11.07.2015 Views

Vodič za starije građane - Zagreb.hr

Vodič za starije građane - Zagreb.hr

Vodič za starije građane - Zagreb.hr

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

5SADRŽAJNAČELA UJEDINJENIH NARODA O SKRBI ZA STARIJE LJUDE........91. SOCIJALNA ZAŠTITA..................................................... 131.1. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi................................ 13Uprava <strong>za</strong> socijalnu skrb.................................................... 131.2. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti .Uprava <strong>za</strong> međugeneracijsku solidarnost............................. 131.3. Obiteljski centar grada <strong>Zagreb</strong>a.......................................... 141.4. Centar <strong>za</strong> socijalnu skrb <strong>Zagreb</strong> ......................................... 141.5. Gradski ured <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje.. 20Sektor <strong>za</strong> socijalnu <strong>za</strong>štitu.................................................. 20Odjel <strong>za</strong> socijalnu skrb............................................... 20Odjel socijalne <strong>za</strong>štite................................................ 29Odsjek <strong>za</strong> socijalne i socijalno-zdravstveneustanove........................................................... 29Odsjek <strong>za</strong> socijalnu <strong>za</strong>štitu i planiranje................ 36Sektor <strong>za</strong> branitelje, obitelj i rad......................................... 37Odjel <strong>za</strong> branitelje..................................................... 37Odjel <strong>za</strong> obitelj i stradalnike rata................................ 38Odjel <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu osoba s invaliditetom................................. 401.6. Domovi <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe..................................... 401.7. Ustanova „Dobri dom“ Grada <strong>Zagreb</strong>a ................................ 471.8. Dom <strong>za</strong> psihički bolesne odrasle osobe <strong>Zagreb</strong> .................... 481.9. Centar <strong>za</strong> pomoć i njegu u kući.......................................... 482. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA................................................ 532.1. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi................................ 57Uprava <strong>za</strong> medicinske poslove............................................ 572.2. Hrvatski <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> zdravstveno osiguranje............................ 582.3. Gradski ured <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje.. 62Sektor <strong>za</strong> zdravstvo........................................................... 622.4. Zavod <strong>za</strong> javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” .................. 63


6Centar <strong>za</strong> gerontologiju..................................................... 632.5. Zdravstvene ustanove........................................................ 64Dom zdravlja Grada <strong>Zagreb</strong>a.............................................. 64Ustanova <strong>za</strong> hitnu medicinsku pomoć................................. 64Opća bolnica Sv. Duh........................................................ 64Poliklinike......................................................................... 64Specijalne bolnice............................................................. 65Kliničke zdravstvene ustanove............................................ 66Gradska ljekarna <strong>Zagreb</strong>.................................................... 673. MIROVINSKO OSIGURANJE.......................................... 713.1. Hrvatski <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> mirovinsko osiguranje.............................. 814. ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA ZA POMOĆSTARIJIM OSOBAMA.................................................. 854.1. Udruge <strong>za</strong> pomoć starijim osobama.................................... 854.2. Udruge umirovljenika......................................................... 87Matica <strong>hr</strong>vatskih umirovljenika grada <strong>Zagreb</strong>a..................... 87Sindikat umirovljenika Hrvatske.......................................... 894.3. Gradsko društvo Crvenog križa <strong>Zagreb</strong>................................ 914.4. Caritas <strong>za</strong>grebačke nadbiskupije......................................... 924.5. Zaklade............................................................................ 94Zaklada Zajednički put....................................................... 94Zaklada Biskup Josip Lang................................................. 95Zaklada Simbex................................................................ 965. KULTURA, OBRAZOVANJE I SPORT ZA STARIJE OSOBE........995.1.Kultura.............................................................................. 99Ka<strong>za</strong>lišta........................................................................... 99Kina............................................................................... 100Koncertne dvorane.......................................................... 101Muzeji............................................................................ 101Galerije.......................................................................... 104


7Knjižnice........................................................................ 1075.2. Obrazovanje <strong>za</strong> <strong>starije</strong> osobe ........................................... 108Pučko otvoreno učilište <strong>Zagreb</strong>......................................... 1085.3. Sport <strong>za</strong> <strong>starije</strong> osobe...................................................... 1116. KORISNE INFORMACIJE............................................. 117Važniji telefonski brojevi......................................................... 117Informacije..................................................................... 117Komunalne službe........................................................... 118Proizvođači opreme i pomagala <strong>za</strong> <strong>starije</strong> osobe iosobe s invaliditetom....................................................... 118Prilagođeni prijevoz <strong>za</strong> osobe s invaliditetom..................... 119Popis tramvajskih i autobusnih linija................................. 1207. SAVJETI I PREPORUKE ............................................ 1271. Osnove o starenju i starosti .......................................... 1301.a) Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija <strong>za</strong> <strong>starije</strong>osobe ......................................................................... 1331.b) Preporučene zdravstvene mjere <strong>za</strong> <strong>starije</strong> osobe pri izlaganjuvisokim temperaturama................................................ 1361.c) Upozorenje najvišeg stupnja rizika <strong>za</strong> <strong>starije</strong> osobe radiniskih temperatura....................................................... 1371.d) Osam pre<strong>hr</strong>ambenih pravila.......................................... 1392. Prevencija padova i povećanje sigurnosti u domupopulacije 65+............................................................. 1403. Vrijeme <strong>za</strong> slobodno vrijeme – Poticanje, razvijanja i/iliodržavanja sposobnosti populacije 65+.......................... 1434. Kako održati kognitivne sposobnosti – pamćenje <strong>za</strong> svavremena...................................................................... 1475. Zašto je potrebno tjelesno vježbanje u starijojživotnoj dobi ............................................................... 1526. Kako komunicirati sa starijim osobama oštećenavida i sluha ................................................................. 1567. Pomagala i ergonomska prilagodba pribora <strong>za</strong> provedbuaktivnosti svakodnevnog života ..................................... 160


88. Visoki krvni tlak (hipertenzija).......................................... 1679. Što je ulkusna bolest?..................................................... 17310. Šećerna bolest ............................................................... 17511. alzheimerova bolest........................................................ 17912. Dekubitus i značenje pre<strong>hr</strong>ane u liječenju ........................ 18113. Uvjeti <strong>za</strong> izdavanje znaka pristupačnosti .......................... 18414. Kako ostvariti smještaj u domu <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe.18515. Palijativna skrb u našoj <strong>za</strong>jednici ..................................... 18716. Žalovanje prije i poslije smrti .......................................... 18917. Oporuka......................................................................... 19218. Ugovor o doživotnom uzdržavanju ................................... 19419. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju.................................... 197PRILOZI1. Mapa domova <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobena području <strong>Zagreb</strong>a ........................................................ 452. Mreža dnevnih tramvajskih linija s popisomautobusnih linija............................................................. 125


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aNačela Ujedinjenih naroda <strong>za</strong> <strong>starije</strong> ljude9NAČELA UJEDINJENIH NARODA ZASTARIJE LJUDEDana 16. prosinca 1991. Glavna skupština Ujedinjenih naroda prihvatilaje rezoluciju 46/91 koja sadrži načela Ujedinjenih naroda <strong>za</strong><strong>starije</strong> ljude, a svrha im je poboljšati život u starijoj dobi. Potaknutesu vlade svih zemalja da uključe ova načela u svoje nacionalne programeuvijek kada je to moguće.NEOVISNOSTStarijim ljudima trebalo bi omogućiti sljedeće:• dostupnost prikladne <strong>hr</strong>ane, vode, stanovanja, odjeće i zdravstveneskrbi kroz osiguranje dohotka, obiteljske podrške i potpore <strong>za</strong>jednicete kroz samopomoć;• mogućnost rada ili pristup drugim aktivnostima kojima bi se osiguraodohodak;• mogućnost sudjelovanja u odlučivanju kada i prema kojem rasporeduće ići u mirovinu;• pristup odgovarajućim obrazovnim programima i programimaobuke <strong>za</strong> stjecanje različitih vještina;• život u sigurnoj sredini koja se može prilagoditi osobnim potrebamai promijenjenim sposobnostima;• život u vlastitom domu što je duže moguće.DRUŠTVENO SUDJELOVANJEStariji ljudi trebali bi:• ostati sastavni dio društva, aktivno sudjelovati u tvorbi i provedbipolitike koja izravno utječe na njihovo blagostanje, kao i podijelitisvoja znanja i vještine s mlađim generacijama;• tražiti i stvoriti mogućnost kako raditi na korist svojoj društvenoj<strong>za</strong>jednici i kako se dragovoljno uključiti u aktivnosti koje su primjerenenjihovim interesima i sposobnostima;• organizirati pokrete ili udruge starijih ljudi.


Načela Ujedinjenih naroda <strong>za</strong> <strong>starije</strong> ljude10Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSKRBStariji ljudi bi trebali:• imati koristi od svoje obitelji i <strong>za</strong>štite i skrbi koju im pruža <strong>za</strong>jednicau skladu s društvenim stavom i kulturalnim vrednotamadruštva u kojem žive;• imati neometan pristup zdravstvenoj skrbi koja će im omogućitiodržavanje i posti<strong>za</strong>nje najbolje moguće razine tjelesnog,društvenog i emotivnog blagostanja te spriječiti ili odgoditi početakbolesti;• imati pristup socijalnim i <strong>za</strong>konodavnim službama zbog poboljšanjasamostalnosti, <strong>za</strong>štite i skrbi;• moći koristiti odgovarajuće razine institucionalizirane skrbi kojombi im se osigurala <strong>za</strong>štita, rehabilitacija te socijalni i društveni poticajiu humanoj i sigurnoj sredini;• moći ostvariti ljudska prava i temeljne slobode tijekom boravkau bilo kakvoj ustanovi <strong>za</strong> skrb, liječenje ili prihvat starijih ljudi,uključujući cjelovito poštivanje njihovih vjerovanja, dostojanstva,potreba i privatnosti, kao i prava na odlučivanje o vlastitoj skrbi ikvaliteti življenja.SAMOISPUNJENJEStariji ljudi bi trebali:• imati mogućnost ostvarenja cjelovitog razvitka vlastitih potencijala;• imati pristup obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskimsredstvima društva u kojem žive.DOSTOJANSTVOStariji ljudi bi trebali:• moći dostojanstveno i sigurno živjeti te biti <strong>za</strong>štićeni od izrabljivanjai tjelesnog i društenog zlostavljanja;• biti sigurni da će se s njima postupati pošteno bez obzira na dob,rasnu ili etničku pripadnost, invalidnost ili drugi status, kao i da ćebiti cijenjeni bez obzira na svoj gospodarski doprinos.


Socijalna<strong>za</strong>štitaSocijalna<strong>za</strong>štita


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita131. SOCIJALNA ZAŠTITASocijalna skrb djelatnost je od posebnog interesa <strong>za</strong> RepublikuHrvatsku kojom se osigurava i ostvaruje pomoć <strong>za</strong> podmirivanje osnovnihživotnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osobakoje same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu <strong>za</strong>dovoljiti zbognepovolj nih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti.1.1. MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBIMinistarstvo zdravstva i socijalne skrbiKsaver 200aTel: 46 07 555www.mzss.<strong>hr</strong>Uprava <strong>za</strong> pravne posloveKsaver 200aTel: 46 77 071Fax:46 77 008Uprava <strong>za</strong> socijalnu skrbKsaver 200aTel: 46 98 461Fax: 46 98 462Uprava <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu žrtava i sudionika rataKsaver 200aTel: 45 96 151Fax: 45 96 1521.2. MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA IMEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTIMinistarstvo obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnostiUprava <strong>za</strong> međugeneracijsku solidarnostTrg <strong>hr</strong>vatskih velikana 6Tel: 23 08 555Fax: 23 08 641www.mobms.<strong>hr</strong>, e-mail: mobms@mobms.<strong>hr</strong>


Socijalna <strong>za</strong>štita14Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aMinistarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti krozustrojstvenu jedinicu Uprave <strong>za</strong> međugeneracijsku solidarnost potiče<strong>za</strong>konske projekte u cilju poboljšanja kvalitete života starijih, predlažemjere, potiče razvijanje uslužnih djelatnosti <strong>za</strong> potrebe starijih,stvara uvjete <strong>za</strong> bolji rad postojećih Vladinih i nevladinih, privatnih idruštvenih, profitnih i neprofitnih organi<strong>za</strong>cija i sama osmišljava programe<strong>za</strong> poboljšanje kvalitete života starijih građana i to: Dnevniboravak i pomoć u kući, Pomoć u kući i Programe <strong>za</strong> volontere, koje<strong>za</strong> nju provode postojeće organi<strong>za</strong>cije na terenu.1.3. OBITELJSKI CENTAR GRADA ZAGREBAObiteljski centar grada <strong>Zagreb</strong>aUlica grada Chicaga 13 (Borovje)Tel: 45 77 194Fax: 48 33 086www.ocgz.<strong>hr</strong>Obiteljski centar grada <strong>Zagreb</strong>a je ustanova socijalne skrbi koju jeosnovalo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnostiu cilju pružanja pomoći i podrške obiteljima i svim njezinimčlanovima.Misija Obiteljskog centra grada <strong>Zagreb</strong>a je da preventivnim, obrazovnimi terapijskim programima i aktivnostima promiče idejeobiteljskih vrijednosti te aktivno utječe na podi<strong>za</strong>nje kvalitete životau obitelji i to na način da poboljša komunikaciju među članovimaobitelji. U obiteljskom centru rade iskusni i obrazovani stručnjaci kojipružaju usluge savjetovanja i pomoći koje su <strong>za</strong> korisnike besplatne.1.4. CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB ZAGREBCentar <strong>za</strong> socijalnu skrb <strong>Zagreb</strong>Kumičićeva 5Tel: 45 50 220Info-telefon Centra 0800 200 090- radnim danom od 8,00 do 15,00


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita15Centar <strong>za</strong> socijalnu skrb <strong>Zagreb</strong> djeluje kroz 11 ureda <strong>za</strong> područjesvake od bivših gradskih općina.URED ADRESA TELEFONUREDOVNOVRIJEME ZASTRANKECENTAR Haulikova 6 45 77 211ČRNOMEREC Ilica 259 37 77 150DUBRAVA Avenija Dubrava 47 29 88 501MAKSIMIR Maksimirska 51 23 32 792MEDVEŠČAK Trg <strong>hr</strong>vatskih velikana 2 48 10 481NOVI ZAGREB Avenija Dubrovnik 12 65 22 937PEŠČENICA Zapoljska 161 00 22023 33 777SESVETE Trg Dragutina Domjanića 6 20 02 068ponedjeljkom8,00 - 15,00srijedom8,00 - 11,30četvrtkom8,00 - 15,00SUSEDGRAD Aleja Bologne 2 34 54 038TREŠNJEVKA Vitezićeva 57 36 39 733TRNJE Cvijete Zuzorić 53 61 12 284Prava iz sustava socijalne skrbi propisana su Zakonom o socijalnojskrbi (Narodne novine 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i79/07) i pod<strong>za</strong>konskim aktima, ostvaruju se putem Centra <strong>za</strong> socijalnuskrb <strong>Zagreb</strong> (osim pomoći <strong>za</strong> podmirenje troškova stanovanja), aprema prebivalištu osobe. U smislu Zakona o socijalnoj skrbi potpunoneposobnom <strong>za</strong> rad smatra se osoba starija od 65 godina i osobamlađa od 65 godina čija je nesposobnost utvrđena vještačenjem natijelu vještačenja Centra <strong>za</strong> socijalnu skrb <strong>Zagreb</strong>.Ostvarivanje prava starijih osoba temeljem Zakona o socijalnojskrbi ve<strong>za</strong>na su uz odredbe Obiteljskog <strong>za</strong>kona (Narodne novine116/03,17/04,136/04 i 107/07), po kojima su punoljetna djeca


Socijalna <strong>za</strong>štita16Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>adužna uzdržavati svoje roditelje koji nemaju dovoljno sredstava <strong>za</strong>uzdržavanje ukoliko su ovi uzdržavali njih do punoljetnosti. U postupku<strong>za</strong> priznavanje određenog prava Centar <strong>za</strong> socijalnu skrb procjenjujemogućnost uzdržavanja od strane djece.Starije i nemoćne osobe mogu ostvariti, ako ispunjavaju uvjete propisane<strong>za</strong> njihovo ostvarivanje, sljedeća prava propisana Zakonom osocijalnoj skrbi: stalnu pomoć, doplatak <strong>za</strong> pomoć i njegu, pomoć injegu u kući, skrb izvan vlastite obitelji. Centar <strong>za</strong> socijalnu skrb možeodobriti i jednokratnu pomoć te savjetovanje i pomaganje u prevladavanjuposebnih teškoća.Stalna pomoćPravo na stalnu pomoć ima osoba koja nema sredstava <strong>za</strong> uzdržavanjei ne može ih ostvariti prihodom od imovine, <strong>za</strong>konskih ili ugovornihobveznika uzdržavanja (dakle, riječ je o pomoći <strong>za</strong> socijalno ugroženepa tako i <strong>starije</strong> osobe koje nisu ostvarile mirovinu, nemaju drugihprihoda ili imovine od kojih se mogu uzdržavati i vlastita djeca ih nemogu uzdržavati).Pomoć <strong>za</strong> uzdržavanje ne može ostvariti samac ili član obitelji koji:• može sam sebe uzdržavati (prodajom ili davanjem u <strong>za</strong>kup ili najamimovine koja mu ne služi <strong>za</strong> podmirenje osnovnih životnihpotreba),• ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je dužna uzdržavatina temelju propisa o obiteljskim odnosima (osim ako centar <strong>za</strong>socijalnu skrb utvrdi da <strong>za</strong>konski obveznik uzdržavanja nije umogućnosti davati uzdržavanje),• ne želi ostvariti uzdržavanje na temelju sklopljenog ugovora odoživotnom uzdržavanju, a nije pokrenuo postupak raskida togugovora,• ima u vlasništvu registrirano osobno vozilo (osim ako centar <strong>za</strong>socijalnu skrb utvrdi da se vozilo koristi <strong>za</strong> potrebe prijevo<strong>za</strong> članaobitelji – korisnika prava na doplatak <strong>za</strong> pomoć i njegu ili osobneinvalidnine propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, većeg broja


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita17djece, <strong>starije</strong> teško pokretne osobe ili <strong>za</strong> <strong>za</strong>dovoljenje neke drugeosnovne životne potrebe,• ima u vlasništvu ili suvlasništvu stan, kuću ili drugi objekt koji nesluži njemu ili članu obitelji <strong>za</strong> podmirenje osnovnih stambenihpotreba.Visina pomoći <strong>za</strong> uzdržavanje utvrđuje se u postotku od osnovicekoju određuje Vlada Republike Hrvatske (od 1. studenog 2008. iznosi500,00 kn), a ovisi o strukturi obitelji, odnosno o dobi, radnoj sposobnostičlanova obitelji i sl.Doplatak <strong>za</strong> pomoć i njeguPravo na doplatak <strong>za</strong> pomoć i njegu ostvaruje osoba kojoj je zbogtjelesnog ili mentalnog oštećenja, trajnih promjena u zdravstvenomstanju ili starosti prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobejer sama ne može udovoljiti osnovnim životnim potrebama i to akoprosječni mjesečni prihod po članu obitelji ne prelazi iznos 200% osnovicekoju određuje Vlada Republike Hrvatske, odnosno ako prihodsamca ne prelazi iznos od 250% osnovice.Stupanj i vrstu oštećenja utvrđuje Prvostupanjsko tijelo vještačenjaCentra <strong>za</strong> socijalnu skrb. Naime, <strong>za</strong> utvrđivanje prava na doplatak <strong>za</strong>pomoć i njegu centar <strong>za</strong> socijalnu skrb pokreće postupak vještačenjakod nadležnog Prvostupanjskog tijela vještačenja. Na osnovi dokumentacijei pregleda, članovi prvostupanjskog tijela vještačenjautvrđuju težinu oštećenja zdravlja i postojeće sposobnosti te donosenalaz i mišljenje. Na temelju nala<strong>za</strong> i mišljenja centar <strong>za</strong> socijalnu skrbdonosi rješenje o ostvarivanju prava na doplatak <strong>za</strong> pomoć i njegu.Kod odobrenja prava ne uzima se u obzir prihod obitelji ili samca <strong>za</strong>puni opseg doplatka i neka u Zakonu nabrojana oboljenja ili oštećenjadok se <strong>za</strong> smanjeni opseg uzima u obzir prihod obitelji (izuzetak suosobe potpuno lišene poslovne sposobnosti te slijepe, gluhe i gluhoslijepeosobe koje su osposobljene <strong>za</strong> samostalan život i rad koje ostvarujepravo na doplatak <strong>za</strong> pomoć i njegu u smanjenom iznosu iakoje prihod veći od dozvoljenog).


Socijalna <strong>za</strong>štita18Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aGrad <strong>Zagreb</strong> osigurava korisnicima doplatka <strong>za</strong> pomoć i njegumjesečnu pomoć kao dodatak na ostvareno pravo (vidi str. 22).Pomoć i njega u kućiPravo na pomoć i njegu u kući može se odobriti osobi kojoj je zbogzdravstvenog stanja ili starosti prijeko potrebna pomoć i njega drugeosobe koju joj nemaju mogućnosti pružiti članovi obitelji i djecaili nema osiguranu pomoć i njegu temeljem ugovora o doživotnomuzdržavanju te ako prihod po članu obitelji ne prelazi 300% osnovicekoju propisuje Vlada Republike Hrvatske.Korisniku doplatka <strong>za</strong> pomoć i njegu može se iznimno osigurati ipomoć i njega u kući <strong>za</strong> <strong>za</strong>dovoljenje pojedine potrebe.Grad <strong>Zagreb</strong> osigurava pravo na pomoć i njegu u kući osobi kojoj prihodpo članu obitelji ne prelazi 400% osnovice koju propisuje VladaRepublike Hrvatske, a Grad <strong>Zagreb</strong> uvećao <strong>za</strong> 20% (vidi str. 26).Skrb izvan vlastite obiteljiSkrb izvan vlastite obitelji obuhvaća sve oblike smještaja i boravka udomu socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnostsocijalne skrbi, obiteljskom domu i udomiteljskoj obitelji, kojima sekorisniku osigurava stanovanje, pre<strong>hr</strong>ana, čuvanje, briga o zdravlju,psihosocijalna rehabilitacija, njega i druge potrebe.Zahtjev <strong>za</strong> ostvarivanje navedenog prava podnosi se pisano ili usmenoCentru <strong>za</strong> socijalnu skrb <strong>Zagreb</strong> prema prebivalištu podnositelja.Centar <strong>za</strong> socijalnu skrb, sukladno Zakonu, donosi rješenje o pravuna skrb izvan vlastite obitelji starijoj osobi kojoj je zbog trajnih promjenau zdravstvenom stanju ili nemoći, prijeko potrebna stalna pomoći njega druge osobe koju joj ne mogu pružiti članovi obitelji ili se nemože osigurati na drugi način.U domove <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe, <strong>starije</strong> osobe mogu bitismještene po rješenju Centra <strong>za</strong> socijalnu skrb ili privatnim ugovorom.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita19Jednokratna pomoćJednokratna pomoć može se odobriti samcu ili obitelji koji zbogtrenutačnih materijalnih teškoća, prema ocjeni Centra <strong>za</strong> socijalnuskrb, nisu u mogućnosti podmiriti neke specifične potrebe (npr. bolestili smrt člana obitelji, elementarna nepogoda, nabavka osnovnih predmetau kućanstvu, nabavka neophodne odjeće i obuće i sl.), a možese odobriti u novcu ili u naravi.Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnihteškoćaUsluge savjetovanja i pomaganja u prevladavanju posebnih teškoćakada je riječ o starijim osobama, odnose se najčešće na upute opravima u drugim sustavima (mirovinski, zdravstveno osiguranje,Grad <strong>Zagreb</strong> i dr.), informacije o domovima socijalne skrbi, pravnisavjeti u vezi raskida /sklapanja ugovora o uzdržavanju i drugi, izdavanjauputnica <strong>za</strong> pre<strong>hr</strong>anu u pučkoj kuhinji, pakete <strong>hr</strong>ane, različitepreporuke i slično <strong>za</strong> socijalno ugrožene <strong>starije</strong> osobe.Pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća može se odnositi i napomoć u rješavanju narušenih obiteljskih odnosa. Odredbama Zakonao <strong>za</strong>štiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 116/03) propisanoje postupanje u <strong>za</strong>štiti osoba od nasilja u obitelji. U slučajuizloženosti nasilju nad starijom osobom, koje se ne može razriješitisavjetodavnim i sl. stručnim postupcima i pomaganjem starijoj osobii obitelji, Centar <strong>za</strong> socijalnu skrb dužan je pružiti mogućnost <strong>za</strong>štitezbrinjavanjem osobe izvan vlastite obitelji.


Socijalna <strong>za</strong>štita20Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a1.5. GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO, RAD,SOCIJALNU ZAŠTITU I BRANITELJEGradski ured <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i braniteljeTrg Stjepana Radića 1Tel: 61 01 111www.<strong>za</strong>greb.<strong>hr</strong>e-mail: zdravstvo@<strong>za</strong>greb.<strong>hr</strong>socijalna-<strong>za</strong>stita@<strong>za</strong>greb.<strong>hr</strong>branitelji@<strong>za</strong>greb.<strong>hr</strong>rad@<strong>za</strong>greb.<strong>hr</strong>Gradski ured <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje usmjerenje na ostvarivanje prava iz područja zdravstva, socijalne <strong>za</strong>štite teprava branitelja i članova njihovih obitelji.Obzirom na područja prava i nadležnosti Ured je ustrojen kroz sljedećeustrojstvene jedinice:Sektor <strong>za</strong> zdravstvo• Odjel <strong>za</strong> zdravstvo• Odjel <strong>za</strong> zdravstvenu ekologijuSektor <strong>za</strong> socijalnu <strong>za</strong>štitu• Odjel <strong>za</strong> socijalnu skrb• Odjel socijalne <strong>za</strong>štiteSektor <strong>za</strong> branitelje, obitelj i rad• Odjel <strong>za</strong> branitelje• Odjel <strong>za</strong> obitelji i stradalnike rata• Odjel <strong>za</strong> radOdjel <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu osoba s invaliditetomSEKTOR ZA SOCIJALNU ZAŠTITUODJEL ZA SOCIJALNU SKRBOdjel <strong>za</strong> socijalnu skrb organiziran je na način da se postupak ostvarivanjaprava i pomoći propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodnenovine 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07) iOdlukom o socijalnoj skrbi (Službeni glasnik Grada <strong>Zagreb</strong>a 07/08), a


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita21zbog učinkovitijeg rješavanja <strong>za</strong>htjeva, provodi na više lokacija kakoslijedi:ODJEL ZASOCIJALNU SKRBADRESA- centrala Nova cesta 1ZAPODRUČJE____________CentraČrnomercaMaksimiraMedveščakaPeščeniceSusedgradaTrešnjevkeTrnjaTELEFON61 01 80061 01 81061 01 80761 01 81061 01 81061 01 80761 01 81361 01 81361 01 807PU Dubrava Avenija Dubrava 49 Dubrave 65 85 422PU Novi <strong>Zagreb</strong> Avenija Dubrovnik 12 Novog <strong>Zagreb</strong>a 65 85 632PU Sesvete Trg D. Domjanića 4 Sesveta 61 01 642Odlukom o socijalnoj skrbi utvrđena su prava koja, pored prava štoih osigurava Republika Hrvatska na osnovi <strong>za</strong>kona, osigurava Grad<strong>Zagreb</strong>. Na taj način Grad <strong>Zagreb</strong>, kao jedinica lokalne samouprave,dodatno skrbi <strong>za</strong> građane poboljšavajući njihove životne uvjete, aobuhvaća sve dobne skupine uključujući djecu od dojenačke dobido građana <strong>starije</strong> životne dobi. Prava socijalne skrbi Grada <strong>Zagreb</strong>aostvaruju državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u gradu <strong>Zagreb</strong>u.Starije i nemoćne osobe mogu ostvariti, ako ispunjavaju uvjete propisane<strong>za</strong> njihovo ostvarivanje, sljedeća prava propisana Odlukom osocijalnoj skrbi:


Socijalna <strong>za</strong>štita22Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aNovčana pomoć umirovljenicimaNovčana pomoć umirovljenicima vrsta je pomoći koju Grad <strong>Zagreb</strong>provodi od ožujka 1996. Pravo ostvaruju umirovljenici kojima jemirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 1.500,00 knmjesečno. Radi ostvarivanja prava na novčanu pomoć, umirovljenicise razvrstavaju u tri skupine:I. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihodjednak ili manji od 900,00 kn mjesečno – novčana pomoć iznosi400,00 kn mjesečno;II. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihodiznose od 900,01 do 1.200,00 kn mjesečno – novčana pomoć iznosi300,00 kn mjesečno;III. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihodiznose od 1.200,01 do 1.500,00 kn mjesečno – novčana pomoćiznosi 200,00 kn mjesečno.Umirovljenici koji su mirovinu ostvarili u Republici Hrvatskoj pravo ostvarujuna temelju podataka Hrvatskog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> mirovinsko osiguranjei izjave umirovljenika o ukupnom mjesečnom prihodu, a onikoji su mirovinu ostvarili izvan Republike Hrvatske pravo ostvarujuna temelju prijave i doka<strong>za</strong> <strong>za</strong> ostvarivanje prava na novčanu pomoć.Novčana pomoć korisnicima doplatka <strong>za</strong> pomoć i njegui korisnicima osobne invalidninePravo na novčanu pomoć korisnicima doplatka <strong>za</strong> pomoć i njegu ikorisnicima osobne invalidnine, ostvaruju korisnici doplatka <strong>za</strong> pomoći njegu i korisnici osobne invalidnine utvrđeni prema Zakonu o socijalnojskrbi. Radi ostvarivanja prava na novčanu pomoć korisnici serazvrstavaju u dvije skupine:1. skupina – korisnici doplatka <strong>za</strong> pomoć i njegu i korisnici osobneinvalidnine u punom iznosu prema Zakonu, ostvaruju pravo napomoć u iznosu od 200,00 kn mjesečno;2. skupina – korisnici doplatka <strong>za</strong> pomoć i njegu i korisnici osobneinvalidnine u smanjenom iznosu prema Zakonu, ostvaruju pravona pomoć od 100,00 kn mjesečno.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita23Postupak <strong>za</strong> utvrđivanje prava na novčanu pomoć korisnicima doplatka<strong>za</strong> pomoć i njegu i korisnicima osobne invalidnine pokreće sepodnošenjem <strong>za</strong>htjeva Gradskom uredu <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu<strong>za</strong>štitu i branitelje.Novčana pomoć <strong>za</strong> osobne potrebe (džeparac)korisnicima doma <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobePravo na novčanu pomoć <strong>za</strong> osobne potrebe (džeparac) korisnicimadoma <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe mogu ostvariti korisnici smještajau domu <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe koji djeluje na području <strong>Zagreb</strong>a,a kojima je pravo na pomoć <strong>za</strong> osobne potrebe utvrđeno rješenjemCentra <strong>za</strong> socijalnu skrb <strong>Zagreb</strong>. Pomoć se isplaćuje korisniku naadre su doma i to u iznosu 200,00 kn mjesečno.Prijavu <strong>za</strong> ostvarivanje prava na ovu novčanu pomoć podnosi dom <strong>za</strong><strong>starije</strong> i nemoćne osobe.Pomoć <strong>za</strong> podmirivanje troškova stanovanjaPomoć <strong>za</strong> podmirivanje troškova stanovanja može se odobriti samcuili obitelji koji nemaju sredstava <strong>za</strong> uzdržavanje u visini utvrđenoju članku 16. stavku 2. i 3. Zakona o socijalnoj skrbi. Osnovica natemelju koje se utvrđuje visina pomoći je osnovica koju određujeVlada Republike Hrvatske <strong>za</strong> stalnu pomoć, a Odlukom o socijalnojskrbi uvećana je <strong>za</strong> 20%.Pomoć će se odobriti podnositelju <strong>za</strong>htjeva koji, osim uvjeta propisanih<strong>za</strong>konom i pod<strong>za</strong>konskim aktima, ne koristi stan koji je po svojimobilježjima iznad obilježja potrebnih <strong>za</strong> <strong>za</strong>dovoljavanje osnovnihpotreba samca ili obitelji.Pomoć <strong>za</strong> podmirivanje troškova stanovanja odobrava se na način daGradski ured <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje, djelomičnoili u cijelosti, plati račun izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobikoja je obavila uslugu ili utvrđenu visinu najma uplati na žiro-računnajmodavca.


Socijalna <strong>za</strong>štita24Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aPre<strong>hr</strong>ana u pučkim kuhinjamaPre<strong>hr</strong>ana u pučkim kuhinjama organizira se svakodnevnom pripremomi podjelom jednog toplog obroka. Odlukom o socijalnoj skrbipropisano je da navedeno pravo mogu ostvariti korisnici stalne pomoćii korisnici jednokratnih pomoći dok <strong>za</strong> to postoji prijeka potreba.Gradski ured <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje mjesečnoutvrđuje korisnike pomoći temeljem uvjerenja Centra <strong>za</strong> socijalnuskrb. Pružanje ove vrste pomoći uređeno je ugovorom s Ustanovom„Dobri dom“ Grada <strong>Zagreb</strong>a kao davateljem usluge.Obroci se pripremaju u termičkom bloku “Kosnica-Mićevac”, a korisniciprava na pre<strong>hr</strong>anu objedovati mogu na dvije lokacije: Branimirova 35i Cerska 3. Tijekom 2009. otvorit će se pučka kuhinja u Alfirevićevoj6 koja će <strong>za</strong>mijeniti lokaciju u Branimirovoj.Pored navedene pučke kuhinje, koje su pod ingerencijom Grada <strong>Zagreb</strong>a,na području <strong>Zagreb</strong>a organizirana je podjela obroka i unutarvjerskih ustanova i to na sljedećim adresama:Samostan misionarki ljubavi, Jukićeva 24Tel: 48 12 452• podjela toplog obroka tijekom cijelog tjedna (osim četvrtka) od15,30 sati• nije potrebna uputnicaSamostan sestara milosrdnica sv. Vlaha, Frankopanska 17Tel: 48 30 239• podjela toplog obroka tijekom cijelog tjedna u vremenu od 10 do11 sati, u Gundulićevoj 12Sv. Antuna Padovanskog, Sv. Duh 33Tel: 37 77 278• podjela toplog obroka svaki dan osim nedjeljom, od 13,00 sati• nije potrebna uputnica


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita25Pravo na dnevni obrok i dostavuPravo na dnevni obrok i dostava obroka u kuću može se odobriti osobamakoje, zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjenau zdravstvenom stanju ili starosti, ne mogu same ili uz pomoć članaobitelji pripremati obroke <strong>hr</strong>ane.Grad <strong>Zagreb</strong> osigurao je svakodnevnu pripremu obroka po standardimapre<strong>hr</strong>ane starijih osoba s posebnim potrebama ugovoroms Domovima <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe Centar, Ksaver, Peščenica iTrešnjevka, a program se provodi od 1. veljače 2002. kontinuirano.Pravo na besplatnu mjesečnu pokaznu kartu i besplatniprijevozUmirovljenici do 65 godina života koji su korisnici novčane pomoćiumirovljenicima imaju pravo na besplatnu mjesečnu pokaznu kartuprema cjeniku ZET-a, ako to pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi.Također, Grad <strong>Zagreb</strong> financira troškove javnog prijevo<strong>za</strong> <strong>za</strong> osobekoje u tekućoj godini navršavaju 65 godina.Smještaj u prenoćištePrenoćište d.o.o.Heinzelova 78ATel: 61 87 653Smještaj u Prenoćištu d.o.o. sukladno Odluci o socijalnoj skrbiobuhvaća noćenje i boravak preko dana punoljetnih osoba. Pravo nasmještaj u prenoćištu imaju: korisnici pomoći socijalne skrbi utvrđeniZakonom o socijalnoj skrbi (temeljem uputnica Centra <strong>za</strong> socijalnuskrb <strong>Zagreb</strong>), osobe dovedene u pratnji Hitne medicinske pomoći,osobe <strong>za</strong>tečene u skitnji (dovedene u pratnji djelatnika Ministarstvaunutarnjih poslova) te osobe koje uputi Gradski ured <strong>za</strong> zdravstvo,rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje. Usluga smještaja <strong>za</strong> korisnika jebesplatna.


Socijalna <strong>za</strong>štita26Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aPrenoćište Crvenog križaGrgura Ninskog bbTel: 45 77 174Pored navedenog prenoćišta, u <strong>Zagreb</strong>u djeluje i prenoćište Crvenogkriža, koji u suradnji s centrima <strong>za</strong> socijalnu skrb organizira prihvati noćenje beskućnika do njihovog trajnog smještaja u jednu odustanova socijalne skrbi ili vraćanja u mjesto prebivališta. Prenoćištenije cjelodnevnog karaktera, već njegovi korisnici dobivaju uslugunoćenja i doručka.Privremeni smještajPrivremeni smještaj obuhvaća: privremeni boravak, pre<strong>hr</strong>anu, hitnumedicinsku pomoć, nabavu prijeko potrebne odjeće i obuće, troškoveprijevo<strong>za</strong> u mjesto prebivališta u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, domsocijalne skrbi ili drugu ustanovu. Pravo na privremeni smještaj imajuosobe koje je snašla neka životna nedaća (elementarna nepogoda:požar, poplava, potres i sl.), a nisu u mogućnosti smještaj realiziratina drugi način.Korisnike privremenog smještaja utvrđuje Gradski ured <strong>za</strong> zdravstvo,rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje na temelju <strong>za</strong>pisnika s mjestadogađaja i izjave korisnika o nemogućnosti reali<strong>za</strong>cije smještaja nadrugi način, a može se koristiti najviše 30 dana od dana smještaja nateret Grada <strong>Zagreb</strong>a.Pomoć i njega u kućiPomoć i njega u kući, kao jedno od prava Grada <strong>Zagreb</strong>a, provodi seod 2004., a <strong>za</strong> korisnike je besplatna. Pravo se može odobriti osobikojoj je zbog zdravstvenog stanja ili starosti prijeko potrebna pomoći njega druge osobe koju joj nemaju mogućnosti pružiti članoviobitelji i djeca ili nema osiguranu pomoć i njegu temeljem ugovorao doživotnom uzdržavanju, ako prihod po članu obitelji ne prelazi400% osnovice koju propisuje Vlada Republike Hrvatske, a Grad Za-


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita29Pravo na pomoć <strong>za</strong> ogrjevPored navedenih prava, Gradski ured <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu<strong>za</strong>štitu i branitelje sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi korisnicimaprava na pomoć <strong>za</strong> podmirivanje troškova stanovanja, a koji se grijuna drva može, jednom godišnje, osigurati 3 m 3 drva ili može odobritinovčani iznos <strong>za</strong> podmirenje tog troška u visini koju odlukom odrediGrad <strong>Zagreb</strong>.ODJEL SOCIJALNE ZAŠTITEU Odjelu socijalne <strong>za</strong>štite djeluju:• Odsjek <strong>za</strong> socijalne i socijalno-zdravstvene ustanove• Odsjek <strong>za</strong> socijalnu <strong>za</strong>štitu i planiranjeOdsjek <strong>za</strong> socijalne i socijalno-zdravstvene ustanovePoslovi i nadležnosti:• sustavno praćenje rada ustanova socijalne skrbi u vlasništvu Grada<strong>Zagreb</strong>a (npr. domovi <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe),• izrada programa investicija u socijalnoj skrbi, predlaganje redaprvenstva <strong>za</strong> izgradnju, uređenje i opremanje objekata,• rješavanje u najsloženijim upravnim stvarima, izdavanje odobrenja<strong>za</strong> osnivanje domova <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe; o ispunjavanjuuvjeta glede prostora, opreme, stručnih i drugih djelatnika,zdravstvenih i ekoloških uvjeta <strong>za</strong> početak rada doma <strong>za</strong> <strong>starije</strong> inemoćne osobe, obiteljskih domova <strong>za</strong> pružanje skrbi izvan vlastiteobitelji starijim i nemoćnim osobama, pružanje skrbi izvanvlastite obitelji starijim i nemoćnima bez osnivanja doma te centra<strong>za</strong> pomoć i njegu,• organi<strong>za</strong>cija okruglih stolova, tribina, seminara na različite stručneteme,• uspostava komunikacije sa svim segmentima društva, a u ciljupoboljšanja skrbi <strong>za</strong> osobe <strong>starije</strong> životne dobi.Na inicijativu Gradskog ureda <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu ibranitelje Gradska skupština Grada <strong>Zagreb</strong>a prihvatila je Programsocijalne politike u razdoblju 2009. – 2012. Navedenim Programom


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita31Nositelji Projekta geron to loš kih centara Grada <strong>Zagreb</strong>a su domovi <strong>za</strong><strong>starije</strong> i nemoćne osobe kojima je Grad <strong>Zagreb</strong> osnivač, a veliku uloguu reali<strong>za</strong>ciji Projekta imaju brojni suradnici: Vijeća gradskih četvrti,centri <strong>za</strong> kulturu, organi<strong>za</strong>cije civilnog društva (prije svega udrugeumirovljenika), Crveni križ, Caritas, vjerske <strong>za</strong>jednice i župe.2004. godine, kada je počela provedba Projekta, u rad su bilauključena 3 doma <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe: Maksimir, Medveščak iTrnje. Sljedećih godina Projektu su otvorili svoja vrata i domovi Centar,Dubrava, Peščenica, Sveta Ana, Sveti Josip i Trešnjevka. Danasse možemo pohvaliti s ukupno 9 domova koji provode programe iaktivnosti Projekta.Aktivnostima je pokriveno svih 17 gradskih četvrti, a provođenje se odvijana 50-tak lokacija. Godišnje se u program uključuje 7 000-10 000korisnika <strong>za</strong> koje se brinu stručni timovi. Članove tima čine: socijalniradnici, radni terapeuti, medicinske sestre i njegovatelji, a po potrebise uključuju i kinezioterapeuti, liječnici specijalisti (neurolozi, fizijatri,psihijatri) te pravnici.Važno je naglasiti kako Projekt u cijelosti financira Grad <strong>Zagreb</strong>,a <strong>za</strong> naše <strong>starije</strong> sugrađane svi programi i aktivnosti subesplatni.Projekt gerontološki centri Grada <strong>Zagreb</strong>a provodi se kroz:1. pomoć u <strong>za</strong>dovoljavanju egzistencijalnih potreba,pomoć i njega u kući:• organizirana pre<strong>hr</strong>ana (objedovanje u blagovaonici doma, samostalnoodnošenje obroka, dostava obroka)• obavljanje kućanskih poslova• održavanje osobne higijene• posudionica ortopedskih pomagala2. savjetovališni rad i zdravstvenu preventivu• savjetovanje:socijalno


Socijalna <strong>za</strong>štita32Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>apsihološkozdravstveno (internist, fizijatar, neuropsihijatar...)pravno• organi<strong>za</strong>cija tribina i predavanja na različite teme3. sportsko-rekreativne aktivnosti• medicinska gimnastika (vježbe protiv osteoporoze, inkontinencije)• aerobne vježbe4. kulturno-<strong>za</strong>bavne i radno-kreativne aktivnosti• pjevački zbor, plesne večeri, dan poezije, dramsko-recitatorskegrupe...• likovne, keramičke radionice...• tečajevi osnova korištenja osobnog računala5. informativnu djelatnost• novinarska radionica• izdavanje glasila6. akcije i manifestacije• obilježavanje državnih i međunarodnih blagdana i događanja• sudjelovanje i organi<strong>za</strong>cija u priredbama humanitarnog karaktera2007. je provedeno istraživanje o utjecaju Projekta na kvalitetu životakorisnika programa. Rezultat istraživanja poka<strong>za</strong>o je da od 602 ispitanikanjih čak 77% redovito sudjeluje u rekreativnim aktivnostima.Znakovito je da je prosječna ocjena provođenja sportske rekreacijevisokih 4,86 ako znamo da je pri ocjenjivanju raspon na skali bio od1 do 5. Ujedno, gotovo je 80 posto ispitanika izrazilo mišljenje dasudjelovanje u aktivnostima doprinosi njihovom osjećaju veće socijalneuključenosti, dok čak 82% ispitanika kroz uključivanje u aktivnostiuspješnije <strong>za</strong>dovoljava svoje potrebe.Korisnici su osobito istaknuli važnost socijalne komponente kojupruža svaki vid druženja i vježbanja kroz aktivnosti, poput rekreativno-medicinskegimnastike, izleta i plesa.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita33Detaljne obavijesti o sadržaju programa i aktivnosti te vremenu imjestu održavanju mogu se dobiti na sljedećim adresama ili putemtelefona:PROJEKT GERONTOLOŠKICENTRI GRADA ZAGREBAU DOMOVIMA ZA STARIJE INEMOĆNEADRESATELEFONCENTAR Klaićeva 10 49 24 158DUBRAVA Milovana Gavazzia 26 28 51 552MAKSIMIR Hegedušićeva 20 23 51 285MEDVEŠČAK Trg Drage Iblera 8 45 52 077PEŠČENICA Donje Svetice 89 23 58 505SVETA ANA Islandska 2 66 70 792SVETI JOSIP Dunjevac 17 37 45 537TREŠNJEVKA Trg Slavoljuba Penkale 1 36 59 432TRNJE Poljička 12 61 19 455Izleti <strong>za</strong> umirovljenikeSvjesni važnosti rekreacije i aktivnosti, kao i potrebe <strong>za</strong> sadržajnijimprogramima pri la gođenima osobama <strong>starije</strong> životne dobi, Gradskiured <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje duži niz godinaorganizira besplatne jednodnevne izlete <strong>za</strong> naše <strong>starije</strong> sugrađane.Obzirom da je interes <strong>za</strong> izlete velik, a umirovljenici izuzetno <strong>za</strong>dovoljniorgani<strong>za</strong>cijom, nastavljena je suradnja s udrugama umirovljenika(vidi str. 87).Program boravka u potpunosti je prilagođen osobama <strong>starije</strong> životnedobi, a u pratnji su osigurani stručni voditelj, odnosno animatori. Izle-


Socijalna <strong>za</strong>štita34Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>ati se organiziraju u proljeće (travanj, svibanj i lipanj) te u jesen (rujani listopad).Međunarodni dan starijih osobaOdlukom Ujedinjenih naroda Međunarodni dan starijih osobaobilježava se 1. listopada. Grad <strong>Zagreb</strong>, Gradski ured <strong>za</strong> zdravstvo,rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje od 2004. na poseban način obilježavataj dan organizirajući manifestaciju pod nazivom Gerontološki tulumna glavnom <strong>za</strong>grebačkom trgu.Stariji sugrađani manifestaciju su vrlo dobro prihvatili, pokazujućiiznimno <strong>za</strong>nimanje <strong>za</strong> aktivno sudjelovanje u bogatom kulturno<strong>za</strong>bavnomprogramu. U okviru manifestacije održavaju se i kreativneradionice (npr. crtanje na svili, prezentacija rada u tehnici origami,oslikavanja stakla, rad s glinom), a kroz zdravstveni dio programaosigurani su besplatni ciljani pregledi primarne prevencije <strong>za</strong> <strong>starije</strong>(mjerenje tlaka, kontrola razine šećera u krvi, mjerenje gustoće kostijute mjerenje vitamina i minerala putem kože).Tom prigodom građanima se podijeli na tisuće raznih brošura s nizominformacija o starenju i starosti, kao i o uslugama te programima koji


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita35su dostupni svim starijim sugrađanima s ciljem promocije aktivnog izdravog starenja.Festival sportske rekreacije <strong>za</strong> osobe <strong>starije</strong>životne dobiPodržavajući važnost sportske rekreacije i aktivnosti starijih osoba,Grad <strong>Zagreb</strong> bio je pokrovitelj I. <strong>hr</strong>vatskog festivala sportske rekreacije<strong>za</strong> osobe <strong>starije</strong> dobi, koji je organizirao Hrvatski savez sportskerekreacije „Sport <strong>za</strong> sve“, a održan je u Domu <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćneosobe Trnje. Grad <strong>Zagreb</strong> 2007. ponovno prihvaća pokroviteljstvonad VI. <strong>hr</strong>vatskim festivalom sportske rekreacije, a Gradski ured <strong>za</strong>zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje postaje partner Hrvatskomsavezu sportske rekreacije „Sport <strong>za</strong> sve“ u organi<strong>za</strong>ciji.Ured i nadalje podržava održavanje Festivala, koji se održava u cijelojHrvatskoj i učestvovanje u istome.Svjetski dan plesaPovodom obilježavanja Svjetskog dana plesa, 29. travnja, Ured od2008. u suradnji s Domom <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe Trešnjevka teŠportskim plesnim klubom „Harmony“ - <strong>Zagreb</strong>, organizira natjecanjeu plesu naših sugrađana <strong>starije</strong> životne dobi. Osnovna ideja Svjetskogdana plesa je da se na taj dan podsjeti javnost na ovaj umjetničkiizražaj te uživa u njegovoj univer<strong>za</strong>lnosti koja prevladava sve prepreke.Želja nam je da pokažemo kako životna dob nije prepreka <strong>za</strong>plesni pokret, potrebna je samo volja.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita37SEKTOR ZA BRANITELJE, OBITELJ I RADOdjel <strong>za</strong> braniteljeTrg Stjepana Radića 1, <strong>za</strong>padni ulaz, prizemljeTel: 61 00 190, 61 01 027U Odjelu <strong>za</strong> branitelje obavljaju se poslovi ve<strong>za</strong>ni uz ostvarivanjestatusnih i drugih prava <strong>hr</strong>vatskih branitelja iz Domovinskog rata ičlanova njihovih obitelji i stradalih pirotehničara i članova njihovihobitelji, temeljem članka 122. stavak 1. i stavak 3. Zakona o pravima<strong>hr</strong>vatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji(Narodne novine 174/04 i 92/05) i to na lokacijiama:Područni ured ČrnomerecTrg Francuske Republike 15Tel: 61 01 732Fax: 61 01737Područni ured DubravaAvenija Dubrava 49Tel: 65 85 432Fax: 65 85 389Na adresi Trg Stjepana Radića 1 obavljaju se poslovi propisani navedenim<strong>za</strong>konom i sve gradske odluke kojima se poboljšava življenje<strong>hr</strong>vatskih branitelja i njihovih obitelji, predlažu odluke i drugi aktiGradskoj skupštini i Gradskom poglavarstvu Grada <strong>Zagreb</strong>a kojima sepodiže kvaliteta života <strong>hr</strong>vatskih branitelja.Posebno naglašavamo praćenje članka 102. Zakona po kojem roditelji,udovica ili udovac smrtno stradaloga (<strong>za</strong>točenog ili nestalog)<strong>hr</strong>vatskog branitelja iz Domovinskog rata ima prednost pri smještajuu domove <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe. Za ostvarivanje prednosti,članovi obitelji mogu dobiti pisanu preporuku Odjela <strong>za</strong> branitelje.


Socijalna <strong>za</strong>štita38Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aOdjel <strong>za</strong> obitelj i stradalnike rataVodnikova 14Tel: 61 00 350, 61 00 397Poslovi i nadležnosti:• vođenje postupka i rješavanje u prvom stupnju u upravnim stvarimapo Zakonu o <strong>za</strong>štiti vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine33/92, 77/92, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 82/01 i 103/03),državljana Republike Hrvatske s prebivalištem u <strong>Zagreb</strong>u, kao idržavljana Republike Hrvatske s prebivalištem izvan teritorija RepublikeHrvatske;• izdavanje Objava <strong>za</strong> povlastice u unutarnjem putničkom prometu<strong>za</strong> ratne vojne invalide, mirnodopske vojne invalide i civilne invaliderata I. do IV. skupine, kao i korisnicima obiteljske invalidninei<strong>za</strong> vojnog, odnosno civilnog invalida I. do IV. skupine kojije do smrti koristio dodatak <strong>za</strong> njegu i pomoć druge osobe, atemeljem Zakona o <strong>za</strong>štiti vojnih i civilnih invalida rata.Poslovi u svezi s ostvarivanjem prava utvrđenih Zakonom o <strong>za</strong>štitivojnih i civilnih invalida rataNavedenim Zakonom utvrđena je posebna <strong>za</strong>štita ratnih vojnih invalida,mirnodopskih vojnih invalida, civilnih invalida rata (civilnih invalidaiz II. svjetskog rata i civilnih invalida Domovinskog rata), sudionikarata i članova njihovih obitelji.Zaštita se ostvaruje po:• osnovi oštećenja organizma ratnih, mirnodopskih i civilnih invalidarata• osnovi gubitka člana obitelji• osnovi materijalnih potreba korisnika1. Po osnovi oštećenja organizma ratni, mirnodopski i civilni invalidiimaju pravo na:• osobnu invalidninu (I-X skupine)• dodatak <strong>za</strong> njegu i pomoć druge osobe (invalidi I.-IV. skupine potpunonesposobni <strong>za</strong> obavljanje svih životnih potreba i kojim je


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita39potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe te ostali invalidikojima je organi<strong>za</strong>m oštećen i neovisno o vojnom, ali je invaliditetjednak oštećenju organizma invalida I. skupine)• ortopedski dodatak (tjelesno oštećenje utvrđeno zbog težihoštećenja organizma koja su neposredno posljedica dobivenerane, povrede, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputacijuekstremiteta ili teško oštećenje funkcije ekstremiteta, 60% i nadaljeili potpuni gubitak vida na oba oka)2. Po osnovi gubitka člana obitelji, članovi obitelji imaju pravo na:• obiteljsku invalidninu• uvećanu obiteljsku invalidninu (po osnovi samo<strong>hr</strong>anosti)3. Po osnovi materijalnih potreba korisnika, korisnici osobne invalidnine,obiteljske invalidnine, sudionici rata i članovi obitelji sudionikarata koji su umrli poslije 15. svibnja 1945. imaju pravo na:• opskrbninu• dodatak <strong>za</strong> pripomoć u kući (korisnik opskrbnine, koji zbog trajnihpromjena u zdravstvenom stanju ne može ispunjavati osnovneživotne <strong>za</strong>htjeve, ako ne koristi dodatak <strong>za</strong> njegu i pomoć drugeosobe po ovom Zakonu ili po drugim propisima)Izdavanje uvjerenja o invalidnosti• sukladno članku 171. Zakona o općem upravnom postupku izdajese uvjerenje o invalidnosti <strong>za</strong> ratne vojne invalide, mirnodopskevojne invalide i civilne invalide rata• <strong>za</strong> izdavanje uvjerenja potrebno je popuniti <strong>za</strong>htjev i dati na uvidosobnu iskaznicuZahtjev <strong>za</strong> ostvarivanje prava podnosi se Gradskom uredu <strong>za</strong> zdravstvo,rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje, Vodnikova 14.


Socijalna <strong>za</strong>štita40Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aOdjel <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu osoba s invaliditetomTrg Stjepana Radića 1Tel: 61 01 252Odjel obavlja poslove praćenja i analiziranja stanja te izrade izvješća idrugih materijala u području ostvarivanja, unapređenja i <strong>za</strong>štite osobas invaliditetom; izrade prijedloga programa i projekata <strong>za</strong> poboljšanjei <strong>za</strong>štitu uvjeta života osoba s invaliditetom i članova obitelji; izradeanali<strong>za</strong>, izvješća i drugih materijala iz područja <strong>za</strong>štite osoba s invaliditetom;poslove ve<strong>za</strong>ne uz financiranje i praćenje programa i projekataudruga osoba s invaliditetom; sudjelovanja u izradi stručnihpodloga <strong>za</strong> <strong>za</strong>konske i pod<strong>za</strong>konske propise iz područja <strong>za</strong>štite osobas invaliditetom; provedbe mjera i aktivnosti utvrđenih <strong>Zagreb</strong>ačkomstrategijom jedinstvene politike <strong>za</strong> osobe s inaviliditetom; vođenjaprvo stupanjskog postupka temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitacijii <strong>za</strong>pošljavanju osoba s invaliditetom u vezi s izdavanjemrješenja o utvrđivanju invaliditeta i smanjenja radne sposobnosti1.6. DOMOVI ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBEDom socijalne skrbi javna je ustanova i osniva se <strong>za</strong> obavljanje skrbiizvan vlastite obitelji i to, među ostalim, i <strong>za</strong> odrasle osobe, odnosno<strong>starije</strong> i nemoćne.Dom <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe u sklopu stalnog smještaja osiguravacjelovitu skrb kojaobuhvaća stanovanje,pre<strong>hr</strong>anu, održavanjeosobne higijene, briguo zdravlju, njegu, radneaktivnosti i korištenjeslobodnog vremena, amože pružati usluge poludnevnogi cjelodnevnogboravka te pomoći i njegeu kući.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita41Grad <strong>Zagreb</strong> osnivač je jednog doma <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe(Park), a od 1. siječnja 2002. na Grad <strong>Zagreb</strong> prenijeta su osnivačkaprava nad 10 domova <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe.DOM ZA STARIJE INEMOĆNE OSOBE(osnivač Grad <strong>Zagreb</strong>)ADRESACENTARKlaićeva 10Crnatkova 14 - PodružnicaDUBRAVAMilovana Gavazzija 26KSAVERNemetova 2MAKSIMIRHegedušićeva 20Aleja A. Augustinčića 1 -PodružnicaMEDVEŠČAK*Trg D. Iblera 8PARKIvanićgradska 52PEŠČENICA*Donje Svetice 89SVETA ANA*Islandska 2SVETI JOSIPDunjevac 17Sv. Maksimilijan KolbeTopnička 29 - PodružnicaTREŠNJEVKASlavoljuba Penkale 1Drenovačka 30 - PodružnicaTRNJEPoljička 12TELEFON49 24 10048 43 404E-MAILWEB ADRESAdom.centar@zg.t-com.<strong>hr</strong>28 51 552 dom.dubrava@zg.htnet.<strong>hr</strong>46 74 133 ksaver@ksaver.t-com.<strong>hr</strong>23 51 11123 50 22046 56 100dom.maksimir@zg.t-com.<strong>hr</strong>www.dom-maksimir.<strong>hr</strong>dom.medvescak@zg.htnet.<strong>hr</strong>www.dom-medvescak.<strong>hr</strong>23 33 422 dom.park@zg.t-com.<strong>hr</strong>23 58 500 dompescenica<strong>za</strong>greb@zg.t-com.<strong>hr</strong>66 00 65537 45 44437 75 65836 59 55530 30 572marija.galic@sv-ana.<strong>hr</strong>www.sv-ana.<strong>hr</strong>uprava@domsvjosip.<strong>hr</strong>dom-tresnjevka@zg.t-com.<strong>hr</strong>61 51 300 dom-trnje@zg.htnet.<strong>hr</strong>* organiziran dnevni boravak


Socijalna <strong>za</strong>štita42Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aTemeljem Zakona o socijalnoj skrbi, dom socijalne skrbi može osnovatii vjerska <strong>za</strong>jednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća istrana pravna ili fizička osoba. Na području <strong>Zagreb</strong>a djeluju slijedećidomovi:DOM ZA STARIJE INEMOĆNE OSOBE(osnivač: vjerska <strong>za</strong>jednica,trgovačko društvo, udruga idruga domaća i strana pravnaili fizička osoba), ADRESATELEFONE-MAILWEB ADRESABIZEKBizek 1. 5BENE VITABukovac gornji 19DAnđele Horvat 1a - dislociraniobjektBRANOVEČINABranovečina 17DOM MARIJANSoblinec, Žerjavinečka 13NDOM ZAKLADE LAVOSLAVASCHWARZABukovačka cesta 55FIDELITASBukovačka cesta 294GODANSermageova 16Srebrnjak 90a - dislocirani objektJURAKIĆŽitnjak 67KUĆA SV. FRANJEOdra, Sv. Izidora 5NOVAKSunčana 14, GranešinaŠtefanovec 99 - PodružnicaPEJAKOVIĆ1. Petruševec 24c34 90 54823 41 922 www.dombene-vita.<strong>hr</strong>23 83 416 www.dom-branovecina.<strong>hr</strong>20 13 56723 94 10024 45 476kontakt@dom-marijan.<strong>hr</strong>www.dom-marijan.<strong>hr</strong>dom-fidelitas@net.<strong>hr</strong>www.dom-fidelitas.com23 37 570 www.dom-godan.<strong>hr</strong>24 08 53662 69 30029 84 17323 71 558info@dom-jurakic.<strong>hr</strong>www.dom-jurakic.<strong>hr</strong>info@kuca-sv-franje.<strong>hr</strong>www.kuca-sv-franje.<strong>hr</strong>domnovak.suncana@yahoo.comwww.dom-novak.combernardina.golub@zg.t-com.<strong>hr</strong>www.dom-pejakovic.<strong>hr</strong>


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita43DOM ZA STARIJE INEMOĆNE OSOBE(osnivač: vjerska <strong>za</strong>jednica,trgovačko društvo, udruga idruga domaća i strana pravnaili fizička osoba), ADRESATELEFONE-MAILWEB ADRESAREZIDENCIJA KASTELANSisačka cesta 65b - PodružnicaSveta KlaraIV. Sisački odvojak 18b - dislociraniobjektSANATORIJ AV-VITALISVogelska 18SANATORIJ ĆORLUKAOrešje 5bOrešje 5 - dislocirani objektŠublinov brijeg 20b - dislociraniobjektSESVETSKI DOMSesvete, Brestovečka 130aSTARA VLAŠKAVlaška 17TOLIĆJeždovec, Ježdovečka 108ETRAG PLUSOsekovska 18VELIKO SRCEMalomlačka 136A. Arbanasa 66 - dislocirani objekt62 38 800 www.rezidencija-kastelan.<strong>hr</strong>34 66 280medical.vitalis@zg.t-com.<strong>hr</strong>www.vitalis.<strong>hr</strong>34 73 700 pavo@sanatorij.com20 06 83348 18 141info@sesvetski-dom.<strong>hr</strong>www.sesvetski-dom.<strong>hr</strong>65 26 698 www.domtolic.<strong>hr</strong>23 11 47562 61 88662 61 181trag1@zg.t-com.<strong>hr</strong>www.trga-plus.<strong>hr</strong>


Socijalna <strong>za</strong>štita44Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aVjerska <strong>za</strong>jednica, udruga, jedinica lokalne samouprave, trgovačkodruštvo ili druga domaća i strana pravna osoba može sukladno Zakonuo socijalnoj skrbi pružati skrb izvan vlastite obitelji i bezosnivanja ustanove.SKRB O STARIJIM INEMOĆNIM OSOBAMA - BEZOSNIVANJA DOMAADRESAUDRUGA ZA STARIJE I NEMOĆNEOSOBE „VRABAC“Trdice 26aTrdice 28/1 - dislocirani objektTREĆA DOB d.o.o.Antuna Arbanasa 55VILA TAJANA d.o.o.Stubička 38TELEFONE-MAILWEB ADRESA34 87 580 gordana.kovacic2@zg.t-com.<strong>hr</strong>36 44 329 www.vila-tajana.<strong>hr</strong>Skrb izvan vlastite obitelji može se, osim u domovima socijalne skrbi,provoditi u obiteljskim domovima ili u udomiteljskim obitelji.Obiteljski dom koji pruža usluge skrbi izvan vlastite obitelji <strong>za</strong> <strong>starije</strong>i nemoćne osobe, pružanje usluge može ostvariti kao stalni, tjednii privremeni smještaj te cjelodnevni i poludnevni boravak, a u okvirusmještaja ili boravka usluge pre<strong>hr</strong>ane, njege i brige o zdravlju, radneaktivnosti i korištenje slobodnog vremena. Osniva se <strong>za</strong> skrb izvanvlastite obitelji <strong>za</strong> najmanje 5, a najviše 20 korisnika.OBITELJSKI DOM ADRESA TELEFONBAREŠIĆ IVKARadnička 96,Sesvetski Kraljevec20 46 856BENKO DEJAN I. Meštrovića 10 29 24 459BORŠIĆ MARINA Mirka Račkog 25, Kobiljak 27 24 287BOŽIČEVIĆ KATARINAKolarićeva 17,Hrašće Turopoljsko098/138 8090FILIPOVIĆ CAUŠEVIĆANITAVodopijina 5 34 90 234IŠARETOVIĆ GORDANA Selska 34, Sesvete 20 47 322


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita47OBITELJSKI DOM ADRESA TELEFONKAŠNAR VLADOVaraždiska 34, Bjelovar,Sesvete091/554 8029KUŠEC RUŽAPrigradska 78, Prekvršje,Sesvete20 44 157LIC ANDREA Bužanova 5 23 03 263NEMČEVIĆ BOŽICA Pajurini 4, Goranec, Sesvete20 44 443091/111 1234PRĐUN ĐURĐA Belečka 4, Sesvete 20 03 005PRĐUN VALENTINADumovečka 11,20 58 360Sesvetski Kraljevec091/111 8668Udomiteljska obitelj je obitelj koja ima stambene, socijalne i drugeuvjete koji omogućuju smještenoj osobi primjereno stanovanje,pravilnu is<strong>hr</strong>anu, odmor, <strong>za</strong>dovoljavanje drugih potreba i interesa.Centar <strong>za</strong> socijalnu skrb prema mjestu prebivališta udomitelja ocjenjujepostojanje propisanih uvjeta i izdaje dozvolu <strong>za</strong> obavljanje udomiteljstva.U jednoj udomiteljskoj obitelji mogu biti smještene najviše4 osobe.1.7. USTANOVA „DOBRI DOM“ GRADA ZAGREBAUstanova „Dobri dom“ Grada <strong>Zagreb</strong>aKruge 44/2Tel: 63 11 640Fax: 63 11 649www.dobri-dom.<strong>hr</strong>e-mail: info@dobri-dom.<strong>hr</strong>Socijalna skrbTel/fax: 63 11 644Ustanova „Dobri dom“ Grada <strong>Zagreb</strong>a osnovana je Odlukom Gradskeskupštine Grada <strong>Zagreb</strong>a, a u svrhu pružanja usluga provođenjapomoći socijalne skrbi Grada <strong>Zagreb</strong>a i to: pružanje usluge pre<strong>hr</strong>aneu pučkim kuhinjama, dostavu obroka u kuću te pružanje uslugaprihvatilišta <strong>za</strong> odrasle osobe u sklopu privremenog smještaja.


Socijalna <strong>za</strong>štita48Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a1.8. DOM ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLEOSOBE ZAGREBDom <strong>za</strong> psihički bolesne odrasle osobe <strong>Zagreb</strong><strong>Zagreb</strong>, Šestinski dol 53Tel/fax: 37 70 545, 37 78 227e-mail: dom.<strong>za</strong>.odrasle.osobe.<strong>za</strong>greb@zg.htnet.<strong>hr</strong>Podružnica Mirkovec49223 Sveti Križ Začretje, Mirkovec 5Tel/fax: 049/22 79 86, 049/22 85 79Dom <strong>za</strong> psihički bolesne odrasle osobe <strong>Zagreb</strong>, s pripadajućompodružnicom Mirkovec, jedina je ustanova <strong>za</strong> smještaj psihički bolesnihodraslih osoba na području grada <strong>Zagreb</strong>a i <strong>Zagreb</strong>ačke županije.Osnivač ustanove je Republika Hrvatska, a prava i dužnost osnivačaobavlja Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.Dom pruža uslugu stalnog smještaja psihički bolesnih odraslih osobakoja uključuje usluge stanovanja, pre<strong>hr</strong>ane, održavanja osobne higijene,brige o zdravlju i psihosocijalne rehabilitacije, radnih aktivnostikoje uključuju što kvalitetnije korištenje slobodnog vremena našihkorisnika kao i druge usluge.U sklopu Podružnice Mirkovec organizirana je izvaninstitucijska djelatnostdostave obroka u kuće.1.9. CENTAR ZA POMOĆ I NJEGU U KUĆIZakonom o socijalnoj skrbi predviđena je mogućnost osnivanja centra<strong>za</strong> pomoć i njegu, ustanove <strong>za</strong> pružanje svih ili pojedinih usluga:• organiziranje pre<strong>hr</strong>ane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću,odnosno nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka,pranje posuđa i dr.),• obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana, donošenje vode,ogrjeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava li-


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSocijalna <strong>za</strong>štita49jekova i drugih potrepština),• održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, kupanjui obavljanju drugih higijenskih potreba),• <strong>za</strong>dovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.Navedenim Zakonom predviđena je i mogućnost pružanja skrbi centra<strong>za</strong> pomoć i njegu bez osnivanja ustanove, ali <strong>za</strong> najviše 30 korisnika.Trenutno u <strong>Zagreb</strong>u odobrenje <strong>za</strong> navedeno obavljanje djelatnostiima:ILLIS d.o.o.Ribnjak 18Tel: 48 38 200www.skrbinjega.<strong>hr</strong>e-mail: info@skrbinjega.<strong>hr</strong>


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aZdravstvena skrb51ZdravstvenaZdravstvena<strong>za</strong>štita<strong>za</strong>štita


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aZdravstvena skrb532. ZDRAVSTVENA ZAŠTITASustav zdravstvene skrbi obuhvaća sustav državnih, skupnih i individualnihmjera <strong>za</strong> unapređenje, čuvanje i vraćanje zdravlja. NovimZakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine150/08) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. utvrđeno je osnovno(obvezno) osiguranje koje provodi Hrvatski <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> zdravstvenoosiguranje.Osnovno zdravstveno osiguranjeOsnovno zdravstveno osiguranje je obvezno zdravstveno osiguranjekojim su obuhvaćene sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoji koje provodi Hrvatski <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> zdravstveno osiguranje.Dopunsko zdravstveno osiguranjeDopunsko zdravstveno osiguranje jedan je od oblika dobrovoljnogzdravstvenog osiguranja. Pružaju ga privatne osiguravateljske kuće teHrvatski <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> zdravstveno osiguranje, kao jedina državna osiguravateljskakuća u zdravstvu. Polica dopunskog zdravstvenog osiguranjaHZZO-a pokriva participaciju <strong>za</strong> određene zdravstvene usluge,no ne i <strong>za</strong> trošak participacije <strong>za</strong> lijekove s dopunske liste lijekova.Privatno zdravstveno osiguranjePrivatno zdravstveno osiguranje mogu ugovoriti osobe (osiguranici)koji već imaju osnovno zdravstveno osiguranje sa osiguravateljem.U privatnom zdravstvenom osiguranju osiguravatelj određuje premiju<strong>za</strong> privatno osiguranje s obzirom na opseg pokrića iz ugovorao privatnom zdravstvenom osiguranju te rizik kojem je osiguranikizložen, uzimajući u obzir dob, spol, bonus i dr. Privatno zdravstvenoosiguranje uključuje specijalističke i preventivne preglede,dijagnostičke i laboratorijske pretrage, operacijske <strong>za</strong>hvate te boljibolnički smještaj.


Zdravstvena skrb54Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aPARTICIPACIJAUsluge zdravstvene <strong>za</strong>štite <strong>za</strong> koje se ne plaća participacijaOsigurana osoba na teret sredstva obveznog osiguranja ostvaruje ucijelosti slijedeću zdravstvenu <strong>za</strong>štitu:1. cjelokupnu zdravstvenu <strong>za</strong>štitu djeci do navršene 18. godineživota te djeci potpuno i trajno nesposobnoj <strong>za</strong> samostalan život,2. preventivnu i specifičnu zdravstvenu <strong>za</strong>štitu školske djece i studenata,3. zdravstvenu <strong>za</strong>štitu žena u svezi s praćenjem trudnoće i poroda,4. preventivnu i kurativnu zdravstvenu <strong>za</strong>štitu u svezi s HIV infekcijamai ostalim <strong>za</strong>raznim bolestima <strong>za</strong> koje je <strong>za</strong>konom određenoprovođenje mjera <strong>za</strong> sprečavanje njihova širenja,5. obvezno cijepljenje, imunoprofilaksu i kemoprofilaksu,6. bolničku zdravstvenu <strong>za</strong>štitu <strong>za</strong> kronične psihijatrijske bolesnike,7. cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti,8. hemodijalizu i peritonejsku dijalizu,9. zdravstvenu <strong>za</strong>štitu u svezi s uzimanjem i presađivanjem dijelovaljudskoga tijela u svrhu liječenja,10. izvanbolničku hitnu medicinsku pomoć,11. kućne posjete i kućno liječenje,12. patronažnu zdravstvenu skrb,13. sanitetski prijevoz <strong>za</strong> posebne kategorije bolesnika sukladnoopćem aktu koji donosi ministar nadležan <strong>za</strong> zdravstvo,14. lijekove s osnovne liste lijekova HZZO-a propisane na recept,15. zdravstvenu njegu u kući bolesnika.Obvezna participacijaU troškovima bolničke i specijalističko konzilijarne zdravstvene <strong>za</strong>štiteparticipacija se plaća <strong>za</strong> korištenje slijedećih zdravstvenih usluga:1. laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku na razini primarnezdravstvene <strong>za</strong>štite;


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aZdravstvena skrb552. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu <strong>za</strong>štitu, uključujući dnevnubolnicu i kirurške <strong>za</strong>hvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantnefizikalne medicine i rehabilitacije;3. specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene<strong>za</strong>štite;4. ortopedska i druga pomagala određena općim aktom HZZO-a;5. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu <strong>za</strong>štitu u ambulantnojfizikalnoj medicini i rehabilitaciji i <strong>za</strong> fizikalnu medicinu i rehabilitacijuu kući;6. troškove bolničke zdravstvene <strong>za</strong>štite;7. stomatološku zdravstvenu <strong>za</strong>štitu u mobilnoj i fiksnoj proteticiodraslih osoba od 18 do 65 godina starosti;8. stomatološku zdravstvenu <strong>za</strong>štitu u mobilnoj i fiksnoj proteticiodraslih osoba starijih od 65 godina.Kada je korištenje zdravstvene <strong>za</strong>štite ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> liječenje bolesti kojesu u skladu sa Zakonom, u cijelosti pokriva obvezno zdravstvenoosiguranje, osigurana osoba nema obvezu sudjelovati u troškovimazdravstvene <strong>za</strong>štite.Participacija po i<strong>za</strong>branom doktoru i u ljekarniOsigurane osobe obvezne su snositi trošak participacije u iznosu od15,00 kn <strong>za</strong> zdravstvenu <strong>za</strong>štitu koju ostvaruju kod i<strong>za</strong>branog:1. liječnika obiteljske (opće) medicine2. liječnika ginekologa3. liječnika stomatologaZa izdavanje lijeka na recept u ljekarni plaća se participacija u iznosuod 15,00 kn, a svaki osiguranik obve<strong>za</strong>n je snositi trošak participacije<strong>za</strong> lijekove s dopunske liste lijekova.Participacija se plaća izravno prilikom pružanja zdravstvene usluge ilineizravno putem police dopunskog zdravstvenog osiguranja.


Zdravstvena skrb56Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aPravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnomi dopunskom listom lijekova Hrvatskog <strong>za</strong>voda<strong>za</strong> zdravstveno osiguranjeOsigurana osoba, u okviru prava na zdravstvenu <strong>za</strong>štitu iz obveznogzdravstvenog osiguranja, ima pravo na korištenje lijekova koji suutvrđeni Odlukom o utvrđivanju Osnovne liste lijekova HrvatskogHZZO-a <strong>za</strong> zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Osnovna listalijekova) i Odlukom o utvrđivanju Dopunske liste lijekova HrvatskogHZZO-a <strong>za</strong> zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Dopunska listalijekova).Iznimno, osigurana osoba kod koje liječenje iz medicinskih razloganije moguće provoditi lijekovima utvrđenim osnovnom i dopunskomlistom lijekova HZZO-a, može ostvariti pravo na lijek koji nije utvrđentim listama lijekova, pod uvjetom da je potrebu korištenja lijeka odobrilopovjerenstvo <strong>za</strong> lijekove bolnice u kojoj se osigurana osoba liječi,i to na teret sredstava bolničke zdravstvene ustanove koja je obveznaosigurati nabavu lijeka.Osnovna lista lijekova sadrži medikoekonomski najsvrsihodnije lijekove<strong>za</strong> liječenje svih bolesti. Referentna cijena lijekova (cijena kojuHZZO plaća iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini najnižecijene koja garantira opskrbu osiguranih osoba HZZO-a) utvrđuje seu postupku javnog nadmetanja prema posebnim propisima.Dopunska lista lijekova sadrži lijekove s višom razinom cijene uodnosu na cijene iz osnovne liste lijekova, pri čemu HZZO osiguravapokriće troškova u visini cijene ekvivalentnog lijeka određenog premaposebnom <strong>za</strong>konu, s osnovne liste lijekova.Ostvarivanje prava na lijekove, <strong>za</strong> koje nije ispunjena medicinskaindikacija propisana Osnovnom i Dopunskom listomlijekova samo iznimno osigurana, može koristiti osoba na osnoviprethodnog odobrenja liječničkog povjerenstva Direkcije HZZO-a, radiostvarenja prava na lijek s Osnovne liste lijekova, odnosno Dopunskeliste lijekova, uz doplatu <strong>za</strong> koji ne ispunjava propisane medicinske in-


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aZdravstvena skrb57dikacije, pod uvjetom da je potrebu korištenja lijeka predložilo povjerenstvo<strong>za</strong> lijekove bolnice u kojoj se osigurana osoba liječi, a na teretugovorenih sredstava bolničke zdravstvene ustanove.Osigurana osoba nema pravo na povrat troškova kupljenihlijekova na teret sredstava HZZO-a, ako je lijekove s Osnovneliste lijekova i Dopunske liste lijekova nabavila, odnosno kupila mimopostupka utvrđenih Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanjaprava na obvezno zdravstveno osiguranje i drugim općim aktimaHZZO-a (npr. kupila lijek bez da je od i<strong>za</strong>branog doktora dobilapropisani recept).Izuzetak postoji jedino ako je lijekove nabavila u slučajevima iz članka117. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznogzdravstvenog osiguranja.2.1. MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBIMinistarstvo zdravstva i socijalne skrbiKsaver 200aTel: 46 07 555www.mzss.<strong>hr</strong>Uprava <strong>za</strong> medicinske posloveKsaver 200aTel: 46 07 508Fax: 46 77 105Uprava <strong>za</strong> sanitarnu inspekcijuKsaver 200aTel: 46 77 102Fax: 46 07 631Bijeli telefon 0800 200 063• besplatni telefon <strong>za</strong> pritužbe, pohvale, primjedbe i prijedloge ve<strong>za</strong>no<strong>za</strong> ostvarivanje prava na zdravstvenu <strong>za</strong>štitu


Zdravstvena skrb58Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a• kontakt s dežurnim liječnikom Ministarstva u vremenu od 8,00 do16,00• automatsko snimanje poziva u vremenu od 16,00 do 8,002.2. HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJEDirekcija Hrvatskog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> zdravstveno osiguranjeMargaretska 3Tel: 48 06 333Fax: 48 12 606www.hzzo-net.<strong>hr</strong>Područni ured <strong>Zagreb</strong>Mihanovićeva 3Tel: 45 77 150Odsjek <strong>za</strong> zdravstveno osiguranje:Jukićeva 12Tel: 48 82 100Klovićeva 1Tel: 23 59 555Pododsjek Novi <strong>Zagreb</strong>Remetinečki gaj 14Tel: 65 93 600Ispostava SesveteVaraždinska 1/IITel: 20 01 965Besplatni info telefon0800 7979obvezno zdravstveno osiguranje0800 7989dopunsko zdravstveno osiguranje


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aZdravstvena skrb59Hrvatski <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> zdravstveno osiguranje (u daljnjemtekstu: Zavod), koji je jedinstvena pravna osoba<strong>za</strong> područje Republike Hrvatske, provodi obveznozdravstveno osiguranje.U gradu <strong>Zagreb</strong>u djeluju ustanove čija djelatnost obuhvaća zdravstvenunjegu, fizikalnu terapiju i rehabilitaciju bolesnima, teškopokretnim i nepokretnim pacijentima u njihovu domu. Takve ustanoveposluju u sklopu sustava primarne zdravstvene <strong>za</strong>štite te sa Zavodomimaju sklopljeni ugovor o pružanju zdravstvene njege i rehabilitacijeosiguranicima Zavoda. Istovjetne usluge pružaju se i korisnicima kojisami snose troškove.Osiguranik Zavoda pravo na medicinsku njegu i rehabilitaciju ostvarujeputem svog i<strong>za</strong>branog liječnika opće medicine, koji daje prijedlog<strong>za</strong> provedbu zdravstvene njege i rehabilitacije s kojim se mora suglasitikontrolor Zavoda.PREGLED S HZZO-om UGOVORENIH USTANOVA ZA ZDRAVSTVENUNJEGU U KUĆI 2007. – 2009.NAZIV USTANOVE ADRESA TELEFONUstanova <strong>za</strong> zdravstvenu njegu ANIMAVITABožidarevićeva 13 23 37 363Ustanova <strong>za</strong> zdravstvenu njegu ĆORLUKA Mesnička 32 48 51 422Ustanova <strong>za</strong> zdravstvenu njegu i rehabilitacijuu kući DOMNIUSZdravstvena ustanova <strong>za</strong> njegu i rehabilitacijuGODANUstanova <strong>za</strong> zdravstvenu njegu i fizikalnuterapiju KERNMEDIALIS Ustanova <strong>za</strong> zdravstvenu njeguu kućiMEDICAL VITALIS Ustanova <strong>za</strong> zdravstvenunjegu u kućiCernička 3a 30 95 940Srebrnjak 90a 24 30 982Božidara Magovca 90 66 86 896Prilaz Gjure Deželića 62Vogelska 18Ustanova <strong>za</strong> zdravstvenu njegu MEDEOR Koturaška 71 61 71 274


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aZdravstvena skrb61Osigurane osobe imaju pravo na ortopedska i druga pomagala testomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske na do mjest ke, ako ispunjavaju uvjet prethodnog obveznog zdravstvenogosiguranja u Zavodu u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno,odnosno 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije nastupaosiguranog slučaja. Navedeni uvjet se ne odnosi na osiguraneosobe mlađe od 18 godina te sa smetnjama u tjelesnom i duševnomrazvoju koje su nesposobne <strong>za</strong> samostalan život i rad.Sanitetski prijevozSanitetski prijevoz podrazumijeva pružanje usluge prijevo<strong>za</strong> vozilomposebno opremljenim medicinskom i ostalom opremom <strong>za</strong> posebnekategorije osiguranih osoba. Pravo na sanitetski prijevoz ostvarujunepokretne, teško pokretne i osobe kojima zbog prirode bolesti nijepreporučeno samostalno kretanje. Sanitetski prijevoz, kao pravoiz zdravstvenog osiguranja, koristi se <strong>za</strong> siguran prijevoz bolesnikaHrvatskog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> zdravstveno osiguranje prilikom njihovog dolaskaili odlaska iz zdravstvene ustanove.Potvrdu sanitetskog prijevo<strong>za</strong> utvrđuje:• i<strong>za</strong>brani doktor primarne zdravstvene <strong>za</strong>štite• doktor u ugovorenoj zdravstvenoj ustanovi• doktor u službi hitne medicinske pomoći kod kojeg je osiguranaosoba u postupku liječenja• liječničko povjerenstvo Zavoda, sukladno općim aktima Zavoda


Zdravstvena skrb62Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a2.3. GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO, RAD, SOCIJALNUZAŠTITU I BRANITELJEGradski ured <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i braniteljeOdjel <strong>za</strong> socijalnu skrbNova cesta 1Tel: 61 01 800Gradski ured <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje nadležanje u postupku priznavanja prava na zdravstvenu <strong>za</strong>štitu osobama kojeisto ne mogu ostvariti po drugoj osnovi i to pod uvjetom da imajuprebivalište na području <strong>Zagreb</strong>a, da su nesposobne <strong>za</strong> samostalanživot i rad te da nemaju sredstava <strong>za</strong> uzdržavanje. Smatra se da jeneposobna <strong>za</strong> samostalan život i rad osoba koja je navršila 60 (žena),odnosno 65 (muškarac) godina života i osoba mlađa od 65 godinačija je nesposobnost utvrđena vještačenjem na tijelu vještačenjaCentra <strong>za</strong> socijalnu skrb <strong>Zagreb</strong>. Postupak utvrđivanja prava pokrećese <strong>za</strong>htjevom stranke (vidi str. 21).Povjerenstvo <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prava pacijenata Grada <strong>Zagreb</strong>aPovjerenstvo <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prava pacijenata imenovano je ispred GradskeSkupštine Grada <strong>Zagreb</strong>a.Povjerenstvo <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prava pacijenata ima djelokrug rada, obavezei ovlaštenja određena poslovnikom o radu kao i općim odredbamaZakona o <strong>za</strong>štiti prava pacijenata. Zakon određuje prava pacijenataprilikom korištenja zdravstvene <strong>za</strong>štite te način <strong>za</strong>štite i promicanjetih prava.Povjerenstvo prati povrede pojedinačnih prava pacijenata, obavještavajavnost o povredama prava pacijenata u cilju ostvarivanja i promicanjaprava pacijenata. Ukoliko je došlo do povrede Zakona o <strong>za</strong>štitiprava pacijenata, građani pismenu predstavku mogu uputiti na adresuGradskog ureda <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje,Trg Stjepana Radića 1.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aZdravstvena skrb632.4. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO„DR. ANDRIJA ŠTAMPAR“ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO „DR. ANDRIJA ŠTAMPAR“Mirogojska 16Tel: 46 78 488www.stampar.<strong>hr</strong>CENTAR ZA GERONTOLOGIJUMirogojska 16Tel: 46 96 164Fax: 46 78 016E – mail: gerontologija@stampar.<strong>hr</strong>U Zavodu <strong>za</strong> javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ djeluje Centar <strong>za</strong>gerontologiju – Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalneskrbi Republike Hrvatske <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu zdravlja starijih osoba. ProvodiProgram praćenja, proučavanja, evaluiranja, izvješćivanja, nadzorate planiranja zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijihosoba uz predlaganje Programa mjera i postupaka u <strong>za</strong>štiti zdravljastarijih s Programom primarne, sekundarne i tercijarne prevencije <strong>za</strong><strong>starije</strong>. Gerontološki timovi Centra <strong>za</strong> gerontologiju imaju normativnipopulacijski obuhvat 30 000 starijih od 65 i više godina na svompodručju djelovanja. Gerontološki tim sačinjavaju stručnjaci: doktorspec. javnog zdravstva/epidemiologije-gerontolog, viša medicinskasestra/viši radni terapeut i gerontološko zdravstveni statističar.Centar <strong>za</strong> gerontologiju provodi i trajnu, sustavnu reedukacijustručnjaka koji zdravstveno skrbe u <strong>za</strong>štiti zdravlja starijih osoba izgerontologije i gerijatrije.


Zdravstvena skrb64Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a2.5. ZDRAVSTVENE USTANOVEDOM ZDRAVLJA SJEDIŠTE TELEFON DEŽURSTVAZAGREB - CENTAR Runjaninova 4 48 97 666ZAGREB - ISTOK Švarcova 20 23 50 100ZAGREB - ZAPADPrilaz barunaFilipovića 1137 74 444ŽELJEZNIČARA Grgura Ninskog 3 45 73 244subotom15,00 – 22,00nedjeljom iblagdanom8,00 – 22,00USTANOVA ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆHeinzelova 88Tel: 63 02 91163 02 944 (sanitetski prijevoz)OPĆA BOLNICA SV. DUHSv. Duh 64Tel: 37 12 111POLIKLINIKEOSNIVAČ I VLASNIK GRAD ZAGREBADRESATELEFONPoliklinika PROMETNA MEDICINA <strong>za</strong>oftalmologiju, neurologiju, psihijatriju imedicinu radaPark prijateljstva 1 38 32 354Poliklinika <strong>za</strong> bolesti dišnog sustavaPrilaz barunaFilipovića 1137 76 044Poliklinika <strong>za</strong> prevenciju kardiovaskularnihbolesti i rehabilitacijuDraškovićeva 13 46 12 346Poliklinika <strong>za</strong> rehabilitaciju slušanja igovora SUVAGPoliklinika <strong>za</strong> reumatske bolesti, fizikalnumedicinu i rehabilitaciju „Dr. DragoČop“Poliklinika <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu djece Grada <strong>Zagreb</strong>aLj. Posav skog 10 46 29 600Mihanovićeva 3 45 72 114Argentinska 2 34 57 518Stomatološka poliklinika Perkovčeva 3 48 03 200


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aZdravstvena skrb65SPECIJALNE BOLNICE ADRESA TELEFONDječja bolnica Srebrnjak Srebrnjak 10063 91 10063 91 101ASTMA PHONE:medicinski stručnisavjeti od 0 do 24sata24 31 311Psihijatrijska bolnica „Sveti Ivan“ Jankomir 11 34 30 000Psihijatrijska bolnica Vrapče Bolnička cesta 32 37 80 666Psihijatrijska bolnica <strong>za</strong> djecu imladežKukuljevićeva 11 48 62 503Specijalna bolnica <strong>za</strong> plućne bolesti Rockefellerova 3 46 84 400Specijalna bolnica <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu djece sneurorazvojnim i motoričkim smetnjamaGoljak 2 49 25 200


Zdravstvena skrb66Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKLINIČKE ZDRAVSTVENEUSTANOVEKBC ZAGREBADRESAŠalata 2TELEFON45 52 333Rebro*Klinika <strong>za</strong> ženske bolesti i porodeKlinički <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> rehabilitaciju iortopedska pomagalaKlinika <strong>za</strong> stomatologijuKišpatićeva 12Petrova 13Božidarevićeva 11Gundulićeva 523 88 88846 04 64623 62 33048 02 111KLINIČKE BOLNICEKlinička bolnica DubravaKlinička bolnica MerkurKlinička bolnica Sestre milosrdniceAvenija Gojka Šuška 6Zajčeva 19Vinogradska 2929 02 44424 31 39037 87 111KLINIKEKlinika <strong>za</strong> dijabetes „Vuk Vrhovec“Klinika <strong>za</strong> dječje bolesti <strong>Zagreb</strong>Klinika <strong>za</strong> infektivne bolesti„Dr. Fran Mihaljević“Klinika <strong>za</strong> plućne bolesti„Jordanovac“Klinika <strong>za</strong> traumatologijuKlinika <strong>za</strong> tumore i slične bolestiDugi dol 4aKlaićeva 16Mirogojska 8Jordanovac 104Draškovićeva 19Ilica 19723 53 80046 00 11146 03 22223 85 10046 97 00037 83 555* Savjetovalište <strong>za</strong> neurološke bolesti – ponedjeljkom od 15 do 17 sati,predavao na KRL, sve informacije na tel: 23 88 176 ili mob. 091/959 81 21


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aZdravstvena skrb67GRADSKA LJEKARNAZAGREBTELEFONAleja lipa 2a 28 51 201RADNO VRIJEMEponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00Avenija V. Holjevca 22* 65 25 425 dežurna ljekarna*Mirogojska 11 38 36 274Draškovićeva 13 46 12 287Dubrava 54 29 10 891ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00Grižanska 4* 29 92 350 dežurna ljekarna*Gruška 22 61 57 617Hrastin prilaz 3 (Utrine) 66 73 583Hrvatskih Iseljenika 1(Gajnice)34 54 064Ilica 43 48 48 450Ilica 79 37 71 651ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00Ilica 301* 37 50 321 dežurna ljekarna*Kamenita 9 48 52 109 ponedjeljak – petak: 8,00-16,00Koprivnička BB 36 91 337Kosorova 17 23 16 124Maksimirska 14 23 11 090Maksimirska 81 23 19 234Masarykova 2 48 72 850Medveščak 111 46 67 870ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00O<strong>za</strong>ljska 1* 30 97 586 dežurna ljekarna*


Zdravstvena skrb68Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aGRADSKA LJEKARNAZAGREBTELEFONO<strong>za</strong>ljska 132 36 31 579RADNO VRIJEMEponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00Podsusedski trg 13 34 90 448 ponedjeljak – petak: 8,00-16,00Runjaninova 4 48 43 459Savska cesta 10 48 36 277Marohnićeva 3 61 90 639Šestinska cesta 1 46 37 568ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00Trg bana Josipa Jelačića 3* 48 16 198 dežurna ljekarna*Trg kralja Tomislava 13 45 72 122Trg N. Šubića Zrinskog 20 48 73 873Ulica kralja Držislava 6 45 57 102Trg žrtava fašizma 8 46 11 141Zdeslava Turića 1 61 37 711ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00Ulica grada Vukovara 239 61 52 905 ponedjeljak – petak: 7,00-15,00Vidrićeva 38 A 23 12 165Vilka Šefera BB (Ravnice) 23 12 895Vlaška 84 46 17 428ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00ponedjeljak – petak: 7,00-20,00subota: 7,30-15,00*Dežurne ljekarne:• dnevno radno vrijeme: 7,00 – 20,00• noćna dežurstva: 20,00 – 7,00• nedjelja i blagdani: 7,00 – 20,00


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aMirovinsko osiguranje69MirovinskoosiguranjeMirovinskoosiguranje


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aMirovinsko osiguranje713. MIROVINSKO OSIGURANJEOsigurane osobe i utvrđivanje svojstvaosiguranikaU mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, obveznosu osigurane sve osobe u radnom odnosu u Republici Hrvatskoji ostale osobe koje obavljaju neku profesionalnu djelatnosti i natemelju te djelatnosti su obuhvaćene obveznim mirovinskim osiguranjem.To su: <strong>za</strong>posleni i s njima izjednačene osobe (osobe imenovanena određene dužnosti i dr.), pripadnici samostalnih djelatnosti (obrtnici,trgovci pojedinci, odvjetnici, javni bilježnici i dr.), poljoprivrednici iostale skupine osoba (njegovatelji HRVI, roditelji njegovatelji, članoviuprave trgovačkih društava, športaši, šahisti i dr.).Nakon prestanka obveznoga mirovinskog osiguranja može se uspostavitiproduženo osiguranje, koje je dobrovoljno i kojim se moženastaviti osiguranje, bez ograničenja.Svojstvo osiguranika uspostavlja se podnošenjem prijave na osiguranje.Prijavu podnosi poslodavac osiguranika ili osiguranik sam, akoje on obveznik plaćanja doprinosa <strong>za</strong> mirovinsko osiguranje.Mirovinski stažMirovinski staž je skupni naziv <strong>za</strong> razdoblja provedena u osiguranju(staž osiguranja) i razdoblja provedena izvan osiguranja, pododređenim okolnostima, koja se računaju u mirovinski staž (posebanstaž). Mirovinski staž obuhvaća razdoblja provedena u osiguranjuprema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 102/98,127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07i 35/08) i prema propisima o mirovinskom osiguranju koji su važiliprije toga <strong>za</strong>kona, razdoblja provedena u osiguranju prema posebnimpropisima (djelatne vojne osobe, policijski službenici i dr.), razdobljaprovedena u Domovinskom ratu i pridodani staž (pridodani staž seuračunava pri izračunu invalidske mirovine ili obiteljske mirovine nakonsmrti osiguranika).


Mirovinsko osiguranje72Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aU staž osiguranja računaju se razdoblja osiguranja provedena nakonnavršene 15. godine života osiguranika, s time da se staž <strong>za</strong> razdobljaprovedena na radu s nepunim radnim vremenom preračunavajuna puno radno vrijeme. U slučaju rada na posebno evidentiranim,opasnim i <strong>za</strong> zdravlje štetnim radnim mjestima ili <strong>za</strong>nimanjima, stažosiguranja računa se s povećanim trajanjem, sa stupnjem povećanjaod 12/14, 12/15, 12/16 ili 12/18 mjeseci.Samostalnim obveznicima doprinosau staž osiguranja računaju se samorazdoblja <strong>za</strong> koja je uplaćen doprinos.Osobama koji ostvaruju tzv. drugidohodak prema poreznim propisima,koje su obuhvaćene obveznimmirovinskim osiguranjem, staž osiguranjaračuna se <strong>za</strong> svaku pojedinugodinu na osnovi primitaka iz te godine, preračunavanjem premaprosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj u istoj godini.Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinuDa bi osiguranik mogao ostvariti pravo na starosnu ili prijevremenustarosnu mirovinu mora ispunjavati uvjet starosti i uvjet staža.Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina(muškarac) odnosno 60 godina života (žena) i najmanje 15 godinamirovinskog staža.Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik <strong>za</strong>poslen s nepunim radnimvremenom kada navrši 65 godina života (muškarac), odnosno 60godina života (žena) i ako provede 15 godina u osiguranju.Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kadanavrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (muškarac),odnosno 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža (žena).Korištenje prijevremene starosne mirovine pove<strong>za</strong>no je s trajnim odbitkomod mirovine. Ovaj odbitak iznosi 0,15% po svakome mjesecu


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aMirovinsko osiguranje73ranijeg ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu, odnosnonajviše 9% <strong>za</strong> pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječeod dana kada su ispunjeni uvjeti <strong>za</strong> mirovinu, s tim što se to pravomože ostvariti tek nakon prestanka osiguranja (<strong>za</strong>poslenje, obavljanjeobrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i dr.).Kada <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> starosnom i prijevremenom starosnom mirovinompodnese ne<strong>za</strong>poslena osoba, odnosno osoba koja nije u osiguranju,tada ona ima pravo na mirovinu od prvog idućeg dana nakon prestankaradnog odnosa, ako je <strong>za</strong>htjev podnesen u roku od šest mjeseciod prestanka osiguranja. Ako je <strong>za</strong>htjev podnesen nakon isteka navedenogroka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvog dana idućegmjeseca nakon podnošenja <strong>za</strong>htjeva i <strong>za</strong> šest mjeseci unatrag.Postupak <strong>za</strong> ostvarenje prava na starosnu i prijevremenu starosnumirovinu pokreće se podnošenjem <strong>za</strong>htjeva nadležnoj područnojslužbi Hrvatskog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu:Zavoda).Zahtjev <strong>za</strong> priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnumirovinu može se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestankaosiguranja.Da bi se osiguralo brže ostvarivanje prava na mirovinu u Zavodu, možese pokrenuti i tzv. postupak pretkompletiranja. Budućim umirovljenicimaje omogućeno da šest mjeseci prije podnošenja <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong>mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenustarosnu mirovinu te tako, brže, ostvare svoje pravo kada podnesu<strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> mirovinu.Pravo na invalidsku mirovinuDa bi osiguranik mogao ostvariti pravo na invalidsku mirovinu morajubiti ispunjeni sljedeći uvjeti: postojanje invalidnosti i uvjet staža.


Mirovinsko osiguranje74Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aInvalidnost može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede naradu ili profesionalne bolesti. Invalidnost postoji:• kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanjukoje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajnosmanjena <strong>za</strong> više od polovice prema tjelesno i psihički zdravomeosiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalnanesposobnost <strong>za</strong> rad).Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost <strong>za</strong> rad osiguranikaobuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkimsposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjimposlovima.Kada je kod osiguranika utvrđena profesionalna nesposobnost <strong>za</strong> radutvrđuje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovozdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, možeprofesionalnom rehabilitacijom osposobiti <strong>za</strong> rad s punim radnim vremenomna drugom poslu.Uvjet staža je <strong>za</strong>dovoljen kada:• mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, akoje invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada i to prijenavršenih 65 godina života. Kao radni vijek uzima se broj punih godinaod dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dananastanka invalidnosti. Osiguraniku, koji je nakon navršene 20.godine života bio na redovitom školovanju i takvim školovanjemstekao višu stručnu spremu, radni vijek računa se od navršene 23.godine života, a osiguraniku koji je stekao visoku stručnu spremuod navršene 26. godine života.Razdoblje radnog vijeka skraćuje se <strong>za</strong> razdoblje koje je osiguranik:proveo na odsluženju vojnog roka i/ili bio prijavljen kao ne<strong>za</strong>poslenaosoba nadležnoj službi <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje.Ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti,pravo na invalidsku mirovinu stječe bez obzira na dužinu mirovinskogstaža.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aMirovinsko osiguranje75Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik:• kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine života, a ima višustručnu spremu, ako je do dana nastanka invalidnosti navršio stažosiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima visokustručnu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navršio jednugodinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala <strong>za</strong> vrijemeosiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja• kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine života, ako jenavršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnostnastala <strong>za</strong> vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakonprestanka osiguranja.Postupak ostvarivanja pravaPostupak se pokreće u povodu prijedloga <strong>za</strong> ocjenu radne sposobnostii<strong>za</strong>branog doktora medicine primarne zdravstvene <strong>za</strong>štite, akose radi o <strong>za</strong>poslenoj osobi, odnosno osobi sa svojstvom osiguranikaili na <strong>za</strong>htjev stranke, ako je osoba ne<strong>za</strong>poslena, odnosno u trenutkupodnošenja <strong>za</strong>htjeva nema svojstvo osiguranika.Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju priprema osiguranikov liječnikkoju, <strong>za</strong>jedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Zavodu radi vještačenjainvalidnosti.Opseg i sadržaj medicinske dokumentacije propisala je Vlada RepublikeHrvatske, Uredbom o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije(Narodne novine 94/99).Mirovinu ne stječe, odnosno gubi pravo osiguranik kod kojega je invalidnostnastala kao posljedica radnje <strong>za</strong> koju je pravomoćnom presudomosuđen <strong>za</strong> kaznena djela protiv Republike Hrvatske i kaznenadjela protiv vrijednosti <strong>za</strong>štićenih međunarodnim pravom ne stječe,odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju teinvalidnosti s prvim danom idućega mjeseca od mjeseca u kojem jepresuda donesena u kaznenom postupku i postala pravomoćna.Ako u ovom slučaju postoji pravo članova obitelji osiguranika na


Mirovinsko osiguranje76Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>auzdržavanje od osiguranika, njegova će se invalidska mirovinaisplaćivati tim članovima obitelji u visini obiteljske mirovine.Pravo na obiteljsku mirovinuČlanovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu:1. ako je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ilinajmanje 10 godina mirovinskog staža ili2. ako je osiguranik ispunjavao uvjete o dužini mirovinskog staža <strong>za</strong>stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili3. ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne iliinvalidske mirovine ili4. ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.5. ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljedena radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo naobiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranjaosiguranika.Udovica ili udovac, imaju pravo na obiteljsku mirovinu:• ako su do smrti bračnog druga, po kojem im to pravo pripada,navršili 50 godina života ili• ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druganastupila opća nesposobnost <strong>za</strong> rad ili je takva nesposobnost nastalau roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili• ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece kojiimaju pravo na obiteljsku mirovinu, a udovica/udovac, obavljajuroditeljsku dužnost prema toj djeci. Ako tijekom trajanja pravapo toj osnovi nastupi opća nesposobnost <strong>za</strong> rad, <strong>za</strong>državajupravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.Ako udovica/udovac do smrti bračnog druga nisu navršili 50, ali suimali 45 godina života, imaju pravo na obiteljsku mirovinu kad navrše50 godina života.Udovica/udovac, koji su tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinunavršili 50 godina života <strong>za</strong>državaju to pravo trajno, a ako to pravoprestane prije navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aMirovinsko osiguranje77godine života, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ponovno ostvaritikada navrše 50 godina života.Udovica stječe pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranikarođeno nakon njegove smrti. U tom joj slučaju pravo na obiteljskumirovinu pripada od dana smrti osiguranikaRazvedeni bračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu jesudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.Izvanbračni drug može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu podistim uvjetima kao i udovica ili udovac, ako je izvanbračna <strong>za</strong>jednicapostojala i trajala najmanje tri godine.Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu:• ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina ili mlađe od18 godina, ako je prijavljen službi <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje radi <strong>za</strong>poslenja• ako je nastupila opća nesposobnost <strong>za</strong> rad, do dobi do koje sedjeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, tada ima pravo naobiteljsku mirovinu <strong>za</strong> sve vrijeme dok takva nesposobnost traje• ako je opća nesposobnost <strong>za</strong> rad nastupila nakon dobi do koje sedjeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranikaili korisnika prava ima pravo na obiteljsku mirovinu, ako gaje umrli uzdržavao do svoje smrti• ako je u trenutku smrti osiguranik na redovitom školovanju ili<strong>za</strong>počne takvo školovanje nakon smrti osiguranika. To pravo pripadadjeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbogbolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i <strong>za</strong> vrijeme bolestido navršene 26. godine života, kao i nakon tih godina, ali najvišeonoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno <strong>za</strong> redovitoškolovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godinaživota.Dijete kod kojeg, tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, nastupiopća nesposobnost <strong>za</strong> rad, <strong>za</strong>država to pravo dok postoji takvanesposobnost.


Mirovinsko osiguranje78Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aRoditelj kojeg je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svojesmrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:• ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navršio 60 godinaživota (otac) ili 50 godina života (majka)• ako je otac mlađi od 60 godina, a majka mlađa od 50 godina, ali jedo smrti osiguranika ili korisnika prava nastala opća nesposobnost<strong>za</strong> rad sve dok takva nesposobnost traje, a ako <strong>za</strong> vrijeme trajanjaovog prava navrši 60, odnosno 50 godina života, trajno <strong>za</strong>državapravo na mirovinu.Pravo na obiteljsku mirovinu ne može ostvariti član obitelji kojije namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i <strong>za</strong> takvoje kazneno djelo osuđen pravomoćnom presudom, kao ni onaj kojise namjerno onesposobi <strong>za</strong> rad radi ostvarivanja prava na obiteljskumirovinu (ne može po toj osnovi steći pravo na mirovinu).Pravo na obiteljsku mirovinu gube stupanjem u brak udovica,odnosno udovac mlađi od 50 godina, osim ako to pravo imaju zbogopće nesposobnosti te djeca osiguranika, braća, sestre te druga djecabez roditelja, osim djece koja su to pravo stekla zbog opće nesposobnosti<strong>za</strong> rad i djece koja se nalaze na redovitom školovanju.Zahtjev <strong>za</strong> priznanje prava na obiteljsku mirovinu podno si sepodručnoj službi Hrvatskog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> mirovinsko osiguranje nadležnojprema mjestu prebivališta.Uz <strong>za</strong>htjev je potrebno priložiti:• smrtni list• vjenčani list• rodne listove <strong>za</strong> sve članove obitelji koji traže da im se priznapravo na mirovinu• školske potvrde <strong>za</strong> djecu na redovitom školovanju• izjavu jesu li članovi obitelji <strong>za</strong>posleni, odnosno koriste li nekudrugu mirovinuNaknada zbog tjelesnog oštećenjaU slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik možeostvariti pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja. Pod tjelesnim


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aMirovinsko osiguranje79oštećenjem podrazumijeva se gubitak, bitnije oštećenje ili znatnijaonesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, što otežavanormalnu aktivnost organizma i <strong>za</strong>htijeva veće napore pri obavljanjuživotnih potreba, bez obzira uzrokuje li to oštećenje ili ne uzrokujeinvalidnost. Tjelesna oštećenja i njihovi stupnjevi izražavaju se upostocima od 30% do 100% i sadržani su u <strong>za</strong>konom utvrđenoj listitjelesnih oštećenja. Naknada zbog tjelesnog oštećenja određuje seod posebno određene osnovice, u jednakoj svoti <strong>za</strong> svaki stupanjtjelesnog oštećenja i isplaćuje se korisniku, bez obzira na to je li <strong>za</strong>poslenili ne.Određivanje mirovine i dodatak na mirovinuSvotu mirovine čini umnožak osobnih bodova, mirovinskog faktora iaktualne vrijednosti mirovine. Mirovinski faktor se određuje premavrsti mirovine koja se ostvaruje, a aktualna vrijednost mirovine jeutvrđena svota mirovine <strong>za</strong> jedan osobni bod.Osobni bodovi utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bodpomnoži s navršenim mirovinskim stažem i polaznim faktorom (kojiutječe na visinu mirovine u slučaju prijevremene starosne mirovine).Prosječni vrijednosni bod računa se na temelju plaća ostvarenih uodređenom obračunskom razdoblju, u odnosu na prosječnu plaću uRepublici Hrvatskoj. Obračunsko razdoblje iznosi: u 2008. – 37 godina,2009. – 40 godina, a od 2010. – izračun mirovine <strong>za</strong>snivat će sena plaćama ostvarenim tijekom čitavoga radnog vijeka.Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu neuzima se <strong>za</strong> utvrđivanje vrijednosnih bodova pri izračunu mirovine,već se <strong>za</strong> tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi, razmjernostažu osiguranja u toj godini.Uz svaku mirovinu, a na temelju posebnog <strong>za</strong>kona, određuje se iisplaćuje dodatak na mirovinu u određenom postotku od mirovine.Tako, na mirovine ostvarene u 2008. – dodatak iznosi 25,9%, namirovine ostvarene u 2009. – dodatak će iznositi 26,4%, a na mirovineostvarene u 2010. i narednim godinama – dodatak će iznositi 27,0%na svotu mirovine koja se isplaćuje.


Mirovinsko osiguranje80Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aPostupak ostvarivanja pravaPostupak ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja pokreće se na<strong>za</strong>htjev osiguranika. U slučaju prava na temelju invalidnosti postupakse pokreće u povodu prijedloga i<strong>za</strong>branog doktora medicine primarnezdravstvene <strong>za</strong>štite, kada se radi o <strong>za</strong>poslenoj osobi, odnosno osobisa svojstvom osiguranika ili na <strong>za</strong>htjev stranke, ako je osoba ne<strong>za</strong>poslena,tj. u trenutku podnošenja <strong>za</strong>htjeva nema svojstvo osiguranika.Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, u propisanom opsegu isadržaju, priprema osiguranikov liječnik koju, <strong>za</strong>jedno sa svojimmišljenjem, dostavlja Zavodu radi vještačenja invalidnosti.Prema <strong>za</strong>htjevu <strong>za</strong> ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja donosise rješenje, u kojem je naznačeno o kojem se pravu radi, od kadapripada pravo, svota mirovinskog primanja i ostalo od značaja <strong>za</strong>korisnika u određenom slučaju.Rješenje o pravu iz mirovinskog osiguranja donosi nadležna područnaslužba, a protiv njega može se, u roku od 15 dana od primitka rješenja,uložiti žalba Središnjoj službi Zavoda u <strong>Zagreb</strong>u. Žalba se predajepreko područne službe koja je donijela rješenje.Protiv drugostupanjskog rješenja donesenog u povodu žalbe, koje jedonijela Središnja služba Zavoda, može se tužbom pokrenuti upravnispor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Rok <strong>za</strong> ovu tužbu je30 dana od dana primitka drugostupanjskog rješenja.Isplata mirovineMirovine i naknada zbog tjelesnog oštećenja utvrđuju se u mjesečnojsvoti i isplaćuje unatrag, <strong>za</strong> svaki protekli mjesec. Mirovine se isplaćujubez ograničenja u Republici Hrvatskoj, a u inozemstvo – u skladu sugovorom o socijalnom osiguranju ili na temelju u<strong>za</strong>jamnosti (reciprociteta).Za vrijeme <strong>za</strong>poslenja ili obavljanja samostalne djelatnosti prekida seisplata mirovine i uspostavlja se svojstvo osiguranika, a nakon naj-


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aMirovinsko osiguranje81manje jedne godine provedene u osiguranju, korisnik mirovine može,pod određenim uvjetima, <strong>za</strong>tražiti ponovno određivanje mirovine, očemu se donosi rješenje.3.1. HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJESREDIŠNJA SLUŽBAA. Mihanovića 3Tel: 45 95 500www.mirovinsko.<strong>hr</strong>PODRUČNA SLUŽBA U ZAGREBUTvrtkova 5Informacije o stanju predmetaTel: 45 95 473, 45 95 474Pravni savjetiTel: 45 95 578, 45 95 717, 45 95 716Otvoreni telefon0800 63 63 63- radnim danom od 8 do 16 satiPozivni centarTel: 48 91 666- radnim danom od 8 do 16


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aOrgani<strong>za</strong>cije civilnog društva83Organi<strong>za</strong>cijecivilnogdruštvaOrgani<strong>za</strong>cijecivilnog društva


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aOrgani<strong>za</strong>cije civilnog društva854. ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA ZAPOMOĆ STARIJIMA OSOBAMA4.1. UDRUGE ZA POMOĆ STARIJIM OSOBAMAGrad <strong>Zagreb</strong>, Gradski ured <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i braniteljena temelju Zakona o udrugama (Narodne novine 88/01 i 11/02– ispr.) i Odluke o uvjetima <strong>za</strong> ostvarivanje financijske potpore <strong>za</strong>zdravstvene, socijalne i humanitarne programe ili projekte od interesa<strong>za</strong> Grad <strong>Zagreb</strong> (Službeni glasnik Grada <strong>Zagreb</strong>a 16/02 i 17/03)kontinuirano već niz godina sufinancira programe ili projekte udrugai drugih pravnih i fizičkih osoba koji su od interesa <strong>za</strong> Grad <strong>Zagreb</strong>.Pri Gradskom uredu <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i braniteljedjeluju:• Povjerenstvo <strong>za</strong> odabir programa socijalnog značenja• Povjerenstvo <strong>za</strong> odabir programa promicanja zdravlja i prevencijebolesti od interesa <strong>za</strong> Grad <strong>Zagreb</strong>• Povjerenstvo <strong>za</strong> odabir programa socijalnog i humanitarnogznačenja <strong>za</strong> branitelje Domovinskog rata i njihove obitelji, borceII. svjetskog rata i civilne invalide rata• Povjerenstvo <strong>za</strong> odabir programa socijalnog značenja i humanitarnogznačenja <strong>za</strong> unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetomUDRUGE ČIJI SU PROGRAMINAMIJENJENI STARIJIM OSOBAMAADRESADOBROTVORNO UDRUŽENJE“DOBROBIT”Mlinarska 38DRUŠTVO SPORTSKE REKREACIJE“SPORT ZA SVE” CENTARPalmotićeva 22DRUŠTVO ZA SPORTSKU REKREACIJUMAKSIMIRŠkrlčeva bbTELEFONE-MAILWEB ADRESA23 11 912dobrobit@dobrobit.<strong>hr</strong>49 22 720dsr-centar@zg.htnet.<strong>hr</strong>23 22 169dsrmaksimir@email.t-com.<strong>hr</strong>


Organi<strong>za</strong>cije civilnog društva86Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aUDRUGE ČIJI SU PROGRAMINAMIJENJENI STARIJIM OSOBAMAADRESADRUŠTVO ZA SPORTSKU REKREACIJUSENIORBrezovička cesta 117HRVATSKA UDRUGA MEDICINSKIHSESTARASortina 1AHRVATSKA UDRUGA BOLESNIKA SPOREMEĆAJIMA POKRETAKišpatićeva 12HRVATSKA UDRUGA PRIJATELJAHOSPICIJAHirčeva 1HRVATSKA UDRUGA ZA ALZHEIMEROVUBOLESTVlaška 24 aHRVATSKO DRUŠTVO ZA OSTEOPOROZUKruge 44HRVATSKO KATOLIČKO DRUŠTVOMEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARAKrešimirov trg 12 (podrum)KATOLIČKA UDRUGA “KAP DOBROTE”IV.Stara Pešćenica 3KLUB UMIROVLJENIKA I STARIJIHOSOBA “TIN“Prečko bbKLUB ZA STARIJE OSOBE “MAKSIMIR”Hegedušićeva 20KLUB ZA STARIJE OSOBE “TRNJE”Poljička 12“PRISUTNOST”Jordanovac 110TELEFONE-MAILWEB ADRESA36 33 063zoran.delibasic1@zg.htnet.<strong>hr</strong>65 50 366hums@hums.<strong>hr</strong>www.hums.<strong>hr</strong>23 88 377mrelja@mef.<strong>hr</strong>23 44 835<strong>hr</strong>v.ud.pr.hospicija@zg.t-com.<strong>hr</strong>www.hospicij-<strong>hr</strong>vatska.<strong>hr</strong>56 01 500alzheimer@alzheimer.<strong>hr</strong>60 62 48846 70 98523 17 802kap-dobrote@zg.htnet.<strong>hr</strong>38 81 39023 51 111tihomir.perhat@ zg.htnet.<strong>hr</strong>61 51 30061 51 34061 50 346dom-trnje@zg.hinet.<strong>hr</strong>23 46 126prisutnost@ffdi.<strong>hr</strong>www.prisutnost.<strong>hr</strong>


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aOrgani<strong>za</strong>cije civilnog društva87UDRUGE ČIJI SU PROGRAMINAMIJENJENI STARIJIM OSOBAMAADRESAUDRUGA ZA STARE I NEMOĆNE ROMEHRVATSKEČulinečka cesta 201ZAGREBAČKA LIGA PROTIV RAKAIlica 197ZAGREBAČKI SAMCIDrenovačka 4ZAGREBAČKO DIJABETIČKO DRUŠTVOIlica 48/1ZLATNA DOB - UDRUGA ZA OSIGURANJEI PROVOĐENJE ŽIVOTA TREĆE DOBI NADOSTOJANSTVEN I KVALITETAN NAČINStjepana Planića 6, DugaveTELEFONE-MAILWEB ADRESA091/54 96 33937 75 584zglpr1@gmail.com37 68 90448 47 429info@<strong>za</strong>di.<strong>hr</strong>66 07 58266 07 641info@zlatna-dob.<strong>hr</strong>www.zlatna-dob.<strong>hr</strong>4.2. UDRUGE UMIROVLJENIKAMATICA HRVATSKIH UMIROVLJENIKA GRADA ZAGREBAPreradovićeva 33/ITel: 45 56 699e-mail: matum.zg@zg.t-com.<strong>hr</strong>Matica <strong>hr</strong>vatskih umirovljenika grada <strong>Zagreb</strong>a je neprofitna, nevladinaorgani<strong>za</strong>cija osnovana s ciljem promicanja i <strong>za</strong>štite prava umirovljenikana području <strong>Zagreb</strong>a. Djeluje više od 60 godina u sustavu <strong>za</strong>jedniceMatice umirovljenika Hrvatske, naj<strong>starije</strong> i najbrojnije organi<strong>za</strong>cijeumirovljenika u Hrvatskoj. Svojim članovima Matica omogućujeslijedeće: uključivanje u kulturno-umjetnička društva i time postajuaktivni članovi raznih sekcija (dramskih, glazbenih, plesnih, pjevačkih,kreativnih); jednodnevne i višednevne <strong>za</strong>jedničke izlete (edukativne i<strong>za</strong>bavne); program pomoći i samopomoći u kući; besplatne tečajeve<strong>za</strong> volontere, <strong>za</strong> svladavanje poznavanja rada na računalu; besplatne


Organi<strong>za</strong>cije civilnog društva88Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>apravne savjete; medicinska i druga predavanja te redovito mjerenjetlaka i šećera; organizirani odla<strong>za</strong>k na kulturna događanja i dr.Matica <strong>hr</strong>vatskih umirovljenika grada <strong>Zagreb</strong>a svoje aktivnosti provodiputem svojih udruga:UDRUGE – ČLANICE MATICE ADRESA TELEFONMatica umirovljenika CENTAR Preradovićeva 33 48 17 193Matica umirovljenika ČRNOMEREC Ilica 259 37 50 009Udruga umirovljenika DUBRAVA Av. Dubrava 49 29 89 293Udruga umirovljenika DUBEC Ivankovićeva bb 46 46 070Udruga umirovljenika GAJEVO Prosenikova 9 38 30 630Udruga umirovljenika HŽ-a Tomislavov trg 11 48 41 285Udruga umirovljenika HRT-a Prisavlje 3 63 42 699Udruga umirovljenika INA Gajeva 46 098/909 420Udruga umirovljenika JARUN Hrgovići 51 30 11 168Udruga umirovljenika KNEŽIJA Bićanićeva 5 36 40 241Matica umirovljenika MAKSIMIR Domjanićeva 5 46 64 769Udruga umirovljenika MALEŠNICA I.B. Mažuranić 18 37 32 497Matica umirovljenika MEDVEŠČAK Laginjina 11 46 41 067Matica umirovljenika NOVI ZAGREB Meštrovićev trg bb 66 02 120Matica umirovljenika NOVO BRESTJE Narcisa 47 20 12 519Matica umirovljenika PEŠČENICA Donje Svetice 89 23 34 527Matica umirovljenika PODSUSED Podsusedski trg 3 34 92 662Gerijatrijska udruga PREČKO Prečko bb 38 81 067Matica umirovljenika SESVETE Sesvete, Milke Trnine 4 20 08 349Matica umirovljenika SESVET. KRALJEVEC Dugoselska 35 20 13 866Udruga umirovljenika STARA TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 3 30 15 370Matica umirovljenika SUSEDGRAD Ilica 421 34 54 014Udruga umirovljenika ŠPANSKO Kukuljevićev trg 1 38 96 433Matica umirovljenika TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 3 30 24 189Matica umirovljenika TRNJE Poljička 12 61 50 343Udruga KUD VALENTINOVO Liganjska 18 29 87 796Udruga umirovljenika ZAGREBAČKA BANKA Savska 82 33 11 226


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aOrgani<strong>za</strong>cije civilnog društva89SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKEPovjereništvo <strong>za</strong> grad <strong>Zagreb</strong>Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2/IITel: 46 14 204Centrala: 46 55 111/179e-mail: suh-pov@zg.t-com.<strong>hr</strong>Polivalentno savjetovalište (besplatno <strong>za</strong> članove)• pravni savjeti: utorkom od 10,00 do 12,00 sati• savjeti iz psihosocijalne skrbi i zdravstvene <strong>za</strong>štite: četvrtkom od10,00 do 12,00 satiSavjeti se mogu dobiti dolaskom u Savjetovalište ilina telefon 46 55 111/244.Jedna od temeljnih programskih <strong>za</strong>daća i funkcija Sindikata umirovljenikaje <strong>za</strong>štita stečenih prava i promicanje materijalnih, ekonomskih,socijalnih, zdravstvenih, kulturnih, rekreacijskih i drugih interesa svojihčlanova – umirovljenika i starijih osoba, u cilju poboljšanja njihovaživota i osiguranja dostojanstva u starijoj životnoj dobi.Osnovnu <strong>za</strong>daću poboljšanja kvalitete života umirovljenika i starijihosoba Sindikat provodi kroz nekoliko programa:Osnovne aktivnosti psihosocijalne pomoći i podrške su: redovnatjedna ili mjesečna druženja, izleti, glazbene večeri, posjete kulturnimdogađanjima, rekreativne aktivnosti, <strong>za</strong>jednička ljetovanja,organiziranje pjevačkih zborova i folklornih grupa i drugi oblici organiziranogkorištenja slobodnog vremena. Ovi oblici socijalne podrškesmanjuju osjećaj usamljenosti i beskorisnosti koji su najveći problemstarijih osoba.Cjeloživotno učenje i stjecanje novih znanja omogućeno je kroz:• tečaj <strong>za</strong> njegu i pomoć u kući• informatički tečaj <strong>za</strong> početnike kroz 2 stupnjaPomoć i njegu u kući pružaju volonteri, osposobljeni na tečaju, svojimbolesnim, teško pokretnim i nepokretnim članovima obitelji kao idrugim potrebitim u lokalnoj <strong>za</strong>jednici.Prevencijom do kvalitetnog života u starijoj dobi je program koji seredovno provodi u podružnicima. Uz osnovna predavanja o pojedinim


Organi<strong>za</strong>cije civilnog društva90Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>abolestima liječnici i drugi stručnjaci vrše i razna mjerenja kao što su:spirometrija, mjerenje gustoće petne kosti, organiziraju se mamografskipregledi i dr. Redovno medicinska sestra mjeri krvni tlak, šećeru krvi, kolesterol i trigliceride, a liječnik daje individualne savjete nakonpredavanja. Organiziraju se i grupe <strong>za</strong> samopomoć.Mnogobrojne aktivnosti i programe Sindikat provodi putem svojihpodružnica u <strong>Zagreb</strong>u.PODRUŽNICE SINDIKATAUMIROVLJENIKA GRADAZAGREBAADRESATELEFONCENTAR Radnički dol 1 48 23 433ČRNOMEREC Trg Francuske Republike 1 38 04 849DUBRAVA - OPOROVEC Oporovečki vinogradi 20 29 83 509ERICSSON – N. TESLA Krapinska 46 29 46 835INA Gajeva 46 45 72 035KRAŠ Maksimirska cesta 130 23 96 111MAKSIMIR Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2 46 14 204MIROŠEVAC Miroševečka cesta 131 29 80 845NOVI ZAGREB Barčev trg bb 66 02 283PEŠČENICA Kriška 20 23 12 943PLIVA Slovenska 6 37 05 060PODSLJEME Bidrovečka cesta 30 29 81 188RADNIČKI DOM Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2 46 14 204SESVETE Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2 46 14 204SUSEDGRAD Medpotoki 32 34 53 532TREŠNJEVKA - JUG Društveni dom, Prečko bb 38 82 273TREŠNJEVKA - SJEVER O<strong>za</strong>ljska 16 098/99 57 039TRNJE Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2 46 14 204VOJNI UMIROVLJENICI Hatzova 14 48 35 341ZAGREBAČKI VELESAJAM Avenija Dubrovnik 15 65 03 383ZET O<strong>za</strong>ljska 105 36 51 519BiH, SiCGBožidarevićeva 9Trg kralja Petra Krešimira IV br. 229 13 84046 14 204


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aOrgani<strong>za</strong>cije civilnog društva914.3. GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ZAGREBIlica 223, <strong>Zagreb</strong>Odjel <strong>za</strong> socijalnu skrbTel: 37 77 895, 37 70 306Gradsko društvo Crvenog križa <strong>Zagreb</strong> je udruga <strong>za</strong> promicanje humanitarnihciljeva i provedbu akcija i aktivnosti od opće koristi, adjelu je na osnovi misije i načela Međunarodnog pokreta Crvenogkriža i Crvenog polumjeseca.Usluge koje <strong>starije</strong> osobe koriste preko Crvenog križa <strong>Zagreb</strong>:usluge pomoći i njega u kući (održavanje osobne higijene korisnika,održavanje higijene stana, nabavka namirnica i drugih potrepština <strong>za</strong>kuću, priprema jednostavnijih jela i napitaka, odla<strong>za</strong>k u ambulantu,nabava lijekova i sl.), usluge pre<strong>hr</strong>ane (ručak s dostavom u kuću imogućnost dolaska na ručak u prostore Crvenog križa) i usluge boravkau Prenoćištu Crvenog križa (vidi str. 26).Navedene usluge <strong>starije</strong> osobe mogu koristiti besplatno (na osnovurješenja Centra <strong>za</strong> socijalnu skrb <strong>Zagreb</strong>) ili usluge plaćaju sami.Zbog potrebe da se novijim generacijama starijih osoba koje sudugovječnije, zdravije, obrazovanije, ali i <strong>za</strong>htjevnije kada se radi okvaliteti življenja, omogući kvalitetno <strong>za</strong>dovoljavanje potreba Crvenikriž <strong>Zagreb</strong> nudi dodatne aktivnosti <strong>za</strong> <strong>starije</strong> osobe u lokalnoj <strong>za</strong>jednici.Obzirom da više od 95% starijih osoba živi u vlastitom domu, Crvenikriž posebnu pažnju poklanja razvoju van institucionalnih oblika skrbi<strong>za</strong> <strong>starije</strong> osobe, jer se uključivanjem u različite aktivnosti, u lokalnoj<strong>za</strong>jednici, sprečava prerano i patološko starenje, umanjuje se osjećajusamljenosti, izdvojenosti, otuđenosti i izolacije starijih osoba.Crveni križ <strong>Zagreb</strong> od 2008. provodi Program poticanja kvalitete aktivnogživljenja <strong>za</strong> <strong>starije</strong> osobe u prostorima Crvenog križa <strong>Zagreb</strong>i Domu Crvenog križa na Sljemenu u suradnji s Pravnim fakultetom,Studijskim centrom socijalnog rada (studentima III. godine).


Organi<strong>za</strong>cije civilnog društva92Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aU okviru Programa provode se različite aktivnosti:• radno-okupacijske aktivnosti,• kreativne radionice,• sportsko-rekreativne aktivnosti,• tečajevi kućne njege, mjerenje tlaka i dr.Kroz sudjelovanje u Projektu podiže se kvaliteta života, lakše se nosi snovim i<strong>za</strong>zovima i problemima, koji su karakteristični <strong>za</strong> osobe <strong>starije</strong>životne dobi, što dovodi do prevencije institucionali<strong>za</strong>cije i kvalitetnogboravka u vlastitom domu i u visokoj životnoj dobi.4.4. CARITAS ZAGREBAČKE NADBISKUPIJEKaptol 31, pp 71Socijalna službaTel: 48 17 716Fax: 48 52 864Selska cesta 165Tel: 36 36 123, 36 68 824fax: 36 36 123www.czn.<strong>hr</strong>e-mail: czn@czn.<strong>hr</strong>jbosnar@czn.<strong>hr</strong>Caritas <strong>Zagreb</strong>ačke nadbiskupije (CZN) karitativna je ustanova<strong>Zagreb</strong>ačke nadbiskupije, osnovana u svrhu promicanja djelotvornekršćanske ljubavi na području <strong>Zagreb</strong>ačke nadbiskupije. Caritas doprinosiopćem dobru u društvu na slijedeće načine: konkretno pomažućiduhovno, duševno i tjelesno ugroženim pojedincima i skupinama,djelujući na uzroke koji dovode do tog stanja, <strong>za</strong>govaranjem onih čijise glas ne čuje.Karitativni rad Caritasa <strong>Zagreb</strong>ačke nadbiskupije odvija se kroz tri djelokrugarada: institucionalna skrb, izvan institucionalna skrb i župni caritasi.Caritas <strong>Zagreb</strong>ačke nadbiskupije starijim i nemoćnim osobama pružadva oblika skrbi i to: izvaninstitucionalnu i institucionalnu skrb.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aOrgani<strong>za</strong>cije civilnog društva93Institucionalna skrb provodi se od listopada 1999., osnivanjemdoma <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne u Vrbovcu. Kapacitet doma je 148 mjesta.Korisnici se smještavaju ugovorom o smještaju i rješenjem Centra<strong>za</strong> socijalnu skrb. Osim usluge privremenog i stalnog smještaja,zdravstve ne skrbi i njege, fizikalne terapije, pre<strong>hr</strong>ane i higijene, socijalnograda, posebnu pozornost poklanjamo religiozno-duhovnimpotrebama, kulturnim sadržajima i <strong>za</strong>bavnoj dimenziji života.Caritasova kuća <strong>za</strong> stare i nemoćne „Sv. Kamilo de Lellis“Vrbovec, Kolodvorska 123Tel: 27 93 401, 27 93 402, 27 93 403e-mail: eparlov@czn.<strong>hr</strong>Izvaninstitucionalnu skrb provodimo na području grada <strong>Zagreb</strong>akroz projekt pomoći i njege u kući „Caritativna skrb <strong>za</strong> <strong>starije</strong>,nemoćne i bolesne osobe u njihovoj kući“. Projekt je pokrenut prijedevet godina kao reakcija na potrebe starijih i nemoćnih osoba,koje zbog trajno narušenog zdravstvenog stanja, siromaštva i drugihživotnih okolnosti nisu u mogućnosti samostalno voditi kućanstvo ipodmirivati osnovne životne potrebe.Ovim projektom korisnicima pružamo slijedeće oblike pomoći:• pomoć oko higijene: pružanje pomoći teže pokretnim, nepokretnimi inkontinentnim osobama, pomoć oko održavanja osobnehigijene, higijene prostora u kojem žive, pratnja pri odlasku naliječničke preglede• psiho-socijalna i duhovna pomoć: pružanje podrške u prevladavanjurazličitih životnih poteškoća i to putem razgovora, savjetovanjai sl.• materijalna pomoć: priprema toplog obroka, čišćenje i pospremanjekućanstva, pranje i glačanje rublja, odla<strong>za</strong>k u nabavkunamirnica, prema potrebi obavljanje manjih kućanskih radova ipopravakaOsim spomenutog, svaki se tjedan održava i Klub seniora gdje seosobe <strong>starije</strong> životne dobi međusobno druže uz uvodno predavanje,koje se svaki put odnosi na neku temu od interesa <strong>za</strong> <strong>starije</strong> osobe(npr. medicinska, psihološka i dr).


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aOrgani<strong>za</strong>cije civilnog društva95području skrbi o starijim osobama. Stvaranjem partnerstva izmeđugrađana, poduzetnika, neprofitnih organi<strong>za</strong>cija i lokalne samouprave,ova Zaklada promiče vrijednosti dobrotvornog darivanja, volonterstvai filantropije.Zaklada „Biskup Josip Lang“Palmotićeva 33Tel/fax: 48 03 043www.<strong>za</strong>klada-biskup-josip-lang.com.<strong>hr</strong>e-mail: info@<strong>za</strong>klada-biskup-josip-lang.com.<strong>hr</strong>Zaklada „Biskup Josip Lang“ osnovana je 2002. Odlukom RezidencijeDružbe Isusove u <strong>Zagreb</strong>u.Osnivanjem Zaklade želi se okupiti što veći broj dobrih ljudi i ustanovakoji će svojom materijalnom, financijskom i duhovnom akcijom teosob nim <strong>za</strong>laganjem trajno materijalno, psihološki i duhovno pomagatistare, bolesne, nemoćne, siromašne, napuštene i traumatizirane osobe.Svrha Zaklade je:trajno pružanje novčane i drugih oblika potpore starim, nemoćnim,bolesnim i siromašnim osobama kao i promicanje povlaštene ljubavi<strong>za</strong> siromašne;promicanje pravde u prijateljstvu i suživotu sa siromašnima;davanje inicijative, kao i samo osnivanje, organiziranje domova <strong>za</strong><strong>starije</strong> i nemoćne osobe te prihvatilišta <strong>za</strong> najnemoćnije.Zaklada ima status humanitarne organi<strong>za</strong>cije i živi od dobrovoljnihpriloga građana koji se mogu učlaniti u Zakladu kao fizičke osobe ilikao pravne osobe. U Zakladu se mogu uložiti nekretnine i na taj načinosigurati sebi uzdržavanje u domu <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe Zaklade.Zaklada je otvorila dom <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe obiteljskogtipa u Maloj Gorici kod Petrinje, gdje je smješteno 20 osoba.


Organi<strong>za</strong>cije civilnog društva96Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aZaklada SimbexGajeva 55Tel: 48 18 610, 48 18 690www.simbex.<strong>hr</strong>Zaklada Simbex osnovana je 16. studenog 2001. kao neprofitna, nevladinaorgani<strong>za</strong>cija, čija je osnovna djelatnost potpora i pomoć osobama<strong>starije</strong> životne dobi s posebnim naglaskom na problem inkontinencijei dekubitusa.Organizira preventivne akcije mjerenja tlaka venske cirkulacije namanifestacijama <strong>za</strong> građanstvo te zdravstvene tribine i savjetovalištakroz Projekt gerontološki centri Grada <strong>Zagreb</strong>a. Članovi imaju popustu nabavi pomagala pri inkontinenciji i pri pregledu, zbog inkontinencijeu Poliklinici Simbex.Osim što pomaže svojim korisnicima u nabavi pomagala pri inkontinenciji,Zaklada kontinuirano organizira i provodi brojne edukacije natemu inkontinencije i prevencije dekubitusa.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKultura, obrazovanje, sport97Kultura,obrazovanje isportKultura,obrazovanje i sport


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKultura, obrazovanje, sport995. KULTURA, OBRAZOVANJE I SPORTZA STARIJE OSOBE5.1. KULTURAKAZALIŠTA U ZAGREBU TELEFON WEB/MAILGRADSKO DRAMSKOKAZALIŠTE GAVELLA,Frankopanska 8ZAGREBAČKO GRADSKOKAZALIŠTE KOMEDIJA,Kaptol 9GRADSKO SATIRIČKOKAZALIŠTE KEREMPUH,Ilica 31GRADSKO KAZALIŠTETREŠNJA,Moščenićka 1GRADSKO KAZALIŠTE ŽARPTICA,Bijenička 97ZAGREBAČKO KAZALIŠTELUTAKA,Trg kralja Tomislava 19ZAGREBAČKO KAZALIŠTEMLADIH,Teslina 7HRVATSKO NARODNOKAZALIŠTE,Trg maršala Tita 15SCENA VIDRA,Draškovićeva 80TEATAR ITD,Savska 25TEATAR EXIT,Ilica 20848 49 22248 14 56648 13 20048 33 34748 33 34848 33 35436 38 55636 38 00823 47 22623 47 22723 47 85548 78 44448 78 44548 78 44648 72 55448 88 488www.gavella.<strong>hr</strong>gavella@gavella.<strong>hr</strong>www.komedija.<strong>hr</strong>komedija@komedija.<strong>hr</strong>www.ka<strong>za</strong>listekerempuh.<strong>hr</strong>kerempuh@zg.htnet.<strong>hr</strong>www.ka<strong>za</strong>liste-tresnja.<strong>hr</strong>ka<strong>za</strong>liste-tresnja@zg.t-com.<strong>hr</strong>www.<strong>za</strong>r-ptica.<strong>hr</strong><strong>za</strong>r-ptica@zg.htnet.<strong>hr</strong>www.zkl.<strong>hr</strong>ka<strong>za</strong>liste.lutaka@zkl.<strong>hr</strong>www.zekaem.<strong>hr</strong>marketing@zekaem.<strong>hr</strong>www.hnk.<strong>hr</strong>hnk@hnk.<strong>hr</strong>48 10 111 www.ka<strong>za</strong>listekerempuh.<strong>hr</strong>45 93 67737 04 120www.sczg.<strong>hr</strong>itd@sczg.<strong>hr</strong>www.teatarexit.<strong>hr</strong>info@teatarexit.<strong>hr</strong>


Kultura, obrazovanje, sport100Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKAZALIŠTA U ZAGREBU TELEFON WEB/MAILKAZALIŠTE MALA SCENA,Medveščak 246 83 35246 83 37346 83 374www.mala-scena.<strong>hr</strong>info©mala-scena.<strong>hr</strong>46 24 099KAZALIŠTE MERLIN,www.ka<strong>za</strong>listemerlin.<strong>hr</strong>46 14 027Ulica grada Chicaga 2info@ka<strong>za</strong>listemerlin.<strong>hr</strong>KNAP,Ivanićgradska 41aOFF THEATER BAGATELLA,Bednjanska 13HISTRIONSKI DOM,Ilica 90DJEČJE KAZALIŠTE DUBRAVA,Cerska 123 03 12223 19 41961 70 42354 96 38254 96 39754 96 39620 50 04420 50 03920 50 043www.kcpescenica.<strong>hr</strong>kc.pescenica@zg.t-com.<strong>hr</strong>www.histrion.<strong>hr</strong>histrion@histrion.<strong>hr</strong>www.ns-dubrava.<strong>hr</strong>ka<strong>za</strong>liste@ns-dubrava.<strong>hr</strong>KINA U ZAGREBU TELEFON WEB/ MAILCINESTAR NOVI ZAGREB,Avenija Dubrovnik 16(Avenue Mall)CINESTAR ZAGREB,Branimirova 29MOVIEPLEX ZAGREB,Nova Ves 17(Centar Kaptol)CROATIA FILM,Katančićeva 3EUROPA,Varšavska 3FORUM(SD Stjepan Radić),Jarunska 2KIC ART KINO,Preradovićeva 5TUŠKANAC,Tuškanac 146 86 60063 96 70246 86 60046 86 60248 60 77648 60 77748 13 71148 72 88836 98 37130 11 44848 10 714www.blitz-cinestar.<strong>hr</strong>marketing@blitz-cinestar.<strong>hr</strong>www.blitz-cinestar.<strong>hr</strong>marketing@blitz-cinestar.<strong>hr</strong>www.movieplex.<strong>hr</strong>info@movieplex.<strong>hr</strong>www.croatia-film.<strong>hr</strong>croatia@craotia-film.<strong>hr</strong>www.kinoeuropa.<strong>hr</strong>info@kinoeuropa.<strong>hr</strong>ulaznice@kinoeuropa.<strong>hr</strong>kultura@sczg.<strong>hr</strong>www.kic.<strong>hr</strong>kic@kic.<strong>hr</strong>48 34 039 www.hfs.<strong>hr</strong>


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKultura, obrazovanje, sport101KONCERTNE DVORANEU ZAGREBUTELEFONWEB/MAILKONCERTNA DVORANAVATROSLAVA LISINSKOG,Trg Stjepana Radića 4HRVATSKI GLAZBENI ZAVOD,Gundulićeva 6PREPORODNA DVORANAPALAČE NARODNOG DOMA,Opatička 1861 21 11161 21 16761 21 16661 21 168www.lisinski.<strong>hr</strong>lisinski@lisinski.<strong>hr</strong>48 30 822 hgz@zg.t-com.<strong>hr</strong>48 95 333 www.hazu.<strong>hr</strong>MUZEJI U ZAGREBU TELEFONI WEBARHEOLOŠKI MUZEJ,Trg N. Š. Zrinskog 19ETNOGRAFSKI MUZEJ,Trg Mažuranića 1448 73 10148 26 220www.amz.<strong>hr</strong>amz@amz.<strong>hr</strong>www.emz.<strong>hr</strong>emz@emz.<strong>hr</strong>


Kultura, obrazovanje, sport102Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aMUZEJI U ZAGREBU TELEFONI WEBGLIPTOTEKA HAZU,Medvedgradska 2HRVATSKI DRŽAVNI ARHIV,Marulićev trg 2146 86 06048 01 999www.hazu.<strong>hr</strong>gliptoteka@hazu.<strong>hr</strong>www.arhiv.<strong>hr</strong>ured@arhiv.<strong>hr</strong>HRVATSKI MUZEJ ARHITEKTURE HAZU,I. G. Kovačića 37HRVATSKI MUZEJ NAIVNEUMJETNOSTI,Sv. Ćirila i Metoda 3HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ,Matoševa 948 34 55158 34 55348 51 91148 51 90048 51 990www.hazu.<strong>hr</strong>hma@hazu.<strong>hr</strong>www.hmnu.orginfo@hmnu.orgwww.hismus.<strong>hr</strong>hismus@hismus.<strong>hr</strong>HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ,Demetrova 1HRVATSKI ŠKOLSKI MUZEJ,Trg maršala Tita 4KABINET GRAFIKE HAZU,A. Hebranga 1LOVAČKI MUZEJ,V. Nazora 63MEMORIJALNA ZBIRKA MIROSLAVA I BELEKRLEŽE,Krležin Gvozd 23MEMORIJALNA ZBIRKA JOZO KLJAKOVIĆ,Rokov perivoj 4(Likovni centar grada <strong>Zagreb</strong>a)48 51 70048 55 71649 22 37448 34 56048 34 55948 34 92248 24 270www.hpm.<strong>hr</strong>hpm@hpm.<strong>hr</strong>www.<strong>hr</strong>skolskimuzej.<strong>hr</strong><strong>hr</strong>skolski.muzej@<strong>hr</strong>skolski-muzej.<strong>hr</strong>www.kabinetgrafike.hazu.<strong>hr</strong>kabgraf@hazu.<strong>hr</strong>www.hls.comhls@hls.t-com.<strong>hr</strong>www.mgz.<strong>hr</strong>mgz@mgz.<strong>hr</strong>www.likovni-centar.htnet.<strong>hr</strong>likovni-centar@zg.htnet.<strong>hr</strong>


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKultura, obrazovanje, sport103MUZEJI U ZAGREBU TELEFONI WEBMUZEJ BLAŽENOG ALOJZIJASTEPINCA,Kaptol 31(Kula Nebojan)MUZEJ GRADA ZAGREBA,Opatička 20MUZEJ I RADIONICA FRANJESCHNEIDERA,Trg maršala Tita 11MUZEJ MIMARA,Rooseveltov trg 5MUZEJ SUVREMENEUMJETNOSTI,Katarinin trg 2MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT,Trg maršala Tita 10MUZEJI IVANA MEŠTROVIĆA,ATELIER MEŠTROVIĆ,Mletačka 8MUZEJSKO-MEMORIJALNI CENTARDRAŽEN PETROVIĆ,Trg Dražena Petrovića 3TEHNIČKI MUZEJ,Savska cesta 18TIFOLOŠKI MUZEJ,Draškovićeva 80/IIZBIRKA RICHTER,Vrhovec 3848 94 87948 51 36148 51 36248 51 35848 26 65548 28 10048 51 80848 51 93048 82 11148 51 12348 43 14648 44 05048 11 10237 04 892www.mgz.<strong>hr</strong>mgz@mgz.<strong>hr</strong>www.muzej-franjeschneidera.comwww.msu.<strong>hr</strong>msu@msu.<strong>hr</strong>www.muo.<strong>hr</strong>muo@muo.<strong>hr</strong>www.mestrovic.<strong>hr</strong>mim@mestrovic.<strong>hr</strong>mimara@zg.htnet.<strong>hr</strong>marketing@mimara.<strong>hr</strong>www.drazenpetrovic.netpromo@drazenpetrovic.netwww.tehnickimuzej.<strong>hr</strong>tehnicki-muzej@tehnicki-muzej.tcom.<strong>hr</strong>www.tifloloskimuzej.<strong>hr</strong>info@tifoloskimuzej.<strong>hr</strong>www.msu.<strong>hr</strong>msu@msu.<strong>hr</strong>


Kultura, obrazovanje, sport104Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aGALERIJE U ZAGREBU TELEFON WEB/MAILAGM – ART POINT CENTAR,Gundulićeva 21ART GALERIJA MIRIAM,Jurišićeva 6ATELIER GALERIJA ARHO,Tkalčićeva 13/II48 54 90948 12 155091/58 80 513www.agm.<strong>hr</strong>gunduliceva@agm.<strong>hr</strong>www.josipacamber.comjosipacamber@yahoo.comEUROPSKI POKRET HRVATSKA/EUROPSKI DOM ZAGREB,Jurišićeva 1/IGALERIJA 11,Kamenita 1148 13 41448 51 939www.europe.<strong>hr</strong>info@europe.<strong>hr</strong>www.galerija11.<strong>hr</strong>galerija11@galerija11.<strong>hr</strong>GALERIJA AMADEO,Basaričekova 18GALERIJA BADROV –FOTO ART GALERIJA,Trg žrtava fašizma 1GALERIJA CANVAS,Tomašićeva 8GALERIJA CEKAO,Ulica grada Vukovara 68(Centar<strong>za</strong> kulturu i obrazovanje)GALERIJA DANTI,Tkalčićeva 38GALERIJA DEČI,Radićeva 19GALERIJA FORUM,Nikole Tesle 16GALERIJA GALA,Gundulićeva 16GALERIJA HARMICA,Trg bana Josipa Jelačića 648 51 475 matijagotovusa@yahoo.com45 72 57546 21 35061 56 09248 13 61048 30 94448 10 71048 30 34748 16 835www.galerija-badrov.comfoto-galerija@badrov.<strong>hr</strong>www.canvas.<strong>hr</strong>galerija@canvas.<strong>hr</strong>www.cekao.<strong>hr</strong>cekao@cekao.<strong>hr</strong>www.galerijadeci.<strong>hr</strong>deci@galerijadeci.<strong>hr</strong>www.kic.<strong>hr</strong>forum@kic.<strong>hr</strong>www.galerija-gala.<strong>hr</strong>ivan.galerija@gmail.comwww.galerija-amt-kopjar.<strong>hr</strong>ana.kopjar@zg.t-com.<strong>hr</strong>


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKultura, obrazovanje, sport105GALERIJE U ZAGREBU TELEFON WEB/MAILGALERIJA HRVATSKE NAIVNEUMJETNOSTI,Bakačeva 5GALERIJA KAPTOL,48 14 816Kaptol 13GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI,48 51 926Jezuitski trg 4GALERIJA KOPJAR,48 72 088I. Gundulića 11GALERIJA LAV,49 22 108Opatička 2GALERIJA MAKEK,Trg kralja Tomislava 15 49 22 202GALERIJA MALA,Trg bana J. Jelačića 6GALERIJA MIRKO VIRIUS –Hrvatsko društvo naivnih umjetnika– HDNU,Tkalčićeva 14GALERIJA MIROSLAVKRALJEVIĆ,Šubićeva 29GALERIJA MODULOR,Mitrovačka 17GALERIJA MONA LISA,Tkalčićeva 77GALERIJA NOVA,Nikole Tesle 7099/48 14 988 cronaive@gmail.com48 16 95448 13 73045 92 69630 24 27446 68 64948 72 582www.galerijakaptol.<strong>hr</strong>galerija.kaptol@zg.htnet.<strong>hr</strong>www.galerijaklovic.<strong>hr</strong>info@galerijaklovic.<strong>hr</strong>www.galerija-amt-kopjar.<strong>hr</strong>ana.kopjar@zg.t-com.<strong>hr</strong>www.galerijalav.<strong>hr</strong>info@galerijalav.<strong>hr</strong>www.galerija-makek.cominfo@galerija-makek.comwww.galerijamala.<strong>hr</strong>galerijamala@galerijamala.<strong>hr</strong>www.hd-naiva.<strong>hr</strong>dnluh.virius.mirko.galerija@zg.t-com.<strong>hr</strong>www.g-mk.<strong>hr</strong>info@g-mk.<strong>hr</strong>www.galerija-mona-lisa.cominfo@galerija-mona-lisa.comwww.agm.<strong>hr</strong>nova@agm.<strong>hr</strong>GALERIJA FOTOKLUBA ZAGREB,Ilica 29/IIIGALERIJA STUDENTSKOGCENTRA SVEUČILIŠTA UZAGREBU,Savska 2548 33 35945 93 602www.fotoklub<strong>za</strong>greb.<strong>hr</strong>fokz@fotoklub<strong>za</strong>greb.<strong>hr</strong>


Kultura, obrazovanje, sport106Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aGALERIJE U ZAGREBU TELEFON WEB/MAILGALERIJA SUNCE ZAGREBURIHO,Avenija M. Držića 1GALERIJA TURKALJ,Miškecov prolaz 1GALERIJA ULRICH – LIKUM,Ilica 40GALERIJA ULUPUH,Tkalčićeva 14GALERIJA VLADIMIRBUŽANČIĆ,Trg Narodne <strong>za</strong>štite 2GALERIJA VLADIMIR FILAKO-VAC,Dubrava 51a (Narodnosveučilište Dubrava)GALERIJA VLADIMIR NAZOR,Ilica 163a61 84 200098/753 937www.uriho.<strong>hr</strong>uriho@uriho.<strong>hr</strong>www.galerijaturkalj.comzturkalj@zg.htnet.<strong>hr</strong>48 47 371 ulrich@likum.<strong>hr</strong>48 13 74661 40 18920 50 06337 70 896www.ulupuh.<strong>hr</strong>galerija-ulupuh@zg.t-com.<strong>hr</strong>www.czk-novi-<strong>za</strong>greb.<strong>hr</strong>kontakt@czk-novi-<strong>za</strong>greb.<strong>hr</strong>www.ns-dubrava.<strong>hr</strong>galerija@ns-dubrava.<strong>hr</strong>www.kgz.<strong>hr</strong>galerija.vn@kgz.<strong>hr</strong>GALERIJA VRBNIK,Tkalčićeva 35GALERIJA ZAKLADE ZA DJECUHRVATSKE,Trg bana J. Jelačića 12GALERIJA ZVONIMIR,Bauerova 33HDLU – Dom <strong>hr</strong>vatskih likovnihumjetnika,Trg žrtava fašizma bbHDLU – Salon galerije Karas,Praška 4HRVATSKA RIZNICA ; GALERIJAPANTON, Ilica 14(prolaz Lovački rog)KULA LOTRŠĆAK,Strossmayerovo šetalište 948 25 060091/755 66 9748 12 28045 67 92646 11 81848 11 56148 51 768www.galerijavrbnik.<strong>hr</strong>galerijavrbnik@gmail.comwww.humanitarna-<strong>za</strong>klada.<strong>hr</strong><strong>za</strong>klada.<strong>za</strong>.djecu@zg.htnet.<strong>hr</strong>www.morh.<strong>hr</strong>galerija.zvonimir@morh.<strong>hr</strong>www.hdlu.<strong>hr</strong>hdlu@hdlu.<strong>hr</strong>www.hdlu.<strong>hr</strong>hdlu@hdlu.<strong>hr</strong>www.galerijaklović.<strong>hr</strong>info@galerijaklovic.<strong>hr</strong>


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKultura, obrazovanje, sport107GALERIJE U ZAGREBU TELEFON WEB/MAILMODERNA GALERIJA,Andrije Hebranga 1OTVORENI ATELIERLUMEZI,Tkalčićeva 53STROSSMAYEROVA GALERIJASTARIH MAJSTORA HAZU,Trg N. Š. Zrinskog 11STUDIO MODERNE GALERIJEJOSIP RAČIĆ,Margaretska 3ULIČNE GALERIJE LIKUM,Ilica 40UMJETNIČKI PAVILJON,Trg kralja Tomislava 2260 41 04060 41 05548 14 03048 95 11148 12 59948 47 36748 41 070moderna-galerija@zg.t-com.<strong>hr</strong>www.nakit-lumezi.<strong>hr</strong>llumezi@inet.<strong>hr</strong>www.hazu.<strong>hr</strong>sgallery@hazu.<strong>hr</strong>moderna-galerija@zg.t-com.<strong>hr</strong>www.likum.cominfo@likum.comwww.umjetnicki-paviljon.<strong>hr</strong>info@umjetnicki-paviljon.<strong>hr</strong>KNJIŽNICE U ZAGREBU TELEFON WEB/MAILGRADSKA KNJIŽNICA,Starčevićev trg 6KNJIŽNICA BOŽIDARA ADŽIJE,Krešimirov trg 2KNJIŽNICA TINA UJEVIĆA,Ulica grada Vukovara 14KNJIŽNICA DUBRAVA,Avenija Dubrava 51a45 72 34445 72 08446 55 02530 95 22128 51 788www.kgz.<strong>hr</strong>gradska.knjiznica@kgz.<strong>hr</strong>www.kgz.<strong>hr</strong>knjiznica.bozidara.adzije@kgz.<strong>hr</strong>www.kgz.<strong>hr</strong>knjiznica.tina.ujevica@kgz.<strong>hr</strong>www.kgz.<strong>hr</strong>knjiznica.dubrava@kgz.<strong>hr</strong>KNJIŽNICA MEDVEŠČAK,Trg žrtava fašizma 7KNJIŽNICA NOVI ZAGREB,Božidara Magovca 15KNJIŽNICA AUGUSTA CESARCA,Radauševa 746 11 48166 04 08823 18 729www.kgz.<strong>hr</strong>knjiznica.medvescak@kgz.<strong>hr</strong>www.kgz.<strong>hr</strong>knjiznica.novi.<strong>za</strong>greb@kgz.<strong>hr</strong>www.kgz.<strong>hr</strong>knjiznica.augusta.cesarca@kgz.<strong>hr</strong>


Kultura, obrazovanje, sport108Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKNJIŽNICE U ZAGREBU TELEFON WEB/MAILKNJIŽNICA SESVETE,Trg Dragutina Domjanića 6KNJIŽNICA SILVIJA STRAHIMIRAKRANJČEVIĆA,Zapoljska 1BIBLIOBUS,Dragutina Golika 36MARIJE JURIĆ ZAGORKE,Krvavi most 2MARINA DRŽIĆA,Ulica grada Vukovara 222KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANAOGRIZOVIĆA,Preradovićeva 520 02 06423 18 59636 65 07548 13 99361 51 69748 10 704www.kgz.<strong>hr</strong>knjiznica.sesvete@kgz.<strong>hr</strong>www.kgz.<strong>hr</strong>knjiznica.s.s.kranjcevica@kgz.<strong>hr</strong>www.kgz.<strong>hr</strong>bibliobus@kgz.<strong>hr</strong>www.kgz.<strong>hr</strong>/mj<strong>za</strong>gorkeknjiznica.m.j.<strong>za</strong>gorke@kgz.<strong>hr</strong>www.kgz.<strong>hr</strong>knjiznica.marina.drzica@kgz.<strong>hr</strong>www.kgz.<strong>hr</strong>knjiznica.bogdana.ogrizovica@kgz.<strong>hr</strong>KNJIŽNICA VLADIMIRA NAZORA,Ulica grada Main<strong>za</strong> 3737 03 414www.kvn.<strong>hr</strong>knjiznica.vladimira.nazora@kgz.<strong>hr</strong>NACIONALNA I SVEUČILIŠNAKNJIŽNICA,Ul. Hrvatske bratske <strong>za</strong>jednice 4KNJIŽNICA JURAJ HABDELIĆ,Jordanovac 110 (Filozofski fakultetDružbe Isusove)61 64 111 www.nsk.<strong>hr</strong>23 54 250www.ffdi.<strong>hr</strong>knjiznica@ffdi.<strong>hr</strong>5.2. OBRAZOVANJE ZA STARIJEPUČKO OTVORENO UČILIŠTE ZAGREBUlica grada Vukovara 68Tel: 60 03 000, 60 03 021www.pou.<strong>hr</strong>e-mail: kultura@pou.<strong>hr</strong>


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKultura, obrazovanje, sport109Program „Sveučilište <strong>za</strong> treću životnu dob“Pučko otvoreno učilište <strong>Zagreb</strong> sedamnaest godina organizira i provodikulturno-obrazovne programe <strong>za</strong> <strong>starije</strong> ljude pod nazivom„Sveučilište <strong>za</strong> treću životnu dob“. Svi se programi održavaju jednomtjedno po dva školska sata tijekom zimskog semestra koji traje 4mjeseca i ljetnog semestra koji traje 3 mjeseca. Svake godine naovim se programima okupi preko tisuću polaznika.Program „Sveučilišta <strong>za</strong> trećuživotnu dob“ mjesto je <strong>za</strong>dovoljavanjaobrazovnog interesa ikreativnog druženja starijih osoba,a nastalo je kao <strong>za</strong>jedničkiprojekt Pučkog otvorenog učilištai Filozofskog fakulteta.Podaci koji pokazuju profil polaznika„Sveučilišta <strong>za</strong> trećuživotnu dob“ odnose se na kompletan uzorak <strong>za</strong> školsku godinu2005./06. i mogu predstavljati reprezentativnu sliku <strong>za</strong> bilo koju godinujer se od jedne do druge školske godine podaci razlikuju neznatno.Polaznici su pretežno visoko obrazovani (70%), prosječnostari oko 60 godina. Muških polaznika je dominantno manje (15%).Veliki broj polaznika je vjeran „Sveučilištu“ te 76% njih dolazi više godina,bilo u istom ili kroz različite programe. Nešto manje od polovice(45%) pohađa strane jezike, nakon toga interesi idu ka kreativnimradionicama, informatici, programima opće kulture te psihofizičkogzdravlja. Iako trećina polaznika (31%) žive sami, razlog zbog kojegasu se upisali nije osamljenost i dosada, nego želja <strong>za</strong> učenjem novoga(kako tvrdi 72% polaznika). Važno je napomenuti i to kako su nekipolaznici danas nastavnici u Sveučilištu, bilo da realiziraju samo neketeme ili cijele programe. Samoaktivnost polaznika jedan je od koncepatafunkcioniranja „Sveučilišta <strong>za</strong> treću životnu dob“.Vanjski suradnici – voditelji programa su stručnjaci različitih profila(profesori u školama, sveučilišni profesori, stručnjaci s različitih instituta,liječnici, farmaceuti, akademski slikari). Nastavni rad sa starijimosobama ima svoje specifičnosti te se kontinuirano radi na stručnom


Kultura, obrazovanje, sport110Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aosposobljavanju nastavnika. Sveučilište održava kontinuiranu suradnjusa Katedrom <strong>za</strong> andragogiju Filozofskog fakulteta u <strong>Zagreb</strong>u.Sveučilište razvija i međunarodnu suradnju npr. višegodišnju suradnjukroz projekt „Most prijateljstva“ s polaznicima „Univerze <strong>za</strong> tretježivljensko obdobje“ iz Ljubljane, s međunarodnom udrugom EURAG(austrijska podružnica GEFAS) koja promiče pravo na doživotnoučenje i kvalitetu života osoba treće životne dobi, kao i sudjelovanjena utemeljenju međunarodnog projekta PEFETE (Pan-European-Forumfor Education of the Elderly). U kraće studijske posjete dolaze iseniori iz drugih zemalja, a polaznici „Sveučilišta“ posjećuju i njihovaSveučilišta <strong>za</strong> seniore.Polaznikom može postati umirovljenik koji ima više od 50 godinaživota, a pri upisu ispunjava upisnicu i odabire program koji želipohađati.UČENJE STRANIH JEZIKAINFORMATIČKA RADIONICAOPĆA KULTURAPSIHOFIZIČKO ZDRAVLJEKREATIVNE RADIONICEPUTEVIMA LIJEPE NAŠELJETNA SENIORSKA ŠKOLAProgram i tempo učenja stranih jezika prilagođavase mogućnostima polaznikaPočetni, srednji i napredni stupanj te pričaonica<strong>za</strong> tečaj engleskog, njemačkog, talijanskog ifrancuskog jezikaOsnovni i napredni tečaj te internetMo<strong>za</strong>ični program iz opće kulture, umjetnosti,glazbe, povijesti, filozofije…Radionica psihologije, autogeni trening, ayurvedskamedicina, kineziterapija, yoga, taj-chi, ples <strong>za</strong>seniore, orijentalni ples…Likovni atelje, mo<strong>za</strong>ična kreativna radionica, hortikulturnaradionica, radionica iz astronomije,astrološka škola, radionica iz fotografije, novinarskaradionica, astronomija, astrološka škola...Ciklus studijskih izleta na kojima se upoznajuneki dijelovi Hrvatske: <strong>hr</strong>vatski nacionalni parkovii <strong>za</strong>štićene cjeline, špilje i podmorje, Istra – kameni voda, pitoma i ravna Slavonija, brežuljkastoHrvatsko Zagorje, skrivena i nepoznata Lika, tragovimaglagoljašaBrodarica kod Šibenika


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKultura, obrazovanje, sport1115.3. SPORT ZA STARIJEOd 2005. Grad <strong>Zagreb</strong> organizira program sportske rekreacije pod nazivom„Sport <strong>za</strong> sve u objektima mjesne samouprave“, po gradskimčetvrtima besplatno <strong>za</strong> sve korisnike. Nositelj Programa je Služba <strong>za</strong>mjesnu samoupravu u suradnji sa <strong>Zagreb</strong>ačkim savezom <strong>za</strong> sportskurekreaciju „Sport <strong>za</strong> sve“.Glavni je cilj programa pridonijeti aktivnom uključivanju u sportskurekreaciju, poboljšanju zdravlja te uspješnijoj socijalnoj integracijigrađana, posebice mladih, osoba s invaliditetom te starijih osoba.Navedenim programom obuhvaćene su ciljane skupine u grupama20 – 40 korisnika u 25 objekata Mjesne samouprave gradske četvrti ito kroz program korektivne gimnastike <strong>za</strong> umirovljenike. Korisnici aktivnosudjeluju u organiziranim oblicima sportske rekreacije dva putatjedno po gradskim četvrtima kako slijedi:SPORT ZA SVE U OBJEKTIMA MJESNE SAMOUPRAVEBR. GRADSKA ČETVRT MJESNA SAMOUPRAVA UMIROVLJENICI1. DONJI GRAD2.GORNJI GRADMEDVEŠČAK3. TRNJE4. MAKSIMIR5. MAKSIMIR6. PEŠĆENICA-ŽITNJAKCVJETNI TRGMiškecov prolaz 3/1tel: 61 00 559AUGUST CESARECTkalčićeva 33tel: 46 03 532STARO TRNJETrnjanska cesta 128tel: 61 00 960BUKOVACMogilska cestatel: 61 00 688DOBRI DOLDobri Dol 49tel: 61 00 688IVANJA REKAMarovska 2tel: 61 00 241PON 8:00-9:00SRI 17:00-18:00PON 9:00-10:00ČET 9:00-10:00PON 10:00-11:00SRI 10:00-11:00UTO 16:00-17:00ČET 17:00-18:00PON 11:30-12:30SRI 11:30-12:30UTO 17:00-18:00PET 17:00-18:00


Kultura, obrazovanje, sport112Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSPORT ZA SVE U OBJEKTIMA MJESNE SAMOUPRAVE7. NOVI ZAGREB-ISTOK8. NOVI ZAGREB-ISTOK9.10.NOVI ZAGREB-ZAPADNOVI ZAGREB-ZAPAD11. TREŠNJEVKA-SJEVER12. TREŠNJEVKA-JUG13. TRŠNJEVKA-JUG14. ČRNOMEREC15. GORNJA DUBRAVA16. GORNJA DUBRAVA17. GORNJA DUBRAVA18. GORNJA DUBRAVA19. GORNJA DUBRAVASLOBOŠTINAVaričakova 8tel: 65 85 626SREDIŠĆEI.Šibla 8tel: 65 85 626KAJZERICAIV. Podbrežje 5tel: 65 85 675HRVATSKI LESKOVACBilinka 1tel: 65 85 675PONGRAČEVOOPATIJSKI TRG 10tel: 65 85 764KNEŽIJAAlbaharijeva 2tel: 65 85 759PREČKOPrečko bbtel: 65 85 759BARTOL KAŠIĆSelska cesta 3tel: 61 01 751; 61 01 755OPOROVECOporovečki vinograditel: 65 85 399TRNOVČICATrnovčica 2atel: 65 85 399GORNJA DUBRAVADravska 4tel: 65 85 399ČUČERJETrg Sv.Marije Čučersketel: 65 85 399KLAKAZdenka Škreba 3tel: 65 85 399UTO 18:00-19:00ČET 18:00-19:00PON 12:00-13:00SRI 12:00-13:00PON 10:00-11:00ČET 10:00-11:00PON 17:00-18:00ČET 17:00-18:00PON 10:00-11:00ČET 10:00-11:00PON 9:00-10:00SRI 9:00-10:00UTO 17:00-18:00ČET 17:00-18:00PON 9:00-10:0010:00-11:00PET 9:00-10:0010:00-11:00PON 9:00-10:00SRI 9:00-10:00PON 16:00-17:00ČET 16:00-17:00UTO 18:00-19:00ČET 18:00-19:00UTO 17:30-18:30ČET 19:00-20:00PON 9.00-10.00ČET 9.00-10.00


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKultura, obrazovanje, sport113SPORT ZA SVE U OBJEKTIMA MJESNE SAMOUPRAVE20. DONJA DUBRAVA21. STENJEVECTRNAVAResnički put 1atel: 65 85 425STENJEVECSamoborska cesta 71/1tel: 65 85 972SRI 8:00-9:009:00-10:00PET 8:00-9:009:00-10:00PON 16:00-17:00ČET 16:00-17:0022. PODSUSED- VRAPČE23. PODSLJEME24. SESVETE25. BREZOVICAVRAPČE-CENTARIlica 421tel: 65 85 868ŠESTINEŠestinski trg 10tel: 61 00 472SESVETSKI KRALJEVECDugoselska 35tel: 61 01 624BREZOVICABrezovička cesta 100Tel: 65 37 515; 65 37 843PON 8:00-9:00ČET 8:00-9:00UTO 18:00-19:00PET 18:00-19:00PON 13:00-14:00SRI 13:00-14:00PON 17:00-18:00ČET 17:00-18:00<strong>Zagreb</strong>ački savez <strong>za</strong> sportsku rekreaciju „Sport <strong>za</strong> sve“ osigurao je,angažiranjem stručnih voditelja (profesori kineziologije ili apsolventiKineziološkog fakulteta), vođenje sportske rekreacije <strong>za</strong> pojedine oblikerekreativnog vježbanja.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKorisne informacije115KorisneinformacijeKorisneinformacije


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKorisne informacije1176. KORISNE INFORMACIJEVAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVIINFORMACIJEAutobusne informacije 060 313 333Buđenje 9100Centar <strong>za</strong> obavješćivanje 985Hitna pomoć 94Obavijest o međunarodnim telefonskim brojevima 902Obavijesti o telefonskim brojevima 988Opće informacije 981Policija 92Pomoć na cesti - HAK 987Poziv <strong>za</strong> žurnu pomoć 112Prijevoz osoba s invaliditetom 66 00 443Taxi služba 970Tečajna lista 060 500 500Telefonska predaja brzojava 96Točno vrijeme 95Vatrogasna služba 93Vremenska progno<strong>za</strong> 060 616 666ZET – dispečerski centar66 00 442 tramvaj66 00 446 autobusZračna luka <strong>Zagreb</strong> 060 320 320Željezničke informacije 060 333 444


Korisne informacije118Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKOMUNALNE SLUŽBEElektra 9820Gradska plinara 63 02 333Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo 45 65 811HEP – Toplinarstvo 60 09 602Vodoopskrba i odvodnja 61 63 000PROIZVOĐAČI OPREME I POMAGALA ZA STARIJE OSOBE I OSOBE SINVALIDITETOMAgmar d.o.o. Čazmanska 8/361 19 21061 19 271Ghetaldus d.o.o. Rudarska draga 17, Samobor 55 95 100Hospitalija d.o.o. Vojvodići bb, Sv. Nedelja 33 22 555Instrumentaria d.d. Rimski put 31, Sesvete 55 50 500Instrumentarij d.o.o. Wickerhauserova 2061 12 69346 19 871MDD – Bosak d.o.o. Nazorova 25 098/746 223Medical Centar d.o.o. Lanište 7c 65 25 965Medika d.d. Capraška 1 24 12 555Mevjem d.o.o. Stara Vlaška 7-maloprodaja 48 73 024Oktal pharma d.o.o. Utinska 40 65 95 777Ortopedija d.d. Rudolfa Valdeca 14 23 05 396Ortomed d.o.o. Jarun 28 65 25 383Otto Bock AdriaDr. Franje Tuđmana 14, Sv. Nedelja33 61 544Par Mar Ortopedija Nova cesta 75 36 34 841Simbex d.o.o. Andrije Hebranga 10 45 55 613Stoma medical d.o.o.O<strong>za</strong>ljska 148 - Ljubljanica30 90 3590800 8000besplatan telefon


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKorisne informacije119PRILAGOĐENI PRIJEVOZ ZA OSOBE S INVALIDITETOMOdjel <strong>za</strong> prijevoz osoba s invalidnošću podružnice ZET svaki dan prevoziosobe s invalidnošću i djecu s teškoćama u razvoju na posao,fakultete, u školu, na rekreaciju i radnu terapiju. Prema poka<strong>za</strong>teljima,taj oblik prijevo<strong>za</strong> pokazuje stalnu tendenciju povećanja, a osobamas invaliditetom, koje se kreću s pomoću invalidskih kolica, omogućujekvalitetnije življenje i uključivanje u sve oblike svakodnevice.Pravo na tu vrstu prijevo<strong>za</strong> ostvaruje se na temelju molbe ustanovekoju pohađa dijete s teškoćama u razvoju, odnosno udruge osoba sinvaliditetom. Molbu razmatra Odjel <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu osoba s invaliditetompri Gradskom uredu <strong>za</strong> zdravstvo, rad, socijalnu <strong>za</strong>štitu i branitelje(vidi str 40).Ostale informacije na tel. 66 00 443Niskopodni tramvaji i autobusiVozila javnoga gradskog prijevo<strong>za</strong> uglavnom su niskopodna, zbogčega je javni gradski prijevoz pristupačan svim kategorijama korisnika.Uz 140 niskopodnih tramvaja, koliko će ih biti u voznom parkuZET-a do kraja 2009., u tijeku je i isporuka 214 niskopodnih autobusa,solo i zglobnih.Od svibnja 2009. u voznom parku ZET-a nalazi se 111 niskopodnihtramvaja što je 26% od ukupnog broja tramvajskih vozila, i 225 niskopodnihautobusa što je 65% od ukupnog broja autobusnih vozila.Ostale informacije na:Tel: 36 51 555Fax: 36 40 386www.zet.<strong>hr</strong>e-mail: javnost@zet.<strong>hr</strong>


Korisne informacije120Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aPOPIS DNEVNIH TRAMVAJSKIH LINIJA1 ZAPADNI KOLODVOR - BORONGAJ2 ČRNOMEREC - SAVIŠĆE3 LJUBLJANICA - SAVIŠĆE4 SAVSKI MOST - DUBEC5 PREČKO – MAKSIMIR6 ČRNOMEREC - SOPOT7 SAVSKI MOST – DUBRAVA8 MIHALJEVAC - ZAPRUĐE9 LJUBLJANICA - BORONGAJ11 ČRNOMEREC - DUBEC12 LJUBLJANICA - DUBRAVA13 ŽITNJAK - KVATERNIKOV TRG14 MIHALJEVAC - ZAPRUĐE15 MIHALJEVAC – DOLJE17 PREČKO - BORONGAJPOPIS NOĆNIH TRAMVAJSKIH LINIJA313233ČRNOMEREC – TRG BANA J. JELAČIĆA – GLAVNI KOLODVOR – AUTO-BUSNI KOLODVOR –AVENIJA DUBROVNIK - SAVSKI MOSTPREČKO – TRG BANA J. JELAČIĆA – TRG HRVATSKIH VELIKANA -BORONGAJDOLJE – GLAVNI KOLODVOR – SAVSKA CESTA – ULICA GRADAVUKOVARA - SAVIŠĆE34 LJUBLJANICA – TRG BANA J. JELAČIĆA – GLAVNI KOLODVOR - DUBECPOPIS DNEVNIH AUTOBUSNIH LINIJA101 BRITANSKI trg - GORNJE Prekrižje102 BRITANSKI trg - MIHALJEVAC103 BRITANSKI trg - KRALJEVEC104 Jandrićeva - Dom UMIROVLJENIKA


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKorisne informacije121105 KAPTOL - BRITANSKI trg106 KAPTOL - MIROGOJ - KREMATORIJ107 Jankomir - ŽITNJAK108 Gl. KOLODVOR - Savski most109 Črnomerec - DUGAVE110 Savski most - Botinec111 ZAgREB (Savski most) - DONJI Stupnik - GORNJI Stupnik112 Savski most - LUČKO113 LJUBLJANICA - Jarun114 LJUBLJANICA - PREČKO115 LJUBLJANICA - ŠPANSKO116 LJUBLJANICA - Podsused118 Trg Mažuranića - VOLTINO119 Črnomerec - Podsused120 Črnomerec - Gajnice121 Črnomerec - KaražniK - GAJNICE122 Črnomerec - Susedgrad123 ČRNOMEREC - PodsUSEDSKO DOLJE124 Črnomerec - GORNJI Stenjevec125 Črnomerec - GORNJE Vrapče126 Črnomerec - GORNJA KUSTOŠIJA - KRVARIĆ127 Črnomerec - Mikulići128 Črnomerec - Lukšići129 Vrhovec - Mandaličina - Šestinski dol130 Črnomerec - Borčec131 Črnomerec - Bizek132 Savski most - Goli Breg133 Savski most - SVETA KLARA - Čehi134 Črnomerec - PREČKO135 Črnomerec - Graberje136 Črnomerec - Malešnica - ŠPANSKO137 Črnomerec - PERJAVICA - Borčec138 BRITANSKI trg - Zelengaj - BRITANSKI trg


Korisne informacije122Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane Grada <strong>Zagreb</strong>a139 RELJKOVIĆEVA - JELENOVAC - RELJKOVIĆEVA140 MIHALJEVAC - SLJEME146 RELJKOVIĆEVA - Malešnica - JANKOMIR150 GARAŽA TUŠKANAC – GORNJI GRAD159 avski most - Strmec Odranski160 Savski most - Lipnica161 Savski most - KupINEČKI KRALJEVEC - Štrpet162 Zg (Savski most) - Ašpergeri - Kupinec163 Savski most - DONJI Trpuci - GORNJI Trpuci164 Savski most - HORVATI165 <strong>Zagreb</strong> (Savski most) - Klinča SELA166 Gl. KOLODVOR - Donji Dragonožec168 Savski most - Ježdovec - PREČKO169 <strong>Zagreb</strong> (Savski most) - Kupinec172 <strong>Zagreb</strong> (Črnomerec) - Zaprešić174 Zaprešić - Žejinci175 Zaprešić - POJATNO - GORNJA Bistra176 <strong>Zagreb</strong> (Črnomerec) - GORNJA Bistra177 <strong>Zagreb</strong> (ČrnOMEREC) - POLJANICA - GORNJA Bistra178 DONJA Bistra - Igrišće - KRALJEV VRH180 Trg MLADOSTI - KALAMIRI181 Trg MLADOSTI - GROBLJE ZAPREŠIĆ182 TRG MLADOSTI - ŠIBICE201 KAPTOL - KVATERNIKOV trg202 KVATERNIKOV trg - KOZJAK203 Svetice - Vinec - KREMATORIJ204 KVATERNIKOV TRG - HORVATOVAC - VOĆARSKA - KVATERNIKOV TRG205 DUBRAVA - Markuševec - Bidrovec206 DUBRAVA - Miroševec208 DUBRAVA - Vidovec209 DUBRAVA - Čučerje - GORNJE Čučerje210 DUBRAVA - StudENTSKI grad - Klin212 Dubec - Sesvete


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKorisne informacije123213 DUBRAVA - Jalševec214 Koledinečka - resnički gaj215 KVATERNIKOV trg - TRNAVA216 KVATERNIKOV trg - Resnik - IVANJA Reka217 KVATERNIKOV trg - struge - PETRUŠEVEČKO NASELJE218 Gl. KOLODVOR - Savica - Borovje219 Gl. KOLODVOR - SLOBOŠTINA220 Gl. KOLODVOR - DUGAVE221 Gl. KOLODVOR - TRAVNO222 Remetinec - ŽITNJAK223 DUBRAVA - Trnovčica - Dubec224 Dubec - Novoselec225 Sesvete - Ko<strong>za</strong>ri Bok226 KAPTOL - Remete - Svetice227 Svetice - Gornji BUKOVAC - Čret228 Svetice - rebro - SVETICE230 DUBRAVA - Granešinski NOVAKI231 Borongaj - Novi RETKOVEC232 DUBRAVA - Jazbina233 MIHALJEVAC - MARKUŠEVEC234 Gl. KOLODVOR - Kajzerica - Lanište236 KAMPUS - ČAVIĆEVA237 KVATERNIKOV trg - Ko<strong>za</strong>ri putevi238 KAPTOL - KOZJAK261 Dubec - Sesvete - Goranec262 Dubec - Sesvete - PLANINA DonjA263 Dubec - Sesvete - Kašina - PlANINA GORNJA268 <strong>Zagreb</strong> (GlAVNI KOLODVOR) - Velika Gorica269 Borongaj - Ses. KRALJEVEC270 Dubec - Sesvete - BLAGUŠA271 Dubec - SesvETE - Jesenovec - GLAVNICA DONJA272 Dubec - Sesvete - MORAVČE273 Dubec - Sesvete - Lužan


Korisne informacije124Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane Grada <strong>Zagreb</strong>a274 Dubec - Sesvete - Laktec275 Sesvete - SESVETSKA Sopnica276 KVATERNIKOV trg - IVANJA Reka - Dumovec277 Sesvete - SESVETSKA Selnica - JELKOVEC - IVANJA Reka278 Sesvete - SESVETSKA SELA - KRALJEVEČKI NOVAKI280 Dubec - Sesvete - Šimunčevec302 Velika Gorica - Velika Buna303 Velika Gorica - KOZJAČA304 Velika Gorica - MRACLIN305 Velika Gorica - TUROPOLJE307 <strong>Zagreb</strong> (Zapruđe) - Strmec Bukevski308 <strong>Zagreb</strong> (Zapruđe) - Sasi309 Velika Gorica - Sasi310 <strong>Zagreb</strong> (GlAVNI KOLODVOR) - Petrovina311 <strong>Zagreb</strong> (GlAVNI KOLODVOR) - LIJEVI ŠTEFANKI313 <strong>Zagreb</strong> (GlAVNI KOLODVOR) - VUKOMERIĆ315 <strong>Zagreb</strong> (Savski most) - LUKAVEC319 Velika Gorica - LUKAVEC321 Velika Gorica - Strmec Bukevski322 Velika Gorica - LIJEVI ŠTEFANKI323 Velika Gorica - Ribnica - Lazina324 Velika Gorica - Čička POLJANA325 Velika Gorica - VUKOJEVAC330 ZAGREB (GlAVNI KOLODVOR) - VELIKA Gorica (br<strong>za</strong> LINIJA)335 Velika Gorica - Pleso - DONJA LomnicaPOPIS NOĆNIH AUTOBUSNIH LINIJA116 LJUBLJANICA - PODSUSED172 ČRNOMEREC – ZAPREŠIĆ212 DUBEC – SESVETE268 GLAVNI KOLODVOR – VELIKA GORICA


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane Grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke127Savjeti ipreporukeSavjeti ipreporuke


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke1291. OSNOVE O STARENJU I STAROSTIPrim. dr. Spomenka Tomek-Roksandić, dr. med.ŠTO JE TO STAROST I STARENJE?Nije lako odrediti životnu dobnu granicu od koje se sa sigurnošćumože odgovoriti kada u čovjeka nastupa starost. Starenje i starost sejasno razlikuju i dok starenje predstavlja progresivni, stalan i postupanproces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava,sama starost predstavlja određeno životno razdoblje pove<strong>za</strong>nos kronološkom dobi. Postoje različite teorije o starenju, no znanstvenoje doka<strong>za</strong>no kako kronološka dob nije istovjetna s biološkomstarošću, što znači da svaki čovjek drugačije stari. Dakle, starenje jeprirodna, normalna fiziološka pojava, nepovratan individualan proces,koji u pojedinih ljudi napreduje različitom brzinom i u različitojživotnoj dobi. Starenje je, prema tome, izrazito individualan proceskoji nastupa u svakog čovjeka drugačije. Jednako tako ne obuhvaćaistovremeno sve organe i organske sustave u istog čovjeka. Sigurnoje kako se vidljive promjene tijekom starenja organizma pojavljuju unekoga u ranijoj dobi, a kod nekoga tek u srednjoj ili dubokoj starosti.Funkcionalno je starenje prije svega odraz biološkog, psihološkogi socijalnog starenja čovjeka, a poglavito je uvjetovano genetskomsklonošću <strong>starije</strong>g čovjeka.KADA POČINJEMO STARITI?Ne postoji istovjetnost biološke i kronološke starosti, već je ona uvjetovanagenotipskom i tjelesnom osobnošću pojedinog čovjeka, aizražava se u različitim životnim razdobljima. Zbog toga sam processtarenja <strong>za</strong>počinje od <strong>za</strong>čeća i traje do smrti. Znanstvene spoznajedanas potvrđuju kako se ne može odrediti stvarna granica izmeđubiološke i kalendarske faze starenja. Po klasifikaciji Ujedinjenih narodauzima se dobna granica od 65 godina kojom se ljudi u toj i višojdobi smatraju starim ljudima dok prema kriterijima SZO-a starostdijelimo na raniju (65-74 godine), srednju (75-84 godine) i dubokustarost od 85 i više godina.


Savjeti i preporuke130Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aŠTO JE NAJVAŽNIJE ZNATI O STARENJU?Najvažnije je razlikovati zdravo starenje od pojave bolesnog ipatološkog starenja, jer bolest i starost nisu sinonimi. Tako funkcionalnasposobnost pojedinog 70-godišnjaka može biti toliko očuvanada se uopće ne razlikuje od funkcionalne sposobnosti 45-godišnjaka.Promjene u organima i organskim sustavima tijekomnormalnog (fiziološkog) starenjaVid, sluh, njuh, okusPrvo osjetilo na koje starenje utječe je osjetilo vida. Pred očima semogu pojaviti mrljice i potrebno je više vremena da se stariji ljudiprilagode promjenama svjetlosti. Vidno polje se smanjuje, a oštrinavida slabi. Ujedno slabi osjetilo sluha, osobito <strong>za</strong> više frekvencije.Gubitak sluha izrazitiji je u starijih muškaraca nego u žena. Osjetilanjuha i okusa također slabe s porastom dobi, o čemu posebno trebavoditi računa prilikom pripreme <strong>hr</strong>ane.MišićiMišićna se masa smanjuje gotovo <strong>za</strong> trećinu, osobito u srednjoj idubokoj starosti. U mišićnim stanicama se nakuplja enzim lipofuscin,raste količina vezivnoga tkiva, a opada broj i veličina mišićnihvlakana. Sve je ovo posljedica nedostatnog korištenja mišića, tjelesneneaktivnosti, nepravilne pre<strong>hr</strong>ane i slabe cirkulacije, a ne samogastarenja.KostiMineralni sastav kosti gubi se u funkciji rasta dobi <strong>za</strong> oko 10%.Naime, u starosti kosti obično gube kalcij, postaju tanje i krhkije, a topovećava opasnost od povreda i ozljeđivanja i smanjuje sposobnostbrzog oporavka. Što je žena starija nakon menopauze, to je sklonija ipojavi bolesti osteoporoze u starosti kao što je i sve učestalija pojavaosteoporoze u muškaraca u vrijeme andropauze.DisanjeŠto su ljudi stariji to teže udišu i izdišu zrak. Smatra se da je uzroktome smanjena apsorpcijska površina pluća i njezino smanjenje


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke131elastičnosti. Slabljenje dišnih funkcija odražava se na ostale dijelovetijela, jer svaka stanica ovisi o opskrbi kisikom i o uklanjanju ugljičnogdioksida. Pluća, dakle, postaju manje elastična, sternokostalni zglobovipostaju neelastični i time se smanjuje širenje prsnog koša. Zbogtoga je jako važno da stariji ljudi što više vježbaju pravilno disanje poliječničkim uputama i da borave što više na svježem zraku i u okolišubogatom zelenilom.Srčano-žilni sustavStaru uzrečicu kojom je čovjek toliko star koliko su stare njegovekrvne žile, opovrgnula su nova potvrđena znanstvena istraživanja, kojimapojavnost ateroskleroze, kao bolesti u starosti, <strong>za</strong>htijeva pravovremenuprevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju. U sred njoji dubokoj starosti cirkulacija nije toliko očuvana kao u mlađoj dobi.Arterije otvrdnu i djelomično se <strong>za</strong>čepe, što dovodi do povišenogakrvnog tlaka, jedne od najozbiljnijih bolesti <strong>starije</strong> dobi. Povišen krvnitlak spada među uzročnike moždanog udara, srčanog udara te <strong>za</strong>tajenjarada bubrega.JetraTežina jetre se smanjuje, a time i protok krvi kroz nju. Povećanjemdobi aktivnost jetre se smanjuje, a posljedica je pojačavanje učinkaodređenih lijekova, kao na primjer barbiturata (lijekovi <strong>za</strong> smirenje). Toznači da se stariji ljudi trebaju disciplinirano pridržavati liječničkih uputao uzimanju lijekova i što su stariji trebaju uzimati manje lijekova.BubreziProhodnost kroz bubrege smanjuje se <strong>za</strong> 1% godišnje počevši već odčetvrtog desetljeća nadalje. Zbog toga je jako važan unos minimalno2 litre dnevno tekućine u starijih ljudi.VisinaStariji ljudi su niži rastom prema gerontološkim istraživanjima. Takosu, u prosjeku, stariji muškarci niži <strong>za</strong> 7,5 cm od onih u mlađim dobnimskupinama, dok u žena ta razlika iznosi 5,4 cm. Smanjivanjevisine vidljivo je već od 55. godine života. Razlog je u smanjivanjumišića koji podupiru tijelo i diskuse koji se nalaze između kralježaka.


Savjeti i preporuke132Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aPosljedice su izrazitije u starijih ljudi nepravilna držanja i poglavito uonih koji se ne bave tjelesnom aktivnošću. Razlog također može bitii loša koordinacija mišićne aktivnosti od strane središnjega živčanogsustava.Mo<strong>za</strong>kTežina se mozga smanjuje <strong>za</strong> 7 do 10% starenjem. Treba istaknutida ta redukcija nije uvijek pove<strong>za</strong>na sa smanjenom funkcionalnošćumoždanog tkiva, jer se zna da preostale moždane stanice, ako jestar čovjek i dalje duševno aktivan, intenziviraju svoj metaboli<strong>za</strong>m tetako nadoknađuju ispadanje funkcija propalih stanica. Usporavanjeelektro-aktivnosti u mozgu propisuje se propadanju živčanih stanica.Međutim, nove znanstvene spoznaje upućuju da kontinuiranamoždana aktivnost i u <strong>starije</strong>g čovjeka ne dovodi do tog propadanja,a time ni do usporavanja elektroaktivnosti u mozgu u starijoj dobi.Zbog toga je jako važno, osim tjelesne aktivnosti, održavati i duševnuaktivnost starijih ljudi. Gerontološka istraživanja također su potvrdilada se u tih ljudi čak umne sposobnosti mogu i unaprijediti.Probavni sustavMnoge su promjene probavnoga sustava također u funkciji rasta dobi.Motilitet jednjaka se smanjuje. Posljedica je da svaki <strong>za</strong>logaj <strong>hr</strong>ane nedovodi do pojave peristaltičkog vala jednjaka pa se donji sfinkter jednjakane otvara svakom prolazu <strong>hr</strong>ane. To polako godinama i<strong>za</strong>zivagubitak želje <strong>za</strong> <strong>hr</strong>anom. Povisuje se pH želučanog soka pa se pojavljujegastritis. Stvara se divertikulo<strong>za</strong> crijeva što dovodi do kronične<strong>za</strong>čepljenosti, vrlo učestale u starijih ljudi.Međutim, važno je znati kako je u starijih osoba prisutno smanjenjeba<strong>za</strong>lnog metabolizma. Nužno je zbog toga smanjiti unos kalorija<strong>hr</strong>anom <strong>za</strong> 15% i voditi računa o važnosti pravilne korisne mediteranskepre<strong>hr</strong>ane <strong>za</strong> <strong>starije</strong> ljude.KožaUkoliko promatramo kožu zdrava tridesetogodišnjaka uočit ćemo bore,do kojih dolazi uslijed propadanja masnog tkiva ispod površinskihslojeva kože. Kako je čovjek stariji tendencija stvaranja bora je svenaglašenija, ukazujući da starenje nije nagla pojava, već trajan ipostupan proces.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke1331.a) PRIMARNA, SEKUNDARNA I TERCIJARNAPREVENCIJA ZA STARIJE OSOBEProgram mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije osiguravaprimarna zdravstvena <strong>za</strong>štita, u okviru propisanog Programa osnovnihpreventivnih zdravstvenih mjera <strong>za</strong> <strong>starije</strong>.Temeljna gerontološko – javnozdravstvena uloga je u spriječavanjupreventabilnih bolesti: kardiovaskulanih, cerebrovaskularnih, šećernebolesti, novotvorina, respiratornih bolesti, duševnih poremećaja, osteoporozete prijeloma uz ozlijeđivanje u starijih ljudi.Sustavna primjena i evaluacija ovog Programa ima znanstveno doka<strong>za</strong>niučinak u prevenciji nastanka navedenih bolesti i očuvanju funkcionalnesposobnosti <strong>starije</strong>g čovjeka, a što dovodi do racionalnije <strong>za</strong>sada izrazito rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje.Primarnom prevencijom osigurava se ne samo sprječavanje preranesmrti u ranijoj starosti, već se unaprijeđivanjem zdravlja u starostiosigurava očuvanje funkcionalne sposobnosti i u dubokoj starosti.Uloga tima doktora obiteljske medicine primjenom primarne prevencije<strong>za</strong> <strong>starije</strong> postaje time više zdravstveno – odgojno savjetodavna,a manje dijagnostičko – terapijska.1. Promjena načina pre<strong>hr</strong>ane mora se temeljiti na smanjenju unosamasti, kao i rafiniranih ugljikohidrata. Preporučuje se puno svježegvoća i povrća zbog sadržaja biljnih vlakana, vitamina, minerala iantioksidansa. Od mesa je prikladno nemasno bijelo pureće ilipileće meso ili riba. Potrebno je obratiti pažnju i na pripremanje<strong>hr</strong>ane. Najbolje je kuhanje ili pirjanje, a prženje u masnoći je<strong>za</strong>branjeno. Pri kupnji namirnica važno je obratiti pažnju na informacijeo njihovoj energetskoj vrijednosti te o sadržaju masnoća išećera.2. Treba uzimati dovoljno prirodnih napitaka – vodu, mineralnu vodu,prirodne sokove, biljne čajeve. Od alkoholnih pića preporuča sekonzumirati samo do decilitar vina uz ručak.3. Nikada nije kasno da se prestane pušiti i biti ovisan o drugimštetim ovisnim tvarima, nužna je primjena pozitivnog zdrav-


Savjeti i preporuke134Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>astvenog ponašanja u ranijoj (65-74 godine) srednjoj (75-84 godine)te dubokoj starosti (od 85 i više godina).4. Umjerena tjelesna aktivnost mora postati dio svakodnevne rutine.Naime, starost nije ograničavajući čimbenik <strong>za</strong> stručno vođenu inadziranu tjelesnu aktivnost. Najvažnije je da je tjelesna aktivnoststalna i redovita (po mogućnosti svakodnevna), odgovarajućegtrajanja (15 do 30 minuta), a opterećenje mora biti usklađeno sazdravstvenim stanjem osobe.5. Nužno je održavanje osobne higijene – čistoće ruku, tijela, zubi izubne proteze, presvlačenje rublja, odjeće, posteljine i održavanječistog okoliša u kojem stari čovjek živi6. Svakako je potrebno obaviti najnužnije preventivne liječničke pretragekoje preporuči liječnik.• mjerenje krvnog tlaka (četiri puta tijekom godine)• ocjena stanja u<strong>hr</strong>anjenosti (tijekom jedne godine)• radigrafski pregled pluća uz bakteriološki pregled sputuma jednomu tri godine <strong>za</strong> <strong>starije</strong> od 65 godina• pregled urina u cilju ranog otkrivanja uroinfekcije (tijekom jednegodine)• rana detekcija psihičkih poremećaja (tijekom dvije godine)• rana detekcija neuroloških poremećaja i organa osjetila vida isluha (tijekom dvije godine)• rana detekcija šećerne bolesti (tijekom jedne godine)• rana detekcija koštano-mišićnih bolesti (tijekom tri godine)• rana detekcija anemije (tijekom jedne godine)• obavezno cijepljenje protiv gripe svih starijih od 65 i premaliječničkoj uputi• cijepljenje protiv pneumonije pneumokoknim cjepivom jednom upet godina7. Pridržavati se strogo uputa obiteljskog liječnika pri korištenju lijekova,pri tom se nikako ne smije koristiti prekomjerno bez nadzoraliječnika lijekove <strong>za</strong> umirenje, protiv boli, nesanice...Premaliječničkoj uputi uzimati potrebne vitamine i minerale <strong>za</strong> stareljude.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke1358. Važno je da stariji ljudi nastoje koliko god mogu, biti korisni drugimstarijim ljudima, mladima i djeci, šireći svoje znanje, životno iradno iskustvo, ljubav, dobrotu, kao i iskustvo i mudrost starenjai starosti, jer je funkcionalno sposoban stariji čovjek najkorisnijičlan <strong>za</strong>jednice u kojoj živi.9. Održavati trajnu psihičku aktivnost, obzirom da su gerontološkaistraživanja uka<strong>za</strong>la kako se mentalnim vježbama može održati ipotaknuti funkcija moždanih živčanih stanica i u vrlo dubokoj starosti.Sposobnost mozga na prilagodbu otvara nove mogućnosti<strong>za</strong> preveniranje i liječenje bolesti mozga, npr. Alzheimerove bolestiili moždanog udara te demecije i depresije u starosti.10.Čitanje, razmišljanje, planiranje, rješavanje problema, križaljki,<strong>za</strong>htjevne intelektualne igre (npr. šah, računalo) predstavlja samoneke od preporučenih mentalnih aktivnosti. Nastavite učiti. Upišitese na tečaj <strong>za</strong> <strong>starije</strong> osobe koji vas <strong>za</strong>nima (npr. od stranog jezika,slikanja do rada na računalu). Važno je motivirati <strong>starije</strong>g čovjekana nove intelektualne i<strong>za</strong>zove neovisno o njegovoj kronološkojdobi!Sekundarna prevencija <strong>za</strong> <strong>starije</strong> osigurava se mjerama ciljanihsistematskih preventabilnih pregleda i pretraga kako bi se poglavitospriječile komplikacije i tijek razvoja bolesti, ukoliko je ona već nastalau starijih bolesnika.Tercijarnom prevencijom <strong>za</strong> <strong>starije</strong> spriječava se fizička i psihičkadekompen<strong>za</strong>cija bolesnog <strong>starije</strong>g čovjeka te razvoj njegove preostalefunkcionalne sposobnosti, što podrazumijeva primjenu tercijarnihpreventivnih zdravstvenih mjera u otklanjanju nastanka komplikacijadugotrajnog ležanja nepokretnog gerijatrijskog bolesnika (dekubitus,hipostatska pneumonija, atrofija mišića, tromboflebitis, edemi, kontrakture,vrtoglavice i anemije). Preventivne mjere reaktivacije i reintegracije<strong>starije</strong>g bolesnika gerontološkim individualnim pristupom


Savjeti i preporuke136Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a1.b) PREPORUČENE ZDRAVSTVENE MJERE ZA STARIJEOSOBE PRI IZLAGANJU VISOKIM TEMPERATURAMAIzlaganje vanjskim utjecajima kao što su studen, vrućina, nagle vremenskepromjene, vlaga, propuh, nedovoljno izlaganje umjerenojsunčevoj svjetlosti, onečišćeni zrak i okoliš, buka i vibracija te padovii ozljede zbog neuklanjanja barijera u kući, okolišu življenja i prometupredstavljaju čimbenike bolesnog starenja.Utjecaj navedenih rizičnih faktora čest su izravni ili neizravni uzroknastanka ovisnosti starijih ljudi o tuđoj skrbi i njezi.Radi sniženog ba<strong>za</strong>lnog metabolizma, fizičke neaktivnosti i promjenana organima i organskim sustavima tijekom starenja, osobe <strong>starije</strong>životne dobi, kao i djeca, izuzetno su osjetljivi kako na visoke tako ina niske temperature zraka. Obzirom da tijekom vremena dolazi i doporemećaja centra <strong>za</strong> termoregulaciju, nužno je češće ukazivati namoguće mjere prevencije.Tako zbog nastalih visokih temperatura zraka preko 30ºC izrađene susljedeće upute:1. Starije osobe se nikako ne smiju izlagati sunčevoj energiji urazdoblju od 10-17 sati, poglavito ne stariji srčani bolesnici nitigerijatrijski bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta starija osoba nužno mora<strong>za</strong>štiti glavu šeširom, maramom ili kapom;3. Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine, bilo kao 8 čašanegazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva te izbjegavatipržena, pohana, slatka i jako <strong>za</strong>soljena te <strong>za</strong>činjena jela, uzimajućipuno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome 8osnovnih pravila primjene pre<strong>hr</strong>ane u starijih osoba;4. Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnikao uzimanju lijekova nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka u<strong>starije</strong> osobe;5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije znak suuzbune <strong>za</strong> stariju osobu, osobito bolesnu i funkcionalno onesposobljenu,te se nužno gerijatrijski bolesnik mora hitno javiti svomi<strong>za</strong>branom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći;6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi <strong>za</strong>


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke137<strong>starije</strong> nužno moraju, u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci, učestalijekontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalnesposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta;7. Starija osoba uvijek uz sebe mora posjedovati svoje osnovne podatke,ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja i brojtelefona kontakt osobe, kojoj se može javiti o toj starijoj osobi;Najvažnije je održavati redovitu čistoću tijela <strong>starije</strong>g čovjeka i njegovogokoliša te se strogo pridržavati uputa liječenja i kontroliranoguzimanja lijekova;Nužne su trajne tjelesne i psihičke aktivnosti starijih osoba te osobitonjihovo trajno kretanje i to isključivo u jutarnjim i večernjim satima,što više boraveći u prirodi (parkovi, šetnjice uz more, jezera,rijeke, vrtovi, vinogradi, voćnjaci i slična prirodna okruženja). Ukolikoje otežano kretanje tada je nužno redovito višesatno provjetravanjeprostorija u kojoj prebiva starija funkcionalno onesposobljena osoba.1.c) UPOZORENJA NAJVIŠEG STUPNJA RIZIKA ZASTARIJE OSOBE RADI NISKIH TEMPERATURAZbog niskih temperatura zraka izrađene su slijedeće upute:1. Starije osobe, radi sniženog ba<strong>za</strong>lnog metabolizma te fizičkeneaktivnosti i promjena u organima i organskim sustavima, tijekomstarenja pripadaju rizičnoj skupini posebno osjetljivoj naniske temperature;2. Preporuča se izbjegavati izlaganje niskim temperaturama, posebiceu ranojutarnjim i noćnim satima, na prvom mjestu srčanimstarijim bolesnicima kao i onima oboljelim od respiratornih bolesti;3. Odjeća neka bude slojevita i ne preuska, vanjski sloj nepropustanna vjetar i vlagu, po mogućnosti odjeća od vune, polipropilena isvile koja <strong>za</strong>država više topline u unutarnjim slojevima od pamuka;4. Izla<strong>za</strong>k po hladnoći treba izbjegavati, međutim pri izlasku sepreporuča <strong>za</strong>štititi glavu kapom, ruke rukavicama te prekriti ustašalom, radi prevencije direktnog udisanja hladnog zraka, važna jetopla i komotna obuća, bez visokih peta;


Savjeti i preporuke138Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a5. Međutim, ako primijetite povećano znojenje, potrebno je smjestapresvući vlažnu odjeću koja uzrokuje gubitak topline te se osloboditisuvišne odjeće;6. Ne ignorirajte drhtavicu kod boravka na vanjskom zraku, predugoizlaganje hladnoći uz pojavu drhtavice znak je <strong>za</strong> hitan povratak uunutrašnji prostor;7. Treba izbjegavati teži fizički rad na otvorenom te sve aktivnostikoje mogu uzrokovati umaranje te ubr<strong>za</strong>no disanje na vanjskimniskim temperaturama;8. Izbjegavajte hodanje po <strong>za</strong>leđenoj površini radi prevencijemogućih padova i lomova;9. Nužno je unijeti u organi<strong>za</strong>m optimalnu količinu tekućine, posebiceu obliku toplih napitaka, a potrebno je izbjegavati alkohol ikofein;10. Starije osobe, tijekom starenja, gube mogućnost osjeta promjenatemperatura te se preporuča pratiti vremensku prognozu i imatitermostat u kući;11. Starije osobe sklone oticanju nogu i zimi trebaju paziti na elementekoje im pogoršavaju poteškoće, nužno je izbjegavati dugostajanje i sjedenje (osobito prekriženih nogu), cipele s visokom ilipreniskom potpeticom;12. U slučaju pojave simptoma poput trnjenja te gubitka osjeta, uzizrazito blijedu, a pri utopljenju crvenu kožu okrajina, potrebno jepotražiti pomoć svog i<strong>za</strong>branog liječnika obiteljske medicine;13. U vrijeme hladnih mjeseci nužno je kontaktirati učestalije starijuosobu, koja uvijek uz sebe mora posjedovati svoje osobne podatke,ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja i brojtelefona kontakt osobe kojoj se može javiti o toj starijoj osobi.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke1391.d) OSAM PREHRAMBENIH PRAVILA1. svakodnevno jesti što raznovrsniju <strong>hr</strong>anu, doručkovati voće i bezmasnemliječne proizvode, ručati što više povrća i ribe uz najvišejedan dcl cr nog vina, a <strong>za</strong> večerom unositi što ma nje namirnica,najkasnije 3 sata prije spavanja, po mogućnosti uvijek u isto vrijeme2. dnevno uzimati 8 čaša od 2 dcl vode ili negazirane i ne<strong>za</strong>slađenetekućine koja se umanjuje unosom tekuće <strong>hr</strong>a ne3. sezonsko voće, povrće, klice i integral ne žitarice unositi u povećanojkoličini4. crveno meso svakako <strong>za</strong>mijeniti s bije lim mesom peradi bez kožicei osobito plavom ribom5. primjeren unos nemasnog mlijeka, nemasnog sira, jogurta, kefira,tofua, orašastih plodova6. maksimalno ograničiti unos soli, šeće ra, bijelog brašna i masnoćau <strong>hr</strong>ani7. <strong>za</strong>mjensku masnoću nadoknaditi uljem buće, masline ili suncokreta8. povećati unos brokule, cvjetače, pro kulice, cikle, crvenog i bijelogluka, sojinih proizvoda te bućinih koštica u cilju sprečavanja bolesnogstarenja.


Savjeti i preporuke140Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a2. PREVENCIJA PADOVA I POVEĆANJE SIGURNOSTIU DOMU POPULACIJE 65+Ivan Ugarković, bacc.therap.occup.Prema kriterijima UN-a Hrvatska je svrstana među države sa vrlostarom populacijom, sukladno tome javlja se i sve veća potreba <strong>za</strong>rješavanjem vrlo raznolikih problema ve<strong>za</strong>nih uz <strong>starije</strong> građane tj.populaciju 65+. Jedan od najčešćih problema koji direktno, ili višeindirektno utječu na svakodnevnim aktivnostima (tijekom dana i noći)populacije 65+ je neprilagođenost životnog prostora, kao i predmetakoje stariji ljudi koriste.Procjenjivanje funkcionalne sposobnosti i samostalnosti unutarživotnog prostora starijih osoba provode radni terapeuti, zdravstvenistručnjaci koji iz rezultata dobivenih različitim skalama dnevnihaktivnosti mogu predložiti i/ili intervenirati kako bi se ergonomskiuredio životni prostor te na taj način povećala kvaliteta života populacije65+. Brojni su rizici kojima je izložena populacija 65+ u svojimdomovima, ali se kao najveći i najčešći rizik ističe “pad” <strong>starije</strong> osobe.U najvećem broju padovi starijih osoba dovode samo do lakšihozljeda, međutim, kod jednog dijela osoba zbog pada nastaju teškeozljede koje <strong>za</strong>htijevaju bolničko liječenje, a posljedica pada možebiti i smrt osobe.Ergonomska prilagodba životnog prostora starijih osoba treba ići utom smjeru da se uz adekvatnu prilagodbu prostora i malu promjenu unačinu života, dom u kojem <strong>starije</strong> osobe žive učini sigurnim mjestom<strong>za</strong> stanovanje. Prostor u kojem živi osoba <strong>starije</strong> životne dobi trebaobi ergonomski odgovarati potrebama i trenutačnim poteškoćama kojesu najviše <strong>za</strong>stupljene kod osobe s kojom se radi. Okolina u kojojstarija osoba živi treba biti prilagođena njezinom kretanju. Neki odčimbenika koje je potrebno uzeti u obzir su slijedeći:Podovi ne bi smjeli biti skliski i neravni.Tepihe bi, kao najčešće uzročnike padova, trebalo izbaciti iz stanova,a ukoliko i jesu u stanu njihovi rubovi ne bi smjeli biti izvrnuti premavan.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke141Žice od kućanskih aparata ili telefona ne bi smjele biti po podu, većsa strane na zidu kako bismo izbjegli <strong>za</strong>pinjanje <strong>za</strong> njih.Sva mjesta unutar stambenog prostora, kao i okućnica, hodnik, haustormoraju biti dobro osvijetljena.Ukoliko postoje stepenice, one bi trebale imati <strong>hr</strong>apave i protukliznerubove, a prva i <strong>za</strong>dnja bi trebale biti posebno označene. Stepenicetrebaju biti posebno osvijetljene kao i hodnici koji povezuju sobu ikupaonicu ili WC.Rukohvati, po mogućnosti, trebaju biti s obje strane stepenica teoznačeni tako da i dodirom osoba može raspoznati gdje se nalazi ( napočetku ili na kraju stepeništa).Kade i tuš kabine bi trebale imati protuklizne gumene podloge, kao iadekvatne rukohvate, kako bi osoba sigurno mogla ući i i<strong>za</strong>ći iz njih.Bilo bi dobro da unutar istih postoji i u zid fiksirana sjedalica kako biaktivnost tuširanja bila maksimalno sigurna.U cijelom životnom prostoru bi trebalo biti dovoljno manevarskogprostora <strong>za</strong> samostalno kretanje, kao i <strong>za</strong> kretanje uz pomoć štapa ilištake ako se osoba njima koristi.Naravno da bi i sama osoba trebala učiniti neke promjene svogponašanja u smislu:• nošenja naočala• nošenja stabilne obuće sa niskom petom• izbjegavanja nošenja dugih odjevnih predmeta,• izbjegavanja penjanja na stolice• izbjegavanje nošenja velikih predmeta koji <strong>za</strong>klanjaju pogled itd.,a sve sa ciljem prevencije od pada te omogućavanja lakšeg kretanja.Korisni savjeti kako se <strong>za</strong>štititi od požara te životni prostoručiniti sigurnijim <strong>za</strong> životAko ste pušač koristite velike i duboke pepeljare. Smočite čikove ipepeo prije nego ih bacite u smeće. Nikad ne pušite u krevetu ilinaslonjaču (naročito ako ste jako pospani).Ukoliko koristite grijalice osigurajte im dovoljno prostora. Ne<strong>za</strong>državajte se ispred grijalica i maknite apsolutno sve <strong>za</strong>paljive stvariispred njih barem 3 metra ( odjeću, obuću, <strong>za</strong>paljive tekućine). Ne


Savjeti i preporuke142Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a<strong>za</strong>boravite isključiti grijalice iz struje kada su <strong>za</strong>grijale prostor ili akoidete spavati.Budite pažljivi dok kuhate. Nosite majice sa kratkim (<strong>za</strong>frknutim) iliuskim rukavima. Nikad ne ostavljajte jelo na kuhalu ili plameniku beznadzora. Ako Vam posudu ili <strong>hr</strong>anu <strong>za</strong>hvati vatra, lagano poklopitepoklopcem i ugasite kuhalo ili plamenikUkoliko Vam vatra <strong>za</strong>hvati odjeću STANITE (ne trčite), legnite na podi kotrljajte se. Legnite na pod ( pločice) pokrite rukama lice i kotrljajtese kako bi ugasili plamenove vatre. Ukoliko to niste u stanju napravitipokrijte <strong>za</strong>paljena mjesta sa dekom ili prekrivačem. Ukoliko su manjeopekline uronite ih u hladnu vodu na 10 -15 minuta.Dimni alarmi spašavaju Vam život. Bitno je da dimne alarme imate uprostorijama u kojima spavate te na hodniku svake etaže. Testirajteih svaki mjesec, a godišnje barem jednom mijenjajte bateriju.Isplanirajte i nekoliko puta provjerite put <strong>za</strong> evakuaciju (bijeg).Najbolji način je da osigurate dva izla<strong>za</strong> iz svake sobe u stanu ili kući.Ukoliko se desi požar i<strong>za</strong>đite van i tamo ostanite …. po nikakve stvarise ne vraćajte u stan ili kuću.Brojevi <strong>za</strong> pozive u hitnosti moraju biti na istaknutom mjestu u stanuili kući, uvijek vidljivi i blizu telefonskog aparata. Ako se koristitemobitelom imajte brojeve u adresaru. U slučaju požara ne zovite izgorućeg stana, već kada ste na sigurnom.Ukoliko se jedno vrijeme ne možete di<strong>za</strong>ti iz kreveta, osigurajte sitelefon, dojavljivač ili mobitel u sobu, pokraj kreveta.Kroz adaptaciju okružja koje radni terapeut provodi u dogovoru sa korisnikomi njegovom obitelji stvara se pozitivno okružje <strong>za</strong> održavanjei poboljšavanje izvođenja aktivnosti dnevnog života, što dovodi dopovećanja samostalnosti, izvedbe i <strong>za</strong>dovoljstva pri provedbi aktivnostidnevnog života.Dugoročno gledano navedeno može smanjiti zdravstvene i zdravstveno- institucionalne troškove liječenja i rehabilitacije od posljedicapadova. Cjelokupnom intervencijom se djeluje pozitivno na zdravlje iopće dobro stanje <strong>starije</strong> populacije.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke1433. Vrijeme <strong>za</strong> slobodno vrijeme – Poticanje,razvijanja i/ili održavanja sposobnostipopulacije 65+Dijana Škrbina, prof. rehabilitatorSlobodno vrijeme podrazumijevavrijeme koje je čovjeku naraspolaganju da bi se mogaobaviti željenim aktivnostima, pričemu valja imati na umu da seu te aktivnosti ne ubrajaju onenužne <strong>za</strong> egzistenciju. Slobodnovrijeme ima svoju prošlost,sadašnjost i budućnost. Onoje promjenjiva, ali realna kategorijaljudskog života. S obziromna navedenu činjenicui osobe <strong>starije</strong> životne dobiimaju pravo na slobodno vrijeme.Slobodno vrijeme je daklenužnost, smisao i sastavnidio života svakog pojedinca,njegovih razvojnih potreba tega on svakog dana mora imatina raspolaganju. Tijekom danai tjedna treba ga funkcionalno, fleksibilno i racionalno rasporediti iprilagoditi potrebama, željama i mogućnostima pojedinca. Za kvalitetuživota nužno je osvrnuti se na teoriju aktiviteta, koja polazi odpretpostavke da će pojedinac biti <strong>za</strong>dovoljniji ako je uključen u nekunjemu <strong>za</strong>nimljivu i svrsishodnu aktivnost. No, velika većina starijihosoba ne pridodaju visoku važnost aktivnostima slobodnog vremena,istraživanja ukazuju da je dijapazon aktivnosti, iz područja slobodnogvremena izuzetno smanjen, da je motiviranost <strong>starije</strong> populacije niskai da je većina aktivnosti sedentarnog tipa.ZATO, IZABERIMO NAČIN KAKO STARITI!


Savjeti i preporuke144Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aVažnost slobodnog vremenaU traganju <strong>za</strong> obilježjima koja karakteriziraju aktivnosti slobodnogvremena izdvajaju se tri bitna elementa: aktivnosti slobodnog vremenane obavljamo uz prinudu, dakle odbacuje se element nužnosti,<strong>za</strong>tim, to su slobodno odabrane aktivnosti, pri čemu je jak subjektivnidoživljaj slobode te se njima bavimo radi njih samih, znači intrinzičnomotivirani.Slobodno vrijeme je dio života svakog čovjeka, koji postoji svakog danai u svakoj sredini, ali je i različito s obzirom na dob, spol, <strong>za</strong>nimanje,mjesto boravka, razvijenost sredine, stupanj interesa, ciljeve društvenoguređenja i njegove mogućnosti. Ono je sastavni dio čovjekove aktivnosti,vrijeme izvan svih profesionalnih, obiteljskih i društvenih obve<strong>za</strong>, ukojem pojedinac, po svojoj volji, odabire sadržaje aktivnosti odmora,razonode i stvaralaštva. Aktivnosti slobodnog vremena nisu ponajprijerekreativnog i relaksacijskog karaktera, već su i stvaralačke, jeromogućuju razvoj čovjekovih stvaralačkih sposobnosti i preko granicaobaveznog rada u skladu s identitetom njegove ličnosti.Čovjek se u radu, kao društveno biće, dokazuje i potvrđuje, au slobodnom vremenu, kao individua, usrećuje. S toga gledištaslobodno vrijeme nije izdvojeno i samostalno područje čovjekovaživota, nego prostor i mogućnost interakcije u procesima individuali<strong>za</strong>cije,socijali<strong>za</strong>cije i inkulturacije; dakle, prostor samoaktuali<strong>za</strong>cije isamoostvarenja osobnosti. Tako slobodno vrijeme postaje prostoromgdje ne postoje barijere postavljenje u radnom, obrazovnom ili obiteljskomokruženju te prostor gdje se pojedinci mogu opustiti i izrazitisvoj pravi identitet. Slobodno vrijeme je prilika <strong>za</strong> samoizražavanje,relaksaciju, vježbanje samokontrole te razvoj i učenje u drukčijim uvjetima.Pozitivni učinci aktivnosti slobodnog vremena su vidljivi na socio-emocionalnomangažmanu, uključujući i održavanje prijateljstava,angažmanu u <strong>za</strong>bavi i druženju, fizičkom angažmanu gdje se mislina biološku maturaciju i zdravlje, na kognitivnom angažmanu, gdjese preko aktivnosti slobodnog vremena djeluje na kritičko mišljenje,kreativnost, rješavanje problema, pozitivan odnos prema greškama,emocionalnu kontrolu te civilni angažman; vlastiti utjecaj na socijalnuokolinu te odgovornost prema sebi i drugima.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke145Strategije <strong>za</strong> poticanje motivacijeMotiviranje pojedinca <strong>za</strong> obavljanje aktivnosti „obuhvaća sve što (izvanaili iznutra) potiče na sudjelovanje, usmjerava ga, određuje muintenzitet, trajanje i kakvoću”. Motivacija je uz sposobnosti, vještinei znanja, treći ljudski faktor koji značajno određuje učinkovitost uobavljanju aktivnosti. O vrsti, intenzitetu i stabilnosti motivacije ovisi,što će pojedinac raditi i koliko će u tim aktivnostima ispoljiti <strong>za</strong>laganja,upornosti i ustrajnosti.Budući da je doba starosti razdoblje opadanja psihofizičkih sposobnosti,odnosno funkcionalnosti, osoba mora biti snažno motivirana dauz prosječne napore <strong>za</strong>drži dotadašnji stil života, da od mnogih stvaripomalo odustaje ili pronađe način modifikacije određenih aktivnosti.Vrlo je važna prilikom kreiranja slobodnog vremena osoba trećeživotne dobi, animacija, postupak poticanja, o<strong>hr</strong>abrenja i samoinicijative<strong>za</strong> samoodređenje i samoostvarenje u aktivnostima slobodnogvremena. Značajni činitelji animacije su motivacija, podrška, uvjetirada, adekvatno odabrana aktivnost, komunikacija, osobna identifikacijas aktivnostima slobodnog vremena, vrednovanje i mogućnostpraktične upotrebe.Kako bi poticali i održali motivaciju osobe treće životne dobi <strong>za</strong> aktivnostislobodnog vremena, važno je prepoznati njegove interese,sklonosti, mogućnosti, jer je mogućnost izbora aktivnosti korak kaslobodi i izražavanju prema najvišoj razini samoispunjenja.Također se mora voditi računa da odabrane aktivnosti ne bi smjele nisadržajem, ni trajanjem preopteretiti pojedinca.Umjesto <strong>za</strong>ključkaČovjekove okupacije se mogu sagledavati sa aspekta aktivnostisamozbrinjavanja, aktivnosti produktivnosti i aktivnosti slobodnogvremena. Obično se aktivnostima slobodnog vremena pristupa banalno,stihijski. Sumirajući sve gore navedeno potrebno je mijenjatitakav stav. Vrlo je važno organizirano, strukturirano, odnosno planskipristupati ovom području života pojedinca. Mogli bi <strong>za</strong>ključiti kakosu mnogostruki pozitivni ishodi provođenja aktivnosti slobodnog vremena:očuvanje i unapređenje zdravlja, utjecaj na kognitivni razvoj i


Savjeti i preporuke146Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aangažman (kritičko mišljenje, kreativnost, koncentracija, emocionalnanapetost, rješavanje problema), utjecaj na fizički razvoj i angažman(biološka maturacija i zdravlje, održavanje, odnosno usporavanjepropadanja određenih motoričkih funkcija), razvijanje i održavanjevještina i navika, promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija, razvijanjepozitivne slike o sebi, razvijanje kreativnosti, ugoda.Dakle, aktivnosti slobodnog vremena imaju preventivnu, kurativnu,korektivnu, zdravstveno-rekreativnu, odgojno-obrazovnu i <strong>za</strong>bavnufunkciju.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke1474. KAKO ODRŽATI KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI –PAMĆENJE ZA SVA VREMENAJasminka Despot LučaninLjudi u današnje vrijeme sve duže žive. Prosječni životni vijek u razvijenijimzemljama dosegao je 80 godina, a u budućnosti će biti još duži.Produženi životni vijek ljudi može se pripisati boljoj <strong>za</strong>štiti zdravlja,boljim općim uvjetima života, higijene i pre<strong>hr</strong>ane, ali i promje nama unavikama zdravog ponašanja. Cilj je postići da ljudi i u dubokoj starostižive dobro i kvalitetno, a ne da budu bolesni, nemoćni ili ovisnio tuđoj pomoći. Stoga jedno od važnijih pitanja ve<strong>za</strong>no uz starenjepostaje kako očuvati vlastite sposobnosti - tjelesne i umne, zdravljei podršku ljudi u svojoj okolini.Najviše u očuvanju sposobnostii zdravih životnih navikai ponašanja može učiniti svakipojedinac sam <strong>za</strong> sebe.Umne ili kognitivne sposobnostiizuzetno su važne <strong>za</strong>prilagodbu na životne promjene,<strong>za</strong> održanje zdravlja, dobrihodnosa s drugim ljudimai općeg <strong>za</strong>dovoljstva životom.O promjenama u pamćenju, sposobnosti učenja i inteligenciji starijihljudi postoje brojne predrasude, od kojih je najčešća da svi stari ljudipostaju „senilni“. Činjenica je da ima određeni postotak starijih osobakoje obole od nekog oblika demencije (6% starijih od 65 godinaodnosno 25% starijih od 85 godina). Međutim, velika većina starijihosoba, uz neke manje promjene, <strong>za</strong>država svoje umne sposobnostina <strong>za</strong>dovoljavajućoj razini, sve do kraja života.Naime, činjenica je da s godinama propada sve veći broj živčanih stanicau mozgu, ali mo<strong>za</strong>k <strong>za</strong>država izuzetnu sposobnost nadoknađivanjagubitka pomoću preostalih živčanih stanica i tako gubi vrlo malo odsvoje funkcionalne sposobnosti s godinama. Uslijed toga moguće je


Savjeti i preporuke148Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>ada ljudi održe svoje kognitivne sposobnosti od kojih se u starenjunajviše proučavaju inteligencija, učenje i pamćenje.INTELIGENCIJAInteligencija je složena sposobnost snalaženja u novim situacijama irješavanja problema. Ona je vrlo složena sposobnost, koja se sastojiod više dimenzija. Neke od njih opadaju s godinama, a neke ostajustabilne ili se čak poboljšavaju. S porastom dobi, osoba treba sveviše ulagati u održavanje inteligencije. Vježbanjem se može popraviti,održati ili povećati inteligencija u starosti. Prema tome, razina inteligencijeu starosti ovisi o sljedećim čimbenicima:Vrsta inteligencije – npr. verbalna sposobnost može sa starenjem čaki rasti, dok npr. sposobnost logičnog <strong>za</strong>ključivanja pomalo opada.Razina inteligencije u mladosti – inteligencija ostaje dulje očuvanaukoliko je i u mladosti bila bolje razvijena.Obrazovanje – što je osoba obrazovanija, to joj je viša i bolje očuvanainteligencija u starosti.Intenzitet mentalnih aktivnosti – što je osoba mentalno aktivnija,to joj je bolje očuvana inteligencija.UČENJEUčenje je proces stjecanja novih iskustava, namjeran (npr. školskoučenje) ili nenamjeran (npr. opažanje zbivanja u okolini). Sposobnostučenja u starosti usko je pove<strong>za</strong>na s ostalim kognitivnim sposobnostima,a naročito s pamćenjem. Starije osobe mogu učiti i postići sličnerezultate kao i mlađe odrasle osobe, ali im je potrebno osigurati nekeposebne uvjete.Prije svega, potrebno je potaknuti tzv. intrinzičnu ili unutarnjumotivaciju koja jače djeluje na usvajanje novih znanja. Npr. osobaće lakše naučiti novi način priprave obroka ako joj je cilj očuvatizdravlje ugroženo dijabetesom, nego ako joj je cilj smršaviti jer joj svioko nje to ističu kao nužno.Oslabljeno kratkoročno pamćenje može ometati usvajanje novihznanja, stoga je potreban veći broj ponavljanja novih znanja,nego u mlađih osoba, odnosno dopustiti duže vrijeme <strong>za</strong> učenje.Konačno, <strong>starije</strong> osobe imaju bogato životno iskustvo pa se učenjemože olakšati povezivanjem novih znanja sa starima, odnosno s prethodnimiskustvima.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke149PAMĆENJEPamćenje je sposobnost <strong>za</strong>državanja i dosjećanja ranije usvojenihsadržaja. Sa starenjem dolazi do promjena u pamćenju, ali ne jednakou svim oblicima pamćenja. Obično razlikujemo kratkoročno idugoročno pamćenje.Kratkoročno pamćenje odnosi se na pamćenje sadržaja, ne tolikovažnih da bi ih bilo potrebno duže <strong>za</strong>državati u svijesti, ali potrebnih<strong>za</strong> neku trenutnu aktivnost. Želimo li npr. nazvati telefonom nekiservis <strong>za</strong> popravak štednjaka, broj pamtimo samo toliko dugo kolikonam je potrebno da ga nazovemo. Sa starenjem opada sposobnost<strong>za</strong>pamćivanja novih znanja.Dugoročno pamćenje odnosi se na trajno <strong>za</strong>pamćivanje bilo namjernonaučenih, bilo slučajno doživljenih sadržaja. npr., pamćenjenekih događaja u životu kao što je pola<strong>za</strong>k u školu (tzv. epizodnopamćenje) ili nekih općih znanja, npr. o djelovanju niskog atmosferskogtlaka (tzv. semantičko pamćenje). U starosti je produženo vrijemedosjećanja i prepoznavanja prije naučenih sadržaja, ali obično suti podaci očuvani.Vježbanje pamćenjaOpadanje sposobnosti pamćenja sa starenjem može se bitno sma njitite pomoći osobi da se prilagodi i nauči nositi sa slabijim pamćenjem.Postoje razni načini <strong>za</strong> održavanje sposobnosti pamćenja. Na primjer,pomoću raznih mnemotehnika moguće je učiniti pamćenjeučinkovitijim:• Vizualiziranje („Vidim naočale na radnom stolu.“),• Stvaranje asocijacija (ime Biserka – ogrlica od bisera),• Stvaranje mentalne mape (važnije zgrade u nekom gradu),• Razbijanje podataka u manje logične cjeline (JMBG ima tri cjeline– datum rođenja, oznaku države, grada i spola te osobni broj).Osim toga, poticanje nekih navika ponašanja olakšava pamćenje,odnosno prisjećanje onoga što nam je važno. Stoga je dobro:• Stvoriti naviku da <strong>za</strong>pamtimo važne stvari;• Više puta ponavljati ono što želimo <strong>za</strong>pamtiti;• Zapisivati u podsjetnik ono što ne možemo <strong>za</strong>pamtiti;• Izbjegavati da se oslanjamo na druge i njihovo pamćenje;


Savjeti i preporuke150Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a• Ostati stalno mentalno aktivan <strong>za</strong>državajući navike čitanja,praćenje dnevnih zbivanja, rješavanja križaljki i sl.). i ostalih intelektualnihaktivnosti.Tijekom svakog dana u životu, u obavljanju bilo kojeg posla ili aktivnosti,moguće je održavati vlastito pamćenje. Tako se preporuča:• Redovito i aktivno sudjelovati u aktivnostima dnevnog života;• Planirati svoj dan;• Provoditi aktivnosti jednu po jednu;• Zabilježiti važne događaje i <strong>za</strong>datke;• Napisati upute kako se provode nove aktivnosti;• Koristiti alarm <strong>za</strong> podsjećanje na važne aktivnosti i događaje;• Čitati redovito dnevne novine ili slušati vijesti;• Voditi dnevnik.Osim navedenoga, postoji još niz korisnih vježbi pamćenja, ali ujednoi ostalih kognitivnih sposobnosti. Neke od njih su sljedeće (premaKatz i Rubin, 2005.):• Čitanje naglas - čitati glasno s partnerom, izmjenjivati ulogečitatelja i slušatelja – daje dobru temu <strong>za</strong> razgovor i druženje• Okusi sjećanja - kad jedete neku <strong>hr</strong>anu, probajte se sjetiti na što uživotu vas podsjeća, osobito na neki događaj ili situaciju u djetinjstvu.Asocijacije <strong>hr</strong>ane te pamćenja i emocija vrlo su jake.• Učinite nešto – uključite se u neki korisni pothvat u <strong>za</strong>jednici,npr. čišćenje parka u susjedstvu, što, osim druženja, potiče i radmozga – kretanje, <strong>za</strong>pažanje, odlučivanje, rješavanje problema.• Potaknite svoju kreativnost - uključite se u neku kreativnu radionicu,shodno interesima, u domu ili izvan, npr. fotografiranja,slikanja, pisanja, kiparstva, glume, slušanja glazbe i sl. Probajtenešto što još niste.• Nađite novi oblik izražavanja - uključite se u grupno slikanje, npr.na istom papiru <strong>za</strong>jednički naslikati nešto ili tražiti od svakog sudionikada nacrta npr. neku emociju, raspoloženje ili želju.• Pogađanje mirisa - <strong>za</strong>tvorite oči, a neka vam netko stavi pod nosneki miris – recite koje vam asocijacije pobuđuje.• Slušanje glazbe - kad slušate glazbu, pokušajte prepoznati koje


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke151instrumente čujete. Možete ponoviti više puta ako imate snimkuglazbe.• Igrajte „pantomimu“ - igra pantomime zgodan je način da nekomeprenesete neku misao ili poruku, bez da se koristite glasom iligovorom. Igra koristi i onome koji pogađa poruku.• Vježbe <strong>za</strong> tijelo i <strong>za</strong> mo<strong>za</strong>k - tjelovježba na otvorenom dobra jei <strong>za</strong> tijelo i <strong>za</strong> mo<strong>za</strong>k. Kretanje po vani <strong>za</strong>htijeva stalnu aktivnostmozga – kojim putem krenuti, što se nalazi i<strong>za</strong> ovog ugla, hoće liovaj pas ići <strong>za</strong> mnom, pazi na malo dijete na pločniku.• Vježbe u parku - promatrajte cvijeće, stabla, ptice – <strong>za</strong>mijetit ćetenjihovu raznolikost. Sjedeći na klupi <strong>za</strong>tvorenih očiju opažajte svešto se događa – zvukove, mirise, dodire i pustite mozgu da stvaraslobodne asocijacije.• Ne bojte se novih tehnologija - upoznajte rad računala, mobitela,novog foto aparata, video kamere. Vaš mo<strong>za</strong>k će dobiti niz novihpoticaja.


Savjeti i preporuke152Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a5. ZAŠTO JE POTREBNO TJELESNO VJEŽBANJE USTARIJOJ ŽIVOTNOJ DOBI?Nikola Turk, prof.Kada je dvije i pol tisuće godina prije nove ere starogrčki filozof i mudracAtenagoras uzviknuo pred ogromnom ljudskom masom ispredAgore: “ Ljudi, ljudi … ne tražite zdravlje u bogova, ono je u vašim rukama!”, ili “samo” prije 2000 godina prije nove ere, kada je KlaudijeGalien dokazivao: “Najbolji lijek kojeg nam je priroda dala – je kretanjei rad!” ili veliki graditelj a kasnije i vladar Hadrijan, na početkunaše ere tvrdio: “Svaka je sreća remek djelo, proistekla iz našeg umai tjelesnog rada!”, bili su sasvim u pravu, kao i u današnje doba kadasvaki liječnik koji liječi bilo kakvu bolest ustvrđuje: “Vježbajte, krećitese, pomoći ćete samima sebi!”No pogledajmo malo oko sebe i vidjet ćemo sve bolju i savršenijutehnologiju koja nam “navodno” pomaže u smanjenju rada, ne samona radnom mjestu, već i u kuhinji ili na ulici. Danas najčešće suvremenogčovjeka opisuju kao biće koje ima četiri kotača, jaki motor itek nešto razumniju glavu s vrlo iznerviranim moždanim vijugama,koje sve upornije neprestano traže uporište <strong>za</strong> što udobnije sjedenje,kako bi pomogao svojem <strong>za</strong>kržljalom tijelu s vrlo slabim kostimai neaktivnim mišićima u održavanju podivljale dinamike modernogdoba!No srećom, ipak se kod nekih ljudskih jedinki budi glas razuma iskonskespoznaje, da je naš lokomotorni aparat stvoren <strong>za</strong> kretanje, a ne<strong>za</strong> uništavanje vlastitih tjelesnih stanica, koje ako se ne <strong>hr</strong>ane kisikomi kretanjem, ubr<strong>za</strong>no umiru.Gotovo svakodnevno čujemo pojam rekreacija, ili rekreirat ćemo se,što znači mi ćemo sebe ponovno stvarati-kreirati, a jedan vid rekreacijeje športska ili kineziološka rekreacija. Zašto športska? Zato jer nizvježbi ili igara uzimamo iz športa. I dok u športu najčešće vježbamo,treniramo ili se natječemo radi rezultata, rekorda ili osvajanja prvihmjesta, u športskoj rekreaciji mi vježbamo radi boljeg zdravlja, bolje


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke153sposobnosti i kvalitetnijeg života. Dakle, rekreacija predstavlja cjelokupnuaktivnost čovjeka izvan radnog procesa, i<strong>za</strong>branu po vlastitojželji, a pozitivno usmjerenu razvoju cjelokupne čovjekove osobnosti!Gledajući stručno, rekreacijusistematiziramo u pet područja ukojima se može čovjek rekreirati išto najlakše ostvarujemo u trećojživotnoj dobi!Na prvom mjestu je to područjekulture sa svih sedam grana umjetnosti.Na drugom su mjestu društveno<strong>za</strong>bavneaktivnosti, kao štosu pjevanje, plesanje, raznedruštvene igre, kartanje i naravno,nisu na granici umjetnosti!Na trećem mjestu su sakupljačke itehničke aktivnosti te primije njenaumjetnost. To su razni hobiji, potomizrada predmeta iz različitihmaterijala, a nisu umjetničke vrijednosti!Četvrto područje je naj<strong>za</strong>stupljenije, a to je područje fizičike kulture, ukojem primijenjujemo u rekreativne svrhe sve pojavne oblike športa.Od elementarnih vještina hodanja, trčanja, skokova, bacanja, plivanja,gimnastike, biciklizma, planinarstva, sposobnosti obrane, do svih igaras loptom ili bez nje.I na kraju imamo aktivnosti u prirodi, kao što su hodanja, branjagljiva, ljekovitog bilja, cvijeća, slikanje i slično.U današnje se vrijeme najviše rekreiraju Amerikanci, koji su prvimeđu svima shvatili, da ono što pruža najnovija moderna tehnologija,da to i ponajprije ubija čovječji organi<strong>za</strong>m. Stoga i ne čudi, da se 2/3Amerikanaca (cca 50 milijuna) sve više i sve češće bavi rekreacijomu svrhu očuvanju zdravlja i intelektualnih sposobnosti, a u <strong>za</strong>dnjih30-ak godina u stopu ih prate stanovnici bogatijih europskih zemalja,Japana, Australije i drugih.


Savjeti i preporuke154Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aI u nas se nazire sve veći bijeg ljudi u prirodu, što nalaže nužnost urbani<strong>za</strong>cije,odnosno t r i a s (tri osnovna faktora), koji dovode čovjekado poremećaja:• faktor nekretanja,• faktor povećane nervne napetosti,• prekomjerne kalorije.Da bi svi mi prevladali ovakvo beznadno stanje, prihvaćamo ponudekoje nam je podastrijela nauka koja se zove KINEZIOLOGIJA. To jenauka koja proučava kretanja <strong>za</strong>konitosti, kretanja ljudskog bića/tijela i kako utječe na transformaciju u psihosomatskom, mentalnomi fizičkom statusu ljudskog organizma, pod utjecajem agensa(podražaja).Prigodom proučavanja, koriste se znanja dodirnih nauka, kao što supsihologija, pedagogija, sociologija i druge.Mnoga dosadašnja istraživanja, a posebno tjelesno vježbanje(rekreativno) u <strong>za</strong>dnjih deset godina u 11 <strong>za</strong>grebačkih domovaumirovljenika te u istarskom Novigradu, Poreču, Puli, Rijeci, Krku,Zadru, Splitu, Sisku, Petrinji, Bjelovaru, Koprivnici, Osijeku, Varaždinui Čakovcu, te u 40-ak umirovljeničkih ili sindikalnih udruga građana<strong>starije</strong> životne dobi, poka<strong>za</strong>la su, da sustavnim provođenjem redovitogtjelesnog vježbanja, dolazi do ni<strong>za</strong> pozitivnih promjena u organizmupa tako možemo ustvrditi da se prvenstveno povećava stupanjzdravlja u cjelini, a usporava se proces starenja.Nadalje, znatnije je poboljšanje funkcije respiracijskog sustava, kaoi funkcija središnjeg živčanog sustava. Zamijećene su povoljne biokemijskepromjene u organizmu, kao što su povećanje količina glikogenau jetri i mišićima uz povišenje aktivnosti velikog broja fermenatai hormona.Također je pojačano iskorištavanje bjelančevina, povećana količinahemoglobina te broja eritrocita.Pronađene su i doka<strong>za</strong>ne čak i pozitivne promjene u koštanom izglobnom tkivu!Vježbanjem se naročito jačaju obrambene snage organizma i timesprečava razvoj bolesti, a može se pravilno usmjeravati i utjecati narazvoj i održavanje antropometrijskih, motoričkih, funkcionalnih i


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke155adaptacijskih sposobnosti te na znatniju prilagodljivost u sociološkomsmislu.Redovitim tjelesnim vježbanjem poboljšava se rad srčanog mišića i ustarijim dobnim kategorijama, što je doka<strong>za</strong>no nalazima povećanja(hipertrofije) volumena srca.Ustanovljeno je znatnije poboljšanje metaboličkih procesa, više uljudi srednje životne dobi, već nakon šest-mjesečnih sportsko-rekreacijskihaktivnosti.Vježbanjem se odgađa nastanak ateroskleroze i smanjuje njene posljedice,što je i<strong>za</strong>zvano povećanjem elastičnosti stijenke krvnih žila ismanjenjem krvnog tlaka.Ustanovljena je <strong>za</strong>štitna sposobnost organizma, nastajanjem otpornostina infekcije jer se povečala fagocitarna sposobnost bijelih krvnihtjelešaca, tako da vježbači znatno rijeđe poboljevaju od gripe i drugihinfekcija respiracijskih putova, a ako se i razbole, bolest traje kraće iprolazi u blažoj formi. Poboljšava se hormonalna regulacija funkcijaorganizma kao i raspodjela cirkulirajuće krvi u organizmu. Nadasve je<strong>za</strong>mijećena povećana brzina živčano-mišićne reakcije.“Ciljanim ili usmjerenim” vježbanjem, nauči se bolje ekonomiziratienergijom pri izvršenju raznih <strong>za</strong>dataka.Vrlo uočljivo bilo je smanjenje smetnji psihičkog i somatskog ustrojstvaorganizma, kao što su razna depresivna stanja, senilne i presenilnepsihoze te klimakterične tegobe. Unatoč trošenju energije privježbanju, ono efikasno uklanja umor. Stoga na kraju, doista sa svomsigurnošću možemo ustvrditi, ali i preporučiti:VJEŽBAJTE I KREĆITE SE JER TIME POVEĆAVAMO STUPANJ ZDRAV-LJA, ZADOVOLJSTVA I SREĆE!


Savjeti i preporuke156Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a6. KAKO KOMUNICIRATI SA STARIJIM OSOBAMAOŠTEĆENA VIDA I SLUHA?Damir LučaninRazlike među starijim osobama jednako su velike (ako ne i veće) odrazlika među osobama drugih generacijskih skupina. Stoga je jasno danema jedinstvenih i univer<strong>za</strong>lnih pravila koja bi vrijedila <strong>za</strong> rješavanjemožebitnih komunikacijskih problema sa svim starijim osobama. Možese reći da opća načela dobre komunikacije vrijede i <strong>za</strong> osobe ove dobneskupine, međutim, postoje i pravila kako uspješnije komunicirati s ljudimakoji imaju određene komunikacijske teškoće - učestalije u starijihljudi.U vezi s procesom starenja su brojne tjelesne, psihofizičke, biološkei socijalne promjene, koje bitno određuju funkcionalne sposobnostii komunikacijske osobitosti nekih starijih osoba, o čemu treba voditiračuna ako s njima želimo uspješnije komunicirati. Te se promjene nemogu smatrati bolestima pa je stereotip o starijima kao bolesnima inemoćnim osobama svakako netočan.Promjene u spoznajnome funkcioniranju zdravih starijih ljudi vrlo sumalene pa komunikacija sa zdravim starijim osobama ne <strong>za</strong>htijevanikakve posebne prilagodbe, jedino malo više vremena i strpljenja.U otprilike 5% ljudi starijih od 65 i u oko 20% starijih od 80 godina,međutim, zbivaju se abnormalne promjene - najčešće staračkademencija, obilježena teškoćama pamćenja, promjenama osobinaličnosti i smanjenjem intelektualnih sposobnosti. U toj se skupini starijihosoba pojavljuju i problemi u komunikaciji.Glavne su teškoće u komunikaciji sa starijim osobama temelje nanekoliko izvora, među kojima su:• stereotipi o starijima (socijalno — diskriminacijski),• teškoće zbog tjelesnih i psihofizičkih promjena u starijoj dobi (slabljenjesluha i vida i dr.),• promjene u psihosocijalnoj okolini u kojoj žive <strong>starije</strong> osobe.U komunikaciji s drugima pa i sa starijim osobama koje imaju neke ko-


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke157munikacijske teškoće dobro je voditi računa o elementima koji mogupridonijeti uspješnosti komunikacije.GovorVažno je ne samo što govorimo, nego i kako govorimo. Govoriti trebaglasno, jasno i ne odveć brzo. Tijekom razgovora treba biti licem okrenutsugovorniku da nam vidi izraz lica i ustiju. Dobro je oblikovatijednostavne i nedvosmislene rečenice i birati lako razumljive riječi, agovor prilagoditi stanju i osobinama sugovornika - npr. sluha, vida isl.SlušanjeSugovorniku treba poka<strong>za</strong>ti da slušamo - gledati ga u oči, dati neverbalneznakove (kimanje glavom, izraz lica), sjediti opušteno ili nagnutoprema govorniku. Treba otkloniti vanjske i unutarnje smetnje -npr. ne razgovarati na bučnome mjestu ili razmišljati o nekoj drugojobvezi i pogledavati na sat.StrpljenjeStari ljudi općenito postaju sve sporiji pa su strpljenje i upornost važni<strong>za</strong> uspjeh komunikacije. Požurivanje <strong>starije</strong> osobe može uzrokovati nerazumijevanje,sukob pa i prekid komunikacije.Poštivanje i prihvaćanjeStarije osobe su odrasli ljudi i tako se treba odnositi prema njima. Čestosu im navike drukčije od onih kakve očekujemo ili kakve bi htjeli daimaju, a njihove odluke i želje su nam ponekad teško prihvatljive, ali<strong>starije</strong> osobe imaju pravo na njih.Komunikacija sa starijim osobama oslabljena vidaVid slabi sa starenjem. Slike su manje oštre, a boje gube živost. Vidnopolje je uže. Smanjenje sposobnosti vida uzrokuje brojne teškoće usvakidašnjem životu (uporaba pomagala, aparata, otežano kretanje,prepoznavanje i dr.) i komuniciranju. Zbog toga se pri komunikaciji sastarijom osobom slabijeg vida treba pridržavati sljedećih preporuka:• savjetovati osobu o uporabi naočala i držanju naočala uvijek priruci;• osigurati primjerenu rasvjetu, jer to može pomoći boljem vidnomosjetu;


Savjeti i preporuke158Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a• predstaviti se imenom pri ulasku u prostoriju ili prije početkarazgovora;• stajati ispred osobe i pri razgovoru kimati glavom;• usmeno objasniti svaku pisanu poruku ili drugi sadržaj što gaželite prenijeti;• riječima opisati zbivanja i predmete <strong>za</strong> koje želite da ih osoba razumije.Komunikacija sa starijim osobama oslabljena sluhaSlabljenje sluha u zdravih osoba počinje nakon 50. godine i u početnomse stupnju primijećuje kao smanjenje osjetljivosti na visoke tonove.Starije osobe imaju teškoća i u razlikovanju osnovne slušne porukeod po<strong>za</strong>dine (buke) te u razumijevanju brzoga govora. Pri komunikacijisa starijom osobom slabijeg sluha valja se pridržavati sljedećihpreporuka:• ako osoba rabi slušni aparat treba osigurati da aparat dobro funkcionira;• ako osoba bolje čuje na jedno uho, usmjerite govor na tu stranu;• govorite jasno i glasno;• govorite razgovijetno, dovoljno glasno i normalnom brzinom (neprebrzo);• ako govorite visokim glasom, pokušajte ga sniziti (učiniti dubljim);• ako starija osoba ne razumije poruku, treba je ponoviti drugimriječima;• <strong>starije</strong>m sugovorniku, koji slabije čuje, treba govoriti okrenut licem,kako bi mu izraz lica i pokreti usana pomogli u razumijevanjuporuke;• usmenu poruku treba dopuniti neverbalnom komunikacijom -gestama, izrazom lica;• pri razgovoru ne stavljajte ruku pred usta i ne žvačite <strong>hr</strong>anu iligumu;• nastojte smanjiti buku u po<strong>za</strong>dini tijekom razgovora (npr. ugasitiradio ili televizor);• pokušajte dobiti povratnu informaciju od <strong>starije</strong> osobe, kako bistedoznali koliko je čula i razumjela upućene joj poruke.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke159Nekoliko napomena kako ne treba razgovarati s ljudima koji imajukomunikacijska ograničenja:• ispravljati izgovoreno (npr. nekome tko muca ili otežano govori);• reći im što da rade ili misle (npr. »Ako ništa ne kažete, pretpostavitćemo da to ne želite«.);• govoriti odveć glasno – bolje je da upotrijebimo drukčije riječi;• osloniti se na drugu osobu kao posrednika u komunikaciji (npr.»Što je rekao? Možeš li ga razumjeti?«);• govoriti nestrpljivo i Ijutito (npr. »Imam previše posla i ovajrazgovor moramo brzo <strong>za</strong>vršiti«.);• upućivati pretjerane pohvale ili pogrde - npr. ”odlično ste toučinili…“ ili “još niste gotovi…” prekida komunikaciju;• ne ponašati se roditeljski – ne obraćati se starijima kao odrasliprema djetetu, npr. “dušice draga”; ne odgovarati umjesto njih;• ne govoriti u dugim i složenim rečenicama – bolje je koristiti kratkei jednostavne rečenice, a upute ponavljati i davati jednu po jednu.


Savjeti i preporuke160Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a7. Pomagala i ergonomska prilagodba pribora<strong>za</strong> provedbu aktivnosti svakodnevnogživotaSaša Radić, bacc. radne terapijeRadni terapeuti su zdravstveni djelatnici koji svojom stručnošću ivještinom osposobljavaju pojedinca da nadiđe okupacijsko onesposobljenjete poveća neovisnost u svim aspektima života. Koristeći korisnikuznačajne i smislene aktivnosti dnevnog života (ADŽ), radniterapeut korisnika osposobljava <strong>za</strong> aktivno sudjelovanje u okupacijskomizvođenju, potiče ga na <strong>za</strong>dovoljavanje <strong>za</strong>htjeva specifičnihživotnih uloga te osigurava nadilaženje barijera koje kontekst okružjauzrokuje. Radno terapijskom intervencijom djeluje se na okupacijskudisfunkciju korisnika kroz uporabu korisniku smislenih aktivnosti(holistički pristup). Terapeut odabire strategiju intervencije premapotrebama, poteškoćama, sposobnostima, vještinama i interesimapojedinca (korisniku usmjereni pristup). Intervencija djeluje na problemekoje bolest, oštećenje ili hendikep uzrokuje u životu pojedinca(individualan pristup). Cilj djelovanja radnog terapeuta jest usvajanje„vještina življenja“ radi posti<strong>za</strong>nja maksimuma u izvedbi svakodnevnihaktivnosti, dobrobiti i kvaliteti života.Osnovna nit vodilja radnom terapeutu u radu sa starijom osobom,jest osposobljavanje osobe (klijenta, pacijenta, bolesnika) <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>njei/ili održanje maksimalnog stupnja neovisnosti potrebnog <strong>za</strong> svakodnevnofunkcioniranje u vlastitom okružju (fizičkom, sociološkom,kulturološkom, institucionalnom).HRANJENJEPoteškoće hvata, koje su rezultat promjena malih zglobova šake,ograničene pronacije/supinacije ili pokreta u laktu i ramenu moguuzrokovati, primjerice, probleme pri uporabi pribora <strong>za</strong> jelo ili pridržanju šalice. Vrlo često sama težina šalice može biti problem (slika2.). Rješenje radni terapeut pronalazi u adaptaciji pribora kroz osiguravanjevećeg hvata ili <strong>za</strong>debljanja/<strong>za</strong>krivljenja drške vilice, žlice,


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke161noža (slika 1.). Kada je hvat u potpunosti izgubljen može se koristitidrška koja se pomoću čičak trake hvata <strong>za</strong> korisnikovu ruku (slika 3.).Slika 1. pribor <strong>za</strong> jeloSlika 2. AdaptiranopomagaloSlika 3. AdaptiranopomagaloODIJEVANJEOvisno o stupnju ograničenja pokreta gornjih ekstremiteta, većinaodjevnih predmeta može stvarati poteškoće. Primjerice, kod oštećenjazgloba ramena ili lakta (art. humeri, art. cubiti) dolazi do značajnihproblema pri odijevanju preko glave (majica) ili preko ramena (košulja),<strong>za</strong>kopčavanja gornjih gumba košulje i stražnjeg <strong>za</strong>kopčavanja (grudnjak).Kada su prisutna oštećenja kuka ili koljena (art. coxe, art. genus)dolazi do poteškoća pri odijevanju hlača, suknje, čarapa, cipela. Kodoštećenja šake problemi će nastati pri <strong>za</strong>kopčavanju remena, gumbaili čak općenito kod oblačenja iz razloga što dolazi do smanje ne snageu samoj šaci. Najčešća pomagala koja radni terapeuti preporučajuSlika 4. Drška <strong>za</strong> odijevanjeSlika 5. Drška <strong>za</strong><strong>za</strong>kopčavanje gumba


Savjeti i preporuke162Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>akorisnicima i uvježbavaju njihovu uporabu su: drška <strong>za</strong> odijevanje(slika 4.), žlica <strong>za</strong> oblačenje cipela sa produženom drškom, pomagalo<strong>za</strong> oblačenje čarapa, drška <strong>za</strong> <strong>za</strong>kopčavanje gumba (slika 5.). Radniterapeut, također može korisniku preporučiti odjeću koja je lakša <strong>za</strong>odijevanje.OSOBNA HIGIJENAOgraničenje pokretljivosti ramena i/ili lakta može uzrokovati problemepri dose<strong>za</strong>nju leđa, stražnje strane vrata ili glave pri aktivnostimaosob ne njege (aktivnosti samozbrinjavanja). Kod težih oštećenjašake, osoba može imati problema pri pranju ruku i pranju zuba. Pranjekose jednako tako može biti jako otežano.Slika 6. Pomagalo <strong>za</strong> pranjeleđaSlika 7. Pomagalo <strong>za</strong> istiskivanje paste<strong>za</strong> zubeSlika 8. Pomagalo <strong>za</strong> re<strong>za</strong>njenoktijuSlika 9. Pomagalo <strong>za</strong>češljanje


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke163Pomagala koja radi terapeuta u navedenim slučajevima ih preporučasu: drška sa spužvom na kraju, pomagalo <strong>za</strong> istiskanje paste <strong>za</strong> zube,češanj ili četkica sa produljenom drškom…AKTIVNOSTI U KOJIMA JE POTREBNA POKRETLJIVOST ŠAKESlaba funkcionalnost šake i čitavog gornjeg ekstremiteta može,dakako, uzrokovati niz problema u aktivnostima dnevnog života.Neke od navedenih su pisanje, podi<strong>za</strong>nje malih predmeta, baratanjesa prekidačima, otvaranje vrata (s uzdužnom ili kružnom kvakom),otključavanje vrata, baratanje sa prekidačima na štednjaku,utičnicama.Radni terapeut, kod problema pisanja, preporuča sljedeće <strong>za</strong>debljanapomagala <strong>za</strong> pisanje (slika 10. i 11.). Osoba koje imaju znatnoograničenu pokretljivost ramenog zgloba može koristiti prije navedenudršku <strong>za</strong> odijevanje, kao pomagalo <strong>za</strong> baratanje sa prekidačima<strong>za</strong> svijetlo. Kod ostalih poteškoća može se koristiti <strong>za</strong>debljanja ključa<strong>za</strong> lakše baratanje sa istim, prilagođene utičnice (slika 13.).Slika 10. Pomagalo<strong>za</strong> pisanjeSlika 11. Pomagalo<strong>za</strong> pisanjeSlika 12. Pomagalo<strong>za</strong> sakupljanje stvarisa podaSlika 13. Prilagođenautičnica


Savjeti i preporuke164Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aTRANSFERI I MOBILNOSTSTOLICAVećina stolica koje se uporabljuju u svakodnevnom životu su premekanai preniska <strong>za</strong> osobu <strong>starije</strong> životne dobi te ih isti pokušavajuprilagoditi na način da postavljaju dodatne jastuke na sjedalo. No,navedeni način sa jedne strane povećava mogućnost pada i značajnootežava pridi<strong>za</strong>nje. Sa druge strane, kod dugotrajne uporabe, takoprilagođene stolice pri pridi<strong>za</strong>nju osoba stvara <strong>za</strong>let naginjući senaprijed i natrag, što dodatno može utjecati na pogoršanje stanjazglobnih tijela.Radni terapeut kroz intervenciju educira korisnika o ispravnom načinusjedenja (pozicioniranje na način da je položaj kuka i koljena 90˚, sastopalima na podu) te preporuča ergonomsku prilagodbu stolice uskladu sa ekonomskom situacijom korisnika(slika 14.).KREVETJednaki problem dešava se i sa krevetima,koji, ako su neprilagođeni sposobnostimai poteškoćama korisnika,mogu značajno utjecati na njegovuprimarnu bolesti te ponekad povećatii rizik od pada. Neprilagođena odjeća<strong>za</strong> spavanje također može stvaratiznačajne poteškoće.Slika 14. Podi<strong>za</strong>či <strong>za</strong> stolice Neke od ergonomskih prilagodbi kojeradni terapeut preporuča su: kod previsokihkreveta mogu se njegove nožice skratiti, kod preniskih krevetamože se postaviti dodatni madrac ili postavljanjem blokova podnožice kreveta, kod premekanih kreveta postavljanjem dodatne daskeispod istog dobiti će se na čvrstoći.WCStandardna visina WC-a će koji put biti neprimjerena kod <strong>starije</strong> osobe(specifično kada su involvirane promjene na koljenu i kuku). Nekimaće trebati dodatna potpora u obliku rukohvata. Kod određenihpacijenata njega nakon mikcije i defekacije može stvarati značajne


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke165problem zbog ograničenog opsegapokreta ramena, lakta i ručnog zgloba.Samo primjerena adaptacija WC-aosigurat će njegovo sigurno korištenje.Radni terapeut sudjeluje u ergonomskojprilagodbi istog. Iskrenakomunikacija u sigurnom okružju esencijalnaje <strong>za</strong> rješavanje problemaobavljanja navedene aktivnosti izosnovnog razloga što je pacijentimavrlo teško i neugodno razgovarati otoj temi.Slika 15. RukohvatKUPANJEAktivnost kupanja je prva aktivnost u kojoj većina pacijenata gubi samostalnost.Najčešće aktivnost provodi obitelj, skrbnici ili patronažnasestra.Uloga radnog terapeuta je ergonomska prilagodba kupaonice uskladu sa sposobnostima i nesposobnostima pacijenta, edukacija itrening obavljanja aktivnosti na nov način, koji ujedno čuva energijui osigurava sigurnu provedbu aktivnosti.Slika 16. Sjedalica<strong>za</strong> kaduSlika 17. Protuklizna površina


Savjeti i preporuke166Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aOPĆA MOBILNOSTPrimjerena procjena fizičkog okružja u kojem klijent živi je osnovicarada radnog terapeuta. Velika populacija osoba 65+ ima problemasa savladavanjem prostora u kojem žive, posebice neprilagođenogstepeništa, ulaznih vrata, ali i savladavanjem prepreka sa kojim sesuočavaju kada izlaze u <strong>za</strong>jednicu. U većini slučajeva to vodi kapostupnoj socijalnoj izolaciji, ali i gubitku većine okupacija koje seprovode van doma (okupacijska deprivacija).Slika 18. Rukohvat uzstepeniceSlika 19. Rukohvat uz stepeniceSlika 20. Označavanjeruba stepeniceSlike 21. Naglašavanje prelaskaiz prostorije u prostoriju


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke1678. VISOKI KRVNI TLAK (HIPERTENZIJA)Zorka MojsovićŠto je krvni tlak?Krvni tlak je pritisak ili napon krvi na stjenkama krvnih žila. Srce jepumpa koja svojim kontrakcijama tjera krv u aortu i arterije (žilešto prenose krv do svih organa). U radu srca razlikujemo dvije faze:sistolu, fazu kontrakcije srčanog mišića i izbacivanja krvi iz srca uaortu te dijastolu, fazu relaksacije srčanog mišića, kada se srce punikrvlju. Za vrijeme sistole tlak u aorti u odrasla čovjeka je oko 120mm Hg (16 kPa). Taj tlak naziva se sistoličkim. Srce potiskuje krv uarterije na mahove 60-80 puta u minuti i u svakoj minuti izbaci oko5 l krvi. Tlak na kraju dijastole otprilike je 80 mm Hg (10,6 kPa) i nazivase dijastoličkim. Mehani<strong>za</strong>m održavanja normalnoga i nastankapovišenoga tlaka vrlo je složen i u njemu sudjeluje živčani sustav,neki hormoni i bubrezi.Što je povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija?Arterijska hipertenzija je stanje trajno povišenog tlaka s vrijednostimavišim od 140 mmHg <strong>za</strong> sistolički i 90 mmHg <strong>za</strong> dijastolički tlak.Vrijednosti krvnog tlaka <strong>za</strong> odrasle osobe ( mmHg ) i stupnjevi hipertenzijeKATEGORIJA SISTOLIČKI TLAK DIJASTOLIČKI TLAKNORMALNA VRIJEDNOSTVISOKO NORMALNA120 - 130130 - 13980 - 8485 - 89SISTOLIČKA HIPERTENZIJA > 140 < 90BLAGA HIPERTENZIJA - 1. stupnja 140 - 159 90 - 99UMJERENA HIPERTENZIJA -2.stupnja160 - 179 100 - 109TEŠKA HIPERTENZIJA- 3. st. 180 - 209 110 - 119VRLO TEŠKA – 4. stupnja > 210 > 120Veliki broj ljudi starijih od 65 godina boluje od hipertenzije. Zbog ne-


Savjeti i preporuke168Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aznanja i <strong>za</strong>to što nema simptoma ili oni nisu specifični, oboljeli nisumotivirani <strong>za</strong> pravilno liječenje te velik broj registriranih bolesnikaliječi se neprimjereno. To dovodi do ranijeg nastanka komplikacija.Najčešće komplikacije nastale kao posljedica dugotrajnog visokogtlaka su aterosklerora krvnih žila, proširenje i <strong>za</strong>tajivanje srca, srčaniinfarkt, moždana kap ili inzult, <strong>za</strong>tajivanje bubrega, oštećenje oka igubitak vida. Težina bolesti procjenjuje se na osnovi vrijednosti krvnogatlaka, osobito dijastoličkog, dužine trajanja bolesti i stupnjaoštećenja tjelesnih organa i sustava uzrokovanih hipertenzijom. Rizikse povećava s visinom tlaka i trajanjem bolesti.Uzrok nastanka hipertenzije u mnogih bolesnika je nepoznat. Važnuulogu ima nasljeđe, ali i razni čimbenici koji određuju stil življenja,kao što su preveliki energijski unos <strong>hr</strong>ane i gojaznost (pretilost),nedostatna tjelesna aktivnost, prevelik unos soli, stres, pušenje, alkoholi<strong>za</strong>m,visoka razina masnoća u krvi. Ta vrsta hipertenzije najčešćaje u starijoj životnoj dobi, njezino trajanje i liječenje je doživotno.Ako se pojavi kao posljedica neke druge bolesti moguće je izlječenjeliječenjem osnovne bolesti.Što svaki pojedinac može učiniti <strong>za</strong> svoje zdravlje ukolikoboluje od hipertenzije ?Visoki krvni tlak moguće je liječiti. Cilj liječenja je prevencija obolijevanjai smrtnosti koji su ve<strong>za</strong>ni uz hipertenziju i održavanje vrijednostikrvnog tlaka u granicama normalnog. To je moguće postići:• pridržavanjem i provođenjem preporučenih mjera liječenja i akoje potrebno, promjenama načina življenja;• samokontrolom - redovitim praćenjem vlastitog zdravlja jer se nataj način lakše i prije otkrivaju pogoršanja ili eventualne komplikacijepa i traženje pravovremene pomoći.Pridržavanje i provođenje mjera liječenjaU najvećem broju slučajeva liječenje hipertenzije traje cijeloga života.Uspješno je ukoliko oboljela osoba prihvati i provodi preporučenemjere koje uključuju:• prakticiranje zdravog načina života i mijenjanje dosadašnjegnačina življenja koji je mogao pridonijeti razvoju bolesti: kontro-


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke169lirana pre<strong>hr</strong>ana, redovita tjelesna aktivnost, izbjegavanje lošihnavika, kontrola stresa;• svakodnevno uzimanje lijekova ukoliko su propisani.a) Mjere kojima se potiče zdrav način života i smanjuje rizikpogoršanja bolesti i nastanka komplikacija su:• Kontrolirana pre<strong>hr</strong>ana treba osigurati održavanje poželjne (standardne)tjelesne težine. Hranu treba rasporediti u 5-6 manjih obroka.U dnevnom jelovniku treba koristiti namirnice male energijskevrijednosti – povrće, voće, obrano mlijeko, nemastan svježisir, kaše od žitarica, crni kruh, ribu i krto meso. Potrebno je kontroliratiunos masti, osobito životinjskog podrijetla: jela pripravljatis malim dodatkom ulja, kuhanjem ili pirjanjem, izbjegavatiili potpuno izbaciti iz jelovnika jela s većim sadržajem životinjskihmasti i kolesterola (mast, masna mesa, suhomesnati proizvodi, iznutrice,jaja, punomasno mlijeko i sirevi. Koristiti u svakodnevnojpre<strong>hr</strong>ani biljne namirnice (povrće, voće, cjelovite žitarice, mahunarke)koje imaju višestruki pozitivan utjecaj na zdravlje. Posebnoje važno smanjiti unos kuhinjske soli i namirnica bogatih natrijem:mineralne vode, sušeno meso, konzervirana jela, majoneze,preljevi <strong>za</strong> salate, sok od rajčice, kreker, čips, slana peciva, slanikiki-riki, prženi krumpir, instant žitarice, dehidrirane juhe. Svježe,ili smrznuto neobrađeno meso, svježe ili smrznuto povrće i voće,grah, grašak svježi ili suhi, tjestenina svježa ili suha su namirnices malim sadržajem natrija.• Primjerena i redovita tjelesna aktivnost ima mnogostruki pozitivanučinak <strong>za</strong> zdravlje, a kod hipertenzije dovodi do smanjenja vrijednostitlaka. Osobito je korisno hodanje, plivanje, trčanje, vožnjabicikla, hodanje stubama. Dobro je uključiti se u neki oblik organiziranetjelovježbe ili rekreacije.• Izbjegavanje štetnih navika - potrebno je ograničiti dnevno konzumiranjealkohola (oko 2 dcl. vina dnevno), jer studije pokazujuda pretjerano konzumiranje alkohola doprinosi hipertenziji. Prestanakpušenja duhana važna je mjera u održavanju zdravlja krvnihžila i kontroli hipertenzije.• Kontrolu stresa koji je značajan uzročni čimbenik u nastanku hipertenzije,moguće je postići svladavanjem tehnika opuštanja i


Savjeti i preporuke170Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>apromjenama u načinu života (druženja, uključivanje u programerelaksacije, odlasci u prirodu, slušanje glazbe, sadržajniji vjerski iduhovni život i drugo)b) Liječenje lijekovimaNajvećem broju oboljelih, osim nabrojenih mjera, nužno je i redovitoliječenje lijekovima. Danas postoji veliki broj različitih lijekova.Liječnik određuje vrstu i broj potrebnih lijekova <strong>za</strong> svakoga bolesnikaposebno na osnovi povijesti bolesti, vrijednosti krvnoga tlaka,procjene zdravstve nog stanja, <strong>za</strong>mijećenih čimbenika rizika i drugihvažnih podataka. Važno je znati da lijekove treba uzimati svakodnevnoi u točno propisanoj količini pa i kada su vrijednosti tlaka normalne,jer one samo potvrđuju kako je način liječenja dobar pa ga trebaprovoditi i dalje. Uzimati lijek samo pri pojavi simptoma kao što jeglavobolja, pritisak u glavi i sl. izrazito je loše, jer se ti simptomi pojavljujukada su vrijednosti tlaka visoke ili kada se pojave komplikacije.Ako se jedan dan lijek <strong>za</strong>boravi uzeti, idućeg dana ne smije se uzetidupla do<strong>za</strong> lijeka, jer bi to moglo dovesti do naglog pada tlaka i s timu svezi do mogućih komplikacija.Svako nepodnošenje lijeka ili bilo kakvi simptomi i znakovi koji upućujuna nuspojave lijeka treba javiti liječniku i s njime dogovoriti moždapotrebnu promjenu količine i vrste lijeka.Treba izbjegavati tople kupke, povećan unos alkohola, naporne vježbeu vremenu od 3 sata nakon uzimanja lijekovaPraćenje stanja vlastitog zdravlja – samokontrola uključuje:• redovito mjerenje krvnoga tlaka i njegovo bilježenje u osobni obra<strong>za</strong>cevidencije; podatke predočiti liječniku pri redovitoj kontroli;• redovito mjerenje i <strong>za</strong>pisivanje tjelesne težine;• praćenje pojave simptoma koji upućuju na pogoršanje, nastanakkomplikacija ili nepodnošenje lijeka.Postupak mjerenja krvnoga tlakaTlak krvi na stjenku krvne žile, najčešće se mjeri tlakomjerom naživu ili pero, a često su u uporabi i elektronički tlakomjeri. Mjerenjetreba provoditi pravilno, po mogućnosti uvijek u isto vrijeme i u istompoložaju tijela, jednom do dva puta tjedno.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke171Mjerenje tlaka odvija se sljedećim redoslijedom:• Platnenu, nerastezljivu orukvicu (manšetu) omotati i učvrstiti okonadlaktice tako da čvrstoća ovijanja dopušta ulaganje vrha prstaizmeđu orukvice i nadlaktice, donji rub orukvice treba biti udaljen2,5 cm od lakatnog pregiba. Odjeća ne smije pritiskati iznadorukvice. Kod aparata prilagođenih <strong>za</strong> samomjerenje manšetutreba oviti u području lakta, a dio gdje se nalazi slušalica položitina područje lakatne arterije.• Ruka na kojoj se mjeri tlak mora biti položena na podlogu i biti uvisini srca. Orukvica mora biti prazna (zrak iz nje mora biti istisnut).Osoba kojoj se mjeri tlak treba biti opuštena.• Ventil na pumpici valja <strong>za</strong>tvoriti i potom pritiscima na pumpicuupuhati zrak u orukvicu. Napuhana orukvica pritiskuje krvnu žilu ikada taj pritisak postane većim od krvnoga <strong>za</strong>ustavljena je cirkulacijana donjem dijelu ruke, što se očituje izostankom pulsa natom dijelu ruke.• Slušalicu ili fonendoskop što je spojen s oba uha ispitivača trebapostaviti iznad lakatne arterije (pipanjem pulsa može se odreditimjesto), potom polako ispuštati zrak iz orukvice odvijajući ventilna pumpici. Ton što ga stvara prvi prolaz krvi u donje dijelove rukevrijednost je sistoličkog («gornjeg») tlaka. Daljnjim polaganimotpuštanjem zraka iz orukvice i dalje se čuju tonovi istodobnos otkucajima srca, koji u jednom trenutku prestanu ili postanuprigušeni. Ta vrijednost na stupcu žive ili pera predstavlja visinudijastoličkog («donjeg, srčanog») tlaka.• Nakon mjerenja vrijednosti izmjerenog tlaka treba <strong>za</strong>pisati, izorukvice ispustiti zrak te aparat uredno spremiti.Mjerenje tjelesne težineTjelesnu težinu valja mjeriti 1 do 2 puta mjesečno, uvijek u isto dobadana, najbolje ujutro, podjednako odjeven, na istoj vagi. Izmjerenuvrijednost valja <strong>za</strong>pisati, osobito kada tjelesnu težinu treba smanjitiili povećati. Održavanje preporučljive (standardne ) tjelesne težinevažno je u kontroli tlaka, održavanju normalnog i liječenju visokogkrvnog tlaka.


Savjeti i preporuke172Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aPraćenje simptomaHipertenzija može dugo ostati neotkrivena, jer je vrlo mali broj simptomanazočan u početku bolesti ili se njima ne pridaje važnost.Obično se uočavaju simptomi koji upućuju na uznapredovanu bolestili pojavu komplikacija: jaka i stalna glavobolja, vrtoglavica, zujanje uušima, smetnje vida, suženje svijesti, bol u prsima, otežano disanje,krvarenje iz nosa. Na pojavu tih simptoma potrebno je hitno se obratitiliječniku.Na kraju treba istaknuti kako je uspjeh liječenja najbolji u osoba kojesame odgovorno skrbe o zdravlju i imaju podršku obitelji u prilagodbina bolest. U tome im uvijek mogu pružiti pomoć liječnik i patronažnasestra tako što ih poučavaju u svakom području interesa i bodre ih uliječenju.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke1739. ŠTO JE ULKUSNA BOLEST?Ulkusna bolest karakterizirana je ograničenim dubljim oštećenjemsluznice u probavnom traktu. Najčešće se javlja u želucu ili dvanaestercu(početnom dijelu tankog crijeva).Ulkusna bolest - čir želuca, odnosno dvanaesterca, javlja se u 5 do10 posto opće populacije. Najčešći uzrok ulkusne bolesti je infekcijaHelicobacterom pylori ili uzimanjem nesteroidnih antireumatskih lijekova(NSARL).Simptomi ulkusne bolesti mogu biti: nelagoda u gornjem dijelutrbuha, žgaravica, bol i<strong>za</strong> prsne kosti, bol u gornjem dijelu trbuha,mučnina, povraćanje, nadutost, rana sitost (osjećaj punoće), obilnopodrigivanje, regurgitacija ili gubitak apetita.Više od polovice bolesnika budi se noću zbog bolova.Komplikacije: Najčešće komplikacije ulkusne bolesti su krvarenja.S obzirom na uzrok bolesti, liječenje ulkusne bolesti provodi se kombinacijomantiulkusnog lijeka i dva antibiotika uz prethodno dokazivanjeinfekcije s Helicobater pylori.Kako si bolesnik sam može pomoći?Promjene životnih navika mogu pomoći u rješavanju i ublažavanjusimptoma i tegoba ulkusne bolesti. Potrebno je:• izbjegavati obroke 2-3 sata prije spavanja,• izbjegavati obilne obroke i pijenje većih količina tekućine,• izbjegavati <strong>hr</strong>anu, odnosno namirnice <strong>za</strong> koje na temelju vlastitaiskustva bolesnik zna da pogoršavaju njegove tegobe (<strong>za</strong>činjena imasna <strong>hr</strong>ana, čokolada, luk, sok od naranče...),• spavati s podignutim uzglavljem kreveta,• smanjiti pušenje, pijenje alkohola, kave i gaziranih pića,• izbjegavati usku odjeću,• smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu,• ne vježbati neposredno nakon obroka,• izbjegavati podi<strong>za</strong>nje težih tereta, saginjanje i dugotrajno savijanjepri obavljanju poslova,• izbjegavati lijekove koji smanjuju napetost donjeg sfinktera jed-


Savjeti i preporuke174Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>anjaka, usporavaju pražnjenje želuca (nitrati, teofilin, antikolinergici,oralni kontraceptivi, blokatori kalcijevih kanala) ili mogu oštetisluznicu jednjaka (acetilsalicilna kiselina, nesteroidni antireumaticiStariji bolesnici (više od 50 godina) kod kojih se prvi put javljajuznačajnije tegobe obavezno se trebaju javiti liječniku!Izvor podataka i dodatne informacije: www.gastal.com.<strong>hr</strong>


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke17510. ŠEĆERNA BOLESTŠTO JE ŠEĆERNA BOLEST ILI DIABETES MELLITUS?To je kronično stanje koje nastaje kad gušterača prestane potpuno ilidjelomično proizvoditi inzulin, ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran uorganizmu. U tom slučaju stanice ne dobivaju <strong>hr</strong>anu potrebnu <strong>za</strong> život.ŠTO JE INZULIN?Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača – ključ koji otvara vratana stanicama i omogućava im da preuzmu <strong>hr</strong>anu (glukozu koja organizmusluži kao izvor energije) iz krvi. Bez inzulina gluko<strong>za</strong> u krvi rasteumjesto da odlazi u stanice. Zato inzulin treba unijeti u organi<strong>za</strong>minjekcijom.POSTOJI LI IZLJEČENJE?Ne postoji izlječenje, ALI postoji uspješan tretman. Dobra regulacijašećerne bolesti podrazumijeva održavanje razine glukoze u krvi štobliže normalnim vrijednostima. To se može postići usklađivanjemslijedećeg:• zdrave, uravnotežene pre<strong>hr</strong>ane• redovite fizičke aktivnosti• samokontrole šećera u krvi• uzimanjem tableta i/ili inzulina ukoliko je potrebno• izbjegavanjem stresnog načina života


Savjeti i preporuke176Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aTIP 1 I TIP 2 ŠEĆERNE BOLESTITIP 1 ŠEĆERNE BOLESTINekad nazivan inzulin ovisni tip šećernebolesti u kojem je životno potrebno uorgani<strong>za</strong>m unositi inzulin.Ovaj tip bolesti razvija se kad organi<strong>za</strong>mproizvodi malo ili nimalo inzulina.U tom slučaju inzulin mora biti unijetinjekcijom.Češće se javlja u djece i adolescenata,ali može se pojaviti i u odraslih.Javlja se s učestalošću od oko 10% odukupno oboljelih.SIMPTOMINastanak tipa 1 šećerne bolesti jeobično iznenadan i dramatičan i možeuključivati slijedeće simptome:učestalo mokrenjeprekomjernu žeđ i suhoću ustaizraziti umor/nedostatak energijestalnu gladnagli gubitak težinesmetnje vidaponavljane infekcijeTKO JE POD RIZIKOM?Faktori rizika <strong>za</strong> tip 1 šećerne bolesti jošnisu dovoljno definirani, ali kombinacijanasljeđa i utjecaja okoliša (virusne infekcije,stres) može biti otponac <strong>za</strong> razvojbolesti. Etimologija je nejasna, vjerojatnose radi o autoimunostiTIP 2 ŠEĆERNE BOLESTINekad nazivan o inzulinu neovisan tipšećerne bolesti u kojem je inzulin potreban<strong>za</strong> metaboličku kontrolu.Tip 2 bolesti javlja se kad gušteračanije sposobna stvarati količinu inzulinada udovolji potrebama organizma ili seproizvedeni inzulin ne koristi učinkovito.Ovakvo stanje može se kontroliratipravilnom pre<strong>hr</strong>anom, tabletama i redovnomtjelovježbom.Javlja se prvenstveno u odraslih, ali sesve češće razvija i u mlađih osoba.Ovo je najčešći oblik šećerne bolestikoji obuhvaća oko 90% svih oboljelih.SIMPTOMIU tipu 2 simptomi se javljaju postupnou mnogo blažem obliku, teže ih je dijagnosticirati,a mogu i izostati. Međutim,simptomi tipa 1 šećerne bolesti, umanje izraženoj formi mogu takođerbiti prisutni i u tipu 2 bolesti.Pojedineosobe s tipom 2 šećerne bolesti nemajurane simptome pa se dijagnosticiraju inekoliko godina nakon pojave bolesti.U oko polovice slučajeva sve do razvojakroničnih komplikacija nema simptomaTKO JE POD RIZIKOM?Iako se tip 2 šećerne bolesti poglavitojavlja u odraslih, on ubr<strong>za</strong>no postajevažan problem u mlađim dobnim skupinamau mnogim dijelovima svijeta.Stoga je svatko, svagdje i u bilo kojojživotnoj dobi pod rizikom obolijevanja.Određeni faktori mogu povećati rizik odrazvoja bolesti, a to su:gojaznost (80% osoba sa šećernom bolešćutipa 2 su pretili), dob (iznad 40 godina),nedostatak tjelesne aktivnosti, obiteljskasklonost, pojava dijabetesa u trudnoći,smanjena tolerancija glukoze, stres


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke177KOJE SU KOMPLIKACIJE ŠEĆERNE BOLESTI?Akutne komplikacije:Normalne vrijednosti šećera u krvi u zdravih osoba kreću se između3 i 6 mmol/L, pri čemu razina glukoze ovisi o unosu energije <strong>hr</strong>anom,utrošku energije (potrošnja glukoze <strong>za</strong> rad tjelesnih stanica), inzulinui kontrainzularnim hormonima. U šećernoj bolesti, ukoliko ne postojiravnoteža između unosa i utroška energije i propisanog liječenjatabletama i/ili inzulinom, može doći do akutnih komplikacija.Kronične komplikacije:Dugotrajno povišene razine glukoze u krvi uz nedostatak odgovarajućegtretmana i edukacije dovode do razvoja različitih ozbiljnih kroničnihkomplikacija:• kardiovaskularnih (srca i krvnih žila) do posljedično srčanog imoždanog udara• retinopatije (bolesti očiju) - vodećeg uzroka sljepoće• nefropatije (bolesti bubrega) s konačnim otkazivanjem bubrega• neuropatije (oštećenje perifernih živaca)• ulkusa stopala uzrokovanih neuropatijom i slabom cirkulacijomkoji mogu dovesti do amputacijeHIPERGLIKEMIJAvisoka razina glukoze u krvi• zbog nepravilne pre<strong>hr</strong>ane i uzimanjaprevelike količine <strong>hr</strong>ane, osobitougljiko hidrata• zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti• <strong>za</strong> vrijeme akutnih bolesti (virusne infekcije,povišena temperatura, akutnostresno stanje)• zbog uzimanja nedovoljne količine lijeka(tableta ili inzulina)• zbog neredovite samokontrole i kontrolete nedostatne skrbi <strong>za</strong> vlastitozdravljeHIPOGLIKEMIJAniska razina glukoze u krvi• zbog prevelike količine inzulina uslijedpredugog razmaka od inzulinskeinjekcije do obroka ili brze resorpcijeinzulina zbog neispravnog injiciranja (umišićno tkivo ili krvnu žilu)• premale količine <strong>hr</strong>ane zbog nedovoljnogili izostavljenog obroka ili probavnihsmetnji:• učestalih stolica i proljeva• pojačana tjelesna aktivnost zbog neplaniraneaktivnosti i nedovoljnepre<strong>hr</strong>ane uz neprilagođeno inzulinskoliječenje• zbog oštećenog rada bubrega i gubitkaveće količine glukoze mokraćom ili nakupljanjaveće količine lijeka u tijelu• zbog uživanja veće količine alkohola


Savjeti i preporuke178Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aKAKO SI MOGU I MORAM SAM POMOĆI? KAKO SI POMOĆI:Izmjeriti razinu glukoze u krvi i mokraći teketone (aceton) u mokraći. Ako je hiperglikemijablaga, bez ketona, ali s velikomkoličinom glukoze u mokraći:• izmjeriti razinu glukoze u krvi- kodblaže hipoglikemije pojesti dodatni obrokugljikohidrata (jednu voćku, čašumlijeka ili jednu jedinicu kruha)• popiti veću količinu (1-2 L) tekućine(čaj, mineralna ili obična voda)• kod teže hipoglikemije je potrebnoodmah uzeti 2-3 glukozna bombona• pojačati tjelesnu aktivnost (trčanje,kućna gimnastika i sl.)ili žlicu šećera i pojesti dodatni obrokugljikohidrata• u sljedećem obroku smanjiti količinuugljikohidrata• teška hipoglikemija može dovesti dobesvjesnog stanja• Ako je hiperglikemija teža, a prisutni sui ketoni i gluko<strong>za</strong> u mokraći:• popiti veću količinu (2-3 L) tekućine• povisiti dozu lijeka koji se uzima (većibroj tableta ili dodati 4-6 jedinicabrzodjelujućeg inzulina)• uzeti 2 tablete sode bikarbone uz 1 Lčaja, ako ketoni ne nestaju iz mokraće• glukozu u krvi mjeriti svaki sat, glukozui ketone u mokraći prilikom svakogmokrenja, voditi dnevnik• ako simptomi ne nestaju i gluko<strong>za</strong> ukrvi ne pada, javiti se liječnikuU slučaju akutnih bolesti (infekcija i povišenatjelesna temperatura):Usprkos smanjenoj potrebi <strong>za</strong> <strong>hr</strong>anom,razina glukoze u krvi raste pa je propisanoliječenje potrebno nastaviti ili ga čakpojačati. Ako bolesnik već uzima maksimalnukoličinu tableta, potrebno je uključitiliječenje inzulinom dok traje infekcija. Inzulinviše neće biti potreban kada se izliječiakutna bolest. Ako se bolesnik već liječiinzulinom, potrebno je povećati dozu premarazini glukoze u krvi. Stoga razinu glukozevalja mjeriti svaki sat.• kome pa je potrebna tuđa pomoć:postaviti bolesnika u položaj na bok iinjicirati glukagon koji je poželjno daima svaka osoba koja se liječi inzulinomIzvor podataka i dodatne informacije: /www.diabetes.<strong>hr</strong>


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke17911. ALZHEIMEROVA BOLESTdoc. dr. sci. Ninoslav Mimica, dr. med.Mira DajčićAlzheimerova demencija je sindrom koji se javlja kao posljedica Alzheimerovebolesti.Bolest počinje postepeno, a s napredovanjem bolesti dolazi do sveveće pojave poremećaja ponašanja bolesne osobe u svakodnevnomživotu, kojih bolesna osoba nije svjesna, ali okolina oboljele osobeuočava promjene u ponašanju i ukoliko se neke od slijedećih promjenauočavaju kod člana Vaše obitelji ili na radnom mjestu – potražitestručno mišljenje liječnika – neurologa i psihijatra koji se bave problematikomAlzheimerove bolesti.PROMJENE U PONAŠANJUKOJE MOGU UPUĆIVATI DASE RADI O ALZHEIMERO-VOJ BOLESTI:Poremećaj pamćenja: razvijase postepeno, a najviše se<strong>za</strong>boravljaju događaji koji su senedavno dogodili.Poteškoće u izvršavanjusvakodnevnih aktivnosti:od r ža va nje osobne higijene, poteškoće u snalaženju u stanu ili naulici, trgovini, stalno <strong>za</strong>metanje sitnih stvari – ključeva, naočala i sl.Poteškoće govora, čitanja i pisanja: <strong>za</strong>boravljanjem riječi usvakodnevnom govoru, <strong>za</strong>mjena istih riječi nekim sličnim riječima,izgovo reno je nerazumljivo, nema svrhu niti smisao ili se osoba čestosluži podjednakim odgovorima – fra<strong>za</strong>ma.Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: ne može se sjetitikoji je mjesec, dan ili godina, koje godišnje doba, ne snalazi se na odranije poznatim mjestima.Pogrešne procjene i odluke: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjerenose oblači u odnosu na godišnje doba.Poremećaj apstraktnog mišljenja: nemogućnost ispunjavanja


Savjeti i preporuke180Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>anekog formulara, nerazumijevanje pojmova „rođendan“, „ljubav“,„pravednost“.Učestalo gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenimmjestima, često traženje stvari po džepovima.Promjene raspoloženja i ponašanja: izmjena ponašanja u smislunemira, nervoze, ljutnje sa naglom promjenom na preveliku smirenosti ne<strong>za</strong>interesiranost <strong>za</strong> događanje oko sebe, bezrazložna tuga i plakanjesa izmjenom dobrog raspoloženja i smijeha.Promjena osobnosti: pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline<strong>za</strong> krađu novaca, otuđivanjem stvari, strah od prisutnosti drugihosoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora,nepovjerenje.Gubitak koncentracije i interesa <strong>za</strong> socijalne aktivnosti,potpuna ne<strong>za</strong>interesiranost, osjeća se napuštenom, osamljenom iprestrašenom osobom.Prvi i najizrazitiji simptom je gubitak pamćenja, nastavlja se psihičkopropadanje i uz dosta dugo <strong>za</strong>državanje dobrog fizičkog izgleda podpojmom „očuvane fasade“ dolazi i do fizičkog propadanja te nepokretnosti.Rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti, liječnička skrb i skrb okolinepoboljšava kvalitetu života oboljele osobe, stoga je važno prepoznatiovaj niz simptoma bolesti koji mogu ukazivati na početakbolesti, također je važno rano upućivanje liječniku kao i kontaktiratiSavjetovalište <strong>za</strong> članove obitelji oboljele osobe od Alzheimerovebolesti, koje djeluje u sklopu Hrvatske udruge <strong>za</strong> Alzheimerovubolest u <strong>Zagreb</strong>u – Vlaška ulica 24, sa stalnim radnim vremenomsrijedom od 14 do 16 sati, kao i prema dogovoru, a sve informacije uvezi bolesti mogu se dobiti na SOS telefon 091/ 569 16 60 ili pitanjaposlati na adresu Udruge.Obitelj oboljele osobe ispunjavanjem pristupnice Hrvatske udruge<strong>za</strong> Alzheimerovu bolest postaje član Udruge koja mu pruža svepotrebne informacije o tijeku bolesti, kojima pomaže bolesnikui obitelji u teškoj i dugotrajnoj bolesti, putem osobnih savjete tedostavom edukativnih brošura o bolesti.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke18112. DEKUBITUS I ZNAČENJE PREHRANE U LIJEČENJUProf. dr. sc., Janko Hančević, dr. med.Cvjeta Mitić, VMSDekubitus ili tlačni vrijed poznat je još iz davnina (nađen je na egipatskimmumijama!). Međutim, njegova pojava je i danas aktualna jer jeprisutan kod teških, nepokretnih ili bolesnika bez svijesti, u starijih iteško pokretnih bolesnika, ali i nakon operativnih <strong>za</strong>hvata. Njegovapojava je donedavna značila i „početak kraja života“. Bolesnici s dekubitusomimaju 5 puta veću smrtnost od ostalih s istim oboljenjima.U 20 stoljeću, osobito u drugoj polovici učinjen je znatan napredak uspriječavanju i liječenju dekubitusa. Otkiveni su i razjašnjeni uzroci,fiziologija cijeljenja rane i čimbenici koji usporavaju cijeljenje kroničnerane, ali i efikasna terapija. Uz napredak upotrebe novijih lijekova ipostupaka danas se postiže izliječenje u 63 % slučajeva.Liječenje kronične rane je vrlo skupo, a poduzimanje preventivnihmjera je isto relativno skupo, ali u usporedbi ipak jefitinje od liječenja.Dekubitus je veliki zdravstveni i ekonomski problem bolesnika, ustanoveu kojoj se liječi, njegove okoline i šire društvene <strong>za</strong>jednice.Njegova pojava moguća je u svakoj dobnoj skupini, ali je osobitoznačajna u gerijatrijskih bolesnika. Nerijetko se susrećemo snestručnim liječenjem koji samo onemogućuje <strong>za</strong>cijeljivanje i pojavuteških oblika sepse. U stvari, komplikacije koje nastaju pri dekubitusfatalne su i <strong>za</strong>pravo direktno njegova posljedica.Značajno je istaknuti da dekubitus nije lokalna bolest, već u njegovunastanku sudjeluje mnogo čimbenika i <strong>za</strong>to u njegovu liječnju morasudjelovati više stručnjaka kako bi se postigao efekt izliječenja.Ulogu u nastanku dekubitusa svakako ima pritisak na podlogu kojitraje duže od 2 sata (nepokretni ili treško pokretni bolesnici), jertada dolazi do prekida is<strong>hr</strong>ane potkožnog tkiva i kože kao i okolnihstruktura, osobito na mjestima gdje su koštane izbočine (križna kost,lopatice, laktovi, pete, <strong>za</strong>tiljak – ovisno u kojoj poziciji leži bolesnik!).


Savjeti i preporuke182Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aPrema izgledu i <strong>za</strong>hvaćenosti dekubitusa razlikujemo 4 stadija:1. stadij: crvenilo, bolnost, nemir biolesnika2. stadij: pojačano crvenilo, pojava mjehura na koži ili površnooštećena koža3. stadij: rana koja <strong>za</strong>hvaća meka tkiva do mišića4. stadij: rana koja <strong>za</strong>hvaća sve slojeve do kostiBolnost i nemir nerijetko se pokušavaju smanjiti sredstvima protivbola što umiruje bolesnika, ali istodobno i škodi jer ostaje nepokretan!U 3. i 4. stadiju bol je mukla, a bolesnik je u pravilu depresivan(opravdano!), radi sekrecije i infekcije oko njega se širi neugodanmiris, okolina ga izolira i tako još povećava stanje depresije.Prvi i drugi stadij mogu se liječiti, osim u zdravstvenoj ustanovi, i udomovima ili kućnoj njezi, ali treći i četvrti stadij bi trebalo liječiti naodgovarajućim kirurškim odjelima (kirurškim ili plastičnim).Liječenje i briga o njezi rane mora biti pod kontrolom liječnika i sestarakoji su <strong>za</strong> to i posebno obučeni. Primjena metoda i liječenja sustrogo kodificirani <strong>za</strong> svaki stadij liječenja i svaka improvi<strong>za</strong>cija višešteti nego li koristi.U liječenju dekubitusa, koje je vrlo kompleksno, uloga medicinskogosoblja u provedbi preventivnih mjera i terapeutskih postupaka jeneophodna. Kako se ipak veći broj bolesnika s dekubitusom upućujena kućnu ili domsku njegu te je briga o bolesniku povjerena osobamakoje moraju biti upoznate s mnogim činjenicama.Svaki bolesnik s dekubitusom <strong>za</strong>htjeva da osobe koje ga njegujuimaju dobru komunikaciju, da mu posvete i nešto više vremena urazgovorima, da mu pruže o<strong>hr</strong>abrenje i nadu u ozdravljenje. Nerijetkobi trebala i duhovna potpora bolesnicima.Kako se radi o bolesnicima u trećoj dobi to se često nalaze ljudi koji sulošije is<strong>hr</strong>anjeni, uz manjak vitamina i minerala, nerijetko dehidrirani,pot<strong>hr</strong>anjeni i imaju još po koju bolest.Problemu is<strong>hr</strong>anjenosti u svakom slučaju treba dati odgovarajuću


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke183ulogu što praktično znači: bolesnici koji mogu uzimati <strong>hr</strong>anu na ustanjih pre<strong>hr</strong>anjujemo češće, u malim obrocima i dajemo <strong>hr</strong>anu na kojusu naviknuti i koju žele jesti. Tuđa pomoć pri uzimanju <strong>hr</strong>ane čestoje neophodna. Druga grupa bolesnika koji su u lošem stanju ili besvjesan,njima dajemo is<strong>hr</strong>anu bilo pomoću nazogastrične sonde ili uobliku infuzija u vene.Danas <strong>za</strong>hvaljujući poznavanju i značenju is<strong>hr</strong>ane postoje preparatis koncentriranim količinama proteina i ostalih <strong>hr</strong>anjivih tvari kojimase može preko nazogastrične sonde bolesniku davati sve u dostatnimkoličinama. Bilo u <strong>hr</strong>ani ili napitcima trebamo osigurati dovoljnekoličine vitamina C, B i ostali, ali i količine ugljikohidrata i masti.Kronična rana - dekubitus ukoliko nije pravilno liječena, a u to ubrajamoi pravilnu is<strong>hr</strong>anu, ona ne cijeli, podložna je infekcijama, sepsii umiranju.Unesenu količinu i vrstu <strong>hr</strong>ane moramo pratiti i bilježiti kao i količinumokraće i stolice. Te podatke treba poka<strong>za</strong>ti nadležnom liječniku koji ćetada odrediti bilo povećane količine <strong>hr</strong>ane ili će izmijeniti ritam pre<strong>hr</strong>ane.Nadzor u uzimanju i napredovanju cijeljenja rane treba vršiti liječnik kojibarem 1 puta tjedno kontrolira bolesnika i koji će dati pismeno uputekako treba postupiti u konkretnom slučaju. Ovakve pismene upute ipromjene nazivamo vođenjem protokola <strong>za</strong> svakog pojedinog bolesnika.Pravilo je nadalje da se barem tri puta tjedno kontrolira bolesnikovatežina uz uzimanje laboratorijskih pretraga.Svi rezultati efekta pre<strong>hr</strong>ane mogu se i laboratorijski kontrolirati, alito je moguće u zdravstvenim ustanovama, gdje na žalost, što smosvjedoci svakodnevno, nema mjesta <strong>za</strong> ovakove bolesnike.Bolesnikova okolina ima važnu ulogu u liječenju na način da ga motivirana kretanje kako bi se smanjio pritisak na kritičnim mjestimatijela, a ujedno potaknuli volju <strong>za</strong> aktivnijim životom.Najveća nagrada svakom medicinskom djelatniku, ali i bolesnikovojobitelji i okolini je uspješan oporavak i ozdravljenjebolesnika.


Savjeti i preporuke184Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a13. UVJETI ZA IZDAVANJE ZNAKA PRISTUPAČNOSTITko ima pravo?Pravo na znak pristupačnosti ima osoba s 80 ili više posto tjelesnogoštećenja, odnosno osobe koje imaju oštećenja donjih ekstremiteta60 ili više posto, a isto pravo ostvaruju i vozila udruga osoba s invaliditetom<strong>za</strong> razdoblje od pet godina.Gdje se podnosi <strong>za</strong>htjev?Temeljem Pravilnika o znaku pristupačnosti (Narodne novine 78/08)u postupku izdavanja rješenja <strong>za</strong> izdavanje znaka pristupačnostinadležan je Odjel <strong>za</strong> promet Gradskog ureda <strong>za</strong> prostorno uređenje,<strong>za</strong>štitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove ipromet, Trg Stjepana Radića 1, tel: 610 11 43.Potrebna dokumentacija:• <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> izdavanje znaka pristupačnosti• nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka Hrvatskog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> mirovinskoosiguranje, ili• nalaz i mišljenje drugostupanjskog liječničkog povjerenstvanadležnog <strong>za</strong> davanje nala<strong>za</strong> i mišljenja prema Zakonu o pravima<strong>hr</strong>vatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obiteljiili prema Zakonu o <strong>za</strong>štiti vojnih i civilnih invalida rata.Udruga osoba s invaliditetom uz <strong>za</strong>htjev prilaže rješenje o registracijii dokaz da su njeni članovi osobe s invaliditetom iz članka 2. stavka1. navedenog Pravilnika.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke18514. KAKO OSTVARITI SMJEŠTAJ U DOMU ZA STARIJE INEMOĆNE OSOBE?Krasanka GlamuzinaTKO SE MOŽE SMJESTITI U DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE?U dom <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe kojeg je osnivač Grad <strong>Zagreb</strong> možese smjestiti osoba kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenomstanju i nemoći prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe.GDJE SE PODNOSI ZAHTJEV ZA SMJEŠTAJ?Zahtjev <strong>za</strong> smještaj podnosi se službi socijalnog rada u domu <strong>za</strong> <strong>starije</strong>i nemoćne osobe.Korisnici koji na taj način podnose <strong>za</strong>htjev smještavaju se na temeljuugovora o smještaju.Korisnici se također smještavaju temeljem rješenja o smještajuupućenog od nadležnog ureda Centra <strong>za</strong> socijalnu skrb <strong>Zagreb</strong>.Temeljem rje-Potrebna dokumentacija:• domovnica• rodni list• preslika osobne i zdravstvene iskaznice• dokaz o trajnom nastanjenju u RepubliciHrvatskoj (potvrda o prebivalištu)• odre<strong>za</strong>k od mirovine• izjava o garanciji plaćanja razlike smještaja(ovjerena kod javnog bilježnika)• mišljenje liječnika o zdravstvenom stanju• rješenje o skrbništvu <strong>za</strong> osobe pod skrbništvomše nja Centra <strong>za</strong>socijalnu skrbstarija osoba ostvarujepravo nastalni smještajukoliko joj je zbogtrajnih promjenau zdravstvenomstanju i nemoćiprijeko potrebnastalna pomoć injega druge osobe.Osobi kojoj pomoć i njegu mogu pružiti članovi obitelji ili se pomoći njega mogu osigurati na drugačiji način neće se osigurati smještaj udomove socijalne skrbi putem rješenja nadležnog Centra.KOJE USLUGE PRUŽA DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE?Dom <strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe je javna ustanova u kojoj se pružaju


Savjeti i preporuke186Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>ausluge skrbi izvan vlastite obitelji i usluge pomoći i njege u kući. Skrbizvan vlastite obitelji obuhvaća stalan smještaj, poludnevni i cjelodnevniboravak dok je pomoć i njega u kući oblik izvaninstitucijskeskrbi.STALNI SMJEŠTAJU sklopu stalnog smještaja osigurava se tijekom duljeg vremenskograzdoblja <strong>za</strong>dovoljavanje životnih potreba kao što su: stanovanje,pre<strong>hr</strong>ana, odijevanje, održavanje osobne higijene, briga o zdravlju,čuvanje, odgoj i obrazovanje, njega, radne aktivnosti, psihosocijalnarehabilitacija i korištenje slobodnog vremena.Ovisno o stupnju samostalnosti u podmirivanju potreba <strong>za</strong> kretanjem,<strong>hr</strong>anjenjem, oblačenjem, osobnom higijenom korisnici se smještavajuna stambeni dio ili na odjel pojačane njege.POLUDNEVNI I CJELODNEVNI BORAVAKSkrb izvan vlastite obitelji može se organizirati kao poludnevni i cjelodnevniboravak. Namijenjen je starijim osobama koje žive u svomdomu, a tijekom radnog tjedna koriste usluge: boravka i pre<strong>hr</strong>ane,održavanja osobne higijene, brige o zdravlju, čuvanja, njege, psihosocijalnerehabilitacije, korištenja slobodnog vremena, organiziranjaprijevo<strong>za</strong> i druge potrebe.SMJEŠTAJ U DOM ČIJI OSNIVAČ NIJE GRAD ZAGREBOsoba koja ne ispunjava uvjete <strong>za</strong> smještaj ili ne želi biti smještenau Dom kojem je osnivač Grad <strong>Zagreb</strong>, ovisno o svojim željama imogućnostima može se smjestiti u Dom čiji osnivač nije Grad <strong>Zagreb</strong>,a smještaj se ostvaruje na temelju ugovora o smještaju.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke18715. Palijativna skrb u našoj <strong>za</strong>jedniciIvanka Kotnik, dr. med.Palijativna skrb je ušla tiho i nenametljivo u Hrvatsku prije 15 godina,kada je osnovano Hrvatsko društvo <strong>za</strong> hospicij i palijativnu skrb priHrvatskom liječničkom zboru. Zadatak mu je bio širenje i populari<strong>za</strong>cijahospicijskog pokreta, prvenstveno među liječnicima i drugim<strong>za</strong>interesiranim osobama pretežno medicinske struke.Po definiciji, palijativna skrb je poseban pristup oboljelima od životnougrožavajuće bolesti i njihovim obiteljima kako bi se poboljšalakvaliteta preostalog dijela njihovog života. To se čini preko specijalnoeduciranih palijativnih timova čiji je <strong>za</strong>datak uklanjanje neugodnihsimptoma u bolesnika,od kojih je najčešći neugodni simptom bol.Kvaliteta života je individualna procjena vlastitog <strong>za</strong>dovoljstva snačinom života u kontekstu kulture i vrijednosnog sustava u kojemosoba živi i u odnosu sa svojim ciljevima, očekivanjima, standardimai preokupacijama (obje definicije SZO).Kako se spoznaja o palijativnoj skrbi u Hrvatskoj širila, nametnula sepotreba osvještavanja šire javnosti, a s tim i druge obveze koje surezultirale osnivanjem skrbi.Hrvatska udruga prijatelja hospicija, koja kao neprofitna, nevladinaudruga djeluje i danas, a proširuje i svoje djelovanje.Hrvatska udruga prijatelja hospicija (vidi str. 86) se nametnulakao centar iz kojeg izlaze mobilni timovi palijativne skrbi, koji djelujuna terenu, u kućama osoba oboljelih od životno ugrožavajuće bolesti.Specifičnost ovog pristupa je dvojaka - <strong>za</strong> bolesnike skrbi tim različitihprofesionalaca, a fokus njihovog djelovanja nije samo bolesnik, već iobitelj u kojoj se bolesnik nalazi.Osnovni sastav palijativnog tima su: liječnik, medicinska sestra,socijalni radnik, psiholog, a svakako se uključuje i i<strong>za</strong>brani liječnikprimarne zdravstvene <strong>za</strong>štite/obiteljski liječnik bolesnika, kojem seide u hospicijsku posjetu.Palijativni tim se, ovisno o potrebama bolesnika, proširuje na bolničkespecijaliste, koji sudjeluju u liječenju bolesnika (ovisno o lokaciji malignogprocesa), fizijatra, fizikalnog terapeuta, a važna je i uloga


Savjeti i preporuke188Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aduhovnika u palijativnom timu. Svi članovi tima su specijalno educirani<strong>za</strong> pristup bolesniku i njegovoj obitelji u palijativnoj skrbi.Važnu ulogu u palijativnom timu imaju i volonteri. To su ljudi običnonemedicinske profesije, koji dio svog slobodnog vremena odvajaju<strong>za</strong> boravak i druženje s bolesnikom u njegovoj/njenoj kući, a njihovodjelovanje se očituje u čitanju, razgovorima i šetnjama s bolesnikom.Nikako nisu <strong>za</strong>duženi <strong>za</strong> medicinsku njegu bolesnika, niti <strong>za</strong> pospremanjenjegovog/njenog stana i kuhanje.Neki volonteri nisu direktno u kontaktu s bolesnikom, ali rade stvarikoje su važne u njegovoj/njenoj okolini (postavljanje elektronskogkreveta iznajmljenog od HUPH, dovoženje toaletnih kolica, oxigenatorai dr. pomagala u njezi teško bolesne, umiruće osobe u kućnimuvjetima).Drugi volonteri rade u samom hospicijskom centru – <strong>za</strong>duženi su naadministrativnim poslovima, odgovaraju na telefonske pozive i slično.Uloga volontera je važna jer on postaje most između bolesnika i njegoveokoline, koji ponekad uključuje i vlastitu obitelj, kojoj je kao iostalima otežan kontakt s bolesnikom zbog osjećaja straha i nesigurnosti,da li će reći nešto što bolesnik ne želi ili ne smije čuti.Svaka takva situacija je jedinstvena i bitno je to da se ne napravi nekapogreška, koju bi bilo teško ispraviti, jer... ovdje nema ponavljanjasituacije kao na ka<strong>za</strong>lišnim daskama, ono što se događa je neponovljivo.Hrvatska udruga prijatelja hospicija provodi bar jednom godišnjetečaj <strong>za</strong> nezdravstvene volontere kako bi ih pripremili <strong>za</strong> moguće<strong>za</strong>datke koji ih u budućnosti očekuju.Također provode se edukacije o palijativnoj skrbi <strong>za</strong> osoblje u domovima<strong>za</strong> <strong>starije</strong> i nemoćne osobe, a Udruga je spremna educirati i ostale<strong>za</strong>interesirane grupe građana.Najvažnija stvar koja nas očekuje u budućnosti je potpunaprofesionali<strong>za</strong>cija palijativne skrbi, kao i apsolutnadostupnost iste svima na koje se odnosi, jer pravo na palijativnuskrb je osnovno čovjekovo pravo.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke18916. ŽALOVANJE PRIJE I POSLIJE SMRTIBiserka Budigam, prof. psihologŽalujemo sada, danas, kao što smo žalovali i nekad. Isto je to, aopet tako drugačije i posebnije, svojstvenije vremenu i načinu života.Ljudi su i nekad, a i sada žalovali sami, ali uz pomoć i podršku svojihbližnjih. Nekada se nastojalo svoje žalovanje podijeliti s članovimaobitelji koje su bile čvrsto pove<strong>za</strong>ne. Danas je to drugačije, jer slabeobiteljske veze. Ljudi sve više traže pomoć stručnih osoba i udruga,jer se sve više osjećaju osamljeni u svojoj tuzi.Anticipirano žalovanje, odnosno „žalovanje zbog gubitka koji ćese tek dogoditi“ (Lindemann, 1944.) poka<strong>za</strong>lo je da ljudi lakše podnosesvoju tugu, a sam proces žalovanja nakon smrti kraće traje. Uovoj fazi u procesu žalovanja sudjeluje i sam bolesnik. Ponekad jeto olakšavajuća okolnost dok je ponekad i otežavajuća, ovisno prijesvega o stavu bolesnika prema svojoj bolesti.Žalovanje „post mortem“ – poslije smrtiNajčešće ljudi pitaju koliko traje žalovanje poslije smrti i koliko vremenase smatra „normalnim“ žalovanjem. I ovo nije strogo definiranopa neki stručnjaci smatraju da bi normalno žalovanje trebalo trajatido šest mjeseci, drugi smatraju normalnim devet mjeseci (kao što jetrajanja trudnoće), a neki čak do dvije godine. Vrlo često žalovanjemsmatraju samo sjećanje na umrlu osobu i češće posjećivanjepočivališta pokojnoog. To nije pravo žalovanje jer su emocije oslabile,a ponašanje je poprimilo oblik navike zbog pomanjkanja najčešćenovih sadržaja.Koliko vremena će trajati žalovanje uvjetovano je nizom čimbenikakao što su: koga smo izgubili (<strong>za</strong> djetetom je nabolnije i najduljetraje), kako se dogodio rastanak i dali smo se pripremali <strong>za</strong> rastanak(iznenadna, tragična smrt i<strong>za</strong>ziva dulje i bolnije žalovanje), kako jenaučeno žalovati u obitelji, kakav je bio odnos s umrlim, dali postojei drugi gubici, imate li vremena <strong>za</strong> žalovanje, imate li potporu i odkoga.


Savjeti i preporuke190Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aPored ovih čimbenika vrlo važan čimbenik u žalovanju je sama osobnostžalovatelja. Ista situacija nije <strong>za</strong> sve nas ista! Mnogo ovisi onama samima. O našem životnom iskustvu i svjetonazorima. Svatkosvoju tugu i patnju poznaje najbolje. Vrijeme nam uvelike pomaže uublažavanju tuge i boli <strong>za</strong> umrlim.Pružanje pomoći i podrške u procesu žalovanja vrlo je važno, kako <strong>za</strong>pojedinca tako i <strong>za</strong> obitelj. Pri tome se postavlja opravdano pitanje„kada treba <strong>za</strong>početi savjetovanje?“Većina stručnjaka koji se bave ovim problemom kaže da savjetovanjetreba početi najranije tjedan dana nakon sprovoda. Drugi smatrajuda to treba učiniti znatno ranije naročito ako se radi o teško bolesnojosobi i njenoj obitelji. Naša iskustva govore da se problemi uobitelji javljaju puno prije i da je bolje ako se ranije <strong>za</strong>počne s njihovimrješavanjem. Emocionalne krize se teško rješavaju bez stručnepomoći.Većina ljudi još uvijek sama prođe kroz proces žalovanja. Rijetki su onikoji u procesu normalnog žalovanja <strong>za</strong>traže stručnu pomoć i podršku.Djelomično je to iz razloga što je uvriježeno mišljenje da sami morajuodžalovati i da je to njihova osobna stvar, da samo psihički bolesneosobe ne mogu same <strong>za</strong>vršiti proces žalovanja, a često i zbog neinformiranostikome se mogu obratiti <strong>za</strong> pomoć.Osnovni <strong>za</strong>daci u procesu žalovanja su:• prihvatiti stvarnost gubitka – mnogo je lakše intelektualnoprihvaćanje, nego emocionalno• proraditi bol zbog gubitka – svi ljudi osjećaju neku vrstu bolirazličitog intenziteta• prilagodiiti se okolini u kojoj nema više umrloga a) vanjska prilagodbab)unutranja prilagodba c) duhovna prilagodba• emocionalno premjestiti pokojnika i nastaviti živjeti - ovo je najtežerealizirati


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke191Ciljevi savjetovanja u procesu žalovanjaOpćeniti je cilj pomoći ožalošćenomu da bude u stanju reći „zbogom“umrlome. Specifični ciljevi su:• povećati stvarnost gubitka• pomoći ožalošćenom da se suoči s izraženim i prikrivenimosjećajima• pomoći ožalošćenome da prevlada različite <strong>za</strong>preke ponovnojprilagodbi nakon gubitka• pomoći ožalošćenome da pronađe način da se sjeća umrle osobe,a da se pri tome ugodno osjeća ponovno ulažući u životKome je potrebno savjetovanje u procesu žalovanja?Postoje tri osnovna pristupa:• pomoć treba ponuditi svim pojedincima, a osobito obiteljima kojimaje umrlo dijete ili roditelj• nekim je ljudima potrebna pomoć, no oni će čekati dok ne upadnuu teškoće, dok ne prepoznaju vlastitu potrebu i onda će potražitipomoć• pomoć treba ponuditi kao prevenciju onima koji će krizu doživjeti<strong>za</strong> godinu ili dvijeTko obavlja savjetovanje u žalovanju?Većina hospicijskih programa <strong>za</strong> savjetovanje koristi kombinacijustručnjaka i volontera.Važnije od pružanja pomoći u procesu žalovanja pojedincu je pružanjepomoći cijeloj obitelj. Obitelj je interakcijska cjelina u kojoj svi članoviutječu jedni na druge pa individualni tretmani ne polučuju najboljerezultate. Treba u tretmanu obuhvatiti cjelokupnu obiteljsku mrežuuvažavajući posebnosti odnosa umrloga s pojedinim članovima obiteljii uzimajući u obzir njihova emocionalna stanja. Najvažnija je otvorenai iskrena komunikacija unutar obitelji.Koliko god ovaj svijet izgleda surov i otuđujući, u njemu žive još uvijekljudi sa svojim tugama i žalostima, patnjama i bolima. I očekuju inašu pomoć koliko god ona bila skromna.


Savjeti i preporuke192Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a17. OporukaPrivatne oporukeVlastoručna oporukaOporuka je valjana ako ju je oporučitelj vlastoručno napisao i ako juje potpisao. Za valjanost vlastoručne oporuke nije nužno, ali je korisno,da su u njoj naznačeni mjesto i datum kad je sastavljena.Pisana oporuka pred svjedocimaOporučitelj koji zna i može čitati i pisati može sastaviti oporuku takošto će <strong>za</strong> ispravu, bez obzira tko ju je sastavio, izjaviti pred dva istodobnonazočna svjedoka da je to njegova oporuka te je pred njimapotpisati. Svjedoci će se potpisati na samoj oporuci, a korisno je dase naznači njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti koje bimogle koristiti njihovom lakšem pronalaženju.Javna oporukaSvatko može valjano oporučiti u obliku javne oporuke, a osoba kojane može ili ne zna čitati ili se ne može potpisati može u redovitimokolnostima oporučiti samo u obliku javne oporuke. Javnu oporukuna oporučiteljev <strong>za</strong>htjev sastavljaju u Republici Hrvatskoj sudacopćinskog suda, sudski savjetnik u općinskom sudu ili javni bilježnik,a u inozemstvu konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnikRepublike Hrvatske (ovlaštena osoba).Oporuka u izvanrednim okolnostimaUsmena oporukaOporučitelj može očitovati svoju posljednju volju usmeno pred dvaistodobno nazočna svjedoka samo u izvanrednim okolnostima zbogkojih nije u stanju oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku. Usmenaoporuka prestaje vrijediti kad protekne 30 dana od prestankaizvanrednih okolnosti u kojima je napravljena.Predaja oporuke na čuvanjeOporučitelj može svoju oporuku sam čuvati, ili je povjeriti na čuvanjekojoj drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi. Ako oporučitelj želi povjeriti


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke193svoju oporuku na čuvanje sudu, javnom bilježniku ili u inozemstvukonzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku RepublikeHrvatske, taj ju je dužan primiti na čuvanje bez obzira tko jeoporuku sastavio.Opoziv oporukeOporučitelj može uvijek opozvati oporuku, u cjelini ili djelomično,očitovanjem danim u bilo kojem obliku u kojem se po <strong>za</strong>konu moženapraviti oporuka. Oporučitelj može opozvati pisanu oporuku iuništenjem isprave.ODNOS RANIJE I KASNIJE OPORUKEUkoliko se kasnijom oporukom izričito ne opozove ranija oporuka,odredbe ranije oporuke ostaju na snazi ako i ukoliko nisu u suprotnostis odredbama kasnije.Ako je oporučitelj opozvao kasniju oporuku, ranija oporuka ponovnodobiva snagu, osim ako se dokaže da oporučitelj to nije htio. Istovrijedi i u slučaju da je opozvao opoziv oporuke.HRVATSKI UPISNIK OPORUKAČinjenica da je sastavljena, po<strong>hr</strong>anjena te proglašena neka oporukaevidentira se u Hrvatskom upisniku oporuka. Upisnik oporuka vodiHrvatska javnobilježnička komora. Hrvatski upisnik oporuka javni jeupisnik iz kojega se podaci ne mogu prije oporučiteljeve smrti nikomestaviti na raspolaganje, osim oporučitelju ili osobi koju je on <strong>za</strong> toposebno ovlastio. Činjenica da oporuka nije evidentirana u Hrvatskomupisniku oporuka, niti bilo gdje posebno po<strong>hr</strong>anjena, ne šteti njezinojvaljanosti.


Savjeti i preporuke194Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>a18. UGOVOR O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJUUgovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuju se jedna strana(davatelj) da će drugu stranu ili trećeg (primatelja uzdržavanja)uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mudaje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari iprava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja.Ako nije drugačije ugovoreno, ugovorom o doživotnom uzdržavanjuobuhvaćene su i sve pripadnosti stvari ili prava koji su predmet ugovora.Pitanje kako će se uredit opseg i način uzdržavanja, prepušteno jesporazumu stranaka.Ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti sastavljen u pisanom oblikute ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemnizirani) pojavnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta.Cilj propisane forme je sprječavanje eventualne zlouporabe, kao i<strong>za</strong>štita prava trećih osoba (npr. nužnih nasljednika, koji otuđenjemimovine temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju gube pravo nanužni dio).Pravna valjanost dovodi se u pitanje tek ako je riječ o iskorištavanjutuđe nevolje radi posti<strong>za</strong>nja nerazmjerne imovinske koristi, <strong>za</strong>tim akoje <strong>za</strong>ključenje ugovora protivno dobrim običajima, odnosno ako jepravni posao nemoralan.Ako ugovor o doživotnom uzdržavanju nije sastavljen u pismenomobliku i ako ga nije ovjerila ovlaštena osoba, ne može se konvalidiratini kad je izvršen.Izmjena i (ili) dopuna ugovora o doživotnom uzdržavanju podliježesastavu u jednom od oblika predviđenog <strong>za</strong> sklapanje ugovora.UPIS U JAVNU KNJIGUAko je predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju nekretnina,davatelj uzdržavanja ovlašten je <strong>za</strong>tražiti <strong>za</strong>bilježbu tog ugovora uzemljišnu knjigu.


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke195RASKID UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJUUgovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doživotnomuzdržavanju i nakon što je počelo njegovo ispunjenje. Svaka stranamože <strong>za</strong>htijevati raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava svojeobveze.U slučaju raskida ugovora svaka strana <strong>za</strong>država pravo da od drugestrane traži naknadu koja joj pripada po općim pravilima obveznogprava.Pretpostavke <strong>za</strong> raskidAko bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, akoje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenjeobveze <strong>za</strong> jednu ugovornu stranu postalo je pretjerano otežanoili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može <strong>za</strong>htijevati da seugovor izmijeni ili čak raskine.Izmjenu ili raskid ugovora ne može <strong>za</strong>htijevati strana koja se pozivana promijenjene okolnosti ako je bila dužna u vrijeme sklapanjaugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili svladati.Strana koja <strong>za</strong>htjeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozvati napromijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenog<strong>za</strong> ispunjenje njezine obveze.Kad jedna strana <strong>za</strong>htijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinutiako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbeugovora pravično izmijene.Ako izrekne raskid ugovora, sud će na <strong>za</strong>htjev druge strane obve<strong>za</strong>tistranu koja ga je <strong>za</strong>htijevala da ovoj nadoknadi pravičan dio štetekoju trpi zbog toga.UTJECAJ SMRTI DAVATELJA UZDRŽAVANJA NA UGOVORSmrt davatelja uzdržavanja nije sama po sebi razlog <strong>za</strong> prestanakugovora o doživotnom uzdržavanju.Umre li davatelj uzdržavanja prije primatelja uzdržavanja, njegovaprava i obveze iz ugovora prelaze na njegova bračnog druga i njegovepotomke koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu.Ne pristanu li na produženje ugovora o doživotnom uzdržavanju,ugovor se raskida, a oni nemaju pravo <strong>za</strong>htijevati naknadu <strong>za</strong> prijedano uzdržavanje.


Savjeti i preporuke196Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aAko bračni drug i potomci davatelja uzdržavanja nisu u stanju preuzetiugovorne obveze oni imaju pravo tražiti naknadu od primateljauzdržavanja.Sud će ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajući pri tomeu obzir imovinske prilike primatelja uzdržavanja i osoba koje su bileovlaštene na produženje ugovora o doživotnom uzdržavanju.Sklapanja navedenog ugovornog odnosa bit će moguće i sa Zakladom„Zajednički put“. Zaklada će osigurati pravilno korištenje imovine korisnikai ujedno spriječiti zloporabu korištenja imovine.Zaklada ne samo da će biti instrument egzistencijalne potporenajpotrebnijima, već način uključivanja u društvo socijalno isključenihpojedinaca i skupina koja će omogućiti dostojenstveno starenje (v.više str.).


Vodič <strong>za</strong> <strong>starije</strong> građane grada <strong>Zagreb</strong>aSavjeti i preporuke19719. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJUUgovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davateljuzdržavanja) da će drugu stranu ili trećeg (primatelja uzdržavanja)uzdržavati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da ćemu <strong>za</strong> života prenijeti svu ili dio svoje imovine.Davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora odosmrtnom uzdržavanju kad mu, temeljem toga ugovora te stvari ilita prava budu preneseni na <strong>za</strong>konom predviđeni način stjecanja.Jedna od bitnih razlika između ugovora o doživotnom uzdržavanjui ugovora o dosmrtnom uzdržavanju je i u odredbi o tome kadadavatelju uzdržavanja pripada pravo na upis vlasništva na nekretninama(stvarima) koje primatelj uzdržavanja daje u vlasništvodavatelju uzdržavanja <strong>za</strong> davano (dano) uzdržavanje.Kada je riječ o ugovoru o doživotnom uzdržavanju, tada je davateljuzdržavanja obve<strong>za</strong>n uzdržavati primatelja uzdržavanja (ili neku trećuosobu), ali predaja imovine, koja mu pripada <strong>za</strong> davanje uzdržavanja,odgođena je do smrti primatelja uzdržavanja. Davatelj uzdržavanjamože svoje pravo iz ugovora upisati u zemljišnoj knjizi.Naprotiv, kad je riječ o ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju, tada sepredaja nekretnina, koje su predmet ugovora (i drugih stvari) davateljuuzdržavanja, ne odgađa do smrti primatelja uzdržavanja, većpripada davatelju uzdržavanja (odmah) nakon sklapanja ugovora odosmrtnom uzdržavanju. Stoga je i vrsta upisa u zemljišnu knjigudrugačija.


ZABILJEŠKE


9 789537 479138ISBN 978-953-7479-13-8

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!