Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU
Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU
Bijelo svjetloGornji primjeri jasno pokazuju da dnevno svjetlo i svjetlo kućne svjetiljke nisu iste boje. Ako ihusporedimo, dnevno svjetlo je plavkasto, a svjetlo kućne žarulje žućkasto.Pa ipak, u oba slučaja se radi o bijelom svjetlu.Vidljivo svjetlo je elektromagnetski val valne dužine između 400 i 700 nm (nanaometara).Elektomagnetske valove kraće ili dulje valne dužine ne možemo vidjeti, i nazivamo ih ultraljubičastimodnosno infracrvenim svjetlom. Svaka valna dužina odgovara svjetlu određene boje, pa će tako valvalne dužine 500 nm davati zeleno svjetlo, onaj valne dužine 600 nm narančasto i td.Bijelo svjetlo je mješavina svih valnih dužina vidljivog dijela spektra.Grafikon prikazuje spektralni sastav dnevnog svjetla.Zastupljene su sve valne dužine vidljivog dijela spektra,ali vidimo da je intenzitet svjetla u plavom dijelu spektranešto viši nego u ostalima.U svjetlu kućne svjetiljke su također zastupljene sve valnedužine vidljivog dijela spektra, ali je intenzitet znatno viši ucrvenom dijelu spektra.Svjetlo kućne svjetiljke je bijelo svjetlo, baš kao i dnevno svjetlo, jer su u njima zastupljene sve valnedužine svjetla. I jedno i drugo sadrže sve boje, koje zajedno daju bijelu. Ukoliko gledamo bilo koje odta dva svjetla zasebno izgledat će nam bijelo, zbog prilagodbe našeg vida. Ako ih, međutim,usporedimo jedno kraj drugoga, osjetiti ćemo razliku: dnevno svjetlo će izgledati plavkasto, a svjelokućne svjetiljke žućkasto. Iako oba svjetla sadrže sve valne dužine, dnevno svjetlo svoj najvišiintenzitet dostiže u plavom, a svjetlo kućne svjetiljke u crvenom dijelu spektra.Ove razlike u boji bijelog svjetla izražavaju se pojmom temperature boje, izražene u stupnjevimaKelvina (K). Što je temperatura boje viša, svjetlo je bogatije plavom bojom. Što je temperature bojeniža, bogatije je crvenom. Dnevno svjetlo ima prosječnu temperaturu boje oko 5500 K (mijenja setokom dana), dok kućna svjetiljka ima temperaturu boje oko 2800 K.Pojam temperature boje se odnosi samo na bijelo svjetlo, dakle ono u kojem su zastupljene svevalne dužine svjetla.28
Primjena miješanog svjetla je česta u suvremenom filmu i televiziji. Kontrastiranje hladnijeg svjetla(bogatijeg plavom bojom) i toplijeg (bogatijeg crvenom) omogućuje nenametljivu i realističnu primjenuboje svjetla kao sredstva za odvajanje planova i stvaranje ugođaja.Monokromatsko svjetloGrafički prikaz spektra niskotlačne natrijeve svjetiljke kojučesto susrećemo na ulicama modernih gradova sastoji sesamo od jedne linije u žuto-narančastom dijelu spektra. Ovosvjetlo ne možemo nazivati bijelim, niti govoriti o njegovojtemperaturi boje. To je jednobojno (monokromatsko) svjetloodređene valne dužine.Monokromatsko svjetlo se rijetko susreće u prirodi, pa je injegova primjena u igranom filmu, koji teži realističnosti,ograničena. Primjeri iz filma Lili Marlen Reinera WerneraFassbindera i snimatelja Michaela Balhausa pokazuju,međutim, da je ipak moguća kao način stilizacije prizora.Široku primjenu monokromatskosvjetlo nalazi u televizijskimglazbenim emisijama, koje nepretendiraju na realističnost, većslobodno koriste obojeno svjetlokao način promjene izgledascenografije29
- Page 3: Sadržaj:(* - gradivo kolegija Svje
- Page 6 and 7: Filmska rasvjetaDo gledaoca ne sti
- Page 8 and 9: Electronic CinematographyGornji izr
- Page 11: Osnovni pojmovi:U svim scenskim umj
- Page 14 and 15: Smjer svjetla je određenhorizontal
- Page 16 and 17: Stražnje svjetloNasuprot kameri, 1
- Page 19 and 20: Kvaliteta svjetlaPo kvaliteti svjet
- Page 21 and 22: Vrata na reflektoru mogu bitidovolj
- Page 23 and 24: Kontrast svjetlaSlika bez ikakvog k
- Page 25 and 26: Prihvatljivi raspon kontrasta (lati
- Page 31 and 32: Osnovna svjetlosna pozicija (OSP)Za
- Page 33 and 34: Pozadinsko svjetloGlava osvijetljen
- Page 35 and 36: Rasvjeta za više kameraTelevizija
- Page 37 and 38: Uloga pozadineZbog razlike u izgled
- Page 39 and 40: Kontrola slikeVideo signalPod utjec
- Page 41 and 42: informacija o slici i sinhro signal
- Page 43 and 44: Normalna razina crnoga, malo iznad
- Page 45: Bijeli balansFilmske emulzije će i
- Page 48 and 49: Lux i foot-candle• Lux (lumen po
- Page 50 and 51: Dvije korisne formuleJakost reflekt
- Page 52 and 53: SnagaSnaga je umnožak napona i str
- Page 54 and 55: Kao što smo rekli jednofazni kabel
- Page 57 and 58: Izvori svjetlaIzvori svjetla u scen
- Page 59 and 60: Fluorescentne cijeviRadi se o stakl
- Page 61: Trajnost žaruljaU svojim prospekti
- Page 64 and 65: ZrcalaU rasvjetnim tijelima susreć
- Page 66 and 67: Dijagram prikazuje karakteristike r
- Page 68 and 69: Profil spotOvaj reflektor ima više
- Page 70 and 71: Uzak i jak snop čini PAR reflektor
- Page 73 and 74: Rasvjetna tijela bez lećeObasjava
- Page 75 and 76: Obasjavači s PAR žaruljamaU naslo
Primjena miješanog svjetla je česta u suvremenom filmu i televiziji. Kontrastiranje hladnijeg svjetla(bogatijeg plavom bojom) i toplijeg (bogatijeg crvenom) omogućuje nenametljivu i realističnu primjenuboje svjetla kao sredstva za odvajanje planova i stvaranje ugođaja.Monokromatsko svjetloGrafički prikaz spektra niskotlačne natrijeve svjetiljke kojučesto susrećemo na ulicama modernih gradova sastoji sesamo od jedne linije u žuto-narančastom dijelu spektra. Ovosvjetlo ne možemo nazivati bijelim, niti govoriti o njegovojtemperaturi boje. To je jednobojno (monokromatsko) svjetloodređene valne dužine.Monokromatsko svjetlo se rijetko susreće u prirodi, pa je injegova primjena u igranom filmu, koji teži realističnosti,ograničena. Primjeri iz filma Lili Marlen Reinera WerneraFassbindera i snimatelja Michaela Balhausa pokazuju,međutim, da je ipak moguća kao način stilizacije prizora.Široku primjenu monokromatskosvjetlo nalazi u televizijskimglazbenim emisijama, koje nepretendiraju na realističnost, većslobodno koriste obojeno svjetlokao način promjene izgledascenografije29
Change language