Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU
Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU
Motivacija svjetlaMnogi televizijski žanrovi, poput kvizeva, okruglih stolova ili glazbenih emisija ne kriju da su snimljeniu studiju. Scenografije u tim emisijama su najčešće apstraktne, i ne smatra se greškom ukoliko sekamera ili reflektor pojave u kadru. Gledalac je u svakom trenutku svjestan da promatra studijskuinscenaciju.Televizijska drama, kao i igrani film, polazi od sasvim drugačijih pretpostavki. Scenografija je upravilu realistična, a od gledaoca se očekuje da povjeruje kako promatra stvarno zbivanje.Da bi gledalac mogao povjerovati, i rasvjeta mora biti realistična, zbiljska, kao što bi rekao VilmosZsigmund. Rasvjeta koja proturječi iskustvu, koju gledalac doživljava kao lažnu i namještenu, razarauvjerljivost čitave drame.Rasvjeta će biti uvjerljiva ukoliko gledalac može povjerovati da svjetlo kojim je osvijeljena scenadolazi iz izvora vidljivog u kadru, ili iz izvora izvan kadra čije se postojanje može pretpostaviti. Takvurasvjetu nazivamo motiviranom.Motivirana rasvjeta mora po smjeru, kvaliteti, boji i intenzitetu odgovarati svjetlu izvora iz kojeg popretpostavci dolazi.Zbiljsko i nezbiljskoU oba kadra čovjek stoji ispred prozora, i u oba kadrase vidi svjetiljka u pozadini, ali tu svaka sličnost izmeđuovih kadrova prestaje. Gornji kadar djeluje zbiljski adonji nezbiljski zbog načina na koji su osvijetljeni.Svjetiljka u gornjem kadru je dovoljno nadeksponirana idjeluje kao uvjerljivi izvor svjetla. Zid u pozadini je zaistaosvijetljen svjetlom svjetiljke, i to se osjeća. Lice jeosvijetljeno općim difuznim svjetlom za koje možemopretpostaviti da je u stvari svjetlo svjetiljke reflektiranood stropa i zidova. Pretpostavku potvrđuje i boja lica,koja je u skladu sa bojom zidova. Akcenat niskogstražnjeg svjetla na desnoj strani lica dolazi iz smjerasvjetiljke.Gotovo sve spomenute vrline su negirane u donjemkadru. Smjer, intenzitet i boja svjetla kojom jeosvijetljeno lice ne odgovaraju svjetiljci u pozadini.Zavjesa je prejako osvijetljena. Teorijski je naravnomoguće da u prostoriji postoji druga svjetiljka kojaosvjetljava lice, a nije vidljiva u kadru. Ali problem je utome što svjetlo te pretpostavljene svjetiljke osjećamokao svjetlo reflektora.93
- Page 41 and 42: informacija o slici i sinhro signal
- Page 43 and 44: Normalna razina crnoga, malo iznad
- Page 45: Bijeli balansFilmske emulzije će i
- Page 48 and 49: Lux i foot-candle• Lux (lumen po
- Page 50 and 51: Dvije korisne formuleJakost reflekt
- Page 52 and 53: SnagaSnaga je umnožak napona i str
- Page 54 and 55: Kao što smo rekli jednofazni kabel
- Page 57 and 58: Izvori svjetlaIzvori svjetla u scen
- Page 59 and 60: Fluorescentne cijeviRadi se o stakl
- Page 61: Trajnost žaruljaU svojim prospekti
- Page 64 and 65: ZrcalaU rasvjetnim tijelima susreć
- Page 66 and 67: Dijagram prikazuje karakteristike r
- Page 68 and 69: Profil spotOvaj reflektor ima više
- Page 70 and 71: Uzak i jak snop čini PAR reflektor
- Page 73 and 74: Rasvjetna tijela bez lećeObasjava
- Page 75 and 76: Obasjavači s PAR žaruljamaU naslo
- Page 77: Fluorescentna rasvjetaPojava fluore
- Page 80 and 81: PatchU gornjem primjeru su kontroln
- Page 82 and 83: Jednostavni regulatoriUobičajeni d
- Page 85 and 86: Automatski reflektoriNazivaju ih i
- Page 87 and 88: Pan i tiltPokret je najuočljivija
- Page 89 and 90: Iris i zoomDva načina sužavanja i
- Page 91: Dramske emisijeGledajući film, pub
- Page 95 and 96: Granice realizmaNa gornjoj slici je
- Page 97 and 98: Ugođaj u TV dramiPri osvjetljavanj
- Page 99 and 100: Simboli noćiUpaljene svjetiljke il
- Page 101 and 102: Promjena ugođajaPaljenje i gašenj
- Page 103 and 104: SumrakPlavo dnevno svjetlo i žutos
- Page 105 and 106: Križana OSP u TV dramiSnimanje s v
- Page 107 and 108: Križana OSP i kadriranjeScena osvi
- Page 109 and 110: Stražnja križana OSP nudi jednost
- Page 111 and 112: Studijske emisijePostava svjetla za
- Page 113 and 114: Pristup studijskoj emisijiOsvjetlji
- Page 115 and 116: Lice osvijetljeno preciznopostavlje
- Page 117 and 118: Najave i razgovoriNajave i razgovor
- Page 119 and 120: U studijskim emisijamakamere se kre
- Page 121 and 122: Razgovor grupe ljudiU studijskoj em
- Page 123 and 124: Jedan drugačiji pristupMnoge emisi
- Page 125 and 126: Studijska mizanscenaU najavama i ra
- Page 127 and 128: Glazbene emisijeGlazba i svjetlo di
- Page 129 and 130: Vrste glazbenih emisijaGlazbene emi
- Page 131 and 132: Zabavna glazbaU emisijama zabavne g
- Page 133 and 134: Pristup glazbenim emisijamaCilj osv
- Page 135 and 136: Nakon ovih svjetskih primjera, pogl
- Page 137 and 138: Glavni izvođač je osvijetljen pre
- Page 139 and 140: Moguća su tri načina rješavanja
- Page 141 and 142: prolazi postavu rasvjete, usmjerava
Motivacija svjetlaMnogi televizijski žanrovi, poput kvizeva, okruglih stolova ili glazbenih emisija ne kriju da su snimljeniu studiju. Scenografije u tim emisijama su najčešće apstraktne, i ne smatra se greškom ukoliko sekamera ili reflektor pojave u kadru. Gledalac je u svakom trenutku svjestan da promatra studijskuinscenaciju.Televizijska drama, kao i igrani film, polazi od sasvim drugačijih pretpostavki. Scenografija je upravilu realistična, a od gledaoca se očekuje da povjeruje kako promatra stvarno zbivanje.Da bi gledalac mogao povjerovati, i rasvjeta mora biti realistična, zbiljska, kao što bi rekao VilmosZsigmund. Rasvjeta koja proturječi iskustvu, koju gledalac doživljava kao lažnu i namještenu, razarauvjerljivost čitave drame.Rasvjeta će biti uvjerljiva ukoliko gledalac može povjerovati da svjetlo kojim je osvijeljena scenadolazi iz izvora vidljivog u kadru, ili iz izvora izvan kadra čije se postojanje može pretpostaviti. Takvurasvjetu nazivamo motiviranom.Motivirana rasvjeta mora po smjeru, kvaliteti, boji i intenzitetu odgovarati svjetlu izvora iz kojeg popretpostavci dolazi.Zbiljsko i nezbiljskoU oba kadra čovjek stoji ispred prozora, i u oba kadrase vidi svjetiljka u pozadini, ali tu svaka sličnost izmeđuovih kadrova prestaje. Gornji kadar djeluje zbiljski adonji nezbiljski zbog načina na koji su osvijetljeni.Svjetiljka u gornjem kadru je dovoljno nadeksponirana idjeluje kao uvjerljivi izvor svjetla. Zid u pozadini je zaistaosvijetljen svjetlom svjetiljke, i to se osjeća. Lice jeosvijetljeno općim difuznim svjetlom za koje možemopretpostaviti da je u stvari svjetlo svjetiljke reflektiranood stropa i zidova. Pretpostavku potvrđuje i boja lica,koja je u skladu sa bojom zidova. Akcenat niskogstražnjeg svjetla na desnoj strani lica dolazi iz smjerasvjetiljke.Gotovo sve spomenute vrline su negirane u donjemkadru. Smjer, intenzitet i boja svjetla kojom jeosvijetljeno lice ne odgovaraju svjetiljci u pozadini.Zavjesa je prejako osvijetljena. Teorijski je naravnomoguće da u prostoriji postoji druga svjetiljka kojaosvjetljava lice, a nije vidljiva u kadru. Ali problem je utome što svjetlo te pretpostavljene svjetiljke osjećamokao svjetlo reflektora.93