Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU
Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU
Dimmer / stroboGotovo svi automatski reflektori koriste HMI ili MSRžarulje, zbog čega nije moguće kontrolirati intenzitetsvjetla promjenom napona. Zato imaju ugrađenemehaničke dimmere. Ukoliko se mehanički dimmerotvara i zatvara velikom brzinom, dobiva sestroboskopski efekt.CMY miješanje bojaMiješanjem cijana, magente i žute, suptraktivnihprimara, moguće je dobiti gotovo svaku boju. Princip jeprimjenjen u mnogim automatskim reflektorima iomogućuje neprimjetne prijelaze iz boje u boju čimerješava problem vidljivih promjena prisutan kod kotača sbojama, a osim toga broj boja nije ograničen.PrizmaPrizma umnožava snop svjetla i tako mu efektivnoproširuje kut. Najefektnija je u kombinaciji sa goboprojekcijama jer se dobiva dojam da ima više reflektora.Goboi se pri tome preklapaju i tako stvaraju nove oblike.88
Iris i zoomDva načina sužavanja i širenja svjetlosnog snopa.Iris sužava snop mehanički, smanjujući otvor kroz kojiprolazi svjetlo, a intenzitet ostavlja manje višeistim.Zoom je sličan špicanju reflektora. Sužavanjemkoncentrira svjetlo na manju površinu i pojačava muintenzitet. Širenjem čini obratno.Raspon zooma je ograničen, dok iris može suziti snop utočku.FokusRegulacija oštrineprojekcije. Pokušaji da serazoštravanjem popraviružan gobo najčešće neuspjevaju, ali igre saoštrinom mogu datizanimljive rezultate.FrostU snop svjetla se umećedifuzijski filter. Svjetlo nepostaje mekše, jer se izvornije povećao i sjene kojestvara reflektor s frostom idalje su tvrde. Ali seomekšava projekcija, što jevrlo korisno kod osvjetljivanjascenografije jer se ne osjećarub svjetlosnog snopa.89
- Page 37 and 38: Uloga pozadineZbog razlike u izgled
- Page 39 and 40: Kontrola slikeVideo signalPod utjec
- Page 41 and 42: informacija o slici i sinhro signal
- Page 43 and 44: Normalna razina crnoga, malo iznad
- Page 45: Bijeli balansFilmske emulzije će i
- Page 48 and 49: Lux i foot-candle• Lux (lumen po
- Page 50 and 51: Dvije korisne formuleJakost reflekt
- Page 52 and 53: SnagaSnaga je umnožak napona i str
- Page 54 and 55: Kao što smo rekli jednofazni kabel
- Page 57 and 58: Izvori svjetlaIzvori svjetla u scen
- Page 59 and 60: Fluorescentne cijeviRadi se o stakl
- Page 61: Trajnost žaruljaU svojim prospekti
- Page 64 and 65: ZrcalaU rasvjetnim tijelima susreć
- Page 66 and 67: Dijagram prikazuje karakteristike r
- Page 68 and 69: Profil spotOvaj reflektor ima više
- Page 70 and 71: Uzak i jak snop čini PAR reflektor
- Page 73 and 74: Rasvjetna tijela bez lećeObasjava
- Page 75 and 76: Obasjavači s PAR žaruljamaU naslo
- Page 77: Fluorescentna rasvjetaPojava fluore
- Page 80 and 81: PatchU gornjem primjeru su kontroln
- Page 82 and 83: Jednostavni regulatoriUobičajeni d
- Page 85 and 86: Automatski reflektoriNazivaju ih i
- Page 87: Pan i tiltPokret je najuočljivija
- Page 91: Dramske emisijeGledajući film, pub
- Page 94 and 95: Motivirana i nemotivirana rasvjetaS
- Page 96 and 97: Bolje od prirodeUkoliko svjetlosna
- Page 98 and 99: Upaljene svjetiljke i osvijetljeni
- Page 100 and 101: Konvencije mrakaPoseban izazov za s
- Page 102 and 103: U mnogim sapunicama toostaje jedina
- Page 104 and 105: 104
- Page 106 and 107: Križana OSP i osvjetljivanje gluma
- Page 108 and 109: Križana OSP i motivacija svjetlaZa
- Page 110 and 111: 110
- Page 112 and 113: 112
- Page 114 and 115: Osvjetljivanje licaCentar interesa
- Page 116 and 117: Problem uže i šire strane lica je
- Page 118 and 119: U ovom primjeru je raspored kamera
- Page 120 and 121: Razgovor tri osobeKada dvije osobe
- Page 122 and 123: Preciznost izvedbePrejako osvijetlj
- Page 124 and 125: 124
- Page 126 and 127: Televizijski studio srednje veliči
- Page 128 and 129: 128
- Page 130 and 131: Najčešći prigovor koji izvođač
- Page 132 and 133: Mozaične emisijeNa koncertima i fe
- Page 134 and 135: Osvjetljivanje scenografijeZa dizaj
- Page 136 and 137: Svjetlo kao scenografijaU nekim slu
Iris i zoomDva načina sužavanja i širenja svjetlosnog snopa.Iris sužava snop mehanički, smanjujući otvor kroz kojiprolazi svjetlo, a intenzitet ostavlja manje višeistim.Zoom je sličan špicanju reflektora. Sužavanjemkoncentrira svjetlo na manju površinu i pojačava muintenzitet. Širenjem čini obratno.Raspon zooma je ograničen, dok iris može suziti snop utočku.FokusRegulacija oštrineprojekcije. Pokušaji da serazoštravanjem popraviružan gobo najčešće neuspjevaju, ali igre saoštrinom mogu datizanimljive rezultate.FrostU snop svjetla se umećedifuzijski filter. Svjetlo nepostaje mekše, jer se izvornije povećao i sjene kojestvara reflektor s frostom idalje su tvrde. Ali seomekšava projekcija, što jevrlo korisno kod osvjetljivanjascenografije jer se ne osjećarub svjetlosnog snopa.89
Change language