Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU

Svjetlo kao scenografijaU nekim slučajevima, najčešće u koncertnim produkcijama,scenografije uopće nema, već izvođači nastupaju napozornici podignutoj ispred crne pozadine. Ulogu scenografijepreuzima rasvjeta razmještanjem reflektora unutar prostorakadra tako da sami izvori svjetla tvore kompoziciju slike. Uovoj vrsti produkcije najčešće se upotrebljava visoki scenskidim koji snopove svjetla čini vidljivim. Na taj način reflektoriosvjetljavaju zrak umjesto scenografije.Osvjetljivanje izvođačaSvjetlo u glazbenoj emisiji možemo promatrati kao proširenu osnovnu svjetlosnu poziciju. Svjetlokojim je osvijetljena scenografija je u biti pozadinsko svjetlo, koje može sadržavati više desetaka iličak stotina reflektora. U širim planovima i totalima scenografija je dominantna, i pozadinsko svjetloodređuje ugođaj, ali i sadržaj slike. Koncept glavnog, dopunskog i stražnjeg svjetla je izuzetnopogodan za osvjetljivanje izvođača čija lica vidimo uglavnom u bližim i krupnim planovima,snimana iz raznih položaja kamera.Osvjetljivanje čitave pozornice glavnim, stražnjim i dopunskim svjetlom je moguće, ali takav pristupima i nedostataka. U prvom redu postoji opasnost da svjetlo kojim su osvijetljeni izvođači ispereostale svjetlosne efekte. Nadalje, svjetlo treba stvoriti dojam prostornosti i usmjeriti pažnjugledalaca. Zbog toga je u pravilu bolje izvođače osvjetljivati diferencirano. Primjere za oba pristupanalazimo u kadrovima sa festivala u San Remu 1999.Za vrijeme najava između glazbenih brojeva čitava pozornica je pokrivena bijelim svjetlom. Voditeljisu uredno i čisto osvijetljeni, ali sa početkom glazbenog broja bijelo svjetlo se gasi, kako bi bojedošle do izražaja. Izvođači su osvijetljeni na nekoliko načina, prema određenoj hijerarhiji.136