11.07.2015 Views

Napokon dokaz – bili smo na Mjesecu Planeta koja prometuje krivim ...

Napokon dokaz – bili smo na Mjesecu Planeta koja prometuje krivim ...

Napokon dokaz – bili smo na Mjesecu Planeta koja prometuje krivim ...

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

ASTRONOMIJA<strong>Napokon</strong> <strong>dokaz</strong> <strong>–</strong> <strong>bili</strong> <strong>smo</strong> <strong>na</strong> <strong>Mjesecu</strong>Kada su prije ravno četiri desetljeća Amerikancis programom Apollo uspjeli spustiti ljude <strong>na</strong>Mjesec i sigurno ih vratiti <strong>na</strong> Zemlju, diljem svijetapojavilo se puno skeptika koji su pokušavali izvućisebi zanimljive detalje misije, a za koje su smatralikako je riječ o <strong>dokaz</strong>ima lažiranja događaja koji jeobilježio svemirsku eru čovječanstva.Nekima su “smetale” sitnice poput krivih sje<strong>na</strong>ili vijorenja zastave, nekima nedostatak zvijezda,neki su pak smatrali kako se čovjek možda ispustio <strong>na</strong> Mjesec, ali nekoliko godi<strong>na</strong> kasnije odproklamiranog datuma...Kao jedan od ključnih <strong>dokaz</strong>a da ljudi nisu <strong>bili</strong><strong>na</strong> <strong>Mjesecu</strong> uzimao se i podatak kako svemirskeletjelice tipa Apollo nikada nisu usnimljene <strong>na</strong><strong>Mjesecu</strong> pa ih stoga tamo niti nema.Ipak, prije četiri <strong>smo</strong> desetljeća imali tehnologiju<strong>koja</strong> je to bila sposob<strong>na</strong> <strong>na</strong>praviti.Hladnoratovska utrka proširila se i <strong>na</strong> svemir.Stvar je prestiža bilo hoće li Amerikanci ili Rusipobijediti u fi<strong>na</strong>lnom dvoboju. Prvi je satelit u svemiruotišao u ruske zasluge, prvi čovjek u svemirutakođer, kao i prva letjelica u orbiti oko drugognebeskog tijela i prva svemirska stanica. No, prvije čovjek <strong>na</strong> <strong>Mjesecu</strong> bio Amerika<strong>na</strong>c. Tada je svemirskautrka prve generacije završila.U do sada neviđenoj rezoluciji <strong>na</strong> Zemlju,ponovno od strane Amerika<strong>na</strong>ca, da<strong>na</strong>s pristižusnimke Mjesečeve površine učinjene robotičkomletjelicom LRO (Lu<strong>na</strong>r Recon<strong>na</strong>issance Orbiter).Na njima se <strong>na</strong>pokon vide dijelovi opreme i uređajakoje je program Apollo ostavio <strong>na</strong> <strong>Mjesecu</strong>!Mjesto slijetanja Apolla 11 s opremomMjesto slijetanja Apolla 14 s opremom i tragovima kotačaMjesečeva vozilaSnimljene su lokacije slijetanja Apolla 11,14,15,16 i 17. Uskoro će biti snimlje<strong>na</strong> i lokacijaslijetanja s opremom za Apollo 12, dok Apollo 13nikada nije sletio <strong>na</strong> Mjesec zbog poz<strong>na</strong>tih tehničkihproblema koji su skoro doveli do tragedije.Snimci su učinjeni u razdoblju između 11.­15.srpnja i <strong>na</strong>jbolje su slike Mjeseca ikada. Na njimase, osim dijelova opreme, uočavaju i otisci kuda suse astro<strong>na</strong>uti kretali te tragovi kotača Mjesečevarovera kojim su se služili u misijama Apollo 14 <strong>–</strong> 17.Treba istaknuti kako <strong>na</strong>m u <strong>na</strong>rednim mjesecima,kada LRO zauzme planiranu nisku orbitu okoMjeseca, slijede još <strong>na</strong>jmanje dva­tri puta detaljnijesnimke.Mark Robinskon, iz LRO misije, izjavio je kakoje divno <strong>na</strong> <strong>Mjesecu</strong> vidjeti opremu <strong>koja</strong> čeka dase vratimo k njoj. Kada čovjek ponovno krene <strong>na</strong>Mjesec, ali ne s <strong>na</strong>mjerom da ga posjeti i ode, većda dođe i ostane tamo, mjesta slijetanja Apollabit će jed<strong>na</strong> od jako zanimljivih mjesta <strong>koja</strong> ćemozasigurno <strong>na</strong>novo posjetiti.U međuvremenu će skeptici i sumnjivci zasigurnoi dalje imati svoje “argumente” kako ipakprije četiri desetljeća ni<strong>smo</strong> <strong>bili</strong> <strong>na</strong> <strong>Mjesecu</strong>. No,zahvaljujući LRO jedan od takvih “argume<strong>na</strong>ta”više ne stoji. Fotografije Apolla i ljudske aktivnosti<strong>na</strong> površini Mjeseca sada su stvarnost!Marino Tumpić3


NE 555Popularni integrirani sklop NE 555 poz<strong>na</strong>tje pod <strong>na</strong>zivom tajmer (engl. timer). Koristi seu raznim elektroničkim sklopovima za dobivanjetočnog vremenskog razdoblja od mikrosekundepa do nekoliko sati i kao vrlo stabilanoscilator s točnom frekvencijom <strong>koja</strong> se može<strong>na</strong>mjestiti izva<strong>na</strong> sa svega dva otpornika i jednimkondenzatorom.Pogledajmo treptalo koje je Sanja složila <strong>na</strong>eksperimentalnoj pločici.Frekvenciju treptanja od približno jednesekunde odredila je po formuli:f=1.44 / (R1+2R2) × C = 1.44 / 23400 × 0.000047= 1.44 / 1.1 = 1.3 [Hz]Valjdajesvimajasnokakoradisemafor!DA to je NEMALA ŠKOLA PROGRAMIRANJA (24)Kako ne bi sve ostalo <strong>na</strong> elektronici, Sanja je<strong>na</strong>pravila programsku aplikaciju da bi si olakšalaizbor elektroničkih eleme<strong>na</strong>ta za gradnjutreptala i s nekim drugim frekvencijama.nomainwin[pocetak]WindowWidth = 376WindowHeight = 175UpperLeftX = 300UpperLeftY = 140button #myFirst.ok, “OK!”, [okClicked], UL,294, 111, 58, 25textbox #myFirst.textbox1, 102, 16, 248, 25textbox #myFirst.textbox2, 102, 46, 248, 25textbox #myFirst.textbox3, 102, 76, 248, 25statictext #myFirst.statictext1, “R1 “, 22, 26,64, 20statictext #myFirst.statictext2, “R2 “, 22, 56,64, 20statictext #myFirst.statictext3, “ C “, 22, 86,64, 20open “Frekvencija multivibratora NE 555”for window as #myFirstprint #myFirst, “trapclose [quit]”wait[okClicked]print #myFirst.textbox1, “!contents? r1”print #myFirst.textbox2, “!contents? r2”print #myFirst.textbox3, “!contents? c”if (r1


Zaštomijetopotrebno?Vrijednosti otpora unose seu ohmima (W), a kapacitetau faradima (F), da se dobijefrekvencija treptanja svjetlećediode u hertzima (Hz).Damir Čović, prof.Model ratnog brodaMODELARSTVO7


Ika 8, KarlovacMLADI TEHNIČARIU Karlovcu je, u organizaciji Udruge inovatoraKarlovačke županije i Hrvatske gospodarskekomore, od 2 do 6. lipnja 2009. godine održa<strong>na</strong>izložba inovacija IKA <strong>–</strong> 8. Izlože<strong>na</strong> su 63 rada, aposebno zapažene rezultate postigli su mladiinovatori srednjih i osnovnih škola. To <strong>dokaz</strong>ujeda se inventivnim radom i novim stvaralačkimrješenjima mogu baviti i učenici. Izdvojitćemo uspjeh učenice šestog razreda Osnovneškole Dubovac u Karlovcu, Dore KORENIĆ, injen rad betlehemske spilje. Taj je rad u primjeninovih materijala i dizaj<strong>na</strong> osvojio brončanuplaketu. Ostali zapaženi radovi su i radovi AneBAJAC (dječji <strong>na</strong>mještaj), Kristija<strong>na</strong> PICAKA iJurice FURAČA (zbirka za elektroničke vježbe).I vi <strong>na</strong>m javite o svojim <strong>na</strong>stupima <strong>na</strong> drugimmanifestacijama i <strong>smo</strong>trama.(o)11


Model hladnjakaRADOVI MLADIH TEHNIČARAČuvanje hrane i različiti tehnički zahvatizahtijevaju niže temperature prostora. To sepostiže <strong>na</strong> nekoliko <strong>na</strong>či<strong>na</strong>, a jedan je svakakokorištenje suvremenih hladnjaka. Osnovno uizvedbi je izolirano kućište <strong>–</strong> kutija odgovarajućegunutarnjeg obujma, zatim isparivač, sustavcijevi, kompresor s elektromotorom te osjetilaza ugađanje željene temperature hlađenja…Niže se temperature unutar kućišta postižuoduzimanjem topline <strong>koja</strong> je potreb<strong>na</strong> da seodabrani refrigerant ispari u isparivaču. To sutekućine s vrlo niskim vrelištem ili plin koji sepod pritiskom lako pretvara u tekućinu…amonijak,etilni klorid i freon. Kompresorom, kojegpokreće elektromotor refrigerant, stlači se dovisokog tlaka te je u tekućem stanju. Takostlače<strong>na</strong> tekući<strong>na</strong> pušta se sustavom cijevi udio <strong>–</strong> isparivač, gdje vlada niski tlak. Na tommjestu tekući<strong>na</strong> ključa pretvarajući se u plinzahvaljujući toplini u kućištu….Ponovno dolazido tlačenja…isparavanja i proces se <strong>na</strong>stavljatoliko dugo dok ima topline dovoljno za isparavanje,ovisno o postavljenim veliči<strong>na</strong>ma <strong>na</strong>regulatoru (1 do 6). Dio u hladnjaku, u kojem jeisparivač, ujedno je i <strong>na</strong>jhladniji. Postoje različitei<strong>na</strong>čice i izvedbe.Naš su model hladnjaka <strong>na</strong>činili mladi tehničariOsnovne škole DUBOVAC u Karlovcu.Poslužili su se «tekućim plinom» koji se <strong>na</strong>bavljaza različite kućne potrebe.Cijela gradnja izvede<strong>na</strong> je iz priručnog materijalai uz manje zahvate za koje nisu potrebnini poseban alat ni posebne vještine.Kao osnova je izrađen stalak iz drva, panelploče ili daščice. Deblji<strong>na</strong> materijala je 15 do 18mm. Podloga je kvadrat 120×120 mm, a okomitinosač visok je 350 te širok 70 mm. S podlogomje spojen vijcima. Pri vrhu je postavljenpoprečni okrugli zatik koji služi za prenošenje.Uočavate da je nosač zamaknut <strong>na</strong> podlozi.Dakako, vodila se briga o <strong>na</strong>činu smještajauređaja u ormar ili <strong>na</strong> policu…Tako je <strong>na</strong>staocijeli niz pomagala <strong>na</strong> stalcima koji imaju baremjednu veličinu, a visinu <strong>na</strong>jčešće zajedničku.Model hladnjaka12


Oslo<strong>na</strong>c bočiceTermometar i isparivačObojeni su svjetlo plavim sadolinom što dajeposebnu dopadljivost i pripadnost zbirci tehničkekulture u <strong>na</strong>stajanju. Zato su radoviOsnovne škole DUBOVAC <strong>na</strong> izložbama i <strong>smo</strong>tramaprepoz<strong>na</strong>tljive i<strong>na</strong>čice.Termometar je <strong>na</strong>bavljen u trgovini, a služi zakuć<strong>na</strong> mjerenja vanjske temperature. Područjemjerenja je od <strong>–</strong> 50 do + 50 ºC (Celzijeva skala, aoz<strong>na</strong>če<strong>na</strong> je i Fahrenheitova skala <strong>koja</strong> se rabi unekim dijelovima svijeta). Sa stražnje je stranestalka prigrađe<strong>na</strong> obujmica <strong>koja</strong> služi za umetanjeboce «tekućeg pli<strong>na</strong>» (od 90 ml). Sapnicase utišće u cjevčicu <strong>koja</strong> je učvršće<strong>na</strong> <strong>na</strong> limenosjedište. Kraj cjevčice umetnut je u poprečniprovrt stalka u visini tikvice termometra.Prikladnim je vijkom termometar pričvršćenza stalak <strong>na</strong> svom gornjem dijelu. Isparivač je<strong>na</strong>činjen <strong>–</strong> savijen kao lime<strong>na</strong> posudica u koji jeumetnut donji dio termometra. Pomoću četirivijka isparivač je pričvršćen <strong>na</strong> stalak.Dovoljno je, kako bi se promatralo kolebanjetemperature kod ovakvog modela hladnjaka,djelić sekunde u isparivač pustiti plin. On je jošuvijek u tekućini. Budući da je dospio u područjenižeg tlaka (atmosferski tlak prostora), negošto je u bočici, dolazi do isparavanja <strong>–</strong> vrenjapri čemu se oduzima topli<strong>na</strong> i u okolici isparivača.To se pokazuje, osim padom temperature,<strong>na</strong> termometru i brzom <strong>na</strong>kupinom kondenziranevlage iz zraka (<strong>koja</strong> može kod dužeg ispitivanjaprijeći u led) <strong>na</strong> stjenkama isparivača…Pri ispitivanju su postignute temperature ispod<strong>–</strong> 20 ºC. Dakako, kod modela nema povratka2.6.1.5.4.Presjek kućnog hladnjaka: 1. izolirano kućište, 2. isparivač,3. regulator temperature, 4. kompresor, 5. elektromotor,6. kondenzatorpli<strong>na</strong> <strong>na</strong>trag u proces kao u kućnim izvedbamas kompresorom…Mentor: Miljenko OŽURA, prof.Budući da se radi o zapaljivom plinu,pokuse valja izvoditi uz prisutnost učiteljai to <strong>na</strong> otvorenom, bez blizine i mogućnostidolaska plame<strong>na</strong> ili iskre.3.13


Presjek energetskogotokaŠest rotora od vjetraproizvodi strujuZrcala usmjeravaju Sunčevu energiju <strong>na</strong>prijamnik u kojem se toplinski medij zagrijavaza proizvodnju električne energijestrojarnicatoplinski akumulatorpovršine za poljoprivredni uzgojvodeni spremnici za sta<strong>bili</strong>zacijumogući bazeni za uzgoj ribeGeneratori proizvode energijupomoću morskih strujaPlutače proizvode struju odenergije valovaTankeri krcaju pitku vili vodikKroz jednu cijev crpi se hlad<strong>na</strong>voda iz dubine od oko 1000 m(vidi crtež desno)Lučko postrosolarnitoranjpolja sunčanih zrcalaoko 180 mU zajednički modul može sepovezati do osam otoka18


oduNačelo radaOTEC-aPovrši<strong>na</strong>, 29 o CDubi<strong>na</strong> 1000 m, 5 o CSunčevaenergijaParaOsolje<strong>na</strong> vodaKondenz<strong>na</strong> vodaHlad<strong>na</strong>, sla<strong>na</strong> otpad<strong>na</strong> vodaSpremnici vodikaturbi<strong>na</strong>Tako bi mogao izgledati budući energetski otok. U sredini je smještenoOTEC-postrojenje u kojem se isparava voda (gore). Ispodprozirne “palube” <strong>na</strong>laze se staklenici. Moguće su i drugačije i<strong>na</strong>čice,<strong>na</strong> primjer s foto<strong>na</strong>ponskim ćelijama.Odsolje<strong>na</strong>pitka vodavodu, koji se isparava i pokrećeturbinu. Alter<strong>na</strong>tivno se mogupostaviti foto<strong>na</strong>ponske ćelije.Ispod gornje površine otokasmješteno je OTEC postrojenjekoje k tome još proizvodi odsoljenumorsku vodu. Kapacitetjednog otoka je oko 300 miliju<strong>na</strong>litara <strong>na</strong> dan, dovoljno dase <strong>na</strong>puni jedan veletanker.Uz rubove otoka postavljenesu plutače koje pak proizvodeelektričnu struju uz pomoćmorskih valova. I <strong>na</strong> kraju, električnustruju još proizvode i turbineovješene ispod umjetnogotoka, koje su pogonjene morskimstrujama. U unutrašnjostiotoka mogu se sagraditi stakleniciza uzgoj bilja i bazeni zauzgoj riba.Električ<strong>na</strong> se energija možepodmorskim kabelom prenositi<strong>na</strong> kopno ili koristiti za proizvodnjuvodika koji se zatimotprema u velikim spremnicima.Jedan dio toga može se uzpomoć gorivnih čla<strong>na</strong>ka koristitiza pokrivanje energetskihpotreba otoka.Predviđeno je da se ta energetskačudovišta spajaju i uveće skupine. “Idealno bi biloda su zajedno <strong>na</strong>jmanje dvaotoka, dok je kod jakih strujanjapoželj<strong>na</strong> skupi<strong>na</strong> od njih osam,”objašnjava Dominic Michaelis.Na svakom je otoku posadaod 25 stručnjaka i <strong>na</strong> njemuse može proizvoditi energija spostrojenjima ukupne s<strong>na</strong>ge250 MW, a to je četvrti<strong>na</strong> s<strong>na</strong>geveće atomske elektrane. Otocise mogu postaviti bilo gdje uprostorima tropskih mora.Prototip bi uskoro trebao bitistavljen u pokusni pogon.Prema FocusŽeljko Medvešek19


Vodeno kolo iz dva kruž<strong>na</strong> komada, te osam pločica kojetreba urezati i sve spojiti a zatim premazati vodootpornimlakom za čamce0,7 A) a za smirivanje <strong>na</strong>po<strong>na</strong> akumulator 12 V10 Ah te kaljužnu pumpicu za čamce 12 V; 0,8A. No, za ovo treba uložiti do 2.000 kn i neštoz<strong>na</strong>nja pa to savjetujemo <strong>na</strong>prednijim modelarima.I<strong>na</strong>če, sve drugo je potpuno isto pato može biti dodatni stupanj izrade (dorade)<strong>na</strong>šega mli<strong>na</strong>. Jasno je da se okolo u vrtu mogudodati bilje, cvijeće i sve što <strong>na</strong>m pada <strong>na</strong>pamet pa to ne treba ni objašnjavati. Prednostove <strong>na</strong>še izvedbe u plastičnoj posudi je u tomešto ju možemo postaviti u vrtu, <strong>na</strong> balkonu,u većoj dnevnoj sobi i sl. Tek <strong>na</strong>pome<strong>na</strong> kakomoramo paziti da <strong>na</strong>m ne prska okolo što ovisio mlazu vode, žljebu i kotaču. Povremeno jevodu potrebno dodati ili izmijeniti radi kukaca,lišća i prašine, a djelomice i zato što ispari <strong>na</strong>suncu. Preko zime ga je potrebno zaštititi odmraza. Trebamo ga unijeti u zgradu, očistiti,Pogonski mehanizam (od starog sata) koji vrti žrvanj. Mlindjeluje realistično jer proizvodi i zvuk mljevenja.podmazati vodootpornim lakom, a sve kako bi<strong>na</strong>s razveselio i slijedeće sezone.U kišnim će jesenskim danima izrada “mli<strong>na</strong>”biti ugod<strong>na</strong> zabava. No, samo ako <strong>smo</strong> strpljivi!Mi <strong>smo</strong> za svoj mlin utrošili čitav tjedan<strong>na</strong>pornog i strpljivog rada. Lijepljenje, piljenje,Čitavo postrojenje u probnom pogonu u plastičnoj kadi(od boje za zidove). Plastično crijevo odmjeriti po potrebi.Pumpica za vodu sa šest veliči<strong>na</strong> usisnog otvora i pogonom<strong>na</strong> 220 V (pazite <strong>na</strong> visoki <strong>na</strong>pon). Crijevo (cijev)koristite prema potrebi ali neka je što tanje i savitljivije.brušenje, bojanje vodootpornim lakom, pripasivanje…dok<strong>na</strong>m nije proradio, a onda još finodotjerivanje te ukrašavanje. Dobro je to raditiu nekoj radionici jer trebamo raznovrsni alat,ali i prostor jer se praši, ima otpadaka i mirisa(ljepilo, laneno ulje, vodootporni lak i dr.).Autor vam želi uspjeh u radu i užitak u postignutomuspjehu.Rade Karleuša mag. ing. aedif.Klub željezničkih modelara ZG21


motori biti smješteni ispod podavozila. Tako ispod poklopca,gdje bi se i<strong>na</strong>če trebao <strong>na</strong>lazitimotor, ostaje prazan prostor. Tuće se <strong>na</strong>laziti još jedan prtljažnik.Nažalost, prvotno je Model Strebao do kupaca doći već 2010.,ali je zbog ekonomske krize uSAD­u tvrtka otpustila četvrtinuzaposlenih te usporila sverazvojne planove. Fokusirala sesamo <strong>na</strong> proizvodnju Roadsterakako bi povećala priljev novca,a smanjila troškove. Cije<strong>na</strong> električnelimuzine trebala bi biti 60.000 dolara(u SAD­u) što je gotovo dvostruko manje odRoadsterovih 109.000. Predstavlje<strong>na</strong> i<strong>na</strong>čicaipak nije ko<strong>na</strong>č<strong>na</strong> produkcijska izvedba automobila,no razlike će, ako ih bude, biti minimalne.Isto vrijedi i za interijer koji je više manjetakođer definiran. Što se opreme tiče, kakoone vanjske, tako i one u putničkoj kabini,ovaj automobil će uistinu pripadati premiumsegmentu.Ambiciozan projektU Kaliforniji će se za proizvodnju automobilaizgraditi tvornica za koju će se iz državnih sredstavaSAD­a izdvojiti 275 miliju<strong>na</strong> eura. TeslaS ne radi nikakav kompromis između performansa,učinkovitosti i korisnosti <strong>–</strong> uz njega netrebate posjedovati još jedan automobil.Automobil je dimenzija otprilike kao BMW550i ili mercedes E550 i nudit će sličnu količinuNa tržište dolazi 2011. godineperformansi i luksuza. London je prvi europskigrad koji je udomio ovlašteno prodajnomjesto ove američke kompanije, smještenou okrugu Knightsbridge, blizu auerodromaHeathrow. Uskoro se očekuje otvaranje prodajnihmjesta i u Mo<strong>na</strong>ku, Minchenu i Zurichu.U Tesli tvrde kako su već primili oko 1.300<strong>na</strong>rudžbi. Za osnovnu je i<strong>na</strong>čicu potrebno uplatiti5.000 dolara akontacije, odnosno 40.000dolara akontacije za jedan od svega 2.000 primjerakaspecijalne izvedbe Sig<strong>na</strong>ture Edition.Brembo kočnice koje će di<strong>na</strong>mičnog “električara”pouzdano zaustaviti zadužene su zazaustavljanje. Za kočenje od 100 km/h <strong>na</strong> 0km/h Modelu S potreban je tek 41 metar. Uunutrašnjosti, <strong>koja</strong> je presvuče<strong>na</strong> talijanskomkožom, ima mjesta za pet odraslih osoba. Zapotpun užitak u vožnji tu je i panoramski krovte sva sila zabavne i pomoćne elektronike.Ivica Milun23


Načelo ciklo<strong>na</strong>ISTRAŽIVANJE I TEHNIKAUpornošću do cilja: Kako je izumitelj JamesDyson izumio usisivač prašine bez vrećiceNazvati Jamesa Dyso<strong>na</strong>, 60, tvrdoglavimbilo bi besramno umanjivanje. Izumitelj je,bez poslodavca koji mu plaća troškove, od1978. razvio 5127 prototipova usisivača prašinebez vrećice te je ko<strong>na</strong>čno, zahvaljujući tome,postao milijarder. Od 1981. do 1984. Dyson jeproputovao Europu i Ameriku, od AEG­a doElektroluxa, od Vorwerka do Black & Deckera,Hoovera kao i Zanussija te posvuda hvaliosvoj izum. Mnogo puta bio je blizu zaključenjaugovora, mnogo puta izjalovili su se pregovori,nekoliko puta slijedili su skupi sudski postupci.PRVORAZREDNI USISIVAČUnutarnji ciklonJake centrifugalnesile odvajaju iz zrakamikroskopski sićušnečesticeSito odvaja prašinu ikratke niti iz zrakaVanjski ciklon filtriragrubu nečistoćuprozir<strong>na</strong> sabir<strong>na</strong> posudaBEZ VREĆICE Ciklonski usisavač prašine Jamesa Dyso<strong>na</strong>temelji se <strong>na</strong> centrifugalnoj sili24Na kraju je, tada 37­godišnji otac troje djecebio “prezadužen, utučen i izgladnjeli čovjek“,kao što je on nekoliko godi<strong>na</strong> kasnije opisao usvojoj autobiografiji.I onda prodor. Japanska tvrtka Apax okončalaje 1985. Dysonove gladne godine kupivšilicencu za prvi ciklonski usisivač prašine. ModelG­Force bio je zamišljen za jedan uski prostorluksuznog tržišta: aparat u ružičastoj boji odojkai ljubičastoj boji ljubičica koštao je 2000dolara. Za Dyso<strong>na</strong> dugoročno nezadovoljavajuće.Uskoro za 1,2 miliju<strong>na</strong> eura Apaxu prepuštakorištenje izuma u Japanu i s tim novcem osnivavlastito poduzeće. Godine 1993. s trake sukrenuli prvi aparati DC01.U seoski jednostavnomWiltshireu, dva sata vožnjeautomobilom od Londo<strong>na</strong>,izgrađen je 1999. godineDysonov istraživački i razvojnicentar. U njemu 500 inženjerai z<strong>na</strong>nstvenika osmišljavai razvija poboljšanjaDysonovog usisivača prašine.Još daljnjih 300 inženjera radi<strong>na</strong> tome u Maleziji, 150 u Kinii 30 u Singapuru.Šef, iza staklene stijene ujednom uglu zgrade, ima svojradni stol. „Ja više ne sjedimza raču<strong>na</strong>lom i ne razvijamnove modele,“ kaže Dysontihim glasom. Ali, on još izrađujeskice, bilježi <strong>na</strong>pomene<strong>na</strong> crteže svojih inženjera.Dyson je dijete šesdesetosmihgodi<strong>na</strong> iz tada (podrugljivo)lepršavog Londo<strong>na</strong>.Studirao je <strong>na</strong> Royal Collegeof Art; <strong>na</strong>jprije slikarstvo,zatim dizajn <strong>na</strong>mještaja,ko<strong>na</strong>čno unutarnju arhitekturui <strong>na</strong> kraju tehničko oblikovanje.Tijekom svojega radaIZUMITELJ sa svojom uspješnicom DC15


ASTRONOMIJADrhtave noge američke uzdanice za let<strong>na</strong> MjesecMjesec je nova “meka” za astro<strong>na</strong>utičkepothvate koji <strong>na</strong>s očekuju u <strong>na</strong>rednim godi<strong>na</strong>mai desetljećima. Amerikanci su već dobranozagrizli u tehnološku jabuku zvanu (ponovno)osvajanje Mjeseca no, prema svemu sudeći,tehnologija <strong>koja</strong> se priprema za taj pothvat jošje uvijek <strong>na</strong> drhtavim nogama <strong>–</strong> i to doslovce.Prema učinjenim a<strong>na</strong>lizama, ozbiljne vibracijekoje se javljaju u strukturi rakete Ares I­Xprijete dezintegracijomrakete <strong>na</strong>kon nje<strong>na</strong> lansiranja!Vojni establishmentUS AIR FORCE, koji imakontrolu <strong>na</strong>d lansiranjimas Kennedyjevasvemirskog centra<strong>na</strong> Floridi, ozbiljno sezabrinuo činjenicomkako bi vibracije moglepokrenuti sustav zasamouništenje rakete.Na svakoj je raketiinstaliran takav sustav(čak i <strong>na</strong> onima s ljudskomposadom!), anjegovo je aktiviranjepredviđeno u slučajuda let krene <strong>na</strong>opakoi zaprijeti ljudima iliinstalacijama. Sam činsamouništenja raketemože se pokrenuti izsvemirskog kontrolnogcentra, ali i autonomno<strong>na</strong> samoj raketi, ovisnoo očitanjima senzoratog sklopa. I upravo jetu problem. Vibracijerakete, nove uzdaniceameričkog svemirskom programa, toliko sujake da bi sustav za samouništenje mogao procijenitikako nešto s raketom ozbiljno ne valja iaktivirati eksploziv <strong>na</strong> kritičnim mjestima čimese cijela raketa dezintegrira.Ukoliko bi tijekom zakazanog lansiranja, 30.kolovoza, Arex I­X započeo nekontrolirani let,a spomenuti sustav zakazao, stanovnici Floridepotencijalno bi <strong>bili</strong> izloženi ozbiljnoj prijetnji!Raču<strong>na</strong>l<strong>na</strong> simulacija starta Aresa, hoće li tako biti i ustvarnosti26


Di<strong>na</strong>mo i generatoriIZUMI KOJI SU PROMIJENILI SVIJETElektrič<strong>na</strong> se struja, <strong>na</strong> čijim se popratnimpojavama osniva veći<strong>na</strong> primje<strong>na</strong> elektriciteta,u prvim desetljećima 19. st. dobivala iz kemijskihizvora, tzv.galvanskih baterija. To su relativnonespretni, skupi i slabi izvori koji nisu omogućavalienergetski obilnije primjene elektriciteta.S<strong>na</strong>žniji izvor električne struje konstruiran je tekpolovicom 19. st. što je dovelo do z<strong>na</strong>tno većepraktične primjene električnih pojava, do elektrifikacijeu da<strong>na</strong>šnjem smislu.Elektromehanički generator električnestruje, dakle pretvornik mehaničke energijeu električnu, konstruiran je <strong>na</strong> temelju opažanjaengleskoga fizičara i kemičara, MichaelaFaradaya (1791.<strong>–</strong>1867.). On je, 1830­ih godi<strong>na</strong>,istražujući moguće međudjelovanje magneta<strong>na</strong> elektricitet, uočio pojavu elektromagnetskeindukcije (prema lat. inducere: uvesti).Michael Faraday, genijalni istraživač električnih pojavaFaradayev pokus elektromagnetske indukcije pomicanjemstalnoga magneta, pri čemu se galvanometar priulazu magneta u zavojnicu zakreće u jednom smjeru, a priizlazu u drugom (crtež iz knjige O. Kučera i dr., Novovjekiizumi 3. Matica hrvatska, Zagreb, 1910.)U prvim desetljećima 19. st. smatralo sekako su elektricitet i magnet, iako po pojavamavrlo slični, međusobno neovisni. Izmeđustalnoga magneta i električnih <strong>na</strong>boja u mirovanjunema nikakvoga međudjelovanja. PokusiH. Ch. Ørsteda, 1820. god., pokazali su dapostojanje sile međudjelovanja između električnih<strong>na</strong>boja u gibanju (vodiča kojim tečeelektrič<strong>na</strong> struja) i stalnoga magneta. To semoglo protumačiti samo time da oko <strong>na</strong>boja ugibanju <strong>na</strong>staje magnetsko polje.Faraday je, <strong>na</strong>kon niza pokusa, ustanoviokako <strong>na</strong> električne <strong>na</strong>boje djeluje promjenjivomagnetsko polje. Promje<strong>na</strong> magnetskogapolja može se proizvesti <strong>na</strong> nekoliko <strong>na</strong>či<strong>na</strong>:pomicanjem stalnoga magneta u blizini vodiča,pomicanjem ili uključivanjem i isključivanjemelektromagneta te <strong>na</strong>pajanjem elektromagnetaizmjeničnom strujom. Pri pomicanju stalnogamagneta ili elektromagneta ulaže semehanički rad, a u vodiču se (dakle, u tvari u29


Generator suvremene elektraneTeslin <strong>na</strong>crt dvofaznoga generatora izmjenične strujeugljeni, ali im je ostao <strong>na</strong>ziv četkice. Pri vrtnjisu se <strong>na</strong> mjestu klizanja po komutatoru obilnoiskrili i habali te ih se često moralo ob<strong>na</strong>vljati.Uz sve te poteškoće istosmjerni su generatori<strong>bili</strong> prvi s<strong>na</strong>žni izvori električne struje, koje suu prvim elektra<strong>na</strong>ma početkom 1880­ih godi<strong>na</strong>pokretali većinom parni strojevi, a tak potomvodne turbine.Krajem 1880­ih godi<strong>na</strong> Nikola Tesla (1856.<strong>–</strong>1943.) će <strong>dokaz</strong>ati kako je z<strong>na</strong>tno djelotvornijei tehnički jednostavnije upotrebljavati izravnoizmjeničnu struju izostavljanjem komutatora iu generatoru i u elektromotoru. Za to je moraokonstruirati cjelovit sustav izmjeničnih višefaznihgeneratora, prijenos u obliku visokoga<strong>na</strong>po<strong>na</strong>, kao i izmjenične elektromotore.Hidroelektra<strong>na</strong> izmjenične struje <strong>na</strong> vodopadimaje Niagare u SAD, početkom 1890­ih godi<strong>na</strong>,pokazala sve prednosti primjene električnestruje za električni pogon. Tesla je razvio razneizmjenične generatore: sinkrone i asinkrone,jednofazne i višefazne, niskofrekvencijske(60 Hz) i visokofrekvencijske (do 19 kHz).Elektromehanički generatori se rabe gdjegod je mehaničku energiju gibanja potrebnopretvoriti u električnu, od ručne električne svjetiljke,bicikla, automobila i drugih vozila, plovilai zrakoplova do velikih elektra<strong>na</strong>. U većini seda<strong>na</strong>šnjih elektra<strong>na</strong> primjenjuju Teslini izmjeničnigeneratorivišefaznih struja.Poseb<strong>na</strong> primje<strong>na</strong>generatoraje u tzv.električnomElektrični agregat, slog benzinskogamotora i električnoga generatora,samostalan je izvor električnestrujea gre gatu, ukojem benzinski,plinski ilidizelski motorspojen s generatoromčinicjelinu <strong>koja</strong> jesamostalan izvor električne energije. To jemala elektra<strong>na</strong> za primjenu <strong>na</strong> mjestima dokojih nije doprla električ<strong>na</strong> energetska mreža,pri logorovanju, <strong>na</strong> brodicama i sl., ili u vremenimakada nema opskrbe električnom energijom,obično u nekim iznimnim uvjetima. Manjisu agregati (s<strong>na</strong>ga <strong>na</strong>jviše nekoliko kilovata)prenosivi, dok su veći predviđeni za rad <strong>na</strong>jednome mjestu.Dr. sc. Zvonimir Jakobović31


Istraživački robot «SPRAWLITA» razvijen je 1999. godine <strong>na</strong> Stanford University. Dugačak 15 cm i težak 0.27 kg dugo vreme<strong>na</strong>je nosio rekord <strong>na</strong>jbržeg robota s nogama (2.5 duljine tijela u sekundi). Sprawlita je prvi robot izrađen u SDM tehnici. Na gornjimsu slikama prikazane faze oblikovanja tijela i zglobova kuka. U bloku plavog voska, s osobinom dobre strojne obradivosti,izglodan je oblik tijela u koji su položene komponente i mnoštvo pneumatičnih vodova. Potom se u kalup <strong>na</strong>lijeva silikon kojise <strong>na</strong>kon skrutnjavanja može dodatno mehanički obrađivati. Tijelo robota nije samo kruto kućište, već ima i zahtijevanu funkcio<strong>na</strong>lnuelastičnost. Na isti <strong>na</strong>čin su izrađeni i elastični zglobovi kuka u koji su zaliveni aktuatori. Tako je dobiven kompaktanprototip bez klasičnih rotacijskih zglobova s ležajevima, mehaničkim spojnicama, oprugama i vijcima. Mehaničke osobinekorištenih materijala omogućile su izrazito dobro opo<strong>na</strong>šanje gibanja žohara.članke od savitljivog siliko<strong>na</strong>. Noga je oblikova<strong>na</strong>kao nerastavljiv sklop. Elastičnost nogene postiže se ugradnjom opruga već izborommaterijala i pogodnim oblikovanjem člankanoge. U izradak se tijekom oblikovanja umećusenzori, vodovi, aktuatori ili cijeli elektroničkisklopovi. Rezultat je kompaktan i izdržljiv diostroja oblikovan i izrađen iznutra prema van.Sastavljen je od mnoštva slojeva i komponentipovezanih nerastavljivo u jedinstvenu funkcio<strong>na</strong>lnucjelinu. Stoga se ovakav <strong>na</strong>čin konstrukcije<strong>na</strong>ziva i integrirano konstruiranje.Američki magazin “Time”, u broju iz studenoga2006. godine, proglasio je robot“Stickybot” za penjanje po vertikalnim stije<strong>na</strong>ma(zidovi, staklo...), korejanskog studentaKim Sang­bae sa Stanford University, jednimod izuma godine. Razlog je sposobnost“Stickybota” da uspješno opo<strong>na</strong>ša prihvaćanjegeko<strong>na</strong> (macakli<strong>na</strong>) za podlogu tehnikom suheadhezije. Macaklin ima <strong>na</strong> jastucima prstijurazgra<strong>na</strong>nu nitastu strukturu <strong>koja</strong> završava<strong>na</strong>no­vlatima gustoće od 2 milijarde po centimetrukvadratnom što rezultira povezivanjemmolekula podloge i nogu Van der Valsovimsilama molekularnog privlačenja. Takav mehanizamsuhe adhezije osigurava ogromne sileprihvata <strong>na</strong> gotovo svakoj podlozi. Način dase izvede stroj, koji opo<strong>na</strong>ša gekon, ne zahtijevasamo sposobnost proizvodnje artificijelnih<strong>na</strong>no vlaka<strong>na</strong>, već možda još i više pravilnukonstrukciju složenog mehanizma za kontrolirano“lijepljenje” i “odljepljivanje” stopa.Izrada <strong>na</strong>prednih robota metodom slojevitogoblikovanja (SDM) proizišla je iz iskustavabrze izrade i ispitivanja prototipova. S<strong>na</strong>žanpoticaj bila su ograničenja klasične izrade svijcima i mnogobrojnim drugim spajajućim elementima.No, <strong>na</strong>jjači su motiv za korjenitupromjenu funkcio<strong>na</strong>lne osobine stroja koje seklasičnom izradom ne mogu postići.U funkcio<strong>na</strong>lnom smislu uoče<strong>na</strong> je i čestospominja<strong>na</strong> razlika u građi stroja i organizmaprema vrsti i <strong>na</strong>činu korištenog materijala.Priroda, za razliku od tehnike, uglavnom koristimeke materijale dok su tvrdi materijali vrlorijetki. Čak i građa pojedinih “tvrdih” materijala(kosti npr.) nije homoge<strong>na</strong>, a njihovovezivanje opet se izvodi mekim materijalima.Oblikovanjem tijela organizama ne dominira33


ZABAVANagrad<strong>na</strong> križaljkaRiješite križaljku i pošaljite rješenje (pod 1 vodoravnozajedno s osjenčanim poljima) s imenom, prezimenom,adresom i brojem telefo<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>šu adresu “ABCtehnike”, Dalmatinska 12, 10000 Zagreb, ili <strong>na</strong> e­mailabc-tehnike@hztk.hr do 23. listopada 2009.Sve točne odgovore koji stignu do <strong>na</strong>vedenog datumastavit ćemo u “bubanj” i izvući sretnog dobitknikakoji će biti <strong>na</strong>građen jednim od <strong>na</strong>ših izdanja po svojemizboru.MOLIMO DA NAM SE SVI IZVUČENI DOBITNICIKOJE NISMO USPJELI KONTAKTIRATI DO SAD JAVE UREDAKCIJU RADI DOGOVORA O ŽELJENOM IZDANJUNA TELEFON 01/48 48 762! (ako <strong>na</strong>m se ne javite nez<strong>na</strong>mo šta da vam pošaljemo)Olovke u ruke i sretno!1 2 34 5 6 78 9«Stickybot» je s gledišta <strong>na</strong>či<strong>na</strong> i složenosti izrade <strong>na</strong>stavakrazvoja «Sprawlite». Dijelovi robota izrađeni su odpoliuretanske <strong>smo</strong>le ili viskozno elastičnih polimera kojisu oblikovani SDM tehnikom. S konstrukcijskog i funkcio<strong>na</strong>lnoggledišta posebno su zanimljiva četiri prstastopa <strong>na</strong> kojima se <strong>na</strong>laze «četkice» od umjetnih niti zarazvijanje usmjerene suhe adhezije (također oblikovaneSDM <strong>na</strong>činom) te aktuatorski mehanizam sa sajlama zapreraspodjelu opterećenja nogu i pravilno polaganje iodljepljivanje stopa što je presudno za uspješno gibanjepo vertikalnoj stijeni. Izrada prototipa, s <strong>na</strong>vedenim osobi<strong>na</strong>ma,klasičnom tehnikom nije nemoguća, ali bi biladugotrajnija, mnogo skuplja i teža. Stickybot se možegibati po vertikalnim stjenkama u<strong>na</strong>toč tome što je brojumjetnih adhezijskih vlaka<strong>na</strong> (četiri stotine po jednomprstu) mnogo manji nego kod macakli<strong>na</strong>.zahtjev za čvrstoćom <strong>koja</strong> će spriječiti deformacijei lomove, već stvaranje nerastavljivihstruktura koje dopuštaju deformacije i otpornesu <strong>na</strong> otkazivanje. Klasične inženjerske konstrukcijetemelje se <strong>na</strong> sklapanju rastavljivihmehaničkih komponenti povezanih različitimspojnicama što <strong>na</strong>čelno uvijek može dovesti dosamorastavljanja koje je u prirodi nepoz<strong>na</strong>to.Načini izrade strojeva, poput SDM­a, ukazuju<strong>na</strong> potrebu za novim, “prirodnijim” pristupimakonstrukciji i izradi ne samo u robotici, već istrojogradnji općenito.Igor Ratković1012152218 19131624 2511202317142126 27VODORAVNO: 1. (zajedno s osjenčanim poljima): Velikiizumitelj (žarulja); 8. Ime francuskog glumca Delo<strong>na</strong>; 9. Rimski55; 10. Prijedlog uz genitiv, u nedostatku nečega; 11. Neoštra,glupa (kol.); 12. Kopno uz more (mn.); 14. Internetska dome<strong>na</strong> zaEstoniju; 15. Autokratica za Rijeku; 18. Napiknuti nešto <strong>na</strong> vilicu;22. Ne<strong>na</strong>seljeni otočić otočne skupine Brijuni; 23. Skup raču<strong>na</strong>lnihprograma <strong>na</strong>mijenjenih osnovnoj komunikaciji sa sklopovljemraču<strong>na</strong>la; 24. Kemijski element aktinij; 25. Mračno; 26. Svijetmrtvih iz grčke mitologije; 27. Oz<strong>na</strong>ka za ruski avion Antonov.OKOMITO: 1. Dvorci u Zagorskoj županiji (Mali i Veliki…); 2.Stanovnik Helbi<strong>na</strong>; 3. Plodno tlo u pustinji; 4. Osob<strong>na</strong> zamjenica;5. Ispred, prije (lat.); 6. Veliki planinski sustav (<strong>na</strong>jviši vrh MtBlanc); 13. Polukruž<strong>na</strong> putanja lopte; 17. Slavni bosansko­hercegovačkiigrač i trener Ivica; 19. Prvo i predzadnje slovo abecede;20. Kukac, sličan ali veći od ose ili pčele; 21. Tisuću kilograma; 22.Asterix ili Obelix; 25. Pokaz<strong>na</strong> zamjenica.Nagrađeni iz prošle križaljke (rješenje “Školskagodi<strong>na</strong>”): FILIP MALOVIĆ iz Siska34


Dizajnerska <strong>na</strong>vigacijaTECHNOMišem po stakluLogitech je izdao dva nova bežič<strong>na</strong> miša,Anywhere Mouse MX i Performance MouseMX. Miševi su prvi proizvodi iz potpuno novelinije uređaja temeljenih <strong>na</strong> laserskoj tehnologijiDarkfield. Posljednjih pet godi<strong>na</strong> tehnologijaje u razvoju te nudi mogućnost rada <strong>na</strong> gotovosvakoj podlozi, uključujući čisto staklo debljinebarem 4 mm. Performance Mouse MX ergonomskije dizajniran miš za stol<strong>na</strong> raču<strong>na</strong>la.Anywhere Mouse MX simetrični je miš <strong>na</strong>mijenjenvlasnicima prijenosnika, a krase ga sličneosobine stolne i<strong>na</strong>čice (osim manje dugmića).Za rad koristi dvije AA baterije, no može ses<strong>na</strong>ći i samo s jednom.Art Lebedov NavigariusRuski dizajnerski studio, Art Lebedov, predstavioje koncept <strong>na</strong>vigacijskog uređaja koji,umjesto uobičajenog četvrtastog, ima okrugliekran. Uređaj <strong>na</strong>zvan Navigarius takođersadrži USB ulaz, čitač kartica microSD, automobilskiadapter i odgovarajući stalak, a upravljanjese obavlja putem ekra<strong>na</strong> osjetljivog <strong>na</strong>dodir. Za sada nema informacija hoće li ovajprototip ikada ići u masovnu proizvodnju, a jošmanje kakva su mu dostupnost i cije<strong>na</strong>. Kako<strong>na</strong>pominju iz Art Lebedova, uređaj prima ruskisig<strong>na</strong>l za <strong>na</strong>vođenje - GLONASS.Logitech AnywhereMouse MX35


IGRAĆE KONZOLEMALENI SVIRAČ GLAZBETanki PlayStation 3Sony je predstavio novi, tanji Playstation 3.Cije<strong>na</strong> bi <strong>na</strong> europskom tržištu trebala biti300 eura. Novi PS 3 je manji i lakši od svogprethodnika, ima 120-gigabajtni disk te, prematvrdnjama iz Sonyja, sadrži sve mogućnosti“običnog”, uz 34 posto manju potrošnju energijei 32 posto manje zauzeće prostora. Sonytakođer ističe kako je novi model tiši od prethodnog.Ostale novosti uključuju funkcijuBRAVIA Sync, <strong>koja</strong> bi vlasnicima odgovarajućihSonyjevih televizora trebala omogućiti upravljanjePS3 putem HDMI kabela i daljinskogupravljača televizora, kao i gašenje konzolekad se ugasi televizor. Uz novi će se modelizdati i i<strong>na</strong>čica 3.0 firmwarea, a koji je <strong>na</strong>mijenjeni postojećim korisnicima PS3. Osim dodavanjaraznih novih funkcija, u Sonyju su odlučilimaknuti mogućnost “Install Other OS”, odnosnoviše neće biti moguće instalirati drugi operativnisustav <strong>na</strong> PlayStation 3.Archos ClipperArchos je u prodaju pustio enty-level MP3player ime<strong>na</strong> Clipper. Uređaj nema ekran, težisvega 15 grama, a dolazi s ugrađe<strong>na</strong> 2 GBmemorije bez mogućnosti proširenja memorijskimkarticama. Od glazbenih datoteka podržavaMP3 i WMA, dok je trajanje baterijedeklarirano <strong>na</strong> 11 sati reprodukcije. Clipper jekompatibilan s Windowsima i Mac OS X-om, acije<strong>na</strong> mu <strong>na</strong> tržištu iznosi 20 eura.Ivica MIlun

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!