Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU

More documents

Recommendations

Info

Televizijski studio srednje veličine je opremljen desetcimareflektora koji vise sa stropa. Osvjetljavajući emisiju, dizajnersvjetla odabire reflektor koji položajem, vrstom i snagom najboljeodgovara svrsi. Ukoliko postavu započne bez preciznog plana,dogoditi će se da na početku upotrijebi reflektor koji će se kasnijepokazati kao neophodan za osvjeljivanje neke druge pozicije.Tada će morati ili tražiti drugo, manje dobro rješenje, ili mijenjatipostavu svjetla na poziciji koju je već osvijetlio.Da bi se takve situacije izbjegle, potrebno je prije početka postaverasvjete načiniti plan i nacrtati nacrt. Crtanje nacrta omogućavaoptimalno iskorištavanje postojećih resursa, a ujedno daje i prilikuza mentalnu provjeru konkretnih rješenja.Ovdje opisanim metodama je moguće riješiti najveći broj emisija koje uključuju kretanje izvođača.Ipak, u nekim slučajevima to neće biti dovoljno. To su slučajevi kada je potrebno ravnomjerno osvijetlitiveće prostore.Osvjetljivanje velikih prostoraUkoliko su izvođači stalno u pokretu i kreću se velikim prostorom,što je slučaj u emisijama koje sadrže razne igre i sl., potrebno jeravnomjerno osvijetliti čitav prostor radnje. To se postižespajanjem snopova više reflektora na način da im se kutevi snopadodiruju.Problem kretanja izvođača u studijskim emisijama je moguće efikasno riješiti i primjenom križaneosnovne svjetlosne pozicije, detaljno opisane u poglavlju o dramskim emisijama.126
Glazbene emisijeGlazba i svjetlo dijele zajedničku osobinu: mogućnost razvoja i promjene u vremenu. Ta značajnakvaliteta svjetla je u studijskim i dramskim emisijama ograničena, dok u glazbenim emisijama dolazido punog izražaja. Zbog toga glazbene emisije pružaju dizajneru svjetla najveću slobodu.Upravo u glazbenim emisijama najbrže ulaze u primjenu nove rasvjetne tehnologije, zasnovane nadigitalnoj tehnici. Zbog toga je ovaj žanr svojevrsni laboratorij svjetlosnih eksperimenata koji polakoali sigurno ulaze i u tradicionalnije discipline scenske rasvjete, poput filmske ili kazališne.127
Page 3:
Sadržaj:(* - gradivo kolegija Svje
Page 6 and 7:
Filmska rasvjetaDo gledaoca ne sti
Page 8 and 9:
Electronic CinematographyGornji izr
Page 11:
Osnovni pojmovi:U svim scenskim umj
Page 14 and 15:
Smjer svjetla je određenhorizontal
Page 16 and 17:
Stražnje svjetloNasuprot kameri, 1
Page 19 and 20:
Kvaliteta svjetlaPo kvaliteti svjet
Page 21 and 22:
Vrata na reflektoru mogu bitidovolj
Page 23 and 24:
Kontrast svjetlaSlika bez ikakvog k
Page 25 and 26:
Prihvatljivi raspon kontrasta (lati
Page 28 and 29:
Bijelo svjetloGornji primjeri jasno
Page 31 and 32:
Osnovna svjetlosna pozicija (OSP)Za
Page 33 and 34:
Pozadinsko svjetloGlava osvijetljen
Page 35 and 36:
Rasvjeta za više kameraTelevizija
Page 37 and 38:
Uloga pozadineZbog razlike u izgled
Page 39 and 40:
Kontrola slikeVideo signalPod utjec
Page 41 and 42:
informacija o slici i sinhro signal
Page 43 and 44:
Normalna razina crnoga, malo iznad
Page 45:
Bijeli balansFilmske emulzije će i
Page 48 and 49:
Lux i foot-candle• Lux (lumen po
Page 50 and 51:
Dvije korisne formuleJakost reflekt
Page 52 and 53:
SnagaSnaga je umnožak napona i str
Page 54 and 55:
Kao što smo rekli jednofazni kabel
Page 57 and 58:
Izvori svjetlaIzvori svjetla u scen
Page 59 and 60:
Fluorescentne cijeviRadi se o stakl
Page 61:
Trajnost žaruljaU svojim prospekti
Page 64 and 65:
ZrcalaU rasvjetnim tijelima susreć
Page 66 and 67:
Dijagram prikazuje karakteristike r
Page 68 and 69:
Profil spotOvaj reflektor ima više
Page 70 and 71:
Uzak i jak snop čini PAR reflektor
Page 73 and 74:
Rasvjetna tijela bez lećeObasjava
Page 75 and 76: Obasjavači s PAR žaruljamaU naslo
Page 77: Fluorescentna rasvjetaPojava fluore
Page 80 and 81: PatchU gornjem primjeru su kontroln
Page 82 and 83: Jednostavni regulatoriUobičajeni d
Page 85 and 86: Automatski reflektoriNazivaju ih i
Page 87 and 88: Pan i tiltPokret je najuočljivija
Page 89 and 90: Iris i zoomDva načina sužavanja i
Page 91: Dramske emisijeGledajući film, pub
Page 94 and 95: Motivirana i nemotivirana rasvjetaS
Page 96 and 97: Bolje od prirodeUkoliko svjetlosna
Page 98 and 99: Upaljene svjetiljke i osvijetljeni
Page 100 and 101: Konvencije mrakaPoseban izazov za s
Page 102 and 103: U mnogim sapunicama toostaje jedina
Page 104 and 105: 104
Page 106 and 107: Križana OSP i osvjetljivanje gluma
Page 108 and 109: Križana OSP i motivacija svjetlaZa
Page 110 and 111: 110
Page 112 and 113: 112
Page 114 and 115: Osvjetljivanje licaCentar interesa
Page 116 and 117: Problem uže i šire strane lica je
Page 118 and 119: U ovom primjeru je raspored kamera
Page 120 and 121: Razgovor tri osobeKada dvije osobe
Page 122 and 123: Preciznost izvedbePrejako osvijetlj
Page 124 and 125: 124
Page 128 and 129: 128
Page 130 and 131: Najčešći prigovor koji izvođač
Page 132 and 133: Mozaične emisijeNa koncertima i fe
Page 134 and 135: Osvjetljivanje scenografijeZa dizaj
Page 136 and 137: Svjetlo kao scenografijaU nekim slu
Page 138 and 139: U ovom kontekstu je zanimljivo uspo
Page 140 and 141: Osvjetljivanje publikePublika je sa
Page 142 and 143: ProgramiranjeSvjetlo u glazbenoj em
Page 144 and 145: Primjer prvi: koncert ansambla Lado
Page 146 and 147: Treći vokalni dio, nakondrugog ref
Page 148 and 149: 148
Page 150: 150
show all

Skripta u PDF formatu (6,5MB) - ADU

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?