Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU
Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU
Lux i foot-candle• Lux (lumen po metru kvadratnom)količina svjetlosne energije kojom je osvijetljen 1kvadratni metar kugle radiusa 1 m u čijem centru senalazi izvor svjetla jakosti 1 cd.• Foot-candle (lumen po kvadratnoj stopi)količina svjetlosne energije kojom je osvijetljenakvadratna stopa kugle radiusa jedne stope u čijem centruse nalazi izvor svjetla jakosti 1 cd.• 1 fc = 10.76 lx• 1 lx = 0,0929 fc.Svjetloća površine (refleksija)Svjetloća površine je svjetlosni tok koji isijava jedinica površine.Jedinica je nit. Anglosaksonska mjera je foot-lambert .Jedan nit je količina svjetlosne energije koju isijava savršenodifuzna površina stupnja refleksije 100% osvijetljena svjetlom odjednog lumena po metru kvadratnom.Cosinusov (Lambertov) zakonUkoliko reflektor neobasjava površinu podpravim kutem, za istiprostorni kut reflektoraosvijetljena površinaće se povećati, zbogčega će se jakostosvjetljenja smanjiti.Ukoliko je površinaosvijetljena pod kutemsvjetlomjer trebausmjeriti tako dasvjetlo na ćeliju padaokomito i dobiveniiznos pomnožiti sakosinusom kuta (koji jemanji od 1)48
Pad intenziteta svjetla s kvadratom udaljenostiJakost izvora svjetla je definirana kao količina svjetlosne energijekoju izvor svjetla emitira u prostorni kut, dok je jakost osvjetljenja(mjerena u luxima) definirana kao količina svjetlosne energije kojapada na jediničnu površinu.Iz slike je vidljivo da je za isti prostorni kut na dvostrukojudaljenosti osvijetljena površina četiri puta veća. Znači da se istakoličina svjetla raspoređuije na četiri puta veću površinu, zbogčega je jakost osvjetljenja četiri puta manja.Važno je razumjeti da je jakost izvora svjetlosti uvijek ista. Saudaljenjosti se mijenja samo jakost osvjetljenja.Sužavanje i širenje reflektoraReflektor uvijek daje istu količinu svjetlosne energije.Sužavanjem (špicanjem) reflektora smanjujemo prostorni kut ukoji je emitirana svjetlosna energija, čime se smanjuje iosvijetljena površina.Budući da se ista količina svjetlosne energije sada projecira namanju površinu, jakost osvjetljenja je veća.Kod širenja reflektora se jakost osvjetljenja smanjuje jer seosvijetljena površina povećava.49
- Page 3: Sadržaj:(* - gradivo kolegija Svje
- Page 6 and 7: Filmska rasvjetaDo gledaoca ne sti
- Page 8 and 9: Electronic CinematographyGornji izr
- Page 11: Osnovni pojmovi:U svim scenskim umj
- Page 14 and 15: Smjer svjetla je određenhorizontal
- Page 16 and 17: Stražnje svjetloNasuprot kameri, 1
- Page 19 and 20: Kvaliteta svjetlaPo kvaliteti svjet
- Page 21 and 22: Vrata na reflektoru mogu bitidovolj
- Page 23 and 24: Kontrast svjetlaSlika bez ikakvog k
- Page 25 and 26: Prihvatljivi raspon kontrasta (lati
- Page 28 and 29: Bijelo svjetloGornji primjeri jasno
- Page 31 and 32: Osnovna svjetlosna pozicija (OSP)Za
- Page 33 and 34: Pozadinsko svjetloGlava osvijetljen
- Page 35 and 36: Rasvjeta za više kameraTelevizija
- Page 37 and 38: Uloga pozadineZbog razlike u izgled
- Page 39 and 40: Kontrola slikeVideo signalPod utjec
- Page 41 and 42: informacija o slici i sinhro signal
- Page 43 and 44: Normalna razina crnoga, malo iznad
- Page 45: Bijeli balansFilmske emulzije će i
- Page 50 and 51: Dvije korisne formuleJakost reflekt
- Page 52 and 53: SnagaSnaga je umnožak napona i str
- Page 54 and 55: Kao što smo rekli jednofazni kabel
- Page 57 and 58: Izvori svjetlaIzvori svjetla u scen
- Page 59 and 60: Fluorescentne cijeviRadi se o stakl
- Page 61: Trajnost žaruljaU svojim prospekti
- Page 64 and 65: ZrcalaU rasvjetnim tijelima susreć
- Page 66 and 67: Dijagram prikazuje karakteristike r
- Page 68 and 69: Profil spotOvaj reflektor ima više
- Page 70 and 71: Uzak i jak snop čini PAR reflektor
- Page 73 and 74: Rasvjetna tijela bez lećeObasjava
- Page 75 and 76: Obasjavači s PAR žaruljamaU naslo
- Page 77: Fluorescentna rasvjetaPojava fluore
- Page 80 and 81: PatchU gornjem primjeru su kontroln
- Page 82 and 83: Jednostavni regulatoriUobičajeni d
- Page 85 and 86: Automatski reflektoriNazivaju ih i
- Page 87 and 88: Pan i tiltPokret je najuočljivija
- Page 89 and 90: Iris i zoomDva načina sužavanja i
- Page 91: Dramske emisijeGledajući film, pub
- Page 94 and 95: Motivirana i nemotivirana rasvjetaS
- Page 96 and 97: Bolje od prirodeUkoliko svjetlosna
Pad intenziteta svjetla s kvadratom udaljenostiJakost izvora svjetla je definirana kao količina svjetlosne energijekoju izvor svjetla emitira u prostorni kut, dok je jakost osvjetljenja(mjerena u luxima) definirana kao količina svjetlosne energije kojapada na jediničnu površinu.Iz slike je vidljivo da je za isti prostorni kut na dvostrukojudaljenosti osvijetljena površina četiri puta veća. Znači da se istakoličina svjetla raspoređuije na četiri puta veću površinu, zbogčega je jakost osvjetljenja četiri puta manja.Važno je razumjeti da je jakost izvora svjetlosti uvijek ista. Saudaljenjosti se mijenja samo jakost osvjetljenja.Sužavanje i širenje reflektoraReflektor uvijek daje istu količinu svjetlosne energije.Sužavanjem (špicanjem) reflektora smanjujemo prostorni kut ukoji je emitirana svjetlosna energija, čime se smanjuje iosvijetljena površina.Budući da se ista količina svjetlosne energije sada projecira namanju površinu, jakost osvjetljenja je veća.Kod širenja reflektora se jakost osvjetljenja smanjuje jer seosvijetljena površina povećava.49
Change language