Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU

Nakon ovih svjetskih primjera, pogledajmo neka rješenja iz domaće produkcije. Scenografija festivalaZagreb Fest 1999. sastoji se od pet elemenata. Lijevi, desni i elemenat ispod video projekcijepredstavljaju jednu cjelinu jer su načinjeni na isti način: mreža plastičnih traka je razapeta na metalnukonstrukciju. Centralni elementi nalik bumeranzima predstavljaju drugu cjelinu zbog drugačije likovnefakture. Rasvjeta nastoji podržati likovnu strukturu scene na način da različite cjeline tretirakoloristički različito.Za razliku od prethodne scenografije sa jasno razdvojenim cjelinama scenografija Dore 1998.predstavlja jedinstveni prostor okružen pločama pleksiglasa obješenim u više slojeva tako da semeđusobno preklapaju. Granice između ploča nisu jasno vidljive. Osvjetljivanjem pleksiglasa izrazličitih smjerova i udaljenosti, različitim bojama svjetla, dobiva se apstraktni prostor nedefiniranegeometrije i otvaraju se mogućnosti za promjene ugođaja.Sukob scenografije i rasvjeteU dosadašnjim primjerima rasvjeta je poštovala i nastojalaistaknuti likovne značajke scenografije. U ova dva primjera tonije slučaj.Prvi primjer je iz njemačkog izdanja popularne emisije Top ofthe Pops. Čistu i jednostavnu scenografiju kojom dominirajukružni oblici rasvjeta je učinila nečitkom. Oštri snopovi scaneraproturječe zaobljenim oblicima scenografije, a neurednaprojekcija goboa nepotrebno prlja čiste plohe zidova. Ostaje,naravno, pitanje koliko ovakva scenografija ogovara emisiji kojapo svom žanru teži agresivnijim rasvjetnim efektima.Drugi primjer je sa Izbora za pjesmu Europe 2001. Tamni otvoriu pozadini djeluju neugodno. Propuštena je prilika da njihovimosvjetljivanjem slika dobije dubinu. Oblik goboa nije u likovnomsuglasju sa pravokutnim oblicima na koje je projeciran. Ukupnirezultat je likovno loše komponirana slika, bez dubine,akcenata i jasnog centra interesa.135