodopisu, aposebice ju je porodični liječnik i prirodoslovacG. Benett zainteresirao za

GPZ Bulletin br. 6, ožujak 2008.geologiju. Bila je feministička heroina ičlan Women`s Cluba, te jedan od prvihčlanica u Women`s Literary Society uLondonu. Godine 1888. prisustvovalaje skupu Australasian Association forAdvacement of Science i tu susrelamnoge ugledne znanstvenike od kojihsu neki podupirali njena vjerovanja kojaje na temelju geološke literature stekla umladosti. Tako je potaknuta na pisanjepa je za tiskanje pripremila rad "TertiaryPeriod Catastrophism' Theory", kojije Royal Society of New South Walesodbilo (1892.). Smatrala je da je Zemljajednom bila kugla vrlo vruće taljevine,poput Sunca, no hladila se vrlo polakoi skupila se kao svaki metal. Površinase znatno prije ohladila nego njezinaunutrašnjost u kojoj je nastao i jak pritisak.Razmišljala je da je prije mnogo milijunagodina poradi previsokih pritisakadiljem svijeta izbačen čitav niz vulkana.Svijet je zamišljala kao jedan organizam(kao da su metali i minerali bili nekoćživi), a svemir prostor pun mističnih sila,uključujući gravitaciju i magnetizam.Također je mislila da je tijekom tercijaraerupcija tih mističnih sila imala uloguna ono što je ona nazvala Earth`s crucibles,te preokrenula žive stvorove u dijamantei njihov život pretvorila u zlato.Tvrdila je da je skupina muških geologapredvođena antarktičkim istraživačemE. T. E. Davidom (1858.-1934.) ukralanjezine ideje koristila ih kao svoje. Tvrdilaje da su oni ljubomorni i na njezinugenijalnost i zamjeravali joj zato što jebila žena. Što je bila izoliranija to je bilaekscentričnija, te su joj zaključci i stavovipostali sve pretjeraniji, poput toga pojoj je A. Einstein ukrao njezine ideje okorelativnosti ili da su dijamanti nekad bilimorski organizmi. Smatrala se progonjenimgenijem. Prema koncu svogaživota napisala je: “Bila sam jedna odonih žena pionira koje su prošle tvrdavremena, ali ja sam učinila to zato dabude lakše ženama koje dolaze nakonmene.”KUKALOVA-PECK, Jarmila (----)češka paleontologinja - profesor na Departmentof Earth Sciences (Carleton,Kanada). Poznata po svojoj teoriji oevoluciji kukaca, posebice o teoriji razvojakrila kukaca (Epicoxal-theory), tepo novom sustavu homologacije žilakrila, hipotetskoj shemi krila predakainsekata i novom prijedlogu izvornihkomponenata nogu člankonožaca. Karijeruje započela proučavanjem izumrlihpaleopterida, posebice paleozojskihgrupa: Diaphanopteroidea, Paleodictyoptera,Megasecoptera i Archodontakoje je nazvala Palaeodictyopteroid Assemblage.Baveći se tim skupinama,a posebice fosilnim homoiopteridama(Palaeodictyoptera) stvorila je teorijuepicoxalnog podrijetla krila, koja je bilau suprotnosti s paranotalnom teorijom.Njezinu su teoriju poduprla nova otkrićana polju razvojne genetike i molekularnefilologenetike.KUPRIANOVA, Ludmila Andreevna(1914.-1987.) sovj. palinologinja - istaknutaznanstvenica i predsjednicaPalinološke sekcije saveznog botaničkogdruštva SSSR-a. Njena znanstvenakarijera trajala je preko 50 godina i bilaje pretežno vezana uz „Botanički institutKomarov“ u Lenjingradu, gdje je bilačelnik palinološke grupe. Jedna je odprvih koja je prepoznala važnost stvaranja“banke podataka”, odnosno prikupljanjapreparata peluda i spora, a sveu svrhu istraživanja u aktualnoj i paleopalinologiji(do 1988. godine imala oko21.000 preparata različitih palinomorfa).Autor je preko 200 znanstvenih radova- 6 -povezanih s botaničkom sistematikom,povijesti flore i morfologije peluda, sposebnim osvrtom na na problematikuporijekla i evolucijom kritosjemenjača.Njezina disertacija (1965.) nazvana"Palinologija Amentiferae" ukazuje naznakovitost sistematike i filogenije ovihzanimljivih vrsta. Jedna je od pionirauporabe TEM-a i SEM-a u proučavanjumorfologije peluda. Inicirala je opsežniistraživački program, koji se odnosi napelud i spore europskog dijela SSSR-a(1972.-1983.), a obuhvaćeno je oko 90vrsta pteridofita, golosjemenjača i jednosupnica.Bila je član nekoliko uredničkihodbora časopisa koji se bave peludom,sporama i paleobotanikom. Dobitnik jeugledne Gunar Erdtman medalje.LEAKEY, Meave (Epps) (1942. -) brit.paleontologinja - zajedno sa svojim suprugompoznatim R. Leakeyem jedna odvrlo poznatih britanskih znanstvenika izpodručja proučavanje hominida Afrike.Leakeyevi članovi grupe istraživačaoko jezera Turkana (Kenija) svojim suotkrićima 1999. doprinjeli da se u potpunodrukčijem svijetlu gleda na našeljudske pretke. Pronašli su lubanju staruoko 3,5 milijuna godina i dijelove čeljustiza koje su pretpostavili da pripadaju potpunonovoj grani najranijih ljudskih predaka.Meave Leakey je novu vrstu ljudiravnoga lica imenovala Kenyanthropusplatyops. Njezina kćer Luise (1972.-) nastavila je vođenje paleontološkihistraživanja, sada već kao porodičnutradiciju. Radovi: "The Fossil Hominidsand an Introduction to Their Context",1968.-1974. (Koobi For a Researc aResearch Project, Vol. 1) (s R. E. Leakeyem,1978.), "Lothagam: The Dawn ofHumanity in Eastern Africa" (s J. Harissom,2001.), Koobi For a Research Project(Koobi For a, Researches into Geol-

GPZ Bulletin br. 6, ožujak 2008.ogy, Paleontology, and Human Origins(u tisku).LECLERCQ, Suzanne (1901.-1994.) belg.paleontologinja - nakon četrdesetogodišnjeuspješne karijere nastavnikaumirovljena je kao predstojnica Laboratoirede Paleontologie Vegetalesveučilišta u Liegu (1972.). Jedna jeod prvih žena koje su u Belgiji imaleakademski položaj. Proučavala je karbonskofosilno bilje (1925.-1940.) i pritome rekonstruirala je fosilne rasplodneresice fosilnih paprati roda Sphenophyllum,tražeći precizne odgovore po pitanjurazumijevanja organizacije strobilusa.Poznatija je ipak po svojim istraživanjimadevonskih fosilnih primjeraka. Primjenjivalaje još neprovjerene tehnikerabeći dugotrajne metode iskazujućiperfekcionizam, kojima je dostigla dokazeza svoje interpretacije i morfološkerekonstrukcije. Proučavala je složenerasplodne resice roda Calamophyton,a dobiveni rezultati samo dokazuju ispravnostnjezinih ustrajnih istraživanja.Također je razvila temeljite analizepermineraliziranih anatomskih ostataka.Rješenje zagonetke (1957.) sitnog pripadnikaoblika Eviostachya (anatomijei morfologije) bilo je njeno sjajno djelo,podjednako kao i detaljni opisi oblikaRhacophyton. Svijetom se proslavila ipo kolekciji srednjodevonskih biljaka,koje je prikupila u kamenolomu Goe,gdje je pronašla ostatke reda Calamophyton,Pseudosporochnus i Rellimiai obradila ih na izuzetan način dobivšizadivljujuće rezultate. Značajniji radovi:"Etude Morphologique et Anatomiqued’une Fougere du Devonien SuperieurLe Rhacophyton Zygopteroide" (1951.),"Pseudosporochinus Nodosus Sp. Nov.,A Middle Devonian Plant with CladoxylaleanAffinitie" (studija je u koautorstvu sH. Banksom temeljena na proučavanju534 primjerka iz Belgije, 1961.), "A Studyof the Fructification of Milleria (Protopteridium)Thomsonii Lang from the MiddleDevonian of Belgium" (u koautorstvu sP. M. Bonano, 1961., 1971.). U počastSuzanne Leclercq utemeljena je nagrada(2000.) u visini od 2500 eura kaomeđunarodna nagrada za dostignuća upaleobotanici, odnosno u širem smisluodnosi se i na palinologiju, paleontologijubilja, za primjenu na području paleobiogeografijei arheologije.LONGSTAFF, Mary Jane (1855.-1935.)engl. kolekcionarka fosila - bila je nastarijedijete Mathew Hodson Donaldof Carlislea. Školovala se u Londonu istudirala umjetnost na Carlisle Schoolof Art. Bavila se mekušcima o kojimaje pisala u časopisu Transactions ofthe Cumberland Association for the Advancementof Literature and Science(1881). Proučavala je fosilne školjkašei paleozojske puževe i o njima napisala20-tak radova. Svojim je radom zaslužilaMurchesonnovu stipendiju (1898.), atime je postala druga žena koja je dobilaneku nagradu od Geološkog društva.Svoju je zbirku ostavila nećaku M. H.Donaldu, koji ju je donirao (1944.) u TullieHouse Meseum.LUBER, Aglaida Andreevna (1900.-1990.) sovj. palinologinja - poznatasovjetska znanstvenica čija je karijeratrajala preko 40 godina i vezana uz Institutza savezna geološka istraživanja„A. P. Karpinsky“ (VSEGEI) u Lenjingradu.Većina njezinih aktivnosti u svezi jes palinologijom i petrografijom ugljena.Autor je preko 100 znanstvenih radova(3 samostalne monografije i kao koautordesetak monografija općeg karaktera).Razvila je (s I. E. Waltz) prvu znanstvenoutemeljenu klasifikaciju paleozojskihmikrospora (1938.), a također autor jeprvog atlasa u kome su su opisane paleozojskemakrospore i pelud SSSR-a(1941.). Oba rada su dugo vremenapredstavljala temeljno štivo sovjetskih idrugih svjetskih palinologa. Luber je dodetalja uvela paralelizaciju i sinonimikuza ugljonosna ležišta temeljenu na mikrosporamaiz brojnih sovjetskih paleozojskihbazena. Njezin glavni doprinospalinologiji povezan je s istraživanjimaovisnosti karaktera zajednice spora ipeluda o sastavu stijena različitog podrijetla.Interpretacija takvih modelaomogućila je rekonstrukciju različitihtipova drevne močvarne vegetacije,odnosno razumijevanje postojanja ugljenarazličite kakvoće. Prva je u povijestiproučavanja ležišta ugljena kompiliralakarte zonalnih tipova permske vegetacijeu SSSR-u.MAC GILLAVRY, Carolina Henriette (1904.-1993). niz. kemičarka i kristalografinja- profesor na sveučilištu u Amsterdamu(1957.-1972.). Poznata po otkriću i uporabidifrakcije u kristalografiji. Studiralaje kemiju na sveučilištu u Amsterdamu,gdje se počela zanimati i za kvantnumehaniku (1921.-1932.). Po završetkuopsežnog studija postaje (1932.) asistentkemičaru A. Smitsu. Poznanstvo s J.H. Bijvoetom potaklo ju je da se počelazanimati za kristalografiju. Po završetkudoktorskog studija (1937.) postaje asistentA. E. van Arkelu u Leidenu. Napoziv Bijvoetena dolazi u Amsterdam,pa zajedno istražuju elektromagnetskudifrakciju i mogućnost njene uporabe ukristalografiji. Nakon II. svjetskog ratapostaje jedna od istraživača koji razvijajutzv. indirektne metode, novi načinizračuna u kristalografiji. Od 1948.počinje surađivati s R. Pepinskyjem uAuburnu (SAD).- 7 -

GPZ Bulletin br. 6, ožujak 2008.GPZ LEGENDEI ANEGDOTE (2)pribilježio S. B.Prof. Marijan Salopek bio je također legendarnaličnost našeg zavoda uz kojusu vezana brojna sječanja vezana zarad na terenu, za ovu prigodu odabiremoovu:Djelatnici GeološkopaleontološkogzavodaGeološkog odsjeka PMFnajsrdačnije čestitajurođendaneprofesorimaMilanu HerakuiLjubomiru BabićuNegdje u u graničnom području izmeđuGorskog Kotara i Primorja, nakon naporneture profesor Slopek i apsolventS. vraćajući se umorni u bazu naiđuna cesti kamion otvorene “haube” podkojom je šofer jadan sav znojan i uprljanod ulja želio popraviti nastali kvar.Računajući da bi se eventualno moglipovesti barem dio puta, prof. Salopekpriđe kamionu i upita šofera:- Molim Vas, a kuda Vi idete?Šofer se niti ne pomaknu, niti progovori,Profesor će ponovno, ali malo povišenimglasom:- Molim Vas, kuda Vi idete?Opet nema odgovora. Ali prof. Salopekse nije dao smesti već će i treći put:- Molim Vas, pa kuda Vi idete?Šofer se sada izvuče ispod “haube”,znojan, prljav i bijesan unijevši se profesoruu lice reče:- Pustite me na miru! Idem u ..... ........(izgovarajući sintagmu dosta čestu usličnim slučajevima)Profesor, ustuknuvši korak, tada reče:- Hvala lijepa, onda nećemo s Vama.TEČAJScience communicationPozivamo Vas da sudjelujete u tečaju „Science communication“ koji će seodržati u Zagrebu 3. i 4. travnja 2008. godine.Mjesto održavanja:Medicinski fakultet, Hrvatski institut za istraživanje mozga, Šalata 12Predavači:Livio Riboli-Sasco - École Normale Supérieure (ENS)-Paris, Inserm - UniversitéDescartes, Festival Paris-MontagneRichard Emmanuel Eastes - École Normale Supérieure (ENS)-Paris, Universitéde Genève, Laboratoire de Didactique et d’ Epistémologie des Sciences,Les Atomes CrochusFrancine Pellaud - Université de Genève, Laboratoire de Didactique et d’ Epistémologiedes Sciences, Les Atomes CrochusTko može sudjelovati?Tečaj je namijenjen studentima, mladim istraživačima i svima onima koji suuključeni u organizaciju Festivala znanosti, ili bi željeli naučiti kako na što jednostavnijinačin prezentirati znanstveni sadržaj u obliku predavanja ili radionice.Rok prijave:Prijave o sigurnom sudjelovanju na tečaju potrebno je poslati do 1. travanja2008. na e-mail adresu SciCommZg@gmail.com. Molimo Vas da nas što prijeobavijestite o svojem interesu za sudjelovanje, uz napomenu da se od sudionikaočekuje da budu prisutni tijekom održavanja cijelog tečaja zbog povezanostiradionica. Jedino tako možemo biti sigurni u kvalitetu i korisnost održanogtečaja.- 8 -