Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU
Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU
Osjetljivost video kamereTokom televizijskog snimanja otvor blende se neprekidno mijenja.Ako kamera zumira, blendu treba otvoriti. Ako u kadar uđe nekisvjetao element, blendu treba zatvoriti. Najčešće nitko, pa ni tehničarslike, nezna točno koliki je otvor blende na kojoj kameri. Ako gapitamo, morati će to posebno provjeriti.Ovakva situacija dizajnera svjetla naizgled oslobađa brige oosjetljivosti kamere, pa čak i o mjerenju svjetla. Na tehničaru slikeleži odgovornost za ispravnu ekspoziciju.Ništa nije dalje od istine. Dizajner svjetla određuje opći nivo rasvjete,a time i okvirni otvor blende, i zato treba imati punu svijest o tome štočini. Ako se radi o dinamičnoj emisiji u kojoj se izvođači brzo krećubolje je raditi na manjem otvoru blende kako bi se dobilo nadubinskoj oštrini i olakšalo posao kameramanima. S druge strane,emisiju u kojoj izvođači sjede za stolom i razgovaraju možemoosvijetliti nižom razinom svjetla: sudionicima će biti ugodnije, akameramani i tako neće imati poteškoća budući da su izvođačistatični.Naročito treba izbjegavati rad na punom otvoru blende. Kod snimanjas više kamera tehničar slike uvijek mora imati mogućnost još malootvoriti blendu kako bi uskladio slike različitih kamera. Ukoliko gaprisilimo da radi na punoj blendi, tu mogućnost smo mu oduzeli.Primjer takve situacije vidimo na slikama s lijeve strane.Televizijska rasvjeta se u pravilu postavlja bez uključenih kamera, štoznači da se dizajner svjetla pri određivanju razine osvjetljenja moraosloniti na svjetlomjer, kao što to čini i filmski snimatelj. Ukoliko želisvjetlo postaviti tako da otvor blende na kamerama bude otprilike 5,6,mora znati okvirnu osjetljivost kamera s kojima radi.Kao snimatelji navikli smo o osjetljivosti materijala na kojem snimamorazmišljati u stupnjevima ISO (ASA), kojima se izražava osjetljivostfilmskih i fotografskih emulzija. Rezultat djelovanja svjetla na filmskuemulziju su kemijske promjene, dok su rezutat djelovanja svjetla nafotoosjetljivi elemenat video kamere promjene električnog potencijala.To su različiti procesi, zbog čega izražavanje osjetljivosti ustupnjevima ASA nije primjereno video kamerama.Osjetljivost video kamera proizvođači izražavaju opisno, na pr. otvorblende 5,6 pri osvjetljenju od 1250 luxa. Iz ovih podataka lakomožemo izračunati ekvivalentnu osjetljivost u stupnjevima ISO.Dovoljno je da na svjetlomjeru postavimo očitanje od 1250 luxa i zatimpomičemo skalu osjetljivosti dok nam se ne poklope oznaka zaekspoziciju 1/50 i otvor blende 5,6. Vidjeti ćemo da osjetljivost goreopisane kamere odgovara osjetljivosti od 400 ASA.Ukoliko nam je na raspolaganju osciloskop osjetljivost video kameremožemo provjeriti i bez specifikacije proizvođača. Uzmemo sivu karturefleksije 18%, osvijetlimo je svjetlom poznatog intenziteta iukadriramo tako da ispunjava čitav prostor kadra. Zatim otvaramo ilizatvaramo blendu dok ne dobijemo 50% signala. S objektiva očitamootvor blende i na ranije opisani način izračunamo osjetljivost kamere.44
Bijeli balansFilmske emulzije će ispravno reproducirati boje samo ako jescena osvijetljena svjetlom temperature boje 3200 ili 5500 K,ovisno o tome da li je emulzija senzibilizirana za umjetno ili zadnevno svjetlo. Velika prednost video kamera je mogućnostprilagodbe različitim bojama svjetla.Tehnički gledano, video signal se sastoji od crvene, zelene iplave komponente, čijim miješanjem dobivamo sve ostale boje,pa tako i bijelu. Udio zelene komponente u video signalu jefiksan, dok se promjenom udjela crvene i plave komponentesenzibilizacija video kamere može prilagoditi raznimtemperaturama boje svjetla. Proces se naziva bijelim balansoma kamera ga izvodi automatski tako što se bijeli predložakukadrira, osvijetli referentnim bijelim svjetlom i pritisne za topredviđeni gumb.Prilikom izvođenja bijelog balansa dizajner svjetla i tehničarslike surađuju. Dizajner odabire referentnu boju svjetla kojom ćebiti osvijetljena bijela karta, a izvođenje bijelog balansa kao ikolorističko usklađivanje kamera je odgovornost tehničara slike.Odabir referentnog svjetla dizajner može kreativno iskoristiti.Kadrovi na slikama lijevo osvijetljeni su svjetlom iste boje, ali sarazličitim bijelim balansom kamera. Gornji kadar je balansiranna nekorigirano svjetlo temperature boje 3200 K, dok je zabalans donjeg kadra ispred reflektora stavljen blagi korekcijskifilter pozitivne mired vrijednosti. Rezultat je hladnija slika.45
- Page 3: Sadržaj:(* - gradivo kolegija Svje
- Page 6 and 7: Filmska rasvjetaDo gledaoca ne sti
- Page 8 and 9: Electronic CinematographyGornji izr
- Page 11: Osnovni pojmovi:U svim scenskim umj
- Page 14 and 15: Smjer svjetla je određenhorizontal
- Page 16 and 17: Stražnje svjetloNasuprot kameri, 1
- Page 19 and 20: Kvaliteta svjetlaPo kvaliteti svjet
- Page 21 and 22: Vrata na reflektoru mogu bitidovolj
- Page 23 and 24: Kontrast svjetlaSlika bez ikakvog k
- Page 25 and 26: Prihvatljivi raspon kontrasta (lati
- Page 28 and 29: Bijelo svjetloGornji primjeri jasno
- Page 31 and 32: Osnovna svjetlosna pozicija (OSP)Za
- Page 33 and 34: Pozadinsko svjetloGlava osvijetljen
- Page 35 and 36: Rasvjeta za više kameraTelevizija
- Page 37 and 38: Uloga pozadineZbog razlike u izgled
- Page 39 and 40: Kontrola slikeVideo signalPod utjec
- Page 41 and 42: informacija o slici i sinhro signal
- Page 43: Normalna razina crnoga, malo iznad
- Page 48 and 49: Lux i foot-candle• Lux (lumen po
- Page 50 and 51: Dvije korisne formuleJakost reflekt
- Page 52 and 53: SnagaSnaga je umnožak napona i str
- Page 54 and 55: Kao što smo rekli jednofazni kabel
- Page 57 and 58: Izvori svjetlaIzvori svjetla u scen
- Page 59 and 60: Fluorescentne cijeviRadi se o stakl
- Page 61: Trajnost žaruljaU svojim prospekti
- Page 64 and 65: ZrcalaU rasvjetnim tijelima susreć
- Page 66 and 67: Dijagram prikazuje karakteristike r
- Page 68 and 69: Profil spotOvaj reflektor ima više
- Page 70 and 71: Uzak i jak snop čini PAR reflektor
- Page 73 and 74: Rasvjetna tijela bez lećeObasjava
- Page 75 and 76: Obasjavači s PAR žaruljamaU naslo
- Page 77: Fluorescentna rasvjetaPojava fluore
- Page 80 and 81: PatchU gornjem primjeru su kontroln
- Page 82 and 83: Jednostavni regulatoriUobičajeni d
- Page 85 and 86: Automatski reflektoriNazivaju ih i
- Page 87 and 88: Pan i tiltPokret je najuočljivija
- Page 89 and 90: Iris i zoomDva načina sužavanja i
- Page 91: Dramske emisijeGledajući film, pub
Bijeli balansFilmske emulzije će ispravno reproducirati boje samo ako jescena osvijetljena svjetlom temperature boje 3200 ili 5500 K,ovisno o tome da li je emulzija senzibilizirana za umjetno ili zadnevno svjetlo. Velika prednost video kamera je mogućnostprilagodbe različitim bojama svjetla.Tehnički gledano, video signal se sastoji od crvene, zelene iplave komponente, čijim miješanjem dobivamo sve ostale boje,pa tako i bijelu. Udio zelene komponente u video signalu jefiksan, dok se promjenom udjela crvene i plave komponentesenzibilizacija video kamere može prilagoditi raznimtemperaturama boje svjetla. Proces se naziva bijelim balansoma kamera ga izvodi automatski tako što se bijeli predložakukadrira, osvijetli referentnim bijelim svjetlom i pritisne za topredviđeni gumb.Prilikom izvođenja bijelog balansa dizajner svjetla i tehničarslike surađuju. Dizajner odabire referentnu boju svjetla kojom ćebiti osvijetljena bijela karta, a izvođenje bijelog balansa kao ikolorističko usklađivanje kamera je odgovornost tehničara slike.Odabir referentnog svjetla dizajner može kreativno iskoristiti.Kadrovi na slikama lijevo osvijetljeni su svjetlom iste boje, ali sarazličitim bijelim balansom kamera. Gornji kadar je balansiranna nekorigirano svjetlo temperature boje 3200 K, dok je zabalans donjeg kadra ispred reflektora stavljen blagi korekcijskifilter pozitivne mired vrijednosti. Rezultat je hladnija slika.45
Change language