Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU

More documents

Recommendations

Info

Electronic CinematographyGornji izraz označava snimanje elektronskom kamerom uz primjenu filmskih produkcijskih tehnika,pa tako i rasvjetnih. Radi se o snimanju jednom kamerom koja snima na vlastiti magnetoskop, akadrovi se montiraju naknadno, kao kod filmskog snimanja. Oba gornja primjera su mogla bitisnimljena i na taj način.Podjela rada u televizijskoj ekipiPosao koji u filmskoj ekipi obavlja snimatelj odnosnodirektor fotografije u televizijskoj ekipi je iz tehnološkihrazloga raspodijeljen na više osoba.Direktor fotografije u filmu određuje postavu svjetla, otvoririsa, sam ili putem operatera kamere određuje izrez kadrai u postprodukciji nadgleda rad laboratorija i izradu finalnihkopija.Postavu svjetla u televizijskoj ekipi određuje osoba za kojuse koriste razna imena. Kod nas je dugo bio uobičajenizraz majstor rasvjete, što je dovodilo do zabuna jer se istinaziv koristi za glavnog električara u filmskoj ekipi.Engleski izrazi su lighting director, lighting supervisor ilighting designer, dok se za glavnog električara u filmskojekipi koristi izraz gaffer. U novije doba se kod nasudomaćio naziv koji ćemo i mi koristiti, dizajner svjetla.Dizajner svjetla nikada osobno ne rukuje kamerom, štofilmski direktor fotografije u mnogim produkcijama čini.Također ne određuje otvor irisa izravno već posredno,određujući opći nivo svjetla.Televizijsko snimanje uključuje više kamera i montažu utoku snimanja. Nema naknadne laboratorijske obrade ukojoj bi se kadrovi mogli svjetlosno ujednačiti. Zbog toga seotvor irisa ne postavlja na objektivu kao kod filmskekamere, već pomoću daljinske komande iz odvojeneprostorije u kojoj je centralizirana kontrola za sve kamere usustavu. Otvor irisa postavlja tehničar slike koji neprekidnoprati izlaze svih kamera i međusobno ih ujednačava.Postavom rasvjete dizajner svjetla je približno odrediootvor irisa. Da li će on biti 4+ ili 4- ili 4-5.6 ili čak 5.6dizajner svjetla ne zna, jer se otvor irisa neprekidnomijenja.Za vrijeme snimanja dizajner svjetla se nalazi uz tehničaraslike. U istoj prostoriji je i regulator rasvjete kojim upravljaoperater ili programer rasvjete. Na taj način dizajner svjetlamože pratiti kvalitetu slike na svim kamerama i po potrebidavati upute tehničaru slike i operateru rasvjete.Kamerama upravlja ekipa kamermana koji primaju uputeizravno od režisera koji njihov rad prati na monitoru.8
Vrste televizijskih emisijaMnogobrojne vrste emisija sa kojima se susreće televizijski dizajner svjetla možemo podijeliti u triskupine koje se razlikuju po rasvjetnom pristupu.To su studijske emisije općeg tipa poput vijesti, okruglih stolova, kvizeva, mozaičnih emisija i sl., zatimdramski odnosno igrani program, i na kraju širok spektar glazbenih emisija. Postoje, naravno, i emisijeu kojima se ovi pristupi miješaju.Studijske emisije Dramske emisije Glazbene emisijePolazna točka za izgradnjusvetla je položaj kamere kojasnima krupni plan pojedinogizvođača. Naglasak je naosvjetljivanju portreta.Polazna točka je izvorsvjetla vidljiv ili naslućen usceni. Naglasak je narealističnosti.Polazne točke suscenografija i glazba.Naglasak je na ugođaju ipromjenama svjetla kojeprate promjene u glazbi.9
Page 3: Sadržaj:(* - gradivo kolegija Svje
Page 6 and 7: Filmska rasvjetaDo gledaoca ne sti
Page 11: Osnovni pojmovi:U svim scenskim umj
Page 14 and 15: Smjer svjetla je određenhorizontal
Page 16 and 17: Stražnje svjetloNasuprot kameri, 1
Page 19 and 20: Kvaliteta svjetlaPo kvaliteti svjet
Page 21 and 22: Vrata na reflektoru mogu bitidovolj
Page 23 and 24: Kontrast svjetlaSlika bez ikakvog k
Page 25 and 26: Prihvatljivi raspon kontrasta (lati
Page 28 and 29: Bijelo svjetloGornji primjeri jasno
Page 31 and 32: Osnovna svjetlosna pozicija (OSP)Za
Page 33 and 34: Pozadinsko svjetloGlava osvijetljen
Page 35 and 36: Rasvjeta za više kameraTelevizija
Page 37 and 38: Uloga pozadineZbog razlike u izgled
Page 39 and 40: Kontrola slikeVideo signalPod utjec
Page 41 and 42: informacija o slici i sinhro signal
Page 43 and 44: Normalna razina crnoga, malo iznad
Page 45: Bijeli balansFilmske emulzije će i
Page 48 and 49: Lux i foot-candle• Lux (lumen po
Page 50 and 51: Dvije korisne formuleJakost reflekt
Page 52 and 53: SnagaSnaga je umnožak napona i str
Page 54 and 55: Kao što smo rekli jednofazni kabel
Page 57 and 58: Izvori svjetlaIzvori svjetla u scen
Page 59 and 60:
Fluorescentne cijeviRadi se o stakl
Page 61:
Trajnost žaruljaU svojim prospekti
Page 64 and 65:
ZrcalaU rasvjetnim tijelima susreć
Page 66 and 67:
Dijagram prikazuje karakteristike r
Page 68 and 69:
Profil spotOvaj reflektor ima više
Page 70 and 71:
Uzak i jak snop čini PAR reflektor
Page 73 and 74:
Rasvjetna tijela bez lećeObasjava
Page 75 and 76:
Obasjavači s PAR žaruljamaU naslo
Page 77:
Fluorescentna rasvjetaPojava fluore
Page 80 and 81:
PatchU gornjem primjeru su kontroln
Page 82 and 83:
Jednostavni regulatoriUobičajeni d
Page 85 and 86:
Automatski reflektoriNazivaju ih i
Page 87 and 88:
Pan i tiltPokret je najuočljivija
Page 89 and 90:
Iris i zoomDva načina sužavanja i
Page 91:
Dramske emisijeGledajući film, pub
Page 94 and 95:
Motivirana i nemotivirana rasvjetaS
Page 96 and 97:
Bolje od prirodeUkoliko svjetlosna
Page 98 and 99:
Upaljene svjetiljke i osvijetljeni
Page 100 and 101:
Konvencije mrakaPoseban izazov za s
Page 102 and 103:
U mnogim sapunicama toostaje jedina
Page 104 and 105:
104
Page 106 and 107:
Križana OSP i osvjetljivanje gluma
Page 108 and 109:
Križana OSP i motivacija svjetlaZa
Page 110 and 111:
110
Page 112 and 113:
112
Page 114 and 115:
Osvjetljivanje licaCentar interesa
Page 116 and 117:
Problem uže i šire strane lica je
Page 118 and 119:
U ovom primjeru je raspored kamera
Page 120 and 121:
Razgovor tri osobeKada dvije osobe
Page 122 and 123:
Preciznost izvedbePrejako osvijetlj
Page 124 and 125:
124
Page 126 and 127:
Televizijski studio srednje veliči
Page 128 and 129:
128
Page 130 and 131:
Najčešći prigovor koji izvođač
Page 132 and 133:
Mozaične emisijeNa koncertima i fe
Page 134 and 135:
Osvjetljivanje scenografijeZa dizaj
Page 136 and 137:
Svjetlo kao scenografijaU nekim slu
Page 138 and 139:
U ovom kontekstu je zanimljivo uspo
Page 140 and 141:
Osvjetljivanje publikePublika je sa
Page 142 and 143:
ProgramiranjeSvjetlo u glazbenoj em
Page 144 and 145:
Primjer prvi: koncert ansambla Lado
Page 146 and 147:
Treći vokalni dio, nakondrugog ref
Page 148 and 149:
148
Page 150:
150
show all

Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?