Prostorni plan uređenja Grada Krka - Multilink

NOSITELJ IZRADE PLANA Grad OpatijaGradonačelnik Ranko Vlatković, dipl.oec. (do 2005. g)dr.sc. Amir Muzur (od 2005.g)STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA Urbanistički institut Hrvatske, d.d.Direktor mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.Koordinator izrade plana Vladimir Tutek, dipl.ing.arh.Stručni tim u izradi plana Tito Kosty, dipl.ing.arh.Ana Đurđek Kuga, dipl.ing.arh.Sanja Štok, dipl.ing.arh.Lovorka Sviben, dipl.ing.arh.Romana Di Giusto, dipl.ing.arh.Gordana Kovačević, dipl.ing.arh.Mladen Kardum, ing.građ.Hrvoje Kapetanić, dipl.ing.građ.Bojan Linardić, dipl.ing.arh.Tihomir Viderman, dipl.ing.arh.Dean Vučić, ing.geod.Gordan Maček, dipl.ing.prometaMarija Babić, ing.građ.Tehnička suradnja Ivana Mandić, aps.arh.Maša Manojlović, aps.arh.Ana-Marija Tandara, aps.arh.Marina Kolač, aps.arh.

POSEBNI IZVORIProstorni plan Parka prirode Učka MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠAI PROSTORNOG UREĐENJAZavod za prostorno uređenjePRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJAŽupanijski zavod za održivi razvoj iprostorno planiranjeKonzervatorska podloga MINISTARSTVO KULTUREza Prostorni plan uređenja Grada Opatije Uprava za zaštitu kulturne baštineKonzervatorski odjel, RijekaAutori separataOsnove dugoročnog razvitka dr.sc. Miro Šverkoprof.dr.sc. Milena PerišićVrednovanje prostora i tala prof.dr.sc. Matko BogunovićPokazatelji stanovanja mr.sc. Rafaela Kovačević-PašalićSuradniciElektroopskrba Davor Tomljanović, ing.el.Goran Grgurić, ing.el.Robert Milić, el.teh.Plinofikacija Damir Požgaj, dipl.ing.stroj.Telekomunikacije Milan Mataja, ing.tel.28.12.2006.

SADRŽAJA. TEKSTUALNI DIOI. OBRAZLOŽENJE ............................................................................................ I-1UVOD ................................................................................................................................................... I-91. POLAZIŠTA ................................................................................................................................ I-111.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Opatije u odnosu na prostor isustave Primorsko-goranske županije i države .................................................................. I-111.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru .......................................................................... I-111.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ................................................................... I-231.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja širegpodručja i ocjena postojećih prostornih planova ....................................................... I-631.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu nademografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ................................ I-702. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA .................................................................. I-772.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja .................................................................. I-772.1.1. Razvoj gradova i naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava .................... I-802.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora ...................................................................... I-812.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša ......................................... I-822.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja ...................................................................... I-842.2.1. Demografski razvoj ................................................................................................... I-842.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture ......................................................................... I-852.2.2.1. Smjernice gospodarskog razvoja Grada Opatije ....................................... I-852.2.2.2. Pravci prostornog razvoja Grada Opatije ................................................... I-862.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ............................. I-872.2.3.1. Razvoj naselja ........................................................................................... I-872.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture.................................................................. I-892.2.3.3. Razvoj prometne infrastrukture .................................................................. I-902.2.3.4. Razvoj komunalne infrastrukture................................................................ I-93

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora .......................................................................................... I-1293.4.2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju.... I-1293.4.2.2. Građevinska područja naselja ................................................................. I-1323.4.2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene ......................................... I-1513.4.2.4. Građevine izvan građevinskih područja .................................................. I-1583.4.3. Uvjeti zaštite prostora ............................................................................................. I-1633.4.3.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti ............................................... I-1633.4.3.2. Zaštita posebnosti kulturno-povijesnih cjelina ......................................... I-1653.5. Razvoj infrastrukturnih sustava ......................................................................................... I-1743.5.1. Prometni sustav ...................................................................................................... I-1753.5.1.1. Kopneni promet .......................................................................................... I-1753.5.1.2. Pomorski promet......................................................................................... I-1833.5.1.3. Zračni promet.............................................................................................. I-1843.5.2. Pošta i telekomunikacije .......................................................................................... I-1843.5.3. Vodnogospodarski sustav ....................................................................................... I-1853.5.3.1. Vodoopskrba............................................................................................... I-1853.5.3.2. Odvodnja..................................................................................................... I-1863.5.4. Energetski sustav .................................................................................................... I-1883.5.4.1. Elektroenergetika........................................................................................ I-1883.5.4.2. Plinoopskrba ............................................................................................... I-1893.5.4.3. Obnovljivi izvori energije............................................................................. I-1893.6. Postupanje s otpadom ...................................................................................................... I-1903.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ....................................................................... I-1913.7.1. Zaštita tla ................................................................................................................ I-1923.7.1.1. Šumsko tlo ............................................................................................... I-1923.7.1.2. Poljoprivredno tlo ..................................................................................... I-1923.7.2. Zaštita zraka ........................................................................................................... I-1933.7.3. Zaštita voda ............................................................................................................ I-1943.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda ..................................................... I-1943.7.3.2. Zaštita mora ............................................................................................. I-1953.7.3.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda .......................................................... I-1963.7.4. Zaštita od prekomjerne buke ................................................................................... I-1973.7.5. Mjere posebne zaštite ............................................................................................. I-1983.7.5.1. Sklanjanje ljudi ......................................................................................... I-1983.7.5.2. Zaštita od rušenja .................................................................................... I-1983.7.5.3. Zaštita od potresa .................................................................................... I-1993.7.5.4. Zaštita od požara ..................................................................................... I-199

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeII. ODREDBE ZA PROVOĐENJE.......................................................................... II-10. Opće odredbe ............................................................................................................................. II-31. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Grada Opatije ................................. II-111.1. Površine naselja ................................................................................................................. II-121.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene ................................................................... II-141.3. Poljoprivredne površine ...................................................................................................... II-151.4. Šumske površine ................................................................................................................ II-151.5. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište ........................................................... II-151.6. Vodne površine .................................................................................................................. II-162. Uvjeti za uređenje prostora ..................................................................................................... II-162.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju .................................... II-162.1.1. Građevine od važnosti za Državu ............................................................................ II-162.1.2. Građevine od važnosti za Županiju ......................................................................... II-172.1.3. Građevine od važnosti za Grad Opatiju ................................................................... II-192.2. Građevinska područja naselja ............................................................................................ II-202.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijelapodručja ................................................................................................................... II-202.2.2. Građevine stambene namjene ................................................................................. II-212.2.2.1. Individualne stambene građevine ............................................................. II-222.2.2.2. Višestambene građevine .......................................................................... II-252.2.3. Građevine društvene (javne) namjene ..................................................................... II-272.2.4. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene ............................................................. II-292.2.5. Građevine gospodarske namjene ............................................................................ II-322.2.5.1. Građevine proizvodne namjene ............................................................... II-322.2.5.2. Građevine poslovne namjene ................................................................... II-332.2.5.3. Poljoprivredne gospodarske građevine .................................................... II-352.2.6. Postavljanje jednostavnih građevina ........................................................................ II-362.2.7. Interpolacije i rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja............................. II-372.2.7.1. Interpolacije građevina ............................................................................. II-372.2.7.2. Rekonstrukcije građevina ......................................................................... II-372.2.8. Građevine infrastrukture i građevine komunalne namjene ...................................... II-382.3. Izgrađene strukture van naselja ......................................................................................... II-392.3.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene ......................................................... II-392.3.1.1. Površine gospodarske namjene ............................................................... II-392.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene ................................................ II-412.3.1.3. Posjetiteljsko-informativni centri ............................................................... II-442.3.1.4. Površine sportsko-rekreacijske namjene ................................................. II-452.3.2. Područja i građevine izvan građevinskog područja ................................................. II-47

2.3.2.1. Zatečene građevine izvan građevinskog područja ................................... II-472.3.2.2. Izgradnja izvan građevinskog područja .................................................... II-482.3.2.3. Građevine infrastrukture ........................................................................... II-492.3.2.4. Uređenje rekreacije u zelenilu .................................................................. II-492.3.2.5. Stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe ipotrebe seoskog turizma .......................................................................... II-502.3.2.6. Planinarski domovi, skloništa i vidikovci ................................................... II-522.3.2.7. Građevine za potrebe obrane ................................................................... II-533. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti ............................................................................ II-533.1. Šumarstvo .......................................................................................................................... II-533.2. Poljoprivreda i ribarstvo ...................................................................................................... II-543.3. Ugostiteljstvo i turizam ....................................................................................................... II-543.4. Proizvodne i poslovne djelatnosti ....................................................................................... II-554. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti ................................................................................. II-554.1. Kultura .............................................................................................................................. II-574.2. Predškolsko i školsko obrazovanje .................................................................................. II-574.3. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb ................................................................................. II-584.4. Šport i rekreacija .............................................................................................................. II-584.5. Vjerske građevine ............................................................................................................ II-595. Uvjeti uređivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugihinfrastrukturnih sustava .......................................................................................................... II-595.1. Prometni sustav ................................................................................................................. II-615.1.1. Kopneni promet ........................................................................................................ II-615.1.1.1. Cestovna infrastruktura ............................................................................ II-615.1.1.2. Javni gradski promet ................................................................................ II-665.1.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta) ................................. II-675.1.1.4. Pješački promet ........................................................................................ II-695.1.2. Pomorski promet ...................................................................................................... II-705.1.3. Zračni promet ........................................................................................................... II-715.2. Sustav telekomunikacija i pošta ......................................................................................... II-715.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje ......................................................................................... II-725.3.1. Vodoopskrba ............................................................................................................ II-725.3.2. Odvodnja .................................................................................................................. II-735.4. Energetski sustav ............................................................................................................... II-755.4.1. Elektroopskrba ......................................................................................................... II-755.4.2. Plinoopskrba ............................................................................................................ II-755.4.3. Obnovljivi izvori energije .......................................................................................... II-76

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnihcjelina ........................................................................................................................................ II-766.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti ................................................................ II-766.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode .......................................................................................... II-766.1.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu ....................................................................... II-776.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina ............................................................................ II-787. Postupanje s otpadom ............................................................................................................ II-868. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš ................................................................ II-868.1. Zaštita tla ............................................................................................................................ II-878.1.1. Šumsko tlo ............................................................................................................... II-878.1.2. Poljoprivredno tlo ..................................................................................................... II-888.1.3. Tlo za planiranje izgradnje ....................................................................................... II-888.2. Zaštita zraka ....................................................................................................................... II-898.3. Zaštita voda ........................................................................................................................ II-908.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda ...................................................................... II-908.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda .......................................................................... II-918.4. Zaštita mora ....................................................................................................................... II-918.5. Zaštita od prekomjerne buke .............................................................................................. II-928.6. Mjere posebne zaštite ........................................................................................................ II-938.6.1. Sklanjanje ljudi ......................................................................................................... II-938.6.2. Zaštita od rušenja .................................................................................................... II-948.6.3. Zaštita od potresa .................................................................................................... II-948.6.4. Zaštita od požara ..................................................................................................... II-959. Mjere provedbe plana .............................................................................................................. II-969.1. Obveza izrade prostornih planova ..................................................................................... II-969.1.1. Urbanistički planovi uređenja ................................................................................... II-969.1.2. Detaljni planovi uređenja ......................................................................................... II-979.1.3. Studije utjecaja na okoliš ......................................................................................... II-989.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ....................................................................... II-989.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ............................. II-9910. Prijelazne i završne odredbe .................................................................................................. II-99III. PRILOZI ...................................................................................................... II-103

B. GRAFIČKI DIO(1) Korištenje i namjena površina MJ 1:25 0002. Kartografski prikaz 1A - Korištenje i namjena površina3. Kartografski prikaz 1B - Promet, pošta i telekomunikacije(2) Infrastrukturni sustavi MJ 1:25 0004. Kartografski prikaz 2A - Energetski sustav5. Kartografski prikaz 2B - Vodnogospodarski sustav(3) Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora MJ 1:25 0006. Kartografski prikaz 3A - Područja posebnih uvjeta korištenja7. Kartografski prikaz 3B - Područja posebnih ograničenja u korištenju8. Kartografski prikaz 3C - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite(4) Građevinska područja MJ 1:5 0009. Kartografski prikaz 4A - Građevinska područja10. Kartografski prikaz 4B - Građevinska područja – Zaštićena kulturna baština

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeI. OBRAZLOŽENJE

Kartogram br.1: sustav naselja

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeUVODU skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02, 100/04), a natemelju dvogodišnjeg Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za Grad Opatiju zarazdoblje 2004.-2005. godine («Službene novine» PGŽ br. 33/03.) utvrđena je potreba izradeIZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA OPATIJE. Mijenja se važećiProstorni plan uređenja Grada Opatije (“Službene novine” PGŽ, br. 8/01), koji je za cca 300 hapremašio dozvoljenih 714,05 ha građevinskih područja.Temeljem rješenja Ureda za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske (Klasa: UP/I-034-03/04-01/263Urbroj: 5044-04-4 od 08. ožujka 2004.) Grad Opatija i Urbanistički institut Hrvatske, d.d., Zagreb,ugovorili su 04.05.2004. godine izradu Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Opatije.Prije izrade ovih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Opatije (Prostorni plan)donesene su I. Izmjene i dopune PPU Grada Opatije (SN PGŽ br. 14/03) i II Izmjene i dopune PPUGrada Opatije (SN PGŽ br. 33/03). One su izrađene s ciljem nužnih ispravaka ranijeg Prostornogplana i omogućavanja građenja građevina od interesa za Grad Opatiju.Prostorni plan je rađen na temelju odrednica PPPGŽ-a, a korišteni su i svi važeći dokumentiprostornog uređenja za područje Grada Opatije, a posebno Prostorni plan Parka prirode Učka.Ove Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Opatije temelje se na postavkama važećegplana, odnosno njegovim polazištima (klima, reljef, vjetrovi i dr.). Takva nužna radna metodarezultirala je drugačijim planom od onoga koji bi nastao na sasvim novim postavkama, te su zbog togaovo Izmjene i dopune važećeg plana.Tijekom izrade Prostornog plana izvršene su konzultacije s tijelima državne uprave, upravnimtijelima Primorsko-goranske županije i pravnim osobama s javnim ovlastima, u svrhu osiguranjapodataka i dokumenata iz njihovog djelokruga za potrebe izrade Prostornog plana.Temeljem odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) Ministarstvo kulture, Upravaza zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, izradio je Konzervatorsku podlogu skulturnim dobrima na području Grada Opatije.U fazi izrade ovog Prostornog plana stupila je na snagu Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnogpodručja mora (NN br. 128/04), koja je zahtijevala Izmjene i dopune Prostornog plana PPPGŽ. OvajProstorni plan je tijekom postupka izrade usuglašavan s navedenom Uredbom i Izmjenom i dopunomPPPGŽ.U skladu s Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98),provedene su u Opatiji prethodne rasprave i stručni sastanci u svrhu razrade pojedinih segmenataProstornog plana.- I. Prethodne rasprave održane u listopadu 2003.g. po Mjesnim odborima Grada Opatije,−−II. Prethodna rasprava sa Stručnim povjerenstvom za prostorno uređenje, 20.05.2004. god.II. Prethodna rasprava s predstavnicima tijela državne uprave, upravnih tijela PGŽ i poduzeća sjavnim ovlastima, 30.06.2004. god.I-9

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije−−III Prethodna rasprava s predstavnicima tijela državne uprave, upravnih tijela PGŽ, poduzeća sjavnim ovlastima i turističkih gospodarstvenika, 22.07.2004. god.III Prethodna rasprava s Odborom za prostorno uređenje, planiranje i zaštitu okoliša Gradskogvijeća Grada Opatije i sa Stručnim povjerenstvom za prostorno uređenje, 23.07.2004. god.Prethodna rasprava provedena je s vijećima svih mjesnih odbora Grada Opatije, 11. 10. 2004. god.Javna rasprava i javni uvid održani su od 14. studenog do 13. prosinca 2005. god. s javnim izlaganjem28. studenog 2005. god.Gradsko poglavarstvo Grada Opatije utvrdilo je konačni prijedlog Izmjena i dopuna prostornog planauređenja grada Opatije 25. srpnja 2006. godine.Kartogram br.2: Funkcionalna podjela prostora Grada OpatijeI-10

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije1. POLAZIŠTA1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA OPATIJE UODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJEI DRŽAVE1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoruPROSTORNA I GEOGRAFSKA OBILJEŽJAPodručje Grada Opatija obuhvaća površinu od 80,92 km 2* od čega na kopnenu površinu otpada 67,20km 2 , a na morski akvatorij 13,72 km 2 . Duljina morske obale je 9.710 m, a zračna linija od Preluka doopćine Lovran iznosi oko 7 km. Na obalno područje koje obuhvaća prostore Opatije, Ičića i Ike otpadaoko 6,4 km 2 , a na ostalo područje oko 61 km 2 prostora. Graniči s Gradom Rijeka, te općinama Matulji,Lanišće, Lupoglav, Lovran i Mošćenička Draga. Gradsko naselje Opatija smješteno je na obalnomdijelu koji oskudijeva s ravnim prostorom. Područje je sastavljeno od vapnenca i izloženo eroziji koja jestvorila manje i veće bregove između kojih su se formirale uvale, vrtače, drage, doline i manja polja.Smještena je u podnožju planine Učke koja se pruža u duljini od 20 km u smjeru sjever-jug. VrhoviVojak (1396 m) i Suhi vrh (1321 m) udaljeni su od mora oko 4 km zračne linije.Ovo je područje umjerene klime, bez temperaturnih ekstrema i zaklonjeno od hladnih vjetrova. Imarelativno stabilnu temperaturu sa zimskim prosjekom od 7 0 C i ljetnim od 21,9 0 C, relativno visok zračnipritisak i stalno gibanje zraka sa svježim noćima i bez ljetnih sparina. Prosječne godišnje padaline suoko 3000 mm na Učki, dok su na obali niže za oko 40%. Relativna vlaga je vrlo povoljna i iznosi oko60%. Povoljne mikroklimatske prilike omogućile su razvoj parkova i perivoja.* Površina dobivena izračunom temeljenom na podacima o granicama Grada Opatije dobivenim od Državnegeodetske uprave, Područni ured za katastar Rijeka, 2005.I-11

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeTablica br. 1 – Zbirni podaci o prostoru i stanovništvuNaziv županije PovršinaSTANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GustoćaPRIMORSKO-GORANSKAPopis1991.Popis2001.Popis1991.Popis2001.Popis1991.Popis naseljenosti2001.km 2 % broj % broj % broj % broj % broj broj st./km 2GRAD OPATIJA 67,20 100 13566 100 12719 100 4695 100 6251 100 4786 4774 189,33Dobreć 6,49 9,66 321 2,37 398 3,13 111 2,36 181 2,89 113 135 61,33Ičići 1,32 1,95 579 4,27 530 4,17 201 4,28 341 5,46 204 200 404,58Ika 0,27 0,40 477 3,52 474 3,73 165 3,51 246 3,94 169 173 1755,56Mala Učka 0,86 1,28 0 - 2 0,02 0 - 3 0,05 0 3 2,33Opatija 3,50 5,20 9073 66,88 7850 61,72 3140 66,88 3833 61,32 3201 3104 2249,28Oprič 0,78 1,16 791 5,83 915 7,19 274 5,84 394 6,30 279 295 1173,08Pobri 0,95 1,41 831 6,13 917 7,21 287 6,11 404 6,46 293 330 695,26Poljane 20,61 30,68 723 5,33 750 5,90 250 5,32 421 6,73 255 245 36,39Vela Učka 8,78 13,07 35 0,26 30 0,24 12 0,26 35 0,56 13 11 3,42Veprinac 23,64 35,19 736 5,43 853 6,71 255 5,43 393 6,29 259 269 36,08I-12

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOpatija je do 1992. godine bila sjedište veće općine koja je obuhvaćala današnje područje GradaOpatija te područja sadašnjih općina Lovran, Matulji i Mošćenička Draga. U takvoj prostornoj iekonomskoj cjelini Opatija je jačala svoje urbane funkcije i koristila prednosti diverzificiranegospodarske strukture. Liburnijsko, zajedno s riječkim i istarskim područjem čini određenu integralnucjelinu u kojoj se isprepliću mnoge djelatnosti i funkcije.Područje Grada Opatija sačinjava uže obalno područje i zaleđe. U obalno područje svrstana sustatistička naselja koja su povezana s morskom obalom, a to su Opatija, Ika i Ičići. Naselja Dobreć,Oprič, Pobri, Poljane, Veprinac, Mala Učka i Vela Učka područje su zaleđa obale.Tablica br. 2 – Zbirni podaci o naseljenostiPRIMORSKO-GORANSKAPOVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆANASELJENOSTIŽUPANIJAGRAD OPATIJAkm 2 Udio upovršiniPopis 1991. Popis 2001. Popis1991.Popis2001.Središte P2Grada broj % broj % broj broj%OBALNO 7,61 9,40 10129 74,66 8854 69,61 1331,01 1163,47KONTINENTALNO 59,59 73,64 3437 25,34 3865 30,39 57,68 64,86OSTALO - MORE 13,72 16,96 - - - - - -GRAD OPATIJA 80,92 100,00 13566 100,00 12719 100,00 167,64 157,18Obalni prostor opatijske rivijere, zahvaljujući svojoj atraktivnosti i prirodnim datostima, razvio se udevetnaestom stoljeću kao ekskluzivno ljetovalište i cijenjeno lječilište. Istovremeno s izgradnjomladanjskih villa uređivane su javne površine s osobito njegovanim parkovima i šetnicama. Prijepedesetak godina nekadašnje ville pretvorene su u brojne stanove ili odmarališta. Nakon togazapočinje intenzivna izgradnja hotela, višestambenih i poslovnih zgrada, a kasnije kuća za odmor teposljednjih godina i apartmanskih zgrada, često neprilagođenih tradiciji i obilježjima krajolika. Ovuizgradnju nije pratila odgovarajuća opremljenost komunalnom infrastrukturom.PEDOLOŠKA OBILJEŽJAZa potrebe izrade Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja grada Opatije izvršeno je vrednovanjezemljišta kao jedan od programskih elemenata prostornog plana. Ova analiza sadrži obradu osnovnihpretpostavki biljne proizvodnje s posebnim kriterijem razrade zemljišnih resursa u smislu kvalitete iboniteta. Iz toga proizlaze i načela za zaštitu zemljišta, posebno viših razreda boniteta od korištenjakoje nije poljoprivredno.Osnovni izvor podataka za bonitetno vrednovanje zemljišta je osnovna pedološka karta sekcije Pazin2, mjerila 1:50 000 (Martinović, 1977. godine) s tumačem. Korišteni su podaci i iz Prostornog planaPrimorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije 14/00), a za potpunijuinterpretaciju toga područja analizirani su i drugi radovi o tom prostoru - Izvješće o stanju u prostoruPrimorsko-goranske županije, (Bogunović, str. 20, Zagreb, 1995), Bonitetno vrednovanje i prijedlogI-13

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijezaštite tala Županije Primorsko-goranske, (Bogunović, str. 23, Zagreb, 1996, Škorić i dr., 1987.) teProstorni plan parka prirode Učka (Prijedlog plana, Županijski zavod za održivi razvoj i prostornoplaniranje Primorsko-goranske županije, Rijeka - Zagreb, 2003).U tablici br. 3a tla prikazano je vrednovanje tala, koja su poredana od boljih prema slabijim oranicamaili voćnjacima ili vinogradima pa do slabih pašnjačkih i livadnih tala planinskog područja.Tablica br. 3a- Bonitetno i prostorno vrednovanje tala područja grada OpatijeRednibrojKartirana jedinica tlaNaziv kartirane jedinice i strukturaStjenovitost (%)Nagib (%)BodoviBonitetKlasa ipotklasa1 2 3 4 5Rigolana tla vinograda iz crvenice- Crvenica plitka i srednje0-2164 32duboka, antropogenizirana (70:30) 3-1623Antropogena tla terasa ili škrapa s voćnim nasadima ili2-10maslinicima 8-30Distrično smeđe tlo na crvenici- Crvenica lesivirana, duboka-2-10Crvenica tipična, srednje duboka (40:30:30) 8-1646 5144 524567Crvenica plitka i srednje duboka tipična i koluvijalna-10-25Kalkokambisol tipični i lesivirani, plitki i srednje duboki- Luvisol navapnencu tipični (65:25:10) 8-30Crvenica tipična srednje duboka i plitka- Crvenica lesivirana10-50duboka- Kalkokambisol tipični, plitki i srednje duboki (60:20:20) 8-30Kalkokambisol tipični plitki- Posmeđena crnica- Kalkokambisol25-50lesivirani, srednje duboki i duboki (60:30:10) 16-45Crnica ocrveničena- Rendzina na dolomitu, plitko i srednje duboka25-50(60:40) 16-4533 6222 7118 7217 818 Šume gospodarske namjene9 Šume zaštitne namjene10 Parkovi i hortikulturni nasadi u gradu50-9016-4550-9030-6016 7210 81Izvor: Bonitetno vrednovanje i prijedlog zaštite tala Županije Primorsko-goranske, (Bogunović, Škorić i dr.).U stupcu 1 dan je broj kartirane jedinice, a u koloni 2 naziv kartirane jedinice tla i postotnazastupljenost nižih jedinica. Kartirane jedinice su isključivo složene zemljišne kombinacije više nižihjedinica tala koje se u prostoru javljaju u različitim odnosima i teško ih je međusobno izdvojiti. U stupcu3 dane su brojčane vrijednosti raspona stjenovitosti (u brojniku) i nagiba (u nazivniku) u postocima,kao bitnih svojstava za bonitetnu valorizaciju prostora. U stupcu 4 dani su ukupni zbrojevi bonitetnihbodova, a u stupcu 5 je navedena klasa i podklasa, odnosno razred i podrazred boniteta zemljišta.Prvi broj ispisan arapskim brojevima predstavlja klasu a drugi podklasu zemljišta, npr. 32 znači da tlopripada trećoj klasi a drugoj podklasi, a 72 sedmoj klasi, drugoj podklasi. Bonitet zemljišta izračunat jena temelju kriterija i metodike proračuna katastarskog bonitiranja i vrednovanja plodnosti zemljišta.I-14

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeTablica br. 3b - Struktura površina tala bivše općine i današnjeg Grada Opatije 1Površine po namjeniBivša općina Opatija1991.Površina(ha)Struktura(%)Površina(ha)Grad Opatija2003.Struktura(%)Poljoprivredne površine 10.176 32,8 914 13,7Od toga:− Oranice i vrtovi 582 1,9 100 1,5− Voćnjaci 166 0,5 21 0,3− Vinogradi 302 1,0 52 0,8− Livade 2.235 7,2 398 6,0− Pašnjaci 6.891 22,2 343 5,1Šume 19.816 64,0 5.417 81,0Neplodno zemljište 982 3,2 357 5,3Ukupno 30.974 100,0 6.688 100,0Obradive površine područja Grada Opatije veoma su skromne, dok su značajnije površine podšumama. Mogućnosti razvoja poljoprivrede su male, stočarske površine su male i nisu prikladne zaispašu, a temeljne funkcije šuma su održavanje njihove biološke raznolikosti i potpora turističkomrazvoju. Oko 41% prostora područja Grada individualno je vlasništvo dok preostalih 59% je vlasništvopravnih osoba.Na području grada Opatije nisu utvrđena osobito vrijedna obradiva tla P1 prostorne kategorije. Uvjetigeneze, a u prvom redu reljefne prilike, te kvalitete matičnog supstrata i visoka stjenovitost teprisutnost erozije, uvjetovali su tla općenito nižeg boniteta.Prostor grada Opatije je veoma oskudan dobrim obradivim tlima. Davno prije današnjih prilikaobrađivalo se kudikamo više tala koja su danas već nadaleko napuštena. Od vrijednih nasada danasje ostalo malo kestenika, a nešto više vinograda. Najbolja tla na području Grada Opatije izdvojena suu kartiranim jedinicama br. 1, 2 i 3. Tla ovih kartiranih jedinica uvrštena su u kategoriju vrijednihobradivih tala P2 i ostalih obradivih tala P3 kategorije.STANOVNIŠTVOStanovništvo se u razdoblju od 1857. do 1931. godine stalno povećavalo, uz visoki prosječni godišnjiporast od 1,3%, da bi se do kraja drugog svjetskog rata smanjivalo i nakon toga do 2001. povećavalouz godišnji rast od 0,45%. Manji broj stanovnika 2001. u odnosu 1991. godinu uvjetovan je uglavnomrazličitom metodologijom popisa, jer se popisom stanovništva u 2001. godini nisu uključivale osobekoje su bile na radu u inozemstvu dulje od godinu dana, a ranije su bile uključene.1 Izvor: Državna geodetska uprava, Ispostava - Katastar Opatija i procjena autora studije “Osnove dugoročnograzvitka Grada Opatije 2004.-2015” (dr.sc. Miro Šverko - prof. dr.sc. Milena Perišić, Opatija, svibanj 2004)I-15

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeKretanje broja stanovnika na priobalnom i ostalom prostoru prikazano je u tablici br. 4a, a kretanjebroja stanovnika po naseljima prikazano je u tablici br. 4b.Tablica br. 4a - Kretanje stanovništva područja Grada Opatija 1857.-2001. 1Godina popisa Priobalno područje Ostalo područje Ukupno1857. 1.546 2.945 4.4911900. 4.568 3.726 8.2941931. 6.233 5.632 11.8651948. 7.560 2445 10.0051961. 8.798 2.297 11.0951971. 9.890 2.352 12.2421981. 10.650 2.964 13.6141991. 10.129 3.437 13.5662001. 8.854 3.865 12.719Tablica br. 4b - Stanovništvo Grada Opatije po naseljima 2NaseljeStanovnici prema popisu1981. 1991. 2001. 2001. (%)Dobreć 248 321 398 3,20Ičići 563 579 530 4,08Ika 553 477 474 3,82Mala Učka 14 0 2 0,02Opatija 8.995 9.073 7.850 62,41Oprič 630 791 915 7,17Pobri 729 831 917 7,02Poljane 655 723 750 5,56Vela Učka 48 35 30 0,23Veprinac 646 736 853 6,49Ukupno 13.081 13.566 12.719 100,0U razdoblju 1857. do 1931. godine izrazito je povećavano stanovništvo na priobalnom dijelu, uzprosječnu godišnju stopu rasta od 1,9%, a na ostalom dijelu od 0,9%. Tako velik porast u priobalnomdijelu uvjetovan je razvojem turizma i djelatnosti vezanih uz njega. Između dva svjetska rata smanjujese stanovništvo uslijed ratnih gubitaka, a nakon 1931. godine prazni se ostalo područje i veći diostanovništva spušta se na priobalni dio prostora u potrazi za lakšim zapošljavanjem. Nakon značajnesaturacije priobalnog prostora proces se obrnuo. Osim toga, na priobalni i ostali dio prostora Opatijedolaze ljudi iz okolnih i drugih područja Hrvatske.1 Izvor: M. Korenčić, Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971, te popisi stanovništva Državnog zavoda zastatistiku i obrada autora studije “Osnove dugoročnog razvitka Grada Opatije 2004.-2015” (dr.sc. Miro Šverko -prof. dr.sc. Milena Perišić, Opatija, svibanj 2004)2 Izvor: Statistički ljetopis Primorsko-Goranske županije 2002.I-16

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeStruktura stanovništva po aktivnostimaU razdoblju nakon drugog svjetskog rata s razvojem turizma povećavao se broj zaposlenih.Osamostaljenjem Hrvatske, zbog ratnih prilika i prijelaza na tržišni sustav gospodarenja, ta setendencija promijenila u pravcu smanjivanja zaposlenosti. Broj zaposlenih se nakon 90-tih godinaprošlog stoljeća smanjivao u gotovo svim djelatnostima.Na području Grada Opatija u 2002. godine bile su zaposlene 4.383 osobe, od toga 927 osoba uobrtništvu i slobodnim profesijama. Obrtništvo sudjeluje s 21% u ukupnom broju zaposlenih.Struktura zaposlenih je raznovrsna. Najviše je ljudi zaposleno u turizmu, i to oko 34% te u trgovini oko16%. Druga grupa značajnih djelatnosti po zapošljavanju je opskrba vodom i električnom energijom(8,1%), obrazovanje (7,8 %) te zdravstvo i socijalna skrb (8,6). Ostale djelatnosti imaju manji udio kojise kreće od 0,6 do 4,5%. U primarnom sektoru zaposleno je 111 osoba, u sekundarnom 554, utercijarnom 2.804 i u kvartarnom 914 osoba.Na području Grada Opatije u 2001. godini bilo je 5.775 aktivnih osoba ili 45% ukupnog stanovništva.Od tog broja 4.636 je obavljalo zanimanje (36,4 % ukupnog stanovništva), s osobnim prihodom 4.125(32,4% ukupnog stanovništva), dok je uzdržavanih bilo 2.317 (18,2 % ukupnog stanovništva).Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje varira broj prijavljenih nezaposlenih osoba u ljetnim i zimskimmjesecima. Na dan 31.12. 2003. godine bila je prijavljena 521 osoba (od kojih 296 žena) ili 9%aktivnog stanovništva. Najviše prijavljenih nezaposlenih posjeduje srednju spremu (KV, VKV i SSS) ito 332 osobe, nižu spremu 95 i višu i visoku 94.Obrazovna struktura stanovništvaObrazovna razina stanovništva Grada Opatije mjerena završenom školom je povoljnija u odnosu naPrimorsko-goransku županijsku. Više od polovice ukupnog broja stanovnika ima završenu srednjuškolu (56,6%), a povoljan je i odnos stanovnika sa višom školskom spremom (5,6%) i visokomškolskom spremom (13,9%). Oko 1% stanovnika ima znanstveni status (mr. i dr.). To znači da cca.20% stanovništva ima obrazovanje koje je više od srednje škole.U tablici 4c iskazani su osnovni usporedni podaci o razini obrazovanja odgovarajuće dobne strukturestanovništva Grada Opatije u odnosu na Primorsko-goransku županiju.I-17

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeTablica br. 4c - Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi u 2001.godini 1Naziv PG županija Udio Grad Opatija UdioBez škole 2.836 1,1 81 0,71-3- razreda osnovne škole 7.866 3,0 278 2,54-7 razreda osnovne škole 19.478 7,4 709 6,3Osnovna škola 48.583 18,5 1.388 12,4Srednje škole 142.161 54,1 6.327 56,6Viša škola (VI) stupanj fakulteta i stručni studij 13.963 5,3 621 5,6Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišnistudij24.424 9,3 1.551 13,9Magisterij 919 0,3 74 0,7Doktorat 584 0,2 50 0,4Nepoznato 1.856 0,8 102 0,9Ukupno 262.670 100,0 11.181 100,0STANOVANJEStanovništvo Grada Opatije nastanjuje 10 naselja. Naselja obalnog područja su visokog stupnjaurbaniteta, dok su naselja na višem području zaleđa u prijelazu iz ruralnih u urbana s oskudnominfrastrukturom i nedostatnim javnim društvenim sadržajima.Osnovna posebnost stanovanja na području Grada Opatije razvidna je u naselju Opatija. Ovo naseljeobilježavaju nekadašnje elitne ville uz obalu mora s velikim pomno uređenim dvorištima, koje suzajedno s tada visoko komfornim hotelima i lječilištima uklopljene u bujnu parkovnu vegetaciju.Početkom prošlog stoljeća, u drugoj zoni iznad zone villa i hotela, izgrađuju se građanske obiteljskekuće. Nakon nacionalizacije, prije cca 60 godina, najveći broj villa pretvoren je u stambene građevines više stanova ili dijelom u radnička odmarališta. Politika niskih stanarina i nezadovoljavajućeodržavanje stambenih zgrada prouzročili su njihovu zapuštenost, a dijelom i devastaciju.60-tih godina prošlog stoljeća ponovno započinje pojačana izgradnja obiteljskih kuća i višestambenihzgrada. One postupno uz stanovanje preuzimaju dobrim dijelom i turističku namjenu.Više prostorne zone obilježava ruralni tip stanovanja usko povezan s poljoprivrednim djelatnostima.Odumiranjem poljoprivrede dio tog stambenog fonda se napušta i postaju oronule "starine".Privatizacijom koja je započela 90-tih godina prošlog stoljeća postupno se započeo obnavljatipostojeći stambeni fond. Istovremeno se pojačava izgradnja obiteljskih kuća i villa, kao ivišestambenih zgrada s apartmanima, koji se većinom povremeno koriste.U sljedećim tablicama dati su glavni pokazatelji stanovanja u naseljima Grada Opatije, koji se temeljena podacima o broju stanova i broju domaćinstava dobivenih popisom stanovništva.1 Izvor: www.dzs.hrI-18

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeTablica br. 5a - Stanovi na području Grada Opatije 1Stanovi prema popisuNaselje1981. 1991. 2001. 2001.%Dobreć 85 111 181 2,89Ičići 194 201 341 5,46Ika 191 165 246 3,94Mala Učka 5 0 3 0,05Opatija 3.104 3.140 3.833 61,32Oprič 218 274 394 6,30Pobri 251 287 404 6,46Poljane 226 250 421 6,73Vela Učka 17 12 35 0,56Veprinac 223 255 393 6,29Ukupno 4.514 4.695 6.251 100,0Na području Grada Opatije u 2001. godini bilo je 4.661 kućanstva, a prosječna veličina obitelji bila je2,73 člana. Kućanstva imaju pretežno vlasništvo nad stambenim prostorom (3.901) ili su u srodstvu svlasnikom stana (409). Kao najmoprimci registrirana su 142 kućanstva, a sa zaštićenom najamninom104 kućanstva, a najam dijela stana i ostalo je sveukupno 105 kućanstva. Raspoloživi podacipokazuju da se u posljednjih 10 godina (popis 1991./2001.) u Gradu Opatiji smanjio broj stanovnika za847 osoba, a da je istovremeno porastao broj stanova za 1.556 jedinica, dok je broj domaćinstavaostao gotovo isti. To pokazuje da se uz smanjenje broja stanovnika povećava broj novih stanova.Tablica br. 5b - Domaćinstva na području Grada Opatije 2Domaćinstva prema popisuNaselje1981. 1991. 2001. 2001. (%)Dobreć 87 113 135 2,83Ičići 198 204 200 4,19Ika 195 169 173 3,62Mala Učka 5 0 3 0,06Opatija 3.164 3.201 3.104 65,02Oprič 222 279 295 6,18Pobri 256 293 330 6,91Poljane 231 255 245 5,13Vela Učka 17 13 11 0,23Veprinac 227 259 269 5,63Ukupno 4.602 4.786 4.774 100,01 Izvor: Državna geodetska uprava, Ispostava - Katastar Opatija te Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001.;Statistički ljetopis Primorsko-Goranske županije 2002. Podaci Katastra dosta odstupaju od podataka objavljenihu Statističkom ljetopisu Primorsko-Goranske županije, no mogu se pratiti tendencije.2 Izvor: Državna geodetska uprava, Ispostava - Katastar Opatija te Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001.;Statistički ljetopis Primorsko-Goranske županije 2002. Podaci Katastra dosta odstupaju od podataka objavljenihu Statističkom ljetopisu Primorsko-Goranske županije, no mogu se pratiti tendencije.I-19

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeNaseljaGrad Opatija sastoji se od deset statističkih naselja. To su obalna naselja: Opatija, Ičići i Ika, naselja ublizini obale mora: Oprič i Pobri, naselja na obroncima planine Učka: Dobreć, Poljane i Veprinac teplaninska naselja Mala Učka i Vela Učka.Zahvaljujući geografskom položaju, povoljnoj klimi i brojnim urbanim sadržajima obalna naselja GradaOpatije razvila se kao poželjno mjesto stanovanja i oporavka. Naselja u zaleđu obale, na obroncimaUčke, postaju sve atraktivnija za novu izgradnju, koja često nije u skladu s prirodnim okruženjem ilokalnom graditeljskom tradicijom.Naselja Opatija, u čijem sastavu je Volosko kao dio naselja, Ičići i Ika razvili su se kao izduženaobalna naselja uz cestu (M. Tita) na pravcu Rijeka – Pula. U tom prostoru usredotočene su starijereprezentativne stambene, javne i hotelske građevine smještene u parkovnom okruženju u blizinimora. Izgradnjom druge, usporedne priobalne ceste (Nova cesta), izgradnja se proširila na prostor uztu novu prometnicu. U tom prostoru prevladavaju samostojeće stambene građevine i dijelomvišestambene građevine manje starosti te manji broj javnih i gospodarskih građevina.S vremenom se razvoj naselja od užeg obalnog područja proširio na povišena područja naselja Pobri iOprič, koja su se prislonila uz obalna naselja. U ovim naseljima su pretežito samostojeće stambenegrađevine okružene šumom.U zaobalju na obroncima planine Učka su naselja ruralnih obilježja, Veprinac, Poljane i Dobreć, kojasu se razvila kao poveznica priobalja i obronaka planine Učke.Naselja Vela Učka i Mala Učka su izdvojena brdska naselja ruralnih obilježja unutar Parka prirodeUčka .Osnovni problemi Opatije su nepovoljna mreža javnih prometnica i nedostatak garažno-parkirališnihpovršina te nedostatak športsko-rekreacijskih građevina za cjelogodišnje potrebe građana. Zagrađane, a osobito za turiste, nedostaju zabavni sadržaji i uređena kupališta uz more.Opatija je gradsko naselje i administrativno središte u kojem živi više od 60% stanovnika GradaOpatije. Nedvojbeno je najvažnije i najznačajnije naselje na zapadnoj obali Kvarnera, opremljeno sasvim gradskim funkcijama. Na tom prostoru uspješno se ostvaruje prožimanje i suživot gradskihstambenih sa turističkim sadržajima i funkcijama odmora i oporavka uz more i u osebujnom zelenilu.Opatija je pretežito homogeno naselje izgrađeno hotelima i stambenim villama uz obalu mora tesamostojećim obiteljskim zgradama u zaleđu obale. Sastavni dio naselja Opatije je Volosko, koje jazaštićeni spomenik kulture. Nastalo je od nekadašnjeg naselja uz ribarsku lučicu. Volosko postajeposebno omiljen turistički lokalitet, za sada, bez hotelskog smještaja.Unutar izgrađeno dijela naselja Opatije vrlo su ograničene mogućnosti popunjavanja prostora novomgradnjom te je budući prostorni razvoj moguć samo širenjem naselja po njegovoj dubini.Pobri su naselje izgrađeno gotovo isključivo individualnim stambenim građevinama okruženimzelenilom. Naselju nedostaju sadržaji opskrbe. Nova Liburnijska obilaznica, s čvorom na tunelskojcesti uz naselje Pobri, bitno će utjecati na budući razvoj ovog naselja.I-20

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeIčići su obalno naselja površine 131 ha sa 530 stanovnika. Izgrađeno je uglavnom individualnimstambenim građevinama, a dijelom višestambenim građevinama. Nedostaju javni sadržaji. Novegrađevine su apartmanske zgrade koje odudaraju od obilježja terena i graditeljske tradicije. Turističkikapaciteti su većinom u obiteljskim pansionima. Najznačajniji turistički sadržaj su ACI marina iautokamp. Naslijeđene hotelske građevine su u lošem stanju.Ičići imaju velike mogućnosti razvoja turizma povezanog sa športom i rekreacijom. Prostorni razvojnaselja Ičići pospješuje i omeđuje trasa buduće Liburnijske obilaznice s čvorom na Poljanskoj cesti.Ika je površinom najmanje naselje Grada Opatije, ali gusto izgrađeno. Tu je smještena značajnavisokoškolska ustanova koja privlači studente iz regije i širih prostora. Površine napuštenihproizvodnih sadržaja pogodne su za nove namjene.Oprič je naselje raspršenog tipa individualnih stambenih građevina. Sastoji se od dijela naselja Oprič,koje je između naselja Ika i buduće Liburnijske obilaznice te dijela naselja Konjsko koje je iznad(sjeverno) od iste obilaznice. Dio stambenih građevina koristi se za turističke namjene.Naselje Oprič je bez zadovoljavajućih prometnica i bez potrebnih sadržaja opskrbe. Prostorni razvojnaselja Ika omeđuje trasa buduće Liburnijske obilaznice.Dobreć je naselje raspršenog tipa izgrađeno pretežito tradicionalnim individualnim stambenimgrađevinama. Obuhvaća sljedeće dijelove naselja: Antići, Dobreć, Dražica, Gržanići, Kokići (Konjarići),Kožuli, Krasa i Kružići. Do krajnjeg dijela naselja uspostavljena je linija javnog prijevoza i tu jesmještena područna škola.Naselje Dobreć ima samo glavnu prilaznu cestu, a nedostaju mu unutarnje prometnice te komunalnainfrastruktura i prateći sadržaji potrebni uz stanovanje.Poljane su naselje individualne stambene izgradnje pretežito raspršenog tipa. Nastalo je uz Poljanskucestu koja spaja obalu mora, preko Učke, s Istrom. Naselje Poljane obuhvaća sljedeće dijelovenaselja: Andreti, Menderi, Poljane, Puhari, Poli Šori, Strmice, Šori i Špadići.Bliže morskoj obali prevladavaju veće i novije individualne stambene komforne građevine koje sedijelom koriste i u turističke svrhe. Na višim prostornim pozicijama su nekadašnji zaseoci u kojima sestanovanje u manjim individualnim građevinama preklapa s ostacima tradicionalnih poljoprivrednihdomaćinstava. Stara jezgra ruralnog naselja Poljane ima crkvu i područnu školu.Osim glavne ceste (Poljanska cesta) ostale su ceste nezadovoljavajuće. Nedostatni su komunalnainfrastruktura te prateći sadržaji uz stanovanje.Veprinac je naselje najveće površine unutar Grada Opatije. Obuhvaća sljedeće dijelove naselja: Boni,Dujmići, Falalelići, Gašparići, Katinići, Kolavići, Okoli Dujmići, Slavići, Sv. Juraj, Šavroni, Travičići,Vedež, Veprinac i Zagrad.Stara jezgra Veprinca je homogeno naselje zaštićeno kao spomenik kulture. Smještena je naistaknutoj poziciji sa crkvom na vrhu brežuljka uz cestu za Učku. Ovaj dio naselja je opremljen sI-21

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeminimalnim javnim sadržajima te sadržajima opskrbe i ugostiteljstva. Lokalitet je podesan za razvojturizma, koji je sada tek u začetcima.Ostali dijelovi naselja Veprinac su izgrađeni individualnim stambenim građevinama koje su uglavnomdijelovi nekadašnjih zaseoka sa poljoprivrednim domaćinstvima. Manji broj su novije individualnestambene građevine slične njihovom ruralnom okruženju.U najvećem dijelu naselja nedostaju zadovoljavajuće prometnice, komunalna infrastruktura i pratećisadržaji uz stanovanje.Vele Učka je staro naselje smješteno uz cestu na prijevoju Učke. To je homogeno izduženo naseljeseoskog tipa. Građevine su niske manje individualne stambene građevine s pomoćnim gospodarskimprostorijama. Izvedena je vodovodna mreža. U naselju su mala ispostave pošte i ugostiteljski lokal.Naselje Vela Učka ima potencijalne mogućnosti za razvoj seoskog turizma unutar Parka prirode Učka.Nedostaje mu kvalitetnija komunalna infrastruktura.Mala Učka je najmanje naselje na području Grada Opatije. Smješteno je ispod vršnog predjela Učke,sa istarske strane. To je tradicionalno, gotovo nenaseljeno, staro seosko naselje izrazite slikovitosti.Vrednovanje sačuvanog prirodnog okruženja i etnološkog nasljeđa te tradicijske seoske arhitekturepotaknulo je obnovu naselja i njegovo uključivanje u planove Parka prirode Učka..U sljedećoj tablici prikazani su osnovni podaci o naseljenosti na području Grada Opatije.Tablica br. 5c - Prostor i gustoća naseljenostiNaseljePovršinaBroj stanovnikaGustoća naseljenosti(broj stanovnika na km 2 )km 2 % 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001.DOBREĆ 6,49 9,66 248 321 398 38,21 49,06 61,33IČIĆI 1,31 1,95 563 579 530 430,53 441,98 404,58IKA 0,27 0,40 553 477 474 2048,15 1766,67 1.755,56MALA UČKA 0,86 1,28 14 0 2 16,28 - 2,33OPATIJA 3,49 5,20 8.995 9.073 7.850 2577,36 2599,71 2.249,28OPRIČ 0,78 1,16 630 791 915 807,69 1014,10 1.173,08POBRI 0,95 1,41 729 831 917 767,37 874,74 965,26POLJANE 20,61 30,68 655 723 750 31,70 35,08 63,39VELA UČKA 8,78 13,07 48 35 30 5,47 3,99 3,42VEPRINAC 23,64 35,19 646 736 853 27,33 31,13 36,08Ukupno: 67,18 100,00 13.081 13.566 12.719 194,72 201,94 189,33Prosječna gustoća naseljenosti u Gradu Opatiji je 189,33 stanovnika na četvornom kilometru. Gustoćanaseljenosti značajno je različita, od 2.250 st/km 2 u naselju Opatija do svega 2,33 st/km 2 u naseljuI-22

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeMala Učka. Ta je razlika posve razumljiva posljedica turistički visoko razvijenog užeg obalnog područjau odnosu na nerazvijeno vršno područje planine Učka. Razvidna je relativno niska nastanjenostnaselja Ičići sa 404,58 st/km 2 .1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajkePRIRODNI SUSTAVIGeološka građaPoznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za građenje,odnosno za procjenu stupnja geotehničkog pa i seizmičkog hazarda. Naime, izvedba građevina nageotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih objekata. Uz to,troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko povećati prvobitnoplaniranu cijenu izgradnje.Pogodnost terena za građenje odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čijapovezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja uključuje litološkisastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna. Iz toga proizlaze osnovni geotehnički pokazateljinekog terena:- fizičko-mehaničke značajke naslaga;- stabilnost u prirodnim uvjetima;- deformabilnost;- nosivost.Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese kao što suerozija i pojave nestabilnosti na padinama.Temeljna podloga za opis geološke građe je bila Geološka karta, u mjerilu 1:500.000, list 1 - Zagreb(Savezni geološki zavod, Izrada: Institut za geološko-rudarska istraživanja i ispitivanja nuklearnih idrugih mineralnih sirovina, Topografska osnova Vojno-geografskog instituta, Kartografska ireprodukcijska obrada i štampa VGI, Beograd 1970.), koji obuhvaća i područje Grada Opatije.Na kopnenom i pripadajućem dijelu podmorja Grada Opatije ustanovljene su naslage koje premageološkoj starosti pripadaju razdoblju krede (K 1,2 , K 1,2 2 , K 2 2 , K 2,3 2 ) i paleocenu-eocenu (Pc,E).Prijelazne kredne naslage (K 1,2 ) obilježavaju granicu između donje i gornje krede, a obuhvaćajuvapnence, dolomite i klastite. Zastupljene su pretežito kalcitično-dolomitičnim brečama. Sastoje se odkršja vapnenačkog i dolomitnog podrijetla te kalcitnog veziva. Nalaze se u najvećem dijelu područjaGrada Opatije.Naslage gornje krede cenomana do turona (K 1,2 2 ) obuhvaćaju klastite, vapnence i rožnjake. Sadržebrojne litološke varijetete karbonatnog tipa. To su sivi i smeđi pločasti vapnenci, koji prelaze uI-23

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijekristalaste sive dolomite, zatim bijeli, jedri kristalinični vapnenci i rudistne breče te sivi i smeđihomogeni do detritični pločasti vapnenci. Ove naslage pokrivaju površinski južni dio Grada Opatije.Naslage gornje krede turona (K 2 2 ) čine gornji dio litološkog stupa gornje krede, a obuhvaćaju klastite,vapnence i dolomite.Naslage gornje krede turona do senona (K 2,3 2 ) čine također gornji dio litološkog stupa gornje krede.Većinom su to bijeli do ružičasti jedri rudistni vapnenci, kriptokristalasti do kristalasti. Obično sudebeloslojeviti do bankoviti. Nalaze se na površini na grebenu Male i Vele Učke.Razdoblju paleocena-eocena (Pc,E) pripadaju “Kozinski slojevi” i “Liburnijske naslage”. Obuhvaćajuforaminiferske naslage. Protežu se u pojasu sjeveroistočno od Vele Učke te na krajnjemsjeverozapadnom dijelu Grada Opatije.Iz razdoblja kvartara na manjim površinama nalaze se naslage crvenice. Crvenica se često susrećekao pokrivač na karbonatnim naslagama, posebice vapnencima. Po sastavu pretežito glinovitoprašinastimaterijal znakovite smeđecrvene boje. Naslage koje se smatraju crvenicom vjerojatnonemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Neke od tih naslaga imaju značajke recentnih, drugereliktnih, a treće značajke paleo tala. Na uzvišenjima i padinama crvenica sadrži odlomke podrijetlomiz stjenovite podloge. Ti odlomci su najčešće uglasti do poluuglasti i centimetarskih dimenzija.Crvenica se nalazi na priobalnim padinama sjeverozapadno od naselja Opatije.SeizmičnostSeizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa u promatranomprostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja seizmičnosti je ustanovljavanjezakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od djelovanja potresa. U užem smisluseizmologija obuhvaća istraživanje zakonitosti pojave kinematičkih značajki potresa i to koordinatažarišta, vremena nastanka potresa, dinamičke značajke energije, odnosno magnitude potresa. Razvojistraživanja seizmičnosti teži što potpunijem analitičkom prikazu potresa pri čemu su metodeistraživanja u funkciji poznatih podataka o potresima. Stoga se istraživanje seizmičnosti stalno razvijana temelju novih seizmoloških mjerenja.Područje Kvarnera je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke aktivnostiregionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubinu, a bliže površini strukturne promjene uobliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskimpokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibomoko 15 o , dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, uzoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15km, čiji nagib dosiže 30 o . Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja seproteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone jenajveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njegakao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Područje Grada Opatije senalazi jugozapadno od te zone.I-24

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOsnovna značajka seizmičnosti u Kvarnerskom području je pojava većeg broja relativno slabijihpotresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini odsvega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje.Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana uVinodolskoj dolini.Prema Seizmičkoj mikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je najdetaljnije obrađen priobalni dioPrimorsko-goranske županije, u toj aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 7 o MCS ljestvice, aprema Klani i Bribiru povećava se na 8 o . Idući prema jugozapadnom rubu (Cres i Lošinj) kao isjeveroistočnom (dio Gorskog kotara) osnovni stupanj se smanjuje na 6 o do 5 o MCS ljestvice.Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. u zoni Bribir-Grižane. Imao je magnituduM = 5.8 i intenzitet u epicentru I o = 7-8 o MCS. Prema novim saznanjima najjači potresi na područjuŽupanije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu doći do područja Grada Opatije, osimiz opisane seizmotektonski aktivne zone, i iz dva susjedna epicentralna područja: furlanskog iljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda.Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinim slučajevimajakom potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija slabijih naknadnihpotresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s razdobljima smanjene seizmičkeaktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno su različita. Promatrajući područje Republike Hrvatske išire, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnogsmirenja nastavlja se od 1962. godine do danas. Međutim, i u naizgled seizmički mirnom razdobljuzbila su se na širem području Kvarnera tri potresa velike snage: 1925. godine kod Senja (M = 4.8; I o =5 o MCS), 1939. godine između Omišlja i Dobrinja (M = 4.9; I o = 7 o MCS) i 1951. u Podvelebitskomkanalu (M = 4.6; I o = 6 o MCS).Prema Privremenoj seizmološkoj karti - seizmička mikrorajonizacija Rijeke, izrađenoj u mjerilu1:1.000.000, područje Grada Opatije pripada prostoru s intenzitetom seizmičnosti 7° MCS ljestvice,kao i prema Seizmološkoj karti povratnih perioda za 100 godine te Seizmološkoj karti povratnihperioda za 200 godina. Iznimno, prema Seizmološkoj karti povratnih perioda za 50 godina, ovajprostor pripada području intenziteta seizmičnosti 6° MCS ljestvice.Vode i morePodručje Grada Opatije nalazi se unutar granica vodnog područja primorsko-istarskih slivova te unutarnjegovih granica pripada slivnom području "Kvarnersko primorje i otoci". U hidrogeološkom smislu,unutar osnovnog Jadranskog sliva, razlikuju se sliv rijeke Raše te sliv priobalnih izvora od uvalePlomin do Preluke. Razvodnica se prostire zonarna unutar karbonatnih stijena duž južnih padinaUčke, dok na istočnim padinama prati navlačni kontakt fliša i vapnenaca. Nastavak razvodnice seproteže unutar karbonatnih stijena preko prijevoja Poklon na sjever prateći pružanje navlakegornjokrednih vapnenaca na foraminiferske vapnence prema Belasićevim Dvorima.Za održavanje vodotoka i drugih voda, zaštita od erozija i bujica nadležnost imaju Hrvatske vode,Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko-istarskih slivova, sa sjedištem u Rijeci.I-25

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijePodručje Grada Opatije, kao i ostala kraška područja, karakterizira odsutnost stalnih površinskihvodotoka, a prisutnost povremenih vodotoka, bujičnog karaktera, od kojih je, na području GradaOpatije, potok Banina koji utiče u more u uvali Ika, jedan od najduljih povremenih vodotoka naistočnim padinama Učke te od značajnijih bujica u Ičićima, na čijem se ušću javljaju i jaki povremeniizvori podzemnih voda, a od manjih Lerčica, Vrutki-Slatina, Tomaševac i Lipovica.Na području Grada Opatije izvorišta pitke vode su Rečina, Sredić, Tunel Učka, M. Učka i V. Učka.Najznačajniji su kaptirani za vodoopskrbu - Vela Učka, Mala Učka te Tunel Učka. Važniji nekaptiraniizvori s prirodnim odvircima su izvor uz planinarski put iznad Vele Učke u podnožju Plasa te izvoriizmeđu Male i Vele Učke.Kontrola zdravstvene ispravnosti vodoopskrbnog sustava Opatije pokazuju da je ova vode za pićevisoke kakvoće.Od stajaćih voda, na području grada se nalazi manji broj lokvi, koje prvenstveno predstavljaju prirodnemale vodene biotope, od značaja za bioraznolikost na području Grada Opatije. U važnije možemoubrojiti lokvu uz cestu za Poklon i šumsku lokvu podno Ravnih staja.Na području grada nalazi se i Slap potoka Banina, najatraktivniji na području Parka prirode “Učka”.Hidrogeološka istraživanja definirala su vodozaštitna područja, temeljem kojih je donesena Odluka ozonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN 19/2000.).Obalno more na području općine predstavlja vrlo atraktivno područje za kupanje, sport i rekreaciju.Kakvoća mora, koja se provodi na 24 lokacija od Preluka do Ike pokazuje za razdoblje od 2. do 10.svibnja 2006. godine, da je za više od 50% kupališta (13 od 24) ocijenjena kao more visoke kakvoće (Ikategorija), dok je za polovicu (12/24) utvrđena II kategorija, odnosno more podobno za kupanje.Isključivo na plaži Veli mul u Voloskom, prekoračenje graničnih vrijednosti mikrobioloških parametaraje prisutno zbog rada na sustavu fekalne i oborinske kanalizacije te je stoga za tu lokaciju utvrđena IVkategorija, odnosno jače onečišćeno more. Ova se ispitivanja vrše prema Programu ispitivanjakakvoće mora, a u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96).Poslove kontrole kakvoće mora na morskim plažama obavlja Nastavni zavod za javno zdravstvo uRijeci.Kontrola kakvoće mora obavlja se od 1. svibnja do kraja sezone kupanja samo na morskim plažama ine obuhvaća druge dijelove i načine korištenja obalnog prostora (luke, marine).KrajobrazOčuvanost i bogatstvo prirodnih posebnosti Grada Opatije očituje se u očuvanim šumskim i livadnimzajednicama, planinskoj flori, flornim raritetima, djelomično bogatoj i različitoj fauni, te mnogobrojnimkrškim pojavama. Biološka raznolikost, uz reljef i visinske razlike, uvjetovala je i krajobraznuraznolikost koja se u vertikalnom rasporedu izmjenjuje od obale mora sve do grebena Učke.Uz izvorne prirodne elemente u krajoliku su zastupljene i manje kultivirane poljodjelske površine,maslinici, vinogradi, voćnjaci, s još uvijek ruralnim načinom gospodarenja.I-26

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeU planinskom krajoliku na strmim padinama Učke izmjenjuju se planinske livade sa šumskimpojasevima, dolinama i stisnutim zaseocima i naseljima, s kojih se pružaju vidici na Rijeku i Kvarnerskizaljev.Na uskom dijelu morske obale karakterističan je urbani krajolik s gustom strukturom naselja Opatija,Ičići i Ika te brojnim vrtovima, parkovima, drvoredima uz vile, obiteljskim kućama, palačama, hotelima isakralnim objektima.Analizirajući zadano područje, krajobrazna raznolikost može se razlučiti prema visinskim zonama načetiri osnovna tipa:- urbani krajobraz u užem priobalnom pojasu s naseljima Opatija, Ičići i Ika,- ruralni krajobraz sela i zaseoka na padinama Učke, s vrtovima, vinogradima, te s djelomičnoočuvanim pojasevima autohtone vegetacije šume hrasta medunca i bjelograbića do 400 metaravisine (Veprinac, Poljane, Dobreć).- prirodni krajobraz s prostranim šumskim pojasevima hrasta medunca s crnim grabom, i hrastacera s crnim grabom te kulturama unesenog crnog bora do visine 700 do 800 metara,- prirodni krajobraz s primorskom šumom bukve i livadama sve do i preko grebena i vrhova Učke.Klimatska obilježjaSpecifične klimatske prilike Liburnije posljedica su smještaja na padinama Učke, što ima relativno velikutjecaj na mikroklimatske uvjete.Jedinstvenu mikroklimatsku zonu od Opatije do Mošćeničke Drage karakteriziraju svježa ljeta i blagezime. Budući da Učka zadržava vlažne zapadne vjetrove, njene istočne padine imaju relativno manjepadalina.Unatoč relativno kraćoj insolaciji, prednost područja je i zaštićenost od jačeg utjecaja vjetrovasjevernog kvadranta.Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 14°C, prosječna ljetna oko 21,7°C, dok je najhladnijimjesec u godini siječanj sa prosječnom temperaturom od oko 6°C. Posebno je zanimljivo dnevnokretanje temperature na koje utječe vjetar koji se predvečer “spušta” sa Učke i rashlađuje obalnopodručje.Prosječna količina padalina iznosi 1.723 mm, a najkišovitiji mjesec u godini je studeni.Prosječna godišnja insolacija iznosi 2.074 sati, od toga u ljetnim mjesecima preko 1.000 sati.Područje je zaštićeno od jačih vjetrova, a glavni vjetrovi su bura, jugo, maestral i tramuntana.Strmo morsko dno i prilično velika dubina mora, kao i podvodni izvori imaju za posljedicu relativno nižutemperaturu mora, koja se kreće između 20,1°C i 26,5°C tijekom ljetne sezone.I-27

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeKakvoća zrakaPraćenje kakvoće zraka na području Grada Opatije provodi Zavod za javno zdravstvo Primorskogoranskežupanije. Prate se koncentracije različitih onečišćujućih tvari iz stacionarnih izvora,prometnih sredstava, kao i specifični polutanti koji se emitiraju iz pojedinih industrijskih izvora.U središtu Opatije (Gorovo) smještena je mjerna postaja u kojoj se prati stanje SO 2 i crnog dima, a uVoloskom je automatska postaja za mjerenje ozona.Na području obuhvata Plana ne postoje djelatnosti koje bi onečišćivale zrak preko dozvoljenihvrijednosti. Prosječne vrijednosti zraka koje su se pratile kroz koncentraciju sumpor dioksida i dima, apredstavljaju osnovne onečišćujuće tvari nastale pri sagorijevanju fosilnih goriva, ne pokazuju znatnoonečišćenje zraka te se može zaključiti da je kakvoća zraka na području Grada Opatijezadovoljavajuća.Ocjenjuje se da su određena onečišćenja zraka prisutna uz glavne prometnice u vrijeme pojačanogprometa vozila, a osobito u ljetnoj sezoni.BukaNa području Grada Opatije ne provode se mjerenja razine buke pa nema podataka o izvorima irazinama buke, koji su podloga za izradu karte buke.Pojačana buka prisutna je uz prometnice, osobito glavne prometnice i osobito u vrijeme pojačanogprometa vozila u ljetnoj sezoni i vikendom. Najčešći izvor buke su motorkotači.Buka prati i sve građevne radove, a njih se nastoji obustavljati u vrijeme turističke sezone.Biljne i životinjske zajedniceBiološka raznolikost se danas smatra jednim od preduvjeta održavanja, stabilnosti i funkcioniranjaprirodnih sustava.Osnovne značajke i prostorni raspored kopnene vegetacije naznačeni su za osnovnu prostornu cjelinu- priobalno kopneno područje, uski obalni pojas te padine Učke sa specifičnostima planinskogprostora.Uski obalni pojas, relativno strm, nerazveden i pilasto nazubljen, odraz je tektonskog djelovanja imikroklimatskih uvjeta koji vladaju na tom području. Uglavnom izgrađen, karakterističan je poparkovima i perivojima, čemu su pogodovali povoljni mikroklimatski uvjeti submediteranske zone.Reljefna razgranjenost padina Učke je, uz visinske, klimatske i druge faktore, pogodovala i razvojurazličitih šumskih zajednica. Iznad obalnog pojasa mora (do 400 m n.v.) je prisutna submediteranskašumska vegetacija, odnosno listopadna šumska zajednica, u kojoj su zastupljeni hrast medunac ibjelograb. Na taj se pojas (do 800 metara m n.v.) nadovezuje mediteransko-montanska vegetacija,I-28

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeodnosno listopadna šumska zajednica, u kojoj prevladava hrast medunac i crni grab. Od 800 m n.v. naviše, na biogeografskoj granici mediteranskog i kontinentalnog područja, u gorskim predjelima Učke,zastupljena je vegetacija kontinentalnih i mediteranskih značajki, odnosno listopadna šumskazajednica primorske bukove šume. Specifičnost ovih šuma je nedostatak povezanosti s istovrsnimkontinentalnim šumskim zajednicama te stoga čine izolirane “otoke” u submediteranskom području.Uz ove glavne šumske zajednice razvio se i određen broj biljnih zajednica, na graničnim područjimagdje se miješaju utjecaji, što je uvjetovalo pojavu lovora i pitomog kestena te vegetacija kamenjarskihpašnjaka, vegetacija livada, brdskih travnjaka te vegetacija sađenih crnogoričnih kultura nakvarnerskom i istarskom planinskom prostoru Učke. Ove zajednice oplemenjuju i pridonoseosebujnosti krajobraza na prostoru Grada Opatije.Biološku raznolikost upotpunjuju i kultivirane poljodjelske površine vinograda i maslinika, koji dodatnoutječu na ekološku stabilnost.Na području Grada Opatije, kao prostor karakterističan po biološkoj raznolikosti te brojnošću endema,ističe se planinsko područje Učke, zaštićeno od 1999. godine u sustavu zaštite Parka prirode “Učka”.Botanička i floristička istraživanja imaju dugu i bogatu tradiciju na području Učke, većinom do prvepolovice 20. stoljeća te djelomično u novije vrijeme, što još uvijek ne upotpunjuje poznavanje svihbiljnih zajednica i staništa. Za područje parka prirode je izrađen popis ugroženih biljnih vrsta čijastaništa treba zaštiti, odnosno crveni popis biljnih vrsta za Parka prirode “Učka”. Ovaj popis obuhvaćapreko 70 biljnih vrsta, od kojih je dio zaštićen, a posebnu pažnju zahtijeva stenoendem - učkarskizvončić (Campanula tommasiana), odnosno biljna vrsta koja raste isključivo na prostoru planine Učke,u pukotini stijena.Vegetacija travnjaka je raznolika, s desetak zajednica, vezanih uz odgovarajući vegetacijski pojasklimazonalne šumske vegetacije, gospodarski korištene kao livade košanice ili pašnjaci. Ova jevegetacija nastala dugogodišnjem potiskivanjem šumske vegetacije, a njezino gospodarsko korištenjeje danas svedeno na male površine uz naselje Vela Učka, sezonsko korištenje uz naselja Mala Učkate južno od Poklona. Vegetacija travnjaka obuhvaća niz rijetkih, ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta. Udijelu travnjaka, koji se gospodarski zapuštaju, se širi vegetacija šikara te postepeno zarastajušumskom vegetacijom.Stijene i točila imaju osobitu važnost za očuvanje bioraznolikosti, budući da tvore staništa nekih odnajrjeđih biljnih i životinjskih vrsta, nalazeći se u raznolikim uvjetima osunčanja i utjecaja vjetra, odkojih su najpoznatiji endemi - učkarski zvončić i Justinov zvončić. Specifičnost stijena vršnog dijelaUčke je u pomiješanosti alpskih i submediteranskih biljnih vrsta, od kojih je najpoznatiji runolist(Leontopodium alpinum).Bioraznolikosti parka doprinosi i vegetacija vlažnih i slatkovodnih staništa, prisutna u manjem obimu, apojavljuje se uz izvore, vodotoke i lokve.Fauna, na području Grada Opatije, a posebno na prostoru parka prirode, je istražena uglavnom uprvoj polovici 20. stoljeća, a manje u novije vrijeme, te je stoga njezino poznavanje nepotpuno.Specifičnost faune je u osobinama prostora Učke, područja na spoju kontinentalnih i mediteranskihuvjeta, a što je rezultiralo njezinom raznolikošću. Temeljem dostupnih podataka, obuhvaća, od važnijihskupina životinja, podzemnu faunu, kopnene puževe, danje leptire, vodozemce, gmazove, sisavce iI-29

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeptice. Podzemna fauna je uglavnom endemična i bez iznimke zaštićena zakonom, a biospeleološki jenajzanimljivija podzemna kaverna u tunelu Učka, u kojoj se pojavljuje podzemni kornjaš filtrator(Croatodirus bozicevici), stenoendem Učke. Staništa kopnenih puževa su vlažna livadna staništa,stjenovita staništa te šumska staništa s dobro očuvanim i starim šumama. Staništa danjih leptira sulivade i pašnjaci te kamenita mjesta i točila. Vodozemci i gmazovi su (Aquilla chrysaetos), ušara (Bubobubo) i sivo sokol (Falco peregrinus). Iz dosadašnjih istraživanja nije moguće potpun pregled faunesisavaca, od kojih je zabilježena prisutnost smeđeg medvjeda, vuka i risa te vrtnog puha i šišmiša.Područja pridnenih biocenoza i morske faune, na području Grada Opatije, obuhvaća zajednicumuljevitih dna, na sedimentu pjeskovitog mulja u uskom pojasu uz obalu te u ostalom dijelu nasedimentu mulja.POLJOPRIVREDAPoljoprivredna proizvodnja je uz šumarstvo i obrtništvo bila jedna od osnovnih djelatnosti zaobalnogdijela Opatije. Međutim, i u ranijim razdobljima ta je proizvodnja podmirivala samo manji dio vlastitihpotreba. Na obalnom dijelu je uz turizam bilo razvijeno ribarstvo i obrtništvo.Oranične površine i vrtovi čine svega oko 100 ha, pod voćnjacima i vinogradima ima oko 74 ha, podlivadama oko 400 ha i pod pašnjacima oko 340 ha, a ukupne poljoprivredne površine iznose oko 914ha. Prema nekim procjenama na prostorima Grada Opatije zasijano je oko 80 ha površina. Na njimase uzgaja krumpir i ostalo razno povrće. Na tim prostorima uspijevaju trešnje, jabuke, šljive, breskve ivinova loza, a znatno manje ostale voćke.Tvrtka “Parkovi” ima biljnu rasadničku proizvodnju koju uglavnom presađuje u parkovima GradaOpatije. Ova se proizvodnja financira uglavnom sredstvima proračuna. Tvrtka ima oko 83.500 m 2otvorenog prostora kojeg koristi u rasadničkoj proizvodnji i 1.500 zatvorenog prostora i zapošljava oko75 ljudi.ŠUMARSTVOPovršine pod šumama (prema V. Kostijalu) pokrivaju 4.450 ha, s drvnom zalihom od 727.000 m 3 ,godišnjim prirastom od 20.000 m 3 i planiranom sječom od oko 15.000 m 3 . Prema nekim drugimprocjenama na tim prostorima šume zauzimaju oko 5.400 ha. S obzirom na značaj šuma ugospodarskom i održivom razvoju područja Grada potrebno je precizirati stanje površina i njihovihkultura.Na prostorima uz more i do visine od 200 m nad morem prevladava lovor i grab, iznad toga hrastmedunac, ljeska i bor.Državnim šumama gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma Buzet – Šumarija Opatija. Šumarijadjeluje na dvije gospodarske jedinice i to: GJ “Učka” i GJ “Veprinačke šume” i zapošljava 25 osoba.GJ “Učka” obuhvaća područje općine Lovran i Grada Opatija, a GJ “Veprinac” područje Grada Opatija.U šumama dominira bjelogorica (oko 95%) i neznatno crnogorica.I-30

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeŠumarija u okviru redovnih djelatnosti obavlja i propisane uzgojne radove jednostavne biološkereprodukcije koje se sastoje u pripremi zemljišta, pošumljavanju sječina, njezi i čišćenju biogrupa,njezi, čišćenju i prorjeđivanju kultura te u prehranjivanju. Šumarija izdvaja određena sredstva zajednostavnu biološku reprodukciju od vrijednosti prodaje i upotrijebljenog drva za vlastite potrebe.Osim toga, sva trgovačka društva na području Hrvatske izdvajaju 0,07% vrijednosti prihoda zakorištenje opće korisnih funkcija šuma.LOVSTVOPreko području Grada Opatija protežu se Lovište “Matulji” na priobalnom dijelu i Lovište “Kastavskašuma” na gornjim prostorima. Lovište “Matulji“ zahvaća i prostore općine Matulji s ukupnom površinomlovišta od 1.686 ha, a “Kastavska šuma” površinu od 5.845 ha.Lovozakupnik oba lovišta je lovačko društvo “Lane” iz Opatije. Na oba lovišta ima srna, divljih svinja izečeva. Osim toga, lovišta su opremljena i lovno-gospodarskim građevinama. Lovozakupnik nudi zakomercijalni lov šljuku i fazane iz umjetnog uzgoja, uz pratnju profesionalnih lovaca. Komercijalni lovse koristi za obogaćivanje turističke ponude Opatije.RIBARSTVONa području Opatije ribarstvom se bave tri manje tvrtke i četiri obrta. Ulovljena riba plasira seuglavnom na području Opatije i Rijeke. Ovom djelatnošću bavilo se 29 osoba u 2002. Ribarstvo će i unarednom razdoblju imati relativno ograničene uvjete razvoja. Potrebno je pridržavati se sezonskezaštite ribljeg fonda i suzbijati nedopuštene oblike ulova. Povećat će se broj malih i športskih ribara.GOSPODARSKI POTENCIJALPrerađivačka industrijaU prerađivačkoj industriji djeluju manji pogoni različitih djelatnosti. Zastupljena je proizvodnja kruha,tekstila, obrade drva, metala, plastike i stakla, zatim proizvodnja slavina i ventila manjih strojeva,čamaca i instrumenata.Najveća tvrtka je “Radnik” d.d. koja se bavi proizvodnjom kruha, kolača i peciva. Posjeduje tri pekareod kojih je jedna u Opatiji. Ukupni dnevni kapacitet je 10-15 tona. Osim toga, tvrtka posjeduje i triprodavaonice u Opatiji i tri u Lovranu. Ulaganja će biti usmjerena u konstantnu dogradnju i zamjenutehnologija. Proširit će asortiman i tržište i tako se održati na tržištu.U prerađivačkoj djelatnosti aktivne su 32 tvrtke koje zapošljavaju 64 osobe i 11 obrta s 30 zaposlenih.Manje tvrtke i obrtničke radionice proizvodnog karaktera i dalje će obavljati razne popravke kućanskihaparata, televizora, električnih instalacija i namještaja, izrađivati odjeću i obuću, za potrebestanovništva i turizma.I-31

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeSve veća potražnja za zdravom hranom i pićem, za raznovrsnim proizvodima prilagođenim turističkomtržištu, suvenirima i sl. otvara mogućnosti razvoja ove djelatnosti. Time bi se obogatila turističkaponuda i izvršila preraspodjela poslova kroz veći dio godine jer bi dio turističkih radnika u zimskovrijeme mogao obavljati i te poslove. Potrebno je podići stručnu razinu radnika, time što bi sedopunjavali programi u srednjim školama, a za razvoj potrebno je osigurati povoljnije kredite i drugepoticajne mjere. U ovoj djelatnosti bi se obujam radova trebao povećavati između 3 i 4%, uzpovećanje zaposlenih sa 94 na oko 110 ljudi. Potrebne investicije bit će od 186 do 242 mln kuna zacijelo razdoblje.GrađevinarstvoGrađevinarstvom se bavi 26 manjih tvrtki i 10 obrtnika. U toj djelatnosti zaposleno je oko 110 osoba.Jedna od jačih domicilnih tvrtki je “Zanatservis” d.o.o koji se bavi visokogradnjom. Ona zapošljava oko50 ljudi i 30 do 40 kooperanata. Tvrtka na sadašnjoj lokaciji ima prostornih problema, pa planirapreseljenje pogona na prostore prema Matuljima. Postojeće prostore planira pretvoriti u poslovnostambenu građevinu, čime bi osigurala dio sredstava za gradnju i preseljenje u novi pogon.U razdoblju 1991-2001. povećao se stambeni fond na području Grada Opatija sa 5.452 na 6.232 ili za780 više. Od toga broja, broj stanova za odmor povećao se sa 435 na 675. U tom razdoblju izgrađenoje ukupno 76.000 m 2 novog stambenog prostora.Osim stambene gradnje aktivnosti su bile u obnovi i gradnji gospodarskih objekata, komunalne igospodarske infrastrukture.Prijevoz i vezeOvom djelatnošću bavi se (prema podnijetim godišnjim statističkim izvještajima) 14 tvrtki za putnički irobni cestovni promet, 3 tvrtke za pomorski prijevoz, 29 putničkih agencije, 4 ostale agencije te oko 50obrta. Osim toga, veze pokrivaju Hrvatska pošta, Hrvatske telekomunikacije i VIP-net. U ovojdjelatnosti zaposleno je oko 170 osoba.TrgovinaTrgovina je pored turizma jedna od temeljnih djelatnosti Opatije. Ovom se djelatnošću (premadostavljenim godišnjim statističkim izvještajima) bave dva trgovačka lanca i to “Konzum” i “Billa”, 155manjih tvrtki i oko 100 obrta, te INA trgovina s dvije benzinske postaje. Posredovanje u trgovini obavlja28 tvrtki, trgovinu na veliko 97, a trgovinu na malo 32. Određen broj tvrtki obavlja trgovinu na veliko imalo ili čak i trgovačko posredovanje. To znači da je stvarni broj tvrtki koje se bave trgovinom manji jermnoge obavljaju djelatnost u više područja. U ovoj djelatnosti je zaposleno oko 680 osoba ili oko 16%svih zaposlenih, koji ostvaruju oko 20% bruto domaćeg proizvoda područja Grada Opatije. Trgovina jenajviše koncentrirana u samom mjestu Opatiji.Tvrka “Konzum” obavlja svoju djelatnost u trgovačkoj mreži tvrtke “Trgovačko Opatija” d.d. u stečaju, a“Billa” je izgradila svoj poslovni prostor. Tvrtka “Konzum” modernizirala je dio trgovačkog prostoraGrada, a zajedno s “Billom” uvela je i suvremenije oblike prodaje. “Trgovačko Opatija” d.d. u stečajuima oko 20 prodavaonica i upravni prostor, koji bi se trebali prodati i u kojim prostorima bi trebalonastaviti s postojećom djelatnošću.I-32

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeU daljem razvoju trgovine ne može se očekivati veći razvoj i znatnije proširenje trgovačke mreže zbogrelativno uskog lokalnog tržišta, no zato je potrebno podići kvalitativnu razinu prodaje, nabavitimoderniju opremu, proširiti asortiman roba na bijelu tehniku, kućne potrepštine, keramiku, turističkesuvenire, domaće proizvode zdrave hrane za potrebe stanovništva i turista, povećati stručnu razinuprodavača, skladištara i nabavljača. Razvoj trgovine bit će dakle i nadalje usmjeren prvenstveno nazadovoljenje potreba stanovništva, turista i gospodarstva područja Grada Opatije.Da bi se ta funkcija osigurala, očekuje se da će se u okviru trgovine proširiti razne dorade,oplemenjivanja i priprema proizvoda za potrebe turista Opatije i šireg područja. Dorada,oplemenjivanje i priprema proizvoda za tržište postaje sve važnija funkcija moderne trgovine. Takvi suposlovi: flaširanje vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića, pakiranje mesa, voća, ljekovitog bilja, mirodija ičajeva, konfekcioniranje raznih roba u standardnim težinama, hladna priprema gotovih jela za opskrbuhotela i ugostiteljstva, sušenje pršuta i panceta, dimljene ribe i sl. Dio tih poslova preuzeli su većtrgovački lanci.S obzirom da je osnovna funkcija trgovine Opatije u užem smislu pokrivanje potreba stanovništva,turista, poslovnih i društvenih subjekata na njenom i širem području, može se očekivati fizički porast tihpotreba između 1,4 i 2% godišnje. Osim toga očekuje se porast ukupne potrošnje u odnosu na stanjeiz 2002. uslijed porasta standarda stanovništva, porasta razine pruženih usluga u turizmu i porastagospodarske i društvene aktivnosti između 1,7 i 2% prosječno godišnje. Sve to će omogućiti porastprometa i bruto domaćeg proizvoda trgovine na području Grada između 3,1 i 4,3 % prosječnogodišnje. Udio trgovine u bruto domaćem proizvodu Grada zadržava se na oko 20%. U objemavarijantama i u cjelini trgovina prati ukupan razvoj Grada Opatije.TurizamU definiranju mjesta i uloge turizma u Opatiji treba poći od spoznaje da se radi o “rivijeri” koja imatradiciju od 160 godina kontinuiranog bavljenja turizmom po značajkama, koje su bile i ostaleprepoznatljivima diljem Europe. Veoma je značajno u pozicioniranju Opatije danas, uvažavati njenpovijesni razvoj i turističku tradiciju. Posebno su u turističkom razvoju značajna tri datuma: 1844.godina, kada je izgrađena vila Angiolina, 1884. godina kada je izgrađen hotel Kvarner, te 1889.godina, kada je Opatija i službeno proglašena lječilištem. Na prijelazu stoljeća Opatija je bila drugonajveće kategorizirano lječilište u Europi. Gostima je usluge pružalo 10 hotela, u to vrijeme vrhunskiuređenih te 44 pansiona, 83 vile i 12 sanatorija u kojima su bila zaposlena 62 liječnika specijalista.U Opatiji je djelovala lječilišna komisija i komisija za uljepšanje mjesta, izlazio je specijalizirani časopiskojim se populariziralo ovo lječilište, a već tada se na kongresima okupljala vrhunska znanstvena elita.Razvoju Opatije kao turističke destinacije u prošlosti pogodovao je dobar geoprometni položaj, blizinavelikih urbanih središta, te povijesna povezanost s Austrijom - posebno bečkom aristokracijom. Opatijaje bila i mora ostati “kultna rivijera”. Stagnacija ove destinacije započinje krajem osamdesetih godina,od kada se osjeća potreba prelaska s masovnog na selektivne oblike turizma, koji još uvijek nisudovoljno prepoznati, kako po asortimanu, tako i po kvaliteti ponude.Dosadašnji razvoj turizma Opatije obilježio je cijelu Opatijsku rivijeru na kojoj je broj turista od 1.412 u1883. godini narastao na 54.696 u 1912. godini uz prosječan godišnji rast od vrlo visokih 13,4%.Tijekom I i II Svjetskog rat nastaje velika kriza, a oporavak iza prvog počinje tek 1923., a iza drugogI-33

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije1947. Između dva svjetska rata broj turista stagnira i kreće se prosječno godišnje oko 32.600 turista, aod 1947. do 1988. raste s godišnjom stopom od 5,75 %. Nakon te godine počinje pad koji jezaustavljen tek 1995. (122.379 turista). Od te godine počinje oporavak turizma i prisutan je stalan rastkako broj turista, tako i ostvarenih noćenja. Pored slavne prošlosti, Opatiju karakterizira visokaprofesionalnost hotelske i gastronomske ponude, senzibilnost ljudi prema potrebama i zahtjevimagostiju drugih kultura i podneblja, što trebaju postati glavni pokretači njenog daljnjeg razvoja. Obilježjeturističkoj ponudi Opatije svakako daju hoteli i secesijske vile, kao i druga prepoznatljiva arhitektura,koju treba sačuvati i ponuditi u uravnoteženom odnosu nasljeđa prošlosti i suvremenih postignuća.Općenito se može reći da je u Opatiji prepoznatljiva arhitektura “Bečkog Ringa” prenesena naMediteran, u čemu je i njena velika ambijentalna vrijednost. Radi se o prilagodbi kontinentalnih oblikaspecifičnim zahtjevima primorskog krajolika s posebnostima utapanja u blagodati bujne mediteranskevegetacije. Graditeljsko nasljeđe Opatije vezano je uz pučko austrijsko, mađarsko, talijansko, židovskoi druge oblike nasljeđa. To je povezano i s drugim oblicima kulturno-povijesne baštine koju trebaturistički bolje valorizirati.Na razvoj turizma u Opatiji značajno je utjecao upravo željeznički promet (Društvo južnih željeznicagradi prve hotele da bi linije učinili rentabilnim), to je utjecalo da je i danas Opatija zadržala obilježjeomiljene i nostalgične destinacije. Suvremeni uvjeti prijevoza omogućavaju da gost iz središnjeEurope ovamo može stići automobilom za nepunih pet sati ili za samo sat vremena športskimavionom. Istraživanja ukazuju da za dolazak u Opatiju, čak 99,4% turista koristi cestovni promet (71%njih koristi automobil, 14% kamper i kamper prikolicu, 9% autobus i 5,4 ostala cestovna vozila), dok ihsamo 0,4% koristi vlak, a tek 0,1 zrakoplov odnosno brod. Prisutan je i interes poslovnih ljudi koji zasvoje weekend odredište biraju turističke “meke” u čijoj su blizini športske zračne luke ili postojikvalitetna povezanost s međunarodnim zračnim lukama. Tendencije u kretanju broja turista iostvarenih noćenja u Opatiji, a u komparaciji s Opatijskom rivijerom prikazuje tablica 6.Tablica br. 6 - Turisti i noćenja u Opatiji u odnosu na Opatijsku rivijeru 1GodinaOpatijskarivijeraBroj turistabroj turista Ukupno % učešćaOpatijaOd toga:inozemniUkupnoBroj noćenjaOd toga:inozemni1 2 3 4 5 6 71991. 136.465 105.880 77,59 36.947 542.276 226.7001995. 122.379 117.017 95,62 57.295 470.262 266.1102000. 207.459 190.580 91,86 126.245 781.541 553.8942001. 314.000 227.147 72,34 146.022 917.022 707.8412002. 322.420 229.895 71,30 165.862 903.921 712.2852003. 339.407 245.151 72,45 172.012 897.240 682.746Od ukupnog broja turista koji posjete Opatijsku rivijeru, više ih od 70% otpada na područje GradaOpatija, a u strukturi su značajno zastupljeni strani gosti (2003. - 76%). Naime iz razvijenih gradskih1 Izvor: Promet turista u primorskim gradovima i općinama, Statistička izvješća, Državni zavod za statistiku,Republika Hrvatska, Zagreb, odgovarajuća godišta; Statističko priopćenje, Republika Hrvatska, Ured državneuprave u Primorsko-Goranskoj županiji, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku, Rijeka, odgovarajućagodišta.I-34

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijesredišta gost dolazi u oazu mira i ugode, gdje može uživati u blagodatima prirodnih i ambijentalnihvrijednosti. Rijetko se koje mjesto može podičiti da ima tako uređeni “lungo mare”, jer su istraživanjadokazala ljekovita svojstva aerosola zbog miješanja morskog i planinskog zraka. Ne manje značajnesu i brojne druge šetnice, od kojih je najpoznatije šumsko šetalište “Carmen Sylva” od naselja Vrutkido naselja Varljeni (oko 5 km), kao i šumsko šetalište do Veprinca, koje su pretpostavka suvremenogturističkog razvoja.Posebnost Opatije, kao poželjne cjelogodišnje turističke destinacije, je u tome što je to uredna urbanaaglomeracija u kojoj se međusobno prožimaju stambeni, hotelski, lječilišni i javni sadržaji istovremenouklopljeni u većim dijelom sačuvanu prirodnost obronaka planine Učke, brižno održavane gradskeparkove i atraktivnu obalu mora.Obilježje ovoj destinaciji daju i čuveni festivali zabavne glazbe, prepoznatljivi festivali opere i baleta,tradicionalna glazbena tribina, izbori najboljih glazbenih ostvarenja u Hrvatskoj (“Porin”), izbori zapjesmu Eurovizije (“Dora”), poznati mjuzikli i druga prepoznatljiva scenska događanja koja su uzvrhunske dramske predstave i atraktivne izbore najljepših djevojaka i mladića, izložbe značajnihumjetnika, te uz prepoznatljiva karnevalska događanja i druge prepoznatljive autohtone priredbe,obilježila raniju i noviju kulturno-zabavnu scenu “Opatijske rivijere”. Treba postići konsenzus svihstruktura menadžmenta destinacije te osigurati visoki standard ponude za poslovne ljude, mlade,obitelji i stariju dob, na način da se unaprijed predvide i ublaže moguće konfliktne situacije, te gajiuravnotežena ponuda tijekom 24 sata.Prvenstveno se ukazuje potreba izgradnje multifunkcionalne dvorane potrebnog kapaciteta u kojoj bise mogle u svim vremenskim uvjetima održavati manifestacije i susreti većeg broja sudionika.Dostignuti stupanj turističke ponudeIstraživanja zadovoljstva turista elementima turističke ponude destinacije Opatija provedena tijekom2003. godine ukazuju na temeljne karakteristike turističke ponude Opatije po ocjeni turista,iznajmljivača, turističkog menadžmenta i stanovništva.Elementi ocjenjivanja su razvrstani i sagledani kroz skupine:a) prostor, resursi, okoliš,b) sadržaji,c) organiziranost destinacije,d) prepoznatljivost, sigurnost i informiranost,e) stanovništvo, zaposleni.Ljestvica ocjena bila je: 1 – jako nezadovoljan, 2 – nezadovoljan, 3 – niti zadovoljan, niti nezadovoljan,4 – zadovoljan, 5 – jako zadovoljan.Unutar navedenih elemenata najviše su ocjene dodijeljene elementu prostor, prirodni resursi i okoliš,te elementu stanovništvo, zaposleni, dok su najslabije karike u lancu sadržaji i organiziranostdestinacije. Temeljem ovih polazišta su rangirani i elementi kojima su turisti u ovoj destinaciji navišezadovoljni (10+) i elementi turističke ponude kojima su turisti najmanje zadovoljni (10-).I-35

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeTablica br. 7 - Rang zadovoljstva turista elementima turističke ponude Opatije 110 elemenata turističke ponudes kojima su turisti najviše zadovoljni10 elemenata turističke ponudes kojima su turisti najmanje zadovoljni1. Nacionalni parkovi i parkovi prirode 4,37 1. Dostupni parkirališni prostor 2,652. Ljepota krajolika 4,32 2. Organizacija lokalnog prometa 3,213. Mogućnost izleta u okolinu 4,29 3. Organizacija i sadržaj zračne luke 3,314. Zdrava klima u destinaciji 4,25 4. Ponuda zabavnog sadržaja 3,425. Uređenost parkova 4,21 5. Kvaliteta zabavnog sadržaja 3,426. Znanje stranih jezika zaposlenih uturizmu4,16 6. Ponuda športskog sadržaja 3,437. Ljubaznost zaposlenih u turizmu 4,15 7. Sadržaji za djecu 3,528. Održavanje javne rasvjete 4,13 8. Brojnost kupača na plažama 3,559. Kvaliteta objekata za prehranu 4,12 9. Uređenost plaža 3,5910. Kvaliteta smještajne građevine 4,10 10. Kvaliteta kulturnih događaja 3,62Opatija se prepoznaje i po najljepšem parku u Hrvatskoj, no turisti su prepoznali i potencijalnemogućnosti “Parka prirode Učka”, čije vrijednosti nedvojbeno zaslužuju mnogo jače uključivanje uobogaćivanje ponude.Turistički potencijal su i mali pitoreskni gradići i sela u zaleđu Opatije, koji kriju bogato etno-nasljeđe ičije sadržaje svakako treba na adekvatan način ponuditi tržištu. Opatija je prepoznatljiva i poambijentalnim vrijednostima, karakterističnoj izgradnji secesijskih vila, manjih hotela i stambenihobjekata utopljenih u bujno zelenilo mediteranskog raslinja, koje svakako treba sačuvati, jer su premaocjeni turista visoko rangirane.Dakle, klima i vegetacija su nedvojbeno nezaobilazan adut u ponudi Opatije, ali treba stvoritipreduvjete da se oni na najbolji mogući način uključe u turističku ponudu. Naime, Opatija spada uslabije osunčana morska kupališta (2.295 sati godišnje – 2.100 sati insolacije), s visokim stupnjemvlažnosti (prosječno 106 kišnih dana s prosjekom 1.720 litara po m 2 ). Ona nije, niti je to ikada bila,prvenstveno kupališna destinacija. To su upravo idealni uvjeti za uživanje u šetnicama i u drugimprirodnim blagodatima koje imaju izuzetno povoljan utjecaj na psihičko i fizičko zdravlje posjetitelja.Morski aerosoli (sićušne kapljice morske vode) miješaju se s biljnim aerosolima (lovora i drugogsuptropskog bilja), prisutni su na šetalištima i ljekovito djeluju na respiratorne organe kao prirodniinhalatori, a ova se destinacija prepoznaje i kao oaza mira, sigurnosti i ugode.Opatija raspolaže s brojnim hotelima. Oni su građeni od vremena Austro-ugarske monarhije pa dodanašnjih dana, što se odražava i na njihovom oblikovanju i ugostiteljsko-turističkoj tradiciji. Jedan odglavnih problema tih hotela je nedostatak odgovarajućeg broja garažno-parkirnih mjesta.Osnovna podjela opatijskih hotele u odnosu na njihove posebnosti je:- boutique hoteli (Kvarner, Dubrovnik, Galeb, Opatija, Palme, Paris, Savoy, Villa Amalia ...)- poslovni hoteli (Adriatic...)- poslovno-odmorišni (Ambasador, Villa Ambasador, Četiri opatijska cvijeta, Milenij...)- zdravstveno-turistički (Admiral, Astoria, Dubrovnik, Istra, Kristal, Residenz...)1 Izvor: Blažević,B. i at.: Ocjena turističke ponude Kvarnera, tematski broj časopisa “Tourism and HospitalityManagement”, FTHM, Opatija, WIFI, Wien, Vol. 10. No.1. 2004. str. 26-28)I-36

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- povijesni hoteli (Imperijal...)- obiteljski hoteli (Belvedere...)- wellnes (Thalasso Wellnes centar, Četiri opatijska cvijeta, Neptun...).Poseban atraktivan segment turizma u Opatiji je nautički turizam. To su ACI Marina u Ičićima (354vezova) i Marina Opatija (Hotel Admiral s 200 vezova), s turističkim kapacitetom koji je ekvivalent od1662 postelje.Tablica br. 8 - Struktura kapaciteta noćenja u Opatiji i na Opatijsku rivijeru 2003. 1Smještajna ponudaKreveta / vezova/ sjedalicaOpatijaOpatijskarivijera% učešćaOpatije uOpatijskojrivijeriOstvareni promet(noćenja, obroci)OpatijaOpatijskarivijera% učešćaOpatije uOpatijskojrivijeri1 2 3 4 5 6 7Hoteli 4.011 5.222 76,8 772.266 979.013 78,9Turistička naselja - 16 - - 1.178 -Pansioni 30 68 44,1 2.366 4.778 49,5Prenoćišta - - - - - -Vile 18 18 100 2.413 2.413 100Klimatska lječilišta 252 252 100 53.395 53.395 100Odmarališta 36 84 42,8 1.509 4.383 34,4Privatne sobe 3.200 6736 47,5 45.142 146.166 30,9Kampovi 487 2021 24,1 26.830 140.060 19,2Luke naut. turizma 600 800 75 6.862 6.862 100Restorani 13.258 18.847 70,37 …. …. ….U Opatiji je 70-100% smještajnih kapaciteta u osnovnim smještajnim kapacitetima. Ova se strukturamože smatrati povoljnom, ako se promatra sa stajališta ciljeva koji se u turističkom razvoju želeostvariti. To je prvenstveno hotelska destinacija, koja u razvojnoj koncepciji treba uvažavati visokestandarde kvalitete.Hoteli u Opatiji su (broj postelja):Grand hotel Adriatic (490) Grand hotel - Četiri opatijska cvijeta (490)Hotel Opatija (415) Hotel Ambasador (387)Hotel Kvarner + dep. (101) Villa Ambasador (114)Hotel Palace-Bellevue (385) Hotel Admiral (328)Hotel Milenij (252) Hotel Kristal (232)Hotel Imperial (230) Hotel Istra (227)Hotel Miramar (204) Hotel Bristol (160)Hotel Agava (191) Paris (180)Hotel Ičići (155) Hotel Belvedere + dep. (120)Hotel Astoria (100) Hotel Residenz (90)Hotel Savoy (58) Hotel Mozart (54)Hotel Učka (Poklon)Hotel Zagreb (nije u funkciji)1 Izvor: DSZ, Ugostiteljstvo 2003. godina, Odsjek za statistiku PGŽ, Rijeka, 2004.I-37

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeFinancijsko posredovanjeFinancijsko posredovanje u mjestu Opatija obavljaju Dubrovačka banka, Hypo Alpe Adria banka,Istarska kreditna banka, Nova banka, Privredna banka, Erste banka, Zagrebačka banka, HVB –Splitska banka i Podravska banka, a u Ičićima Erste banka. Osiguravajuća društva koja pokrivaju topodručje su Allianz, Euroherc, Grawe Hrvatska, Kvarner Wiener Stadtische. Opatijsko je područjeveoma interesantno za bankarsko poslovanje i osiguranja, pa se očekuje da će se na to područjeuključiti i neke druge banke i osiguravajuća društva. Podaci banaka iskazuju se samo na razinidruštva, tako da podataka na nižim razinama nema. Stoga se može sa sigurnošću kazati da je utjecajbanaka i osiguravajućih kuća na gospodarstvo Opatije znatno veće nego što pokazuje iskazanipodaci. U financijskom posredovanju zaposleno je 86 osoba i u obrtu još 4 osobe.DRUŠTVENA INFRASTRUKTURADržavna uprava i lokalna samoupravaRaspored službi odnosno institucija državne uprave definiran je teritorijalnim ustrojstvom RepublikeHrvatske i pratećim zakonima, koji državnu upravu na županijskoj razini (ispostave) zadržavaju usjedištima bivših općina. Budući da je Opatija u ranijem ustrojstvu bila općina koja je pored sadašnjegpodručja obuhvaćala i područje današnjih općina Matulji, Lovran i Mošćenićka Draga, to na njezinompodručju danas djeluju uredi i službe državne i županijske uprave, i to:−−−−−−−−−−Državna geodetska uprava – Područni ured za katastar Rijeka – Ispostava OpatijaUred državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji – Ispostava OpatijaMinistarstvo financija, Porezna uprava – Područni ured Rijeka – Ispostava OpatijaMinistarstvo obrane, Uprava za obranu Rijeka – Ured za obranu Opatija,Ministarstvo unutrašnjih poslova – Policijska uprava Primorsko-goranske županije – Policijskapostaja OpatijaLučka uprava Primorsko-goranske županije, Lučka uprava Opatija – Lovran – Mošćenička DragaLučka kapetanijaOpćinski sud u OpatijiPrekršajni sud u OpatijiOpćinsko državno odvjetništvo u Opatiji.Grad Opatija je jedinica lokalne samouprave u kojoj djeluju Gradsko vijeće kao predstavničko tijelo iGradsko poglavarstvo kao izvršno tijelo. Gradske službe čine:−−−−−Ured gradskog poglavarstva,Upravni odjel za samoupravu i upravu,Upravni odjel za prostorno uređenje,Upravni odjel za upravni razvitak,Upravni odjel za komunalni sustav.Naslijeđeni smještaj u središtu Opatije te prostorna ograničenja policijske postaje i vatrogasnepostrojbe otežava njihovo djelovanje. Razvoj ovih službi zahtijeva iznalaženje novih lokacija s višeprostora i uz brze prometnice što će pospješiti njihovu učinkovitost.I-38

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeNa području Grada Opatije djeluju mjesni odbori, čiji se redovan rad financira iz gradskog Proračuna.To su; M.O. Ika, M.O. Volosko, M.O. Belveder, M.O. Punta Kolova, M.O. Pobri, M.O. Oprič, M.O. Ičići,M.O. Poljane, M.O. Kosovo, M.O. Vasanska, M.O. Tošina, M.O. Dobreć, M.O. Centar 1, M.O. Centar2 i M.O. Veprinac Učka.Postojeći raspored društvenih i javnih sadržaja u Gradu Opatiji usredotočen je na uže obalno područjei naselje Opatija. U naseljima u zaleđu sadržaji društvene i javne namjene su nedostatni. Konfiguracijaterena i nezadovoljavajuća prometna povezanost zaleđa tamošnjim stanovnicima značajno otežavakorištenje društvenih i javnih sadržaja smještenim uz obalno područje.Predškolski odgojDjelatnost predškolskog odgoja i naobrazbe na području Grada Opatije organizira i provodi UstanovaDječji vrtić "Opatija" kroz osnovni program, kraće specijalizirane programe i programe ranog učenjastranih jezika u 5 objekata i to: u 4 građevine na području Grada Opatije - Opatija, Volosko, Ičići iVeprinac i 1 građevinu u Lovranu. U osnovni program Ustanove, koji se ostvaruje uključivanjem djeceu 6-satne i 11-satne primarne programe predškolskog odgoja, uključeno u šk. god. 2004/2005. godini371 dijete.U kraće specijalizirane programe (ranog učenja stranog jezika, dramske, glazbenu likovnu radionicu isl.) uključeno je 329-ero djece, a u programe ranog učenja stranog jezika (talijanski i engleski) 30-erodjece.Ustanova zapošljava 48 djelatnika od čega 27 odgajatelja i 4 člana stručno razvojnog tima (ravnatelj,pedagog, psiholog i glavna medicinska sestra).Osnivač Ustanove Dječji vrtić "Opatija" je Grad Opatija koji u okviru Programa javnih potreba upredškolskom odgoju osigurava sredstva za izdatke za zaposlene i materijalne troškove, participira utroškovima smještaja 36-ero djece sa prebivalištem na području Grada Opatije u vrtićima drugih JLS,a u okviru programa kapitalnih ulaganja financira ulaganja u građevine i opremu vrtića. Dio troškovarealizacije programa predškolskog odgoja snose roditelji djece.Građevine u kojima se provodi predškolski odgoj se redovno uređuju, održavaju (zgrade u kojima radiDječji vrtić su stare vile građene za druge namjene) i opremaju (računala, didaktička sredstva, sklopivielementi za vanjski prostor i drugo) što omogućava zadržavanje visoke razine standarda prostora.Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Zavod za školstvo prate realizaciju programa i rad vrtića.Pored Ustanove Dječji vrtić Opatija programe namijenjene djeci predškolske dobi provodi i Društvo"Naša djeca" Opatija (programi su najvećim dijelom usmjereni na edukaciju o dječjim pravima,obilježavanje značajnih datuma vezanih za djecu i dječje stvaralaštvo i organizaciju različitih aktivnostiza kvalitetno provođenje slobodnog vremena djece), Gradska knjižnica i čitaonica V. Car Emin Opatija(igraonica na talijanskom i engleskom jeziku i pričanje priča) i KŠR "Gorovo" (sportska rekreacija zapredškolsku djecu).I-39

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeProgrami predškolskog odgoja se vrlo uspješno provode pa su Ustanova Dječji vrtić Opatija i Društvo"Naša djeca" dobitnici većeg broja nagrada i priznanja.Osnovnoškolsko obrazovanjeOsnovnoškolsko obrazovanje na području Grada Opatije organizira i provodi Osnovna škola "RikardKatalinić Jeretov" u Opatiji u 5 objekata: Matičnoj školi Lipovica, objektu Volosko, te Područnimškolama Ičići, Poljane i Veprinac. Od školske godine 1995/96. kada je u školi bilo 1.369 učenika (odčega 308 prognanika), broj učenika se kontinuirano smanjuje. Taj se trend i dalje nastavlja, tako daškolske godine 2003/04. školu pohađa 660 učenika, a 2004./05. 646 učenika od prvog do osmograzreda. U školi je zaposlen 71 djelatnik, od čega 53 stručne (48 nastavnika, ravnatelj i 4 stručnasuradnika). Grad Opatija je od 2001. godine osnivač škole, pa financira program obveznogosnovnoškolskog obrazovanja u dijelu materijalnih i financijskih rashoda i kapitalnih ulaganja izdecentraliziranih sredstava ali na razini minimalnog standarda kojeg propisuje Vlada RepublikeHrvatske. Sredstva za izdatke za zaposlene i dalje osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja išporta.Dodatni programi osnovnoškolskog obrazovanja (iznad državnog pedagoškog standarda) OŠ "R.K.Jeretova" Opatija kao što su: dodatna i dopunska nastava, produženi boravak, projekti i natjecanja,nagrade najuspješnijim učenicima i sl. financiraju se sredstvima Grada Opatije, roditelja i sponzora.Sve školske zgrade, osim zgrade Matične škole Lipovica koja je izgrađena 1970. godine, izgrađene supočetkom prošlog stoljeća. Prostorni uvjeti u građevinama Volosko i PŠ Veprinac na razini sustandarda MŠ Lipovica dok su uvjeti rada PŠ Ičići i Poljane na nižoj razini. Posljedica je tonedostatnih sredstava iz decentraliziranih funkcija za kapitalna ulaganja i investicijsko održavanje.Matična škola Lipovica je odgovarajuće opremljena i ima vrlo dobre materijalno-prostorne uvjete radaiako postojeći prostori ne zadovoljavaju stvarne potrebe (kvalitetna organizacija nastave i dodatnihaktivnosti), pa se planira dogradnja Matične škole Lipovica čija će realizacija ovisiti o rješavanjuimovinsko-pravne problematike, trajanju pripremnih radnji i financijskim mogućnostima Grada Opatije.Matična škola Lipovica posjeduje odgovarajuću višenamjensku športsku dvoranu, Područna školaVeprinac prostor namjenski uređen za izvođenje nastave TZK dok u zgradama Volosko, Ičići i Poljanenema takvog prostora.U Matičnoj školi Lipovica redovita nastava se odvija u jutarnjoj smjeni za učenike od 4 do 8 razreda, aposlijepodne se održavaju izborna i dodatna nastava. Za učenike od 1 do 3 razreda redovna nastavaje u Opatiji organizirana u Školi Volosko u dvije smjene, a u Područnim školama u jutarnjoj smjeni.Po opremljenosti, kadrovima i programima Osnovna škola "Rikard Katalinić Jeretov" u Opatiji je međunajboljima u Primorsko-goranskoj županiji i u Hrvatskoj.Škola ima kompletan tim stručnih suradnika, što omogućava rad na većem broju projekta usmjerenihunapređenju kvalitete odgojno obrazovnog rada (Kvalitetna škola, Projekt "Samovrednovanja škole" imeđunarodna razmjena), ekološko obrazovanje (EKO škola i GLOBE program), rad sa potencijalnodarovitom i uspješnom djecom (debatni klub, grupe naprednih učenika koji sudjeluju na natjecanjima"Pokret znanost mladima", Lidrano) odgoj za demokraciju, prevenciju nasilja među djecom iprevenciju ovisnosti (CAP program, "Stop nasilju" i Modularni program prevencije ovisnosti) i sl.I-40

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijePored OŠ "R.K. Jeretova" Opatija dodatne obrazovne programe namijenjene djeci osnovnoškolskoguzrasta organiziraju Društvo "Naša djeca" Opatija i Centar "Happy time" (programi su najvećimdijelom usmjereni na edukaciju o dječjim pravima i razvoj dječjeg stvaralaštva) i Gradska knjižnica ičitaonica "V. Car Emin" Opatija (igraonice, susreti s književnikom i sl.).O uspješnosti škole govore i vrlo visoka priznanja koja su škola, djelatnici i ravnatelj osobno dobili nadržavnoj i županijskoj razini.Srednjoškolsko obrazovanjeDo 1990. godine postojao je Centar usmjerenog obrazovanja Opatija, čijom su transformacijom do1992, godine osnovane četiri srednje škole kojima je osnivač bila Općina Opatije, a kasnije Država. Tosu:a) Gimnazija “Eugen Kumičić” Opatija u kojoj školovanje traje četiri školske godine i koja ima 6razrednih odjeljenja opće gimnazije (po dva u prvoj i četvrtoj godini školovanja i po jednorazredno odjeljenje u drugoj i trećoj godini školovanja) i 4 razredna odjeljenja jezične gimnazije(po jedno razredno odjeljenje u svakoj godini školovanja). U tekućoj školskoj godini (2003/04.)gimnaziju pohađa 256 učenika, od toga opću gimnaziju pohađa 166 učenika, a jezičnu 90učenika.b) Hotelijersko-turistička škola Opatija u kojoj školovanje traje četiri školske godine i u kojoj seškoluju budući hotelijersko turistički tehničari. Škola ima ukupno 13 razrednih odjeljenja i 386učenika, i to svake godine po tri razredna odjeljenja a posljednje godine četiri.c) Ugostiteljska škola Opatija ima 18 razrednih odjeljenja i 509 učenika. U školi se obrazuju učeniciza slijedeća zvanja:−−−hotelijeri-ugostitelji – četverogodišnje obrazovanje, svake godine po jedno razredno odjeljenjei ukupno 132 učenika,konobari – trogodišnje školovanje, po dva razredna odjeljenja svake godine osim treće, kadaima 1,5 razredno odjeljenje, i 146 učenika ukupno,kuhari – trogodišnje školovanje, po 2,5 razrednih odjeljenja prve dvije godine i 2 treće godineškolovanja i 192 učenika ukupno,− slastičari – trogodišnje školovanje, u svakoj školskoj godini 0,5 razrednog odjeljenja i 39učenika ukupno.d) Obrtnička škola Opatija ima 22 razredna odjeljenja i 540 učenika ukupno. U školi se obrazujuučenici za slijedeća zvanja:− kozmetičar – četverogodišnje obrazovanje, svake godine po jedan razred i ukupno 112učenika,−−−−−frizer - VOB – trogodišnje obrazovanje, po dva razredna odjeljenja druge i treće godine,ukupno 4 razredna odjeljenja i 104 učenika,frizer - klasični - trogodišnje školovanje po tri razredna odjeljenja druge i treće godine, ukupno6 razrednih odjeljenja i 144 učenika,mesar-VOB - trogodišnje školovanje, jedno razredno odjeljenje treće godine s 14 učenika,frizer - JMO – trogodišnje školovanje, 5 razrednih odjeljenja prve godine sa 150 učenika,mesar – trogodišnje školovanje, po jedno razredno odjeljenje prve dvije godine i 26 učenika.Obilježje srednjoškolskog obrazovanja Grada Opatije je godišnje smanjenje broja učenika za jedanrazred, odnosno za oko 30 učenika. To se smanjenje objašnjava činjenicom da u Hrvatskoj postojiI-41

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeprevelik broj škola ugostiteljsko-turističkog usmjerenja, a istovremeno ne postoji razrađena mrežaškola na državnoj razini koja bi odgovarala stvarnim potrebama za ovim zvanjima.Srednje školstvo Opatije ne pokriva potrebe obrazovnog programa same Opatije, već cijele Liburnije išireg područja pa i Grada Rijeke i okolice. U Opatiju dolaze učenici iz Gorskog Kotara te Istarske iLičko-senjske županije, uglavnom u srednju ugostiteljsku školu. Tako u srednjim školama GradaOpatije ima oko 80% đaka izvan područja Grada a samo 20% iz Opatije. Srednjoškolsko obrazovanjeje usmjereno na izobrazbu kadrova za rad u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu, dok su ranije uOpatiji prevladavale ugostiteljsko-hotelijerska i škola učenika u privredi. Većina učeničke populacije iztri srednje škole (Gimnazija, Hotelsko-turistička i Ugostiteljska škola) nastavlja školovanje nafakultetima, glavnina na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment. Gimnazija i obrtnička škola sutakođer u funkciji ugostiteljstva i turizma.Četiri postojeće srednje škole rade u tri objekta, dok je samostalna samo obrtnička škola. Škole rade usmjenama. Prostorni uvjeti srednjih škola su loši i bitno nepovoljniji od osnovnoškolskog obrazovanja.Dok propisani standard po učeniku za Hrvatsku iznosi 5 m 2 , u Opatiji on iznosi oko 1 m 2 . Postoji idejniprojekt gradnje ugostiteljsko-turističke škole koji nije realiziran.Ugostiteljska škola ima manju dvoranu neprimjerenu potrebama nastave, dok ostale srednje školenemaju uvjeta za šport već se koristi prostor gradske višenamjenske natkrivene dvorane Gorovo uneposrednoj blizini škola. Srednje školstvo Opatije ima lošije uvjete rada od prosjeka Županije. UOpatiji nema učeničkog doma već se koriste kapaciteti Doma u Lovranu.Županija financira troškove rada škola kao i njihovo opremanje, dok plaće djelatnika idu na teretproračuna Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Posljednjih je godina Primorsko-goranskažupanija uložila značajna sredstava u poboljšane uvjeta rada škola, te su opremljeni neophodnikabineti ugostiteljske i obrtničke škole i drugo.Kontinuirano opadanje broja učenika, nizak stupanj završetka srednjih škola, nepovoljni prostorniuvjeti rada čine srednje školstvo Opatije neprivlačnim. Ovo pogotovo zbog izrazite blizine GradaRijeke, gdje postoji jaka koncentracija srednjih škola i mogućnost za školovanje u nizu raznovrsnihzvanja. Iznimku čine škole ugostiteljsko-hotelijersko-turističkog usmjerenja, koje imaju perspektivuzbog tradicije opatijske privrede i tradicije školovanja.Grad Opatija u okviru Programa srednjoškolskog i ostalog obrazovanja, iako je osnivač srednjih školaPrimorsko-goranska županija, financira veći broj dodatnih programa koji se realiziraju u srednjimškolama na području Grada. Financiraju se programi naprednih učenika u sve četiri srednjoškolskeustanove, što prvenstveno obuhvaća "Gastro" u okviru Hotelijersko-turističke i Ugostiteljske škole,umjetničke programe Gimnazije i programe upoznavanja kulturne baštine Obrtničke škole, teuključivanje učenika u debatni klub i škole govorništva. Svake godine se u sve 4 srednje škole uOpatiji biraju učenici generacije i profesori školske godine kojima se dodjeljuju nagrade na svečanojpodjeli diploma. Sredstva za nagrade i organizaciju manifestacije podjele diploma osigurava GradOpatija. Grad Opatija financijski podržava i rad s potencijalno darovitim srednjoškolcima.I-42

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeVisokoškolsko obrazovanjeU okviru Sveučilišta u Rijeci djeluje Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, koji jesmješten u Iki, odnosno na području Grada Opatije. U razvoju Fakulteta bilo je nekoliko faza. PovijestFakulteta započinje 1960. godine osnivanjem Više ekonomske škole ugostiteljskog smjera, koja 1969.prerasta u Odjel za ugostiteljstvo i turizam (specijalistički četverogodišnji sveučilišni studij)Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Godine 1974. Odjel za ugostiteljstvo i turizam prerasta u Hotelijerskifakultet Opatija, suvremenu visokoškolsku instituciju za izobrazbu kadrova u hotelijerstvu i turizmu,koja nudi programe dodiplomskog, poslijediplomskog i doktorskog studija. Fakultet je 11.11.1999.registriran pod novim nazivom Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. DopusnicomMinistra Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske od 8. lipnja 2001. godine Fakultet je odVeleučilišta u Rijeci preuzeo, odnosno vraćen mu je dvogodišnji stručni studij smjer Hotelijerstvo,Restoraterstvo i smjer Turizam.Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji jedina je sveučilišna ustanova u Hrvatskoj koja jeu potpunosti orijentirana na edukaciju rukovodećih kadrova u hotelijerstvu i turizmu, te na znanstvenirazvoj kadrova u tom području. Misija djelatnika Fakulteta koja iz toga proizlazi, jest pedagoškim iznanstvenim radom sudjelovati u realizaciji razvoja hrvatskog turizma i hotelijerstva.Nastavni programi dodiplomskog i poslijediplomskog studija koncipirani su tako da omogućavajuosposobljavanje visokostručnih kadrova potrebnih za hotelijersko-turističko gospodarstvo RepublikeHrvatske, a temelje se na polazištima sličnih nastavnih programa u Europi i svijetu.Fakultet zapošljava 48 nastavnika u znanstveno-nastavnom i suradničkom zvanju u stalnom radnomodnosu, 2 nastavnika u svojstvu vanjskih suradnika, 1 profesora emeritusa, te 20 djelatnika naadministrativnim i tehničkim poslovima.Na fakultetu studira oko 3.500 redovitih i izvanrednih studenata u okviru dvogodišnjeg ičetverogodišnjeg sveučilišnog dodiplomskog i dvogodišnjih poslijediplomskih studija. Četverogodišnjisveučilišni dodiplomski studij se realizira u tri smjera: Hotelijerstvo, Turistički menadžment i Hotelskimenadžment, dok se dvogodišnji stručni studij realizira u tri smjera: Turizam, Gastronomija irestoraterstvo, te Hotelijerstvo.U sastavu Fakulteta za turistički i hotelski menadžment u Opatiji djeluje i studijski centar u Zabokugdje se realizira program sveučilišnog i stručnog studija (svi smjerovi kao na matičnom Fakultetu) alisamo za izvanredne studente.U pripremi je izrada novog studijskog programa za sveučilišni preddiplomski I diplomski te stručnistudij koji će biti usklađen prema Bolonjskoj deklaraciji, čime će se studentima proširiti mogućnostitijekom studija i pružiti im se viša razina kvalitete studiranja.Koncepciju nastavnog programa dodiplomskih studija slijede i specifični programi permanentnogobrazovanja, koji se ostvaruju putem dobre suradnje s hotelijersko-turističkim gospodarstvom, drugimobrazovnim institucijama u zemlji i inozemstvu, nadležnim ministarstvima i Sveučilištem u Rijeci.Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji (Ika) izdaje sveučilišne udžbenike, monografije iperiodične publikacije (zbornike radova sa znanstvenih i stručnih skupova i dr.). U suradnji saI-43

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeInstitutom za unapređenje gospodarstva Gospodarske komore Republike Austrije (WIFI, Ősterreich) iuz potporu Instituta za turizam Ekonomskog fakulteta u Beču, Austrijskog instituta za južnu ijugoistočnu Europu u Beču, Visoke škole Wilhelmshaven, Ekonomskog fakulteta u Bratislavi, agencijeSüdtirol Tourismus Werbung, Bozen, Ekonomskog fakulteta Ljubljana i Ekonomske akademije uKrakowu Fakultet izdaje časopis "Tourism and Hospitality Management".Istraživanja nastavnika i suradnika Fakulteta za turistički i hotelski menadžment prezentiraju se nabrojnim znanstvenim i stručnim skupovima i objavljuju u znanstvenim i stručnim časopisima uHrvatskoj i inozemstvu. Njeguje se intenzivna suradnja s poslovnim sustavima u hotelsko-turističkomgospodarstvu u kojima se rezultati istraživanja neposredno primjenjuju. Na Fakultetu se provodeznanstvena istraživanja na projektima koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja I športaRepublike Hrvatske.Fakultet surađuje s brojnim fakultetima i visokim školama, te znanstvenim ustanovama na područjuekonomije, hotelijerstva i turizma u zemlji i inozemstvu, a ujedno je i član nekoliko međunarodnihudruga: AIEST (International Association of Scientific Experts in Tourism), IHRA (International Hotel &Restaurant Association), ATLAS (European Association for Tourism and Leisure Education), ELRA(European Leisure Recreation Association) i LSA (Leisure Studies Association).Unatoč značajnim investicijama u opremanje Fakulteta i stvaranje boljih uvjeta rada i studiranja,postoji potreba za povećavanjem kapaciteta za održavanje nastave i pratećih aktivnosti, na načindogradnje ili izgradnje građevine koja bi se izvršila na proširenoj postojećoj lokaciji u Iki.Zdravstvena zaštita i socijalna skrbZdravstvene djelatnosti na području Grada Opatije obavljaju zdravstvene ustanove u državnomvlasništvu, vlasništvu županija te zdravstvene ustanove u vlasništvu domaćih i stranih fizičkih i pravnihosoba. U 2001. godini započeo je proces decentralizacije zdravstvenih ustanova koji još nije završen,a prema kojem se dio troškova zdravstvene zaštite financira iz proračuna županija.Na području Grada Opatije djeluju ustanove na primarnoj i sekundarnoj razini. Primarnu zdravstvenuzaštitu obavlja Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, Ispostava Opatija, a sadrži ambulanteopće medicine, patronažni centar, laboratorij, rentgen, pedijatrijsku ambulantu, zdravstvenu zaštitužena i hitnu medicinsku pomoć. Postojeća lokacija ambulante hitne medicinske pomoći je nepodesnazbog otežanog pristupa vozilima, pa se nameće potreba iznalaženja nove lokacije s boljim prostornimmogućnostima te brzim i neometanim pristupom.Područne ambulante opće medicine djeluju u Voloskom, Poljanama i Veprincu. Privatnu zdravstvenuzaštitu pružaju ordinacije u hotelima Admiral i Ambasador, ordinacija za kiropraktiku u hoteluBelveder, privatna ordinacija – estetska kirurgija, dermatološka ambulanta i ordinacija estetskemedicine. Na području Opatije djeluju i tri stomatološke ordinacije s poliklinikom, jedna privatnastomatološka ambulanta i jedan zubotehnički laboratorij. Na području Grada postoje četiri ljekarne.Stanovnici Opatije konzilijarno-specijalističke preglede uglavnom obavljaju na poliklinikama u Rijeci.I-44

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOd objekata sekundarne zdravstvene zaštite u samoj Opatiji djeluje Thalassotherapija, specijalističkabolnica za rehabilitaciju, liječenje bolesti srca, pluća i reumatizma, a prihvaća bolesnike iz Hrvatske iinozemstva. U Opatiji djeluje i Centar za dijalizu.Zakonski propisi i proces decentralizacije ne obvezuje gradove i općine u ulaganja u zdravstvenuzaštitu građana te se viša razina od zakonom propisane osigurava sukladno potrebama imogućnostima lokalnih zajednica. Stanovnici Opatije imaju znatno viši standard zdravstvene zaštite, aon se očituje ne samo posebnom brigom za zdravstvenu zaštitu djece nego i odraslih i to krozpreventivne programe. Za djecu se već godinama provodi cijepljenje protiv hepatitisa B za svunovorođenu djecu (uz suglasnost roditelja), program preventivnih zdravstvenih pregleda za djecupredškolskog uzrasta i besplatna prehrana dojenčadi. Za djecu osnovnoškolskog uzrasta provodi sekorektivna gimnastika. Prepoznajući važnost edukacije u zdravstvu, za učenike sedmog razredaprovodi se projekt “Zarazne bolesti”.Broj stanovnika po liječniku opće prakse je u okviru europskog prosjeka, a u dislociranimambulantama problem je nedovoljan broj pacijenata za potpisivanje ugovora s HZZO. Kako je ciljzajednice jednakost i dostupnost zdravstvene zaštite za svih, sufinanciranjem ambulante PoljaneVeprinac osigurava se zdravstvena zaštite što bliže mjestu prebivanja. Tijekom turističke sezone, brojosoba koje borave na opatijskom području značajno se povećava te raspoloživi kapaciteti Hitnemedicinske pomoći nisu dostatni za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Dodatnim sufinanciranjemosigurava se bolja, brža i efikasnija zdravstvena zaštita kako za turiste tako i za domicilnostanovništvo. Sa ciljem bolje dijagnostike, sufinancira se nabavka aparata i opreme za zdravstveneustanove, a program ranog otkrivanja raka dojke namijenjen je preventivnim pregledima žena.Nedostatan kapacitet obitelji da se brine za psihički bolesnu osobu, utjecao je da se dogovorom sPsihijatrijskom bolnicom Lopača za potrebe stanovnika s područja Opatije osiguraju mjesta, popotrebi. Jedna od važnih aktivnosti opatijskom Crvenog križa je i organiziranje akcija dobrovoljnogdarivanja krvi. Ova humanitarna aktivnost nažalost nije dovoljno vrednovana kroz legislativu te se krozzdravstveni program stimulira dobrovoljno darivanje krvi. Važnost tjelovježbe posebno u trećoj životnojdobi potiče se organizacijom različitih sportsko-rekreativnih aktivnosti za umirovljenike. Za osobe kojeodlaze na dijalizu organiziran je besplatni prijevoz od kuće do centra za dijalizu i natrag.Na području Grada Opatije djeluje Centar za socijalnu skrb Opatija koji skrbi o stanovnicima područjabivše Općine Opatija (danas su to: Grad Opatija, Općine Lovran, Matulji i Mošćenička Draga). Centarradi sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi.Zakonom o socijalnoj skrbi jedinice samouprave obvezuje se osigurati sredstva za podmirenjetroškova stanovanja. Osim navedenog oblika pomoći, sastavni dio socijalnog programa je i socijalnazaštita djece i mladih te socijalna zaštita obitelji, građana i starijih osoba. Socijalna zaštita djece jedanje do prioriteta europske socijalne politike i jedan od oblika borbe protiv siromaštva i isključenosti. Ciljje osigurati djeci iz siromašnih obitelji uvjete za pohađanje dječjeg vrtića, osnovne i srednje škole.Socijalna zaštita obitelji, građana i starijih osoba sadrži niz pomoći i usluga koje se provodekontinuirano, a sadržajno su prilagođene različitim potrebama; od financijskih do savjetodavnih.Sufinanciranje djelatnosti Crvenog križa regulirano je Zakonom o Crvenom križu, a osim redovnihprograma, opatijski Crveni križ provodi brojne dodatne programe.I-45

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeDom za starije i nemoćne osobe Volosko djeluje na jednoj lokaciji u dva objekta. Osim usluga brige ismještaja, Dom pruža usluge kućne njege i dostave ručka. Postojeća lokacija ne zadovoljava potrebete je izrađen program i Detaljni plan uređenja za proširenje doma socijalne skrbi na novoj lokaciji.Na području Grada Opatije djeluje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – Ispostava Opatija,Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje – Ispostava Opatija te Zavod za zapošljavanje – IspostavaOpatija.KulturaBrojne kulturne manifestacije koje se organiziraju u Opatiji svojim značajem prelaze lokalne okvire.Posebice se to odnosi na ljetne mjesece kada je i kulturna ponuda prilagođena potrebama ne samodomicilnog stanovništva već i brojnih gostiju. Gradska knjižnica i čitaonica Viktor Car Emin omogućavaprvenstveno domicilnom stanovništvu pristup informacijama u svrhu podizanja razine opće izobrazbe,obaviještenosti i kulture, poticanje stručnog i znanstvenog rada i osobne kreativnosti te stvaračitalačku publiku. Bibliotečna djelatnost provodi se kontinuirano u institucionalnoj sredini, sa stručnim iprofesionalnim osobljem sukladno propisanim standardima. Primarno, biblioteka organizira i koordinirarad u narodnim knjižnicama u općinama Matulji, Lovran, Mošćenička Draga i Gradu Kastvu testacionarima Mune, Brseč i Rupa.Ustanova Festival Opatija provodi organizaciju, promidžbu i posredovanje u kulturi. Brojni programi,aktivnosti i projekti koje organizira navedena ustanova, podijeljeni u scensku, glazbenu, likovnu iizdavačku djelatnost svrstavaju Opatiju u red gradova prepoznatljivih po kulturnim događanjima kakona nivou regije, tako i čitave Hrvatske. Tijekom 2004. godine održana je 21 kazališna predstava, 34koncerta, 7 likovnih izložbi, prikazano je 110 filmova, a programskim aktivnostima prisustvovalo jepreko 50 000 ljudi. Programi se provode u najznačajnijim kulturnim građevinama grada – VillaAngiolina, Umjetnički paviljon Juraj Šporer i Ljetna pozornica.Kako navedene građevine svojim kapacitetima ponekad ne zadovoljavaju potrebe, kulturne djelatnostiodvijaju se i u dvoranama opatijskih hotela, posebice u kongresnoj dvorani hotela Adriatic, teKulturnom domu "Zora" ”gdje je i sjedište Gradske knjižnice i čitaonice.Važni čimbenici održavanja i razvijanja kulturno-umjetničkog amaterizma u Opatiji su brojne udruge. Urad udruga uključeni su građani Opatije, a javnost svoga rada osiguravaju brojnim nastupima zapotrebe Grada Opatije te turizma. Udruge u kulturi su: Kulturno društvo Veprinac, Matica Hrvatska –Ogranak Opatija, Katedra čakavskog sabora, Puhački orkestar Lovran, Folklorni ansambl Zora,Zajednica Talijana Opatija, Kulturno-zabavna udruga Volosko, Kulturno-zabavna udruga Opatija,Dobrovoljno vatrogasno društvo Opatija – zbor, Opatijski glazbeni klub 4’33’, Lovačko društvo Lane,Hrvatsko katoličko bratstvo Branimir, Lumber klub, Moji Ičići, Udruga likovnih umjetnika Opatijska vilai Udruga Koraki. Udruge svojim programima i aktivnostima njeguju tradiciju svoga kraja i kroz glazbeni,likovni i plesni izričaj te potiču izdavačku djelatnost. Recentnim stvaralaštvom pomaže se objavljivanjekulturno-umjetničke građe.Grad Opatija danas nije samo prepoznatljiv sustav iznimnog spleta kulturno-povijesnih građevinauklopljen u posebnosti topografsko-klimatskih uvjeta. Ona je poznata hrvatska turistička destinacijaspecifične i profilirane atrakcije. Opatija je desetljećima prepoznata od vrhunskih svjetskih umjetnikapisaca,skladatelja i slikara, državnika i intelektualaca (npr. Henryk Sienkiewitz, A.P.Čehov, IsidoraI-46

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeDuncan i dr.) koji su upravo ovdje pronalazili ne samo mir i idealno mjesto za odmor, već ujedno iinspirirajuće okružje za svoje stvaralaštvo i ponovne dolaske. Iako se u međuvremenu dio obilježjastubokom izmijenio, a Opatija perpetualno prolazila faze kad je bila i 'uspavana ljepotica' i 'primorskiLas Vegas' , svršetak stoljeća i smiraj tranzicije čitavog hrvatskog makrokonteksta usmjerio je opatijskiturizam u vrlo određenom i dugoročno iznimno stabilnom pravcu kongresnog turizma i domaćinstvaspecifičnih kulturno-zabavno-festivalskih manifestacija. Takav proces pokazat će se najboljim zaplaniranje dugoročnih razvojnih ciljeva grada koji nije, ne može i ne treba biti takmac u klasičnom tipuljetnog turizma, ali istovremeno može biti neprikosnoveni lider kontinuiranog 12-mjesečnog turizmaoplemenjenog kvalitetno kroz godišnja doba disperziranim:−−−kulturnim,znanstvenim,i zabavnim manifestacijama te njihovim pratećim programima.Osnovni limitirajući faktor kontinuiteta kvalitetnih događanja jest nedostatak adekvatnog prostora. Tajnedostatak opterećuje redovite proljetne programe Dore i Porina, a Festival Opatija ograničava nanedovoljan zatvoreni prostor u villi Angiolina sa svega 80 sjedala.Kada bi se ti i takvi programi u Opatiji dugoročno vezali za jedan odgovarajući prostor, održavanješireg spektra manifestacija, događanja i priredbi vrlo brzo bi preraslo u logičnu simbiozu događaja iprostora, u tradiciju ne samo upitnog održavanja ili termina, već ujedno i prepoznatljivog i neodvojivoginterijera, eksterijera i landmarka koji morfološki treba obilježiti ne samo Opatiju nego i širi pogled naLiburniju i Kvarnerski zaljev.Potreba gradnje višefunkcionalne dvorane u Opatiji se spominje već desetljećima; program koji jevišekratno bio predmetom različitih studija i analiza nije dosad bio ugrađivan u prostorne planove.Problem objektivne opterećenosti raspoloživog prostora za tako obimne projekte, zajedno sobjektivnom kroničnom neambicioznošću i nedostatkom vizionarstva, pokazali su se nepremostivomzaprekom u realizaciji tako važne građevine.Vjerske zajedniceCijelo područje Grada Opatije organizirano pokriva katolička crkva Riječko-Senjske nadbiskupije, uokviru koje djeluju Samostan časnih sestara u Voloskom i Isusovački samostan – Dom duhovnihvježbi (u okviru crkve Navještenja blažene djevice Marije) te crkva Sv. Jakova u središtu Opatije, crkvaNavještenja blažene djevice Marije u središtu Opatije, crkva Sv. Ane u Voloskom, najstarija crkve napodručju Opatije, kapelica Sv. Ivana od Boga u Ićičima, crkva Sv. Petra u Poljanama i crkva Sv. Markau Veprincu.U naselju Opatija djeluje i protestantska crkva.Udruge građanaU demokratskim društvima tri su temeljna organizacijska oblika: uprava, privatni profitni sektor ineprofitni sektor. Ovaj posljednji označava civilno društvo, volonterski sektor, nevladin sektor.Neprofitni sektor trebao bi biti ili jest savjest društva, prostor za kreativna rješenja i brze prilagodbe,I-47

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijesektor koji koristi zapostavljene snage. Glavni akteri neprofitnog sektora su udruge i volonteri. Onipomažu ljudima, brinu o prirodi, brinu o ljudskim pravima, njeguju tradiciju, kulturu, okupljaju sportaše.Grad Opatija ih prepoznaje kao partnere te potiče njihov rad. U društvenim djelatnostima djelujubrojne udruge koje, svaka sukladno svojoj djelatnosti, okupljaju građane Opatije i nude im različiteaktivnosti.Osim gradskim udruga, veliki značaj imaju i udruge organizirane na nivou Primorsko-goranskežupanije, a u koje su (prvenstveno udruge iz djelatnosti zdravstva) uključeni i građani iz Opatije. UOpatiji još djeluju Hrvatska udruga ugostitelja, Hrvatska udruga hotelijera, Udruga hrvatskihrestoratera, Udruga hrvatskih veterana domovinskog rata i Udruženje antifašističkih boraca GradaOpatije.Šport i rekreacijaU Opatiji djeluje 37 športskih klubova, učlanjenih u Sportski savez Grada Opatije. Od toga 22 sportskakluba svoju primarnu djelatnost usmjerilo je prema mladima. Rad s djecom organiziran je krozsportske škole (22) i ekipe pomlatka (51). Prema našim saznanjima, jedina smo jedinica lokalnesamouprave koja osigurava sufinanciranje isključivo za djecu i mlade. Briga za pravilan rast i razvojdjece iskazana je organizacijom godišnjih liječničkih pregleda za sve sportaše koji redovito treniraju inatječu se, u suradnji s Thalassotherapijom Opatija. Prepoznata je važnost stručnog kadra, kaojednog od osnovnih preduvjeta kvalitetnog rada s djecom i mladima, te se za potrebe dodatneedukacije trenera osigurava sufinanciranje. Djeca su uključena i u rad Školskog sportskog klubaOsnovne škole Rikarda Katalinića Jeretova.Rekreaciju za sve dobne skupine organizira Klub za športsku rekreaciju Gorovo koji je tijekom 2004.godine temeljem svoga rada dobio priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora (kao jedini klub sportskerekreacije u Primorsko-goranskoj županiji).Brojne sportske manifestacije koje se tijekom godine organiziraju u Opatiji promoviraju i sport i Grad, aznačajne su i za turističku promidžbu.Sredstva za rad klubova planiraju se u suradnji sa Sportskim savezom Grada Opatije, koji objedinjavapotrebe sportaša, sportskih djelatnika i klubova te dostavlja prijedlog programa sporta za narednugodinu. Sredstva se raspoređuju sukladno Kriterijima za programiranje i dodjelu sredstva zazadovoljavanje javnih potreba u športu, način njihovog raspoređivanja i praćenje njihovih korištenja.Brojne sportske klubove ne prati izgrađenost sportskih objekata i pratećih sadržaja. Brojni opatijskisportaši koriste građevinu montažne sportske dvorane Gorovo (koju ujedno za potrebe odvijanjanastave tjelesno-zdravstvene kulture koriste i tri opatijske srednje škole; Gimnazija Eugena Kumičića,Hotelijersko-turistička škola i Obrtnička škola) i dvoranu Osnovne škole Rikarda Katalinića Jeretova.Izgradnjom dvorane na Gorovu, izgubljeno je jedno vanjsko igralište Tošina. U Opatiji djeluju 2 teniskluba (TK Opatija u samom centru i TK Klifton u Ičićima), a teniski tereni nalaze se i uz hotelskegrađevine; hotel Opatija i hotel Adriatic. U centru Opatije nalazi se nogometno igralište koje pratećimsadržajima ne zadovoljava potrebe igranja u II nogometnoj ligi. Brojni boćarski klubovi koji osimfunkcije sporta i rekreacije, imaju i važnu socijalnu ulogu posebice za osobe treće životne dobiupravljaju boćalištima koja zadovoljavaju njihove potrebe. Na području Opatije postoji i streljana kojaI-48

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijesmještajem u skloništu ne zadovoljava osnovne uvjete. Dinamika sportskih aktivnosti omogućavanekim klubovima korištenje dvorane Kulturnog doma Liburnija na Voloskom (stolni tenis, karate). IakoOpatijska riviera raspolaže s 12 turističkih zatvorenih i 4 turistička otvorena bazena, bazen za potrebeplivanja i vaterpola u Opatiji ne postoji. Za potrebe provođenja škole plivanja i škole vaterpola koristiose bazen hotela Opatija, a sada škola vaterpola koristi bazen u hotelu Palace. U Opatiji djelujeVaterpolo klub Kvarner, a za potrebe kluba osigurani su termini na bazenu Kantrida. Odnosi izmeđuklubova, Grada i 'ŠD Primorje 08' regulirani su ugovorom.Sukladno Pravilniku o prostornim standardima, normativima i urbanističko-tehničkim uvjetima zaplaniranje mreže sportskih objekata (NN 38/91) Opatija minimalno zadovoljava postojećimgrađevinama za odvijanje sportske djelatnosti.PROMETNI SUSTAVICestovni prometOkosnicu cestovnog prometa na području Grada Opatije danas čine županijske cesta Ž 5053 idržavna cesta D 66 na dionici Rijeka – Opatija – Lovran, koja je u čvoru Frančići povezana sdržavnom cestom D 3 na dionici Rijeka-Tunel Učka. U relativno uskom obalnom pojasu ove cesteprolaze središtem grada Opatije i u ljetnoj sezoni, opterećene brojnim vozilima, postaju nedovoljnopropusne.Većina ulica, koje povezuju uži obalni prostor s naseljima na višim kotama, strma je inezadovoljavajućih tehničkih i prometnih karakteristika.Nedostatak površina za parkiranje i garažiranje automobila zagušuje sve prometnice u naseljima, aosobito u središtima priobalnih naselja.U obalnom području su koncentrirani hoteli, javne i poslovne funkcije, tako da je promet vozila ipješaka u pojedinim dijelovima dana otežan, a u sezoni razlog čestih prometnih začepljenja. U ljetnojsezoni dodatan problem je i parkiranje turističkih autobusa, koji najčešće zauzimaju gradske ulice.Željeznički prometNa području Grada Opatije ne postoji mreža željezničkog prometa. Postojeće mogućnosti željeznicesa željezničkom postajom na udaljenosti od 5 km, u susjednim Matuljima, zanemarivo se koriste.Planovi razvoja željezničkog prometa utvrdili su povezivanje dijela sustava u Istri u cjeloviti sustav HŽ.Ta veza je predviđena spajanjem željezničkih postaja Lupoglav i Matulji izgradnjom željezničkogtunela kroz planinu Učka na području Grada Opatije.Nova trasa željezničke pruge predviđena je za kategoriju željeznice velike učinkovitosti. Takvasuvremena željeznica s postajom u nedalekim Matuljima, može imati značajan utjecaj na unapređenjeprometa, osobito međugradskog i dalekog putničkog prometa, za područje Opatije.I-49

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijePomorski prometPomorski promet sa stalnim brodskim linijama nije uspostavljen na području Grada Opatije, iako za topostoji naslijeđena osnovna infrastruktura. Turistički promet morem obavljaju manje tvrtke i touglavnom u ljetnim mjesecima.Nekada su Opatija i susjedna obalna naselja bili povezani brodskim vezama. S vremenom je taj načinprometovanja neopravdano ukinut. Pogodne međusobne udaljenosti urbanih središta na Kvarneru iblizina riječke luke upućuju na ponovno uspostavljanje priobalnog pomorskog prometa. Ovakvimpomorskim prometom znatno bi se rasteretio promet vozila na kopnu te zagušenost i otežanost togprometa u vršnim turističkim razdobljima.Od luka otvorenih za javni promet na području grada Opatije nalazi se luka Opatija otvorena za javnipromet županijskog značaja sa 225 veza, te tri luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, lukaVolosko sa 223 veza, luka Ičići sa 170 vezova i luka Ika sa 115 vezova.Atraktivna Opatijska rivijera privlači brojne domaće i strane nautičare u ovaj akvatorij i njegove luke.Promet nautičara i manjih lokalnih plovila osobito je intenzivan u turističkoj sezoni.Postojeće luke nautičkog turizma, ACI Marina u Ičićima i Marina Admiral u Opatiji, u potpunosti supopunjene. Njihov način izgradnje ne omogućava vezivanje većih plovila. Sadašnji broj vezova u ACIMarini u Ičićima je 354, od čega 304 u moru i 50 suhih vezova. Marina Admiral u Opatiji raspolaže s200 vezova, od čega 160 u moru i 40 suhih vezova.U luci Opatija smještena je jedina benzinska crpka za nautičare u ovom dijelu Kvarnera. Njezin položaji stupanj opremljenosti ne zadovoljavaju suvremene potrebe, a korištenje nije moguće u vrijeme jačihvalova.Zračni prometZračne luke kojima gravitira Opatija su Rijeka (otok Krk-44 km), Pula (75 km), Zagreb (180 km),Ljubljana (135 km), Trst (95 km) i Venecija (208 km).Potrebe brzog zračnog transporta u hitnim slučajevima (zdravstvene i dr. intervencije) te porastzanimanja poslovnih ljudi i elitnih gostiju, upućuju na potrebu uređenja prostora za prihvaćanjehelikoptera (helidrom) na području Grada Opatije.Suvremeni zrakoplovi i iskustvo kojim raspolaže Opatija upućuje na zaključak da je ovom prostorumoguće obnoviti pristup hidroavionima.Javni prometNajjača tvrtka koja obavlja putnički cestovni promet je “Autotrolej” Rijeka, koji pokriva područje GradaOpatije prema Rijeci i Lovranu te prema Matuljima. Ostale tvrtke su manje.I-50

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeGlavna autobusna postaja i autobusni kolodvor Opatije smješten je u najužem središtu grada. Uznjega je i benzinska crpka. Na ovom prostoru često se parkiraju i turistički autobusi. Ovakvo korištenjedragocjenog prostora središta Opatije je neprimjereno, a istovremeno je pristup velikim vozilimaotežan te je ove sadržaje potrebno preseliti na druge prostore Grada.Prirodne datosti položaja uz obalu mora nisu iskorištene, a pružaju mogućnost uspostave javnogprometa morem.Pješački tokoviUz uobičajene pješačke staze koje prate prometnice u središtima naselja, Opatija je prepoznatljiva posvojoj obalnoj šetnici «lungomare». Ta šetnica gotovo u potpunoj dužini povezuje međusobno opatijskinajuži obalni prostor raznolikog i ugodnog krajobraza sa urbaniziranim prostorima u neposrednomzaleđu.Povijesne i tradicionalne pješačke staze (šetnica Carmen Sylva, Veprinački put i dr.) samo su dijelomsačuvale svoju izvornost. Oštećene su izgradnjom i često pretvorene u kolne prometnice lošihtehničkih obilježja.Opatija nema gradski trg. Razlog nedostatka trga u urbanoj matrici današnje Opatije leži dijelom i uspecifičnosti kulturno-povijesnog nasljeđu grada koji se razvijao donekle i u konfliktu srednjeeuropsketipologije i morfologije klasične ville 19. stoljeća te sredozemnog podneblja koje je stoljećimanjegovalo tradiciju značajno umanjenog mjerila, ali ujedno veće gustoće te stupnja isprepletenostijavnih i privatnih površina.Takva Opatija nije trebala ni trgove ni javne prostore osim parkova koji generiraju intimu. Trgovijednostavno nisu utkani u njenu osnovnu prostornu matricu kao što je slučaj sa svim drugimgradovima šireg sredozemnog okruženja.Pošta i telekomunikacijeHrvatska pošta ima tri poštanska ureda u mjestu Opatija i jedan u Ičićima, a zapošljava 33 osobe.Pošta u centru Opatije ima oko 700 m 2 prostora, koji je nefunkcionalan i potrebne su adaptacije.U Opatiji djeluju Hrvatske telekomunikacije s fiksnom i mobilnom telefonijom, te s ISDN i internetom.Izgrađena pristupna telekomunikacijska mreža na području AXE Opatija iznosi cca 22 km trase.Kapacitet pristupne mreže iznosi 9000 pretplatničkih parica, a izvedeno je 57% kapaciteta. U radu je32% izvedenog kapaciteta.Priključci objekata na telekomunikacijsku mrežu izvedeni su instalacijskim TK kabelima korištenim zastrukturno kabliranje kao i sa zračnim samonosivim TK kabelima postavljenim u pravilu po stupovimazračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima nisko-naponske elektro-energetske mreže.I-51

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeENERGETSKI SUSTAVPlinoopskrbaProstornim planom Primorsko-goranske županije usvojena je trasa budućeg međunarodnogtransportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda određene sumjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka županijske mreže plinovoda.Magistralni plinovod Pula – Karlovac (DN 700, tlaka 75 bar) od državnog je interesa, te predstavljanovi dobavni pravac prirodnog plina kapaciteta 1,5 do 2,5 milijardi m 3 godišnje.Tijekom 2000. godine izrađen je Idejni projekt opskrbe prirodnim plinom Primorsko – goranskežupanije. Idejnim projektom predviđena je trasa plinovoda (županijska trasa) do predajnih redukcijskihstanica (RS), kao i njihov položaj.Proizvodnja i cijevni transport plinaGrad Opatija nema plinsku mrežu. Opskrba plinom sada se obavlja plinskim bocama. Očekuje se daće plinofikacijom Primorsko-goranske županije Grad Opatija biti spojen na budući plinovodni sustav.Studijom i idejnim projektom opskrbe plinom Primorsko - goranske županije utvrđena je struktura ivrijednost energetskih potreba u kućanstvima, uslugama i industriji, kao i procjena promjeneenergetske potrošnje u sektoru kućanstava, industrije i usluga za cijelu Županiju.Zastupljenost korištenja pojedinih energenata za grijanje, pripremu potrošne tople vode i kuhanje napodručju grada Opatije prikazana je na slici 1.Korištenje pojedinog energenta za grijanje ukućanstvima8% 1%50%41%EL lož ulje UNP drvo električna energijaSlika 1Za grijanje u kućanstvima grada Opatije najviše se koriste drvo (50,8%) i EL lož ulje (40,9%), a zatimelektrična energija (7,7%). Od ostalih energenata koristi se još UNP (0,6%).I-52

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeKorištenje pojedinog energenta za pripremu PTV ukućanstvima4%96%EL lož uljeElektrična energijaSlika 2Zastupljenost pojedinih energenata za pripremu potrošne tople vode u gradu OpatijiZa pripremu potrošne tople vode u kućanstvima najviše se koristi električna energija (96,4%), a zatimEL lož ulje (3,6%).Korištenje pojedinog energenta za kuhanje ukućanstvima46%44%10%UNP drvo električna energijaSlika 3Zastupljenost pojedinih energenata za grijanje, pripremu potrošne tople vode i kuhanje u gradu OpatijiZa kuhanje, najviše je zastupljena električna energija (46,5%), a zatim UNP (43,6%) i drvo (9,9%).Na području grada Opatije nema izgrađene plinske mreže (mrežni plin), kao ni centralnihtoplifikacijskih sustava (CTS) s pripadajućom cijevnom mrežom.ElektroenergetikaPodručje Grada Opatije i susjednih općina napaja se električnom energijom iz dva izvora i to iztrafostanice 110/20 kV Matulji (smještene izvan granica obuhvata plana) i trafostanice 110/20 kVLovran. Kapaciteti napojnih TS-ica iznosi 2 x 20 MVA, a moguće je proširenje do 2 x 40 MVA. VršnoI-53

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeopterećenje TS 110/20 kV Matulji iznosi cca 24 MW, a TS 110/20 kV Lovran cca 14 MW, što znači datrafostanice imaju dovoljno rezervnog kapaciteta za cijelo konzumno područje koja napajaju, a time iza predmetno područje ovog plana. TS 110/20 kV Matulji i TS 110/20 kV Lovran su sigurni izvorinapajanja, s osiguranim napajanjem na 110 kV naponskom nivou iz TS 220/110 kV Pehlin i rezervnimnapajanjem iz termoelektrane Plomin.Opskrbu električnom energijom obavlja HEP Distribucija d.o.o. Elektoprimorje Rijeka - pogon Opatija.Distributivna mreža kvalitetom i sigurnošću napajanja zadovoljava sadašnje potrebe stanovništva igospodarstva u cjelini.Distribucija električne energije prema potrošačima na području Grada Opatije vrši se prekodistributivnih trafostanica 20/0,4 kV. Trafostanice su različitog tipa i izvedbe (stupne, seoske - zidane,gradske - zidane, montažno - betonske), a svojom lokacijom i kapacitetom zadovoljavaju potrebedanašnjeg konzuma.Područjem Grada Opatije prolazi zračni vod TS 110/20 kV Matulji – RS 20 kV Opatija – TS 110/20 kVLovran, koji je izgrađen za 30 kV naponski nivo. Po ukidanju 30 kV naponskog nivoa, ovaj zračni vodu sustavu srednjenaponske distributivne mreže preuzeo je ulogu magistralnog 20 kV voda kojiosigurava visoku pogonsku sigurnost potrošača Grada Opatije i susjednih općina.Niskonaponska mreža izvedena je u jednom dijelu kao nadzemna sa samonosivim kabelskim snopomili golim vodičima (napuštaju se), a u drugom dijelu sa podzemnim niskonaponskim kabelima.Javna rasvjeta je u većem dijelu izvedena kao zasebna na metalnim stupovima, napajana prekopodzemnih kabela, a u preostalom dijelu u sklopu nadzemne niskonaponske mreže.VODNOGOSPODARSKI SUSTAVVodoopskrbni sustavVodoopskrbni sustav Opatija obuhvaća područja Grada Opatija, te općine Mošćenička Draga, Lovran iMatulji. Vlastiti izvori vode su Vela Učka, Mala Učka, Tunel Učka i Sredić ukupne izdašnosti od 25 do155 l/s. Osim njih, opatijski vodoopskrbni sustav koristi vode sa izvorišta Rečine i Grada Rijeke oko130 l/s gravitacijom, a moguće je istim cjevovodom dobiti i 240 l/s crpljenjem.Gotovo sva mjesta imaju vodoopskrbnu mrežu. U visokim zonama Opatije javljaju se problemi uvodoopskrbi pojedinih zona radi neadekvatnog sustava transporta vode iz riječkog sustava iako su natim područjima prisutna gore navedena izvorišta. Izraziti problem Opatije su relativno veliki gubici uvodoopskrbnoj mreži koji su u 1999. god. iznosili čak 48,50% da bi 2004 god. bili smanjeni na 37 % satendencijom daljnjeg smanjenja.OdvodnjaOdvodnja je bila jedan od glavnih komunalnih nedostataka i prijetnja kvaliteti mora na Kvarnerskojrivijeri. Značajni zahvati koji se planski i kontinuirano provode zadnjih godina u mnogome suI-54

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeunaprijedili dosadašnje stanje odvodnje na području Grada Opatije. Podloga za ta rješenja je “Idejnorješenje fekalne kanalizacije Liburnijske rivijere i zaleđa”.Sada se značajni dio fekalne kanalizacije usmjerava na budući uređaj za pročišćavanje u Ičićima,međutim, još uvijek se kanalizacija ispušta neposredno u morePočetak izgradnje kanalizacijskog sustava Opatije datira s početka ovog stoljeća, sa periodičkidograđivanim podsustavima i dionicama kanalizacijskih kolektora. Svaki podsustav sastojao se odmreže gravitacijskih kolektora, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji su funkcionirali kaotaložnice i ispusta u more.Kanalizacijski sustav Grada Opatije, na potezu od Voloskog do Punta Kolove, sastoji se od šestzasebnih lokalnih kanalizacijskih podsustava, sa dva novija zasebna podsustava u Ičićima i Iki. Tepodsustave čine taložnice od kojih su neke u međuvremenu pretvorene u crpne stanice. Postojećecrpne stanice, koje su iz taložnica pretvorene u crpne stanice, su : CS Volosko, CS Tomaševac, CSKvarner, CS Slatina, CS Admiral. Funkciju taložnice odnosno ispusta još uvijek imaju Črnikovica,Lipovica, Škrbići, Zonovo, Ika.Na postojeće kanalizacijske sustave priključeni su novi kolektori sanitarno-potrošnih voda, ali i kanalioborinskih voda. Tako se, vremenom, zbog nekontrolirane izgradnje dobio sustav kolektora mješovitekanalizacije.Izgradnjom i rekonstrukcijom postojeće kanalizacijske mreže, započelo se sa razdvajanjem fekalne ioborinske kanalizacije. Ali i danas imamo pojavu oborinskih voda u kolektorima fekalne kanalizacije,što u funkcioniranju sustava stvara probleme.Individualne stambene građevine koje nisu priključene na sustav fekalne kanalizacije, imaju lokalneseptičke taložnice i upojne bunare sa upuštanjem otpadnih voda u podzemlje, ili tzv. “crne jame”(propusne građevine, obično bez betoniranog dna) sa direktnim upuštanjem u podzemlje. Ovakvonezadovoljavajuće stanje kanalizacijskog sustava ima za posljedicu onečišćenje obalnog mora,podzemlja i podzemnih voda.Današnji ekološki standardi i zakonska regulativa nameću sve veće zahtjeve u cilju kvalitetnog ikontinuiranog rješavanja prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja te konačno ispuštanja otpadnih voda.Na području Opatija (Volosko-Slatina) postoji izgrađeni glavni kanalizacijski kolektor uglavnom u uliciM.Tita. Najniža kota je na Slatini gdje je locirana i CS Slatina. Otpadne vode središnjeg dijela gradaOpatije prikupljaju se podsustavima sekundarnih kolektora i lokalnih crpnih stanica i odvode u CSSlatina. Izgrađene lokalne crpne stanice, koje gravitiraju prema glavnoj CS Slatina, su: CSTomaševac, CS Zert, CS Kvarner i CS Admiral.Otpadne vode odvode se gravitacijskim kolektorom na uređaj za pročišćavanje na Punta Kolovi. Ovajuređaj izgrađen je 1989.g. kao privremeni uređaj za mehaničko pročišćavanje fekalnih otpadnih vodasa dugačkim podmorskim ispustom. Uređaj se sastoji od rešetke sa presom za skidanje krutih tvari, teod stanica za prihvat i minimalnu obradu sadržaja septičkih jama. Dužina podmorskog ispusta sadifuzorom iznosi 1200 m, a dubina ispuštanja je veća od 60 m.I-55

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijePodručje Ičića ima izgrađenu CS Ičići na najnižoj koti naselja u koju se predviđa priključiti svesekundarne kolektore naselja. Iz CS Ičići otpadna voda se tlačnim cjevovodom prebacuje na uređajPunta Kolova.Na području Ike postoji izgrađena lokalna taložnica u koju je spojen podsustav fekalne kanalizacije. Iztaložnice otpadna voda ispušta se u more, putem podmorskog ispusnog cjevovoda.Oborinska kanalizacija riješena je samo na manjem području Grada Opatije i to samo na izgrađenimdijelovima naselja Opatija i Volosko.VodotociPoložaj Grada Opatije, na nagnutoj plohi koja se od podnožja planine Učke spušta do obale mora, ičinjenica da je ovo područje bogato kišama, uvjetovali su formiranje šest bujičnih korita. To suprivremeni vodotoci bujičnog karaktera, koji u svojim donjim dijelovima, prije utoka u more, prolazegusto naseljenim područjima. 1Ti vodotoci su bujica Lipovica, bujica Tomaševac (s dva kraka), bujica Slatina – Vrutki, bujica Lerčica,bujica Ičići I i Ičići II te bujica Banina. Glavno obilježje ovih bujičnih vodotoka je, da se oborinske vodekoje se povremeno u velikim količinama sakupljaju na istočnim obroncima Učke, naglo spuštaju doobale gdje utiču u more. U priobalnim zonama korita bujičnih voda su nadsvođena ili s propustimaispod ceste. Ti propusti nisu uvijek u mogućnosti propustiti veće količine vode, pa dolazi do plavljenjacesta i okolnih površina. Ova je pojava posebno izražena u području kupališta Ičići.Ovi bujični vodotoci doprinose opskrbi vodom izvorišta na obalnom području. Istovremeno oni suzaslužni za pribavljanje kamenog materijala s obronaka Učke od kojeg su nastali i dopunjavali se žali iplaže uz more.PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINAVrijedni dijelovi prirodeNa području Grada Opatije, vrijedni dijelovi prirode su zaštićeni u slijedećim kategorijama:• park prirode- Park prirode “Učka”• spomenik parkovne arhitekture- Park Angiolina i- Park Margerita.Park prirode “Učka” je zaštićen temeljem Zakona o proglašenju Parka prirode “Učka” (NN 45/99) od1999. godine. Parkom prirode upravlja Javna ustanova “Park prirode Učka”, sa sjedištem u Lignju(Općina Lovran). Uređenje i korištenje parka prirode se temelji na Prostornom planu Parka prirode1 “Idejno rješenje oborinske kanalizacije Grada Opatije”, Rijekaprojekt, 1998.I-56

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeUčka (NN 24/06). Park prirode “Učka” obuhvaća, na području Grada Opatije, površinu od 4.469,40 haili 55,03% površine grada.Spomenici parkovne arhitekture - Park Angiolina te Park Margerita, su zaštićeni temeljem RješenjaRepubličkog zavoda za zaštitu prirode iz Zagreba, od 9. siječnja 1968. godine, broj 7/2 - 1968. Ovimsu rješenjem stavljeni pod zaštitu kao spomenici prirode (spomenici vrtne arhitekture - parkovi)Parkovi u Opatiji - Park Angiolina (ranije Park “1. maj”) i Park Margerita (ranije Park “Ivo Lola Ribar”).Park Angiolina (Park “1. Maj”) je najveći perivoj Opatije, a nalazi se u samom središtu mjesta,proteže se od pristaništa na sjeveru do “Slatine” na jugu te obuhvaća na ovom potezu čitav prostorizmeđu glavne ceste “Šetališta Maršala Tita” i morske obale. Park je 1895. godine osnovao RiječaninIginio Scarpa, koji je do 1882. godine u njemu sadio različite egzote iz svih krajeva svijeta. Godine1882. park je postao vlasništvo “Južnih željeznica”. Tako se postepeno unutar sastojine lovorike(Laurus nobilis) razvio vrlo lijepi perivoj, koji je danas svojim bogatstvom i raznolikošću jedan odnajznačajnijihna čitavom jadranskom području. Fizionomski se razlikuje južni dio parka, koji se ističe otvorenošću ibogatstvom egzota, od sjevernog dijela, u kojem su karakteristične guste sastojine lovora, izmješane sborovima. Od egzota osobito su značajni cedrovi (libanonski cedar - Cedrus libani, himalajski cedar -C. deodara, kalifornijski cedar - Libocedrus decurrens), mamutovci (Sequoia gigantea i S.sempervirens), palme (Phoenix silvestris, Jubaea spectabilis, Chamaerops excelsa), nordmanova jela(Abies Nordmanniana), magnolija (Magnolija grandiflora), hrast plutnjak (Quercus suber), ginko(Ginkgo biloba), tulipanovac (Liriodendron tulipifera), himalajski čempres (Cupressus torrulosa) i dr.Osim ovih, zanimljiva je skupina japanske kamelije (Camellia japonica), bambusi (Bambusa aurea, B.nigra, Arundinaria japonica). Od domaćih vrsta u perivoju ima crnika (Quercus ilex), hrast medunac(Quercus lanuginosa), maslina (Olea europaea), lovor i dr.Park Margerita (Park “Ivo Lola Ribar") je oblikovan neposredno iza 1900. godine, ali su kod osnivanjasačuvana stara stabla (hrast medunac, alepski bor, lovor). Perivoj je smješten na razmjerno nagnutomterenu. U središnjem dijelu parka biljni je pokrov više otvoren, dok je inače sa svih strana lovor,zajedno s ostalim ukrasnim biljem i egzotama, gusto zarastao tlo. U inventaru parka se ističulibanonski cedar, golemi i vazda zeleni mamutovac, velecvjetna magnolija, judić (Cercis siliquastrum).Kulturna dobraPregled registriranih, preventivno zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara temelji se naKonzervatorskoj podlozi koju je izradio Konzervatorski odjel u Rijeci.Na području Grada Opatije, zaštićena su slijedeća kulturna dobra, prema kategorijama:−povijesna graditeljska cjelina- gradsko naselje1. Opatija (1.kategorija zaštite), upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture 1969. kaourbanistička cjelina Opatija.Grad smješten uz more, na blagim padinama brijega, saglediv iz šireg prostora; s mora, te sceste Rijeka – Matulji i iz naselja Bregi. U 15. st. izolirana benediktinska opatija, naselje seprvi put spominje 1578. godine, te se kao ribarsko-mornarski zaseok razvija do 1844. godine,kada riječki patricij Iginio Scarpa podiže vilu “Angiolinu” sa egzotičnim parkom, čime jeI-57

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeobilježen početak izgradnje Opatije kao centra lječilišnog turizma i stjecišta mondenog svijetaEurope. Najstarija je grupacija kuća na području “Vrutki”, iz vremena početka naseljavanjarubnih zemljišta samostana Sv. Jakova. Nakon izgradnje vile “Angioline”, od 1882. godinepočinje parcelacija terena, te izgradnja vila i hotela od strane “Društva južnih željeznica”. 1884.uređuje se lučko pristanište i otvara hotel “Kvarner”, odmah sljedeće godine otvara se drugihotel, “Stephanie”, danas “Imperial” i počinje izgradnja jedinstvenog obalnog šetališta odVoloskog, preko Opatije, do Lovrana (“lungomare”). Na prijelazu stoljeća grad se širi, 1896.dobiva struju, 1897. vodovod, kanalizaciju i tržnicu, dok je 1908. izgrađena “Nova cesta”, tetramvajska pruga Matulji – Opatija – Lovran. Urbanizam prati liniju obale, te je glavnakomunikacija, Ulica maršala Tita, paralelna sa obalnim šetalištem “lungomare”. Na toj osiformirala su se dva centra: prvi je kod Tržnice, te živi cijele godine zbog funkcija koje sunamijenjene stalnim stanovnicima, drugi centar je na Slatini koji je po svojoj namjeni ifunkcijama pretežno turistički, “ljetnog” karaktera. Paralelno sa Ulicom maršala Tita izgrađenaje kasnije Nova cesta. Između tih saobraćajnica i obalne šetnice izrasla je nepravilna mrežavijugavih i strmih ulica, te stubišta, npr. Stubište Lipovica, Stubište Tomaševac, StubišteJoakima Pilata, Stubište Edite Stern, Stubište Baredi, Veprinački put, Stubište Valvasora,Vincenta od Kastva, Miroslava Krleže… (mnoga stubišta se, preko Nove ceste, nastavljaju iprema zaleđu (Veprincu), te dio njih prati tijek starih povijesnih komunikacija zaleđe – morekao npr. Veprinački put, Stubište Joakima Pilata (koje završava u selu Zaluki. Građevnustrukturu obilježavaju dvokatne, trokatne, četverokatne građevine, pretežno od opeke, glatkožbukane sa istaknutim historicističkim ili secesijskim profilacijama. Krovovi su pretežnočetveroslivni ili višeslivni, negdje sa krovnim terasama ili krovnim kućicama. Tradicionalnikrovni pokrov kupa ili ravni salonit, škriljevac. Često su prisutni drveni podgledi krovova sadrvenim konzolama. Konzervatorski obilazak centra grada Opatije ukazao je na alarmantnološe stanje građevina na području od Tržnice prema Voloskom, naročito onih koje nisusmještene duž glavne ulice Maršala Tita. Obnovljenih građevina ima vrlo malo, česte sugradnje i dogradnje, te preinake provedene bez nadzora ove Uprave čime je uvelike umanjenaizvorna vrijednost ambijenta. Fasade su zapuštene, povijesne profilacije dijelom uništene iliuklonjene. U najlošijem stanju su okućnice. Zelenilo parkovnih parcela oko vila prepušteno jedivljem rastu, dok su kameni elementi (stupovi, skulpture, stube, klupe ili grla zdenaca)razbijeni i ostavljeni ležati u “skrovitim kutevima” parcela “prašumskog” karaktera. Područje odSlatine prema Malom Raju je u boljem stanju. Primjeri kvalitetno obnovljenih građevina su:villa Daniela, Ul. maršala Tita 132 (sa primjerno uređenom okućnicom), villa Madonna, Ulicapoginulih hrvatskih branitelja 3, Ul. maršala Tita 198 (sa sačuvanom izvornom secesijskombravarijom ograde), villa Alma, Ul. m. Tita 226, Ul. m. Tita 173 (sa primjerno uređenomokućnicom). Oko Nove ceste također je loše stanje povijesnih građevina gdje su izvornielementi uništeni ili propadaju (npr. objekt Mušićevac 5), te se grade neuklopljeni novi objekti.2. Veprinac (1.kategorija zaštite) upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture 1968. kaourbanistička cjelina VeprinacNaselje se nalazi na vrhu veprinačkog brijega i sagledivo je iz šireg prostora s dominantomcrkve i zvonika Sv. Marka. U srednjem vijeku kaštel kastavske gospoštije sa svojim statutom iz1507. godine; 1814. postaje samostalna općina. Prostornu organizaciju naselja karakteriziraorganska matrica koju čine krivudave komunikacije među objektima i vode prema župnoj crkvi.Građevnu strukturu obilježavaju kamene kuće, P+1, pretežno tradicijska arhitekturadvostrešnih krovova sa kupom; kamene rustično obrađene erte, lučni portali konoba;nadstrešnice od škrile na potkrovnim prozorima. Uočena je devastacija okolnog pejsaža, kućesu obnavljane i dograđivane neadekvatno sa posebnim naglaskom na nekadašnju plovanskuI-58

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijekuću (kbr. 2) koja svojim današnjim volumenom zadire u gabarite starih zidina. Na istomobjektu su upotrebljeni neadekvatni materijali, naročito obzirom na lokaciju i vrijednostizvornog objekta (glagoljski natpis), a na području “Mandrija” (ispod osnovne škole) izrasli sunovoizgrađeni objekti.3. Volosko (1.kategorija) upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture 1967. kaourbanistička cjelina povijesne jezgre naselja Volosko,Zbijeno primorsko naselje, smješteno duž morske obale, te se uzdiže na terasastom terenu,preko Ulice maršala Tita do gornje ulice (Katalinić-Jeretova), s dominantnom vizurom nanaselje s mora, te iz uvale Preluk i s Riječke ceste. U srednjem vijeku ribarsko je naseljeobližnje tunere na Preluku (prva tunera na Jadranu koja se spominje u pisanom dokumentu,1438.), luka Kastavske gospoštije. Status samostalne općine dobiva 1846. godine, 1814.crkva Sv. Ane postaje župna, samostalna od kastavske. 1822. – 1843. izgrađena je cestaRijeka – Volosko (do tada se u Volosko moralo ići preko Kastva). 1857. u Voloskom je rođenAndrija Mohorovičić, geofizičar, seizmolog i meteorolog. Zbijena izgradnja na strmom terenusa krivudavim uskim komunikacijama. Organska matrica koju čini mreža uskih ulica i stubištanaglašena je na području iznad “Mandraća” (Brajdica, Pajalićeva ulica, Skradinj). Dvije glavnekomunikacije čine Obala Frana Supila, te njoj paralelna Ulica maršala Tita, duž kojih jeprisutna pravilnija izgradnja kuća u nizu. Dvije glavne ulice povezane su krivudavim prolazimai kamenim stubama, a na taj su način riješeni i prilazi gornjoj ulici (Katalinić Jeretova).Građevnu strukturu obilježavaju karakteristični nadsvođeni prolazi, volte, uz tri tipa građevina -zbijene jednostavne tradicionalne ribarske kuće sa malim otvorima; pretežno jednokatne ilidvokatne sa prizemljem; izvorni je krovni pokrov kupa, a tip krova dvoslivni, sa krovnimkućicama i naglašenim ožbukanim dimnjacima; na fasadi rizalitno istaknuta ognjišta; kameneerte; glatka žbuka [1], tip “kapetanske zgrade” koji predstavljaju nešto ukrašenije građevinenastale u vrijeme razvoja pomorstva kroz 18. i 19. st.; pretežno jednokatne ili dvokatne sprizemljem, dvoslivnih krovova izvorno prekrivenih kupom, sa krovnim kućicama, balkonimaiznad ulaznih vrata; glatko žbukane, sa decentnim profilacijama [2] i veći i reprezentativnijigrađanski objekti i ljetnikovci, nastali na rubovima naselja potkraj 19. st., u vrijeme razvojaOpatije; dvokatni sa prizemljem, dvoslivnih, četveroslivnih ili višeslivnih krovova prekrivenihkupom, fasade izvedene u glatkoj žbuci, sa profilacijama [3]. Građevina sačuvanih u izvornomobliku ima manje od polovice sveukupnog broja (npr. Supilova 14, Supilova 7 i 8, Skradinj 8,10, 11, određeni broj kapetanskih kuća i vila u Ulici maršala Tita, određeni broj ribarskih kućau Pajalićevoj ulici. Najčešće devastacije temelje se na neadekvatnoj obradi fasada, krivoodabranom koloritu ili vrsti žbuke, betoniranjem i uklanjanjem izvornih dijelova (npr. kameniherti), te zamjeni kupa mediteranom ili salonitom.- seosko naselje1. Mala Učka (2.kategorija, Brumnjaki u obuhvatu PPUG-a, Brubnjaci izvan obuhvata) - upisanou Registar nepokretnih spomenika kulture 1976. kao ruralna cjelina Mala UčkaNaselje se nalazi podno vrha Učke, s njegove jugozapadne strane, u stočarskom okolišu sasuhozidima i teško je sagledivo. Selo je grupirano u dva zaselka: Brumnjaki i Brubnjaci,odnosno prema usmenim podacima Pilate i Dolenje ili Gornje i Donje Selo. Dvije jezgrenaselja spaja potok (“Potok”)Nastalo je na starom putu koji je spajao Istru sa HrvatskimPrimorjem, sa nizom gospodarskih objekata na vodeni pogon – mlinovi za mljevenje žita istupa za stupanje sukna. Građevnu strukturu kameni stambeni i gospodarski objekti,pravokutnog tlocrta, P+1, s krovištem na dvije vode, pokrivenim kanalicom, te često i sakarakterističnom polukružnom ili četverokutnom prigradnjom za ognjište – tornicom; kameneerte. Većina je objekata ruševna dok su objekti u funkciji većinom obnovljeni neadekvatnoI-59

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije−(sep, mediteran, prežbukane ili uklonjene izvorne kamene erte otvora, prošireni otvori…);recentne su i u tijeku i neprimjerene nadogradnje.povijesni sklop i građevina- sakralna građevina1. crkva Sv. Jakova sa samostanom, OpatijaU vrijeme nastanka benediktinska opatija sa grobljem na mjestu današnjeg paviljona JurajŠporer, (nastala najvjerojatnije u 12. st. kada je osnovan najveći broj benediktinskihsamostana u Istri). Prvi se puta spominje 1449. u spisima riječkog notara Antuna de Renna deMutine. 1453. spominje se i u buli pape Nikole V. Na nadvratniku glavnoga portala urezano jesvjedočanstvo o radovima na objektu 1506., za vrijeme opata Simona. Godine 1555.samostan preuzima augustinski red, a 1723. isusovci. Isusovci su se ovdje kratko zadržali,možda zbog oskudnih prilika opatije, te je prodaju 1735. grofu Ivanu Franji Ciculini, koji jedariva 1745 zbornom kaptolu u Rijeci. Kaptol je zadržao opatiju samo 5 godina, te ju 1750.prodao Isusovačkom kolegiju u Rijeci. Isusovci su se ovdje zadržali ovaj put do dokinuća reda1773., kada je opatija inkorporirana riječkom arhiđakonatu. Crkva Sv. Jakova do 1793. bila jejednostavna manja crkvica koja je tada pregrađena i obnovljena o čemu svjedoči natpis nadportalom, a 1930.-tih proširena. Izvorni korpus crkve na vanjštini je jasno prepoznatljiv postrukturi zida (rustično obrađen nepravilan kamen). U unutrašnjosti je to jednobrodan,jednostavan prostor sa zrcalnim svodom i baroknim susvodnicama. Nad ulaznim je dijelomdrvena pjevnica koju nose dva stupa jonskih kapitela. Pročelje je jednostavno, sa dva malapravokutna prozora uz portal, lučnim otvorom iznad portala, nad kojim je kružni otvorpotkrovlja. Brod je u nastavku izvornog dijela, 1930-tih produljen i proširen, sa apsidalnimsvetištem oko kojeg teče deambulatorij. U vanjštini i unutrašnjosti, taj dodani dio imakarakteristike neoromanike što stvara dojam nesklada i neartikuliranosti ansambla. Na mjestustarog benediktinskog samostana, smješten je župni ured župe Navještenja Marijina, u čije seprostorije ulazi iz atrija. Iz atrija se, vanjskim stubama ulazi i na pjevnicu crkve, te u niskizvonik. Zvonik je na vrhu rastvoren biforama, te završava koničnim krovom. Na mjestu starogbenediktinskog samostana, smješten je župni ured župe Navještenja Marijina, u čije seprostorije ulazi iz atrija. Iz atrija se, vanjskim stubama ulazi i na pjevnicu crkve, te u niskizvonik. Zvonik je na vrhu rastvoren biforama, te završava koničnim krovom.- civilna građevina1. Zgrada Zora, Opatija2. Villa Rosalia, Opatija3. Zgrada Casino di Lettura, OpatijaZgrada je nastala u 19. st., u srednjeeuropskom neobaroknom stilu, nalik realizacijamaateliera Fellmer i Helner4. Villa Münz, IčićiVila na izduženoj parceli između ceste i mora, na sjevernom rubu naselja; parcela je premamoru proširena arkadama iznad obalnog puta “lungomare”; razvedenost tlocrta, primjenaraznovrsnog plemenitog materijala, zidne slikarije interijera, kao i secesijski detalji daju jojkarakter izuzetnosti.Na području Grada Opatije, preventivno su zaštićena slijedeća kulturna dobra, prema kategorijama:−povijesna graditeljska cjelina- gradsko naselje1. obalni pojas Preluk, stavljen je pod preventivnu zaštitu 2003.I-60

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeNa području Grada Opatije, evidentirana su slijedeća kulturna dobra, prema kategorijama:−arheološka baština- arheološki pojedinačni lokaliteta) pećinski1. Topolska peć2. Rupe I3. Rupe II4. Pećina na Dobreću5. Pećina Kučina6. Pećina kod Crkvenog vrha7. Pećina na Pećničkom vrhu8. Banjinska peć9. Zaklon pećina−b) prapovijesni gradinski lokaliteti1. Mali Orljak iznad Opatije2. Veprinac3. Pećnički vrh (Petnički vrh)4. Gradina na Stražici iznad Vele Učke5. Ika6. Veprinac - Vas7. Veprinac - Zatka8. Vedež9. Ičićipovijesna graditeljska cjelina- gradsko naselje1. Ičići (Ičići) - (zaštita kroz Prostorni plan, 3. kategorija zaštite) upisano u Registar nepokretnihspomenika kulture 1969. kao urbanistička cjelina Opatija2. Ika (prijedlog za registraciju, 2. kategorija zaštite) upisano u Registar nepokretnih spomenikakulture 1969. kao urbanistička cjelina Opatija- seosko naselje1. Andreti, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)2. Antići, Dobreć (3.kategorija, zaštita kroz PP)3. Boni, Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)4. Dobreć, Opatija (3.kategorija, zaštita kroz PP)5. Guštići (Guščići), Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)6. Jakusi (Poljane) - (3.kategorija, zaštita kroz PP)7. Katinići, Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)8. Konjarići, Dobreć (prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske,2.kategorija)9. Konjsko. Oprič (3.kategorija, zaštita kroz PP)10. Korići, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)11. Kožuli, Dobreć (3.kategorija, zaštita kroz PP)12. Ladeti, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)13. Menderi, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)14. Oprič, Oprič (4.kategorija, ne podliježe režimu zaštite)15. Orbani ili Kružići (3.kategorija, zaštita kroz PP)I-61

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije−16. Pići, Dobreć (prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, 2.kategorija)17. Poljane, Poljane (prijedlog za upis dijela naselja u Registar kulturnih dobara RepublikeHrvatske, 2.kategorija)18. Puhari, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)19. Strmice, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)20. Sv. Petar, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)21. Vela Učka (3.kategorija, zaštita kroz PP)povijesni sklop i građevina- graditeljski sklop1. kamene stube Dobreć – Lovran2. obalna šetnica Franza Josepha (lungomare) od Voloskog do Lovrana3. povijesni putevi i stubišta- sakralna građevina1. Crkva Sv. Marko, Veprinac2. Crkvica Sv. Ana, Veprinac3. Sakralni objekt, Mala Učka4. Evangelička crkva, Opatija5. Crkva Marijina navještenja, Opatija6. Crkva Sv. Petar, Sv. Petar, Poljane7. Crkvica Sv. Ana, Pužev breg, Pobri8. Ruševine crkvice Sv. Lovro, Šimetići, Veprinac9. Crkvica Sv. Jelena Križarica, Veprinac10. Crkvica Sv. Marija, Veprinac11. Sv. Juraj, Veprinac12. Crkva Sv. Ana, Volosko13. Crkva Sv. Rok, Volosko- civilna građevina1. hotel Kvarner,2. vila Angiolina,3. zgrada Gradskog poglavarstva (Seidl),4. zgrada Suda (Seidl),5. zgrade Maxa Fabiania,6. gradska vrata s dijelom bedema i gradska loža u Veprincu7. hotel Palace8. hotel Imperijal9. hotel Bellevue10. vila Ariston11. vila Schwegel12. galerija Juraj ŠporerZBRINJAVANJE OTPADASakupljanjem i zbrinjavanjem komunalnog otpada na području Grada Opatije bavi se tvrtka"Komunalac", koja gospodari i odlagalištem Osojnica (općina Matulji). To je odlagalište I. kategorije ina njemu se zbrinjava isključivo komunalni i komunalnom otpadu sličan otpad, uključivo inertni otpad.I-62

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeSa području Grada Opatije u 2005. godini zbrinuto je cca 26.360 m 3 komunalnog i glomaznog otpada,prekrivenog materijala te ostataka od čišćenja ulica.Tijekom 2005. godine u Gradu Opatiji počele su se postavljati posude za odvojeno prikupljanje otpada(papir, staklo i PET plastika). Odvojeno prikupljeni otpad privremeno se odlaže u posebno izgrađenimboksovima te se predaje na recikliranje i oporabu tvrtki Metis u Rijeci. Donošenjem novih propisa, uposljednje vrijeme najveće količine PET i staklene ambalaže preuzimaju trgovački centri. Papir ikartonska ambalaža se i dalje skupljaju, prešaju i daju na oporabu izvan područja Grada Opatije.Prema podacima tvrtke "Komunalac" na području Grada Opatije trenutno ima cca. 12 "divljihodlagališta" različitog sastava i veličina. S obzirom da nije utvrđena lokacija za dozvoljeno odlaganjegrađevinskog i zelenog otpada većinu "divljih odlagališta" sačinjava upravo takav otpad. Na većini njihodložen je i krupni komunalni otpad. Da bi se takvo odbacivanje smanjilo omogućeno je na odlagalištuOsojnica besplatno odlaganje do količine jedne prikolice.Za Grad Opatiju u postupku izrade je Plan gospodarenja otpadom. U cilju osvješćivanja građana, u2005. godini u listu "Opatija", izašlo je 7 članaka s uputama o postupanju s komunalnim i posebnimvrstama otpada. Uz račune korisnicima usluga odvoza komunalnog otpada dostavljaju se letci snaputcima o odlaganju otpada.Za naše prilike i otežanu pristupačnost vozilima komunalnog poduzeća područje Grada Opatijeuspješno zbrinjava otpad. Nesavjesnost pojedinaca potiče povremeno nastajanje “divljih odlagališta”na teže nadziranim mjestima uz javne prometnice (tunelska cesta) i napuštene građevine.1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja širegpodručja i ocjena postojećih prostornih planovaPlanski pokazatelji i obveze iz Prostornog plana primorsko-goranske županijeProstornim planom Primorsko-goranske županije (PPPGŽ, SN 14/00 i 10/05) određene su smjerniceza razvoj funkcija na prostoru Županije i Grada Opatije kao njenog sastavnog dijela.Odrednice PPPGŽ, koje su usklađene s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja(ZOP), glede turizma posebno su značajne za Grad Opatiju kojemu je turizam dominantnagospodarska djelatnost. PPPGŽ ne ograničava za obalno područje Grada Opatije površineugostiteljsko-turističke namjene, budući je to aglomeracija u kojoj su ti sadržaji sastavni dio naselja ine mogu se od njega izdvajati.PPPGŽ unutar priobalne mikroregije Grad Opatiju određuje kao središte prostorne cjeline (kategorijaP2) koja obuhvaća dio općine Matulji, Grad Opatiju te općinu Mošćenička Draga i općinu Lovran.PPPGŽ utvrđuje na prostoru Grada Opatije građevine i zahvate koji su od šireg značaja. To su:Građevine od važnosti za Državu• nova željeznička pruga velike učinkovitosti (Trst – Kopar) – Lupoglav – Rijeka – Josipdol –(Karlovac) – Zagreb / Split – Dubrovnik,I-63

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije• autocesta / brza cesta čvor Matulji – tunel Učka (s vezama na luku Rašica-Bršica, Pazin iBuzet),• radijski koridori s ishodištem Učka,• sustav odvodnje Opatija (Ika/Ičići),• magistralni plinovod za međunarodni transport plina DN 700 radnog tlaka 75 bara kopnomPula – Viškovo – Kamenjak – Delnice – Vrbovsko – Karlovac ;Građevine od značaja za Županiju• srednja škola Opatija.• građevina sekundarne zdravstvene zaštite Opatija.• luka otvorena za javni promet Opatija.• luke nautičkog turizma Opatija (200 vezova) i Ičići (400 vezova)• prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:a) Ostale državne ceste:- Pula - M. Draga (postojeća dionica) i Opatija - čvor Matulji (planirana dionica),b) Osnovne županijske ceste :- Orehovica – Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo - Kastav - Matulji – Veprinac – VelaUčka,- Ičići – nova državna cesta – čvor Veprinac – Veprinac (raskrižje),- Mošćenička Draga – Medveja – Lovran – Opatija – Rijeka – Kostrena – Bakar –Kraljevica – čvor Šmrika,- Veprinac – Lanišće (cesta u funkciji park šume Učka),• radijski koridor Učka – Rijeka,• magistralni TK kabeli II. razine Rijeka – Pazin i Rijeka – Labin,• mjesna pristupna TF centrala Opatija,• poštanska građevina Opatija.Građevine i zahvati na području Grada Opatije za koje PPPGŽ obvezuje izradu procjene utjecaja naokoliš su• građevine na području zaštićenog krajolika namijenjene turizmu većeg kapaciteta,• autobusni terminal,U mreži društvenih djelatnosti PPPGŽ na području Grada Opatije utvrđuje smještaj sljedećihgrađevina:• školske ustanove- 1 osnovna škola,- 2 srednje škole,- 1 visokoškolska ustanova – fakultet (VI/VII stupanj obrazovanja).• građevine zdravstvene zaštite- građevina primarne zdravstvene zaštite,- građevina sekundarne zdravstvene zaštite,• minimalni sadržaji kulture- kino,- otvoreno ili pučko učilište,- muzeji, galerije, zbirke.I-64

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeKao osnovni kriterij za utvrđivanje veličine građevinskih područja PPPGŽ određuje za Grad Opatijuprojekciju od 14281 stanovnika i minimalnu gustoću od 20 stanovnika po hektaru. Unutar ZOP-agrađevinska područja određuju se sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja.PPPGŽ obvezuje izradu urbanističkih planova za:• naselje Opatija,• površine izvan naselja za izdvojene namjene- gospodarske namjena,- ugostiteljsko-turistička namjena,- športsko-rekreacijska namjena• neizgrađeni dio građevinskog područja unutar ZOP-a.PPPGŽ upućuje na veće iskorištenje prostornih potencijala ruralnih sredina, što u Gradu Opatiji možebiti čvrsto povezano s obalnim turizmom.PPPGŽ naglašava značaj športa i rekreacije, kako za građane, tako i kao dio dopune turističkeponude, te upućuje na potrebu donošenja sustava športskih objekata na županijskoj razini.Planski pokazatelji i obveze iz Prostornog plana Parka prirode UčkaNa temelju Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94., 68/98., 61/0.0, 32/02. i 100/04.) i Zakona ozaštiti prirode (NN 70/05.) donešen je Prostorni plan Parka prirode Učka (NN 24/06).Park prirode Učka obuhvaća 44,43 km 2 odnosno oko 55% površine Grada Opatije. Prostorni planParka prirode Učka (u daljnjem tekstu: PP Učka) temeljni je dokument kojim se dugoročno utvrđuju svirelevantni elementi uređenja i korištenja prostora s naglaskom na zaštitu prirodnih i drugih vrijednostite kao takav predstavlja osnovu za upravljanje i gospodarenje tim prostorom.PP Učka ostvaruje preduvjete za racionalno korištenje prostora za gradnju, obnovu vrijednih izapuštenih građevina te svođenje na najmanju moguću mjeru nužnih zahvata u prostoru, a uzisključivanje onih zahvata u prostoru koji bi narušili njegovu vrijednost.Postupcima vrednovanja prostora i usklađenja interesa korisnika prostora utvrđena je cjelovitakoncepcija prostornog razvoja, uređenja i zaštite prostora uvažavajući prirodne i stvorene potencijalete nužnost smještaja građevina od važnosti za Državu na način prihvatljiv za ostale funkcije parka izaštitu vrijednosti prostora i okoliša.Ovaj pristup aktivne zaštite je podloga za unapređenje razvoja naselja i sadržaja te učinkovitu zaštitunajvrednijih dijelova prirodne i kulturne baštine Parka.Park sadrži brojne vrijednosti koje privlače posjetitelje, te u njegovu budućem korištenju posjećivanjeima jednu od najznačajnijih uloga. Ovo opredjeljenje je polazište za planiranje namjene i korištenjeprostora.Smjernice i opredjeljenja koje iskazuju bitne značajke načina korištenja, uređenja i zaštite su sljedeće:I-65

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- Park osnivati radi zaštite određenog prirodnog područja od izrazitije gospodarske eksploatacije iliizgrađivanja koji su na prostoru već prisutni. Turizam ili koje druge djelatnosti, ne isključuju se spodručja Parka nego se dovode u takve uvjete pod kojima se uklanja opasnost da njihov razvitakuništi glavno dobro koje taj razvitak omogućuje.- nove sadržaje locirati izvan Parka s ciljem njegove zaštite, ali istovremeno i s ciljem poticanja razvojasusjednih naselja- na području Parka prakticirati više tipova zaštitnih režima sukladno posebnim prirodnim vrijednostima- zaštićena ruralna područja razvijati obnovom tradicionalnog seoskog gospodarstva i uključivanjemekoturizma- zaštiti ruralne krajolike, koji imaju prirodne, kulturne i gospodarske vrijednosti koje odražavajuprirodnu raznolikost te dugu i kompleksnu povijest. Oni često sadrže veliku bioraznolikost, ali su sadamnogi od njih ugroženi.- donijeti više poticajnih mjera za razvoj raznih oblika turizma na seljačkim gospodarstvima, (stvarajućinova radna mjesta, poticati akcije obnove i zaštite baštine, krajobraza, povijesnog kulturnog nasljeđa)uz dužan oprez prema zaštiti krajobraza i eko sustavima, tradicijskim kulturnim i drugim vrednotama- ruralnom stanovništvu osigurati uvjete za izgradnju kvalitetnih stambenih objekata sa suvremenomopremom, uz poštivanje tradicijskog graditeljstva koja se odražava u veličini, obliku, strukturnimznačajkama i graditeljskim materijalima. U ruralnom prostoru osigurati suvremeni infrastrukturnistandard. Telekomunikacije i informatika osnova su za promjene u ruralnom prostoru pa njihov razvojtreba podupirati.- uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti koju treba provoditi kroz istraživanje i sustavnovrednovanje prostora, određivanje zaštićenih dijelova prirode, donošenje i provođenje odgovarajućihdokumenata prostornog uređenja i unapređenje pravne osnovice zaštite.PP Učka utvrđuje sljedeća određenja iz prostornih planova Primorsko-goranske županije:- zaštititi ruralne krajolike, koji imaju prirodne, kulturne i gospodarske vrijednosti koje odražavajuprirodnu raznolikost te dugu i kompleksnu povijest. Oni često sadrže veliku bioraznolikost, ali su sadamnogi od njih ugroženi.- donijeti više poticajnih mjera za razvoj raznih oblika turizma na seljačkim gospodarstvima, (stvarajućinova radna mjesta, poticati akcije obnove i zaštite baštine, krajobraza, povijesnog kulturnog nasljeđa)uz dužan oprez prema zaštiti krajobraza i eko sustavima, tradicijskim kulturnim i drugim vrednotama- ruralnom stanovništvu osigurati uvjete za izgradnju kvalitetnih stambenih objekata sa suvremenomopremom, uz poštivanje tradicijskog graditeljstva koja se odražava u veličini, obliku, strukturnimznačajkama i graditeljskim materijalima. U ruralnom prostoru osigurati suvremeni infrastrukturnistandard. Telekomunikacije i informatika osnova su za promjene u ruralnom prostoru pa njihov razvojtreba podupirati.- uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti koju treba provoditi kroz istraživanje i sustavnovrednovanje prostora, određivanje zaštićenih dijelova prirode, donošenje i provođenje odgovarajućihdokumenata prostornog uređenja i unapređenje pravne osnovice zaštite.PP Učka obuhvaća područje sljedećih namjena:• građevinska područja naselja- Vela Učka (11,78 ha),- Mala Učka (5,18 ha),- Poljane (dio);I-66

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije• građevinska područja za izdvojene namjene:- posjetiteljsko-informacijski centri,- hotel "INA" sa sportsko-rekreacijskim površinama na Poklonu,- pansion "Učka" na Poklonu,- planirani apart hotel "Zatrep" (Doli),- ugostiteljski objekt "Dopolavoro",- planinarski dom "Poklon"- koridori i građevine infrastrukture: ceste, željeznički tunel, telekomunikacije, energetski koridori;• površine posebna namjena- radarsko postrojenje "Učke";• šumske površine- gospodarske šume (Š1),- zaštitne šume (Š2),- šume posebne namjene (Š3);• poljoprivredne površine- površine poljoprivrednog tla osnovne namjene u naseljima Vela Učka i Mala Učka;• ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište- pašnjaci, stijene, točila i goli fliš (PŠ1).Opća ocjena postojeće prostorno-planske dokumentacije na području grada OpatijeA) Prostorni Plan uređenja Grada Opatije sa Izmjenama i dopunama1. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OPATIJE (SN PGŽ br. 8/01)Prostorni plan uređenje Grada Opatije je osnovni prostorno planski dokument koji je u primjeni zacijelo području Grada Opatije. Navedeni Prostorni plan premašio je svojim građevinskim područjima zacca 300 ha dozvoljenu površinu od cca 714 ha. Na temelju inspekcijskog nalaza naloženo jeusklađivanje građevinskih područja s površinama koje određuje Prostorni plan Primorsko-goranskežupanije.Postojeći Prostorni plan uređenja Grada Opatije sadrži odredbe za provođenje koje za diograđevinskih područja omogućava izgradnju građevina veličina neprimjerenih opatijskom krajoliku itradiciji izgradnje.Postojeći Prostorni plan izrađen je kompjuterskom programu neprimjerenom prostornom planiranju itreba ga izraditi u odgovarajućem programu.U tablici br. 9. prikazana su po pojedinim naseljima građevinska područja i gustoća naseljenosti iz dosada važećeg Prostornog plana uređenja Grada Opatije.I-67

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeTablica br. 9.Br.Naziv naseljaGrađevinskopodručje (ha)Broj stanovnika2015. godinest/ha1 Opatija 280,70 9.000 32,002 Pobri 74,05 1.250 16,83 Ičići 98,36 640 6,504 Ika 28,84 460 15,955 Oprič 69,34 880 12,706 Dobreć 71,53 353 4,947 Poljane 116,71 810 6,948 Veprinac 256,56 860 3,359 Vela Učka 10,50 28 2,6710 Mala Učka 1,09 0 0GRAD OPATIJA UKUPNO 1007,68 14.281 14,17Gradsko poglavarstvo Grada Opatije donijelo je odluku o izradi Izmjena i dopuna ovog Prostornogplana, kako bi se preispitala i umanjila građevinska područja te precizirale odredbe za njegovoprovođenje, kojima će se veličine građevina prilagoditi ambijentu.2. I. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLAN UREĐENJA GRADA OPATIJE(SN PGŽ br. 14/03)Sukladno Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru za područje Grada Opatije za razdoblje2001.- 2003. godine (SN PGŽ 30/01) pristupilo se izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana GradaOpatije. Ova izmjena i dopuna PPUG Opatije provedena je s ciljem izmjena Odredbi za provođenjeProstornog plana Grada Opatije kako bi se onemogućila gradnja neprimjerena prostoru.I. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Opatije u najvećem je dijelu ispunila svojuzadaću.3. II. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLAN UREĐENJA GRADA OPATIJE(SN PGŽ br. 32/04)Na temelju Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za područje Grada Opatije za razdoblje2003.- 2005. godine (SN PGŽ 33/03) pristupilo se izradi II. Izmjena i dopuna Prostornog plana GradaOpatije. Cilj ovih Izmjena i dopuna bio je omogućiti rekonstrukciju postojećih hotela Continental, Mirani Brijuni, u smislu povećavanja njihove kategorizacije.Do sada važeći Prostorni plan Grada Opatije i njegove dosadašnje izmjene i dopune nisu revaloriziralisva građevinska područja u skladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije. Izmjene idopune Prostornog plana bile su usmjerene prvenstveno na omogućavanje izgradnje ili rekonstrukcijegrađevina od interesa za Grad Opatiju uz istovremeno zaustavljanje neželjene izgradnjeneusuglašene s krajolikom.I-68

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeSmanjenje pretjeranih građevinskih područja i usuglašavanje razvoja u prostoru usuglašenog snjegovim prihvatnim mogućnostima može regulirati samo prostorni plan koji će revidirati građevinskapodručja i način izgradnje u njima.B) Planovi užih područja4. DETALJNI PLAN UREĐENJA DOM SOCIJALNE SKRBI OPATIJA (SN PGŽ br. 3/00)Plan nije realiziran. Njegova polazišta i smještaj u prostoru će se razmotrit u ovom Prostornom planu,a razradit će se planom užeg područja.5. DETALJNI PLAN UREĐENJA VAGA - PAVLOVAC-PRELUKA (SN PGŽ br. 23/00)Plan nije realiziran. Njegova polazišta će se razmotrit u ovom Prostornom planu, a razradit će seplanom užeg područja.6. DETALJNI PLAN UREĐENJA NEPTUN (SN PGŽ br. 12/02)Plan je realiziran i uvrstit će se u ovaj Prostorni plan.7. DETALJNI PLAN UREĐENJA MALI BAREDI (SN PGŽ br. 23/02)Plan je dijelom realiziran i taj će se dio uvrstiti, a preostali dio će se razmotriti u ovom Prostornomplanu i provjeriti u planu užeg područja.8. IZMJENA I DOPUNA DPU GARAŽE I DJEČJA IGRALIŠTA SLATINA (SN PGŽ br. 20/03)Plan nije realiziran, a njegova rješenja će se razmotriti u ovom Prostornom planu i provjeriti u planuužeg područja.9. DETALJNI PLAN UREĐENJA BELVEDER (SN PGŽ br. 20/03)Plan nije realiziran, a njegova rješenja će se razmotriti u ovom Prostornom planu i provjeriti u planuužeg područja.10. PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN DIJELA OPATIJE (SN PGŽ br. 28/89, 14/90, 3/00)Plan se temeljem rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (UP/I-362-01/04-10/0008, Urbroj: 351-07/3-04-01) i zaključka Gradskog poglavarstva Grada Opatije od05.04.2005. i 02.11.2005. godine te ovim Prostornim planom stavlja van snage, što je utvrđeno Čl.160. Odredbi za provođenje izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Opatija.I-69

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu nademografske i gospodarske podatke te prostorne pokazateljeOpće ocjeneStarosna struktura stanovništva područja Grada Opatije je nepovoljnija od županijske, jer ima manjiudio mlađih osoba starosti do 14 godina (12,1% prema 14%) i veći udio starijih od 65 godina (18,8%prema 16,2%). U strukturi stanovništva kroz 30 godina smanjio se udio mladih do 14 godina starostisa 16,8% na 12,1% i povećao udio starijih osoba od 65 godina sa 13,5% na 18,8%. Prosječna staroststanovništva područja Grada Opatije je 43,4, a Županije 41 godinu. Te promjene su tipičan simptomprocesa depopulacije koji ugrožava demografski razvoj. Mehanički priliv stanovništva ublažio jedijelom ovu negativnu pojavu.U razdoblju 1991-2000. započeo je proces pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća, suženo jedomaće tržište, izostao je turistički promet zbog ratnih i drugih prilika na prostorima Hrvatske. U takvimokolnostima gospodarski razvoj Grada Opatije bio je usporen, zaustavljen i u padu. Turizam i trgovinazapali su u velike poslovne poteškoće, akumuliraju gubitke, otpuštaju određeni broj ljudi, povećavajuim se obveze i rastu troškovi održavanja sistema. U novom tržišnom i poduzetničkom okruženju ničeveći broj manjih privatnih tvrtki i obrtnika u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i drugim djelatnostima, kojese moraju boriti s promjenljivim uvjetima gospodarenja, s nelikvidnošću i s neuhodanim pravnimsustavom.Opći pokazatelj dostignute razine razvoja Opatije odražava ostvarena veličina bruto domaćegproizvoda (BDP) po stanovniku. Procjene za razinu Grada Opatije u razdoblju 1971- 2002. iskazanesu u tablici 10.Tablica br. 10 - Razina razvoja područja bivše općine i Grada Opatije[cijene 2002., 1 EUR = 7,4068; 1USD = 7,8637] 1Područje - GodinaBDPu 000 kunaStanovništvoBDPpo stanovniku(EUR)BDPpo stanovniku(USD)1 2 3 4 5Bivša općina 1971. 1.241.315 27.118 6.180 5.8211981. 1.776.773 29.274 8.194 7.7181988. 2.177.850 29.640 9.920 9.3441989. 2.103.671 29.690 9.566 9.0101990. 1.181.047 29.700 5.369 5.057Grad Opatija 2000. 798.040 12.700 8.484 7.991Grad Opatija 2002. 955.200 12.730 10.130 9.5421 Izvor: Statistički ljetopisi Županijskog odsjeka za statistiku Rijeka za razdoblje do 1990., podaci javnihpoduzeća, obrtničke komore i izračun autora studije “Osnove dugoročnog razvitka Grada Opatije 2004.-2015”(dr.sc. Miro Šverko - prof. dr.sc. Milena Perišić, Opatija, svibanj 2004).I-70

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeU razdoblju od 1971. do 1988. godine Opatija je ostvarivala prosječni godišnji rast bruto domaćegproizvoda od 3,34%. Ostvarena razina za bivšu općinu može se uzeti kao prosjek i za Grad Opatiju,iako bi te veličine mogle biti i nešto više. U 1990. nastali su poremećaji u turizmu uslijed ratnihdjelovanja, izostali su turisti, u hotelske kapacitete nastanjene su izbjeglice, nastao je opći poremećaju gospodarstvu pa su tako smanjene gospodarske aktivnosti i ostvareno smanjenje bruto domaćegproizvoda. Gospodarski razvoj Grada Opatija mjeren ostvarenim bruto domaćim proizvodom počeo jestagnirati i opadati već nakon 1988., dakle i prije Domovinskog rata. Ipak su se prilike polakostabilizirale, povećavan je broj dolazaka turista, i postupno se gospodarstvo aktiviralo. Ostvarenarazina bruto domaćeg proizvoda po stanovniku u 2002. godini je na razini ostvarenja iz 1988., pa semože zaključiti, da bi Grad Opatija trebao pronaći nove razvojne pomake naročito u turističkoj ponudi idrugim djelatnostima koje se oslanjaju na turizam, te u djelatnostima koje će diverzificiratigospodarsku strukturu.U 2002. godini ostvaren je bruto domaći proizvod od 955,2 mln kuna ili 9.542 USD po stanovniku, anjegovu strukturu u 2002. sačinjavale su ove grupacije:− gospodarski subjekti sa sjedištem na području grada ......................... 59,4%− neprofitne organizacije .......................................................................... 1,1 %− proračunske organizacije ....................................................................... 6,3%− banke i osiguranja .................................................................................. 4,3%− javna poduzeća .................................................................................... 11,2%− obrtnici i slobodna zanimanja.......... .......................................................17,7%.Podaci javnih poduzeća, banaka, osiguravajućih društava i trgovačkih lanaca iskazuju se u matičnimsjedištima, najčešće u Zagrebu u kojemu se iskazuju rezultati i ostvaruju ostali povoljni rezultati izposlovanja na području Opatije. Značajan utjecaj na gospodarstvo Grada imaju obrtnici, s udjelom odoko 18% u bruto domaćem proizvodu i oko 21% u zaposlenosti.U gospodarskoj strukturi (mjereno bruto domaćim proizvodom) dominira turizam s preko 25%; trgovinas preko 20%; ostale društvene i socijalne usluge s preko 12%; prerađivačka industrija, opskrbaelektričnom energijom i vodom, i financijsko posredovanje sa 7% do 7,7% te ostale djelatnosti između1,3% do 5,5%. Udio primarnog sektora je nešto ispod 1%, sekundarnog 19%, tercijarnog 73,2% ikvartarnog 7,1%.Grad Opatija nastavlja svoj gospodarski i društveni razvoj i u prošlih deset godina susreće se smnogim poteškoćama, koje nisu samo posljedica rata i tranzicije, nego i sužavanja područjadjelovanja. Te dugoročne probleme treba ublažiti i postepeno rješavati. Među njima se ističu:−−−Prirodni resursi - more, šume, poljoprivredno zemljište, prirodni pejzaž, povoljna klima i izvanredneprirodne ljepote nedovoljno se vrednuju i ističu zbog ograničenosti prometnih, komunalnih,obrtničkih i drugih uslužnih kapaciteta. Osim toga, nedovoljno se vrednuje vrlo bogata i zanimljivakulturna baština.Dinamika razvoja je do sada bila usporena zbog nedostatka ulaganja u modernizaciju kapaciteta,zastarjelih tehnologija u uslužnim i proizvodnim djelatnostima, sporosti prilagođavanja novimtržišnim uvjetima, nedovoljno razvijenog poduzetničkog duha te prije svega posljedicaDomovinskog rata.Struktura gospodarstva je relativno povoljna, ali su u cjelini sve djelatnosti usmjerene na turizamkao nositelja ukupnog razvoja. Za upotpunjavanje turističke ponude prvenstveno nedostajuI-71

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije−−−−−raznovrsnija kulturna i zabavna događanja, kvalitetnija sportsko-rekreacijska ponuda, uređenijeplaže, površine i programi za igru djece te kvalitetnije prijevozne usluge.Pomanjkanje kapitala otežava modernizaciju i gradnju komunalne i gospodarske infrastrukture,modernizaciju postojećih pogona i objekata. Izostala su značajna ulaganja u cijelom gospodarstvu,a ona koja su ipak ostvarena bila su u funkciji minimalnog održavanja poslovanja i zaposlenosti.Ranija ulaganja u podizanje tehnološke i poslovne razine nisu bila dovoljna.Turistički kapaciteti, kapaciteti trgovine i kapaciteti drugih djelatnosti tehnološki i organizacijskizaostaju zbog dugotrajnog izostanka investiranja, pa će za ublažavanje tehnološkog zaostatkatrebati više vremena i sredstava.Opatija ima ograničene mogućnosti prihvata turista, prvenstveno sa stanovišta zadovoljenjapotreba u komunalnim uslugama i ograničenja u infrastrukturnim sustavima, zatim prostorna iljudska ograničenja.Smanjenje prirodnog prirasta, neadekvatno obrazovanje zaposlenih za nove oblike privređivanja inedovoljna osposobljenost menadžerskih kadrova za tranzicijske i globalne procese također suograničavajući faktori razvoja.Obalni prostor je posebno osjetljiv, a opterećen raznovrsnom izgradnjom, pa njegova ograničenostzahtijeva usporavanje procesa gradnje na užem obalnom prostoru, prenamjenu postojećih prostoraza atraktivnije djelatnosti, usmjerenje stambene izgradnje podalje od obale, osiguranje i opremanjeprostora za poslovne zone van ZOP-a te u cjelini racionalno korištenje i očuvanje prostora.Ugostiteljstvo i turizamUgostiteljstvo i turizam bili su i ostaju osnovna gospodarska djelatnost i pokretač razvoja GradaOpatije. Ta se djelatnost temelji prvenstveno na povoljnom geografskom položaju i klimi te nadugogodišnjoj ugostiteljsko-turističkoj tradiciji. Povoljna razina urbaniteta s pratećim kulturnim izabavnim događanjima te povijesne i prirodne značajke Opatije pružaju mogućnost da ona postanejedinstvena cjelogodišnja turistička destinacija na hrvatskom dijelu Jadrana.Uz kupališno-odmorišni oblik turizma u Opatiji su posebno razvijeni zdravstveni i kongresni turizam.Pretežiti dio hotelskih kapaciteta ima značajke poslovnih hotela i hotela povezanih sa zdravstvenimturizmom, što znači da su manje ovisni o ljetnom razdoblju.Opatija ima u funkciji cca 7.550 turistički postelja u "čvrstim" objektima, Od tog kapaciteta cca 4.000postelja je u hotelima, a cca 3.200 postelja u "privatnim" sobama. U komplementarnom smještaju jecca 500 mjesta u kampovima i cca 600 u lukama nautičkog turizma (plovila). Restorani raspolažu sacca 13.300 mjesta.Na temelju pokazatelja o strukturi ugostiteljsko-turističkih kapaciteta ocjenjuje se da je Opatijarespektabilna turistička destinacija.Turistički stručnjaci ocjenjuju optimalnim porast hotelskih kapaciteta u Gradu Opatiji za cca 10%.Prostorno-planerska je ocjena da se neophodni razvoj ugostiteljsko-turističke djelatnosti u GraduOpatije usmjerava na podizanje kategorizacije postojećih hotela (u načelu unutar postojećihgrađevina) u naselju Opatija, a izgradnjom novih hotela (u načelu obiteljskih hotela) izvan zaštićenogobalnog područja.I-72

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeUsmjerenje na umjereni porast smještajnih kapaciteta i povećanje njihove kategorizacije zahtjevaintenziviranje izgradnje kvalitetnih pratećih sadržaja i unapređenje infrastrukture, osobito prometne.Od pratećih sadržaja potrebno je zadovoljiti nedostajuće kapacitete suvremenih građevina zaodržavanje kongresa i zabavnih događanja (s nekoliko tisuća mjesta) te površina i građevina zakvalitetan sport, kao i prostora za promet u mirovanju.Stanovanje i stambeni fondGrad Opatija, a osobito obalni prostor, zbog svojih prirodnih datosti i stvorenih uvjeta, izuzetno jepovoljan za stanovanje. Kretanja pokazuju da je obalni prostor uglavnom popunjen izgradnjom, pa sestanovanje sve više usmjerilo na prostoru u zaleđu obale. Stambeni fond je u velikom dijelu dugi nizgodina bio nedovoljno održavan, a u zaleđu obale i napuštan.U sljedećoj tablici iskazan je broj stanova i domaćinstava na području Grada Opatije za razdoblje odposljednjih 20 godina.Tablica br. 11 - Stambeni fond od 1991-2001.S T A N O V ID O M A Ć I N S T V ANASELJE 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001.broj % broj % broj % broj % broj % broj %Dobreć 89 2, 0 112 2,1 180 2,9 79 1,6 108 2,2 131 2,8Ičići 200 4,4 258 4,7 339 5,4 217 4,4 216 4,4 205 4,4Ika 188 4,1 225 4,1 247 4, 0 193 3,9 170 3,5 167 3,6Opatija 3 195 70,6 3.606 66,1 3.826 61,4 3.539 71,8 3.370 68,9 3.001 64,4Oprič 197 4,3 317 5,8 392 6,3 228 4,6 263 5,4 295 6,3Pobri 212 4,7 308 5,6 403 6,5 240 4,9 267 5,5 321 6,9Poljane 227 5, 0 307 5,6 420 6,7 216 4,4 250 5,1 255 5,5M. Učka - 0, 0 9 0,2 3 0, 0 - 0, 0 - 0, 0 2 0, 0V. Učka 18 0,4 25 0,5 35 0,6 18 0,4 12 0,2 11 0,2Veprinac 202 4,5 285 5,2 387 6,2 195 4, 0 237 4,8 273 5,9GRADOPATIJA4.528 100, 0 5 452 100, 0 6 232 100, 0 4 925 100, 0 4 893 100, 0 4 661 100, 0Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova od 2001. godine u Gradu Opatiji su bila 6.232stana, ukupne površine od 489.631 m 2 u kojima je živjelo 12.803 osobe. Prema tome prosječnaveličina stana je 78,57 m 2 .Ukupan broj stanova obuhvaća stanove za stalno stanovanje, stanove koji se koriste povremeno istanove u kojima se samo obavlja djelatnost.I-73

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeStanovi za stalno stanovanje - tih stanova je 5.471 ili 87,8%, površine od 438.304 m 2 .Ovi stanovi se dijele na nastanjene stanove njih je 4.618 ili 84,4%, površine su ukupno 384.342 m 2(prosječna veličine stana je 83,2 m 2 ),zatim privremeno nastanjeni stanovi njih je 811 ili 14,8%, površine su ukupno 51.970 m 2(prosječna veličine stana je 64,1 m 2 ) inapušteni stanovi njih je 42 ili 0,8%, površine su ukupno 1.992 m 2(prosječna veličina stana je 47,4 m 2 ).Stanovi koji se koriste povremeno - tih stanova je 678 ili 10,9 % od ukupnog broja stanova,površine su ukupno 44.859 m 2 .Ovi stanovi se dijele na:stanove za odmor kojih je bilo 675 ili 99,6%, površine su ukupno 44.699 m 2(prosječne veličine stana od 66,2 m 2 ) istanovi u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi njih je 3 ili 0,4%, ukupne površine 160 m 2(prosječne veličine stana je 53,3 m 2 ).Stanovi u kojima se samo obavlja djelatnost – tih stanova je 83 ili 1,3%, ukupne površine6.468 m 2 (prosječne veličine stana je 77,9 m 2 ).Od deset naselja koja čine gradsko područje Opatije, naselje Opatija ima najviše stanova kako onih zastalno stanovanje tako i onih za odmor.Većina nastanjenih stanova u gradu Opatiji su dobro opremljeni pomoćnim prostorijama iinstalacijama. Od 4.618 nastanjenih stanova, WC su imala 4.553 ili 98,6% stanova, kupaonicu 4.490 ili97,2% stanova i kuhinju 99,5% stanova.Od instalacija, struju je imalo 4.617 ili 99,97% stanova, vodovod 4.600 ili 99,6% stanova, kanalizaciju4.589 ili 99,4% stanova, a centralno grijanje 1.425 ili 30,85% stanova.Po broju soba, trosobni stanovi su u prednosti sa 1.353 ili 29,3%, površine od 101.928 m 2 (prosječnaveličina stana je 75,3 m 2 ), zatim slijede dvosobni stanovi s njih 1.291 ili 28,0%, površine od 70.101 m 2(prosječna veličina stana je 54,3 m 2 ) i četverosobni stanovi s njih 1.146 ili 24,8%, površine od 122.405m 2 (prosječna veličina stana je 106,8 m 2 ).Prema vlasništvu, većina stanova je u vlasništvu privatnih osoba, njih 4.494 ili 97,3%, površine od376.010 m 2 (prosječna veličina stanova je 83,7 m 2 ), dok je u vlasništvu pravnih osoba bilo 124 stanaili 2,7%, površine 8.333 m 2 (prosječna veličina stana je 67,2 m 2 ).Komunalna infrastrukturaPodručje Grada Opatije obilježava nedostatna odnosno neujednačena komunalna opremljenost.Postojeća kanalizacija koristi se starim sustavom koji fekalne i oborinske vode ispušta direktno umore. Kanalizacijske vode Voloskog preko taložnice ispuštaju se u more podmorskim ispustom uduljini od 220 m u vološćanskoj luci. U Opatiji je u funkciji sustav Lipovica kojim se prikupljene vodeispuštaju u more preko taložnice podmorskim ispustom u duljini od 200 m u more. Na području GradaI-74

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOpatije još uvijek su ispusti u more bez pročistača, to su: Triglav, Tomaševac i Kvarner. Izrađen jeprojekt izgradnje kanalizacijskog sustava Liburnijske rivijere koji obuhvaća područje Matulja-Voloskoga-Opatije-Ičića-Ike-Lovrana-Medveje, a koji se počeo postupno realizirati s ispustom ibudućim uređajem za obradu otpadnih voda u Ičićima. U velikom području Grada se još uvijek koriste iseptičke jame.Opskrba vodom obavlja se iz vlastitih izvora (25 l/s) i iz sustava Rijeke (130 l/s). U Opatiji sva mjestaimaju vodoopskrbnu mrežu osim dijelova Dobreća i Poljana. Neadekvatnu vodoopskrbu danas imajupodručja Oprič, Vrh Ike, Dobreć, dio Veprinca (Zubinići, Katinići, Vlašići, Falalelići, Vedež i dioZagrada), te najgornja područja Ičići Brdo i Pužev Breg u Pobrima.Izrađeni program izgradnje kanalizacijske mreže, a i drugi komunalni programi zahtijevaju velikasredstva. Morat će se uložiti veliki napori da se to stanje što prije poboljša, ne samo radi unapređenjaturizma, nego i radi poboljšanja kvalitete života domicilnog stanovništva. Osnovni je problem pronaći iosigurati potrebna sredstva za komunalne investicije.U ovim uslugama obujam prometa će porasti od 3,1% do 4,3%, a broj zaposlenih će porasti od 206 naoko 265 osoba.Prometni i infrastrukturni sustaviNa području Grada postoji razvedena cestovna mreža, ali ona ne zadovoljava uvjete za kvalitetankolni i pješački promet. Magistralne ceste longitudinalno su položene, a na njih se vezuju poprečnesabirne i lokalne ceste. Prometnice, kolnici i raskrižja izvedene su pretežno s niskim prometnim igrađevinsko-tehničkim standardima, pa prometno tehnički elementi ne udovoljavaju potrebamasuvremenog kvalitetnog prometa. Dosadašnja ulaganja su služila uglavnom održavanju postojećegstanja. Cestovni promet će porasti uslijed povećanja standarda i broja turista. Teretni promet ćetakođer porasti oživljavanjem turizma, trgovine i ostalih djelatnosti.Veliki dio postojećih gradskih cesta ne zadovoljavaju potrebe, pa je neophodno pristupiti njihovuuređenju i poboljšanju.Nedostaje otvorenog i zatvorenog parkirnog prostora, naročito u središnjim urbanim zonama. Osimtoga, nedostaju i komunalne građevine kao što su autobusni terminal za međugradski promet, prostoriza lučke ispostave i terminal za turističke autobuse i drugi komunalni sadržaji.Postojeće luke i privezišta zadovoljavaju potrebe manjeg broja plovila, a nautički kapaciteti dopunjenisu izgradnjom marine hotela “Admiral” i marine “ACI” u Ičićima. Županijska luka u Opatiji je prometnoneiskorištena i nije u funkciji odvijanja prometa. Pomorski prijevoz bi se morao razviti jačanjemputničkog pomorskog prijevoza unutar Liburnije, prema Rijeci i Kvarnerskim otocima. Povezivanjenove državne ceste (Liburnijske obilaznice) i luke u Opatiji integrirat će se funkcije cestovnog ipomorskog prijevoza, pa će time ovo područje poprimiti značajniju prometnu važnost.Prometna infrastruktura koju čine ceste, luke, marine, privezišta i željeznica su dio sustava širegokruženja. Ovaj prometni sustav je loše tehničke razine te nepovezan i nehomogen, pa zbog togapredstavlja značajnu smetnju bržem razvoju Opatije.I-75

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeKroz područje Grada prolazi dalekovod od TS 110/20 kV Matulji – RS 20kV Opatija – TS 110/20 kVLovran, koji je izgrađen za 30 kV naponsku razinu.Područje je u potpunosti pokriveno s poštanskim uredima te fiksnom i mobilnom telekomunikacijskommrežom. U telekomunikacijskom prometu očekuje se dalji porast telefonskih fiksnih i mobilnihpriključaka, broja televizijskih pretplatnika te kompjutorskih priključaka na internet. Tako će se moćizadovoljavati potrebe stanovništva i povećanog broja turista za vrijeme ljetne sezone. U poštanskomprometu gube se nekadašnje klasične poštanske usluge, pa će trebati pronaći nove aktivnosti.Očekuje se da će promet i veze kao djelatnost koja u cjelini pokriva potrebe stanovništva, turista tegospodarskih i drugih subjekata povećavati svoje usluge s prosječnom godišnjom stopom između 3,2 i4,4 %, te da će zapošljavati oko 200 osoba.Problemi zaštite prostoraObalni prostor ispod ulice M. Tita odnosno Liburnijske ceste gusto je izgrađen većinom hotelskim,trgovinskim i drugim gospodarskim sadržajima, privatnim kućama i stambenim zgradama u kojima jedio prostora opremljen za turizam. Obzirom na današnju zauzetost obalnog prostora, odnosno premapokazateljima iz gospodarske studije, ovim planom dozvoljeno je samo 10-15 % povećanja turističkihkapaciteta, da bi se onemogućilo narušavanje vrijednog pejzaža, slabljenje kvalitete obale i mora teizbjegle prevelike prometne gužve, buka i onečišćenje okoliša.Dosadašnja izgradnja, posebno u individualnom vlasništvu, odvijala se na atraktivnim lokacijama, paje dobar dio prostora već zauzet na način koji ne odgovara prirodnom krajoliku. Prostor Opatijepotrebno je racionalno koristiti i maksimalno čuvati od oštećenja i onečišćenja.More, zrak, voda i tlo na području Grada Opatije nisu izloženi većem onečišćenju od industrije i sličnihdjelatnosti, jer one nisu prisutne u ovom prostoru. Manja onečišćenja posljedica su razvoja turizma.More i morska obala izloženi su onečišćenju od oborinskih voda, kanalizacijskih ispusta bezprečišćavanja, i u manjoj mjeri, od smeća i odbačenog krutog i tekućeg otpada. Osiguravanjepreduvjeta za održivi razvoj zahtijeva poduzimanje učinkovitih mjere za zaštitu i racionalnije korištenjeraspoloživog prostora i okoliša.I-76

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJAOsnovni ciljevi županijskog značaja temelje se na Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske.Ti su ciljevi postavljeni za razdoblje do 2015. godine, a podloga za njih su strateški dokumenti razvitkaPrimorsko-goranske županije i opredjeljenja međunarodne zajednice u zaštiti okoliša i ljudskih naselja.Ciljevi razvoja u prostoru Županije utvrđeni su u Prostornom planu Primorsko-goranske županije (NN14/00 i 12/05) i oni su:Opći ciljevi1. Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard ljudi, zaposlenosti i kvaliteteživljenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 15.000 USD. Udiozaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%.2. Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprečavajući depopulaciju i izumiranjeniskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba optimalnoiznositi 0,5% prosječno godišnje.3. Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji.4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za nacionalnirazvitak gospodarstva Republike Hrvatske.5. Izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima.6. Razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka.7. Postaviti zaštitu okoliša na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa zaštite irazvitka te sprečavanja onečišćenja okoliša.8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom iočuvanjem kakvoće susjednih područja.Posebni ciljevi- Unaprijediti demografsku sliku na čitavom području Županije.- Odrediti i ustrojiti sustav naselja u funkciji policentričnog i ujednačenijeg razvoja u prostoru.- Obnoviti i uređivati povijesna naselja.- Na obalnim prostorima poticati razvoj sadržaja primjerenih obali mora.- Razvijati infrastrukturu kao preduvjet općeg razvoja.- Integrirati sve segmente prometnog sustava.- Ustrojiti mrežu javnog prijevoza putnika na kopnu i na moru.- Osloboditi gradove i naselja od prolaznog prometa.- Osigurati dovod potrebne količine kvalitetne vode za piće.- Intenzivirati izgradnju kanalizacijskog sustava usuglašenog sa sustavom vodoopskrbe.- Regulirati vodotoke i smanjiti pojavu erozije tla, izgraditi zaključne objekte za zadržavanje nanosa izotvorenih dijelova vodotoka, redovno održavati vodotok i građevine kako bi se osiguralo branjenjepodručja na razini 50-100 godišnjeg povratnog razdoblja.- Osigurati prihvat zemnog plina,I-77

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- Racionalizirati upotrebu energije i iskoristiti pogodnosti obnovljivih izvora energije.- Postići i očuvati prvu kategoriju kakvoće zraka.- Izvorišta pitke vode štititi na najvišoj razini zaštite.- Osigurati i očuvati visoku kakvoću obalnog mora u skladu s propisanim normama.- Očuvati biološku raznovrsnost.- Očuvati, revitalizirati i u suvremeni život uključiti kulturno-povijesno naslijeđe.- Komunalni i posebni otpad zbrinjavati na razini Županije.Odrednice za područje Grada OpatijeProstornim planom Primorsko-goranske županije (PPPGŽ) područje Grada Opatije pripada području"Priobalja" i prostornoj cjelini P2 sa sjedištem u Opatiji.Posebne postavke razvoja, koje osobito treba poticati za područje priobalja a odnose se na područjeGrada Opatije su:−−−−−ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema bližem zaleđu,obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje,razviti prometni sustav,dograđivati ostvareno djelomično spajanje vodoopskrbnog sustava Rijeke i Opatije, te Krka,dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati izgradnjukanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni načinzaštite mora, pa je rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo pročišćavanje primaranzadatak.PPPGŽ određuje sljedeće mjere razvoja, koje se odnose na područje Grada Opatije:−−−ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga, Lovran, Matulji,Bakar, Opatija, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolska općina,novelirati rješenja sustava odvodnje na područjima: Opatija, Mošćenička Draga, Rijeka, Kostrena,Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolski,graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih voda iobalnog mora.Građevine od važnosti za Državu1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Željezničke građevine• nova željezničke pruge velike učinkovitosti (tunel)o (Trst - Kopar) – Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnikb) Cestovne građevine• Autoceste i brze cesteo Čvor Matulji – Tunel Učkac) Poštanske i telekomunikacijske građevine• Telekomunikacijske građevine međunarodne razineo radio relejna postaja Učkao radijski koridori Učka – Umag, Nanos (R. Slovenija), Mirkovica, Krk (Zidine), RabI-78

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeomeđunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka – Umag – (Italija), Rijeka – Labin2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Građevine sustava vodoopskrbe• regionalni vodoopskrbni sustavb) Građevine sustava odvodnje• Sustav Opatija (Ika / Ičići)3 Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Elektroenergetske građevine• Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojećeo Prijenosni dalekovod 2 x 220 kV Pehlin – TE Plominb) Građevine za transport plina• Plinovodi (planirani)o magistralni plinovod za međunarodni transport plina DN 700 radnog tlaka 75 barakopnom: Pula - Viškovo - Kamenjak - Delnice - Vrbovsko - KarlovacGrađevine od važnosti za Županiju1. Građevine društvenih djelatnosti:a) Srednje škole• Opatijab) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite• Opatija2. Pomorske građevine s pripadajućim građevinama, uređajima i instalacijamaa) Luke otvorene za javni promet• Luka Opatijab) Luke posebne namjene• Luke nautičkog turizma: Opatija i Ičići3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama.a) Ostale državne ceste• Pula – M. Draga (postojeća dionica) i Opatija – čvor Matulji (planirana dionica)b) Osnovne županijske ceste• Orehovica – Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo – Kastav – Matulji – Veprinac – VelaUčka• Ičići – nova državna cesta – čvor Veprinac – Veprinac (raskrižje)• Mošćenička Draga – Medveja – Lovran – Opatija – Rijeka – Kostrena – Bakar – Kraljevica –čvor Šmrika• Veprinac – Lanišće (cesta u funkciji park šume Učka),I-79

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Telekomunikacijske građevine• radijski koridor Učka - Rijeka• magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski) : Rijeka - Labin, Rijeka – Pazin• mjesna pristupna centrala Opatijab) Poštanske građevine• postojeći poštanski ured koji pripada Središtu pošta Rijekao operativna jedinica u Opatiji5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih sustavaa) "Rijeka"6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamac) Distribucijski dalekovod 110 kV• Matulji – Lovran - TE PlominTS Lovran 110/10(20) kV-7. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima uređajima i instalacijamac) županijska plinska mreža2.1.1. Razvoj gradova i naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustavaPPPGŽ određuje Grad Opatiju kao središte prostorne cjeline P2. Ova cjelina obuhvaća osim GradaOpatije i lokalna središta Lovran i Moščeničku Dragu, koju će prema prognozi do 2015. god.nastanjivati 23.516 stanovnika.Prostor od Preluka prema Mošćeničkoj Dragi određen je kao turističko područje te se i osnovnasmjernica gospodarskog razvoja Grada Opatije temelji na turizmu.Kao središnje naselje VI. ranga Opatija treba imati sljedeće središnje uslužne funkcije:a) Uprava i sudstvo:−−−−−−−−−−−−b) Školstvo:I-80ispostava državne upravegradski organi samoupraveopćinski sudopćinsko državno odvjetništvoprekršajni sudKatastar Opatijasjedište javnog bilježnikaporezna uprava – ispostavapolicijska postajalučka kapetanijaured za obranulučka uprava

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije−−−Fakultet za turistički i hotelski menadžmentsrednja školaosnovna školac) Kultura i informacije:−−−kinomuzej, galerijaknjižnica, čitaonicad) Zdravstvo:−−stacionari u sklopu objekata primarne zdravstvene zaštitegrađevine primarne zdravstvene zaštitee) Financijske i slične usluge:−−−banka – ispostavaOZ – ispostavaFINA – ispostavaf) Opskrba i usluge:−−−g) Šport:−−manji uslužni i trgovački centriskladišta, manje hladnjačeviše specijaliziranih trgovina, servisa i obrtničkih radionicapojedinačne sportske građevinešportski klubovi2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvoraTemeljni preduvjet osiguranja trajnog razvitka svakog prostora je racionalno korištenje njegovihprirodnih izvora. Za Grad Opatiju, kojemu je turizam dominantna gospodarska djelatnost, očuvanjeprirodnih izvora je prioritetna zadaća. Morska obala Opatije je najuočljivija prirodna datost ovogprostora, ali ona se ne može vrednovati bez njezine priobalne bujne vegetacije, nekadapoljoprivrednog zaleđa u krškom terenu te šuma na obroncima planine Učke.Opatijsko more nije već kroz duže vrijeme prirodno dobro koje se značajnije koristi za ribolov, a nitije predviđen uzgoj ribe u tom prostoru. Po tome se može zaključiti da se more racionalno koristi.Međutim, more kupališta Slatina biva povremeno u turističkoj sezoni ugroženo izvorima onečišćenjavrlo intenzivno korištenih sadržaja na kopnu. Zbog toga je neophodno dovršiti sustav kanalizacije.Uz uređenje kupališnih površina na obali, treba ubrzati i izgradnju bazena u kopnenom prostoru,kako za hotelske goste, tako i za stanovništvo.Racionalan pristup zahtijeva izgradnja i korištenje morskih luka, a osobito luka nautičkog turizma.Korištenje luka i akvatorija opatijskog područja značajno varira između zimskog i ljetnog razdoblja.Uži obalni prostor, iako nema u potpunosti izvorna prirodna obilježja, s njegovanim parkovima iuređenim zelenim površinama vrijednosti su po kojima se Opatija prepoznaje. Izgradnju u tomprostoru potrebno je strogo ograničiti, a postojeći izgradnjom zauzet prostor racionalno koristiti.I-81

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeGrad Opatija oskudijeva u visokovrijednim poljoprivrednim površinama. Ova djelatnost je gotovozamrla. I skromnije površine moguće je racionalno koristiti za obradu i uzgoj vinove loze, voća, povrćai cvijeća na česticama gdje je moguća primjena suvremene obrade. Manje poljoprivredne površinemogu se koristiti i za uzgoj sitne stoke (perad, ovce, koze, kunići, pčelarstvo i sl.). Proizvodi tihdjelatnosti dopunjuju opskrbu kućanstava, a manje količine mogu se ponuditi tržištu.Vrijednost šuma i šumskog zemljišta izražena kao opće korisne funkcije (zaštita voda, regulacijavodnog režima, održavanje ugodne klime, filtriranje zraka, zaštitu od erozije, mogućnosti za korištenjeu športske, turističke istraživačke i druge namjene) procjenjuje se na oko 8 puta veće vrijednosti uodnosu na vrijednost samog drva. Neke procjene tim funkcijama daju vrijednost i 20 puta veći.U priobalnom dijelu treba podržavati razvoj autohtonih šuma, posebno onih vrsta koje su manjeugrožene od požara i pridonose većoj stabilnosti ekološkog sustava. Gospodarenje šumama išumskim zemljištem od posebnog je društvenog interesa. Stoga bi šume, kao dobra opće vrijednosti,trebalo posebno zaštititi i iskorištavati uz uvjete koji će uvažavati posebne prirodne i gospodarskeinterese, kao što su zaštita tla i voda, oblikovanje krajolika, turizam, šport i rekreacija, te drugenematerijalne koristi.U budućem razvitku šumarstva potrebno je racionalizirati gospodarenje šumama, više valoriziratiopćekorisne funkcije šuma i više ih koristiti u razvoju turizma, športa i rekreacije. U iskorištavanjušuma treba primjenjivati nove tehnologije radi bolje zaštite tla i sastojina te više koristiti šumskeplodove.2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okolišaOpći proces litoralizacije odražava se i na hrvatskom obalnom prostoru, a razvidan je i na područjuGrada Opatije. Prostorni plan, uz poštivanje i provedbu propisa, treba biti dio temeljnih dokumenataza očuvanje ekološke stabilnosti i očuvanje vrijednih dijelova okoliša. Prostorno planiranje je jedanod najučinkovitijih postupaka preventive u zaštiti okoliša. Ovaj Plan ograničava prekoračenja ukorištenju prostora i time sprečava dugoročne gubitke vrijednih dijelova okoliša.PPPGŽ daje osnovna usmjerenja za očuvanje vrijednih dijelova okoliša, koji u međusobnojpovezanosti utječu na ekološku stabilnost. To je, prije svega, odnos čovjekovih djelatnosti premaraspoloživim prirodnim datostima. Blizina kraškog zaleđa i obale mora, te njihova neposrednapovezanost, na opatijskom području dio su ekološki osjetljivog sustava. Planski cilj je ispravanodabir, smještaj i dimenzioniranje čovjekovih djelatnosti usuglašenih s konkretnim okolišem.Najvrjedniji dijelovi planinskog prostora, koji je 55% područja Grada Opatije, obuhvaćen je Parkomprirode Učka. Za taj prostor izrađen je prostorni plan čiji je osnovni cilj vrednovanje i očuvanje tekorištenje Parka pod uvjetima očuvanja njegove ekološke stabilnosti.Grad Opatija će posebno štititi vrijedne dijelove obalnog prostora s njegovim okolišem na koje seprimjenjuje i Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04). Ovaj propis,uz ostale koji imaju zadaću štititi okoliš, pravni je osnov za učinkovito očuvanje priobalja.I-82

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOpredjeljenje Grada Opatije je da, uz područja koja su obuhvaćena Prostornim planom Parka prirodeUčka i zaštićenog obalnog područja mora, i preostali svoj prostor uređuje na temelju planova užihpodručja. Na tim razinama razvidnija su saznanja o prihvatnim mogućnostima prostora, vrednovanjetih mogućnosti i njihovo svrhovito korištenje u funkciji razvoja.Osnovni ciljevi očuvanja ekološke stabilnosti na razini Grada Opatije su:- proširivanje saznanja o vrijednostima okoliša, njegovoj osjetljivosti i ugroženosti, a osobitopodručja Parka prirode Učka i zaštićenog obalnog područja mora,- unapređenje stanja i očuvanje urbanog i prirodnog krajobraza, a osobito zaštićenih područja,- učinkovita zaštita voda (izvorišta, vodonosnika i mora),- očuvanje biološke raznolikosti, a osobito zaštićenih vrsti,- očuvanje i razvoj ruralnih područja s tradicijskim gospodarstvom povezanim s turizmom,- održavanje I. kategorije kakvoće zraka,- smanjenje razine buke u naseljima,- smanjenje količine i učinkovito gospodarenje otpadom.SlatinaPadine UčkePark AngiolinaOpatijska villaI-83

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA2.2.1. Demografski razvojStanovništvo je najvažniji faktor gospodarskog razvoja, jer ono daje aktivni radni potencijal za potrebegospodarskih i društvenih djelatnosti, a ujedno je i potrošač proizvedenih roba i usluga. Veći priraststanovništva pridonosi većem dinamizmu razvoja i povećava potražnju domaćeg tržišta. Zbogrelativno niskog prirodnog prirasta i ograničenih potreba mehaničkog priljeva, nije moguće prognoziratiznačajniji porast broja stanovnika. Stoga se postavlja prognoza iskazana u tablici 12.NaseljePopis1991.[31. 3.]Popis2001.[31. 3.]Tablica br. 12 - Prognoza stanovništva Grada Opatije 1 2015.I. varijanta2015.II. varijantaBroj Stopa (%) Broj Stopa (%)1 2 3 4 5 6 7Dobreć 321 398 353 -0,9 420 0,4Ičići 579 530 640 1,4 605 1,0Ika 477 474 460 -0,2 480 0,1Opatija 9.073 7.850 9.000 1,0 9.000 1,0Oprič 791 915 880 -0,3 970 0,4Pobri 831 917 1.250 2,2 1.160 1,7Poljane 723 750 810 0,6 800 0,5Mala Učka 0 2 0 - 2 -Vele Učka 35 30 28 -0,5 28 -0,5Veprinac 736 853 860 0,1 935 0,7Ukupno 13.566 12.719 14.281 0,8 14.400 0,9Prva varijanta rađena je na temelju popisa 1991. te projekcije nataliteta i mortaliteta, dok je drugavarijanta neznatno veća i uzima u obzir promjene koje su uvjetovane novom popisnom metodologijomi nešto veću imigraciju. Obje prognoze mogu biti osnova za prostorne projekcije.Prema istraživanju 2 rađenom za potrebe Prostornog plana Primorsko-goranske županije, koje imauporište i u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske 3 , Grad Opatija je prema općimdemografskim parametrima, (veličina središnjeg naselja, kretanje stanovništva, prirodni prirast,migracijski saldo) svrstana u III. kategoriju naselja od mogućih šest. Obilježja te kategorije su učestalidenatalitet, pozitivan migracijski saldo i jači demografski razvitak središnjeg naselja, odnosno uslučaju Opatije jači demografski razvitak njezinog litoralnog područja.Iznesenu demografsku ocjenu potvrđuje posljednji popis stanovništva iz 2001. godine kada jepopisano 12.719 stanovnika, što je 847 stanovnika manje nego 1991. godine kada ih je bilo 13.566.1 Izvor: Dokumentacija popisa stanovništva Državnog zavoda za statistiku za 1991. i 2001., prognoze za I.varijantu iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije i prognoza autora za II. varijantu.2 Analiza sadržaja javnih funkcija – završni izvještaj, URBING –ZGB 1997.3 Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, Minsitarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja- Zavod za prostorno planiranje 1999I-84

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijePostotak smanjenja od 6,3% u desetgodišnjem razdoblju ukazuje na naglo pogoršanje demografskeslike na području Grada Opatije. Demografske prognoze iz Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije za 2015. godinu na području Grada Opatije računaju s 14.281 stanovnikom, odnosno spovećanjem u odnosu na 2001. godinu od 1.562 stanovnika ili za 12,3%. Ovakva prognozapretpostavlja promjenu trenda kretanja populacije Opatije iz negativnog u pozitivni, što je mogućeostvariti uz značajni mehanički priraštaj.U svim daljnjim izračunima vezanim za Prostorni plan uređenja Grada Opatije uzimat će se prognozaza 2015. godinu koja predviđa 14.281 stanovnika na području Grada Opatije.2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture2.2.2.1. Smjernice gospodarskog razvoja Grada OpatijeOpatija se opredijelila za održivi razvoj, što treba uvažavati u oblikovanju razvojne politike u kojoj ćese analizirati mnogo različitih čimbenika, te se unutar različitih mogućnosti procijeniti kako svaka odnjih dovodi do ispunjenja ciljeva razvoja turizma. S jedne strane se kao cilj postavlja postizanjeoptimalne ekonomske koristi, a da se pri tome ne izazivaju negativni utjecaji na okoliš i socio-kulturnookruženje, što znači da bi ti negativni utjecaji trebali biti svedeni na najmanju moguću mjeru.Prihvatni potencijal je jedan od instrumenata planiranja turističkog razvoja, a Prostorni plan je okvirnjegova ostvarenja. Prihvatni potencijal objedinjava mrežu različitih elemenata, kako onih objektivnihdimenzija, koje je moguće kvantificirati, tako i onih subjektivnih perspektiva, koje imaju kvalitativnudimenziju. Važno je naglasiti da prihvatni potencijal nije određena apsolutna nepromjenjiva vrijednost,već da je on skup vrijednosti koje moraju biti usklađene s posebnim ciljevima menadžmenta naodređenom području. Pri formuliranju turističke politike Opatije kao turističke destinacije nedvojbeno jepotrebito uvažavati pristup izračunavanju prihvatnog potencijala.Već i danas gosti prepoznaju vrhunsku hotelsku i gastronomsku ponudu. Opatiju treba očuvati i daljerazvijati u pravcu stvaranja mondene rivijere. Umjesto maksimalne izgradnje, treba težiti cjelovitostidestinacije u kojoj će prevladavati hoteli visoke kategorizacije, koji će se sukladno interesu investitoras “brand” ponudom, temeljiti na adaptaciji i oplemenjivanju postojećih hotela i prostora u okućnici uzmaksimalno čuvanje zelenila. Pri tom treba uvjetovati poštivanje “namjene” pojedinih prostora iadaptaciju provoditi po međunarodno prihvatljivim standardima. Dakle, cilj je ponuditi tržištu hotele sčetiri i pet zvjezdica, uz povećanje postojećih kapaciteta za 10-15% i uz oplemenjivanje novimsadržajima.Blagodati klime nisu dovoljno iskorištene pogotovo za mogućnost organiziranja športskih manifestacijakao što su tenis turniri, regate, natjecanja u dvoranskim športovima, malom nogometu, vaterpolu,padobranstvu, zmajarenju, moto-športu, golfu, streličarstvu i slično. To nameće potrebu da se pristupiznačajnijim infrastrukturnim zahvatima izgradnje odgovarajućih dvorana, plivališta, pratećih objekata,te uređenja za to primjerenih površina, što je svoje mjesto našlo u mnogobrojnim ranijim studijama iraspravama (npr. Mreža športskih objekata i program razvoja športa općine Opatija iz 1992. godine, teOsnove dugoročnog razvoja Parka prirode Učka iz 2002. godine ). Dakle, neophodno je pronaćiprostor za ove sadržaje, koje treba pozicionirati na način da služe svrsi, a u suglasju s prirodom, nanačin da se maksimalno uvažava prostor, mikroklimatske pogodnosti, te ne narušava naslijeđenaI-85

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeprirodna, kulturna i druga dobra. Oplemenjivanjem prostora ovim sadržajima doprinosi se stvaranjupreduvjeta za cjelogodišnji turizam.Promjene su neizbježne, neovisno o tome koja će se gospodarska djelatnost razvijati, stoga i turizamutječe na generiranje promjena u okviru destinacije gdje se razvija. Suština je ovog pristupa utvrditirazinu promjena koje je moguće tolerirati, te u svezi toga sustavno analizirati razvoj turizma i uočitipojave koje premašuju toleriranu razinu promjena, te poduzeti korektivne akcije, a sve u ciljuodržavanja kvalitete destinacije. Nameće se zaključak da je potrebno za turističku destinaciju Opatijaizračunati prihvatni potencijal i te parametre koristiti kao podlogu njenog daljnjeg razvoja.Iako će i nadalje turizam biti glavna gospodarska grana i generator razvoja Grada Opatije neophodnoje potaknuti mjere koje će omogućiti razvoj proizvodnih djelatnosti koje neće biti povezane samo sturizmom. Na taj način spriječit će se rizik od monokulturnog razvoja i ostvariti važan preduvjetodrživog razvoja odnosno smanjiti ovisnost samo od turističkog gospodarstva.2.2.2.2. Pravci prostornog razvoja Grada OpatijeOdrživi i jednoličniji razvoj uz zaštitu obalnog područja usmjerava razvoj Grada Opatije na povećanjekvalitete uređenja njezinog prostora, a uz ograničeni prostorni rast.Opatiju, kao gradsko središte s funkcijom središta prostorne cjeline VI. ranga treba afirmirati kaosredište kvalitetnog turizma i trgovine cijelog liburnijskog područja. To pretpostavlja uključivanjeukupnog naseljenog prostora, prirodnih vrijednosti, kulturne baštine, skromne poljoprivrede išumarstva te obrta i dopunskih kapaciteta u formiranje turističkog proizvoda. Opatija, uz kvalitativnorazvijanje obalnog, kongresnog i zdravstvenog turizma, s raznolikom ponudom kulture, rekreacije,športa, kvalitetnom trgovinom i uslugama, treba svoju ponudu nadopuniti s neiskorištenimmogućnostima seoskog, planinskog i lovnog turizma te opskrbe poljoprivrednim i šumskimproizvodima svog okruženja.Prirodne datosti određuju tri osnovna funkcionalna tipa prostora Grada Opatije koja dijele područja irežimi njihove zaštite te su time podloga dosadašnjeg i budućeg prostornog razvoja. To su: zaštićenoobalno područje mora, zaobalje i područje Parka prirode Učka.Obalno područje, koje obuhvaća pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte sadrži sve urbanefunkcije Grada Opatije, kao i najveći dio tih funkcija za ukupnu prostornu cjelinu čije je središte.Prostorni razvoj usmjeren je na zadovoljavanje kriterija kvalitetnog cjelogodišnjeg turizma u gradskomambijentu i uz djelotvorno ispunjavanje uvjeta zaštite prostora. U ovom prostoru čuvaju se iunapređuju parkovne površine koje su njegova vrijednost i posebnost. Obalno područje sačinjava iobalna šetnica (lungomare) s kupališnim površinama i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte,predodređeni za rekreaciju uz more i u moru.Uže obalno područje kopna (širine 70-100 m) namjenjuje se prvenstveno ugostiteljsko-turističkim i snjima povezanim sadržajima. Zatečeni sadržaji drugih namjena postupno će se transformirati uugostiteljsko-turističke sadržaje.I-86

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOd izgradnje sačuvan prostor Preluka i Triestine preuzet će funkcije sporta i rekreacije u zelenilu.Preluk se prvenstveno usmjerava na sportove na moru, a Triestina na ugostiteljsko-turističke sadržajepovezane sa sportom.Zaobalje koje spaja obalno područje s padinama planine Učke dobiva novu ulogu u prostornomrazvoju Grada Opatije. To područje se značajnije popunjava novom izgradnjom primjerenom svojemruralnom okruženju. Osim nove stambene izgradnje, u ovaj prostor se usmjeravaju novi poslovni,ugostiteljsko-turistički i rekreacijski sadržaji.Osnovni preduvjet pojačanog razvoja ovog prostora je neophodno unapređenje mreže javnih sadržajainfrastrukture s naglaskom na bolju prometnu povezanost pojedinih dijelova prostora međusobno i sacentralnim sadržajima u razvijenijem obalnom području.Park prirode Učka je područje koje se prostorno razvija na temelju ovog Prostornog plana iProstornog plana Parka prirode Učka. Taj razvoj, poštujući uvjete zaštite prirode, uključuje prostorUčke kao dodatnu vrijednost turističke ponude Opatijske rivijere.2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture2.2.3.1. Razvoj naseljaProstor Opatije kao definirana arhitektonsko-urbanistička cjelina iznimne ljepote zajedno sendemičkim padinama Učke u svom neposrednom zaleđu predstavlja urbo-ekološki sustav visokevrijednosti. Prožimanje dvaju pojedinačnih endemičnih kvaliteta, zajedno s također iznimnimklimatskim osobitostima, rezultirala je formiranjem regionalno prepoznatljive i globalno poželjnedestinacije atraktivnih vizura ne samo s osnovnih pristupnih točaka, već i unutar samog prostora.Priobalna naselja, posebno grad Opatija, ubrzano su se razvijala zahvaljujući turističkimdjelatnostima na obalnom području. Njihov razvoj je dosegao relativno visoki stupanj. Istovremenonaselja u zaleđu, na obroncima Učke, ostala su nedovoljno razvijena i infrastrukturno nedovoljnoopremljena. Zbog toga je jedan od osnovnih ciljeva prostornog razvoja i uređenja područja GradaOpatije poticanje jednoličnijeg razvoja, kako bi se i naselja u zaleđu mogla razvijati usklađenije snaseljima uz obalu.Sva naselja, ovisno o njihovoj funkciji u sustavu naselja Grada Opatije, trebaju sadržavati osnovnedruštvene i javne sadržaje, opskrbu i usluge, kako bi stanovnici ondje mogli zadovoljavatisvakodnevne osnovne potrebe.Razvoj uzduž relativno uskog prostora obale zahtijeva uspostavu kvalitetnijih funkcionalnihmeđuodnosa između pojedinih dijelova tog prostora, koji je zbog morfologije terena ostaonedovoljno povezan sa svojim dijelovima na višim kotama, a još slabije povezan s naseljima naobroncima Učke. Zbog toga je neophodno da se priobalno područje bolje strukturno i prometnopoveže međusobno, i sa brdskim naseljima. Pri tome je jedan od prioriteta iznalaženje mogućnostiza polaganje trasa novih cesta. Na taj način rasteretit će se malobrojne priobalne prometnice iuspostaviti povoljnija veza dijelova naselja iznad obalnog područja.I-87

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeSustav naseljaOpatija, kao i druga središta u konurbacijskom području zbog blizine Rijeke i njenog gravitacijskogpodručja, imaju specifičan položaj i funkciju u sustavu središnjih naselja odnosno razvojnih središtaodređenih Prostornim planom Primorsko-goranske županije.Sustav naselja na području Grada Opatije sačinjava 10 naselja. U sustavu središnjih naselja irazvojnih središta ta se naselja, ovisno o njihovom funkcionalnom i razvojnom značaju u prostoru,svrstavaju u kategoriju manjeg regionalnog središta, manjeg lokalnog središta te kategoriju ostalihnaselja. Ta kategorizacija prikazana je u sljedećoj tablici:središte prostorne cjeline- P2(srednje razvojno središte)Opatijamanje lokalno središte(poticajno razvojno središte)VeprinacPoljaneIčićiIkaDobrećostala naseljaPobriOpričVela UčkaMala UčkaU sustavu naselja Primorsko-goranske županije naselje Opatija je središte prostorne cjeline VI. rangakoje obuhvaća Grad Opatiju, općinu Lovran i općinu Mošćenička Draga.Naselje Opatija je naglašena urbana struktura koja se je razvijala i razvijat će se i u buduće ukonurbaciji sa susjednim Gradom Rijekom. U toj međusobnoj povezanosti ta dva Grada zajedničkidijele brojne funkcije. U Rijeci, kao velikom gradu, dio građana Opatije ima radno mjesto, koristisadržaje viših razina obrazovanja, zdravstvene zaštite, kulture, usluga i sl. U Opatiji pak dio građanaRijeke koristi slobodno vrijeme i športsko-rekreacijske sadržaje povezane s morskim ambijentom.Opatija raste slično kao "srednjeuropski grad u posve različitom mediteranskom podneblju" (definicijaPredraga Matvejevića), raste kroz iznimnu ljepotu, individualnost i šarm svojih više desetaka villasmještenih u njihovim prekrasnim vrtovima s vizurama prema moru i obali.Zaštićena cjelina Volosko, kao najstariji dio naselja Opatija, urbana je struktura nedovoljnoiskorištenog potencijala mogućeg povezivanja povijesnog nasljeđa s najvišom kategorijom turističkeponude.Manja središta Veprinac, Poljane, Ičići, Ika i Dobreć imaju funkciju poticanja razvoja na lokalnoj razini.Naselja Ičići i Ika su znatno urbanizirani dio Grada Opatije fizički povezana s naseljem Opatija. Iako suturistički razvijena, za potrebe budućeg razvoja dopunjuju se društvenim sadržajima. Poljane iVeprinac su, gotovo isključivo, stambena naselja sa zgusnutom starom jezgrom i sa raspršenimnovijim dijelovima naselja. Unutar ovih naselja očuvano je nekoliko starih seoskih jezgri. U budućemrazvoju lokalna središta su usmjerena na preuzimanje novih gospodarskih i društvenih sadržaja, kakobi mogla preuzeti zadaću poticaja razvoja na lokalnoj razini.Naselje Dobreć je raspršeno naselje pretežito individualnog stanovanja unutar kojeg postoje sačuvanestare seoske jezgre. Homogenizira se i popunjuje s neophodnim društvenim sadržajima.I-88

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeStatus ostalih naselja imaju Pobri, Oprič, Vela Učka i Mala Učka.Pobri i Oprič su većim dijelom novija naselja pretežito individualne stambene izgradnje, koja se uzadovoljavanju svojih funkcija povezuju sa susjednim lokalnim središtima odnosno s naseljem Opatija.Naselja Vela Učka i Mala Učka, kao izrazito ruralna naselja dobivaju funkciju žarišta seoskog turizmaunutar Parka prirode Učka.2.2.3.2. Razvoj društvene infrastruktureNa određivanje koncepcije razvoja društvenih djelatnosti utječu dostignuta razina razvitka tihdjelatnosti, demografska slika, gravitacijsko područje, brojnost turista, prostorne mogućnosti odnosnoograničenja, prometna povezanost, administrativno-teritorijalna podjela i regionalna pripadnost.Navedeni čimbenici te smjernice i kriteriji iz PPŽ za razvoj i smještaj osnovica su utvrđivanjaprijedloga mreže javnih ustanova na području Grada Opatije. Raznovrsnost i kvalitetu ponude trebaostvariti kroz nadopunjavanje sadržaja koji su komplementarni s ponudom javnih funkcija na širemgravitacijskom području.Sukladno statusu u prostornoj cjelini i objektivnim potrebama Grada Opatije utvrđeni su ciljevi razvojadruštvenih djelatnosti i javnih sadržaja. Potrebne nove lokacije za ove sadržaje utvrdit će se planovimaužih područja.Uprava i pravosuđeSadržaji ispostave županijske uprave, gradskih organa samouprave i općinskog suda razvijat će se napostojećim lokacijama. Za policijsku postaju, kao i za vatrogasnu službu iznaći će se nove podesnijelokacije.ProsvjetaZa srednju školu ispitat će se mogućnost preseljenja iz zone središta Opatije na novu lokaciju.Proširenje sadržaja Fakulteta za turistički i hotelski menadžment rješavat će se uz postojeću lokaciju uIki.Zdravstvo i socijalna skrbSadržaje hitne medicinske pomoći preselit će se na novu podesniju lokaciju. Sadržaji skrbi za starijeosobe proširivat će se uz postojeći dom u Voloskom i izgradnjom novog doma na novoj lokaciji.Sadržaji za predškolski odgoj djece proširit će se novim dječjim igralištima.KulturaLjetna pozornica i kino dvorana preuredit će se na njihovim postojećim lokacijama. U naseljima uzaleđu omogućit će se smještaj sadržaja knjižnica i čitaonica.Nedostatak prostora za veće kulturne, zabavne, kongresne i srodne događaje prioritetno zahtijevauređenje novog prostora za izgradnju suvremene građevine odgovarajuće veličine i oblika.Ocjenjuje se potrebitim realizirati multifunkcionalnu dvoranu za zabavne, znanstvene i kulturnemanifestacije. Sve prostorne, prometne, razvojne, gospodarske i turističke analize upućuju nazaključak da je novoplaniranu dvoranu potrebno pozicionirati tako da se može:I-89

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- udovoljiti svim potrebama smještaja planiranih sadržaja, s aspekta vrlo specifičnih prostornihnormativa i obilježja (npr.:vizualna preglednost, akustika, posebne tehnologije TV prijenosa i sl.);- omogućiti stvaranje novog simbola u prostoru;- osigurati dobru prometnu povezanost;- omogućiti smještaj u relativnoj blizini tradicionalnog središta grada.Smještaj platforme unutar akvatorija gradskog središta kao projektno zahtjevnije rješenje, u ovojplanerskoj fazi je rješenje u istraživanju. Konačna lokacija bit će utvrđena tek po izradi plana užegpodručja te programske studije i urbanističko-arhitektonskog rješenja. Cilj je da se osigura kvalitetansuvremeni prostor potreban Gradu Opatiji, kako za gradske manifestacije, tako i za one šireg značaja.SportIznaći će se najpodesnija lokacija za gradsku polivalentnu sportsku dvoranu s plivalištem. Na prostoruTriestine locirat će se sportski hotel sa sportskim igralištima. U svim naseljima omogućit će se smještajsadržaja za male sportove namijenjene lokalnom stanovništvu. Dio slobodnog prostora u zaleđu obalenamijeniti će se sportu i rekreaciji (golf i sl.).Vjerske ustanoveOmogućit će se smještaj sadržaja središnjeg pastoralnog centara. U svim naseljima, gdje se ocjenipotrebitim, omogućit će se smještaj vjerskih građevina.2.2.3.3. Razvoj prometne infrastruktureŽeljeznički prometNa prostoru Grada Opatije planiran je tunel koji je sastavni dio budućeg sustava željezničkog prometa.Cilj je da se Grad Opatija poveže na taj sustav u željezničkoj postaji Matulji.Pomorski prometUnapređenje prometa očekuje se i uspostavom pomorskog prometa. Pri tome lokalni pomorskipromet treba značajno doprinijeti rasterećivanju kopnenog prometa, osobito u turističkoj sezoni iujedno biti jedna od turističkih atrakcija. Uspostavljanjem lokalnog pomorskog prometa očekuje se irazvijanje javnih funkcija u bližem obalnom području.Za pomorski promet županijske razine osposobit će se luka u Opatiji, koja će se urediti tako damože prihvatiti veća plovila i pružiti višu kvalitetu usluga. Za lokalni pomorski promet uredit će selučice u Voloskom, Ičićima i Iki.Cestovni prometZa izmještanje tranzitnog cestovnog prometa, koji danas opterećuje obalno gusto izgrađenopodručje (prema mjerenju prometa u Ičićima PGDP 13805 i PLDP 19293, izvor HC d.o.o. - Brojenjeprometa na cestama RH godine 2002, Zg 2003.) od vitalnog je značaja planirana izgradnjaLiburnijske obilaznice. Grad Opatija će na tu novu brzu prometnicu, između čvora Frančići i čvoraI-90

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeLovran, biti povezan s još tri prometna čvora (Benčinići, Poljane, Opatija jug). Postavit će se trasenovih gradskih prometnica, koje će brzu cestu povezati s postojećim cestama u obalnom području.Na te ceste će se vezati nove stambene ulice, koje će preuzeti promet koji se sada odvija po uskim istrmim ulicama, koje ne zadovoljavaju osnovne tehničke i sigurnosne norme.Izgradnjom novih prometnica rasteretit će se ulice u obalnom području, koje će dobiti režimskipromet. Dio tih prometnica mogu u turističkoj sezoni biti pješačke zone ili jednosmjerne.Sustav javnog prometaAutobusni kolodvor i benzinska crpka na Slatini moraju se izmjestiti i na tom prostoru će se ureditiglavni gradski trg. Za smještaj novog autobusnog kolodvora ispitat će se nove lokacije. Zaparkiralište autobusa u čekanju uredit će se prostor van naseljenog područja.U cilju unapređenja javnog prometa ispitat će se mogućnost uspostave turističkog vlaka nakopnenom dijelu i uspostave međumjesne brze pomorske veze.ŽičareStanovanje u Opatiji se zbog opterećenog priobalnog prostora sve više širi prema zaleđu. Premapopisu stanovništva iz 2001. već oko 30% stanovništva živi izvan priobalnog područja. To je trend kojiće se neupitno nastaviti i u većim razmjerima. Gradski prostor zbog specifičnih topografskih uvjeta,uzdužno je rastegnut, a bez zadovoljavajućih poprečnih pješačkih i kolnih komunikacija. Takvauzdužna urbana struktura izgradnje i prometnica s vremenom je postala fizička barijera koja pojedinegradske predjele čini nedostupnim, bez obzira što su od obalne crte udaljeni tek stotinjak metara.Sukladno značaju pojedinih lokacija ili zona, poprečnu povezanost negdje je moguće unaprijediti samopješačkim stubištima, a negdje je sustav žičara posve utemeljen, logičan i višestruko opravdan.U funkciji boljeg povezivanja priobalja s naseljima ispod Učke ispitat će se trasa žičare između Ike iUčke (kvarnerski portal tunela Učka - Poklon), trasa Slatina – Veprinac te trasa Ičići – Veprinac.Osobito je važno dati značaj javnim sadržajima na oba kraja razmatranih koridora žičara. Sa sjevernestrane to mogu biti samo sadržaji u funkciji iznimne krajobrazne vrijednosti Parka prirode Učka ilipojedini segmenti danas žalosno zapostavljene šetnice Carmen Sylva. S južne strane to mogu bitiznačajniji javni punktovi poput plaže u Ičićima, Slatine s budućim trgom ili prateće građevine uzLiburnijsku obilaznicu.Zračni prometZa potrebe hitnih intervencija uredit će se prostori uzletišta za helikoptere uz kvarnerski portal tunelaUčka, na prostoru Kosovo i na prostoru Kuk.Unutar akvatorija luke Opatija ispitat će se mogućnost uspostave prihvata hidroaviona.I-91

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeSustav javnih garažaIako se ovim Planom ne može konkretno pozicionirati sustav javnih garaža i parkirališta zadaća je odtakve važnosti za Grad Opatiju i širi prostor da je njegovom rješavanju potrebno prionuti već u faziizrade prostorno-planskih dokumenata, kad je moguće postaviti strategijske i koncepcijske osnoverazvoja i programa naselja. Problem parkiranja u Opatiji došao je do kritične točke. Gorućaproblematika treba se rješavati uz sagledavanje cjelovitog kvalitetnog rješenja prometnog sustava ukorelaciji sa u Europi uvriježenim normativima i navikama, proisteklim iz iznimno strogih prometnihpropisa, koje je potrebno sustavno pretočiti u naše okvire.Problem parkiranja nije moguće sagledati jednodimenzionalno već se njemu treba pristupiti slojevito ianalitički i odlučno uz istovremeno nuđenje korisnicima alternativnih programa i varijanti prijevoza.Obzirom da je Opatija samo dio prometnog sustava susjednih gradova i općina ovaj se problem jedinomože rješavati sa svim zainteresiranim čimbenicima koji će moći zajedničkim naporima unaprijeditimrežu javnog prijevoza kao osnovnog alternativnog modela korištenju osobnog automobila kojegenerira probleme ukupnoj zajednici i svim drugim javnim potrebama i onemogućava njihovonormalno funkcioniranje.Rješenje parkirališno-garažnog sustava ne smije se rješavati parcijalno. Taj se problem razlikuje odostalih po tome što bi trebao isključivati etapnost ili bilo koji put koji bi vodio rješenjima van cjelovitog,pomno razrađenog prometnog sustava s nužnim unaprjeđenjima mreže i načina javnog prijevoza.Mreža javnih garaža i parkirališta treba se postaviti obodno na najuže jezgre svih opatijskih naselja,isključujući ceste državnog i županijskog značaja čiji se koridori ne smiju prekidati. Kao osnovniprioritet i temeljni prometni problem Grada je parkiranje automobila, koje postaje primarni izbor i odabirza svaku potencijalnu slobodnu i neizgrađenu građevinsku česticu unutar građevinskog područjanaselja koja se može iskoristiti za takvu namjenu. Takva planska obveza ovim se Planom prebacujehijerarhijski na sve planove užih područja i dobiva status svih drugih građevina od posebne važnostiza Grad Opatiju.Na pogodnim mjestima u naseljima uredit će se odgovarajuće površine za izgradnju javnih garaža inovih parkirališta. Potrebno je uvesti obvezu da svaka nova građevina mora osigurati odgovarajućibroj garažno-parkirališnih mjesta na svojoj čestici, a kod rekonstrukcija građevina koje to ne moguzadovoljiti na svojoj čestici, moraju osiguranju odgovarajućeg broja GP mjesta u javnim garažama ilijavnim parkiralištima.Prije definiranja sustava koji će uključivati najmanje 3 (po mogućnosti kvalitetno linearno disperzirane)javne garaže sa minimalno ukupno 200 parkirnih mjesta, neće biti moguće pokretanje izgradnje nitijednog javnog sadržaja ili funkcije na području Grada Opatije. Ovakav zaključak proizlazi iznemogućnosti rješavanja parkiranja na većini vlasničkih čestica koje će se prijedlogom inovacija usustavu komunalnih pristojbi mogu prebaciti na posebne fondove iz kojih bi se financirala gradnjajavnih garaža.Parkiralište autobusa u čekanju uredit će se na prostoru van središta naselja, a lokacija će seutvrditi planom užeg područja.I-92

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije2.2.3.4. Razvoj komunalne infrastruktureTradicija Grada Opatije kao kvalitetno urbaniziranog prostora i poželjnog odredišta te opravdanoopredjeljenje za ostvarenje visoke turističke kategorizacije zahtijevaju unapređenje komunalneinfrastrukture. Potrebito unapređenje podrazumijeva obnavljanje i dogradnju postojeće infrastrukture urazvijenom obalnom području, upotpunjavanje komunalne infrastrukture u dijelovima naselja uzaobalnom području te izgradnju nedostajuće komunalne infrastrukture u brdskim naseljima.Komunalna infrastruktura je jedan od najvažnijih preduvjeta kvalitetnog razvoja u prostoru.Sustav vodoopskrbeZa daljnji još kvalitetniji razvoj vodoopskrbe na području Grada Opatije i uključivanje svih sadašnjih ibudućih građevinskih područja u sustav vodoopskrbe potrebno je prvenstveno planirati gradnju novihvodosprema, crpnih postrojenja vodoopskrbnih cjevovoda, te vršiti rekonstrukcije dotrajalih cjevovoda iobjekata kako bi se smanjili gubici u mreži.Konkretno to podrazumijeva rekonstrukciju crpnih stanica i cjevovoda iz pravca vodospreme Opatija 1u smjeru Lovrana čime će se osigurati dovoljne količine vode za vodospremu Buzdonka i gornjedijelove naselja Dobreć.Također je potrebno razmotriti mogućnost uključivanja izvorišta „Kristal“ u sustav vodoopskrbe, tepodrobnije istražiti područje prihranjivanje samog izvorišta i istražiti mogućnosti i način eksploatacijeistog.Sustav odvodnjePrvenstvena zadaća je dovršetak sustava kanalizacije obalnog područja Grada Opatije. Uređaj zapročišćavanje otpadnih voda, smješten u Ičićima, preuzet će sve otpadne vode sustava kanalizacije ipročistiti ih prije upuštanja u more.Naselja na obroncima Učke, za koja još ne postoje racionalni uvjeti povezivanja na gradski sustavkanalizacije, otpadne vode će upuštati u vlastite nepropusne sabirne jame. Zgusnutije izgrađenidijelovi tih naselja, gdje je to isplativije, trebali bi otpadne vode upuštati u zajedničke mini uređaje.Klimatski i terenski uvjeti zahtijevaju da se dogradi i održava sustav oborinske kanalizacije. Trebamaksimalno smanjiti eroziju tla i spriječiti poplavljivanje prometnica.Uređenje vodotokaZa postojeće bujične vodotoke Lipovac, Tomaševac, Slatina-Vrutki, Lerčica, Ičići, Banina mora sesustavno voditi računa o slobodnom protočnom profilu na svim dionicama vodotoka kako bi seprilikom intenzivnih i dugotrajnih oborina osiguralo nesmetano odvođenje padalina prema moru. Topodrazumijeva radove na čišćenju, sanaciji i uređenju zatvorenih i otvorenih dionica bujičnih korita.Na početnim dionicama sliva kroz urbanizirani dio potrebno je na pojedinim dijelovima izvestigrađevine kojima će se umiriti vodeni tok (slapišta, preljevne građevine), premostiti vodotokeI-93

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeprometnicama (propusti) te osigurati zaustavljanje nanosa i njihovo uvođenje u zatvorene dionice sliva(grube rešetke).Elektroopskrbni sustavOpskrbu električnom energijom moguće je razvijati i unapređivati jer postojeći izvori energije u dvijetrafostanice za područje Opatije imaju potreban kapacitet. U skladu s takvim mogućnostima obnavljatće se kabelska mreža za priključivanje potrošača.Sustav telekomunikacijaOsnovni ciljevi razvitka telekomunikacijskog sustava na području grada Opatije u narednom razdobljusu:- Izgradnja i nadogradnja distributivne telekomunikacijske kanalizacije u zoni novih građevinskihpodručja, te rekonstrukcija pristupne telekomunikacijske mreže na područjima gdje je mreža dotrajalaradi osiguravanja kvalitetnije usluge krajnjim korisnicima (UMTS, ISDN, prijenos podataka, audio ivideo signala i sl.)- Omogućavanje postavljanja novih baznih postaja mobilne telefonije kako bi se osigurala boljapokrivenost signalom pojedinih područja pri čemu koncesionari na području mobilnihtelekomunikacijskih mreža za svoje potrebe izgrađuju infrastrukturu pokretnih telekomunikacijskihmreža.Sustav plinofikacijeGrad Opatija će se pripremiti za prihvat i korištenje zemnog plina. Na području Opatije predviđene sulokacije za dvije plinske mjerno redukcijske stanice, iz kojih će se plinom opskrbljivati stanovništvo,turistički sadržaji i svi drugi korisnici.Sustav trgova i većih pješačkih površinaRazvoj grada i pojačano prožimanje primorskog - mediteranskog duha nekoliko posljednjih naraštajaOpatije nedvojbeno nameće potrebu osmišljavanja većeg javnog prostora u gradskom središtu.Gradski trg na Slatini postao je i interesom stručne javnosti. Za očekivati je da će se na predmetnomprostoru razviti atipični mediteranski trg koji će jednakovrijedno odražavati šire primorsko okruženjekao i odabrane uzorke srednjoeuropskih korijena urbane Opatije. Prostor manjeg parka sa fontanomzapravo je sadržaj koji treba funkcionalno i oblikovno nadgraditi te predvidjeti njegovu daljnjegproširenja prema sjeveru, sve do hotela Opatija. Konačni opseg sadržaja kao i tipologiju gradskog trgau Opatiji moći će se oblikovati tek po pomno utvrđenom projektnom zadatku.Postojeću benzinsku stanicu, kao i stajalište mjesnog i međugradskog autobusnog prometa, obveznotreba dislocirati u neke druge, primjerenije i lakše dostupnije dijelove grada.Problem nedostatka trga u Opatiji očituje se, među ostalim, i u prebacivanju dijela uobičajenih javnihsadržaja (igrališta, suvenirnice, manje ugostiteljske građevine) sa posve poddimenzioniranog prostoraSlatine na obližnju javnu gradsku plažu.I-94

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeŠetalište F. Josipa (Lungomare), kao prepoznatljivo obilježje Liburnijske obale, treba sagledavati unjezinoj cjelovitosti poveznice sadržaja obale kopna i mora te kao uzdužne poveznice od Preluka dogranice s općinom Lovran (i dalje). Uz nju će se uređivati sadržaji u funkciji kupanja i rekreacije iizgraditi novi pristupni putovi do morske obale.Šetnica Carmen Sylva sa okolnim prirodnim okruženjem zaslužuje zaštitu kao prirodna vrijednost.Zajedno s ostalim šetnicama i javnim stubištima zahtijeva obnovu i pažljivo postupanje pri izgradnjiLiburnijske obilaznice s kojom se dotiču.ParkoviZa postojeće parkove koji zaslužuju zaštitu kao vrijedni dijelovi prirode pokrenut će se postupaknjihove registracije. Unutar granica svakog građevinskog područja planovima užih područja omogućitće se uređenje javnih parkovnih površina.TržniceProstor tržnice je skroman i nedovoljan, pa je potrebno pronaći bolja rješenja i sačuvati ovaj oblikaktivnosti. Postojeća tržnica će se obnoviti, a uz nju će se osigurat garažno-parkirališni prostor.GrobljaGroblja su u Voloskom, Opatiji, Poljanama i Veprincu. Na opatijskom groblju ima ukopnih mjesta do2010. god., a za kasnije će trebati osigurati novi prostor. Groblje u Veprincu treba proširiti. Na ostalimgrobljima ima dovoljno prostora do 2015. godine.Površine za zbrinjavanje otpadaZbrinjavanje komunalnog i njemu sličnog otpada i nadalje će se rješavati na odlagalištu Osojnica. Napodručju Grada Opatije osigurat će se prostor za reciklažno dvorište unutar nove lokacije komunalnogpoduzeća.Gospodarenje ostalim vrstama otpada provodit će se u skladu sa županijskim planom gospodarenjaotpadom.2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnihcjelinaProstorni plan ima zadaću prostorno planskim mjerama zaštititi sve prirodne i kulturne vrijednosti napodručju Grada Opatije. Istovremeno, sve ove vrijednosti potrebno je uključiti u društvene igospodarske djelatnosti, jer su te vrijednosti važan čimbenik razvoja ovog prostora. To je posebnovažno u Opatiji, koja se upravo zbog tih vrijednosti razvila u poželjnu turističku destinaciju, a u svojemrazvoju usmjerila na turizam kao dominantnu gospodarsku djelatnost.I-95

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostoraRacionalno korištenje i zaštita prostora postižu se prvenstveno usuglašavanjem građevinskihdjelatnosti s prihvatnim mogućnostima prostora uz potpuno očuvanje njegovih prirodnih i kulturnihvrednota. Važno je uspostaviti takve odnose razvoja u prostoru da se omogući njegov ujednačenirazvoj.U cilju hitnih aktivnosti ograničavanja nesustavnog i oblikovno neželjenog rasta građevina, kako upodručju priobalnih naselja, tako i na obroncima Učke neposredno uz ta naselja, donesene su I.Izmjene i dopune PPU Grada Opatije. Ovaj Prostorni plan ima zadatak da funkcionalno ispravnoorganizira prostor i omogući nesmetani razvoj u tom prostoru.Najvažniji ciljevi razvoja u prostoru, usuglašeni s okolišem, zasnivaju se na globalno usvojenojsintagmi održivog razvoja i to:−−−−−−usvojiti kodeks ponašanja u prostoru, koji će uvažavati međunarodno prihvaćene standarderazvitka usuglašenog s okolišem,racionalno gospodarenje prostorom Grada, preraspodjelom već izgrađenog ili zauzetog prostora uGradu i otvaranjem novih slobodnih prostora na kopnu podalje od obale mora, na način da senaglasak stavi na ulaganje u nedostajuće sadržaje (šport, kultura, kongresi, sadržaji za djecu i sl.),čijim bi se kreativnim uključivanjem u ponudu osiguralo produženje sezone i veći ekonomski učinci,rješavanje problema prometne infrastrukture, uređenje prometnica, osiguranje parkirališnogprostora i sl., a u cilju osiguranja preduvjeta za ostvarivanje boljih ekonomskih rezultata ugospodarstvu i uslužnim djelatnostima,svestrana zaštita okoliša (zraka, mora, voda, tla i od buke), bioraznolikosti, prirodnog i urbanogkrajolika, prirodnih zaštićenih područja (Parka prirode Učka) i kulturno-povijesne baštine,funkcionalno zoniranje gradskog i prigradskog prostora te prostora većih naselja za poslovne,stambene i rekreativne namjenezoniranje prostora za pojedine tipove turističke ponude (zdravlje, zabava, šport, obitelji s djecom,elitna ponuda i sl.).Jedan od osnovnih ciljeva ovog Prostornog plana je omogućiti razvoj uz maksimalno poštivanjeprirodnih i kulturnih vrijednosti područja Grada Opatije. Te su vrijednosti podloga kvalitetnog razvoja.Da bi se osigurao takav razvoj i sačuvao prostor za buduće generacije potrebno je:−−racionalno dimenzionirati građevinska područja urbanih i ruralnih cjelina te za njih predvidjetiposlovne, stambene i rekreacijske zone adekvatnih veličina prvenstveno koristeći postojećuprometnu i infrastrukturnu opremljenost područja uz očuvanje i zaštitu postojećih vrijednihšumovitih i poljoprivrednih površine,osigurati nove površine za gospodarske djelatnosti i van postojećih urbanih zona te diogospodarskih i komunalnih sadržaja preseliti na prirodno manje atraktivna područja u zasebneradne zone koje će se infrastrukturno opremiti uz maksimalnu zaštitu okoliša,I-98

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije−−−turizam u obalnom području razvijati prvenstveno rekonstrukcijom postojećih kapaciteta (povećanjebroja kreveta za 10 do 15 %) i osiguranjem odgovarajućih površina izvan užeg obalnog područja uizdvojenim građevinskim područjima u zaobalju, a dijelom i unutar Parka prirode Učka,za sport i rekreaciju, uz proširenje površina unutar naselja, osigurat će se na pogodnim terenima inove izdvojene površine na za te namjene, koji će se dimenzionirati za potrebe Opatije u cjelini,kao i za pojedina naselja u zaleđu,ostale djelatnosti će uglavnom kao i do sada koristiti površine unutar naselja u koje će se moćiuključiti i njihove manje nove prostorne potrebe.2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći iplanirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenosti gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnostikrajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelinaRazvitak naselja Grada Opatije treba prvenstveno usmjeriti nadopunjavanjem i povezivanjempostojećih neizgrađenih, a za gradnju povoljnih površina.Stambenu izgradnju novih zgrada sa stanovima koji se koriste povremeno, a koja posljednjih godinaobilježava izgradnju u Opatiji, treba preusmjeriti na podizanje standarda stanovanja postojećihstambenih zgrada i usmjeriti na izgradnju obiteljskih kuća visokog komfora (ville).2.3.2.1. Kriteriji formiranja građevinskih područjaU postupku utvrđivanja polazišta za ovu izmjenu i dopunu postojećeg Plana utvrđeni su kriterijiredefiniranja građevinskih područja. Ti kriteriji su:Afirmativni kriteriji:- površine i građevine od interesa za Državu, Županiju i Grad;- sadržaji koji pospješuju opći razvoj (gospodarstvo, komunalije i sl.);- unapređenje urbanog standarda postojećih naselja(homogeniziranje naselja, javni sadržaji);- unapređenje stanja okoliša(javno i zaštitno zelenilo);- preuzete obveze Grada(izdate lokacijske i građevne dozvole i sl.);- zemljište u vlasništvu Grada,Eliminatorni kriteriji:- oštećivanje okoliša;(zaštićeni ili vrijedni dijelovi okoliša: vodni resursi, vegetacija, spomenicikulture, vrijedna tla i sl.);- nepovoljne karakteristike tla(slaba nosivost, vododerine, strmi nagibi);- nepostojanje ili neracionalna infrastruktura;- nagrđivanje krajobraza;- građenje uz glavne državne i županijske prometnice.I-99

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije2.3.2.2. Utvrđivanje građevinskih područja naseljaPlansko određenje za racionalno korištenje raspoloživog prostora na kojemu je moguća izgradnjaovisno je o planiranom broju stanovnika. Maksimalna površina svih građevinskih područja naseljaGrada Opatije (P) utvrđuje se omjerom planiranog broja stanovnika za 2.015. god (b) i minimalnomgustoćom naseljenosti (c), koju je za područje Grada Opatije utvrdio Prostorni plan PGŽ i iznosi 20stanovnika po hektaru.Maksimalne dozvoljene površine svih naselja izračunate su temeljem sljedeće formule:P = b/c = 14.281/20 = 714,05 ha.Prema kriteriju iz Prostornog plana PGŽ maksimalna površina svih građevinskih područja naselja naprostoru Grada Opatije može biti 714,05 ha. Ovaj Prostorni plan ima polazište da se kod utvrđivanjagrađevinskih područja računa na maksimalno unapređenje standarda komunalne opremljenostinaselja, što s obzirom na svoju tradiciju Opatija zaslužuje. Velike površine građevinskih područjazahtijevaju velika ulaganja u komunalno opremanje, a za što nedostaju sredstva.Građevinska područja naselja sastoje se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. Razgraničenjeizgrađenog dijela obavlja se rubom izgrađenih i uređenih građevnih čestica.Izgrađenim građevinskim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem suizgrađene građevne parcele, izgrađene infrastrukturne građevine i površine te ostale površineprivedene namjeni (parkovi, igrališta, uređene plaže i sl.).Izgrađeni dio građevinskog područja određuje se na način da se izuzme:- svaka neizgrađena površina veća od 5 000 m 2 ,- svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 m.U zaštićenom obalnom području neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposrednopovezanih neuređenih ili neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5 000 m 2 , kao isve rubne neizgrađene čestice.Analize i utvrđivanja stvarne zaposjednutosti prostora, kao i analize izgrađenog građevinskog područjaiz dosadašnje prostorno-planske dokumentacije, utvrđena su izgrađena građevinska područja naseljana području, Grada Opatije, koja zauzimaju ukupno 446,56 ha.Prostorni plan PGŽ određuje za Grad Opatiju kapacitet luka nautičkog turizma s 600 vezova, odkojih u marini Opatija 200 vezova i u marini Ičići 400 vezova.2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastruktureGlavna zadaća ovog Plana je uspostava prostorno-planskih preduvjeta za skladno i svrhovitouređenje površina za razvoj naselja na cjelokupnom prostoru Grada Opatije, kvalitetniju komunalnuI-100

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeopremljenost svih građevinskih područja te izgradnja nedostajućih društvenih i javnih sadržaja(parkovnih površina, površina za sport i rekreaciju, urbane opreme i sl.).Obalno područje s kupališnim sadržajima, kao jedna od osnovnih atraktivnosti područja GradaOpatije, treba kvalitetnije opremati sadržajima i površinama za kupanje uz more, osuvremenjivanjemurbane opreme i povećanjem sigurnosti kupača.Pri tome jednaka pažnja se posvećuje rješavanju prioritetnih zadaća u opterećenom prostoru uzobalu mora, kao i nedovoljno razvijenom području neposrednog zaleđa.Na temelju smjernica i kriterija određenih Prostornim planom PGŽ ovim se Planom utvrđuju sljedećekategorije uređenosti građevinskog zemljišta:I. minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupniput te priključenje na mrežu vodoopskrbe,II. uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća osim pripreme i osnovnuinfrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju, električnu energiju ipropisani broj parkirališnih mjesta, ili čije je uređenje započeto na temeljuPrograma izgradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture premaposebnom propisu,III. visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme iopremanja.Sva građevinska područja u Gradu Opatiji moraju imati najmanje I., a u ZOP-u II. kategorijuuređenosti.U funkciji ostvarenja unapređenja uređenja naselja i komunalne infrastrukture potrebno je osiguratipovršine za javne sadržaje i prometnu infrastrukturu:−−−−−promet kopnom: cestovni promet (sustav cesta, garažno-parkirališnih površina, dislociranjeautobusnog kolodvora i benzinske crpke sa Slatine), reafirmiranje pješačkih vezamehaničke veze (žičare za Veprinac i Učku) i druga sredstva javnog prometa (lokalni pomorskipromet, turistički vlak i sl.)reafirmiranje prometa morem (luke, lučice i pristaništa za prihvat plovila u funkciji javnogprijevoza, nautičkog turizma, športskih plovila i sl.)uređenje prostora izgradnja javnih građevina društvene namjene i površina za šport i rekreaciju(športsko-rekreacijski kompleksi, dvorane, bazeni i sl.)izgradnja polivalentne dvorane (“Otok Opatija” ili druge lokacije) za veće kulturne događaje.Osiguranje površina za dislociranje dijela sadržaja poslovne namjene−−−komunalna poduzeća, obrti i servisi i sl.,vatrogasna postaja, policijska postaja, hitna pomoć i sl.,opskrba i trgovina.Osiguranje površina za razvoj turizma−površine i građevine za unapređenje kvalitete i proširenje turističke ponude (zabava, zdravstveni,kongresni, športsko-rekreacijski i srodni oblici turizma)I-101

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije−−površina i građevine za umjereni porast (10-15%) hotelsko turističkih kapaciteta (kategorijebarem tri zvjezdice)proširenje i kvalitetno opremanje kupališnih površina uz moreProširenje površina javnih parkova i javnog zelenila−−uspostava novih i unapređenje stanja postojećih parkovaproduljenje i opremanje obalne šetnice na cijelom obalnom području Grada OpatijeRedefiniranja površina građevinskih područja−usklađenje s odrednicama PPPGŽ – najviše 714 ha, kako bi se smanjila građevinska područja, aunaprijedila njihova komunalna opremljenost.Gradski razvojni projektiKao ‘Gradski razvojni projekti’ ovim se Planom određuju oni zahvati u prostoru koji kompleksnošćusvojih programa, tipološkom i funkcionalnom slojevitošću, planiranim troškovima ukupnog procesarealizacije kao i eksteritorijalnom važnošću planiranog sadržaja prerastaju okvire ne samo GradaOpatije, već i Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske.U skladu s iznimnom važnošću tako definiranih projekata određuje se i čitav niz kvalitativnih isustavnih unaprjeđenja kojima se uobičajena procedura nadograđuje s ciljem dobivanja najkvalitetnijihrješenja ne samo u segmentu boljeg i funkcionalnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja, već i unutarsvih drugih sastavnica tako slojevitih zadataka poput npr. efikasnijeg rješavanja pitanja vlasništva nadzemljištem te krajnje transparentnosti cijelog procesa ne samo spram stručne javnosti već i najširegkruga građana.Proces realizacije Gradskih razvojnih projekata započinje već posebnim postupkom tako izdvojenogpodručja od uobičajenog i zakonski utvrđenog slijeda i metode donošenja prostorno-planskihdokumenata. Proces njihove izrade predstavlja nadgradnju uobičajenog postupka utemeljenu naspecifičnostima opatijskog mikroprostora, a ovim se Planom propisuju samo opći uvjeti korištenja kaosmjernice za izradu planova užih područja.Preporučljivo je realizaciju Gradskih razvojnih projekata započeti izradom prostornih studija tenastavno na iste i u skladu s dobivenim rezultatima, poželjno je provesti javne arhitektonskourbanističkenatječaje ( po mogućnosti međunarodne).Predložen postupak realizacije programa Gradskih razvojnih projekata nastoji se izbjeći i spriječitiparcijalna rješenja i ostvariti kvalitetna, sustavna i cjelovita rješenja.Kao Gradski razvojni projekti u ovoj fazi izrade prostorno-planske dokumentacije ocjenjuju se sljedećimogući prioriteti:• Unapređenje prometnog sustava(kvalitetnija mreža lokalnih prometnica, povezivanje obalnih sa zonama u zaleđu, izgradnja javnihgaraža, dislociranje autobusnog kolodvora, terminal za autobuse, proširenje luke Opatija);• Utvrđivanje programa i izgradnja polivalentne dvoraneI-102

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije(kongresi, kulturna i zabavna događanja te sl.);• Uređenje glavnog gradskog trga(trg Slatina);• Unapređenje sustava sadržaja javne namjene(izgradnja sportske dvorane, rekonstrukcija ljetne pozornice, proširenje kapaciteta ustanovasocijalne skrbi i ustanova za predškolski odgoj djece).2.3.4. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjeneZa izdvojene namjene koje se smještavaju izvan građevinskog područja naselja Prostorni plan PGŽje ograničio ukupne površine za:- gospodarska namjena najviše 10 ha;- ugostiteljsko-turistička namjena najviše 20 ha.Površine za sport i rekreaciju, kao izdvojena namjena van građevinskih područja naselja, mogu sedimenzionirati u skladu s potrebama koje se utvrde ovim Prostornim planom..Na temelju ovih kriterija, izvan građevinskih područja naselja, a uz naselja koje nisu u zaštitnomobalnom pojasu mora Grada Opatije osigurat će se površine za izdvojene namjene. Na taj načinostvarit će se prostorni preduvjeti za oživljavanje djelatnosti koje će pripomoći bržem razvoju naseljana višim područjima. U tim izdvojenim građevinskim područjima predviđaju se gospodarskanamjena, poslovna namjena, ugostiteljsko-turistička namjena i sportsko-rekreacijska namjena.I-103

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA OPATIJE UODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE3.1.1. Posebne postavke razvoja iz Prostornog plana Primorsko-goranskežupanijePPPGŽ odredio je na tom prostoru pet priobalnih prostornih cjelina. Prostorna cjelina P2 obuhvaća dioGrad Opatiju te Općine Lovran i Mošćenička Draga i dio Općine Matulji. Opatija je središte te cjeline.PPPGŽ određene su posebne postavke razvoja koje naročito treba poticati za područje priobalja:1. Treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema bližemzaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak.2. Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje, a u okviru postojećih litoralnih zonapostupno provoditi prenamjenu prostora za izrazito litoralne djelatnosti,3. Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za to.4. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (inter-regionalnim)koridorima kao konkurentne susjednim državama.5. Dograđivati ostvareno djelomično spajanje vodoopskrbnog sustava Rijeke i Opatije, a prijeka jepotreba povezati i Krk.6. Dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačatiinfrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera.7. Izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravninačin zaštite mora, voda i tla, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovopročišćavanje primaran je zadatak.PPPGŽ, ovisno o smještajnim kriterijima, funkcioniraju pojedinih djelatnosti u prostoru i u odnosu naplanirane potrebe, određuje slijedeće mjere razvoja od značaja za Opatiju:1. Pojedine pogone iz industrijskih zona u gradovima i naseljima dislocirati.2. Izgraditi prometnice visokog prometnog standarda: autoceste Zagreb - Rijeka i Trst - Rijeka – Split- Dubrovnik, te željezničke nove pruge velikih brzina Zagreb - Rijeka i Trst - Rijeka - Split.3. Ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga, Lovran, Matulji, Bakar,Opatija, Crikvenice, Novi Vinodolski i Vinodolska općina.4. Predvidjeti novelaciju rješenja odvodnje koja su u izgradnji i djelomično u funkciji, te ih u tomsmislu verificirati ili postupno mijenjati: Opatija, Mošćenička Draga, Rijeka, Kostrena, Kraljevica,Crikvenica, Novi Vinodolski i Bribir.5. Neprekidno graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkihvoda, zaštite obalnog mora i tla. Prioritet zaštite pitkih voda je izgradnja kanalizacije.I-104

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.1.2. Razvoj temeljnih prostornih i gospodarskih struktura Grada Opatije unjenom okruženjuGrad Opatija je urbano turističko središte čije funkcije nadilaze lokalni značaj. Opatija posebno urazvoju turizma utječe na šire gravitacijsko područje. U funkciji prometnog povezivanja preuzimaključnu ulogu spajanja Istre s ostalim dijelovima Republike Hrvatske. Ovakve funkcije prostorasukladne su prostornoj strukturi PPPGŽ koji Opatiju određuje kao središte šire prostorne cjeline.Rijeka kao županijsko središte i Opatija kao najrazvijenije cjelogodišnje turističko središte županijepovezani su u konurbaciju. Ta dva grada su dijelila, a dijelit će i ubuduće cijeli niz funkcija koje imajuodraza na njihov prostorni i gospodarski razvoj. Na području Grada Rijeke je veliki dio gospodarskihdjelatnosti koja zapošljavaju i dio stanovnika Grada Opatije.Sukladno PPŽ-u na prostoru Grada Opatije ostvaruje se mogućnost unapređenja prometnih iinfrastrukturnih sustava, društvenih djelatnosti i javnih funkcija koje nadilaze lokalnu razinu i odznačaja su za Županiju i širi prostor. To su prije svega cestovni promet, opće obrazovanje iobrazovanje u turizmu, zdravstvo, kultura, šport i rekreacija posebno povezani s turizmom.Povezivanje Primorsko-goranske županije sa susjednom Istarskom županijom ostvaruje seprometnicama koje hrvatskim nacionalnim prostorom mogu prolaziti jedino područjem Grada Opatije.Postojeći prometni tokovi koji se isključivo oslanjaju na korištenje cestovnog prometa ostvaruje se napodručju Grada Opatije pretežno kroz Tunel Učka i "tunelskom cestom" (D3), na kojoj je promet uporastu te zahtijeva povećanje tehničkog standarda te prometnice na razinu državne autoceste.Za razvoj zapadne obale Kvarnera od velikog je značaja obalna cesta (D 66), koja kao jedinacestovna prometnica određuje razvojne mogućnosti ovog prostora. "Liburnijska obilaznica", čija serealizacija priprema za dionicu Matulji – Mošćenička Draga, kvalitetno će povezati krajnji zapadni dioPrimorsko-goranske županije, rasteretiti postojeću obalnu cestu koja prolazi kroz središta svih naseljai omogućiti uspostavu novih funkcija u prostoru svojeg utjecaja.Planiranim tunelom kroz Učka Istra će se neposredno povezati s mrežom Hrvatskih željeznica. Ovopovezivanje znatno će utjecati na riječki željeznički čvor, koji je od izuzetnog značaja za regiju.U akvatoriju Grada Opatije za javni promet županijskog značaja planirana je luka Opatija te lukenautičkog turizma (Opatija i Ičići).Na području Grada Opatije planirane su površine za smještaj sadržaja i komunalne infrastrukture kojisu neophodni u unapređenju komunalnog standarda i zaštite mora od zagađenja (sustav odvodnjeOpatija-Ičići-Ika) te koridori za trase energetskih i telekomunikacijskih sustava od značaja za Državu iŽupaniju.Na buduće uređenje i korištenje prostora Županije, pa tako i Grada Opatije, do 2015. godine, uvjetujeunutrašnje i vanjsko okruženje, prodor visokih tehnologija te procesi tranzicije, globalizacije iuključivanje Hrvatske u Europsku uniju.Opatija će i nadalje u području Kvarnera biti područje poželjno za šport i rekreaciju stanovništva širegpodručja tako i za turističke svrhe, koristeći mogućnosti koje pruža blizina mora i prirodno zaleđe.I-105

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeBlaga klima omogućuje organiziranje i korištenje građevina i terena za šport i rekreaciju na drugimpodručjima onemogućeno. Upravo ovakve manifestacije mogu turistički oživjeti ovu destinaciju uizvansezonskom razdoblju.Rekreaciji, kao sastavnom dijelu suvremene zdravstveno-turističke ponude Prostorni plan određujepovršine za osmišljavanje svih oblika športske rekreacije koje će na primjeren način ponuditi ciljnimkorisnicima (jedrenje, plivanje, ronjenje, gimnastika, aerobic, fitnees, razni dvoranski športovi, tenis,nogomet, vaterpolo, organizirane pješačke ture, planinarenje, biciklizam, moto-šport, zmajarenje,padobranstvo, streljaštvo, lov i ribolov i sl.).Parka prirode Učka, s njegovim zaštićenim prirodnim okruženju i dijelovima naselja na obroncima,značajno se uključuje u razvoj ugostiteljstva i turizma te športa i rekreacije, koji upotpunjuju ponuduŽupanije i Grada Opatije te potiču jednoličniji razvoj i sprečavaju depopulaciju tog prostora.3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJEPOVRŠINAProstorni plan, sagledava prirodne i od čovjeka stvorene (antropogene) datosti prostora Grada Opatijete je jedan od preduvjeta za ostvarenje održivog razvoja u tom prostoru.Prostornim planom područje Grada Opatije se uređuje tako da se uspostavlja funkcionalnaorganizacija prostora i namjena površina temeljena na prihvatnim mogućnostima ovog prostora,poštujući sve zahtjeve zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti te objektivne demografske slike. Osnovnefunkcionalne cjeline prostora su antropogena područja i prirodna područja.Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru kojima setrajno mijenja stanje u prirodnom okruženju.Prirodna područja su područja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru kojima se prirodnookruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja.Ovim Prostornim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, apreduvjet za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osigurava se namjenom površina za pojedinekategorije korištenja prostora.Ovaj Prostorni plan razgraničava prostor prema namjeni te određuje veličine, položaj i oblike prostorapojedine namjene na kartografskom prikazu br. 1A "Korištenje i namjena površina" u mj. 1: 25000.Prostor se prema osnovnoj namjeni dijeli na:• površine naselja,• površine izvan naselja za izdvojene namjene,• poljoprivredne površine,• šumske površine• ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,• vodne površine.I-106

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.2.1. Namjena i korištenje površine građevinskih područjaPovršine za razvoj i uređenje prostora smještavaju se unutar građevinskog područja i iznimno izvangrađevinskog područja. Razgraničenjem se određuju građevinska područja za površine naseljaodnosno površine izvan naselja za izdvojene namjene.3.2.1.1. Građevinska područja naseljaNaselja Grada Opatije se razvijaju unutar granica građevinskih područja. Na tim područjima sepredviđa uređenje postojećih površina naselja i njihovo proširenje na nova područja. Unutar tih granicasmještavaju se osim stanovanja i sve potrebne te sa stanovanjem spojive funkcije sukladne namjeni,rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, ugostiteljsko-turistička namjena,gospodarska namjena (poslovna, proizvodna, poljoprivredna), sportsko – rekreacijska namjena,površine prometnica i infrastrukturnih sustava, te javne površine (trgovi, parkovi, javno zelenilo i sl.).Granice građevinskih područja naselja Grada Opatije razgraničuju površine namijenjene uređenju irazvoju naselja (oznake GP) od ostalih površina, a određene su na kartografskom prikazu br. 1A"Korištenje i namjena površina" u mj. 1: 25.000.Površine naselja i dijelova naselja ovim su Prostornim planom razgraničene na izgrađeni i neizgrađenidio građevinskog područja.Ukupna građevinska područja naselja ovim su Planom utvrđene u površini od 714,01 ha.Od ove površine izgrađeni dio građevinskog područja zauzima površinu od 446,56 ha.Naselja će se razvijati na neizgrađenim dijelovima građevinskog područja površine 267,45 ha.U nastavku su iskazana građevinska područja naselja Grada Opatije, sukladno sa statističkimnaseljima i njihovim dijelovima:NASELJE GP izgrađ. neizgrađ. % izgr. uk./GP uk./naseljeOpatijaPobriGP1 1 190,85 72,36 72,51% 263,21GP1 2 0,19 0 100,00% 0,19GP1 3 0,06 0 100,00% 0,06GP1 4 2,01 1,34 60,00% 3,35GP1 5 0,23 0,41 35,94% 0,64193,34 74,11 72,29% 267,45GP2 1 44,52 13,1 77,26% 57,62GP2 2 0,55 1,08 33,74% 1,6345,07 14,18 76,07% 59,25267,4559,25Ičići GP3 50,64 40,03 55,85% 90,67 90,67Ika GP4 16,89 6,32 72,77% 23,21 23,21OpričDobrećGP5 1 17,7 12,67 58,28% 30,37GP5 2 8,1 3,77 68,24% 11,8725,8 16,47 61,08% 42,24GP6 1 4,91 7,73 38,84% 12,64GP6 2 0,08 0 100,00% 0,0842,2436,24I-107

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijePoljaneVeprinacGP6 3 0,55 1,22 31,07% 1,77GP6 4 0,25 0,27 48,08% 0,52GP6 5 3,12 3,81 45,02% 6,93GP6 6 0 0,83 0,00% 0,83GP6 7 2,78 2,64 51,29% 5,42GP6 8 1,68 3,84 30,43% 5,52GP6 9 0,31 0 100,00% 0,31GP6 10 0,19 0,15 55,88% 0,34GP6 11 1,39 0,49 73,94% 1,8815,26 20,98 42,11% 36,24GP7 1 25,56 17,94 58,76% 43,5GP7 2 0,23 2,75 7,72% 2,98GP7 3 0,88 1,31 40,18% 2,19GP7 4 0,13 1,67 7,22% 1,80GP7 5 0,32 0,36 47,06% 0,68GP7 6 1,21 1,15 51,27% 2,36GP7 7 1,01 0,52 66,01% 1,53GP7 8 0,23 0,18 56,10% 0,41GP7 9 0,55 1,04 34,59% 1,5930,12 26,92 52,81% 57,04GP8 1 6,55 3,76 63,53% 10,31GP8 2 4,23 1,61 72,43% 5,84GP8 3 0,20 0 100,00% 0,20GP8 4 0 0,90 0,00% 0,90GP8 5 0,65 0,97 40,12% 1,62GP8 6 0,41 0,39 51,25% 0,80GP8 7 1,81 0 100,00% 1,81GP8 8 0,49 0,42 53,85% 0,91GP8 9 3,48 3,75 48,13% 7,23GP8 10 1,21 2,34 34,08% 3,55GP8 11 10,57 14,16 42,74% 24,73GP8 12 2,27 8,23 21,62% 10,50GP8 13 6,83 4,52 60,18% 11,35GP8 14 2,63 7,66 25,56% 10,29GP8 15 0,10 0,32 23,81% 0,42GP8 16 0,36 0,22 62,07% 0,5857,04126,76GP8 17 7,77 9,35 45,39% 17,12GP8 18 7,88 8,60 47,82% 16,48GP8 19 0,14 0,40 25,93% 0,54GP8 20 0,71 0,87 44,94% 1,5858,29 68,47 45,98% 126,76GP9 1 9,22 0 100,00% 9,22Vela Učka GP9 2 0,09 0 100,00% 0,09 9,319,31 0 100,00% 9,31Mala Učka GP10 1,84 0 100,00% 1,84 1,84U K U P N O: 446,56 267,45 62,54% 714,01 714,01I-108

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeGrađevinska područja naselja koriste se za daljnju izgradnju u cilju dovršenja urbane strukture teorganizaciju i oblikovanje novih urbanih prostora.Osim nove stambene izgradnje unutar građevinskih područja naselja osigurati će se prostori zapotrebe društveno-javnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja, prenamjenom prostora ili korištenjemneizgrađenih dijelova građevinskog područja.Gospodarske djelatnosti ostvaruju se korištenjem neizgrađenih prostora za poslovne i ugostiteljskoturističkegrađevine (ili prenamjenom postojećih građevina), pri čemu ugostiteljsko-turističke građevinemogu zauzeti najviše do 20% građevinskog područja pojedinog naselja.Prometne potrebe rješavaju se rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih prometnica uzosiguranje potrebnog prostora za javni promet i promet u mirovanju te rezerviranjem prostora zapotrebe luka otvorenih za javni promet sa pratećim sadržajima na kopnu i u akvatoriju.Prigodom izgradnje u izgrađenim ili neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja sačuvatće se postojeća vegetacija i ostvariti nove zelene površine.Dijelovi građevinskih područja naselja koji se nalaze u zonama zaštite kulturnih dobara ili prirodnihvrijednosti ostvaruju se temeljem posebnih uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela i službe zaštiteprirode.3.2.1.2. Građevinska područja izvan naseljaProstorni plan Grada Opatije određuje površine građevinskog područja izvan naselja za izdvojenenamjene. Razgraničenje ovih površina određeno je na kartografskom prikazu br. 1A "Korištenje inamjena površina" u mj. 1: 25.000.Prostorni plan utvrđuje sljedeća građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene:a) I2 gospodarska namjena, proizvodna namjena – pretežito zanatskaGrađevinsko područje I2 izgrađeno neizgrađeno izgrađeno % ukupno haI2 1 Konjsko 0 0,78 0 0,78I2 2 Puhari 0 1,75 0 1,75I2 3 Zagrad 0 3,77 0 3,77I2 4 Veprinac 0 2,28 0 2,28I2 0 8,58 0 8,58Građevinska područja za gospodarske namjene I2 izvan su zaštićenog obalnog područja. Kako ne biometale stanovanje, smještena su izvan naselja uz gospodarski manje razvijena područja napadinama Učke. Namijenjena su pretežito zanatskim djelatnostima koja će poticati gospodarski idemografski razvoj tih područja.I-109

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeRaspored građevinskih područja gospodarske, pretežito zanatske namjene, djelomično supstituirapada poljoprivrednih djelatnosti tih područja i jedan je od preduvjeta osiguravanja mjesta radanedaleko mjesta stanovanja te time umanjuje potrebe dnevnih putovanja.b) K1 gospodarska namjena, poslovna namjena – pretežito uslužnaGrađevinsko područje K1 izgrađeno neizgrađeno izgrađeno % ukupno haK1 Pobri 0 1,53 0 1,53Građevinska područja za poslovne namjene K1 smješteno je uz naselje Pobri i izvan zaštićenogobalnog područja. Koristit će se pretežito za uslužne djelatnosti. U njega će se preseliti i dio uslužnihdjelatnosti i središta Opatije, koji tamo nemaju uvjete za daljnji razvoj.c) T1 ugostiteljsko-turistička namjena – hoteli, pansioniGrađevinsko područje T1 izgrađeno neizgrađeno izgrađeno % ukupno haT1 1 Veprinac 0 3,19 0 3,19T1 2 Doli 0 2,23 0 2,23T1 3 Poklon I 0,72 0 100 0,72T1 4 Poklon II 0,81 0 100 0,81T1 5 Vedež 0 1,28 0 1,28T1 6 Katinići 0 1,95 0 1,95T1 1,53 8,65 15,03 10,18Izdvojena građevinska područja za ugostiteljsko turističke namjene T1 izvan naselja koristit će se zasmještaj hotela i pansiona.Rasporedom građevinskih područja hotela i pansiona izvan obalnog područja nudi nove vidoveturističke ponude povezane s datostima tradicionalnih naselja i prirodnih datosti padina Učke. Dio ovihkapaciteta u funkciji je ugostiteljsko-turističke ponude i smještaja turista unutar Parka prirode Učka.d) T2 ugostiteljsko-turistička namjena – turistička naseljaGrađevinsko područje T2 izgrađeno neizgrađeno izgrađeno % ukupno haT2 1 Veprinac 0 1,64 0 1,64T2 2 Dobreć 0 1,22 0 1,22T2 3 Škofi 0 1,11 0 1,11T2 4 Zagrad 0 0,93 0 0,93T2 5 Travičići 0 0,94 0 0,94T2 6 Šavroni 0 0,92 0 0,92T2 7 Okoli Dujmić 0 0,97 0 0,97T2 8 Mederi 0 1,59 0 1,59T2 9 Dobreć - Krasa 0 0,43 0 0,43T2 0 9,75 0 9,75I-110

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeIzdvojena građevinska područja za ugostiteljsko turističke namjene T2 izvan naselja koristit će se zasmještaj turističkih naselja.Ova turističkih naselja izvan obalnog područja, u načelu, se smještavaju uz naselja na atraktivnimpadinama Učke i povezuju se sa prirodnim i povijesnim vrijednostima tog prostora. Ovakav njihovsmještaj pospješuje i racionalizira izvedbu komunalne infrastrukture.e) D javna i društvena namjena – posjetiteljsko-informacijski centriGrađevinsko područje D1 izgrađeno neizgrađeno izgrađeno % ukupno haD1 1 Poklon III 0 1,07 0 1,07D1 2 Poklon II 0 0,51 0 0,51D1 3 Doli 0 0,87 0 0,87D1 0 2,45 0 2,45Izdvojena građevinska područja za javne i društvene namjene D smještavaju se unutar Parka prirodeUčka i koriste se kao posjetiteljsko-informativni centri za posjetitelje.Ovi centri se opremaju sadržajima koji omogućavaju da, uz informacije i usluge potrebne turistima -posjetiteljima, mogu provoditi i posebne edukativne programe povezane sa Parkom prirode Učka.f) R6 kupališno-rekreacijska namjena i sportsko-rekreacijska namjenaGrađevinsko područje R6 izgrađeno neizgrađeno izgrađeno % ukupno haR6 1 Preluk 0,98 0 100 1,02R6 2 Črnikovica 0,08 0 100 0,08R6 3 Lipovica 1,01 0 100 1,01R6 4 Tomaševac 1,11 0 100 1,11R6 5 Lido 0,68 0 100 0,68R6 6 Slatina 3,32 0 100 3,32R6 7 Vasanska 0,05 0 100 0,05R6 8 Mali Raj 0,77 0,17 81,91 0,94R6 9 Ičići 1,55 0,37 80,73 1,92R6 10 Triestina 0,99 0 100 0,99R6 11 Ika 0,22 0 100 0,22R6 10,76 0,54 95,22 11,30Područja izdvojene namjene R6 su dijelovi obale neposredno uz more koji se koriste za potrebekupališta te sporta i rekreacije na moru. Najveći dio tih područja je već izgrađen i ne će se prostornoproširivati. Za nove planirane sadržaje u naseljima Ika i Ičići proširuju se postojeće kupališne površinena njihovoj obali.Na područjima kupališno-rekreacijske i sportsko-rekreacijske namjene uz more moguće je samograđenje onih građevina kojima se uređuje i kvalitetno oprema obalni prostor za te namjene.I-111

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeg) R7 sportsko-rekreacijska namjenaGrađevinsko područje R7 izgrađeno neizgrađeno izgrađeno % ukupno haR7 1 Ika 0 7,02 0 7,02R7 2 Dobreć 0 1,21 0 1,21R7 3 Dobreć (golf) 0 76,86 0 76,86R7 4 Šavroni 0 1,47 0 1,47R7 5 Veprinac 0 2,64 0 2,63R7 6 Zagrad 0 1,41 0 1,41R7 7 Pobri 0 1,58 0 1,58R7 8 Poklon I 0,46 0 100 0,46R7 0,46 92,19 0,50 92,65Područja izdvojene namjene R7 su dijelovi prostora namijenjeni građevinama i terenima za potrebesporta i rekreacija. Koriste se za dopunu sadržaja stambenih naselja i ugostiteljsko-turističkihkapaciteta. Područje sporta i rekreacije uz naselje Dobreć namijenjeno je prvenstveno za golf.3.2.2. Namjena i korištenje ostalih površinaOstale površine su površine koje se u najvećoj mjeri zadržavaju u svojem prirodnom stanju, a koristese za primarne gospodarske djelatnost (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i sl.).3.2.2.1. Poljoprivredne površinePoljoprivredne površine u ovom Prostornom planu su površine s obradivim tlom namijenjeneobavljanju poljoprivrednih djelatnosti kao njihovoj osnovne namjeni.Poljoprivredne površine razgraničene su Prostornim planom na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostalaobradiva tla (P3), a određene su na kartografskom prikazu br. 1A " Korištenje i namjena površina" umj. 1: 25000.Poljoprivredne površine kategorije vrijednog obradivog tla (P2) koriste se za njihovu osnovnunamjenu. Na njima se ne može graditi, osim građevina koje su u funkciji osnovne namjene i građevinainfrastrukture. Poljoprivredne površine kategorije ostalih obradivih tla (P3) moguće je uz poljoprivrednunamjenu koristiti za stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma,ukoliko nema zemljišta niže bonitetne kategorije.3.2.2.2. Šumske površineŠumske površine razgraničene su Prostornim planom na gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2)i šume posebne namjene (Š3), a određene su na kartografskom prikazu br. 1A „Korištenje i namjenapovršina“ u mj. 1: 25000.I-112

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeŠumske površine osnovne namjene (Š1, Š2, Š3) namijenjene su obavljanja šumarskih djelatnosti.Gospodarske šume (Š1) namijenjene su za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, a u skladu sprogramom nadležnog javnog poduzeća. Ove šume moguće je koristiti i za potrebe rekreacije uzelenilu te za izgradnju planinarskih domova, skloništa za planinare, lovačkih domova i ostalihgrađevina u funkciji lova, vidikovce, lugarnice i slične građevine, ukoliko nema drugog zemljišta.Zaštitne šume (Š2) namijenjene su prvenstveno za zaštitu od erozije i zaštitu vodonosnih područja.Šuma posebne namjene (Š3) su šume na područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode inamijenjene su proizvodnji šumskog sjemena, znanstvenim istraživanjima, nastavi, odmoru i rekreaciji.Unutar šume na prostoru Preluk ovaj Plan određuje zonu rekreacije u zelenilu R8, površine 18,36 ha.U ovoj zoni nema građenja. Ona se samo oprema jednostavnim sadržajima za rekreiranje u prirodi.3.2.2.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljišteOstalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ1) čine neobrađena tla, travnjaci i šikare, aProstornim planom su određene na kartografskom prikazu br. 1A „Korištenje i namjena površina“ umj. 1: 25000.Na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu moguća je izgradnja građevinanamjene kao i na poljoprivrednim površinama (paragraf 3.2.2.1.) i šumskim površinama (paragraf3.2.2.2.). Ove površine koriste se i za smještaj prometnica i infrastrukture te iznimno za smještajgrađevina koje se na temelju propisa mogu graditi izvan građevinskih područja.3.2.2.4. Vodne površineVodne površine određene su Prostornim planom na kartografskim prikazima br. 1A "Korištenje inamjena površina" u mj. 1:25000.Vodne površine razgraničuju se na površine voda i na površine mora. Namjena i način korištenja morai vodnih površina odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.Površine voda su zone bujičnih tokova.Površine mora razgraničene su na:- akvatorij luka- polivalentna namjena „otok“- rekreacija na moru- površine za prometne djelatnosti i ribarenjeI-113

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture vannaselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)Tablica br. 13. – (Tablica 3 prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznimprostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova -NN 106/98)Red.brojNaziv županije/općine/gradaGrad OpatijaOznakaUkupno(ha)% od površinegradastan /haha/stan*1.0.ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZANAMJENU POVRŠINA1.1.1.2.Građevinska područja naseljaizgrađeni dio GP- obalno- otočno- kontinentalno - granično- ostalo – Park prirode UčkaukupnoukupnoIzgrađene strukture van građevinskogpodručja naselja (građ. područja izdvojenihnamjena) ukupno ΣTI2K1R6R7D1GP 714,01446,56320,64-125,9213,57135,9019,938,581,5310,7692,652,458,82%5,52%1,68%20,0031,981.3.Poljoprivredne površine- obradiveukupnoPP2P3117,057,75109,301,45% *1.4.1.5.Šumske površine- gospodarske- zaštitneOstale poljoprivredne i šumske površine(ukupno)ukupnoŠŠ1Š2R85427,704551,04796,4118,3767,08% *PŠ1 307,77 3,80% *1.6.Vodne površineukupno- more (ukupno)- akvatorij za uređenje luka, kupališta iostalih sadržaja- bujični tokoviV 1389,401372,16103,6117,2417,17% *1.7.Ostale površine-infrastrukturne površineukupnoΣIS----*Županija/općina/Grad ukupno 8091,83 100,00% *I-114

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI3.3.1. Gospodarske djelatnostiKoncepcija dugoročnog gospodarskog razvoja Grada Opatija temelji se na vlastitim razvojnimiskustvima, na globalnim tendencijama razvoja primorskog dijela Primorsko-goranske županije iHrvatske, na očekivanim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim promjenama u razvijenim zemljama, tena znanstvenim stavovima i određenim prognostičkim metodama.Prognoza rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) područja Grada Opatije po djelatnostima iskazana jeu tablici 14.Tablica br.14 - Prognoza bruto domaćeg proizvoda Grada Opatije 2002-2015. godine[u 000 kuna, cijene 2002.] 1 Prognoza za 2015. Stope rasta 2002.-2015.DjelatnostStanje2002.I. varijanta II. varijanta I. varijanta II. varijanta1 2 3 4 5 6Poljoprivreda, lov i šumarstvo 7.500 10.000 11.600 2,2 3,4Ribarstvo 270 400 400 3,3 3,3Rudarenje i vađenje - - - - -Prerađivačka industrija 72.900 106.000 123.000 2,9 4,1Opskrba električnom energijom, plinomi vodom73.980 105.000 123.000 2,7 4,0Građevinarstvo 35.150 52.000 60.000 3,0 4,2Trgovina, popravak vozila 196.000 291.000 339.000 3,1 4,3Hoteli i restorani 241.900 383.000 445.000 3,6 4,8Prijevoz, skladištenje i veze 52.500 79.000 92.000 3,2 4,4Financijsko posredovanje 66.900 106.000 124.000 3,6 4,9Poslovanje nekretninama i poslovneusluge21.600 33.000 38.000 3,4 4,4Javna uprava i obvezno osiguranje 12.000 17.000 20.000 2,8 4,1Obrazovanje 22.000 33.000 39.000 3,3 4,5Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 33.600 53.600 61.000 3,5 4,7Ostale društvene, socijalne i osobneusluge118.900 177.000 205.000 3,1 4,3Ukupno 955.200 1.446.000 1.681.000 3,2 4,5Za ubrzani gospodarski razvoj nužno je stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva i to: pravnog okvira,financijske i porezne politike, ponuda kvalitetnih programa izrađenih prema kriterijima međunarodnihfinancijskih institucija, obrazovanje poduzetnika i menedžera, raznovrsne poticajne mjere države ilokalne samouprave i drugo.1 Izvor: prognoza autora studije “Osnove dugoročnog razvitka Grada Opatije 2004.-2015” (dr.sc. Miro Šverko -prof. dr.sc. Milena Perišić, Opatija, svibanj 2004)I-115

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeKoncepcija budućeg razvoja Grada Opatije sastoji se od koncepcije razvoja pojedinih djelatnosti i odglobalne koncepcije. Koncepcija po djelatnostima obuhvaća budući razvoj gospodarstva, infrastrukturei društvenih djelatnosti, a služi kao analitička osnova za izradu globalne koncepcije.Dugoročnim razvojem Grada Opatija predviđa se realna mogućnost ubrzanog i kompleksnog razvitkagospodarskih i društvenih djelatnosti. I pored mnogih teškoća i ograničenja, boljim vrednovanjemprirodnih resursa, ekonomskih i ljudskih potencijala, vlasničkim i organizacijskim prestrukturiranjem teprimjenom modernih tehnologija znatno ubrzati razvoj, povećati zaposlenost i životni standard.I u razdoblju do 2015. turizam s ugostiteljstvom će biti dominantna djelatnost s udjelom u brutodomaćem proizvodu od 27%, zatim trgovina s udjelom od 20%, ostale društvene i osobne uslugepreko 12%. Isto tako značajne djelatnosti su prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom ivodom te financijsko posredovanje. Turizam je, dakle, okosnica razvoja, te će ostale djelatnosti uosnovi biti orijentirane na zadovoljavanje što raznovrsnijih turističkih potreba.Po prvoj varijanti ukupni BDP za Grad Opatiju bi se povećavao po prosječnoj stopi od 3,2 postogodišnje, a po drugoj od 4,5 posto. Bruto domaći proizvod po stanovniku bi se povećao sa 9.542 u2002. na 12.876 odnosno 14.845 USD u 2015. Za usporedbu, mnoge razvijene zemlje u posljednjemdesetljeću ostvaruju razinu BDP po stanovniku od 18 do 30 i više tisuća USD. Za susjedni Grad Rijekuprognozirano je za 2015. godinu ostvarenje BDP po stanovniku između 12.140 i 14.263 USD.Investicije u dugotrajnu imovinu ključni su razvojni čimbenik. Da bi se mogao ostvariti prognoziranirazvoj (izražen postavljanjem ciljeva razvoja i razvojnim prognozama bruto domaćeg proizvoda i brojazaposlenih), potrebno je osigurati i ulaganja u modernizaciju postojećih i gradnju novih kapaciteta. Zapodručje Grada Opatija predviđeno je ukupno ulaganje bruto domaćeg proizvoda u sve investicije (bezinvesticija u državne prometnice i državnu energentsku infrastrukturu) između 17 i 20%.Opatija se opredijelila za turizam kao osnovnu gospodarsku djelatnost. Ta djelatnost je svojevrsnatržnica na kojoj onaj koji nudi treba prepoznati i ponuditi korisnicima sve one usluge i potrepštine, kojeodgovaraju njegovim željama i potrebama. Gost će rado kupiti atraktivan suvenir, proizvode lokalnepoljoprivrede, stočarstva i zanatstva, radove lokalnih umjetnika ili kućne radinosti. Dakle, Opatija moraosigurati sve mogućnosti ekskluzivne i boutique trgovačke ponude koja će na primjeren način bitiprilagođena potrebama i ukusu klijentele visoke platežne moći, a u sebi sadržavati obilježja etnonasljeđai postignuća ove destinacije i njenog okruženja. Treba sačuvati vrijednost arhitekture malihpriobalnih gradića i naselja (uličice, kuće, dimnjaci, crkvice…). Sačuvati sklad odnosa u starimurbanim područjima i ne narušavati ga nekontroliranom gradnjom, zadatak je i uspješnogdestinacijskog menadžmenta koji će znati valorizirati značaj ovih neprocjenjivih vrijednosti uoblikovanju asortimana turističke ponude.Zaposlenost je temeljna razvojna, socijalna i društvena kategorija, a prognoze zaposlenosti suizrađene u skladu s demografskim prognozama i prognozama razvoja gospodarskih i društvenihdjelatnosti tj. s prognozama ostvarenja bruto domaćeg proizvoda i predviđenih ulaganja na područjuGrada Opatije. Prognoza broja zaposlenih do 2015. iskazana je u tablici 15.I-116

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeTablica br.15 - Prognoza zaposlenosti 2002-2015. 1DjelatnostStanje2002.Prognoza za 2015. godinuI. varijanta II. varijantaBroj stope Broj stope1 2 3 4 5 6Poljoprivreda, lov, šumarstvo 82 90 0,7 85 0,3Ribarstvo 29 30 0,3 30 0,3Rudarenje i vađenje - - - - -Prerađivačka industrija 94 105 0,8 107 1,0Opskrba električnom energijom, plinom ivodom354 370 0,3 376 0,5Građevinarstvo 106 115 0,6 117 0,8Trgovine i popravak vozila 682 755 0,8 783 1,1Hoteli i restorani 1.513 1.780 1,3 1.875 1,7Prijevoz, skladištenje i veze 168 190 1,0 198 1,3Financijsko posredovanje 90 115 1,9 117 2,0Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 145 180 1,7 193 2,2Javna uprava i obrana 195 195 0,0 203 0,3Obrazovanje 344 360 0,4 376 0,7Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 375 455 1,5 470 1,8Ostale društvene, socijalne i osobne usluge 206 260 1,8 270 2,1UKUPNO 4.383 5.000 1,0 5.200 1,3Broj zaposlenih porast će do 2015. za 14% ili prosječno godišnje za 1% u prvoj varijanti i za 19% iliprosječno godišnje za 1,3 % u drugoj. U Gradu Opatiji udio zaposlenih u ukupnom stanovništvupovećat će se od 34,4% u 2002. na 35 do 36,1% u 2015. što je prihvatljiva veličina.Turizam će ostati glavna djelatnost Grada Opatije koja će moći zaposliti nešto veći broj radnika uslijedpovećanja razine usluga, dok će određen broj zaposlenih biti i dalje sezonska radna snaga koja ćedolaziti iz zaleđa ili iz drugih područja zemlje. Velik broj zaposlenih angažirat će trgovina, ali i opskrbaelektričnom energijom i vodom, te obrazovanje i zdravstvo. Ove će djelatnosti zajedno zapošljavatioko 75% svih uposlenih.U primarnom sektoru (poljoprivreda, lov, šumarstvo, rudarstvo i vađenje pijeska i kamenja) isekundarnom (prerađivačka industrija, opskrba strujom, plinom i vodom, te građevinarstvo) doći će dovrlo blagog porasta zaposlenih. Tercijarni sektor (trgovina, turizam, prijevoz i veze, financijskoposredovanje, poslovanje nekretninama, te ostale društvene i osobne usluge) porast će najviše i to od476 do 632 osobe do 2015. godine. Kvartalni sektor (javna uprava, obrazovanje i zdravstvo) povećatće broj zaposlenih do 2015. za 100 do 130 osoba. Očekuje se brži razvoj raznih usluga zdravstvenogturizma, ali i obrazovanja zbog potrebe stalno učenja kako mladih tako i zaposlenih.1 Izvor: prognoza autora studije “Osnove dugoročnog razvitka Grada Opatije 2004.-2015” (dr.sc. Miro Šverko -prof. dr.sc. Milena Perišić, Opatija, svibanj 2004)I-117

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeU javnoj upravi zbog uvođenja racionalizacije poslovanja i nabave potrebne opreme broj bi djelatnika,bez obzira na povećani obujam poslova, trebao ostati uglavnom na dosadašnjoj razini.Najveći dio postojećeg poslovnog prostora nalazi se u samom gradu Opatiji i znatno manje u drugimnaseljima.Prognoze glavnih ekonomskih pokazatelja Grada Opatije izražavaju dinamiku, strukturu i efekteukupnog razvitka do 2015. i to u dvije varijante. Sinteza tih prognoza je iskazana u tablici 16.Tablica br.16: - Prognoze glavnih ekonomskih pokazatelja Grada Opatije 2002-2015. godineOpis2002. godina2015. godinaI. varijanta II. varijanta1 2 3 4Broj stanovnika 12.730 14.281 14.400Broj zaposlenih 4.383 5.000 5.200Udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu 34,4 35,0 36,1Bruto domaći proizvod (mln kn) 955.200 1.446.000 1.681.000Prosječna stopa rasta BDP (%) 3,2 4,5BDP po stanovniku – EUR 10.130 13.670 15.760BDP po stanovniku - USD 9.542 12.876 14.845Investicije 2001.-2015. (mln kn) 2.646.100 3.357.300Prosječne godišnje investicije u mln KN 203 258Prosječne godišnje investicije u mln USD 25,9 32,8Prognoze po I. varijanti zasnivaju se na scenariju temeljite rekonstrukcije, podizanja kvalitete i blažegpovećanja postojećih kapaciteta, uz porast efikasnosti rada i kapitala te veći porast broja malih isrednjih poduzetnika. Prognoze po II. varijanti temelje se na scenariju uspješnijeg poslovanja, neštoveće izgradnje novih objekata, njihovog boljeg korištenja i veće ukupne efikasnosti. S obzirom da je napodručju Grada Opatije prosječni godišnji rast bruto domaćeg proizvoda u razdoblju od 1971. do 1988.iznosio 3,34% može se očekivati da je ostvarenje prve varijante realno ostvarivo i moguće, a uzdodatne napore i druga varijanta.Program dugoročnog razvitka područja Opatije moći će se ostvariti prije svega osiguranjempredviđenih ulaganja i racionalne organizacije poslovanja, ali i primjenom strateških ekonomskopolitičkihmjera države, županije i grada. S obzirom na postojanje proizvodnih i uslužnih kapaciteta,proizvodnih resursa (tla, mora i šuma), kvalificirane radne snage, te uz poticanje poduzetničke klimemogla bi se realizirati i druga varijanta razvoja, pa čak i ostvariti viša razvojna razina. Za to je potrebanmaksimalni angažman svih gospodarskih i drugih subjekata na području Grada Opatije.I-118

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTIJavne funkcije - Uprava i pravosuđeU središtima poput Opatije koji su u prethodnom ustroju bili sjedišta općina, treba računati sispostavama državnih institucija, županijskih službi i sudbene vlasti s pratećim službama, najmanje narazini postojećih. Od novih upravnih institucija potreban je Državni ured za reviziju – Ispostava uOpatiji.Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanjePlaniranje predškolskih ustanova u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave. Osnovno školstvoplanira se primjenom prihvaćenih standarda i normativa, a na temelju planirane demografske slike.Osnovno načelo je da moraju postojati samostalne osnovne škole u svim središtima. Područni odjelisamostalnih osnovnih škola osnivaju se sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju jedinicelokalne samouprave.Predškolsko obrazovanjeNa području Grada Opatije ovaj Prostorni plan određuje smještaj ustanova predškolskog obrazovanjau naseljima Opatija, Poljane, Veprinac i Ičići.Zbog neprimjerene lokacije građevina u Opatiji, koji nisu namjenski građene za potrebe predškolskogodgoja, potrebno je planirati Centar za djecu i nove građevine na novim lokacijama. U cilju poboljšanjastandarda predškolskog odgoja lokacija mora, pored prostora za građevinu, osigurati mogućnostvećeg vanjskog prostora za igru djecu i parkirališta za vozila.Planovima užih područja utvrdit će se gravitacione zone u kojima se osiguravaju lokacije za smještajgrađevina za potrebe predškolskog odgoja. Njihov kapacitet odgovara demografskim pokazateljimaodgovarajuće dobne strukture djece Grada Opatije.Osnovnoškolsko obrazovanjeU osnovnom školstvu zadržava se organizacija po modelu matične i područnih škola uz uvođenjeeuropskih dimenzija u odgojno obrazovni rad (prijelaz na cjelodnevnu organizaciju škole).Učenici osnovnih škola u prosjeku čine 10% stanovništva. Prema demografskim parametrima za GradOpatiju projekcija školskoobvezatne populacije za 2015. godinu je 1400 učenika. S obzirom na to,jedna matična škola u Opatiji i četiri područne škole u naseljima Poljane, Veprinac, Ičići i Dobreć,zadovoljavaju potrebe za predviđeni broj učenika i za ravnomjernim rasporedom obrazovnih ustanovana gradskom području.U skladu sa cjelodnevnom organizacijom rada i očekivanog rasta broja osnovnoškolske djece nužnoje planirati povećanje prostornih kapaciteta na slijedeći način:- ukoliko se riješi imovinsko-pravna problematika planirati dogradnju MŠ Lipovica, a u slučaju da setaj problem ne riješi potrebno je planirati izgradnju građevine na novoj lokaciji,I-119

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- u cilju poboljšanja uvjeta rada na području Ičića i Poljana planira se dogradnja ili nova izgradnja PŠIčići na novoj lokaciji,- na cijelom području Grada planirati prostor za dopunu i izgradnju športskih objekata za potrebeosnovnog školstva.Srednjoškolsko i visoko obrazovanjeZbog specifičnog zemljopisnog položaja Grada Opatije za budući razvoj srednjeg školstva potrebno jeuzeti u obzir slijedeće elemente:−−−−demografska kretanja i prognoza populacije srednjoškolske dobi,blizina Grada Rijeke i struktura srednjih škola (postojanje 4 gimnazija),gravitirajuće područje za zanimanja ugostiteljsko turističkog karaktera u susjednim županijama,tradiciju u školovanju ugostiteljsko turističkog karaktera.Kod planiranja srednjeg školstva Grada Opatije poteškoću predstavlja nepostojanje razrađene mrežesrednjeg školstva na razini Hrvatske. Nepovoljna je činjenica da danas u Hrvatskoj ima 68 srednjihškola ugostiteljsko-turističkog profila, što daleko premašuje potrebe za kadrovima navedenih profila isnižava kvalitetu nastave u tim školama. Već ranije najavljivana racionalizacija i prilagodba srednjihškola stvarnim potrebama Države nije sprovedena, pa ne postoji selekcija ni jasna orijentacija napojedine kadrovske profile.Na temelju PPPGŽ u Opatiji su potrebne najmanje dvije srednje škole, ali s obzirom na dostignuturazinu srednjoškolskog obrazovanja realno je planirati tri škole. Srednja škola ugostiteljskohotelijersko-turističkogusmjerenja. Obrtnička škola u funkciji turizma također ima punu opravdanost iperspektivu, dok će Gimnazija stagnirati, zbog blizine Grada Rijeke i njezinih četiriju gimnazija.Zbog posebno duge hotelijersko-turističke tradicije opatijske privrede i isto toliko duge tradicije uškolovanju kadrova za potrebe hotelijerstva i turizma kao i zbog visokih rezultata koje ove srednješkole ostvaruju, nedvojbeno je da će ova usmjerenja i u budućnosti imati ključnu ulogu u srednjemškolstvu Opatije.Postojeći dotrajali školski prostor potrebno je zamijeniti novom građevinom na novoj lokaciji, gdje biškole djelovale na jedinstvenom prostoru sa suvremenom opremom. Školovanje za ugostiteljskohotelsko-turističkedjelatnike treba ostati tamo gdje postoji turistička tradicija. Novoj školi ugostiteljskoturističkeorijentacije je potreban veći prostor za nastavu kao i poseban hotel koji bi služio kaonastavna baza za buduće ugostiteljsko-turističke kadrove. Primjera takvih hotela ima po Europi vrlomnogo. Veće promjene u Gimnaziji nije realno očekivati.Za potrebe srednjih škola nužna je izgradnje višenamjenske školske dvorane, višenamjenskogigrališta za ekipne športove, teretane i drugo. Potreban prostor školskih igrališta je minimalno 15 m 2po školskom djetetu. S obzirom na očekivani broj učenika iz drugih područje Primorsko-goranskežupanije ali i susjednih županija i drugih dijelova Hrvatske evidentna je potreba izgradnje učeničkogdoma. Dom za djecu i mladež mora biti lociran u gradskom području.Fakultet za turistički i hotelski menadžment ima perspektivu na postojećoj lokaciji, uz njezinoproširenje. Računa s povećanjem nastavnog programa, povećanjem broja studenata i nastavnika i sdogradnjom postojeće građevine na lokaciji u Iki, za što postoji projektna dokumentacija.I-120

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeZdravstvena zaštita i socijalna skrbOčekuje se da će do unapređenja u zdravstvenoj zaštiti doći kroz privatne inicijative (ambulante općemedicine ili specijalističke ambulante i specijalne bolnice) za domicilno stanovništvo i za turiste.Prostorni plan omogućava izgradnju dijagnostičkog centra, centra za rehabilitaciju i slično do čijegosnivanja vrlo vjerojatno može doći. Budući se djelatnost zdravstva i socijalne skrbi u nekimsegmentima preklapaju, potrebno je kod planiranja novih kapaciteta koristiti termin socijalnozdravstveneustanove. Ponuda wellness programa polako postaje sastavni dio ponude dijelaopatijskih hotela. Thalassotherapia i drugi opatijski hoteli uvrstili su u svoju ponudu wellness centrekoji će ponuditi građanima regije i šire antistres programe, tretmane ljepote i fitness.Prostorni plan utvrđuje smještaj sljedećih zdravstvenih ustanova u Gradu Opatiji:- dom zdravlja u naselju Opatija,- ambulante primarne zdravstvene zaštite u naseljima Opatija, Poljane i Veprinac,- specijalna bolnica (Thalasoterapija) u naselju Opatija,- hitna medicinska pomoć u naselju Opatija.Socijalnim programom i nadalje se predviđa dodatna socijalna zaštita za osobe ili obitelji koje zbogobjektivnih ili subjektivnih razloga nisu u mogućnosti sami riješiti svoje potrebe. Posebnim programimaće se proširiti oblici skrbi za obitelji s djecom s posebnim potrebama.Demografska kretanja ukazuju da se broj osoba starije dobi u Opatiji povećava. Postojeći kapacitetiDoma za starije i nemoćne osobe Volosko nedostatni su za sve veće potrebe.Nadogradnjom postojećih objekata i izgradnjom novog doma za starije osobe povećali bi se postojećikapaciteti. Osim toga, otvorila bi se mogućnost za organizaciju dnevnog boravka za starije osobe.Trenutni kapaciteti Centra za socijalnu skrb Opatija zadovoljavaju postojeće potrebe. Ukoliko sastavnidio poslova Centra postane rad Savjetovališta za brak, obitelj i mladež, tada postojeći kapaciteti, nifizički, a ni strukovni, neće zadovoljiti potrebe. Postoji mogućnost nadogradnje Centra za socijalnuskrb, a planirana je i lokacija nove građevine.Prostorni plan utvrđuje smještaj doma za starije osobe u naseljima Opatija i Pobri.Kulturni i športski sadržajiMreža kulturnih i sportskih sadržaja se zasniva na postavkama iz zakonske regulative i iz dokumenataprostornog uređenja. U središtu ranga Opatije treba biti smještena većina kulturnih odnosno športskihsadržaja. Prema važećim planovima minimalni sadržaji su: knjižnica i čitaonica, otvoreno ili pučkoučilište, muzej, galerije, zbirke, lokalne novine i lokalni radio, kinematograf, sportski klubovi, športskosredište-centri i školske-športske dvorane. Grad Opatija ima glavninu kulturnih sadržaja, ali nedostajeotvoreno ili pučko učilište. Ostala poboljšanja moguća su kroz povećanje prostora i opreme objekata ukulturi. Ljetna pozornica je građevina koji zahtjeva adaptaciju s mogućnošću natkrivanja.S obzirom da na području Grada Opatije izrazito nedostaje sportskih objekata to će buduća izgradnjaići u smjeru kompletiranja sadržaja. Pored postojećeg nogometnog nužna je izgradnja igrališta za malinogomet, rukomet, košarku i odbojku, te izgradnja jedne višenamjenske sportske dvorane. Također jeI-121

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijepotrebna izgradnja zatvorenog bazena, dimenzija najmanje za vaterpolo , više teniskih terena, višeterena za boćanje i drugo. Izgradnja dječjih igrališta i parkova te ostali športsko-rekreacijski sadržaji unaseljima.Prostorni plan određuje, unutar i van naselja, površine namijenjene za sport i rekreaciju, a uređenje tihpovršina i izgradnja građevina usuglasit će se s mogućnostima Grada i zanimanjem drugih investitora,prvenstveno u području turizma. Nove izdvojene zone predviđene su uz naselja u zaobalju napadinama Učke.Vjerske građevinePlaniranje vjerskih sadržaja u Gradu Opatiji je u nadležnosti vjerskih zajednica. Ovim Prostornimplanom predviđena je izgradnja pastoralnog centra "Alojzije Stepinac", smještenog u blizini naseljaPobri – Varljeni i Liburnijske zaobilaznice. Osnovne funkcionalne cjeline centra su pastoralna(crkvena/kulturna), športska i odgojno-socijalna.Prostorni plan određuje raspored vjerskih građevina u naseljima Opatija, Poljane, Pobri, Veprinac, Ičićii Dobreć.Udruge građanaUdruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake pojedinelokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja. Zbogspecifičnog karaktera ovih sadržaja javnih funkcija, ti se sadržaji ne mogu planirati pa tako niuvrštavati u dokumente prostornog uređenja.Uslužne djelatnostiRazvojem turizma viših kategorija očekuje se i kvalitativni razvoj postojećih usluga i razvoj novihusluga kao što su; iznajmljivanje opreme, računalne i srodne djelatnosti, razvoj istraživanja u prirodnimi društvenim djelatnostima, te razvoj pravnih, računovodstvenih, revizorskih i drugih poslovnihdjelatnosti. Značajan razvoj očekuje se u području informatičke djelatnosti koja će s razvijanjemračunalne, programerske i mjerne opreme omogućiti brzo dobivanje informacija i donošenje optimalnihodluka u svim djelatnostima. Taj sustav je potrebno uvesti u poslovanje komunalnih i gradskih službi.Uz to je potrebno uvesti prikupljanje i praćenje podataka putem GIS-a o prirodnim osobinama,gospodarskim kapacitetima te drugim potrebnim podacima za praćenje gospodarskih i društvenihdjelatnosti.Očekuje se snažniji razvoj raznih oblika osiguranja, a uz to i svih usluga financijskog posredovanja.Tako će financijsko poslovanje povećavati volumen i povećati broj zaposlenih.Poslovanje nekretninama odvijat će se u okviru prometa zgradama, stanovima, kućama za odmor igrađevnim česticama i djelovanja tržišta.I-122

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeTablica br. 17Mreža osnovnih javnih sadržaja naselja Grada OpatijeUprava i sudstvo(D)Školstvo iobrazovanjeKultura i informacijeZdravstvo isocijalna skrbFinancijske isl. institucijeVjerskeustan.Šport i rekreacijaRaspodjela i opremljenost naseljajavnim i osnovnim opskrbnimsadržajimaIspostava županijske upraveGradska uprava i samoupravaOpćinski i prekršajni sudOpćinsko državno odvjetništvoPolicijska postajaVatrogasna postajaLučka upravaLučka kapetanijaOpatijaDDDDDDDDJaslice i dječji vrtić 2DV DV DV 2DVPoljanePodručna škola PŠ PŠ PŠ PŠOsnovna školaSrednja školaOŠ4SŠGlazbena, jezična i dr. škole 2GŠ GŠFakultetFKongresni centarKinoOtvoreno učilišteMuzej i galerija 2MG MGKCKOUKnjižnica i čitaonica KČ KČ KČRadio postaja 1Društveni dom DD DD DD DD DD DD DD DD DDPrim.zaštita - dom zdravljaPrim.zaštita - ambulanta 3A A ASpecijalna bolnicaDZHitna pomoćPPDom za starije DS DSHBanka B BFINA ispostavaFIPošta (HP) i ispostava (IP) HP IP IP IP IP IP IPOZ ispostava OZ OZPastoralni centarPCVjerska građevina 4VG VG VG VG VGŠportska dvorana ŠD ŠDZatvoreni bazen ZB ZBŠportski centar 2ŠC ŠCPolivalentno igralište PI PI PI PI PI PI PI PI PIUređeno kupalište 8R6 R6 R6PobriOpričVeprinacIčićiIkaDobrećV. UčkaM. UčkaI-123

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA3.4.1. Uvjeti korištenja prostoraUvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom, koja je navedena utočki 3.2. Obrazloženja ovog Prostornog plana i u kartografskim prikazima 3A, 3B i 3C "Uvjeti zakorištenje, uređenje i zaštitu prostora" u mj. 1:25 000.Uvjetima korištenja prostora obuhvaćena su građevinska područja naselja i površine izvan naselja zaizdvojene namjene te površine izvan građevinskih područja.Ovaj Prostorni plan provodi se na području Grada Opatije posredno i neposredno.Neposredno provođenje Prostornog planaOvaj Prostorni plan provodi se neposredno na svim područjima Grada Opatije za koja nije propisanaizrada plana užeg područja.Izrada planova užih područja nije propisana za naselje Vela Učka i za Špadići, kao dio naseljaPoljane.Posredno provođenje Prostornog planaProstorni plan određuje obvezu izrade planova užih područja za sva građevinska područja GradaOpatije izvan Parka prirode Učka. U Parku prirode Učka Prostorni plan obvezuje izradu planova užihpodručja za naselje Mala Učka te građevinskih područja izdvojene namjene na prostoru Poklon I iPoklon II.Takav pristup u planskom normiranju prostora postupkom ‘stupnjevanog’ planskog normiranja ipreusmjeravanja problematike uređenja prostora u odgovarajuću plansku razradu određuje, ne samozakonska regulativa (Uredba o ZOP-u), već proizlazi i iz izuzetne morfološke i tipološke slojevitostiGrada Opatije te potrebe učinkovite zaštite prirodnog krajobraza i niza kulturno-povijesnihznamenitosti koje čitavom području daju eksteritorijalnu prepoznatljivost.A) Uvjeti korištenja površina građevinskih područjaProstornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Opatije i to zastatistička naselja: Dobreć, Ičići, Ika, Opatija, Oprič, Pobri, Poljane, Mala Učka, Vela Učka i Veprinac.Na građevinskim područjima naselja na području Grada Opatije gradi se u skladu s Odredbama ovogProstornog plana i zakona, odnosno prostorno-planske dokumentacije užih područja.Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenjezemljišta i izgradnju.I-124

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeIzgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište, na kojem su izgrađene građevinerazličite namjene, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine(parkovi, igrališta, luke, uređene plaže i dr.). Izgrađenim područjem u ovom Prostornom planusmatraju se i površine za koje su izdane pravomoćne građevne dozvole.Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane javne prometnepovršine. Javnom prometnom površinom smatra se javna ili nerazvrstana cesta (određena OdlukomGrada Opatije) koja služi za promet vozila, a minimalne je širine kolnika 5,50 m (iznimno 3,0 m zajednosmjerni promet), te najmanje jednostranog pješačkog pločnika širine 1,50 m (iznimno 1,0 m) uneizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja. U izgrađenim dijelovima građevinskogpodručja navedene dimenzije prilagođavaju se lokalnim uvjetima, te utvrđuju kroz izradu planauređenja užeg obuhvata.Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjemkatastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i udaljenostgrađevina do granica čestice.Ovaj Prostorni plan, u skladu s posebnim propisima, obvezuje izradu prostornih planova užih područjai to urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja (UPU i DPU).Urbanistički planovi uređenja- UPU 1 – naselje Opatija- UPU 2 – naselje Ičići- UPU 3 – naselje Ika – Oprić- UPU 4 – naselje Poljane- UPU 5 – naselje Dobreć (uključivo T2 i R7)- UPU 6 – naselje Pobri (uključivo K1 i R7)- UPU 7 – naselja Veprinac (uključivo Gašparići, Sv. Juraj - I2, T2)- UPU 8 – Zagrad (uključivo T2 i R7)- UPU 9 – Šavroni – Dujmić (uključivo namjene T2 i R7)- UPU 10 – Slavići- UPU 11 – Kolavići- UPU 12 – Lukovići – Šimeki – Šimetići – Zatka (uključivo namjene I2, R7)- UPU 13 – Travičić (uključivo namjenuT2)- UPU 14 – Okoli Dujmić – Falalelići – Katinići- UPU 15 – Vedež (uključivo T1)- UPU 16 – Poli Šori – Boni- UPU 17 – Andreti- UPU 18 – Puhari (uključivo namjenu I2)- UPU 19 – Šori- UPU 20 – naselja Poljane (uključivo Menderi – Strmice i namjenu T2)- UPU 21 – naselje Konjsko (uključivo namjenu I2)- UPU 22 – naselje Kožuli- UPU 23 – rekreacijska zona Ika- UPU 24 – rekreacijska zona Dobreć- UPU 25 – dio naselja PobriI-125

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeDetaljni planovi uređenja- DPU 1 – središte naselja Ičići- DPU 2 – turistička zona Sv. Juraj (T1 1 ) i dio naselja Dujmić- DPU 3 – turistička zona uz naselje Zagrad (T2 3 )- DPU 4 – povijesna jezgra Veprinac (s grobljem)- DPU 5 – turistička zona Doli (T1 2 )- DPU 6 – dio naselja Mala Učka (zona kulturnog dobra)- DPU 7 – turistička i rekreacijska zona Poklon I (T1 3 i R7 8 )- DPU 8 – turistička zona Poklon II (T1 4 )- DPU 9 – turistička zona uz naselje Okoli Dujmić (T2 7 )- DPU 10 – turistička zona uz naselje Katinići (T1 6 )- DPU 11 – posjetiteljsko-informacijski centar Poklon III (D1 1 )- DPU 12 – posjetiteljsko-informacijski centar Poklon II (D1 2 )- DPU 13 – posjetiteljsko-informacijski centar Doli (D1 3 )Granice obuhvata UPU-a i DPU- a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3C “Uvjeti korištenja izaštite prostora - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite” u mj. 1:25000 te na kartografskomprikazu br. 4A “Građevinska područja”, u mj. 1:5000.Do donošenja urbanističkih planova uređenja, te detaljnih planova uređenja mogući su sljedećizahvati u prostoru:Do donošenja urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja, određenih ovim Prostornimplanom, nije dozvoljeno utvrđivanje uvjeta za izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju građevina osimsljedećih zahvata:− izgradnja individualnih (samostojećih) stambenih građevina u izgrađenim dijelovima naselja izvanZOP-a i izvan naselja Mala Učka, temeljem ovog Plana, uz ograničenje maksimalne tlocrtnepovršine do 250 m 2 za sve građevine na građevnoj čestici,− rekonstrukcija individualnih (samostojećih) stambenih građevina unutar građevinskog područjanaselja koje nisu suprotne namjeni propisanoj ovim Planom, a u građevinskom području naseljaOpatija na prostoru između ceste Lovran - Opatija - Rijeka (D-66) i mora, uz ograničenjemaksimalne tlocrtne površine do 250 m 2 za sve građevine na građevnoj čestici,− rekonstrukcija ostalih građevina (u okvirima postojećeg gabarita) odnosno sukladno uvjetimagradnje,− dogradnja liftova uz građevine,− izgradnja građevina infrastrukture (osima garaža i luka) samo unutar izgrađenog dijelagrađevinskog područja te rekonstrukcija postojećih građevina infrastrukturne namjene,− izgradnja javnih garaža s mješovitom namjenom na lokacijama (uz moguće proširenje ispodokolnih prometnica):A. Volosko-sklonište i market (Z.č. 138/1, 138/11 i 138/13),B. Volosko - parking (z.č. 190, 191, 192, 194/1, 194/2, 198/2 i gr.č. 394)C. Opatija - tržnica (z.č. 29, 102, 103, 903/2, te grč. 8, 268 i 458-TS).− rekonstrukcija i adaptacija postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjetaživota i rada.I-126

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijePod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada u ovom Prostornom planu smatra se:- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina upostojećim gabaritima,- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita za stambeni ili/i poslovni prostor- dogradnja sanitarnog čvora maksimalne površine 5 m 2 , garaže maksimalne površine 20 m 2 ikotlovnice, maksimalne površine 10 m 2 . Navedeni prostori se ne mogu prenamijeniti.- rekonstrukcija (nadogradnja) potkrovlja odnosno mansardi na ravnim krovovima višestambenihzgrada unutar građevinskog područja naselja Opatija - GP1 1 (stambeno naselje Kosovo), savisinom nadozida do 1,80 m i maksimalnim nagibom krova od 22 0 .Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina u građevinskim područjima naselja koje senalaze unutar ZOP-a nije moguća na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijelagrađevinskog područja naselja površine veće od 5000 m 2 , ako nije donesen Urbanistički planuređenja.Prigodom svake rekonstrukcije građevine mora se riješiti problem nedostatka parkirališnog prostoraprimjenom normativa iz ovog Prostornog plana, kao i unaprjeđenjima i posebnim uredbama vezanimaza komunalne doprinose kojima se stimulira gradnja javnih parkirališta i garaža sredstvimaprikupljenim posebnim propisom u zoni gdje se parkirališni normativ ne može zadovoljiti na građevnojčestici.Na područjima za koje je propisana obveza izrade planova užih područja do donošenja navedenihplanova nije moguće vršiti zahvate interpolacije.B) Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područjaPovršine izvan građevinskog područja obuhvaćaju poljoprivredne i šumske površine, ostalopoljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište te vodne površine i more.Na ovim površinama izvan građevinskog područja mogu se na osnovu ovog Prostornog plana graditisljedeće građevine:−−−građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne i sl.),stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a svi u funkcijiobavljanja poljoprivredne djelatnosti,planinarski domovi, skloništa i vidikovci.Na istim površinama izvan građevinskog područja mogu se na osnovu uvjeta određenih ovim Planomrekonstruirati građevine, pod uvjetom da su te građevine izgrađene temeljem građevinske dozvole,posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968. godine, pa se iste tretiraju kao izgrađene građevne čestices postojećom izgradnjom izvan građevinskog područja.Poljoprivredne površine na području Grada Opatije (P2 i P3), iako su oskudne, pružaju mogućnostusmjerenja na razvitak ekološke poljoprivrede, a temelj trebaju biti obiteljska gospodarstva. Napovršinama s kvarnerske strane Učke prednost se daje korištenju površina za tradicionalneI-127

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijepoljoprivredne grane koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i preradu (povrćarstvo, mediteranskovoćarstvo, pčelarstvo, cvjećarstvo, vinogradarstvo i dr.). Posebnost ovog područja su šume maruna,koje su pretežito u područjima prijelaza poljoprivrednog u šumsko zemljište (PŠ) i zaslužuju pojačanuskrb u održavanju. S kvarnerske srane Učke prednost se daje korištenju poljoprivrednih površina zatradicionalne grane stočarstva (koze, ovce i sl.)Šumske površine, kao prepoznatljiva posebnost opatijskog zaleđa imaju gospodarsku namjenu ifunkciju zaštite. Gospodarske šume (Š1) koriste se s ciljem gospodarskog učinka uz istovremenoodržavanje biološke raznolikosti, te sposobnosti obnavljanja vitalnosti i potencijala šuma. Svi zahvatitrebaju se izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća. Gospodarske šume koristit će se i dalje zaproizvodnju drvne biomase uz sve važnije sporedne funkcije šuma. Šume zaštitne namjene (Š2) imajuprvenstveno funkciju očuvanja prirodnih resursa (zaštita voda, sprečavanje erozije i sl.) temeljenom nanačelu da je postojeće šume potrebno održavati pravilnim gospodarenjem, te da se njihove površinene smanjuju. Unutar šumskih površina dozvoljava se izgradnja infrastrukturnih i građevina zagospodarenje šumama, planinarskih i lovačkih domova, građevina za turističke informacije, pješačkih ibiciklističkih staza i odmorišta.Za sve šumske površine na području Grada Opatije osigurat će se zadržavanje njihove osnovnefunkcije očuvanjem od bespravne i nekontrolirane sječe i zaštitom od požara.Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Grada Opatije štitit će se od svakeizgradnje koja nije u skladu s ovim Prostornim planom. Na ovim površinama moguće je smještavati igraditi građevine koje su u funkciji obavljanja poljoprivrednih ili šumskih djelatnosti te unapređenjainfrastrukture odnosno građevina koje je primjenom posebnih propisa moguće smještavati i graditiizvan građevinskih područja.Vodne površine Prostornim planom su razgraničene na vodne površine kopna i morske površine.Vodne površine kopna (izvorišta, bujični vodotoci, lokve i sl.) uređuju se tako da se te vodezahvaćaju kako bi se mogle koristiti odnosno kako ne bi ugrožavale okoliš i kako bi se spriječila erozijatla. Korita bujičnih vodotoka osobito u višim zonama zahtijevaju pojačani nadzor i održavanje.Područje bujičnog potoka Banina zaslužuje zaštitu i ovim Planom se predlaže zaštititi kao značajankrajobraz.Morske površine uređivat će se i koristit na način da se omogući nesmetano odvijanje pomorskih,gospodarskih, turističkih i rekreacijskih djelatnosti.Pomorske djelatnosti u akvatoriju obuhvaćaju sustav luka otvorenih za javni promet županijskog ilokalnog značaja, luke posebne namjene-luku nautičkog turizma i sportske lučice, te trase unutarnjihplovnih puteva. Pomorske aktivnosti odvijat će se u skladu s Pomorskim zakonikom (NN 17/94, 79/94,43/96).Površine kupališta, kao i pojas obalnog mora namijenjen kupanju i rekreaciji u pojasu širine cca 150 mpodrazumijevaju korištenje za sportsko-rekreativne aktivnosti,.I-128

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOstale morske površine koristiti će se za tradicionalne gospodarske djelatnosti, prvenstveno ribolov,koji se treba odvijati u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu (NN 74/94).C) Uvjeti privremenog korištenja površinaOvim Prostornim planom određuje se mogućnost korištenja površina unutar i izvan građevinskihpodručja za jednostavne i privremene građevine te instalacije, koje mogu biti smještene na javnimpovršinama. Jednostavne građevine su prvenstveno:- kiosci,- nadstrešnice uz javne prometne površine,- promidžbeni panoi,- tende i- ostale privremene građevine i instalacije.Prostorni plan određuje mogućnost postavljanja ovih građevina i instalacija na površinama GradaOpatije uz sadržaje i površine javne namjene, kao što su prometni terminali, stajališta javnog prijevozaputnika, tržnica, zgrade škola, kulture, javnih službi, športa i rekreacije, uređena kupališta i plaže,informativne punktove i groblja.Smještaj i izbor tipa montažno-demontažne građevine te vremenski rok korištenja pojedine građevinena području Grada Opatije utvrđuje se Odlukom o privremenom korištenju javnih površina, odnosnoposebnom studijom ili odlukom Gradskog poglavarstva.3.4.2. Uvjeti uređenja prostora3.4.2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županijuGrađevine od važnosti za DržavuUređivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku na području GradaOpatije ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovna prostorno-planska-usmjerenja. Posebneuvjete njihovog uređivanja utvrđuju mjerodavna državna tijela i poduzeća s javnim ovlastima.Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru,sukladno posebnom propisu, a one su:Građevine od važnosti za Državu1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Željezničke građevine• nova željezničke pruge velike učinkovitosti (tunel)o (Trst - Kopar) – Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnikb) Cestovne građevine• Autoceste i brze cesteo Čvor Matulji – Tunel UčkaI-129

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijec) Poštanske i telekomunikacijske građevine• Telekomunikacijske građevine međunarodne razineo radio relejna postaja Učkao radijski koridori Učka – Umag, Nanos (R. Slovenija), Mirkovica, Krk (Zidine), Rabo međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka – Umag – (Italija), Rijeka – Labin2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Građevine sustava vodoopskrbe• regionalni vodoopskrbni sustavb) Građevine sustava odvodnje• Sustav Opatija (Ika / Ičići)3 Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Elektroenergetske građevine• Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojećeo Prijenosni dalekovod 2 x 220 kV Pehlin – TE Plominb) Građevine za transport plina• Plinovodi (planirani)o magistralni plinovod za međunarodni transport plina DN 700 radnog tlaka 75 barakopnom: Pula - Viškovo - Kamenjak - Delnice - Vrbovsko - KarlovacUvjeti za izgradnju građevina od važnosti za Državu utvrđuju se temeljem stručnih podloga, a uprostor se smještavaju da udovoljavaju sljedeće uvjete i zahtjeve:- uvjete zaštite kulturnih dobara,- uvjete zaštite prirodnih vrijednosti,- uvjete zaštite i očuvanja okoliša (buka, zrak, tlo, vode i dr.),- zahtjeve zaštite izgrađenih struktura naselja i infrastrukturnih sustava.Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županijuUređivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za Primorsko-goransku županiju na područjuGrada Opatije ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.Posebne uvjete njihovog uređivanja utvrđuju mjerodavna županijska tijela i poduzeća s javnimovlastima. Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju zahvata u prostoru,sukladno posebnom propisu i Prostornom planu Primorsko-goranske županije, a to su:1. Građevine društvenih djelatnosti:a) Srednje škole• Opatijab) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite• OpatijaI-130

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije2. Pomorske građevine s pripadajućim građevinama, uređajima i instalacijamaa) Luke otvorene za javni promet• Luka Opatijab) Luke posebne namjene• Luke nautičkog turizma: Opatija i Ičići3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Ostale državne ceste• Pula – M. Draga (postojeća dionica) i Opatija – čvor Matulji (planirana dionica)b) Osnovne županijske ceste• Orehovica – Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo – Kastav – Matulji – Veprinac – VelaUčka• Ičići – nova državna cesta – čvor Veprinac – Veprinac (raskrižje)• Mošćenička Draga – Medveja – Lovran – Opatija – Rijeka – Kostrena – Bakar – Kraljevica –čvor Šmrika• Veprinac – Lanišće (cesta u funkciji park šume Učka),4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Telekomunikacijske građevine• radijski koridor Učka - Rijeka• magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski) : Rijeka - Labin, Rijeka – Pazin• mjesna pristupna centrala Opatijab) Poštanske građevine• postojeći poštanski ured koji pripada Središtu pošta Rijekao operativna jedinica u Opatiji5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih sustavaa) "Rijeka"6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamac) Distribucijski dalekovod 110 kV• Matulji – Lovran - TE PlominTS Lovran 110/10(20) kV-7. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima uređajima i instalacijamac) županijska plinska mrežaI-131

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.4.2.2. Građevinska područja naseljaNa građevinskim područjima naselja na području Grada Opatije gradi se u skladu s Odredbama zaprovođenje ovoga Prostornog plana. Uvjeti po kojima su Prostornim planom određena građevinskapodručja naselja određuju se prema kategorijama zaštite prostora iz Prostornog plana Primorskogoranskežupanije.Nova stambena izgradnja usmjerava se prije svega u nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelovenaselja.Prostorni plan uređenja Grada Opatije, sukladno Prostornom planu PGŽ, utvrđuje građevinskapodručja naselja površine 714,01 ha. Izgrađenih građevinskih područja naselja je 446,56 ha, aneizgrađenih 267,45 ha. Građevinska područja naselja su Grada Opatije su:- GP1 naselje Opatija,- GP2 naselje Pobri,- GP3 naselje Ičići,- GP4 naselje Ika,- GP5 naselje Oprič,- GP6 naselja Dobreć,- GP7 naselja Poljane,- GP8 naselje Veprinac,- GP9 naselje Vela Učka,- GP10 naselje Mala Učka.Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenjezemljišta i izgradnju. Izgrađenim dijelom građevinskog područja naselja smatraju se izgrađenegrađevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni (uređeno građevinsko zemljište nakojem su izgrađene građevine stambene i druge namjene, izgrađene infrastrukturne građevine ipovršine te ostale površine privedene namjeni - parkovi, igrališta i dr.). Neizgrađeni dio građevinskogpodručja naselja čini jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevinskihčestica ukupne površine veće od 5.000 m 2 , kao i sve rubne neizgrađene čestice.Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na način propisanovim Prostornim planom, a prikazani su na kartografskom prikazu br. 1A “Korištenje i namjenapovršina” u mj. 1:25.000. te na kartografskom prikazu br. 4A “Građevinska područja” u mjerilu 1:5000.Prostorni Plan određuje minimalno uređeno građevinsko zemljište u skladu s Prostornim planomPrimorsko-goranske županije i u skladu s Uredbom o ZOP-u.Sva građevinska područja naselja u Gradu Opatiji moraju imati najmanje I. kategoriju uređenosti(obuhvaća pripremu zemljišta i pristupni put do građevinske čestice).Unutar zaštićenog obalnog područja (ZOP) Grada Opatije građevina se može graditi samo nauređenoj građevnoj čestici koja mora imati u skladu s urbanističkim planom riješen javni pristup naI-132

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijegrađevnu česticu, električnu energiju, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda te propisani broj GPM, ilina građevinskom zemljištu čije je uređenje započelo na temelju Programa izgradnje i uređenjakomunalne infrastrukture Grada Opatije prema posebnom propisu.Unutar građevinskih područja naselja izvan ZOP-a u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe iodvodnje uvjetuje se gradnja cisterni za opskrbu vodom i sabirnih jama za otpadne vode zaindividualne stambene građevine, dok za višestambene, društvene (javne), ugostiteljsko – turističke igospodarske građevine treba izgraditi barem mini uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, a sve premaposebnim uvjetima nadležnih službi.Obvezatna viša razina uređenosti građevinskog područja određuje se planovima uređenja užihpodručja i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Opatije.Prigodom izgradnje koja se proteže uz državnu ili županijsku cestu osniva sa zajednička sabirna cestaza neposredan pristup na javnu prometnu površinu višeg ranga, a u skladu s posebnim uvjetima tijeladržavne uprave nadležnog za cestovni promet.Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene, vrste, oblika,veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu prostora. Oblik i veličinagrađevne čestice određeni su postojećim katastarskim česticama, koje se prema potrebi mogu cijepatiili spajati.Zemljište za redovnu uporabu postojeće građevine za koju nije utvrđena građevna čestica činipovršina ispod građevine i pojas zemljišta oko građevine koji sa istom čini prostornu i funkcionalnucjelinu minimalne širine 3,0 m, osim ako je predmetna građevina locirana bliže susjednoj čestici ilijavnoj (prometnoj, zelenoj) površini, kada se zadržava postojeća udaljenost koja može biti i manja od3,0 m, pri čemu predmetno zemljište mora imati osiguran pristup (kolni ili pješački) na javnu prometnupovršinu.Javnom prometnom površinom smatra se javna ili nerazvrstana cesta (određena Odlukom GradaOpatije) koja služi za promet vozila, a minimalne je širine kolnika 5,50 m (iznimno 3,0 m zajednosmjerni promet), te najmanje jednostranog pješačkog pločnika širine 1,50 m (iznimno 1,0 m) uneizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja. U izgrađenim dijelovima građevinskogpodručja navedene dimenzije prilagođavaju se lokalnim uvjetima, te utvrđuju kroz izradu planauređenja užeg obuhvata.Neposrednim pristupom smatra se i kolni pristup minimalne širine 3,5 m (iznimno prilikomrekonstrukcije postojeće građevine 3,0 m) i dužine do 50 m. Iznimno, kod postojećih građevina kojenemaju ili ne mogu imati kolni pristupni put, neposrednim pristupom smatra se pješački put ili stubeširine najmanje 1,5 m.A) Uvjeti uređenja prostora za građevine stambene namjeneProstorni plan određuje izgradnju individualnih stambenih (samostojećih, dvojnih i skupnih) ivišestambenih građevina u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja.I-133

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeNa jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene, a uz nju i ostalegrađevine - pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, manje poslovne građevine ilipoljoprivredne gospodarske građevine.U sklopu građevine i/ili građevne čestice stambene namjene omogućava se i realizacija poslovnogprostora za djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš, koja obuhvaća: krojačke, frizerske,postolarske, fotografske radionice, trgovine, ugostiteljske, turističke i zdravstvene sadržaje, prostor zaturističku djelatnost – kućna radinost, te drugi poslovni sadržaji (uredski prostori – odvjetničkekancelarije, liječničke ordinacije, projektni biroi i sl.), a svojim oblikovanjem i funkcijom ne smijunarušavati izgled građevine i uvjete stanovanja.Za potrebe stanovanja i komplementarnih poslovnih sadržaja obvezno je osigurati prometni pristup najavnu prometnu površinu. Garažno-parkirna mjesta i manevarski prostor za dostavna vozila osiguratće se na građevinskoj čestici.Pristup svim javnim dijelovima površina i građevina mora biti izveden u skladu s Pravilnikom oprostornim standardima, osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti (NN 151/05).U svim građevinama stambene namjene može se graditi podrum i potkrovlje pri čemu podrum možeobuhvatiti jednu ili više podzemnih etaža u funkciji poslovnog prostora, pomoćnih i tehničkih prostorija,te garaža. Podrumske etaže dijelom obuhvaćaju i dvonamjenski prostor koji se koristi kao sklonište.Kod dvojnih i skupnih građevina te drugih građevina, koje se prislanjaju uz među i susjedne građevinetreba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i sl.).Prilikom izgradnje na prostorima ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro i u zaštićenim dijelovimaprirode, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela islužbe zaštite prirode.Prostornim planom građevine stambene namjene dijele se na individualne stambene građevine ivišestambene građevine.• Individualne stambene građevineIndividualne stambene građevine su samostojeće, dvojne i skupne građevine stambene namjene snajviše tri stana, koje nemaju više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju.Nadzemnom etažom smatra se i prostor tavana namijenjen stanovanju. Individualne stambenegrađevine mogu se graditi unutar svih građevinskih područja naselja Grada Opatije.Izvan Parka prirode Učka granične vrijednosti za individualne stambene građevine smještene ugrađevinskim područjima naselja su:a) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:− za samostojeće građevine 600 m 2− za dvojne građevine 600 m 2− za skupne građevine 400 m 2I-134

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeb) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju individualne stambene građevine nijeograničena.c) najmanja tlocrtna površina nove građevine – individualne stambene građevine - iznosi:− za samostojeće građevine 80 m 2 izvan ZOP-a, a 100 m 2 u ZOP-u.− za dvojne i skupne građevine 60 m 2d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) određuje se:− za samostojeće građevine 0,3− za dvojne i skupne građevine 0,4e) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi:− za samostojeće građevine 0,9− za dvojne i skupne građevine 1,0.f) udaljenost individualne stambene građevine treba biti:−do regulacijskog pravca za sve tipove građevina (slobodnostojeća, dvojna, skupna)iznosi najmanje6,0 m− do granica građevne čestice za sve tipove građevina (slobodnostojeća, dvojna, skupna)iznosi najmanje 4,0.g) najveća dopuštena visina individualne stambene građevine ograničava se sa Po+P+2, a iznosi11,0 m do vijenca ili 13,0 metara do sljemena krova, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uzgrađevinu.Individualne stambene građevine mogu imati poslovne prostore koji ne ometaju stanovanje kaoosnovnu namjenu. Ovi poslovni prostori mogu biti smješteni na svim etažama građevine.Iznimno, unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, smještenih izvan Parka prirodeUčka, utvrđuju se za građenje individualnih stambenih građevina sljedeće granične vrijednosti:- veličina građevne čestice treba imati najmanje 50% površine utvrđene za pojedine načine izgradnje(samostojeći, dvojni, skupni),- najveći dopušteni koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice mogu biti za 50% veći odveličina za samostojeće građevine,- udaljenosti građevine određuju se na način:o do regulacijskog pravca prema spojnoj liniji dvaju susjednih građevina ili na produžetkugrađevinskog pravca jedne susjedne građevineo do ostalih granica građevne čestice iznosi najmanje 1,0 m, uz uvjet minimalne udaljenosti dograđevine na susjednoj čestici od 4,0 m. Dozvoljava se izgradnja do bočnih međa u slučajugradnje dvojne ili skupne građevine.- visina građevine određena je kao i za individualne stambene građevine na ostalim područjimaGrada Opatije.Za izgradnju građevina unutar građevinskog područja svih povijesnih seoskih naselja (osim naselja 4.kategorije) potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštiteprirode, pri čemu uvjeti građenja utvrđeni ovim Planom obuhvaćaju:− visina građevine ograničava se sa Po+P+1, a iznosi 7,0 m do gornje kote vijenca, odnosno 9,0 m dosljemena građevine, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3,− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,9,− najmanja udaljenost do međe i regulacijskog pravca utvrđuje se sukladno susjednim građevinama,I-135

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije− oblikovanje građevina i korištenje materijala usklađuje se sa tradicijskom arhitekturom, uz primjenujednostavnih pravokutnih tlocrta građevine,− preporuča se primjena manjih otvora uz obradu pročelja kamenom ili glatkom žbukom primjerenihboja sa kamenim okvirima oko otvora,− izgradnja treba slijediti terasastu konfiguraciju terena, poštivati poljoprivredne površine i sačuvatikamene podzide.Na području Parka prirode Učka utvrđuju se za građenje individualnih stambenih građevina sljedećegranične vrijednosti:– minimalna površina građevne čestice iznosi 400 m 2 ,– maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) iznosi 0,3,– maksimalni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (Kis) iznosi 0,6,– ukupna površina pod građevinama na građevnoj čestici iznosi minimalno 60 m 2 , a maksimalno150 m 2 ,– visina građevine iznosi 2 etaže (P+1) ili 7,0 m do vijenca odnosno 9,0 m do sljemena krova,mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu.– najmanja udaljenost od međe i regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.Naselja Vela Učka i Špadići su područje u kojemu se uvjeti građenja individualnih stambenihgrađevina utvrđuju neposredno primjenom ovog Prostornog plana sljedećim graničnim vrijednostima:– minimalna površina građevne čestice iznosi 400 m 2 ,– maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) iznosi 0,3,– maksimalni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (Kis) iznosi 0,6,– ukupna površina pod građevinama na građevnoj čestici iznosi minimalno 60 m 2 , a maksimalno150 m 2 ,– visina građevine iznosi 2 etaže (P+1) ili 7,0 m do vijenca odnosno 9,0 m do sljemena krova,mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu.– najmanja udaljenost od međe i regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene u naseljima Vela Učka i Špadići provodi setemeljem sljedećih smjernica:- građevina se prilagođava okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenjematerijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,- oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih ipostojanih materijala- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta,- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole uz prirodno osvjetljenje, postaviti kolektorisunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu,- na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutar područjazaštićenog kao prirodna vrijednost oblikovanje građevina provodi se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Uređenje građevnih čestica građevina stambene namjene u naseljima Vela Učka i Špadići provodi seprimjenom sljedećih smjernica:- najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina;I-136

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- oko građevne čestice može se izvesti ograda visine do 1,80 m, pri čemu se podnožje visine do0,80 m izvodi kao puna ograda (kamen, opeka), a preostali dio kao „prozračna“ ograda odzelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže,- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kamenizid ili se oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti,a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se podzid izvesti i većevisine do 3,0 m. Ukoliko je potrebno izvesti podzid veće visine od 3,0 m, isti se gradi kaskadnosa horizontalnim pomakom od najmanje 1,50 m i visinom pojedine kaskade do 3,0 m, a prostoriizmeđu kaskada se ozelenjavaju,- ograde i podzide treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja, te da suusklađeni sa oblikovanjem okolnog prostora,- na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uređenje građevne čestice provodi se premaposebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.• Pomoćne i manje poslovne građevine uz individualne stambene građevineUz individualnu stambenu građevinu mogu se na istoj građevnoj čestici graditi pomoćne i manjeposlovne građevine visine najviše podrum i jednu nadzemnu etažu.Ove manje poslovne građevine mogu sadržavati poslovne prostore iste namjena, kao i one koje sedozvoljavaju u stambenim građevinama, a uz primjenu sljedećih uvjeta:−visina od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu ne prelazi visinu od 4,0 m (3,0 m napodručju Parka prirode Učka) do gornje kote vijenca (odnosno 5,0 m do sljemena krova).Najmanje udaljenosti za ove građevine su:−−−−najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje poslovne građevine od regulacijskog pravcaiznosi 6 m, a iznimno se mogu locirati i na manjoj udaljenosti sukladno lokalnim uvjetima.ako se grade kao samostojeće, dvojne i skupne građevine trebaju biti udaljene najmanje 3,0 m oddrugih granice građevne čestice,ako se grade kao dvojne građevine, treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid idr.), uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,ako se grade kao skupne građevine, treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid idr.), uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama,Uvjeti gradnje vezano uz izgrađenost i iskorištenost građevne čestice, oblikovanje građevine te načinutvrđivanja uvjeta građenja (posredno ili neposredno) za ove građevine utvrđuju se sukladno uvjetimagradnje individualnih stambenih građevina na istoj čestici.• Višestambene građevineVišestambene građevine obuhvaćaju stambene građevine sa više od 3 stana, a mogu sadržavati iposlovni prostor. Višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje, koji ne ometaju stanovanje,a oni mogu biti smješteni na svim etažama. Poslovni sadržaji smješteni u etažama iznad prizemlja ilietaže ulaza u građevinu mogu obuhvatiti samo uredske prostore (odvjetničke kancelarije, liječničkeordinacije, projektne biroe i sl.).I-137

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeZa višestambene građevine u građevinskim područjima naselja utvrđuju se sljedeće graničnevrijednosti:- površina građevne čestice je najmanje 1200 m 2 ,- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,30,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,50,- najveća dopuštena visina iznosi podrum i četiri nadzemne etaže (Po+P+3), ili 14,0 m do gornjekote vijenca, odnosno 16,0 m do sljemena krova, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uzgrađevinu,- najmanja udaljenost od međe i regulacijskog pravca iznosi 8,0 m.Iznimno, unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja utvrđuju se za građenjevišestambenih građevina sljedeće granične vrijednosti:- minimalna površina građevne čestice iznosi 600 m 2 ,- maksimalna izgrađenost građevne čestice (Kig) iznosi 0,4,- maksimalna iskorištenost građevne čestice (Kis) iznosi 2,0,- maksimalna visina građevine određuje se prema višoj susjednoj građevini ali ne više odPo+P+4+Pk, a iznosi 20,0 m do vijenca ili 22,0 m do sljemena krova mjereno od najniže kotezaravnatog terena uz građevinu,- najmanja udaljenost od međe i regulacijskog pravca iznosi za stambeni dio građevine 5,0 m, aza poslovni i garažni prostor izgrađen u prizemnoj etaži građevine 1,0 m, odnosno 0,0 m u podrumskoj(podzemnoj) etaži. Navedene udaljenosti mogu u pojedinim dijelovima izgrađenog područja biti imanje, što se utvrđuje planom uređenja užeg područja (UPU-a).Javna prometna površina za pristup višestambenim zgradama mora imati minimalnu širinu 5,5 m, aiznimno 4,50 m u izgrađenom dijelu građevinskog područja.Uvjeti građenja za izgradnju višestambenih građevina određuju se posredno planom uređenja užegpodručja.Izgradnja višestambenih građevina nije dozvoljena u naseljima na području Parka prirode Učka.Arhitektonsko oblikovanje individualnih i višestambenih građevina stambene namjene provodi setemeljem sljedećih smjernica:- građevina se prilagođava okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenjematerijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,- oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih ipostojanih materijala,- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta,- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole uz prirodno osvjetljenje, postaviti kolektorisunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu,- na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutar područjazaštićenog kao prirodna vrijednost oblikovanje građevina provodi se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Uređenje građevnih čestica višestambenih građevina stambene namjene provodi se primjenomsljedećih smjernica:- najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina;I-138

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- oko građevne čestice može se izvesti ograda visine do 1,80 m, pri čemu se podnožje visine do0,80 m izvodi kao puna ograda (kamen, opeka), a preostali dio kao „prozračna“ ograda odzelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže,- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kamenizid ili se oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti,a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se podzid izvesti i većevisine do 3,0 m. Ukoliko je potrebno izvesti podzid veće visine od 3,0 m, isti se gradi kaskadnosa horizontalnim pomakom od najmanje 1,50 m i visinom pojedine kaskade do 3,0 m, a prostoriizmeđu kaskada se ozelenjavaju,- ograde i podzide treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja, te da suusklađeni sa oblikovanjem okolnog prostora,- na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uređenje građevne čestice provodi se premaposebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.B) Uvjeti uređenja prostora za građevine društvene (javne) namjeneProstorni plan određuje građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnogznačaja (obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije, vjerske građevine, sportske dvorane,kina i sl.), koji se grade unutar građevinskog područja naselja.Uvjeti građenja za izgradnju građevina društvene (javne) namjene utvrđuju se posredno planomuređenja užeg područja.U svim građevinama društvene (javne) namjene može se graditi podrum i potkrovlje. Podrum možeobuhvatiti i više podzemnih etaža u funkciji osnovne namjene, pomoćnih ili tehničkih prostorija igaraža. Podrumske etaže dijelom obuhvaćaju dvonamjenski prostor koji se koristi kao sklonište.Pristup svim javnim dijelovima površina i građevina društvene (javne) namjene mora biti izveden uskladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti (NN 151/05).Parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija ovog Prostornim planomodređenih za građevine ove namjene.Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za građevine društvene (javne) namjene u građevinskimpodručjima naselja:- građevine društvene namjene mogu se graditi pod uvjetom da građevina ima neposredni pristup najavnu prometnu površinu u skladu s kriterijima iz ovog Prostornog plana.- najmanja dopuštena veličina građevne čestice za izgradnju građevine društvene namjene iznosi1000 m 2 ;- udaljenost građevine društvene namjene od regulacijskog pravca je najmanje 8,0 m;- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje pola visine (h/2) građevine, aline manje od 6,0 m;- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevinadruštvene namjene (Kig) iznosi 0,5,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,0,I-139

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- nemaju više od podruma i četiri nadzemne etaže (Po+P+3),- najveća dopuštena visina građevine društvene namjene je 16 m do gornje kote vijenca, odnosno20 m do sljemena krova, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu (navedenevisine ne odnose se na crkve i sl. građevine).- iznimno, u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, prilikom izgradnje novih ilirekonstrukcije postojećih građevina društvene javne namjene, pojedini uvjeti građenja mogu biti iveći: maksimalni Kig = 0,8, maksimalni Kis = 5,0, maksimalna visina V = 30 m, dok se udaljenostod međa i regulacijskog pravca određuje prema lokalnim uvjetima.Prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro uvjeti građenja utvrđujuse prema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Uređenje građevnih čestica društvene (javne) namjene mora biti u skladu s njihovom funkcijom ipoložajem unutar urbanog područja, primjenom sljedećih smjernica:− najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina opremljenaodgovarajućom urbanom opremom (klupe, i dr.). Kod građevina društvene (javne) namjenesmještene uz javne, zelene ili pješačke površine (trgove) kao i za građevine unutar izgrađenogdijela građevinskog područja naselja ova površina može biti i manja, što se određuje planomuređenja užeg područja,− oko građevnih čestica društvene (javne) namjene ograda se u pravilu ne izvodi. U slučaju izgradnjeograde visina iste ograničava se sa najviše 1,20 m, a može se izvesti kao zelena ili uz korištenjekamena, opeke, drveta, metalne rešetke ili mreže. Iznimno prilikom ograđivanja površina specifičnenamjene (sportsko rekreativne površine i sl.) visina ograde može imati maksimalnu visinu 3,0 m,− radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zid ilise oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nemaopasnosti od narušavanja prirodnog ambijenta, može se podzid izvesti i veće visine do 3,0 m.Ukoliko je potrebno izvesti podzid veće visine od 3,0 m, isti se gradi kaskadno sa horizontalnimpomakom od najmanje 1,50 m i visinom pojedine kaskade do 3,0 m, a prostori između kaskada seozelenjavaju,− ograde i podzide treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su usklađenis oblikovanjem okolnog prostora,− na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutar područjazaštićenog kao prirodna vrijednost uređenje građevne čestice provodi se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Arhitektonsko oblikovanje građevina društvene (javne) namjene provodi se temeljem sljedećihsmjernica:- građevina se prilagođava okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenjematerijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,- oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih ipostojanih materijala,- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta,- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole uz prirodno osvjetljenje i postaviti kolektorisunčeve energije,I-140

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutar područjazaštićenog kao prirodna vrijednost oblikovanje građevina provodi se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Prostorni plan utvrđuje mogućnost izgradnje sadržaja polivalentne građevine turističko-kulturnozabavnenamjene “Otok“ (mogući naziv “OTOK OPATIJA“). Ovaj sadržaj smješten je ispred obale usredištu naselja Opatija. Lokacija u istraživanju je povezana s akvatorijem Luke Opatija, ali je mogućeistraživanje i drugih lokacija.Tijekom istraživanja lokacije i u postupku izrade plana uređenja užeg područja (UPU) potrebno jedefinirati optimalni program i njegove dimenzije na “Otoku“, te razmotriti potrebu izrade DPU-a.Građevine predškolskog i školskog obrazovanjaPostojeće građevine predškolskog i školskog obrazovanja proširivati će se i adaptirati u skladu sprostornim mogućnostima.Nove predškolske ustanove, dječje jaslice i vrtići, te škole i visokoškolske ustanove smjestit će se nanačin da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu, uz ostvarenjeprostornog standarda prema posebnim propisima.Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece uukupnom stanovništvu i to:− za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama od 76%,− za osnovne škole 10,5%−za srednje škole prema programu koji obuhvaća i učenike van prostora Grada Opatije.Uvjeti smještaja građevina predškolskog i školskog obrazovanja unutar građevinskog područja naseljautvrđuju se kao za ostale građevine društvene namjene.Građevine zdravstvene zaštite i socijalne skrbiPostojeće građevine u djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi proširivati će se i adaptirati u skladu sprostornim mogućnostima.Građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti (hotel za starije osobe, dom za starije osobe,rehabilitacijski centar, centar za dijagnostiku i dr.) graditi će se unutar građevinskog područja naseljauvažavajući raspored stanovništva, pristupačnost lokacija i raspored već izgrađenih takvih sadržaja.Na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti,poliklinika i sličnih građevina.Uvjeti smještaja građevina zdravstvene zaštite i socijalne skrbi unutar građevinskog područja naseljautvrđuju se kao za ostale građevine društvene namjene.I-141

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeVjerske građevineVjerske građevine (crkve, kapele, samostani, pastoralni centri, vjerske škole i sl. građevine) u praviluse grade u građevinskim područjima naselja, na odgovarajućim lokacijama potrebne površine i poduvjetima za građevine društvene namjene.Uz građevine crkve predviđaju se potrebne veće slobodne pješačke površine (trgovi i piacete)namijenjene okupljanju vjernika.C) Uvjeti uređenja prostora za građevine ugostiteljsko-turističke namjeneProstorni plan određuje sljedeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene:a) Građevine sa smještajnim kapacitetima:1. hoteli s pratećim sadržajima (zdravstveni i lječilišni, ugostiteljstvo, rekreacija, zabava i sl.),2. hotelska naselja3. građevine seoskog turizma.b) Građevine bez smještajnih kapaciteta:4. restorani, kavane,5. zabavni centri, klubovi, barovi, kockarnice i sl. sadržaji.Uvjeti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetimautvrđuju se posredno planom uređenja užeg područja.Uvjeti za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene obuhvaćaju:− građevine se smještavaju izvan javnih površina koje su uz obalu,− za građevine smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da sene prekida obalna šetnica - lungomare (postojeća ili planirana),− na udaljenosti od najmanje 400 m između građevinskih čestica uz obalu mora osigurava se javnapovršina za pristup morskoj obalnoj šetnici,− rekonstrukcijom omogućiti podizanje kategorizacije postojećih hotela na razinu 4 i 5 zvjezdica i Lkategorije,− kriteriji iz ovog stavka primjenjuju se i za nove hotele koji se grade na lokaciji uklonjenih sanitarnograđevinskihi konstruktivno neadekvatnih građevina u izgrađenom građevinskom području naselja,- nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,- smještajne građevine s pratećim sadržajima potrebno je uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,- nove smještajne građevine planiraju se na načelu uklapanja u neposredno okolno okruženje sprimjenom elemenata autohtonog urbaniteta i tradicijske ili suvremene arhitekture,- smještaj građevina i pratećih sadržaja treba biti kvalitativna i kvantitativna dopuna postojećeturističke ponude,- izgradnja građevina treba biti usklađena sa zaštitom okoliša i poboljšati stanje infrastrukture,- gustoća korištenja za nova ugostiteljska područja mora biti od 50-120 kreveta/ha,- proračunski broj kreveta po smještajnoj jedinici (SJ) je za hotele 2 kreveta, a za turistička naselja 3kreveta,- prometni pristup osigurava se primjenom kriterija iz ovog Prostornog planaI-142

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz članka 102. i 103. ovihOdredbi,- pristupi svim javnim dijelovima površina i građevina moraju biti izvedeni u skladu s Pravilnikom oosiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05).Uvjeti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene bez smještajnih kapaciteta(restoran, caffe i dr.) utvrđuju se temeljem kriterija za građevine gospodarske (poslovne) namjene.Granične vrijednosti za izgradnju građevina ugostiteljsko - turističke namjene sa smještajnimkapacitetima, za područje izvan Parka prirode Učka su:- najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1.200 m 2 ,- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,3,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) za naselja Opatija, Ičići i Ika iznosi 2,0, dok se zaostala naselja ograničava sa 1,5,- najveća dopuštena visina iznosi na područjima naselja Opatija, Ičići i Ika Po+P+3+PK ili 15,5 mdo gornje kote vijenca odnosno 17,5 m do sljemena građevine, dok se za ostala naselja visinaograničava sa Po+P+2+PK ili 12,5 m do gornje kote vijenca odnosno 14,5 m do sljemena krova,mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- najmanja udaljenost svih građevina od granice građevne čestice iznosi najmanje h/2, ali ne manjeod 5 m,- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6 m.- iznimno, unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, prilikom izgradnje novih ilirekonstrukcije postojećih građevina odnosno prenamjene stambenih građevina, minimalnapovršina građevne čestice može biti 500 m 2 , a maksimalni K ig = 0,6, te maksimalno K is = 4,8, samaksimalnom visinom do Po+P+5+PK ili V = 25 m mjereno od najniže točke uređenog terena uzgrađevinu do vijenca građevine, dok udaljenost od međa i regulacijskog pravca može biti i manjasukladno lokalnim uvjetima,- prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro uvjeti građenjautvrđuju se prema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.U svim građevinama ugostiteljsko-turističke namjene može se graditi podrum i potkrovlje. Podrummože obuhvatiti i više podzemnih etaža u funkciji osnovne namjene (noćni klubovi, disco, kasino i sl.),pomoćnih i tehničkih prostorija, te garaža. Podrumske etaže dijelom obuhvaćaju i dvonamjenskiprostor koji se koristi kao sklonište.Granične vrijednosti za građevine ugostiteljsko - turističke namjene sa smještajnim kapacitetima, zapodručje unutar Parka prirode Učka su:- minimalna veličina građevne čestice iznosi 500 m 2 ,- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,5,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,8,- najveća dopuštena visina građevine na ravnom terenu iznosi P+1 ili 7,0 m do vijenca,odnosno 9,0 m do sljemena krova, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- najveća dopuštena visina građevine na kosom terenu u nagibu većem od 30% iznosi P+2 ili9,0 m do vijenca, odnosno 11,0 m do sljemena krova, mjereno od najniže kote zaravnatogterena uz građevinu,- unutar građevine može se urediti stambeni prostor (jedna stambena jedinica),- najmanje 50% građevne čestice mora biti uređeno kao pejzažno zelenilo,I-143

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti manje rekreacijske površine.Građevine ugostiteljsko-turističke namjene – T1 (hoteli i pansioni) ne mogu se prenamijeniti ugrađevine druge namjene.Uređenje građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene provodi se temeljem sljedećih smjernica:- najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina, opremljenaodgovarajućom urbanom opremom (klupe i dr.),- oko građevne čestice može se izvesti ograda visine do 1,80 m pri čemu se podnožje visine do0,80 m izvodi kao puna ograda (kamen, opeka), a preostali dio kao „prozračna“ ograda odzelenila, drveta i metalne rešetke ili mreže,- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zidili se oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, anema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se podzid izvesti i veće visinedo 3,0 m. Ukoliko je potrebno izvesti podzid veće visine, isti se gradi kaskadno sa horizontalnimpomakom od najmanje 1,50 m i visinom pojedine kaskade do 3,0 m, a prostori između kaskadase ozelenjavaju,- ograde i podzide treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja, te da suusklađeni s oblikovanjem okolnog prostora,- prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, uvjeti građenjautvrđuju se prema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Arhitektonsko oblikovanje građevina ugostiteljsko-turističke namjene provodi se temeljem sljedećihsmjernica:- građevina se prilagođava okolnom urbanom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenjematerijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,- oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih ipostojanih materijala,- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta,- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori, kupole za prirodno osvjetljenje, postaviti kolektorisunčeve energije, a može se koristiti i kao krovna terasa,- na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutar područjazaštićenog kao prirodna vrijednost oblikovanje građevina provodi se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Seoski turizam čine smještajni kapaciteti stambene građevine na područjima seoskih naselja sakorištenjem dijela stambenog prostora za turističku djelatnost. Ove građevine grade se unutargrađevinskog područja naselja primjenom uvjeta kao za ostale individualne stambene građevine uzposebnosti koje vrijede za takve stambene građevine smještene unutar građevinskog područjapovijesnih seoskih naselja.Za seoski turizam mogu se prema navedenim uvjetima graditi i koristiti građevine seoskihdomaćinstava u svim građevinskim područjima naselja smještenim iznad trase planirane Liburnijskeobilaznice.I-144

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeD) Uvjeti uređenja prostora za gospodarske građevineProstorni plan određuje sljedeće građevine gospodarske namjene koje se mogu graditi unutargrađevinskih područja naselja, a izvan Parka prirode Učka:- građevine proizvodne namjene- građevine poslovne namjene- poljoprivredne gospodarske građevineUvjeti za izgradnju građevina gospodarske namjene utvrđuju se posredno planom uređenja užegpodručja.Uvjeti za izgradnju građevine gospodarske namjene obuhvaćaju:- djelatnosti ne smiju imati negativan utjecaj na okoliš,- prometni pristup osigurava se s javne prometnu površinu primjenom kriterija iz ovog Prostornogplana,- parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz ovog Prostornog plana,- pristupi svim javnim dijelovima površina i građevina (osim poljoprivrednih gospodarskih građevina)moraju biti izvedeni u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05).U okviru ili uz građevine gospodarske namjene dozvoljena je izgradnja stambenog prostora (jednestambene jedinice) građevne bruto površine do 100 m 2 .Građevine proizvodne namjene obuhvaćaju pretežito zanatske djelatnosti tipa (I 2 ).Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina proizvodne namjene smještenihizvan Parka prirode Učka:minimalna površina građevne čestice iznosi 600 m 2 ,- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (K ig ) iznosi 0,3,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (K is ) iznosi 0,9,- građevina obuhvaća podrum, te jednu ili više nadzemnih etaža,- podrum obuhvaća jednu ili više podzemnih etaža u funkciji osnovne proizvodne namjene,pomoćnih ili tehničkih prostorija te garaže. Podrumske etaže dijelom obuhvaćaju i dvonamjenskiprostor koji se koristi kao sklonište,- visina građevine proizlazi iz tehnoloških potreba i iznosi najviše 12,0 m do najviše točke građevinemjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m, a do ostalih granicagrađevne čestice najmanje h/2 ali ne manje od 5,0 m,- iznimno, unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, prilikom izgradnje novih ilirekonstrukcije postojećih građevina proizvodne namjene unutar naselja, uvjeti građenja mogu biti:maksimalni K ig = 0,6, maksimalni K is = 1,8, maksimalna visina V = 15 m, mjereno od najniže kotezaravnatog terena uz građevinu do vijenca građevine, a usklađuju se s lokalnim uvjetima teposebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Uređenje građevne čestice proizvodne namjene provodi se temeljem sljedećih smjernica:- najmanje 20% površine građevne čestice uređuje se sa visokom vegetacijom kao zaštitna zelenapovršina.I-145

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- ograde građevnih čestica izvode se sa visinom od najviše 1,80 m, pri čemu se podnožje kao punaograda (kamen, opeka), može izvesti do visine od 0,80 m, a preostali dio kao „prozračna“ ogradaod zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže.- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika u terenu izvode se podzidi koji se grade kao kamenizid ili oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Ukoliko je potrebno izvesti podzid veće visineisti se gradi kaskadno sa horizontalnim pomakom od najmanje 1,5 m i visinom pojedine kaskadedo 1,50 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju,- na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutar područjazaštićenog kao prirodna vrijednost uređenje građevne čestice provodi se prema posebnimuvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Arhitektonsko oblikovanje građevina proizvodne namjene provodi se temeljem sljedećih smjernica:- građevina se prilagođava okolnom urbanom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenjematerijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,- oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih ipostojanih materijala,- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta,- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori, kupole za prirodno osvjetljenje i postaviti kolektorisunčeve energije,- na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutar područjazaštićenog kao prirodna vrijednost oblikovanje građevina provodi se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Građevine poslovne namjene obuhvaćaju pretežito uslužne i pretežito trgovačke djelatnosti.Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina poslovne namjene:- minimalna površina građevne čestice iznosi 400 m 2- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) iznosi 0,3,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (Kis) iznosi 0,9,- građevina obuhvaća podrum, te jednu ili više nadzemnih etaža,- podrum obuhvaća jednu ili više podzemnih etaža u funkciji osnovne poslovne namjene, pomoćnihili tehničkih prostorija, te garaže. Podrumske etaže dijelom obuhvaćaju i dvonamjenski prostor kojise koristi kao sklonište.- visina građevine proizlazi iz tehnoloških potreba i iznosi najviše 12,0 m do najviše kote građevinemjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, a do ostalih granica građevne česticenajmanje h/2, ali ne manje od 3,0 m,- iznimno, unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, prilikom izgradnje novih ilirekonstrukcije postojećih građevina poslovne namjene, unutar naselja pojedini uvjeti građenjamogu biti: maksimalni Kig = 0,6, maksimalni Kis = 1,8, maksimalna visina do vijenca V = 15 m,dok udaljenost od međa i regulacijskog pravca može biti i manja sukladno lokalnim uvjetima,- prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro uvjeti građenja utvrđujuse prema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Uređenje građevne čestice i arhitektonsko oblikovanje poslovnih građevina izvodi se isto kao i zaostale građevine gospodarske namjene.I-146

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeUnutar Parka prirode Učka Prostorni plan određuje građevine gospodarske (proizvodne, poslovne ipoljoprivredne) namjene koje se mogu graditi u građevinskim područjima naselja.Uvjeti građenja ovih gospodarskih građevina proizvodne i poslovne namjene utvrđuju se:– neposredno primjenom ovog Plana za naselja Vela Učka i Špadići, uz primjenu posebnih uvjetautvrđenih od nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode,– posredno planom uređenja užeg obuhvata za naselje Mala Učka (DPU).–Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina proizvodne i poslovne namjeneunutar Parka prirode Učka:– minimalna površina građevne čestice iznosi 300 m 2 ,– najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti Kig = 0,5,– najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti Kis = 1,0,– ograničena visina građevine iznosi dvije etaže, odnosno 7,0 m do vijenca ili 9,0 m do sljemenakrova mjereno do najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,– minimalna udaljenost građevine od međe i regulacijskog pravca iznosi 4,0 m,– građevine se svojim oblikovanjem i veličinom moraju prilagoditi okolnim građevinama, skladnouklopiti u ambijent naselja u cjelini, te uskladiti sa tipologijom krajolika,– unutar građevina proizvodne i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambenenamjene (jedna stambena jedinica građevne bruto površine do 80 m 2 ).Poljoprivredne gospodarske građevine Prostorni plan omogućava graditi na građevinskoj čestici uzstambene građevine ili kao samostalnu građevinu, a isključivo izvan ZOP-a .Uvjeti građenja za poljoprivredne gospodarske građevine utvrđuju se:- neposredno primjenom Odredbi ovog Plana za područje Parka prirode Učka, osim za naselje MalaUčka,- posredno primjenom Odredbi plana uređenja užeg područja, za naselja smještena između ZOP-a iParka prirode Učka, te naselje Mala Učka u Parku prirode Učka.Razlikuju se sljedeće vrste poljoprivrednih gospodarskih građevina:A) Građevine s izvorima zagađenja (staje, kokošinjci, kunićnjaci, prerada maslina i sl.)B) Građevine bez izvora zagađenja (sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremištapoljoprivrednih proizvoda, alata i sl.).Za građevine s izvorima zagađenja određuju se sljedeći uvjeti:– građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene, ali najmanje 10 m odregulacijskog pravca, a od granice građevne čestice najmanje 6,0 m,– građevine moraju biti udaljene najmanje 5 metara od građevine osnovne namjene na istojgrađevnoj čestici, odnosno 10,0 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnojčestici,– minimalna udaljenost jame za osoku i gnojišta iznosi 10 m za stambene građevine na predmetnojčestici i 15,0 m za stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici,– udaljenost građevina s izvorom zagađenja od građevina za opskrbu vodom (cisterne i sl.) iznosiminimalno 20 m.I-147

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeZa građevine bez izvora zagađenja određuju se sljedeći uvjeti:– udaljenost ne može biti manja od 3 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici inajmanje 6,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,– udaljenost od građevina za opskrbu vodom (cisterne i sl.) iznosi minimalno 10 m,– građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene, ali najmanje 3,0 m odregulacijskog pravca,– najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 3,0 m.Građevine poljoprivredne gospodarske namjene, uz primjenu navedenih uvjeta, grade se temeljemsljedećih dodatnih kriterija:− površina građevne čestice iznosi najmanje 600 m 2 ,− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,4 i obuhvaća sve građevine na građevnojčestici,− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,6 i obuhvaća sve građevine na građevnojčestici,− najveća dopuštena visina građevine iznosi jednu etažu (P) odnosno 4,0 m do vijenca ili 6,0 m dosljemena, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu.Oblikovanje ovih građevina treba biti u skladu s namjenom i tehnološkim procesom, uz primjenumaterijala i tipologije sukladno lokalnim uvjetima.Uređenje građevne čestice provodi se u funkciji namjene na način da ne rezultira negativnimutjecajem na susjedne čestice i građevine, uz obvezni zaštitni zeleni pojas prema susjednimgrađevinama za djelatnosti s izvorima zagađenja.Prilikom izgradnje gospodarskih građevina na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobroodnosno unutar Parka prirode Učka, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetima nadležnogkonzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Uvjeti postavljanja jednostavnih građevinaProstorni plan određuje mogućnost postavljanja jednostavnih građevina, kao što su kiosci,nadstrešnice, informativni i promidžbeni panoi i sl., na javnim površinama Grada Opatije, uz sljedećeuvjete:Kiosci se mogu postavljati uz sljedeće uvjete:– dozvoljene namjene su trgovina, usluge i ugostiteljstvo,– moraju imati priključke na komunalnu infrastrukturu ovisno o namjeni,– izvode se kao tipske jedince urbane opreme za čitavo područje Grada (s certifikatomproizvođača), veličine do 12 m 2 tlocrtne površine, visine do 3,0 m.Nadstrešnice (fiksne i sklopive tende) te informativni i promidžbeni panoi na javnim površinamaveličine su do 12 m 2 , a poželjno ih je unificirati kao prepoznatljiv oblik urbane opreme,I-148

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeSmještaj i postava predmetnih jednostavnih građevina i instalacija u prostoru ne smije ometati ipredstavljati opasnost za kretanje vozila i pješaka, ne smije smanjivati preglednost prometnice iliometati druge korisnike tog prostora.Predmetne građevine i instalacije smještajem i izgledom moraju biti uklopljene u prostor u kojem susmještene, a u zaštićenim dijelovima naselja i područjima prirodnih vrijednosti primjenjuju se posebniuvjeti nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Interpolacije građevinaProstorni plan određuje interpolacije građevina stambene, gospodarske (proizvodne-poslovne),ugostiteljsko-turističke i društvene (javne) namjene.Interpolacija građevina u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja provodi se:- posredno, planom uređenja užeg područja, za višestambene, društvene (javne) ugostiteljskoturističke,gospodarske (proizvodne, poslovne i poljoprivredne) građevine,- neposredno temeljem uvjeta ovog Plana u izgrađenim dijelovima naselja na području izvan ZOPai naselja Mala Učka za samostojeće individualne stambene građevine.Prilikom interpolacije građevine mora se postići usklađenost sa lokalnim uvjetima odnosno okolnomizgradnjom na način:- visina građevine odredit će se planom uređenja užeg područja, a sukladno lokalnim uvjetima,- građevinski pravac mora poštovati građevinske pravce susjednih građevina, odnosno ne smijenarušavati postojeći ulični niz građevina,- u zaštićenim cjelinama gradskih i seoskih povijesnih graditeljskih cjelina uz zaštićene građevine,koje su graditeljski sklop ili etnološko područje, odnosno unutar područja zaštićenih prirodnihvrijednosti, primjenjuju se posebni uvjeti nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Rekonstrukcije građevinaProstorni plan određuje mogućnost rekonstrukcije građevina unutar građevinskog područja naselja saprovedbom pod istim uvjetima kao za nove građevine.Unutar ZOP-a ili područja za koja je propisana izrada planova užih područja, do donošenja tih planovamogući zahvati obuhvaćaju:− rekonstrukciju individualnih (samostojećih) stambenih građevina do maksimalne tlocrtne površineod 250 m 2 (za sve građevine na građevnoj čestici) smještenih unutar građevinskog područjanaselja, koje nisu suprotne namjeni propisanoj ovim Planom, osim u građevinskom područjunaselja Opatija na prostoru između nove ceste i mora,− rekonstrukciju ostalih građevina u okvirima postojećeg gabarita, odnosno sukladno utvrđenimuvjetima gradnje,− dogradnju liftova uz građevine,− rekonstrukciju građevina infrastrukture,− rekonstrukciju i adaptaciju postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjetaživota i rada,I-149

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeKod rekonstrukcije, kod koje se povećava broj stanova ili građevinska bruto površina određenenamjene, potreban broj garažno-parkirnih mjesta treba osigurati prema kriterijima ovog Prostornogplana.Za postojeće građevine čija je građevna čestica manja od najmanjih dopuštenih površina građevnečestice utvrđenih ovim Prostornim planom, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ), koeficijentiskorištenosti (K is ), visina i ostali uvjeti gradnje određuju se prema vrsti građevine i odredbama kojevrijede za izgradnju nove građevine.Ukoliko se građevina nalazi na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice od one koja jepropisana za novu izgradnju, nadogradnja iste moguća je na postojećoj udaljenosti od granicegrađevne čestice.Dozvoljena je rekonstrukcija postojećih sanitarno-građevinskih i konstruktivno neadekvatnih iugroženih građevina kroz njihovo uklanjanje i izgradnju nove građevine koju treba izvesti u okvirimadokazivo legalnog gabarita u nadzemnom dijelu, uz zadržavanje postojećeg kapaciteta (broj stanova,hotelskih kreveta).Rekonstrukciju postojeće građevine i izgradnju nove građevine na lokaciji sanitarno-građevinskih ikonstruktivno neadekvatnih i ugroženih građevina moguće je realizirati u okvirima zatečene lokacijebez obzira na manju površinu građevne čestice te postignutu veću visinu građevine i višu izgrađenost- iskorištenost građevne čestice i sa manjim udaljenostima do međa ili regulacijskog pravca, nego štosu kriteriji za novu izgradnju.Rekonstrukcija postojeće građevine ili ruševine, unutar prometnih koridora i infrastrukturne mrežeutvrđenim ovim Prostornim planom, ograničena je posebnim uvjetima mjerodavnih pravnih osoba.Navedene rekonstrukcije građevina, koji se izvode uz građevine ili na područjima zaštićenim kaokulturna dobra odnosno zaštićene prirodne vrijednosti, provode se temeljem posebnih uvjetanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Rekonstrukcija postojećih građevina u građevinskim područjima naselja koje se nalaze unutar ZOP-anije moguća na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naseljapovršine veće od 5000 m 2 ako nije donesen Urbanistički plan uređenja.Kod rekonstrukcije kojom se povećava broj stanova ili građevinska bruto površina određene namjenepotreban broj garažno-parkirnih mjesta treba osigurati prema kriterijima iz ovog Prostornog plana.E) Građevine infrastrukture i komunalne namjeneGrađevine infrastrukture na području Grada Opatije su građevine u funkciji prometnog sustava,sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje te sustava energetike. Navedene građevine, osimgaraža i luka, mogu se do donošenja plana užeg područja određenog ovim Planom, graditi uizgrađenom dijelu građevinskog područja neposrednim provođenjemI-150

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeProstorni plan određuje mogućnost istraživanja i gradnje dijelova novih sustava javnog putničkogprometa, kao što su:- trase žičara koje povezuju priobalne dijelove naselja s dijelovima naselja i turističkih sadržaja navišim kotama obronaka Učke,- pješački tuneli i liftovi,− javne garaže sa ili bez pratećih sadržaja.Građevine komunalne namjene su groblja i tržnica smještenih unutar građevinskog područja naselja.Organizacija i uređenje novih groblja kao i proširenje postojećih u površini većoj od 20% (grobljeVeprinac) utvrđuje se posredno putem plana uređenja užeg obuhvata.3.4.2.3. Građevinska područja za izdvojene namjenePovršine izvan naselja za izdvojene namjene obuhvaćaju:−−−−gospodarsku namjenu (I2 – proizvodnu, pretežito zanatsku i K1 – poslovnu, pretežito uslužnu),ugostiteljsko-turističku namjenu (T1 – hoteli i T2 – turistička naselja)društvenu (javnu) namjenu (D1-posjetiteljsko-informacijski centri)sportsko-rekreacijsku namjenu− R6 – kupališta s obalnom šetnicom,− R7 – sportsko-rekreacijske zone,Ove površine prikazane su u kartografskim prikazima br. 1A "Korištenje i namjena površina“ u mj.1:25.000 i br. 4A "Građevinska područja naselja", mj 1:5 000.Površine gospodarske namjeneProstorni plan određuje gospodarsku namjenu I2, proizvodna namjena – pretežito zanatska, ukupnepovršne 8,58 ha, koja obuhvaća sljedeće zone:I2 1 uz naselje Konjsko,I2 2 uz naselje Puhari,I2 3 uz naselje Zagrad,I2 4 uz naselje Veprinac.Uvjeti za izgradnju građevina proizvodne namjene na navedenim lokacijama i površinama utvrđuju seplanovima uređenja užih područja.Za izgradnju građevina proizvodne namjene na površinama gospodarske namjene određuju sesljedeće granične vrijednosti:- najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi h/2, ali ne manje od 5,0 m;- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 8 m;- najmanje 30% građevne čestice uređuje se kao zaštitno zelenilo;- prometni pristup osigurava se neposrednim pristupom na javnu prometnu površinu u skladu skriterijima iz ovog Prostornog plana,I-151

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz ovog Prostornogplana,- površina građevinske čestice za gradnju proizvodne građevine ne smije biti manja od 1000 m 2 ,- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4;- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,6;- visina građevine je u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom, alinajviše 15 m, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu do najviše kote građevine, neračunajući manje tornjeve, dimnjake i slične dijelove građevine koji nisu viši od 20 m,- u svim građevinama proizvodne namjene može se graditi podrum, koji obuhvaća jednu ili višepodzemnih etaža u funkciji osnovne proizvodne namjene, pomoćnih ili tehničkih prostorija te garaža,pri čemu podrumske etaže dijelom obuhvaćaju i dvonamjenski prostor koji se koristi kao sklonište,- građevne čestice građevina proizvodne namjene ograđuju se ogradom visine do 1,80 m, izrađenekao „prozračne“ od metalne rešetke ili mreže bez punog dijela,- arhitektonsko oblikovanje građevina proizvodne namjene provodi se prema načelimasuvremenog građenja u skladu s funkcionalnim i tehnološkim potrebama uz izvedbu krovne plohe kaoravne, kose ili bačvaste, te moguću postavu krovnih prozora, kupola ili kolektora sunčeve energije.Prostorni plan određuje gospodarsku namjenu K1, poslovna namjena – pretežito uslužna, površine1,53 ha, uz naselje Pobri.Uvjeti za izgradnju građevina proizvodne namjene K1 1 na lokaciji i površini za gospodarsku namjenuutvrđuju se planom uređenja užeg područja.Za izgradnju građevina poslovne namjene u zoni gospodarske namjene određuju se kao smjernice zaizradu plana uređenja užeg područja sljedeće granične vrijednosti:- najmanja udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi h/2, ali ne manje od 5,0 m;- najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca iznosi 8 m;- najmanje 30% građevne čestice uređuje se kao pejzažno ili zaštitno zelenilo;- prometni pristup i parkiranje vozila osigurava se primjenom kriterijima iz ovog Prostornog plana,- površina građevinske čestice za gradnju poslovne građevine ne smije biti manja od 600 m 2 ,- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4;- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,6;- visina građevine je u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali najviše 12 m do najviše kotegrađevine, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- u svim građevinama poslovne namjene može se graditi podrum, koji obuhvaća jednu ili višepodzemnih etaža u funkciji osnovne poslovne namjene, pomoćnih ili tehničkih prostorija te garaža,pri čemu podrumske etaže dijelom obuhvaćaju i dvonamjenski prostor koji se koristi kao sklonište,- građevne čestice građevina poslovne namjene ograđuju se ogradom visine do 1,80 m, izrađenekao „prozračne“ od metalne rešetke ili mreže bez punog dijela,- arhitektonsko oblikovanje građevina poslovne namjene provodi se prema načelima suvremenoggrađenja u skladu s funkcionalnim i tehnološkim potrebama uz izvedbu krovne plohe kao ravne,kose ili bačvaste, te moguću postavu krovnih prozora, kupola ili kolektora sunčeve energije.I-152

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijePovršine ugostiteljsko-turističke namjeneSmještajni kapaciteti - hoteliZone smještajnih kapaciteta i sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene T1 hoteli Prostorni planodređuje u ukupnoj površini od 10,18 ha, koji obuhvaćaju sljedeće zone:T1 1 uz naselje Veprinac (Sv. Juraj),T1 2 Doli, unutar Parka prirode ,T1 3 Poklon I, unutar Parka prirode Učka,T1 4 Poklon II, unutar Parka prirode Učka,T1 5 uz naselje Vedež,T1 6 uz naselje Katinići.Uvjeti za izgradnju novih i rekonstrukcija postojećih građevina tipologije „hotel“ (T1 1 -T1 6 ) na lokaciji ipovršini ugostiteljsko-turističke namjene utvrđuju se planovima uređenja užeg područja. Osnovni uvjetikoje moraju zadovoljiti ove građevine su :- ugostiteljsko-turističke djelatnosti ne smiju imati negativan utjecaj na okoliš,- prometni pristup osigurava se s javne prometne površine,- parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterijima iz ovog Prostornogplana,Na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke namjene nije dozvoljena izgradnja stambenog prostora.Zahvati izgradnje i rekonstrukcije građevina ugostiteljsko-turističke namjene predviđeni su na pojedinojlokaciji u sljedećim opsegu:• lokacija T1 1 (Sv. Juraj – Veprinac). T1 5 (Vedež) i T1 6 (Katinići) kao planirani klub hotel kategorijenajmanje 3 zvjezdice, sa pratećim sadržajima:- tereni za tenis i druge manje rekreativne površine (odbojka, košarka, boćalište),- zatvoreni – otvoreni bazen, wellness, fitness i dr.- prateći ugostiteljski sadržaji- ostali prateći sadržaji (trgovina i dr.)• lokacija T1 2 „Doli“ kao planirani apart-hotel Zatrep uz istočni portal cestovnog tunela (zamjenanapuštenog radničkog naselja), u okviru čestice – zone radničkog naselja, kategorije najmanje 3zvjezdice, sa pratećim sadržajima:- otvoreni bazen- manje rekreativne površine (košarka-odbojka, boćalište)- prateći sadržaji (ugostiteljstvo, trgovina i dr.)• lokacija T1 3 „Poklon I„ kao rekonstrukcija postojećeg hotela „INA“ uz mogućnost nužnog proširenja- dogradnje najviše do 10% postojeće tlocrtne površine i moguće dodatno uređenje otvorenihpovršina kroz izgradnju:- otvorenog bazena- manjih rekreativnih površina (tenis, boćalište i dr.)• lokacija T1 4 „Poklon II„ kao rekonstrukcija postojećeg hotela „Učka“ uz mogućnost nužnogproširenja – dogradnje najviše do 10% postojeće tlocrtne površine i moguće dodatno uređenjeotvorenih površina kroz izgradnju:I-153

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- otvorenog bazena- manjih rekreativnih površina (košarka-odbojka, boćalište i dr.).Za izgradnju građevina smještajnih kapaciteta u zonama ugostiteljsko-turističke namjene određuju sesljedeće granične vrijednosti:• Zone T1 1, T1 5 i T1 6- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ;- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi: 0,3,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 1,20,- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 8,0 m,- udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi h/2, ali ne manje od5,0 m,- elementi oblikovanja građevine moraju odražavati autohtoni graditeljski izraz, tj. oni moraju bititipološki usklađene s tradicijskim načinom izgradnje i oblicima karakterističnim za područje u kojemse izgrađuju.- najmanje 40% građevne čestice mora se ozeleniti visokovrijednim zelenilom,- treba osigurati minimalno 85 m 2 površine građevne čestice na jedan krevet,- nemaju više od podruma i četiri nadzemne etaže, pri čemu podrum može obuhvatiti jednu ili višepodzemnih etaža u funkciji pratećih sadržaja, pomoćnih i tehničkih prostorija te garaže, a može sekoristiti i kao dvonamjenski prostor za potrebe skloništa,- najveća dopuštena visina građevine je P+2+Pk ili 12,0 m do gornje kote vijenca, odnosno 14 m dosljemena građevine, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- opremanje pratećim sadržajima prema članku 62.• Zona T1 2 „Doli“ (Zatrep)– Veličina građevne čestice određena je površinom postojećeg građevinskog područja radničkihnastambi,– Izgrađenost građevne čestice treba biti identična postojećoj izgrađenosti zone radničkih nastambi ine može se povećavati,– maksimalni kapacitet građevine iznosi 200 ležajeva,– udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 8,0 m a od granice građevnečestice 5,0 m,– maksimalna visina ugostiteljsko-turističke građevine iznosi P+1 ili 7,0 m do gornje kote vijenca,odnosno 9,0 m do sljemena građevine, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,– maksimalna visina pratećih građevina iznosi jednu etažu ili „P“ odnosno 4,0 m do vijencagrađevine, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,– opremanje pratećim sadržajima prema članku 62. ovih Odredbi.• Zone T1 3 (Poklon I) i T1 4 (Poklon II)– zadržavaju se postojeće građevne čestice sa zatečenom površinom,– zadržavaju se zatečene visine građevina,– dopuštena je dogradnja postojećih građevina za 10% zatečene tlocrtne površine,– udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 8,0 m a od granice građevnečestice 5,0 m,– dopuštena je rekonstrukcija i modernizacija postojećih građevina uz dodatak novih ugostiteljskoturističkihsadržaja,– opremanje pratećim sadržajima prema članku 62. ovih Odredbi.I-154

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeSmještajni kapaciteti – turistička naseljaProstorni plan određuje ugostiteljsko-turističku namjenu T2, zone smještajnih kapaciteta – turističkanaselja, ukupne površine 9,75 ha, koji obuhvaćaju sljedeće zone.T2 1 uz naselje Veprinac,T2 2 uz naselje Dobreć,T2 3 uz selo Škofi (Zagrad),T2 4 uz naselje Zagrad (na cesti za Vedež),T2 5 uz naselje Travičići ,T2 6 uz naselje Šavroni,T2 7 uz naselje Okoli Dujmić,T2 8 uz naselje Menderi,T2 9 uz naselje Dobreć (Krasa).Uvjeti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene tipologije „turističko naselje“ (T2 1 -T2 9 ) nalokaciji i površini namijenjenoj za turistička naselja utvrđuju se planovima uređenja užeg područja.Osnovni uvjeti koje moraju zadovoljiti građevine smještajnih kapaciteta turističkog naselja su:- ugostiteljsko-turističke djelatnosti ne smiju imati negativan utjecaj na okoliš,- prometni pristup osigurava se s javne prometne površine,- parkiranje vozila rješava se primjenom kriterija ovog Prostornog plana,Na površinama građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene obvezno se planiraju i pratećisadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji te građevine i parkovne površine kojeupotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.U okviru smještajnog kapaciteta turističkog naselja nije dozvoljena izgradnja stambenog prostora.Utvrđuju se granične vrijednosti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene tipologijeturističko naselje (T2) u zonama turističkih naselja:- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2.000 m 2 ;- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi: 0,25,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,75,- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6 m,- udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice je h/2, ali ne manje od 5 m,- elementi oblikovanja građevine moraju odražavati autohtoni graditeljski izraz, tj. oni moraju bititipološki usklađene s tradicijskim načinom izgradnje i oblicima karakterističnim za područje u kojemse izgrađuju.- nemaju više od podruma i tri nadzemne etaže (Po+P+2), pri čemu podrum može obuhvatiti jednu iliviše podzemnih etaža u funkciji pratećih sadržaja, pomoćnih i tehničkih prostorija te garaže, amože se koristiti i kao dvonamjenski prostor za potrebe skloništa,- najveća dopuštena visina građevine je 9 m do gornje kote vijenca, odnosno 11 m do sljemena,mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina,- najmanja kategorija je tri zvjezdice.I-155

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijePosjetiteljsko – informacijski centriProstorni plan određuje sljedeću javnu - društvenu namjenu D1, zone posjetiteljsko – informacijskihcentara, ukupne površine 2,45 ha, koja obuhvaća sljedeće zone:D1 1 Lokacija Poklon III, unutar parka prirode Učka,D1 2 Lokacija Poklon II, unutar Parka prirode Učka,D1 3 Lokacija Doli uz južni portal tunela Učka, unutar Parka prirode Učka.Uvjeti za izgradnju građevina za potrebe posjetiteljsko-informacijskih centara na navedenimlokacijama i površinama utvrđuju se planom uređenja užeg obuhvata i posebnim uvjetima nadležnogkonzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Na površinama javne - društvene namjene mogu se graditi posjetiteljsko – informacijski centri sapratećim sadržajima – ugostiteljski, zabavni i uslužni sadržaji te građevine i parkovne površine kojeupotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.Utvrđuju se granične vrijednosti za izgradnju građevina posjetiteljsko-informacijskih centara unavedenim zonama:− najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 300 m 2 ;− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi: 0,3,− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,3,− najveća dopuštena bruto tlocrtna površina građevine, iznosi 500 m 2 ,− najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m do gornje kote vijenca, mjereno od najniže kotezaravnatog terena uz građevinu,− najveća dopuštena katnost je P,− udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5 m,− udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 3 m,− najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina,− elementi oblikovanja građevine moraju odražavati autohtoni graditeljski izraz, tj. moraju biti tipološkiusklađeni s tradicijskim načinom izgradnje i oblicima karakterističnim za područje u kojem seizgrađuju,− prometni pristup osigurava se s javne prometne površine,− parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz ovog Prostornog plana,Površine kupališno-rekreacijskeProstorni plan određuje kupališno-rekreacijsku namjenu R6 kao uređena kupališta s obalnomšetnicom, ukupne površine 11,12 ha, koja obuhvaća sljedeće zone:R6 1 zona športa i rekreacije na moru - “Preluk“,R6 2 kupalište „Črnikovica“,R6 3 kupalište „Lipovica“,R6 4 kupalište „Tomaševac“,R6 5 kupalište „Lido“,R6 6 kupalište „Slatina“,I-156

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeR6 7 kupalište „Vasanska“,R6 8 kupalište „Mali Raj“,R6 9 Kupalište Ičići,R6 10 Kupalište Triestina,R6 11 Kupalište Ika.Kupališta obuhvaćaju kopneni dio i pripadajući dio akvatorija širine 150 m, a namijenjena su kupanju,sportovima na vodi i u vodi i sl.Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana dozvoljeno je isključivo uređenje, održavanje ilisanacija kupališta (dohranjivanje žala, obnova postojećih betonskih ili kamenih podloga, opločenja isl.).Uvjeti za izgradnju građevina kupališno-rekreacijske namjene na navedenim površinama utvrđuju seplanom uređenja užeg područja. .Površine športsko-rekreacijske namjeneProstorni plan određuje športsko-rekreacijsku namjenu R7, ukupne površine 92,65 ha, koja obuhvaćasljedeće zone:R7 1 športsko-rekreacijska zona Ika,R7 2 športsko-rekreacijska zona Dobreć,R7 3 športsko-rekreacijska zona Dobreć,R7 4 športsko-rekreacijska zona Šavroni,R7 5 športsko-rekreacijska zona Veprinac,R7 6 športsko-rekreacijska zona Zagrad,R7 7 športsko-rekreacijska zona Pobri,R7 8 športsko-rekreacijska zona Poklon I.Površine športsko-rekreacijske namjene na području Grada Opatije određene su za uređenje prostorai izgradnju građevina namijenjenih športu i rekreaciji građana i turista.U navedenim zonama i površinama mogu se graditi građevine sportsko-rekreacijske namjene iuređivati površine za sportska igrališta (sa ili bez gledališta) te staze za rekreaciju uključivo pratećesadržaje (klubovi, sanitarne prostorije, spremišta, ugostiteljstvo), koji se smještavaju unutar sportskorekreacijskihgrađevina, a samo iznimno kao zasebne građevine.Uvjeti za izgradnju građevina i uređenje površina u zonama sportsko-rekreacijske namjene nanavedenim lokacijama i površinama utvrđuju se planom uređenja užeg područja.Utvrđuju se granične vrijednosti za izgradnju i uređenje prostora u zonama sportsko – rekreacijskenamjene oznake R7 1 -R7 7 , kao smjernice za izradu plana uređenja užeg područja:− najmanja dopuštena površina građevne čestice je 5.000 m 2,−najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice (uključivo uređenje sportsko-rekreacijskihpovršina) K ig = 0,50,I-157

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije−−−−−−−−−najveća dopuštena iskorištenost građevne čestice (uključivo uređenje sportsko-rekreacijskihpovršina) K is = 0,50,moraju biti opremljene odgovarajućim sadržajima,najveća dopuštena građevinska bruto površina za prateće sadržaje, ako se izvode kao zasebnegrađevine, iznosi 150 m 2 ,najveća visina sportsko-rekreacijskih građevina iznosi 20,0 m, do gornje kote vijenca, odnosno25,0 m do sljemena krova, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,građevine za sport i rekreaciju mogu imati podrum u funkciji sportsko-rekreativnih, društvenih,poslovnih ili pomoćnih pratećih sadržaja, a može se koristiti i kao garaža,udaljenost građevine ili uređene površine za sport i rekreaciju od regulacijskog pravca i granicegrađevne čestice iznosi najmanje 5,0 m,riješen pristup na javnu prometnu površinu,najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina,parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz ovog Prostornog plana.Utvrđuju se granične vrijednosti za uređenje površine sportsko-rekreacijske namjene R7 8 na područjuParka prirode Učka (Poklon I - postojeće površine uz hotel INA).– zadržavaju se postojeće sportsko-rekreacijske površine uz mogućnost proširenja za dodatnih2000 m 2 ,– na proširenim površinama za sport i rekreaciju nije dozvoljena izgradnja građevina već samouređenje:- sportsko rekreacijskih površina (tenis, košarka, odbojka),- pješačkih komunikacijskih površina,- površina za boravak posjetitelja opremljenih drvenim stolovima i klupama,- parkovnih i zelenih površina.− uređenje predmetnog lokaliteta provodi se temeljem posebnih uvjeta nadležne službe zaštiteprirode.U zoni R7 3 (sportsko-rekreacijska zona Dobreć) moguć je smještaj golf igrališta, odnosno drugihsportsko-rekreacijskih građevina i površina (igrališta i bazeni) prema uvjetima za izgradnju sportskorekreacijskihgrađevina iz ovog Prostornog plana.Unutar zone R7 3 moguća je izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina tipa (T 2 ) - turističko naselje iT 1 (hotel), kapaciteta do 500 kreveta prema uvjetima za takve građevine iz ovog Prostornog plana.3.4.2.4. Građevine izvan građevinskih područjaZatečene građevine izvan građevinskog područjaOvim Prostornim planom nisu posebno grafički označene katastarske čestice koje se nalaze izvangrađevinskog područja na kojima su već izgrađene građevine temeljem građevinske dozvole,posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968. godine, odnosno za koje je izdana pravovaljana građevnadozvola, pa se iste tretiraju kao izgrađene građevne čestice s postojećom izgradnjom izvangrađevinskog područja. Na navedene građevne čestice i građevine u njihovom daljnjem korištenjuprimjenjuju se svi uvjeti ovog Prostornog plana i drugi važeći propisi.I-158

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeZa takve postojeće pojedinačne građevine smještene na lokacijama izvan ZOP-a koje ovimProstornim planom nisu predviđene za izgradnju građevina ili uređenje površina druge namjene,dozvoljavaju se zahvati na građevinama neposrednom primjenom ovog Prostornog plana premauvjetima kao za nove građevine.Unutar područja Parka prirode Učka postojeće građevine (pastirski stanovi) locirane izvangrađevinskog područja mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u „agroturistička“ domaćinstva uzmogućnost povećanja tlocrtne površine za 25% i zadržavanje visine, uz uvjet da nisu smještene natrasama planirane prometne i komunalne infrastrukture, imaju osiguran kolni pristup širine najmanje3,0 m sa površinom građevne čestice od minimalno 600 m 2 .Na području izvan ZOP-a nije dopuštena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevinaizvan građevinskih područja u građevine stambene namjene, osim za namjenu seoskog turizma, uzuvjet da imaju osiguran kolni pristup širine najmanje 3,0 m sa površinom građevne čestice odminimalno 600 m 2 , visine Po+P+1 (7,0 m) uz maksimalnu izgrađenost (Kig = 0,3) i iskoristivost (Kis =0,9) te najmanje udaljenosti od međe i regulacijskog pravca od 3,0 m.Ukoliko se već izgrađene legalne građevine izvan građevinskih područja nalaze unutar trasaplaniranih koridora prometne i komunalne infrastrukture nisu mogući drugi zahvati osim zahvata nužnerekonstrukcije utvrđeni ovim Prostornim planom.Izgradnja izvan građevinskog područjaIzvan građevinskog područja neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana mogu se graditigrađevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja, kao što su:−−−građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne i sl.),stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a svi u funkcijiobavljanja poljoprivredne djelatnosti,planinarski domovi, skloništa i vidikovci.Radi očuvanja prirodnih vrijednosti izvan građevinskog područja nije dozvoljena izgradnja građevinazdravstvene i sportsko-rekreacijske namjene.Kriteriji kojima se izvan građevinskog područja određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvatau prostoru jesu:− građevina mora biti u funkciji korištenja prostora,− građevina ne smije imati negativan utjecaj na okoliš,− građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti iautohtonog graditeljstva,− građevina mora imati kolni pristup širine najmanje 3,0 m (sa proširenjima za mimoilaženje vozila nasvakih 100 m), te osiguranu vodoopskrbu (putem priključka na sustav vodoopskrbe ili cisternu),odvodnju (putem javne mreže ili individualnog uređaja) i energetski sustav (putem javne mreže iliplinski spremnik, električni agregat i sl.).I-159

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeGrađevine koje se temeljem ovog Prostornog plana mogu graditi izvan građevinskog područja,smještavaju se samo na površinama nižeg boniteta označenim na kartografskom prikazu br. 1A„Korištenje i namjena površina „ (mj. 1:25.000) kao P 3 (ostala obradiva tla), Š 1 (gospodarske šume) iPŠ 1 (ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište), a samo iznimno (ukoliko na predmetnompodručju nema takvog zemljišta) prema uvjetima za građenje na poljoprivrednim i šumskimpovršinama ili ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu. Samo iznimno ukoliko na predmetnompodručju nema takvog zemljišta moguća je izgradnja građevina infrastrukture i na drugom zemljištuvišeg boniteta. Izgradnja se provodi na način da predmetne građevine ne mogu formirati naselja, uliceili grupe građevnih čestica, te da se ne koristi prostor uz prometnice.Građevine infrastruktureGrađevine infrastrukture su građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustavavodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore.Građevine infrastrukture Prostorni plan utvrđuje na kartografskim prikazima br. 1B "Promet, pošta itelekomunikacije", 2A „Energetski sustav“, 2B „Vodnogospodarski sustav“, svi u mj. 1:25000.Unutar koridora planirane “Liburnijske obilaznice“ Prostorni plan određuje funkcije pratećeg uslužnogobjekta (PUO). Unutar PUO-a određuju se zone za sljedeće građevine:a) Zona benzinske crpke s parkiralištem i pratećim sadržajima (trgovina, servis, ugostiteljstvo i sl.),oznake (IS-K)b) Zona ugostiteljsko-turističkog objekta (motel) s parkiralištem i vidikovcem, oznake (IS-T)c) Zona žičare sa parkiralištem, oznake (IS-Ž).Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u točki3.5. obrazloženja ovog Plana, uz primjenu posebnih uvjeta mjerodavnog Konzervatorskog odjela islužbe za zaštitu prirode u područjima zaštićenog kulturnog dobra ili zaštićene prirode.Radarski položaj "Učka" (Radarsko postrojenje "Učka") Prostorni plan utvrđuje na kartografskimprikazu 1B „Promet, pošta i telekomunikacije“. Zaštitnu zonu Radarskog položaja "Učka" na prostoru700 m računajući od osi radara Prostorni plan utvrđuje na kartografskom prikazu 3B „Područjaposebnih ograničenja u korištenju“ u mj. 1:25.000.Uređenje rekreacije u zeleniluProstornim planom određena je zona rekreacije u zelenilu sa oznakom R8, površine 18,36 ha,smještena unutar ZOP-a u zoni Preluk.Površina rekreacijske zone Preluk u zoni zelenila na području Grada Opatije određena je za uređenjeprostora parkovnog tipa (šetnice, trim staza i sl.) namijenjenog rekreaciji građana i turista bezizgradnje građevina i uređenja rekreacijskih površina. U ovoj zoni samo urediti pješačke staze zašetnju i trim staze koje poštuju postojeću konfiguraciju terena i zatečenu vegetaciju.Uvjeti uređenja područja rekreacijske zone Preluk utvrdit će plan uređenja užeg područja.I-160

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeStambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizmaIzvan građevinskog područja i izvan ZOP-a, mogu se graditi stambene i gospodarske građevine zavlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnostiprijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, i to:−−−−stambene i pomoćne građevine u sklopu poljoprivrednog gospodarstva,stambene građevine sa sadržajima seoskog turizma u sklopu poljoprivrednog gospodarstva,gospodarske građevine za stočarsku ili peradarsku proizvodnju i sl.,staklenici, plastenici i sl. građevine.Unutar obuhvata Parka prirode Učka, izvan građevinskog područja, mogu se samo postojećegrađevine prenamijeniti u «agro-turistička» domaćinstva, prema uvjetima iz ovog Prostornog Plana.Građevina mora imati pristup na javnu prometnu površinu. Parkiranje vozila rješava se unutargrađevne čestice primjenom kriterija iz ovog Prostornog plana.Veličina poljoprivrednog posjeda ili čestice unutar koje se grade stambene i gospodarske građevine zavlastite potrebe i potrebe seoskog turizma treba imati minimalnu površinu od 1,5 ha, a predmetnegrađevine mogu se graditi samo za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.Stambene i pomoćne građevine u sklopu poljoprivrednog gospodarstva i stambene građevine zaseoski turizam, koje se mogu graditi van građevinskog područja (izuzev ZOP-a) mogu graditi (osim napodručju Parka prirode Učka) neposrednom provedbom ovog Prostornog plana uz sljedeće graničnevrijednosti:− međusobna udaljenost do najbliže susjedne građevine iznosi 300 m,− udaljenost građevine od regulacijskog pravca i granica građevne čestice iznosi najmanje 5,0 m,−najveća dozvoljena površina za stambene građevine sa sadržajima seoskog turizma, uključivoprateće pomoćne građevine iznosi najviše 500 m 2 građevinske bruto površine.− sadržaji stanovanja i seoskog turizma mogu zauzeti najviše do 250 m 2 građevinske bruto površine,kapaciteta do 10 kreveta sa pratećim sadržajima (ugostiteljski prostori, dnevni boravak i sl.),- visina stambenih građevina i građevina seoskog turizma ograničava se sa podrumom i dvijenadzemne etaže (P+1) ili 7,0 m do gornje kote vijenca odnosno 9,0 m do sljemena krova, mjerenood najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- pomoćne i gospodarske građevine grade se sa najvećom dopuštenom visinom 6,0 m do sljemenakrova, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz ovog Prostornog plana.- na prostoru uz stambenu građevinu sa sadržajima seoskog turizma treba osigurati uređene zelenepovršine minimalne veličine 10% površine građevne čestice, dok se na preostalom dijelu mogurealizirati i različite rekreacijske površine (bazen, igrališta tenisa, košarke i odbojke, boćalište i dr.)pri čemu ove površine mogu zauzeti najviše 10% površine građevne čestice,- najmanja međusobna udaljenost do najbliže susjedne građevine iznosi 300 m,- najmanja dopuštena površina čestice iznosi 1,5 ha ,- unutar građevne čestice može se izgraditi više građevina predmetne namjene koje zajedno čineprostornu i funkcionalnu cjelinu,- prometni pristup osigurava se primjenom članka 70. stavak (1) ovih Odredbi,- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100 m kod državne ceste, 50 m kodžupanijske, 30 m kod lokalne te 10,0 m kod nerazvrstane ceste,I-161

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- najmanja udaljenost građevine od granica građevne čestice iznosi 5,0 m,- najveća dopuštena visina građevine od kote uređenog terena do sljemena krova iznosi 6,0 m,- najveća dopuštena tlocrtna površina svih građevina na građevnoj čestici iznosi 1500 m 2 ,- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,1.- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,1.Udaljenosti ovih građevina od građevinskog područja naselja ili izdvojene namjene ne mogu biti manjeod onih iskazanih u sljedećoj tablici:Tablica br. 18.Broj uvjetnih grla:Minimalna udaljenost (m):5-10 7010-15 10016-100 150101-300 300Utvrđuju se granične vrijednosti za stambene i gospodarske građevine koje se mogu graditi izvangrađevinskih područja neposrednom provedbom ovog Plana:− međusobna udaljenost do najbliže susjedne građevine iznosi 300 m,− najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1,5 ha,− najmanja dopuštena udaljenost od granica čestice iznosi 3,0 m i 5,0 m od regulacijskog pravcajavne prometne površine,− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) je 0,2,− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,2,− najveća dopuštena visina građevine od kote uređenog terena do sljemena krova iznosi 6,0 m,− najveća dopuštena tlocrtna površina svih građevina bez obzira na veličinu građevne čestice iznosi3000 m 2 ,− na građevnoj čestici može se izgraditi više predmetnih građevina koje čine funkcionalnu iproizvodnu cjelinu.Planinarski domovi, skloništa i vidikovciSamo unutar granica Parka prirode Učka mogu se izvan građevinskog područja graditi novi irekonstruirati postojeći planinarski domovi, skloništa za sklanjanje i boravak planinara, lovački domovi,ostale građevine u funkciji lova, vidikovci, lugarnice i slične građevine.Ove građevine imaju javnu namjenu i ne mogu se prenamijeniti u druge namjene. Za njih es utvrđujusljedeće granične vrijednosti:− najmanja površina čestice iznosi 100 m 2 za građevine lova, lugarnice i slične građevine, odnosno500 m 2 za planinarske domove,− prometni pristup osigurava se s javne prometne površine− najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m,− najmanja udaljenost od granice čestice iznosi 4,0 m,I-162

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije− najveća dopuštena visina građevine iznosi 2 nadzemne etaže, odnosno najviše 11,0 m od koteuređenog terena do sljemena krova,− najveća dopuštena tlocrtna površina građevine iznosi 150 m 2 ,− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,5 za građevine lova, lugarnice i sl.građevine, odnosno 0,3 za planinarske domove,− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 1,0 za građevine lova, lugarnice i sl.građevine, odnosno 0,6 za planinarske domove,− rekonstrukcija postojećih građevina provodi se (bez obzira na veličinu građevne čestice) u skladusa ostalim uvjetima iz ovog stavka.Izgradnja navedenih građevina provodi se neposrednom provedbom ovog prostornog plana i posebnihuvjeta nadležne službe zaštite prirode.3.4.3. Uvjeti zaštite prostora3.4.3.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednostiVrijedni dijelovi prirode (prema Zakonu o zaštiti prirode) opisani u ovom Prostornom planu označeni suplanskim znakom na kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područjaposebnih uvjeta korištenja”, u mjerilu 1:25.000.Glavni preduvjet zaštite prostora je postignut značajnim smanjenjem građevinskih područja u ovomProstornom planu.Ovim Prostornim planom se građevinska područja usmjeravaju na prirodno manje vrijedne površine tena neizgrađene površine uz postojeće dijelove naselja. Najvrijedniji krajobraz i prirodne vrijednostištite se posebnim propisima i mjerama za zaštitu zaštićenih dijelova prirode. Ovim Prostornim planompredlažu se proširenje područja i lokaliteta za zaštitu.Park prirode UčkaZaštićen je Rješenjem o zaštiti u kategoriji parka prirode. Uređenje prostora Parka prirode Učka temeljise na Prostornom planu Parka prirode Učka (NN 24/2006) i na ovom Prostornom planu. Svi građevnizahvati unutar Parka prirode Učka provode se u suglasnosti s Upravom parka i posebnih uvjetamjerodavnog Ministarstva.Spomenik parkovne arhitektureU kategoriji spomenika parkovne arhitekture na području Grada Opatije zaštićeni su gradski parkovi:park Angiolina i park Margerita.Svi zahvati unutar ovih parkova moraju se usuglasiti sa mjerodavnom županijskom upravom iposebnim uvjetima mjerodavnog Ministarstva.I-163

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeVrijedni dijelovi prirode zaštićeni ovim Prostornim planomOvim se Prostornim planom štite prirodne i krajobrazne vrijednosti te predlažu za registraciju:a) Značajni krajobraz, na području izvan Parka prirode Učka temeljem smjernica prostornog planaPrimorsko-goranske županije za područja:- Vodička Griža (Lisina)- Vedež - Majkovac (Lisina)- potok Baninab) u kategoriji park šume: -šume maruna na području Dobreć-šuma Vrutki-šume bora na području Preluk.Ispitat će se mogućnost zaštite elemenata perivojne arhitekture Opatije, a posebno javnih gradskihperivoja i šetališta (park Esperia i šetnica Carmen Sylva).Poglavarstvo Grada Opatije pokrenut će kod nadležnih državnih i županijskih tijela postupke sprijedlogom za registraciju ovih vrijednih dijelova prirode.Ovim se Prostornim planom u svrhu očuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti predlažu sljedećemjere korištenja i zaštite:−−−−−−−−za svaku intervenciju unutar navedenih područja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležneslužbe za zaštitu prirode,očuvati sadašnji prostorni odnos šumskih i poljodjelskih površina,u autohtone šumske zajednice listača ne unašati kulture četinjača (pretežno bora). Sadašnji odnoskulture četinjača i listača zadržati, iz razloga što je to danas prepoznatljiva slika ovog prirodnog ikulturnog krajobraza,šume su gotovo u cjelini u privatnom vlasništvu i u skladu s odredbama Zakona o zaštiti šumanužno je snimiti postojeće stanje šuma i izraditi šumsko gospodarsku osnovu,kestenove šume koje su tijekom vremena u kontaktu s naseljima postale dio okućnice seoskihgospodarstava stradavaju od truleži, te je potrebno sa znanstvenim institucijama izvršiti snimanjestanja, očuvati njihov prostor – stanište, do mogućnosti saniranja bolesti i obnove,obnoviti nekadašnje maslinike, vinograde i voćnjake na osunčanim padinama Učke i uz ruboveruralnih naselja i zaseoka,obnoviti nekadašnje pašnjačke livade, koje zbog propadanja stočarstva pomalo obrašćuju šume,očuvati otvorene proplanke i zaravni s kojih se pružaju vidici na Kvarnerski zaljev i masiv Učke.Zaštitu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova prema nacionalnoj klasifikaciji staništa (bušci;kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i tenomediterana; kamenjarski pašnjaci i suhitravnjaci eumediterana i stenomediterana/bušci; mješovite, rjeđe čiste vazdazelene sume imakija; stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija; submediteranski iepimediteranski suhi travnjaci; submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/dračci) potrebnoI-164

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeje provoditi sukladno Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkimstanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06).Saniranje kamenoloma na području Vela Učka pripada prioritetnim zadaćama.Za obalnu šetnicu (lungomare) potrebno je snimiti postojeće stanje, ocijeniti vitalnost zelenila te izraditiprojekt obnove.U zaštićenom obalnom području potrebno je izraditi studiju povijesnih perivoja radi daljnje obnove izaštite.Za zaštićeno područje Parka prirode Učka Županijska skupština će donijeti Pravilnik o unutarnjemredu, prema odredbi čl. 71. Zakona o zaštiti prirode.Za svaki zahvat i radnju unutar zaštićenog područja potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode odnosnodopuštenje sukladno člancima 38. i 127. Zakona o zaštiti prirode.3.4.3.2. Zaštita posebnosti kulturno-povijesnih cjelinaPregled registriranih, preventivno zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara temelji se nakonzervatorskoj podlozi koju je izradio Konzervatorski odjel u Rijeci.Kulturna dobra (arheološke zone predložene za registraciju, registrirane i evidentirane povijesnegraditeljske cjeline – gradska i seoska naselja te registrirane sakralne, civilne i javne građevine)označena su planskim znakom na kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora -Područja posebnih uvjeta korištenja”, u mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4B "Građevinskapodručja – Zaštićena kulturna baština", u mj. 1:5000.Arheološke zone i lokalitetiOvim se Prostornim planom u svrhu očuvanja štite sljedeći evidentirani arheološki lokaliteti:a) Pećinski arheološki lokaliteti:1. Topolska peć2. Rupe I3. Rupe II4. Pećina na Dobreću5. Pećina Kučina6. Pećina kod Crkvenog vrha7. Pećina na Pećničkom vrhu8. Banjinska peć9. Zaklon pećinab) Prapovijesni gradinski lokaliteti1. Mali Orljak iznad Opatije2. Veprinac3. Pećnički vrh (Petnički vrh)4. Gradina na Stražici iznad Vele Učke5. IkaI-165

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije6. Veprinac - Vas7. Veprinac - Zatka8. Vedež9. IčićiOvim se Prostornim planom u svrhu očuvanja štite i predlažu za registraciju sljedeće evidentiranearheološke zone:−−Sv. Juraj, VeprinacSv. Lovro, Šimetići.Svi zahvati u navedenim zonama uvjetovani su prethodnim arheološkim istraživanjima(rekognosciranje, sondiranje), te suglasnošću nadležnog konzervatorskog odjela.Povijesne graditeljske cjelineGradsko naseljeOvim se Prostornim planom kao kulturno dobro štite sljedeća povijesna gradska naselja (cjeline suodređene granicama zone zaštite):a) Registrirane cjeline:1. Opatija (1.kategorija zaštite), upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture 1969. kaourbanistička cjelina Opatija.2. Veprinac (1.kategorija zaštite) upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture 1968. kaourbanistička cjelina Veprinac3. Volosko (1.kategorija) upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture 1967. kaourbanistička cjelina povijesne jezgre naselja Volosko,4. obalni pojas Preluk, stavljen je pod preventivnu zaštitu 2003.b) Evidentirane cjeline:1. Ičići (Ičići) - (zaštita kroz Prostorni plan, 3.kategorija zaštite) upisano u Registar nepokretnihspomenika kulture 1969. kao urbanistička cjelina Opatija1. Ika (prijedlog za registraciju, 2. kategorija zaštite) upisano u Registar nepokretnihspomenika kulture 1969. kao urbanistička cjelina OpatijaRegistrirane cjeline gradskih naselja (u granicama zaštite utvrđenim na kartografskom prikazugrađevinskih područja, kartografski prikaz br. br. 4B mj 1:5000) podliježu I. stupnju zaštite. Zaštitaobuhvaća strogo čuvanje povijesne planske matrice, prostornih odnosa unutar naselja i staregrađevne strukture,Za sve građevne i urbanističke intervencije unutar zone zaštite, interpolacije, adaptacije,preoblikovanja, potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog konzervatorskog odjela.Za urbanističku cjelinu Veprinac, unutar zone zaštite, obavezna je izrada Detaljnog plana uređenja,kojim će se na temelju postojeće konzervatorske dokumentacije utvrditi mogući zahvati u predmetnomprostoru.I-166

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeZa registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline – gradska naselja (osim Veprinca)obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja na temelju postojeće konzervatorske dokumentacije.Detaljni pokazatelji namjene površina i uvjeti gradnje, rekonstrukcije, interpolacije i svih ostalihzahvata u prostoru definirati će se UPU-ima.Seosko naseljeOvim se Prostornim planom kao kulturno dobro utvrđuju sljedeća povijesna seoska naselja:a) Registrirane cjeline:1. Mala Učka (2.kategorija, Brumnjaki u obuhvatu PPUG-a, Brubnjaci izvan obuhvata) -upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture 1976. kao ruralna cjelina Mala Učkab) Evidentirane cjeline:1. Andreti, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)2. Antići, Dobreć (3.kategorija, zaštita kroz PP)3. Boni, Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)4. Dobreć, Opatija (3.kategorija, zaštita kroz PP)5. Guštići (Guščići), Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)6. Jakusi (Poljane) - (3.kategorija, zaštita kroz PP)7. Katinići, Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)8. Konjarići, Dobreć (prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske,2.kategorija)9. Konjsko. Oprič (3.kategorija, zaštita kroz PP)10. Korići, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)11. Kožuli, Dobreć (3.kategorija, zaštita kroz PP)12. Ladeti, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)13. Menderi, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)14. Oprič, Oprič (4.kategorija, ne podliježe režimu zaštite)15. Orbani ili Kružići (3.kategorija, zaštita kroz PP)16. Pići, Dobreć (prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, 2.kategorija)17. Poljane, Poljane (prijedlog za upis dijela naselja u Registar kulturnih dobara RepublikeHrvatske, 2.kategorija)18. Puhari, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)19. Strmice, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)20. Sv. Petar, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)21. Vela Učka (3.kategorija, zaštita kroz PP)Za povijesne seoske cjeline predložene za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, (sa II.stupnjem zaštite), obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja, u sklopu kojeg će se izvršitiistraživanje i dokumentiranje naselja, te njegovo zoniranje.Za izgradnju građevina unutar građevinskog područja svih povijesnih seoskih naselja (osim naselja 4.kategorije) potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštiteprirode, pri čemu uvjeti građenja utvrđeni ovim Planom obuhvaćaju:− visina građevine ograničava se sa Po+P+1, a iznosi 7,0 m do gornje kote vijenca, odnosno 9,0 m dosljemena građevine, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,I-167

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3,− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,9,− najmanja udaljenost do međe i regulacijskog pravca utvrđuje se sukladno susjednim građevinama,− oblikovanje građevina i korištenje materijala usklađuje se sa tradicijskom arhitekturom, uz primjenujednostavnih pravokutnih tlocrta građevine,− preporuča se primjena manjih otvora uz obradu pročelja kamenom ili glatkom žbukom primjerenihboja sa kamenim okvirima oko otvora,− izgradnja treba slijediti terasastu konfiguraciju terena, poštivati poljoprivredne površine i sačuvatikamene podzide.Za registriranu povijesnu seosku cjelinu Mala Učka obavezna je izrada detaljnog plana uređenja natemelju prethodno izrađene konzervatorske dokumentacije.Predlaže se revizija inventara povijesnih cjelina, kao i izrada inventara za povijesnu urbanističkucjelinu Veprinac. Potrebna je reambulacije registracija pojedinih povijesnih cjelina. kao i registracija 2.kategorije zaštite do sada nezaštićenih naselja:−−−Konjarići (Dobreć)Pići (Dobreć)Poljane (dio naselja Poljane)Izgradnju u povijesnim seoskim naseljima provodi se temeljem navedenih i uvjeta za individualnestambene građevine određenih ovim Prostornim planom.Registrirane i evidentirane cjeline seoskih naselja potrebno je zaštititi u zonama utvrđenim nakartografskom prikazu građevinskih područja br. 4B u mj. 1:5000.Naselja i dijelova naselja četvrte kategorije:Naselja i dijelova naselja valorizirani kao cjeline četvrte kategorije (bez posebnih kulturno-povijesnihvrijednosti), a ista ne podliježu definiranju zona zaštite i režima zaštite.1. Aničići (Poljane)2. Antinići (Veprinac)3. Babiloni (Poljane)4. Balači (Veprinac)5. Biškupi (Oprič)6. Brdo (Poljane) - rijetki primjeri tradicijske arhitekture7. Dražice (Dobreć)8. Gašparići (Veprinac)9. Jurovići (Veprinac)10. Kalina (Veprinac)11. Kolavići (Veprinac)12. Krasa (Dobreć)13. Lučetići (Veprinac)14. Maćuki (Poljane)15. Oprič (Oprič)16. Pehji (Veprinac)I-168

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije17. Perinići (Veprinac)18. Peršići (Oprič)19. Pobri (Pobri)20. Principi (Pobri)21. Pužev Breg (Pobri) - izgubilo izvornu vrijednost22. Sentinići (Dobreć)23. Šavroni (Veprinac)24. Šimetići (Veprinac) - izgubilo izvorne karakteristike25. Skalnica (Veprinac)26. Školarovo (Oprič)27. Škofi (Veprinac)28. Šmiti (Poljane)29. Šori (Poljane)30. Špadići (Poljane)31. Travičići (Veprinac)32. Tumpići (Veprinac)33. Varljeni (Pobri)34. Vas (Veprinac)35. Vedež (Veprinac)36. Vlašići (Veprinac)37. Zagrad (Veprinac)38. Zatka (Veprinac)39. Zubinići (Veprinac)Za naselja 4. kategorije, nije potrebno ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, aradi zaštite kulturnog krajolika i vizura, izgradnja građevina provodi se prema smjernicama za seoskanaselja i individualnu stambenu izgradnju, ovog Prostornog plana.Navedeni uvjeti gradnje mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih istraživanja obrazloženih u okvirukonzervatorske podloge i urbanističkog plana uređenja (UPU) koji će se izradit za pojedino naselje.Povijesni sklop i građevinaGraditeljski sklopOvim Prostornim planom kao kulturno dobro štite se sljedeći graditeljski sklopovi:Evidentirana kulturna dobra:1. kamene stube Dobreć – Lovran2. obalna šetnica Franza Josepha (lungomare) od Voloskog do Lovrana3. povijesni putevi i stubištaOva evidentirana kulturna dobra predlažu se za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske,2. kategorija.Graditeljski sklopovi, koji su evidentirana kulturna dobra, štite se ovim Prostornim planom.I-169

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeNalaže se cjelovita zaštita povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora i njegovihsadržaja. Dopuštena je sanacija, konzervatorska rekonstrukcija i prezentacija povijesnih sklopova spripadajućim vrtovima i zelenim površinama. Moguće je prilagođavanje funkcija i sadržaja suvremenimpotrebama, uz minimalne izmjene povijesnih struktura. Za sve urbanističke i građevinske intervencijena ovim graditeljskim sklopovima potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskogodjela.Sakralne građevineOvim Prostornim planom kao kulturno dobro štite se sljedeće sakralne građevine:a) Registrirana kulturna dobra:1. crkva Sv. Jakova sa samostanom, Opatijab) Evidentirana kulturna dobra:1. Crkva Sv. Marko, Veprinac2. Crkvica Sv. Ana, Veprinac3. Sakralne građevine, Mala Učka4. Evangelička crkva, Opatija5. Crkva Marijina navještenja, Opatija6. Crkva Sv. Petar, Sv. Petar, Poljane7. Crkvica Sv. Ana, Pužev breg, Pobri8. Ruševine crkvice Sv. Lovro, Šimetići, Veprinac9. Crkvica Sv. Jelena Križarica, Veprinac10. Crkvica Sv. Marija, Veprinac11. Sv. Juraj, Veprinac12. Crkva Sv. Ana, Volosko13. Crkva Sv. Rok, VoloskoSakralne građevine, koje su evidentirana kulturna dobra, predlažu se za upis u Registar kulturnihdobara Republike Hrvatske, 2. kategorija.Za sve građevinske intervencije na ovim sakralnim građevinama potrebno je ishoditi posebne uvjetenadležnog konzervatorskog odjela.Obzirom na povijesni i umjetnički značaj, ove sakralne građevine podliježu najstrožoj zaštiti. Nalaže sesustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje te dodatna istraživanja ako nisu provedena. Sviradovi se izvode na temelju konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležni Konzervatorskiodjel u Rijeci. Građevne intervencije u neposrednoj blizini sakralne građevine ne smiju ugrožavatinjezino izvorno stanje.Registrirana sakralna građevina označena je planskim znakom na kartografskom prikazu br. 3A"Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja”, u mj.1:25.000 i nakartografskom prikazu građevinskog područja br. 4B u mj. 1:5000.Civilne i javne građevineOvim Prostornim planom kao kulturno dobro štite se sljedeće civilne i javne građevine:I-170

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijea) Registrirana kulturna dobra:1. Zgrada Zora, Opatija2. Villa Rozalija, Opatija3. Zgrada Casino di Lettura, Opatija4. Villa Münz, Ičićib) Evidentirana kulturna dobra:1. hotel Kvarner,2. vila Angiolina,3. zgrada Gradskog poglavarstva (Seidl),4. zgrada Suda (Seidl),5. zgrade Maxa Fabiania,6. gradska vrata s dijelom bedema i gradska loža u Veprincu7. hotel Palace8. hotel Imperijal9. hotel Bellevue10. vila Ariston11. vila Schwegel12. galerija Juraj ŠporerCivilne i javne građevine, koje su evidentirana kulturna dobra predlažu se za upis u Registar kulturnihdobara Republike Hrvatske, u kategoriji koju odredi nadležni Konzervatorski odjel.Navedene civilne i javne građevne zahtijevaju dodatno istraživanje, dokumentiranje i zaštitu. Potrebnoje zaštititi građevine u cjelini sa pripadajućim vrtovima i zelenim površinama. Za svaki zahvat nanavedenim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.Memorijalna baštinaOvim Prostornim planom kao kulturno dobro štite se sljedeće građevine memorijalne baštine iodređuju za registraciju:1. groblje Opatija,2. groblje Volosko3. groblje Veprinac4. groblje Poljane.Zaštita memorijalne baštine odnosi se na njihovo objektivno vrednovanje, uredno obilježavanje,redovito održavanje te uključivanje u edukacijske i kulturno-povijesne programe.Za sve građevinske intervencije na ovim memorijalnim građevinama i cjelinama potrebno je utvrditiposebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.Za registraciju predlažu se cjeline groblja ali i pojedinačni grobni spomenici prema uvjetima nadležnogKonzervatorskog odjela.I-171

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeEtnološka baštinaOvim Prostornim planom kao etnološko kulturno dobro štiti se:- Etnološko područje Mala Učka.Etnološko područje Mala Učka registrirano je kao zaštićena seoska cjelina.Radi očuvanja tradicijskog ambijenta dijelova naselja potrebno je potaknuti gradnju građevina tipološkiusklađenih s tradicijskim načinom gradnje i oblicima karakterističnim za ovo područje.Aktivna zaštita i sanacija graditeljske baštine treba se provesti izradom detaljnih konzervatorskihkartona, koji uključuju podrobno evidentiranje postojećeg stanja i sastavljanje programa predviđenihmjera za svaku građevinu posebno. Za svaki zahvat na navedenim kulturnim dobrima potrebno jeishoditi posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.I-172

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeIskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjelineTablica br. 19 – (Tablica 3) prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznimprostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98)Red.brojNaziv županije/općine/gradaGrad OpatijaOznakaUkupno(ha)% od površinegradastan /haha/stan*Županija/općina/grad ukupno 8.091,83 100,002.0. ZAŠTIĆENE CJELINE2.1.Zaštićena prirodna baština - ukupno- nacionalni park- park prirode Učka- ostali zaštićeni dijelovi prirode:- posebni rezervat - šumski rezervat-značajni krajobraz-spomenik prirode- spomenici parkovne arhitekture (parkoviAngiolina, Margerita)ΣNPPPŠVZKSPPA4468,97-4463,98---4,9955,23-55,030,06Prirodna baština – zaštita kroz prostorniplan- park šuma – Vrutki, Preluk, Dobreć- značajni krajobraz – Vodička griža (Lisina),Majkovac-Vedež (Lisina)- spomenik prirode - vrulja u luci IkaZaštićena graditeljska baština - ukupno- arheološka područja- povijesne graditeljske cjeline - ukupno- gradska naselja (Opatija, Volosko, Preluk,Veprinac)- seoska naselja (Mala Učka)ΣPŠZKSPΣ******93,4879,7613,721,160,990,17NE ZBRAJA SE2.2.Graditeljska baština - prijedlogregistracije – ukupno (s već zaštićenim)- arheološka područja (Sv. Lovro, Sv. Juraj)- povijesne graditeljske cjeline - ukupno- gradska naselja (Opatija, Volosko, Preluk,Ika, Ičići, Veprinac)- seoska naselja (Mala Učka)-graditeljski sklop (stube Dobreć – Lovran,obalna šetnica, povijesni putevi i stubišta)Σ 179,8810,65155,5113,72**2,220,131,920,17Graditeljska baština – zaštita krozprostorni plan (III. stupanj zaštite) -ukupno- arheološka područja- povijesne graditeljske cjeline - ukupno- gradska naselja- seoska naselja (Guščići, Boni, Andreti,Puhari, Menderi, Sv.Petar, Katinići, Jakusi,Korići, Strmice, Ladeti, Konjsko, Antići,Kružići, Kožuli, Dobreć)Σ25,27--25,27Ukupno: 4.764,12 57,76** = površina se utvrđuje u postupku valorizacije prilikom upisa u registar0,31-0,32I-173

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVAPlanom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinskeinfrastrukturne građevine i to za:a) prometni sustav (kopneni, pomorski i zračni),b) sustav telekomunikacija i pošte,c) vodnogospodarski sustav,d) energetski sustav.Tablica br. 20 Minimalni koridori infrastrukturnih sustavaSustavPrometni sustavTelekomunikacijeVodoopskrba iodvodnjaEnergetikaPodsustav Građevina Koridor građevinevrsta kategorija vrstacestepostojeći(m)planirani(m)autocesta brza cesta - 85državna ostale 70 100županijska županijska 40 70lokalna lokalna 9-12 20ostale nerazvrstane 7 20žičare lokalna lokalna - 50željeznicakablovskakanalizacijavodovodikolektoridalekovodplinovoddržavnavelikihučinkovitosti- 400županijski međunarodni 1,5 1-3lokalni 1,2 1-2županijski ostali 6 10lokalni 4 4županijski 6 6lokalni 4 4županijski 110 kV 19 50lokalni 35 kV - 40državni međunarodni 40 100županijski magistralni - 60I-174

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.5.1. Prometni sustav3.5.1.1. Kopneni prometa.) Cestovni prometOkosnicu prometnog sustava Grada Opatije čine postojeća cestovna infrastruktura te pomorska iinfrastruktura telekomunikacija. Osnovna mreža prometnica dana je u grafičkom prilogu 1B “Korištenjei namjena prostora/površina- Promet, pošta i telekomunikacije”.Sastavni dio prometnih infrastruktura čine terminali putničkog prometa, autobusni kolodvori, luke imarine.Planom se predviđa gradnja novih prometnica i daje se prijedlog njihove integracije u postojećiprometni sustav na razini državnih, županijskih, lokalnih i ostalih nerazvrstanih cesta.Državne cestePodručjem Grada Opatije planiraju se slijedeći prometni pravci:- čvor Matulji – tunel Učka (s vezama na luku Rašica-Bršica, Pazin i Buzet),- Pula – M.Draga (postojeća dionica) i Opatija – čvor Matulji (planirana dionica).Planom se postojeća državna cesta od čvora Matulji prema tunelu Učka definira kao dio budućeautoceste / brze ceste na čijoj trasi se planira izvršiti rekonstrukcija i širenje prometnice na njenomsjevernom dijelu. Planirani koridor državne ceste od čvora Matulji - tunel Učka se definira kao diobuduće autoceste sa planiranim koridorom 85 m (35+50).Također se zbog neadekvatne propusne moći i velikog prometnog opterećenja (posebno u ljetnimmjesecima) na dijelu ceste Mošćenička Draga – Medveja – Lovran – Opatija – Rijeka – Kostrena –Bakar – Kraljevica – čvor Šmrika, planira nova prometnica tzv. “Liburnijska obilaznica” koja će znatnorasteretiti promet u obalnom području grada Opatije.“Liburnijska obilaznica” je planirana na potezu Moščenička Draga - Lovran - Opatija - Čvor Frančići(općina Matulji) kao sjeverna obilaznica Grada Opatije.Na području obuhvata PPUG Opatije na spomenutoj obilaznici predviđeno je pet cestovnih čvorišta:čvor Frančići , čvor Benčinići, čvor Opatija-jug, čvor Ičići (Poljane) i čvor Lovran koji se nalazi na samojgranici područja Općine Lovran i grada Opatije.Čvor Frančići planiran je kao spoj Liburnijske obilaznice i državne ceste čvor Matulji – tunel Učka (svezama na luku Rašica-Bršica, Pazin i Buzet) na granici općine Matulji i grada Opatije.Od čvora Benčinići planirana je nova spojna cesta koja bi se spojila sa postojećom gradskomprometnom mrežom u području naselja Kosićevo (spoj sa cestom Mihotići-Pobri-Opatija).I-175

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeČvor Opatija-jug povezan je planiranom prometnicom sa Ulicom Antona Mihića koju će biti potrebnorekonstruirati radi poboljšanja njenih prometno tehničkih karakteristika. Prostornim planom uređenjaGrada Opatije predviđena je također mogućnost povezivanja čvora Opatija-jug na Liburnijskojobilaznici sa Ulicom Antona Dminaka u naselju Ičići.Čvor Ičići - Poljane povezat će se na postojeću prometnu infrastrukturu direktno na cestu županijskogznačaja Ičići – nova državna cesta – čvor Veprinac – Veprinac (raskrižje). Zbog toga će na prostorubudućeg čvora doći do značajnije rekonstrukcije te ceste koja će denivelirano (nadvožnjakom)premostiti Libunijsku obilaznicu.Čvor Lovran nalazi se na samoj granici općine Lovran i grada Opatije i omogućuje spoj naselja Lovrans jedne strane te naselja Ika i Oprič sa druge strane sa Liburnijskom obilaznicom.Na području grada Opatije planiran je spoj čvora Lovran sa cestom Dobreć - spoj na cestu (Liganj-Lovran) i cestom Liganj - Lovran.Prostornim planom utvrđen je koridor širine 100 m za planiranu dionicu državne ceste tzv. „Liburnijskeobilaznice“ – čvor Lovran - čvor Frančići. Brza cesta je planirana sa četri prometna traka (dvijeprometne trake 2 x 3,5 m u jednom smjeru) na potezu od čvora Frančići do čvora Opatija jug i dvaprometna traka (jedna prometna traka 3,5 m u jednom smjeru) na potezu od čvora Opatija Jug dočvora Lovran na područja Grada Opatije.Okvirni planerski parametri koji se trebaju uzeti u obzir prilikom projektiranja novih prometnica susljedeći: računska brzina 80 km/h, maksimalni nagib nivelete 4-6%, broj prometnih trakova i širinakolnika iznose 2 x 3,50(3,25) m, dok se na usponima većim od 4% dodaje treći trak za spora vozila,raskrižja u nivou ili denivelirana, minimalni razmak između raskrižja 1000 (800) m. Prilaza zgradama,parkiranja i pješačkih hodnika na novim cestama nema, a širina planskog koridora iznosi 100 m.Županijske cesteŽupanijske ceste su od osobite važnosti za integraciju prostora na županijskoj i međužupanijskoj razinii čine dopunu mreže državnih cesta odnosno hijerarhijski formiraju mrežu značajnu za razvoj Županije.Uglavnom su to postojeće ceste koje zahtijevaju znatnija ulaganja u njihovu rekonstrukciju i dogradnju,kako bi udovoljile prometnim standardima:Na području Grada Opatije to su slijedeće postojeće ceste:- Veprinac – Lanišće (cesta u funkciji park šume Učka),- Mošćenička Draga – Medveja – Lovran – Opatija – Rijeka – Kostrena – Bakar – Kraljevica – čvorŠmrika,- Orehovica – Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo – Kastav – Matulji – Veprinac – Vela Učka,- Ičići – nova državna cesta – čvor Veprinac – Veprinac (raskrižje),Za postojeće županijske ceste, odnosno njihove pojedine dijelove, provest će se sljedećerekonstrukcije: raskrižja u razini proširiti s dodatnim tracima za prestrojavanje vozila, izvesti ugibalištaza autobus na stajalištima i uz njih nadstrešnice za putnike, reguliranje odvodnje, ugradnja odbojnika,I-176

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijemjestimične rekonstrukcije, proširenja i unapređenja postojećih te dogradnja novih pločnika. Potrebnoje urediti sva križanja i poboljšati prometnu horizontalnu i vertikalnu signalizaciju.Okvirni tehnički elementi prilikom rekonstrukcija prometnica županijske razine su: računska brzina50 – 70 km/h, maksimalni nagib nivelete 4-6%, broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,50 m, raskrižjau nivou, proširena, s dodatnim trakama za prestrojavanje vozila, minimalni razmak između raskrižja400 m gdje je to moguće primijeniti. Prilaza zgradama, parkiranja i pješačkih hodnika nema. Naprometnici je moguća izvedba ugibališta za autobusna stajališta (javni prijevoz putnika). Širinaplanskog koridora je 70 m.Lokalne cestePrema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste NN(79/99, 111/00, 98/01, 143/02, 153/02) na području grada Opatije ne postoje lokalne ceste. Planom sepredlaže da se sljedeće planirane ceste svrstaju u kategoriju lokalnih, a nakon njihove izgradnje:- čvor Benčinići – (Varljenska ulica),- čvor Opatija jug – ulica A. Mihića,- Konjsko – Ladeti,- Dobreć – portal tunela Učka,- čvor Opatija jug – ulica A. Dminaka.Okvirni tehnički elementi koji se trebaju uzeti u obzir za planirane lokalne ceste su: računska brzina 50km/h, maksimalni nagib 7% (9%), broj prometnih traka i širina kolnika iznosi 2x3,50 ili 2x3,25 m.Pješački hodnici izvode se obostrano sa trakom za bicikliste, po mogućnosti odvojeni zelenilom odprometnice (minimalna širina zelenog traka za drvored 2,75 m, a za živicu, grmlje i sl. 1,50 m). Širinahodnika i trake za bicikliste zavise od intenziteta kretanja. Parkiranje je posebno regulirano te posebnoorganizirano na parkiralištima uz prometnicu s koncentriranim ulazom i izlazom. Na prometnici jemoguća izvedba ugibališta za JGP/JPP. Širina planskog koridora je 20,00 m.Ostale nerazvrstane cesteNa osnovnu mrežu državnih i županijskih i lokalnih prometnica nadovezuje se mreža postojećihnerazvrstanih cesta koje većinom ne zadovoljavaju propisane tehničke standarde za sigurno odvijanjeprometa ni u pogledu širine prometnog traka ni u pogledu horizontalnog i vertikalnog vođenja trase.Na postojećoj mreži nerazvrstanih cesta nužno je osigurati niz rekonstrukcija i proširenja prometnihtraka u dijelovima ili u cijelosti njihove trase gdje za to postoje mogućnosti.Planirana mreža nerazvrstanih prometnica ima prvenstveno funkciju poboljšanja kvalitete prometaunutar područja samog grada Opatije te njihovog kvalitetnijeg povezivanja sa postojećim državnim ižupanijskim cestama, te Liburnijskom obilaznicom. Povezivanje na postojeću mrežu prometnicarealizirati će se longitudinalnim cestama koje će znatno pridonijeti smanjenju prometnih čepovakoncentriranim na jednom križanju. Ovo se prvenstveno odnosi na spoj ulice A.Dminaka saLiburnijskom ulicom i spoj Varljenske ceste i Nove ceste. Svi longitudinalni pravci će se detaljnoanalizirati pri izradi Urbanističkih planova uređenja gdje će se dati i konačan prijedlog prometnogrješenja za pojedina područja.I-177

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeNa razini ovog Prostornog plana mrežu planiranih prometnica predstavlja:- spoj ulice A. Dminaka - D66 (kod restorana “Venezia”),- spoj na cestu (Orehovica – Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo – Kastav – Matulji –Veprinac – Vela Učka) –Tisva (općina Lovran),i ostale nerazvrstane ceste definirane unutar urbanističkih planova uređenja.Sukladno odluci o nerazvrstanim cestama (SN PGŽ 29/95) na području Grada Opatije održavanje iupravljanje nerazvrstanim cestama je u nadležnosti Grada Opatije.Planirane nerazvrstane ceste definirane su kao gradske sabirne ulice, stambene ulice i ostale ceste.Okvirni tehnički elementi kojih se treba pridržavati pri izvedbi gradskih sabirnih ulica su: računskabrzina 50 km/h uz maksimalni nagib nivelete 7%(10%). Broj prometnih traka i širina kolnika je 2x3,00m (ako je na prometnici organiziran javni prijevoz 2x3,25 m). Raskrižja se izvode u nivou, proširena, sdodatnim trakama za prestrojavanje samo na raskrižjima sa gradskom sekundarnom prometnicomprema potrebi. Moguć je prilaz zgradama sa prometnice. Minimalni razmak raskrižja je 150 m (100).Pješački hodnici se izvode obostrano ili jednostrano, minimalne širine 1,50 (iznimno 1,00 m).Parkiranje je posebno regulirano i organizirano na parkiralištima (garažama) uz prometnicu skoncentriranim ulazom i izlazom. Ugibališta za autobusna stajališta se izvode ako je na prometniciorganiziran javni promet. Širina planskog koridora je 20,00 m.Stambene ulice se izvode sa tehničkim elementima: računska brzina 40 km/h uz maksimalni nagibnivelete 12% za nove trase. Broj prometnih traka i širina kolnika je 2x2,75 m. Raskrižja su u nivou, asa prometnice postoje prilazi zgradama. Pješački hodnici su obostrani ili jednostrani, minimalne širine1,50 (iznimno 1,00 m). Na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika zaparkiranje, dok je širina planskog koridora 20,00 m.Ostale ceste se izvode uz tehničke elemente: računska brzina 40 (30) km/h uz maksimalni nagibnivelete 12% (iznimno do 17%). Broj prometnih traka i širina kolnika je 2x2,75 m, za jednosmjernipromet 4,5 m (iznimno 3,0 m). Raskrižja su u nivou. Sa prometnice postoje prilazi zgradama. Pješačkihodnici su jednostrani, minimalne širine 1,50 m (iznimno 1,0 m). Vrijednosti u zagradama se moguprimjenjivati iznimno samo u težim terenskim uvjetima ili pri rekonstrukciji već izgrađenih prometnica.Općeniti elementi za projektiranje novih prometnicaOsnovni tehnički elementi prometnica proizlaze iz njihovog sagledavanja na dužem potezu. Moraju serespektirati današnja obilježja postojećih prometnica i mogućnosti njihovih dogradnji i rekonstrukcija,kao i funkcije koje će one u budućnosti nositi.Prilikom projektiranja novih prometnica potrebno je voditi računa o vrsti buduće javne ceste i u skladusa time o njihovim zahtijevanim prometno-tehničkim karakteristikama sukladno važećim zakonima,propisima i normativima.Kriteriji za projektiranje primjenjuju se na slijedeće prometnice:- državne ceste (DC)- županijske ceste (ŽC)I-178

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- lokalne ceste (LC)- ostale nerazvrstane cesteProstorni plan određuje planerski okvir za osiguranje potrebnih koridora te kriterije za pristupanjeprojektiranju novih prometnica, poštujući propise i norme, koji ovise o rangu i značaju ceste. Projektebudućih prometnica potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem na terenu. Samo iznimno u težimterenskim uvjetima ili unutar postojećih izgrađenih naselja primjenjivat će se dopustivi niži kriteriji.Dopustivi niži kriteriji definirani su odredbama za provođenje za pojedine prometnice u dijelu koji seodnosi na: širine prometnih traka, uzdužne nagibe, širine nogostupa.Koridor prometnice namijenjen je mogućnostima korigiranja trase prometnice unutar njega tijekomdaljnjih faza projektiranja, koristeći detaljnija saznanja o prostoru i detaljnim prostornim odnosima.Unutar koridora prometnice, do izdavanja građevne dozvole za istu, ne mogu se locirati novegrađevine. U nastavku se prilaže pregled koridora za postojeće i planirane prometnice:Kod prolaza državne, županijske i lokalne ceste kroz građevinsko područje naselja širina postojećihkoridora navedenih u tablici može se smanjiti na širinu od 9,0 m (1,5 0+ 6,0 + 1,50), a samo iznimnona širinu 7,0 m (1,50 + 5,50) za nerazvrstane ceste.Koridor planiranih prometnica namijenjen je mogućnostima korigiranja trase tijekom daljnjih fazaprojektiranja, a sve do prihvaćenog idejnog projekta prometnice. Unutar koridora prometnice se doizrade idejnog projekta ne može locirati nova građevina, a nakon izgradnje prometnice primjenjuju sevrijednosti koridora postojećih prometnica iz Tablice br. 20.Javni gradski prometOpatija je u budućnosti jedna od završnih točaka linije javnog gradskog prometa Rijeke, kao linijeučestale frekvencije, organizirane s prijevoznim jedinicama velikog jediničnog kapaciteta (standardni izglobni autobusi) i većih prometnih opterećenja, koridorski usmjerenih prema Rijeci. Uz to, do Opatije,odnosno iz Opatije proizlazi čitav niz manje opterećenih linija, disperzivno usmjerenih premagravitacionom zaleđu – ostalim naseljima Grada Opatije.U zavisnosti o organiziranju linija javnog prometa, kao i tipu javnog prometnog sredstva na njima,morale bi se postaviti i zahtijevane tehničke karakteristike prometnica, posebno u smisluodgovarajućih uzdužnih nagiba nivelete ceste, zatim širina prometnog traka, te konačno i minimalnogradijusa primjenjivanih kod oblikovanja raskrižja.Javni daljinski promet putnika organizirat će se u budućnosti putem više prometnih sredstva. To suželjeznica (Matulji), autobus i pomorske linije.Budući da postojeći autobusni kolodvor na Slatini nema zadovoljavajuće prometno tehničkekarakteristike potrebno ga je izmjestiti iz samog centra na povoljniju lokaciju. Točnija lokacija novogautobusnog kolodvora rješavat će se u planovima nižeg reda (Urbanistički plan uređenja Opatije).Prostornim planom se ostvaruju mogućnosti unapređenja lokalnog javnog prometa putnika. U tomsmislu će se, osim autobusa, moći uspostaviti lokalni pomorski promet (morski taxi – barkarioli),povezanih s istim sustavom planiranim u Gradu Rijeci.I-179

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeProstorni plan ostvaruje i mogućnost uspostave sustava mehaničkih vertikalnih veza (žičara,uspinjača, i sl.) između obalnog pojasa te naselja i sadržaja u višim zonama. Za naselja uz obalnipojas određena je na trasama glavnih kolnih prometnica mogućnost uspostave "turističkog vlaka".U Prostornom planu razmatran je problem parkiranja i uvjeti za promet u mirovanju. Smještaj javnihparkirališta i javnih garažna biti će utvrđen planovima užih područja.Promet u mirovanjuProstornim planom se određuje smještaj i potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta nagrađevinskim česticama pojedinih građevina.Parkiranje turističkih autobusa osigurava se u okviru terminala na način da za 50 smještajnih jedinicatreba osigurati jedno parkirališno mjesto.Izgradnja javnih garaža s mješovitom namjenom utvrđeni je prioritet rješavanja prometa u mirovanjuna području Grada Opatije. Na potencijalnim lokacijama Prostorni plan omogućava proširenjegrađevina za javne garaže i ispod okolnih javnih površina.Usljedećoj tablici određeni su kriteriji za utvrđivanje garažno-parkirališnih mjesta za različite namjene.Tablica br. 21 Kriteriji za određivanje broja garažno-parkirališnih mjestaNamjena prostora u građevinamaBroj parkirališnihili garažnih mjestaJedinicaStanovanje do 40 m2 1 mjesto stanStanovanje od 40-100 m2 2 mjesta stanStanovanje od 100-200 m2 3 mjesta stanStanovanje preko 200 m2 4 mjesta stantrgovine 1 mjesto 25 m 2 površinedrugi poslovni sadržaji 1 mjesto 25-40 m 2 površinerestorani i kavane 1 mjesto 4 sjedeća mjestagospodarska namjena 1 mjesto 40 m 2 površinehoteli, pansioni 1 mjesto 1 smještajna jedinicasportska dvorana i tereni 1 mjesto 20 sjedećih mjestasportska dvorana i tereni 1 mjesto za autobus 250 sjedećih mjestaškole, predškolske ustanove 1 mjesto 3 zaposlenikaZa pojedine grupe građevina sa različitim sadržajima može se koristiti ista parkirališna površinaukoliko se koristi u različito vrijeme.I-180

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijePrilikom rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj stanova ili bruto građevna površinaodređene namjene ukoliko se ne može osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta na vlastitojgrađevinskoj čestici, parkiranje i garažiranje vozila rješava se razrađenim sustavom dodatnihkomunalnih doprinosa. Nedostatak parkirališnog prostora na građevnoj čestici rješava se uplatom ufond za izgradnju javnih garažno-parkirališnim površinama.Prilikom gradnje parkirališnih površina potrebno je voditi računa o parkirališnim površinama za osobesa smanjenom pokretljivošću. Pri tome je potrebno osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta odukupnog broja parkirališnih mjesta za ovu svrhu.Obzirom na postojeće stanje garažnih i parkirališnih površina na području Opatije koje danas nijezadovoljavajuće, važno je napomenuti da se sve postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta nemogu prenamijeniti u druge sadržaje, ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istojgrađevnoj čestici.Također se dozvoljava gradnja podzemne etaže u svim građevinama koje mogu funkcionirati kaogaraža ili pomoćne i tehničke prostorije. Podzemne etaže uračunavaju se u koeficijent izgrađenosti i ukoeficijent iskorištenosti.Za gradnju javnih garaža na površinama namijenjenim za promet u mirovanju daju se slijedeći kriteriji:− građevinska čestica je veličine najmanje 500 m 2 ,− izgrađenost čestice je najviše 60%,ali uz napomenu da se u nadzemnom dijelu garaže mogu uz osnovnu namjenu predvidjeti i drugenamjene kao npr.: poslovna, sport i rekreacija i javno-društvena namjena.Pri gradnji garaža sve prilazne rampe za osobna vozila mogu biti do 15 % nagiba, tj nagib se morauskladiti sa tehničkim elementima prilazne ceste odnosno prometnom signalizacijom i ograničenjembrzine.Pješački prometPješačke šetnice, putevi i stubišta, među kojima su najznačajniji obalna šetnica, šetnica CarmenSylva, Veprinački put, Put Baredi, Put Vrutki i put za Slavići, zaslužuju vrednovanje kao povijesnonasljeđe i kao sastavni dio mreže pješačkog prometa.Obalna šetnica - “Lungomare“, produžit će se do Preluka i u cijeloj dužini oplemeniti sadržajimaurbane opreme. Podloga za njezino uređenje bit će Studija obalne šetnice sa arhitektonskimrješenjem kojim se obuhvaća šetnica kao cjelina. Uz šetnicu se, na odgovarajućim pješačkimudaljenostima, osigurava javni pristup moru.Pješački putevi i stubišta Carmen Sylva, Veprinački put, Put Baredi, Put Vrutki, put za Slavići i dr., gdjegod je moguće oslobodit će se od kolnog prometa i obnoviti kako bi ponovno bili vrijedan sastavni diomreže pješačkog prometa. Prometna rješenja i građevine planirane Liburnijske obilaznice morajupoštivati navedene glavne tradicionalne pješačke pravce i omogućiti neometanu pješačku povezanostprostora s obje strane ove nove prometnice.I-181

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijePlanom se predviđa mogućnost izgradnje pješačkih tunela s liftovima, koji bi povezali centralni dioOpatije sa područjima iznad Nove ceste.Sve pješačke površine potrebno je urediti sa minimalnom širinom od 1,50 m, a na područjima gdje jeto moguće sa max. uzdužnim nagibom od 8% za potrebe osoba sa poteškoćama u kretanju.Duž obalne šetnice, mora se omogućiti pristup moru i najmanje svakih 400 m duž obale jednapoprečna pješačka veza obalne šetnice s javnim površinama u njezinom zaleđu, te predvidjeti javnarasvjeta.Pristupi građevinama i površinama moraju biti izvedeni u skladu s pravilnikom o prostornimstandardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje arhitektonsko-urbanističkihbarijera (NN 47/82).Detaljna rješenja pješačkih površina će se prikazati planovima užeg područja.b.) Željeznički prometStrategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske i Prostornim planom Primorsko-goranske županijeplanirana je nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst – Kopar) – Lupoglav – Josipdol –(Karlovac) – Zagreb / Split - Dubrovnik čiji planski koridor prolazi sjeverozapadnim dijelom područjaobuhvata Prostornog plana uređenja Grada Opatije.Planirana izgradnja željezničke pruge s tunelom kroz Učku promijenit će značaj željezničkog prometaputnika i roba na opatijskom području.ŽičareProstornim planom je predviđeno istraživanje trasa za žičare (ili uspinjače) na potezu od Ike do podUčku te na potezu od Ičića do Veprinca i od Opatije do Veprinca. Žičare mogu postati nova turističkaatrakcija, unaprijediti razvoj turizma na Učki i istovremeno koristiti kao sredstvo javnog prijevoza zastanovnike naselja u višim područjima Grada Opatije.Ocjenjuje se opravdanim povezati žičarom, ili sličnim sustavom, Grad Opatiju s vrhom Učke. Usprkostome što Prostorni plan Parka prirode Učka nije predvidio takvo povezivanje PPU Grada Opatije seostavlja takva mogućnost.Širina koridora žičare određenog ovim Prostornim planom iznosi 50 metara, a sama žičara se trebaizvesti bez većih prosjeka na površinama šuma.I-182

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.5.1.2. Pomorski prometMorske luke i plovni putoviProstornim planom određene su sljedeće luke:−−−Morska luka za javni promet županijskog značaja:luka OpatijaMorske luke za javni promet lokalnog značaja:luka Volosko, luka Ičići i luke Ika,Morske luke posebne namjene: luka nautičkog turizma Ičići (ACI Marina Ičići)luka nautičkog turizma Opatija (Hotel Admiral).Morska luka otvorena za javni promet u Opatiji razvijat će se na postojećoj lokaciji s mogućnošćuproširenja, sukladno cilju uspostave javnog prijevoza na moru, radi bolje integracije cjelokupnogprostora Županije i ravnomjernog gospodarskog razvitka.Na prostoru luke Opatija odvijati će se aktivnosti ukrcaja i iskrcaja putnika, omogućiti će se privezbrodova, sportskih plovila i brodica domicilnog stanovništva. Uz navedene aktivnosti u kopnenom djeluluke dozvoliti će se lociranje pratećih građevina ugostiteljske djelatnosti, servisne i dr. namjene koje sukomplementarne s djelatnostima luke u ekonomskom, prometnom i tehnološkom smislu.Na županijskoj razini planiran je razvoj sustava putničkog javnog pomorskog prometa. Luka Opatija jejedno od ishodišta tog sustava, što Gradu Opatiji otvara mogućnost da postane važno odredišteizmeđu kvarnerskih otoka i Rijeke.Prostorni plan također određuje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Volosko, Ičići i Ika tesidrište Preluk, kao dio sustava lokalnog pomorskog prometa. U luci Ika se, uz ostalo, osiguravaprivezište i za ribarska plovila. Utvrđivanjem namjene mora određeno je područje plovidbe uz obalu,na način da se ne ugrozi sigurnost kupača na udaljenosti 300 metara od obale.ACI Marina Ičići, kao luka nautičkog turizma može se razvijati do maksimalnog kapaciteta od 400plovila. Današnji kapacitet luke je ukupno 354 veza od čega 304 u moru i 50 suhi vez. Za povećanjekvalitete sadržaja i usluga kroz planove užeg područja definirati će se novi sadržaji ugostiteljske,trgovačke, uslužne, športsko-rekreacijske i sl. namjene (restorani, skladišta, servisi i slične građevineu funkciji osnovne namjene, te ostali prateći sadržaji).Marina Opatija (hotel Admiral) zadržava se u postojećem prostornom obuhvatu s maksimalnimkapacitetom od 200 plovila (160+40).Luke će se razvijati na postojećim lokacijama uz mogućnost prostornog proširenja i dopune sadržajapotrebnih za standard najmanje druge više kategorije, a detaljnije će se temeljem navedenog razraditikroz planove uređenja užih područja..I-183

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.5.1.3. Zračni prometZa potrebe smještaja helidroma uredit će se lokacije uz portal tunela Učka, u području naselja Kosovoi u području naselja Kuk. Helidromi se smještavaju na prometno pristupačne površine udaljene odzračnih vodova. Minimalno potrebna površina za helidrom se definira kao 100x100 m.Ovim se Planom također utvrđuje mogućnost smještaja koridora i prihvatnog prostora za obavljanjezračnog prometa putem hidroaviona. Za hidroavion će se definirati lokacija unutar akvatorija lukeOpatija.Točna lokacija i način uređenja površina za potrebe prometa helikoptera i hidroaviona odredit će seplanovima uređenja užih područja.3.5.2. Pošta i telekomunikacijePlanom se definiraju glavne telekomunikacijske građevine na području grad Opatije, a to su radiorelejni sustav i radijski koridori, magistralni svjetlovodni kabel Rijeka-Pazin te mjesna pristupnacentrala u Opatiji.Planom se definira potreba daljnjeg poboljšanje pristupnih telekomunikacijskih mreža i dijelovapristupnih mreža izvedenih u razdoblju 1974.-1984. Rekonstrukcija je neophodna radi dotrajalostimreže i loše kvalitete ugrađenog materijala kako bi se u konačnici osigurala kvalitetnija uslugakorisnicima (ISDN, prijenos podataka, audio i video signala i sl.).Predviđeno je i lociranje novih baznih postaja mobilne telefonije kako bi se osigurala bolja pokrivenostsignalom. Pri tome koncesionari na području mobilnih telekomunikacijskih mreža za svoje potrebeizgrađuju infrastrukturu pokretnih telekomunikacijskih mreža. Izgradnja takvih građevina ulazi u redgrađevina od državne važnosti, jer prema Zakonu i Pravilniku o javnim telekomunikacijama upokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove inaselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice, te važnije plovne putove na unutrašnjimvodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih mreža potrebno jepoštivati slijedeće uvjete gradnje za gradnju u građevinskom i izvan građevinskog područja:A) Osnovne postaje pokretnih komunikacija koje se grade u građevinskim područjima:− dozvoljava se izgradnja OP tipa A koji ne prelazi visinu građevine na koji se postavlja iOP tipa B1 visine 2 m iznad najviše točke građevine,− dozvoljava se izgradnja OP tip B2 na građevinama od javnog i društvenog značaja,telekomunikacijskim građevinama, građevinama poslovne namjene i građevinamapožarne zaštite visine 5 m od najviše točke građevine.B) Osnovne postaje pokretnih komunikacija koje se grade izvan građevinskog područja:I-184- dozvoljava se izgradnja samostojećeg antenskog stupa visine do 60,0 m naminimalnoj udaljenosti 100,0 m od ruba građevinskog područja i pojedinačnih

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijegrađevina, ali i više od zaštićenih povijesnih cjelina i pojedinačnih kulturnih dobaraprema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštiteprirode.Za izgradnju osnovnih postaja pokretnih komunikacija unutar područja Parka prirode Učka potrebno jeishoditi posebne uvjete službe zaštite prirode.3.5.3. Vodnogospodarski sustav3.5.3.1. VodoopskrbaRješavanje opskrbe vodom Opatije iziskuje jače uključivanje na vodoopskrbni sustav Rijeke sizgradnjom novog transportnog kraka Rijeka – Opatija u duljini od 15 km koji bi trebao biti izveden do2010. god. Ta investicija je zajednički projekt Grada Opatije i općina koje koriste vodu iz sustavaOpatija. Planom se predviđa rekonstrukcija crpnih stanica i cjevovoda iz pravca vodospreme Opatija 1u smjeru Lovrana čime će se osigurati dovoljne količine vode za vodospremu Buzdonka i gornjedijelove naselja Dobreć. U Ičićima je izgrađena nova vodosprema kapaciteta 1.200 m 3 i novitransportni cjevovod od Opatije do Ičića te nova vodovodna mreža na području Kozji breg sve doLiburnijske ceste. Osim ovih investicija, ulaganja će biti u rekonstrukcije postojeće vodoopskrbnemreže i izgradnju mreže u visokoj zoni Opatije i Lovrana. Također je potrebno izvesti rekonstrukcijucjevovoda u Poljanama, te dijelu Veprinca: dio Zubinića, Katinići, Vlašići i Falalelići.Osim toga, potrebno je obaviti istražne radove za izvorište “Kristal” i utvrditi eventualnu mogućnostkorištenja s tog izvora 100 l/s. Za izvorište „Kristal“ potrebno je podrobnije istražiti područjeprihranjivanje samog izvorišta te istražiti mogućnost eksploatacije istog gravitacijom.Tvrtka “Komunalac” d.o.o. izradila je za Grad Opatiju program ulaganja u vodoopskrbu, koji će seizvoditi u dvije faza:U svakoj fazi planira se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih cjevovoda i objekata u cjelokupnomvodoopskrbnom sustavu Liburnijske rivijere i zaleđa.I faza - Za potrebe budućih građevinskih područja treba izvesti CS Zagrad sa tlačnim cjevovodom,novu VS Zagrad, te opskrbne cjevovode. Također se planira vodoopskrba zone Veprinca izgradnjomnovih crpnih stanica i vodosprema sa opskrbnom mrežom.Na području Grada Opatije, kao i na području Pužev Breg i Frančići, planira se rekonstrukcijapostojećih i izgradnja novih transportnih i opskrbnih cjevovoda.II faza - Od važnijih zahvata planira se rekonstrukcija cjevovoda Učka – Rukavac od PK Sejnice prekoPK Pećnik do VS Orljak, te izgradnja vodospreme Buzdonke na granici prema općini Lovran.Planom treba predvidjeti priključenje budućeg pratećeg uslužnog objekta (PUO) na trasi budućeLiburnijske obilaznice u sustav vodoopskrbe.U svim naseljima ovim je Planom predviđena izgradnja vodovodne mreže, a do njezine izgradnjeI-185

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijeopskrba pitkom vodom riješiti će se iz cisterne na građevnoj čestici, ili iz najbližeg valjanog korištenogazajedničkog izvora ili spremišta pitke vode.U građevinskim područjima naselja i izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, obavezno jepriključenje svih vrsta građevina na sustav vodoopskrbe.Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Grada Opatije provodi se neposrednomprovedbom ovog Plana ili prostornim planovima užih područja određenih ovim Planom, a treba biti uskladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije.3.5.3.2 OdvodnjaOdvodnja sanitarnih otpadnih vodaPlanom se predviđa razdjelni kanalizacijski sustav kojim se posebno odvode sanitarne vode (fekalnakanalizacija) i oborinske vode sa ovog područja.Sustav odvodnje obuhvaća gravitacijske i tlačne cjevovode, postojeće i planirane crpne stanice,planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Punta Kolova te postojeći podmorskiispust.Planom su određene temeljne postavke kojih se treba pridržavati pri daljnjoj izgradnji kanalizacijskogsustava, a one su:- zbrinjavanje otpadnih voda u gusto izgrađenim područjima rješavati će se izgradnjom suvremenogsustava javne kanalizacije- konačna dispozicija pročišćene vode je u priobalno more, a voda se mora obraditi na uređaju dorazine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnimvodama i Izmjena i dopuna Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari uotpadnim vodama)- uređaj za pročišćavanje otpadnih voda će se locirati na području Punta Kolova sa smještajem upodzemnoj galeriji (postaviti ga na potrebnu visinsku kotu da se omogući gravitacijsko ispuštanjepročišćene vode kroz postojeći podmorski ispust). Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda je državnogznačaja sa više od 50 000 ES- komunalni mulj kao ostatak nakon pročišćavanja treba obraditi do te mjere da postane biološkineopasan te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na za to predviđeno mjesto (sanitarnadeponija i sl.).- glavni kolektor kanalizacijskog sustava Opatije postavljen je trasom Nove ceste i vodi do lokacijeuređaja na Punta Kolovi. U njega se gravitacijski priključuju područja iznad Nove ceste putemsekundarne kanalizacijske mreže- sekundarni kanalizacijski sustav je jednim dijelom izveden i sastoji se od kolektora u ulici M.Tita, tecrpnih stanica Marušinac, Vrutki Tomaševac, Zert, Kvarner, Slatina i Admiral sa tlačnim cjevovodimaI-186

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije(ove CS su nastale rekonstrukcijom postojećih taložnica), a potrebno je još izgraditi CS Črnikovica, CSVolosko, CS Lipovica, CS Škrbići,), kao i sustav kolektora, crpnih stanica i tlačnih cjevovoda kojima ćese otpadne vode iz Ike i Ičića pumpati prema uređaju na Punta Kolovi- unutar ZOP-a se sva naselja i dijelovi naselja priključuju na sustav javne kanalizacije. Obveznipriključak obuhvaća građevinska područja naselja Opatija, Ičići i Ika i dijelove drugih naselja (Dobreć,Oprić, Poljane, Slavići, Kolavići i Pobri) odnosno GP1 1- 1 6 , GP2 1 -2 2 , GP3 1 , GP4 1 , GP5 1 -5 2 , GP6 1 iGP6 5 , GP8 11 , GP8 12 , GP8 14 .- u naseljima unutar ZOP-a, do izgradnje sustava javne kanalizacije, mogu se u izgrađenim dijelovimagrađevinskog područja naselja stambene i stambeno-poslovne građevine priključiti na individualnesustave kapaciteta do 10 ES na način prihvatljiv za okoliš.- u naseljima i dijelovima naselja izvan ZOP-a prihvaćanje otpadnih voda može se osim javnekanalizacije rješavati i putem individualnog zbrinjavanja sa septičkim taložnicama ili nepropusnimsabirnim jamama kapaciteta do 15 ES dok je za građevine kapaciteta preko 15 ES potrebno izgraditiodgovarajući uređaj za kondicioniranje otpadnih voda.- odvodnju otpadnih voda sa područja izdvojene namjene (proizvodne, poslovne, ugostiteljskoturističkei dr.) smještenih izvan područja sa javnom kanalizacijskom mrežom treba riješiti putemzasebnog sustava sa odgovarajućim uređajem za pročišćavanje.- pri odabiru individualnog načina zbrinjavanja otpadnih voda za pojedine vrste građevina moraju seuvažiti sva ograničenja koja proizlaze iz Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, aodnose se na položaj građevine u odnosu na definirane zone sanitarne zaštite izvorišta.- sve tehnološke otpadne vode koje mogu nastati u područjima komunalnih i poslovno-proizvodnihnamjena i sl., treba prije ispuštanja u sustav javne odvodnje pročistiti do razine dozvoljene zaispuštanje u sustav javne odvodnje (predtretman otpadnih voda).Odvodnja oborinskih otpadnih vodaBujični potoci na prostoru grada Opatije su Lipovica, Tomaševac, Vrutki-Slatina, Lerčica, Ičići i Banina.Planom je za čitavo područje Liburnijske rivijere i zaleđa, usvojen razdjelni sustav kanalizacije, tj.zasebno prikupljanje, odvodnja i pročišćavanje sanitarno potrošnih otpadnih voda, te zasebnoprikupljanje, odvodnja i pročišćavanje zagađenih oborinskih voda iz urbaniziranih područja.Pošto se većina postojećih oborinskih kanala danas spajaju na prirodne bujične potoke kojima seoborinske vode nastavno odvode prema moru potrebno je radi kvalitetnijeg rješavanja odvodnje napojedinim mjestima rekonstruirati cjevovode i izgraditi nove objekte (slapišta, cestovni propusti i sl.)Za sve ceste, veće parkirališne i manipulativne površine (preko 200 m²) obavezna je ugradnjaseparatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje tretiratina separatoru ulja, kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.I-187

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeDetaljniji prikaz odvodnje oborinskih voda dati će se kroz planove uređenja užih područja budući daova problematika zahtijeva posebnu pažnju zbog sve većeg onečišćenja prometnih površina i samihurbanih cjelina.3.5.4. Energetski sustav3.5.4.1. ElektroenergetikaPodručjem grad Opatije uz postojeće 2x220 kV i 110 kV dalekovode koji jednim dijelom trase prolazepodručjem obuhvata Plana, a zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas ne predviđa se izgradnjanovih elektroenergetskih objekata naponskog nivoa 110 - 400 kV.Postojeći zračni vod TS 110/20 kV Matulji – RS 20 kV Opatija – TS 110/20 kV Lovran, koji je izgrađenza 30 kV naponski nivo po ukidanju 30 kV naponskog nivoa u sustavu srednje naponske distributivnemreže preuzeo je ulogu magistralnog 20 kV voda koji osigurava visoku pogonsku sigurnost potrošačaGrada Opatije i susjednih općina.Ovaj 20 kV zračni vod na području Grada Opatije Planom se predviđa zamijeniti s podzemnim 20 kVkabelskim vodom, a vezano za izgradnju treće opatijske prometnice (zaobilaznice).U zaštićenom koridoru dalekovoda ograničena je mogućnost građenja, zbog opasnosti odpribližavanja dijelovima voda koji su pod naponom, odnosno ugrožavanja sigurnosti pogonadalekovoda.Potrebe sadašnjih potrošača električne energije predviđeni planom porasta potrošnje (viša kategorijahotela, povećanje ugostiteljskih kapaciteta, povećanje broja stanovnika i sl.) osigurati će se izpostojeće mreže, kao i interpolacijom novih TS-ica 20/0,4 kV s pripadajućim 20/0,4 kV priključcima iNN mrežama. Postojeća distributivna mreža 20 kV naponskog nivoa zadržava se u današnjoj funkciji.Za buduće nove potrošače električne energije predviđene planom, biti će potrebno izgraditi novaelektroenergetska postrojenja tj. TS-ica 20/0,4 kV s pripadajućim 20/0,4 kV priključcima i NNmrežama.Obzirom na ovim planom predviđenu namjenu prostora, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjihpotrošača i buduću izgradnju neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu u dijelu gdje je onaveć izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje do danas nisu elektrificirane.Trase 20 kV vodova i lokacije trafostanica 20/0,4 kV biti će osigurane planovima užih područja. Budući20 kV vodovi, unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima,a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja -građevinska područja. Trase 20 kV kabela i lokacije trafostanica 20/0,4 kV načelno su naznačene ugrafičkom prilogu s time da se za polaganje kabela maksimalno koriste zajednički koridori s ostalominfrastrukturom (ceste, telefonske linije, voda, plinovod i dr.). Zbog povećanja sigurnosti u napajanjubuduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranognapajanja.I-188

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijePostojeća nadzemna i podzemna niskonaponska mreža se zadržava u sadašnjem stanju. Nadzemnaniskonaponska mreža izvedena na drvenim stupovima će se postupno zamijeniti mrežom nabetonskim stupovima sa samonosivim izoliranim vodičima ili podzemno niskonaponskim kabelima.Buduće niskonaponske mreže u naseljima razvijati će se podzemnim kabelima odnosno kaonadzemna sa samonosivim kabelskim sklopom.Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kaosamostalna izvedena sa zasebnim stupovima.3.5.4.2. PlinoopskrbaProstornim planom Primorsko - goranske županije usvojena je trasa međunarodnog transportnogplinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda određene su mjernoredukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka županijske mreže plinovoda. Također je predviđenaalternativna trasa magistralnog plinovoda, koja je vezana i uz mogućnost dobave ukapljenogprirodnog plina, a čini je podmorska dionica Plomin - Omišalj i kopnena Omišalj - Delnice - RepublikaSlovenija. Koncepcija plinofikacije grada Opatije temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbeprirodnim plinom Županije primorsko - goranske.Područjem grada Opatija prolazi trasa magistralnog plinovoda Pula – Karlovac.Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se iz MRS Rijeka – zapad, koja se nalazi na područjugrada, Viškovo. Za opskrbu prirodnim plinom grada Opatije predviđena je izgradnja dviju redukcijskihstanica (RS Opatija 1, i RS Opatija 2). Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanjeukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u kućanstvima, kao iopskrbu plinom objekata industrijskih i uslužnih djelatnosti. Opskrba potrošača vršiti će se srednjetlačnimplinovodima položenim u javnim površinama.Planom se predviđa etapna izgradnja plinske mreže na području Grada Opatije na način da plinskoredukcijske stanice i plinoopskrbna mreža u prijelaznom periodu mogu koristiti miješani plin kaoalternativu prirodnom plinu.3.5.4.3. Obnovljivi izvori energijeKorištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju štetnogutjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta.Ovim se Prostornim planom predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvoraovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Opatije.Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno sunca, vode i vjetra.U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava urasponu snage od 100 do 1000 kW.More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije, naročito kod primjene toplinskihcrpki.I-189

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.6. POSTUPANJE S OTPADOMPrikupljeni komunalni otpad odlagat će se na postojećem odlagalištu “Osojnica” u Općini Matulji uzuvjet njegova proširenja do 2010. Konačno zbrinjavanje otpada biti će rješavanao na županijskojCentralnoj zoni za gospodarenje otpadom (CZGO).Do uspostave budućeg centralnog sustava gospodarenja otpadom na razini Županije, odlaganjeotpada sa područja Grada Opatije obavljati će se izvan područja obuhvata ovog Prostornog plana.Planom užeg područja ispitat će se lokacija reciklažnog dvorišta unutar zone komunalne namjene, aprema odluci nadležnog tijela Grada Opatije.Grad Opatija će donijeti Plan gospodarenja otpadom koji će u skladu sa Zakonom sadržavati sljedeće:- mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,- mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,- popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,- redosljed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,- izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.Na svakoj građevnoj čestici osigurat će se odgovarajući prostor za smještaj manjih spremnika zaskupljanje komunalnog otpada, koji su dostupni vozilima za odvoz komunalnog otpada.Na javnim površinama osigurava se odgovarajući prostor za smještaj većih spremnika za skupljanjekomunalnog otpada i spremnika za odvojeno skupljanje komunalnog otpada.Prema važećem Zakonu, osnovni ciljevi i obveze postupanja s otpadom koje će provoditi Grad Opatijasu:- izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada, i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanakse ne može spriječiti,- sprečavanje nenadziranog postupanja s otpadom,- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo obrađivanjeprije odlaganja,- kontrolirano odlaganje otpada,- saniranje otpadom onečišćenih površina i tla,- razvijanje i utvrđivanje programa sustavne edukacije o otpadu.S otpadom će se postupati na način da se izbjegne:− opasnost za ljudsko zdravlje,− opasnost za biljni i životinjski svijet,− onečišćavanje okoliša: voda, mora, tla i zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti,− nekontrolirano odlaganje i spaljivanje,− nastajanje eksplozije ili požara,− stvaranje buke i neugodnih mirisa,− pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorgaanizama,− narušavanje javnog reda i mira.Nastavit će se provedba programa odvojenog prikupljanja otpada. Za te potrebe će se odrediti većibroj lokacija podesnih za smještaj i opremit će ih se odgovarajućim spremnicima.I-190

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeLokacije za smještaj spremnika za prikupljanje otpada odabrat će se tako da ne nagrđuju okoliš i dapoštuju uvjete sanitarne zaštite (osobito zaštite izvorišta vode za piće).Posebno će se skrbiti o sprečavanju nedopustivog odlaganja otpada van uređaja za njegovoprikupljanje, kao i čišćenju obale mora.Sustav gospodarenja otpadom na razini Županije predviđa centralnu zonu za gospodarenje otpadom imrežu reciklažnih dvorišta i transfer stanica, koje su izvan prostorne cjeline P2, čije je središte GradOpatija.3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠZaštita okoliša, prostora, zdravlja ljudi, prirodnih privlačnosti i kulturno-povijesnih dobara na svojemprostoru ostaje ključni razvojni zadatak, jer su ove datosti osnova trajno održivog razvoja GradaOpatije.Prije svega, potrebno je provoditi zakonske odredbe o zaštiti okoliša, izraditi dugoročni programzaštite okoliša za Grad Opatiju, s nositeljima provedbe, rokovima provedbe i izvorima financiranja.Grad Opatija treba donijeti lokalne propise o zaštiti okoliša, nadzirati čistoću i kvalitetu mora i zraka tetrajno unapređivati sve mjere zaštite krajolika. U zaštitne mjere spada i rješenje gospodarenjakomunalnim i drugim vrstama otpada, uz saniranje postojećeg odlagališta te rješavanje sustavakanalizacije i prihvata oborinskih i bujičnih voda..Novi propisi usmjereni na pojačanu zaštitu obalnog prostora posebno su značajni za Grad Opatiju, jerće pomoći saćuvati ovaj prostor od neželjenih posljedica preizgrađenosti i neadekvatnog korištenja.Posebno treba zaštititi obalni krajolik sužavanjem građevinskih zona u tom području i povećavanjemslobodnih površina za plaže, rekreaciju i turističke sadržaje. U obalnom području treba graditi smosadržaje koje su povezani s turističkim korištenjem obale i mora, a u zaobalnim područjima građevinesegmentiranih oblika turizma.Potrebno je u svim područjima djelovanja uspostaviti trajno praćenje pojava u prostoru, pravovremenopripremati i poduzimati mjere i nadzor.Prostorni plan treba osigurati preduvjete sprečevanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, koja će provoditinadležna državna tijela i gradska uprave, kroz predviđena rješenja:−−−−−−−−svrhovito korištenje cjelokupnog prostora Grada Opatije,uspostavu funkcionalnog rasporeda i međuodnosa sadržaja u prostoru,usuglašavanje izgradnje s prirodnim i tradicijskim obilježjima prostora,unapređenje sustava prometa i prometnica,učinkovitiju zaštitu voda, zraka, tla, šumskog i poljoprivrednog zemljišta,zaštita krajobraza i saniranje područja eksploatiranja kamena,zaštita biljnih i životinjskih vrsta.zaštita od buke, požara, tehničkih i prirodnih udesa.Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno je mjerama zaštite kojeI-191

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijesu propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/1994.) i drugim propisima svesti na najmanjumoguću razinu.Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora tezaštitu od buke i mjere posebne zaštite.3.7.1. ZAŠTITA TLA3.7.1.1. Šumsko tloZaštita šuma i šumskih površina temelji se na Zakonu o šumama te ovim Prostornim planomodređenim slijedećim mjerama:- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnihutjecaja na njih,- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu,- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, aprednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.3.7.1.2. Poljoprivredno tloTlo za poljoprivredu razgraničeno je u tri kategorije zaštite, a prostorni raspored zemljišta različitihkategorija prikazan je na kartografskom prikazu 1A " Korištenje i namjena prostora", mj. 1:25 000.Zemljišta I. kategorije zaštite obuhvaćaju zemljišta prvih IV bonitetnih klasa, prikazana su kao“vrijedno obradivo tlo” (P2). To su najvrednija tla, vrlo oskudne površine na području Grada Opatije,koja se strogo štite i namjenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.Zemljišta II. kategorije zaštite obuhvaćaju zemljišta V i VI bonitetne klase, a prikazana su kao “ostalaobradiva tla” (P3). Odgovarajućim mjerama zaštite treba zaštititi najvrednija, najdublja, tla povoljneprirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove kategorije.Zaštita zemljišta II. kategorije ostvaruje se planiranjem stambenih zona manje gustoće naseljenosti ukojima će poljoprivredno zemljište biti adekvatno uklopljeno, zaštićeno i privedeno svojoj svrsi u okvirumanjih gospodarstava i okućnica. Zemljišta II. kategorije koja nisu namijenjena poljoprivrednojproizvodnji mogu se pošumiti ili ih sačuvati kao pašnjaci.Zemljišta III. kategorije zaštite čine površine kartirane kao “ostala poljoprivredna tla, šume i šumskozemljište” (PŠ).Ovoj kategoriji pripadaju i zemljišta na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite oderozije. Na zemljištima III kategorije dozvoljeno je građenje temeljem ovog Prostornog plana i propisakoji dozvoljavaju gradnju izvan građevinskih područja.I-192

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije3.7.2. ZAŠTITA ZRAKANa području Grada Opatije poduzimat će se mjere kojima se ostvaruje očuvanje prve kategorijekakvoće zraka uz poboljšanja na ugroženim dijelovima (prometni koridori i sl.)Očuvanje postojeće kakvoće zraka na razini prve kategorije postići će se sljedećim mjerama:a) ograničavanje emisije i propisivanje tehničkih standarda u skladu sa stanjem tehnike (BAT), teprema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.b) visinu dimnjaka zahvata za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisatreba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),c) zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog”određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora nesmije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,d) najveći dopušteni porast emisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti okategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka.e) stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštajuu zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani na način da neispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/2004.) iUredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.f) vlasnici odnosno korisnici stacionarnih izvora dužni su:−−−−−−prijaviti izvor onečišćavanja zraka te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalnesamouprave,osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatkeu katastar onečišćavanja okoliša,uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne česticeostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje i obnavljanje zraka.smanjenje tranzitnog prometa i uspostava prometnih režima (jednosmjerni promet, ograničenjebrzine vozila),uvođenje plina u kao energenta,izvedbom zaštitnog zelenila uz izvore onečišćenja zraka, a poglavito uz prometnice.Značajan doprinos kakvoći zraka je novo planirana prometna mreža s prometnicama koje će svojimpovoljnijim tehničkim karakteristikama (uzdužni nagibi) olakšati tehničko eksploatiranje cestovnihvozila (ispušni plinovi).Za nove zahvate u prostoru za koje nije propisana provedba procjene utjecaja na okoliš, maksimalnodopušteni porast onečišćenja imisijskim koncentracijama i taloženjem ne smije prijeći vrijednostiiskazane u Tablice br. 22.Tablica br. 22Smjernice za dodatno emisijsko opterećenje zbog emisije novog izvoraKategorije kakvoćezrakaIII kategorija kakvoćezrakaII kategorija kakvoćezrakaI kategorija kakvoćezrakaPorast prosječnegodišnje vrijednostiPorast koncentracije 98percentilaPorast maksimalnekoncentracije0,01 GV 0,05 GV 98 0,1 GV m0,03 GVili 0,03 GV 500,15 GV 98 0,3 GV m0,01 PV ili 0,1 PV 50 0,3 PV 98 0,4 PV mI-193

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeGV i PV - vrijednosti Uredbe o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96.)Izgradnjom neke građevine u zoni I. kategorije zraka ne smije se u potpunosti “popuniti” prostor zabuduću izgradnju.3.7.3. ZAŠTITA VODAMjerama zaštite treba sačuvati vode koje su još čiste, zaustaviti trend pogoršanja kakvoće vodasaniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja, osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode, tamo gdjesu one narušene, te osigurati racionalno korištenje voda, a time i skladan i postojan razvoj. Zaštitaizvorišta voda za piće prioritetna je.3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih vodaZone zaštite izvorišta vode za piće prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja izaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” mj. 1:25.000.Prva zona sanitarne zaštite obuhvaća uže vršno područja Učke. U ovoj zoni zaštitne mjere provode seprvenstveno odvodnjom svih otpadnih voda (stambenih građevina i prometnica) nepropusnomkanalizacijom izvan zone. Unutar te zone nisu predviđene nove zone gospodarske namjene, niti jeplaniran prostor za razvitak naselja (neizgrađeni dio građevinskog područja naselja).Drugom zonom sanitarne zaštite obuhvaćena su šira vršna područja Učke. Unutar druge zone nisupredviđene nove zone gospodarske namjene niti je planiran prostor za razvitak novih naselja(neizgrađeni dio građevinskog područja naselja).Treća zona sanitarne zaštite obuhvaća središnji dio područja obuhvata Plana. Mjere zaštite provodese u skladu i na način propisan Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Liburnije izaleđa’ (SN PGŽ 19/2000)..Četvrta zona sanitarne zaštite obuhvaća naseljeni dio gradskog područja. Mjere zaštite provode se uskladu i na način propisan ‘Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Liburnije izaleđa’ (SN PGŽ 19/2000)..Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:−−−mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima (određene u okviru zona sanitarnezaštite izvorišta vode za piće),mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je najznačajnija izgradnja sustava zaodvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (na području naselja Ičići),prioritetnim saniranjem divljih odlagališta na području II zone sanitarne zaštite.Radi utvrđivanja uzroka, opsega i mogućih posljedica onečišćavanja i kontrole poduzetih zaštitnihmjera, potrebno je stalno ispitivati kakvoću podzemnih i površinskih voda, te otpadnih voda, na osnovijedinstvenog programa za područje Županije.I-194

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOstale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih voda su:− pri pranju automobila, te drugih vozila i strojeva dolazi do odlijevanja vode onečišćenedeterdžentima prilikom čega se sve takve vode moraju tretirati kroz separatore mineralnih ulja ipotom upustiti u sustav oborinske odvodnje.− spriječiti odlaganje krutog otpada na zelene i druge površine uz prometnice.− korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugihvodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,− opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik,te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda uprirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštenekoncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari iotpadnim vodama (NN 40/1999.)3.7.3.2. Zaštita moraTemeljne uvjete i mjere zaštite pojasa kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora širine od300 m od obalne crte utvrđuje "Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora" (NN1284/04).Temeljne smjernice za zaštitu mmora dane su Prostornim planom Županije Primorsko-goranske."Zaštita mora od onečišćenja prvenstveno se sastoji u ispravnom prostornom planiranju na kopnu iodređivanju namjene obalnog pojasa, te u odvodnji, pročišćavanju i dispoziciji otpadnih voda"Mjere za zaštitu mora predviđene ovim Planom na podurčju Grada Opaitje obuhvaćaju:• mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu- vrijedno područje obalnog pojasa čuva se u svrhu zaštite, uređenja i valoriziranja morske obale,- u svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale osigurava se prolaz uzobalu i zabranjuje novu izgradnja, osim građevina infrastrukture i one koje po prirodi zahtijevajusmještaj na obali (luke i lučke zgrade, postojeće gradske strukture i sl.);• mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja- izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda kao osnovni sanitarno - zdravstvenistandard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora,- izgradnja središnjeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustom,- izgradnja sustava za odvodnju oborinskih voda s odgovarajućim uređejem,- izrada katastra zagađivača mora,- uspostava stalnog nadzora kakvoće mora u lukama i lučicama,- unapređivatnje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,- unapređivanje mreže ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama i priobalnom području.• mjere sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima- luke nautičkog turizma i privezišta mogu biti samo unutar građevoinskih područja,I-195

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,- određivanje načina servisiranja brodova na moru i kopnu,- unapređenje sustava zaštite od onečišćenja crpki za gorivo lociranih uz luke.Obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustavaza pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Primorskogoranskežupanije.Kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi utvrđivanjapojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima izadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.Prostorni plan funkcionalnom organizacijom površina, namjenom i planskim mjerama zaštite određujepreduvjete učinkovite zaštite mora.3.7.3.3. Zaštita od štetnog djelovanja vodaNa području Grada Opatije je vrlo izraženo površinsko otjecanje voda kao posljedica velike količineoborina i vrlo velikih intenziteta u kratkom vremenu te bujičnih voda sa strmih padina Učke.Izgradnjom infrastrukture, prvenstveno prometnica, te sve većim urbanim korištenjem prostoraneposredno uz vodne tokove postavljaju se i sve veći zahtjevi za zaštitom od štetnog djelovanja voda.Obrana od poplava temelji se na Operativnom planu obrane od poplava na lokalnim vodamaPrimorsko – Goranske županije (Plan usvojen od županijske skupštine 29. ožujka 2001. god.).Za čitavo područje Liburnijske rivijere i zaleđa, usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, tj. zasebnoprikupljanje, odvodnja i pročišćavanje sanitarno potrošnih otpadnih voda, te zasebno prikupljanje,odvodnja i pročišćavanje zagađenih oborinskih voda iz urbanih sredina.Odvodnja oborinskih voda će se rješavati na razini UPU Opatija, UPU Ičića te drugim zasebnimplanskim dokumentima, budući da ova problematika zahtijeva posebnu pažnju zbog sve većegonečišćenja prometnih površina i samih urbanih centara.Područje Grada Opatije je detaljno obrađeno u elaboratu Idejno rješenje oborinske kanalizacije GradaOpatije (1998.g.). Temeljne postavke ove koncepcije su da se večina oborinskih kanala spajaja naprirodne bujične potoke i tako se oborinske vode odvode prema moru. Na taj način su bujični potocitretirani kao recipijenti za prihvat oborinske odvodnje i na pojedinim mjestima su detaljno obrađenekritične točke u tako postavljenom sustavu koje bi trebalo rekonstruirati (slapišta,cjevovodi itd.).Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava obuhvaća sve registrirane uređene i neuređenevodotoke u cijelosti ili u dijelu koji prolazi područjem grada sa pripadajućim vodnim građevinama kao iokolni prostor utvrđen kao vodno dobro. To su vodotoci – bujice Lipovac, Tomaševac, Slatina-Vrutki,Lerčica, Ičići, Banina.Ograničenja na ovim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini sukladno Zakonu o vodama odnose sena restrikciju gradnje i korištenja prostora u koritu i uz korito vodotoka u svrhu obrane od poplava,I-196

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatijegradnju vodnih građevina, te njihovog održavanja. Minimalna širina tog pojasa uz vodotok obuhvaćaizgrađeno ili prirodno korito i obostrano po 6 m od definiranog gornjeg ruba korita.Opseg radova koji su potrebni za uređenje vodotoka i sliva na obuhvačenom području duž cijelog tokasvake bujice, je relativno malen. Gotovo nikakvi zahvati nisu potrebni u gornjim dijelovima korita.Razlog je u tome što su korita svih vodotoka izrazito kraškog porijekla, s čvrstim i stabilnim koritom,gdje nisu potrebni nikakvi konsolidacijski objekti. Sliv je također vrlo dobro očuvan i obrastao. Kroznaselja svi dijelovi vodotoka su kanalizirani. Na početnim dionicama sliva kroz urbanizirani diopotrebno je na pojedinim dijelovima izvesti zaključne objekte kojima će se umiriti vodeni tok (slapišta,preljevne građevine), te osigurati zaustavljanje nanosa i njihovo uvođenje u zatvorene dionice sliva(grube rešetke).Teoretski je moguće uz redovito održavanje postojećih korita postići sigurnost nizvodno branjenihpodručja na razini 50-100 godišnjeg povratnog perioda.Izgradnja građevina sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava provodi se neposrednomprovedbom ovog Prostornog plana sukladno županijskim razvojnim planovima.Posebnu pažnju potrebno je obratiti na problem izvorskih voda u priobalnom području Opatija-Ičići–Ika. Najizrazitije pojavljivanje izvorskih voda u Opatiji je kod hotela “Kristal“ i „Belleuve“, te na područjuIčića. Generalno rješenje ovog problema zahtjeva odgovarajuće istražne radove nakon kojih bi semogli definirati načini prihvata sustavom drenažnih kanala i odvođenje ovih voda prema moru. Napodručju „Kristala“ su već izvedeni određeni radovi dok je na području Ičića to tek potrebno napraviti.3.7.4. Zaštita od prekomjerne bukeGrad Opatija će u skladu sa Zakonom o buci (NN 20/03) provodi zaštitu od buke te u tom smisluizraditi kartu buke i akcijski plan. Zaštita od prekomjerne buke osigurava se i primjenom Pravilnika onajvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN 145/2004).Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka nadopuštene razine. Te mjere obuhvaćaju:a) odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,b) promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili građevina s izvorima buke (emitenata) i područja iligrađevina sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata),c) izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišniprostori,d) primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, naputovima širenja i na mjestima imisije buke,e) akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,f) povremeno ograničenje emisije zvuka.U naseljima Grada Opatije, a posebno na priobalnom dijelu, ugroženost bukom javlja se uzfrekventnije prometne pravce pa se u cilju zaštite trebaju podizimati slijedeće mjere:I-197

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Opatije−−−−−−uspostava pješačkih zona u vrijeme vrha turističke sezone,uspostava jednosmjernog prometa vozila u vrijeme vrha turističke sezone,smanjenje dopuštene brzine vozila noću,ozelenjavanje prometnica u funkciji zaštite od buke,učinkovit nadzor poštivanja propisa u području zaštite od buke i sl. mjere.izvedbom zaštitnog zelenila uz izvore buke, a poglavito uz prometnice.Drugi izvori buke proizlaze prvenstveno iz ugostiteljsko-turističkih sadržaja (muzika na otvorenom) pase mjere zaštite poduzimaju kroz prostornu lokaciju takvih sadržaja, ograničeno trajanje njihovog radate primjena odgovarajuče zvučne izolacije (zelenilo, napčin gradnje id r.I.Karta buke biti će podloga za procjenu mogućnosti razvoja postojećih i prihvata novih sadražaja uprostoru Grada Oaptije.3.7.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE *3.7.5.1. Sklanjanje ljudiSklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođavanjempogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi.Skloništa osnovne namjene trebaju biti otpornosti 100 kPa, dopunske zaštite otpornosti 50 kPa, agrade se temeljem zakonskih propisa.Skloništa se obavezno planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstvenomirnodopskom namjenom, a moguće ih je projektirati i kao višenamjenske poslovne prostore saslijedećim minimalnim zahtjevima:− svjetla visina min. 2,80 m;−−−kolni ulaz prema glavnom ulazu ili rezervnom izlazu,sanitarni čvorovi (u građevini ili u neposrednoj blizini) s fleksibinom izvedbom priključka na vodovodi kanalizaciju,priključak na telefon i antenske priključke.Lokacija skloništa ili dvonamjenske građevine utvrđuje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole, tetreba biti planirana tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je skloništesmješteno.3.7.5.2. Zaštita od rušenjaSabirne ceste u naseljima neophodno je planirati tako da im rušenje zgrada ne zatvori promet,odnosno da se ruševine mogu što jednostavnije raščistiti radi evakuacije ljudi i materijalnih dobara.Prostorni plan određuje zaštitne koridore prometnica i infrastrukture, kao i najmanje udaljenostiizmeđu građevina.* Prostorni plan Županije, Odredbe za provođenje.I-198

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeUrbanističkim i detaljnim planovima za nova građevinska područja potrebno je planirati više ulaznoizlaznihprometnica u pojedino naselje.3.7.5.3. Zaštita od potresaProtupotresno projektiranje građevine kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju ipostojećim tehničkim propisima.Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje građevina treba provoditi uskladu s postojećim seizmičkim kartama.Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine buduotporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička igeofizička istraživanja. Važne građevine su sve veće stambene građevine i građevine društvene iugostiteljsko-turističke namjene, energetske građevine, mostovi, vijadukti, tuneli i sl.3.7.5.4. Zaštita od požaraOsnovne preventivne mjere zaštite temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite odpožara.Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područjazaštite od požara te procjena ugroženosti od požara na području Županije.U cilju zaštite od požara potrebno je:− graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti,− graditi protupožarne zidove,− izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže.U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene odsusjednih građevina najmanje 4 metra. Udaljenost može biti i manje samao, ako se uzimajući u obzirpožarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinuotvora na vanjskim zidovima građevina i dr. dokaže da se požar neće prenijeti na susjedne građevine,ili ako su od susjednih građevina odvojene protupožarnim zidom i krovištem, koji mora biti odnegorivog materijala, vatrootpornosti najmanje 90 minuta.Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenomprostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen po posebnom propisu, a prilikom gradnje ilirekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se ukoliko ne postoji predvidjeti vanjska hidrantska mreža.Zaštita šuma mora se osigurati postupcima koje utvrđuje gospodarska osnova gospodarenja šumama.I-199

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeI-200

subota, 15. srpanj 200615. srpanj 2006 2006-06-12II. ODREDBE ZA PROVOĐENJEstranicaII-1

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenjeNa temelju odredbe članka 24. i 45/a. Zakona o prostornom uređenju "Narodne novine" RH broj30/094, 68/98, 35/99, 61/00 i 199/04),suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, kl. 350-01/06-04242,ur.br. 531-06/06-3 od 20. prosinca 2006. godinei uz suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko goranskoj županiji, Služba za prostornouređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Opatija, kl. 350-05/06-01/00333, ur. br. 2170-85-01-06-08 /ED/ od 20. prosinca 12. 2006. godine, a po prethodnopribavljenom mišljenju Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje Županije Primorskogoranske, Klasa: 350-02/06-01/19, ur.br. 2170/01-06-01/1-06-3 od 18. prosinca 2006,te uz prethodno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, kl. 350-02/06-01/209, ur. br. 525-09-V.B.M./06-2 od 3. studenog 2006. godine (izdano temeljem članka 17.stavak 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", broj 66/01, 87/02, 48/05 i 50/05),prethodno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, kl. 350-02/06-01/52, ur. br. 525-03-06-1-RO od 18. rujna 2006. godine (izdano temeljem članka 37. stavak 4.Zakona o šumama ("Narodne novine", broj 140/05),suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci,kl. 612-08/06-10/5021, ur. br. 532-06-12/11-06-2, od 26. studeni 2006. izdane temeljem članka 56. st.3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" RH, br. 69/99, 151/03 i 157/03),mišljenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Primorsko-goranska Rijeka, Sektorupravnih, inspekcijskih i polsova civilne zašite, kl. 511-09-21/1-176/224-2006. MV od 15. prosinca2006. godine, izdano temeljem članka 12. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" RH, broj58/93. i 33/05)očitovanje Ministarstva obrane, Uprave za materijalne resurse, Službe za nekretnine, graditeljstvo izaštitu okoliša, klasa 350-02/06-01/85, ur. br. 512M3-020202-06-6 od 13. studenog 2006. godine,izdanog temeljem članka 6. Pravilnika o zaštiti i sigurnosnim zonama vojnih objekata ("Narodnenovine" RH, br. 175/03)prethodne suglasnosti Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, kl. 612-07/06-49/0075, ur.br.532-08-02-2/5-06-5 od 28. kolovoza 2006. godine, izdane temeljem članka 124. stavak 2. Zakona ozaštiti prirode ("Narodne novine" RH, broj 70/05,mišljenje Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Rijeka, kl.350-01/06-01/08, ur.br. 543-12-01-06-2 od 11. kolovoza godine,prethodno mišljenje Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko istarskihslivova, kl. 350-01/06-01/125, ur.br. 374-23-1-04-2 od 14. rujna 2006. godine, izdanog temeljemčlanka 21. Zakona o vodama ("Narodne novine" RH, br. 107/95 i 150/05)kao i članka 36. Statuta Grada Opatije ("Službene novine" PGŽ, broj 23/01),Gradsko vijeće Grada Opatije, na sjednici održanoj dana 28. 12. 2006. godine donosiODLUKUO DONOŠENJU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANAUREĐENJA GRADA OPATIJEII-2

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje0. OPĆE ODREDBEČlanak 1.Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Opatije (u daljnjem tekstu: Prostorniplan), kojima se mijenja i dopunjuje Prostorni plan uređenja Grada Opatije i njegove izmjene i dopune(«Službene novine» PGŽ br. 8/01, 14/03 i 12/04).Članak 2.(1) Prostorni plan iz članka 1. sadržan je u elaboratu IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANAUREĐENJA GRADA OPATIJE, koji sadrži:A. TEKSTUALNI DIOI. OBRAZLOŽENJE1. POLAZIŠTA1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Opatije u odnosu naprostor i sustave Primorsko-goranske županije i države1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja širegpodručja i ocjena postojećih prostornih planova1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu nademografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja2.1.1. Razvoj gradova i naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja2.2.1. Demografski razvoj2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture2.2.2.1. Smjernice gospodarskog razvoja Grada Opatije2.2.2.2. Pravci prostornog razvoja Grada Opatije2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture2.2.3.1. Razvoj naselja2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture2.2.3.3. Razvoj prometne infrastrukture2.2.3.4. Razvoj komunalne infrastrukture2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnihcjelina2.2.4.1. Zaštita prirodne baštine2.2.4.2. Zaštita graditeljske baštineII-3

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći iplanirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost,iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti iposebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina2.3.2.1. Kriteriji formiranja građevinskih područja2.3.2.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture2.3.4. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Opatije u odnosu naprostornu i gospodarsku strukturu Primorsko-goranske županije3.1.1. Posebne postavke razvoja iz Prostornog plana Primorsko-goranskežupanije3.1.2. Razvoj temeljnih prostornih struktura Grada Opatije u njenomokruženju3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina3.2.1. Namjena i korištenje površine građevinskih područja3.2.1.1. Građevinska područja naselja3.2.1.2. Građevinska područja izvan naselja3.2.2. Namjena i korištenje ostalih površina3.2.2.1. Poljoprivredne površine3.2.2.2. Šumske površine3.2.2.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište3.2.2.4. Vodne površine3.2.2.5. Infrastrukturni koridori i građevine3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti3.3.1. Gospodarske djelatnosti3.3.2. Društvene djelatnosti3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora3.4.1. Uvjeti korištenja prostora3.4.2. Uvjeti uređenja prostora3.4.2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goranskužupaniju3.4.2.2. Građevinska područja naselja3.4.2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene3.4.2.4. Građevine izvan građevinskih područja3.4.3. Uvjeti zaštite prostora3.4.3.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti3.4.3.2. Zaštita posebnosti kulturno-povijesnih cjelinaII-4

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava3.5.1. Prometni sustav3.5.1.1. Kopneni promet3.5.1.2. Pomorski promet3.5.1.3. Zračni promet3.5.2. Pošta i telekomunikacije3.5.3. Vodnogospodarski sustav3.5.3.1. Vodoopskrba3.5.3.2. Odvodnja3.5.4. Energetski sustav3.5.4.1. Elektroenergetika3.5.4.2. Plinoopskrba3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije3.8. Postupanje s otpadom3.9. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš3.7.1. Zaštita tla3.7.1.1. Šumsko tlo3.7.1.2. Poljoprivredno tlo3.7.2. Zaštita zraka3.7.3. Zaštita voda3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda3.7.3.2. Zaštita mora3.7.3.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke3.7.5. Mjere posebne zaštite3.7.5.1. Sklanjanje ljudi3.7.5.2. Zaštita od rušenja3.7.5.3. Zaštita od potresa3.7.5.4. Zaštita od požaraII. ODREDBE ZA PROVOĐENJE0. Opće odredbe1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Grada Opatije1.1. Površine naselja1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene1.3. Poljoprivredne površine1.4. Šumske površine1.5. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište1.6. Vodne površineII-5

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje2. Uvjeti za uređenje prostora2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju2.1.1. Građevine od važnosti za Državu2.1.2. Građevine od važnosti za Županiju2.1.3. Građevine od važnosti za Grad Opatiju2.2. Građevinska područja naselja2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijelapodručja2.2.2. Građevine stambene namjene2.2.2.1. Individualne stambene građevine2.2.2.2. Višestambene građevine2.2.3. Građevine društvene (javne) namjene2.2.4. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene2.2.5. Građevine gospodarske namjene2.2.5.1. Građevine proizvodne namjene2.2.5.2. Građevine poslovne namjene2.2.5.3. Poljoprivredne gospodarske građevine2.2.6. Postavljanje jednostavnih građevina2.2.7. Interpolacije i rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja2.2.7.1. Interpolacije građevina2.2.7.2. Rekonstrukcije građevina2.2.8. Građevine infrastrukture i građevine komunalne namjene2.3. Izgrađene strukture van naselja2.3.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene2.3.1.1. Površine gospodarske namjene2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene2.3.1.3. Posjetiteljsko-informativni centri2.3.1.4. Površine sportsko-rekreacijske namjene2.3.2. Područja i građevine izvan građevinskog područja2.3.2.1. Zatečene građevine izvan građevinskog područja2.3.2.2. Izgradnja izvan građevinskog područja2.3.2.3. Građevine infrastrukture2.3.2.4. Uređenje rekreacije u zelenilu2.3.2.5. Stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe ipotrebe seoskog turizma2.3.2.6. Planinarski domovi, skloništa i vidikovci2.3.2.7. Građevine za potrebe obrane3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti3.1. Šumarstvo3.2. Poljoprivreda i ribarstvo3.3. Ugostiteljstvo i turizam3.4. Proizvodne i poslovne djelatnostiII-6

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti4.1. Kultura4.2. Predškolsko i školsko obrazovanje4.3. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb4.4. Šport i rekreacija4.5. Vjerske građevine5. Uvjeti uređivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugihinfrastrukturnih sustava5.1. Prometni sustav5.1.1. Kopneni promet5.1.1.1. Cestovna infrastruktura5.1.1.2. Javni gradski promet5.1.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)5.1.1.4. Pješački promet5.1.2. Pomorski promet5.1.3. Zračni promet5.2. Sustav telekomunikacija i pošta5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje5.3.1. Vodoopskrba5.3.2. Odvodnja5.4. Energetski sustav5.4.1. Elektroopskrba5.4.2. Plinoopskrba5.4.3. Obnovljivi izvori energije6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti6.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode6.1.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu6.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina7. Postupanje s otpadom8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš8.1. Zaštita tla8.1.1. Šumsko tlo8.1.2. Poljoprivredno tlo8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje8.2. Zaštita zraka8.3. Zaštita voda8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda8.4. Zaštita mora8.5. Zaštita od prekomjerne bukeII-7

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje8.6. Mjere posebne zaštite8.6.1. Sklanjanje ljudi8.6.2. Zaštita od rušenja8.6.3. Zaštita od potresa8.6.4. Zaštita od požara9. Mjere provedbe plana9.1. Obveza izrade prostornih planova9.1.1. Urbanistički planovi uređenja9.1.2. Detaljni planovi uređenja9.1.3. Studije utjecaja na okoliš9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni10. Prijelazne i završne odredbeIII. PRILOZIB. GRAFIČKI DIO(1) Korištenje i namjena površina MJ 1:25 0002. Kartografski prikaz 1A - Korištenje i namjena površina3. Kartografski prikaz 1B - Promet, pošta i telekomunikacije(2) Infrastrukturni sustavi MJ 1:25 0004. Kartografski prikaz 2A - Energetski sustav5. Kartografski prikaz 2B - Vodnogospodarski sustav(3) Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora MJ 1:25 0006. Kartografski prikaz 3A - Područja posebnih uvjeta korištenja9. Kartografski prikaz 3B - Područja posebnih ograničenja u korištenju10. Kartografski prikaz 3C - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite(4) Građevinska područja naselja MJ 1:5 0009. Kartografski prikaz 4A - Građevinska područja10. Kartografski prikaz 4B - Građevinska područja - Zaštićena kulturna baština(2) Kartografski prikazi i tekst ovih Odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe) temeljni sudokumenti za primjenu Prostornog plana.Članak 3.U ovom Prostornom planu, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:−−−−Grad Opatija označava teritorijalno upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave,grad Opatija označava gradsko naselje Opatija,granica građevinskog područja je crta razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ilipovršina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornogplana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica,zaštićeno obalno područje (u daljnjem tekstu ZOP) obuhvaća pojas kopna u širini od 1000 m odobalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, a pod zaštitom je u skladu s posebnimpropisom,II-8

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje−−−−−−−−−−−−−zaštićena kulturna dobra obuhvaća područja koja su zaštićena temeljem posebnog propisa ozaštiti kulturnih dobara i temeljem odredbi ovog Plana,zaštićene prirodne vrijednosti obuhvaćaju područja koja su zaštićena temeljem posebnogpropisa o zaštiti prirode i temeljem odredbi ovog Plana,građevinsko područje jest prostor koji se uređuje za građenje unutar ili van naselja i opremaovisno o namjenama unutar tog područja,građevinsko područje naselja jest prostor koji se uređuje za stanovanje i sve sadržaje povezanes kvalitetnim stanovanjem (društveni i javni sadržaji, gospodarski sadržaji, ugostiteljsko-turističkisadržaji, sportsko-rekreacijski sadržaji, javne površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja isl.),građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene jesu površine za specifične funkcijekoje se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja (gospodarskanamjena, ugostiteljsko-turistička namjena, posjetiteljsko-informacijski centri, sportsko-rekreacijskanamjena, i infrastrukturna namjena),postojeća izgradnja u ovom Planu podrazumijeva sve legalno izgrađene građevine sapripadajućom građevnom česticom, kao i građevne čestice na kojima je započela izgradnjatemeljem važeće građevinske dozvole,zona stanovanja jest dio naselja s pretežito stambenom namjenom,lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne,prometne, tipologija i morfologija gradnje i sl. u krugu cca 100 m ili unutar definiranog uličnog ilikonteksta naselja),regulacijski pravac jest granica između čestice javne površine (ulica, pristupni put, trg i drugo) igrađevne čestice osnovne namjene,infrastrukturni koridor jest osiguran prostor namijenjen za uređenje, izgradnju i korištenjegrađevina i uređaja u funkciji prometa i infrastrukture,individualne stambene građevine obuhvaćaju slobodnostojeće, dvojne i skupne građevine sanajviše 3 stana, a mogu sadržavati i poslovni prostor,višestambene građevine obuhvaćaju stambene građevine sa više od 3 stana, a mogu sadržavati iposlovni prostor,stan jest skup prostorija stambene namjene sa pomoćnim prostorijama i uređajima, koji činejedinstvenu, funkcionalno samostalnu cjelinu sa zasebnim ulazom,− pomoćne građevine jesu građevine koje svojom namjenom upotpunjuju građevinu osnovnenamjene i služe redovnoj uporabi građevine,− manje poslovne građevine jesu građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim,trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima,− poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja jesu sjenici, pčelinjaci, staklenici,plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.,− poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja jesu staje, kokošinjci, kunićnjaci isl.,− etaža jest prostor između podnih i stropnih ili krovnih konstrukcija građevine čija je svijetla visinaovisna o namjeni tog prostora, a u skladu s posebnim propisima,− podrum ili podzemna etaža jest etaža koja je sa svih strana ukopana u okolni teren, s time da jekota gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše 1 metar iznad najniže kote zaravnatog terenaneposredno uz građevinu, sa mogućim pješačkim-kolnim pristupom maksimalne širine do 5,0 m,čija se kota uz građevinu ne računa kao najniža kota zaravnatog terena od koje će se računativisina građevine,− nadzemna etaža jest svaka etaža čija se kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nalazi u nivou ilina visini većoj od 1 metar iznad nivoa zaravnatog terena neposredno uz građevinu,II-9

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje− tavan jest prostor ispod kosog krovišta, s nadozidom u ravnini pročelja najveće visine do 60 cmkoji ne predstavlja etažu građevine, osim ako nema stambenu, poslovnu ili sličnu namjenu,− potkrovlje jest etaža ispod kosog krovišta, s nadozidom u ravnini pročelja najveće visine 150 cm,koja može imati stambenu ili poslovnu namjenu i ugostiteljsko-turističku,− tlocrtna površina jest izgrađena površina zemljišta pod građevinom. Zemljište pod građevinom jevertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osimbalkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivnidio podzemne etaže. U tlocrtnu površinu se ne uračunavaju bazeni površine do 24 m 2 , parkirališta,igrališta bez gledališta i javne rasvjete, ukopane šterne (cisterne) i septičke jame te plinskirezervoari,− koeficijent izgrađenosti (k ig ) jest odnos tlocrtne površine i ukupne površine građevne čestice,− koeficijent iskorištenosti (k is ) jest odnos građevinske bruto površine građevina i površinegrađevne čestice,− građevinska bruto površina (GBP) jeste zbroj površina svih etaža u građevini (podrum i svenadzemne etaže) definiranih vanjskim rubom obodnih zidova građevine, uz dodatak površinebalkona, lođa i terasa, odnosno terasa u prizemlju ako su dio podzemne etaže, te nadstrešnica,bazena površine veće od 24 m 2 i igrališta ako su opremljena za sportska natjecanja sa gledalištemi javnom rasvjetom, pri čemu se svaka od navedenih površina računa sa svojom stvarnomveličinom (koeficijent =1),− visina građevine (V) jest visina u metrima, koja se mjeri od najniže kote zaravnatog terena uzgrađevinu do gornjeg ruba krovnog vijenca, odnosno sljemena građevine,− rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva zauporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu skojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenjeradova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),− adaptacija jest sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnihzahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine slokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,− samostojeća građevina jest građevina koja sa svih strana vlastite građevne čestice imaneizgrađeni prostor ili javnu površinu, uz tu građevinu može biti prislonjena njezina pomoćnagrađevina,− dvojna građevina jest građevina kojoj se jedna strana nalazi na međi vlastite građevne čestice, uzkoju se prislanja i susjedna građevina, a s druge strana ima neizgrađeni prostor ili javnu površinu,uz tu građevinu može biti prislonjena njezina pomoćna građevina,− skupna građevina jest građevina kojoj se dvije strane nalaze na međama vlastite građevnečestice, uz koje se prislanjaju i susjedne građevine (osim kod krajnjih građevina niza), a s drugihstrana ima neizgrađeni prostor ili javnu površinu, uz tu građevinu može biti prislonjena njezinapomoćna građevina,− parkirališno garažna mjesta (PGM) su površine ili prostori namijenjeni za parkiranje vozila nagrađevnoj čestici ili na javnoj površini,− javna garaža jest javna građevina za skupno parkiranje osobnih i drugih vozila, te u svomnadzemnom dijelu može imati sadržaje javne, poslovne i druge (osim stambene) namjene,- građevine seoskog turizma realiziraju se unutar ruralnih naselja u okviru obiteljskoggospodarstva kroz rekonstrukciju ili prenamjenu postojeće građevine, odnosno izgradnjom novegrađevine koja uz stanovanje obuhvaća i ugostiteljsko-turističku djelatnost,- interpolacija jest gradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici između obostranoizgrađenih građevina ili čestica na kojima je izdana važeća građevinska dozvola za izgradnjugrađevina.II-10

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NAPODRUČJU GRADA OPATIJEČlanak 4.(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazana je nakartografskom prikazu br. 1A “Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25.000.(2) Prostor Grada Opatije, prema namjeni, dijeli se na:−−−−−−površine naselja,površine izvan naselja za izdvojene namjene,poljoprivredne površine,šumske površine,ostale poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,vodne površine.(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještavaju se unutar građevinskog područja i iznimnoizvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju građevinska područja za površine naselja,odnosno površine izvan naselja za izdvojene namjene.Članak 5.(1) U provedbi Prostornog plana područje Grada Opatije dijeli se temeljem prostorno-planskihkriterija na sljedeće osnovne prostorne cjeline:a) Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) te isto obuhvaća:−−pojas kopna u širini 1.000 m od obalne crte,pojas mora u širini 300 m od obalne crte.Unutar ZOP-a prostor se uređuje temeljem planova uređenja užeg područja, osim zahvata utvrđenihčlankom 159.b) Područje Parka prirode Učka u kojem se prostor uređuje temeljem Plana uređenja užeg područja(naselje Mala Učka i zone izdvojene namjene izvan naselja - Doli, Poklon I, Poklon II i Poklon III),uključivo posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.c) Područje Parka prirode Učka u kojem se prostor uređuje temeljem ovog Plana (naselja Vela Učkai Špadići), uključivo posebne uvjete službe zaštite prirode, uključivo posebne uvjete nadležnogkonzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.d) Područje Grada Opatije izvan ZOP-a i izvan područja Parka prirode Učka u kojem se prostoruređuje temeljem planova uređenja užih područja, a do donošenja tih planova uređivanje prostoraprovodi se samo za zahvate utvrđene člankom 159. ovih Odredbi.(2) Osnovni kriteriji i osnovne planske veličine za dimenzioniranje površina po namjeni određene suProstornim planom Primorsko-goranske županije, iz kojeg proizlazi da je u cilju racionalnog korištenjaprostora na području Grada Opatije u narednom planskom razdoblju moguće ostvariti najviše:−građevinskih područja naselja površine 714 ha,II-11

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje−−−kapacitet luka nautičkog turizma s 600 vezova (Opatija 200 vezova, Ičići 400 vezova).ugostiteljsko turistička izdvojena namjena izvan naselja površine 20 ha,poslovna izdvojena namjena izvan naselja površine 10 ha,1.1. POVRŠINE NASELJAČlanak 6.(1) Naselja se razvijaju unutar granica građevinskih područja na kojim se predviđa uređenjepostojećih površina naselja i njihovo proširenje. Unutar tih granica smještavaju se osim stanovanja isve potrebne te sa stanovanjem spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao štosu: javna i društvena namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, gospodarska namjena (poslovna,proizvodna, poljoprivredna), sportsko – rekreacijska namjena, površine prometnica i infrastrukturnihsustava, groblja, te javne površine (trgovi, parkovi, javno zelenilo i sl.).(2) Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine namijenjene uređenju i razvojunaselja od ostalih površina, a određene su na kartografskim prikazima br. 1A „Prostor/površine zarazvoj i uređenje“ u mj. 1:25000 te na kartografskom prikazu br.4A „Građevinska područja naselja“ umj. 1:5000.Članak 7.(1) Površine naselja i dijelova naselja ovim su planom razgraničene na izgrađeni (površine 446,56 ha)i neizgrađeni (površine 267,45 ha) dio građevinskog područja ukupne površine 714,01 ha, te suoznačene slijedećim oznakama:NASELJE GP izgrađ. neizgrađ. % izgr. uk./GP uk./naseljeOpatijaPobriGP1 1 190,85 72,36 72,51% 263,21GP1 2 0,19 0 100,00% 0,19GP1 3 0,06 0 100,00% 0,06GP1 4 2,01 1,34 60,00% 3,35GP1 5 0,23 0,41 35,94% 0,64193,34 74,11 72,29% 267,45GP2 1 44,52 13,1 77,26% 57,62GP2 2 0,55 1,08 33,74% 1,6345,07 14,18 76,07% 59,25267,4559,25Ičići GP3 50,64 40,03 55,85% 90,67 90,67Ika GP4 16,89 6,32 72,77% 23,21 23,21OpričDobrećGP5 1 17,7 12,67 58,28% 30,37GP5 2 8,1 3,77 68,24% 11,8725,8 16,47 61,08% 42,24GP6 1 4,91 7,73 38,84% 12,64GP6 2 0,08 0 100,00% 0,0842,2436,24II-12

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenjePoljaneVeprinacGP6 3 0,55 1,22 31,07% 1,77GP6 4 0,25 0,27 48,08% 0,52GP6 5 3,12 3,81 45,02% 6,93GP6 6 0 0,83 0,00% 0,83GP6 7 2,78 2,64 51,29% 5,42GP6 8 1,68 3,84 30,43% 5,52GP6 9 0,31 0 100,00% 0,31GP6 10 0,19 0,15 55,88% 0,34GP6 11 1,39 0,49 73,94% 1,8815,26 20,98 42,11% 36,24GP7 1 25,56 17,94 58,76% 43,5GP7 2 0,23 2,75 7,72% 2,98GP7 3 0,88 1,31 40,18% 2,19GP7 4 0,13 1,67 7,22% 1,80GP7 5 0,32 0,36 47,06% 0,68GP7 6 1,21 1,15 51,27% 2,36GP7 7 1,01 0,52 66,01% 1,53GP7 8 0,23 0,18 56,10% 0,41GP7 9 0,55 1,04 34,59% 1,5930,12 26,92 52,81% 57,04GP8 1 6,55 3,76 63,53% 10,31GP8 2 4,23 1,61 72,43% 5,84GP8 3 0,20 0 100,00% 0,20GP8 4 0 0,90 0,00% 0,90GP8 5 0,65 0,97 40,12% 1,62GP8 6 0,41 0,39 51,25% 0,80GP8 7 1,81 0 100,00% 1,81GP8 8 0,49 0,42 53,85% 0,91GP8 9 3,48 3,75 48,13% 7,23GP8 10 1,21 2,34 34,08% 3,55GP8 11 10,57 14,16 42,74% 24,73GP8 12 2,27 8,23 21,62% 10,50GP8 13 6,83 4,52 60,18% 11,35GP8 14 2,63 7,66 25,56% 10,29GP8 15 0,10 0,32 23,81% 0,42GP8 16 0,36 0,22 62,07% 0,5857,04126,76GP8 17 7,77 9,35 45,39% 17,12GP8 18 7,88 8,60 47,82% 16,48GP8 19 0,14 0,40 25,93% 0,54GP8 20 0,71 0,87 44,94% 1,5858,29 68,47 45,98% 126,76GP9 1 9,22 0 100,00% 9,22Vela Učka GP9 2 0,09 0 100,00% 0,09 9,319,31 0 100,00% 9,31Mala Učka GP10 1,84 0 100,00% 1,84 1,84U K U P N O: 446,56 267,45 62,54% 714,01 714,01II-13

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENEČlanak 8.(1) Prostorni plan određuje sljedeće površine građevinskog područja izvan naselja za izdvojenenamjene:a) I2 gospodarska namjena, proizvodna namjena,predviđena za smještaj djelatnosti prihvatljivih za okoliš, sa građevinama zanatske proizvodnje, teposlovnih građevina trgovačkih, uslužnih i komunalno-servisnih sadržaja na lokacijama uz naseljaKonjsko, Puhari, Zagrad i Veprinac ukupne površine 8,58 ha.b) K1 gospodarska namjena, poslovna namjena,predviđena za smještaj građevina trgovačkih, uslužnih i komunalno servisnih djelatnosti na načinprihvatljiv za okoliš, na lokaciji uz naselje Pobri ukupne površine 1,53 na,c) T1 ugostiteljsko-turistička namjena,predviđena za smještaj ugostiteljsko-turističkih građevina iz skupine „hoteli“ sukladno posebnompropisu, sa pratećim sadržajima i uređenim površinama, na šest (6) lokacija (Doli, Poklon I,Poklon II, te uz naselja Veprinac, Vadež i Katinići) ukupne površine 10,18 ha.d) T2 ugostiteljsko-turistička namjena – turistička naselja,predviđena za smještaj ugostiteljsko-turističkih građevina iz skupine „turistička naselja“ sukladnoposebnom propisu, sa pratećim sadržajima i uređenim površinama, na devet (9) lokacija (uznaselja Veprinac, Dobreć, Zagrad, Travičići, Šavroni, Okoli-Dujmić, Menderi, Dobreć i seloŠkofi), ukupne površine 9,75 ha.e) D javna i društvena namjena – posjetiteljsko-informacijski centri u Parku prirode Učka,predviđenim za smještaj sadržaja vezano uz turističke informacije, te pratećih ugostiteljskih,zabavnih i uslužnih djelatnosti, na tri (3) lokacije: Poklon II, Poklon III i Doli sa ukupnompovršinom 2,45 ha.f) R6 kupališno-rekreacijska i sportsko-rekreacijska namjena obuhvaća:- područja uređenih plaža (kupališta) opremljenih sa pratećim sadržajima na deset (10) lokacija(Črnikovica, Lipovica, Tomaševac, Lido, Slatina, Vasanska, Mali Raj, Ičići, Triestina i Ika)ukupne površine kopna 10,32 ha,- područja utvrđenih za sportsko-rekreacijske aktivnosti što uključuje uređenje površina iizgradnju pratećih sadržaja kupališnog dijela na jednoj (1) lokaciji (Preluk) sa površinom od 1,02ha.g) R7 sportsko-rekreacijska namjena,obuhvaća područja uređena za sportsko-rekreacijske aktivnosti što uključuje uređenje površinasa ili bez izgradnje pratećih građevina (dvorane, bazeni, društveni - klubski, ugostiteljski, sanitarniprostori i dr.) na osam (8) lokacija i ukupnom površinom od 92,65 ha.(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1A„Korištenje i namjena površina“ u mj. 1:25.000.II-14

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINEČlanak 9.(1) Poljoprivredne površine razgraničene su Prostornim planom na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostalaobradiva tla (P3), a određene su na kartografskom prikazu br. 1A. „Korištenje i namjena površina“ umj. 1: 25000.(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene u kategoriji P 2 - vrijedno obradivo tlo štiti se od svakeizgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, osim infrastrukturnih građevina, dokje kod kategorije P 3 - ostala obradiva tla moguće korištenje za građevine iz članka 71-78 ovih Odredbi.1.4. ŠUMSKE POVRŠINEČlanak 10.(1) Šumske površine osnovne namjene (Š1, Š2, Š3) štite se od svake izgradnje koja nije u funkcijiobavljanja šumarskih djelatnosti, osim infrastrukturnih građevina, a samo na području kategorije Š1 -gospodarske šume moguće je korištenje za potrebe građevina iz članka 71, 72, 73 i 78 ovih Odredbi.(2) Šumske površine razgraničene su Prostornim planom na gospodarske šume (Š1), zaštitne šume(Š2) i šume posebne namjene (Š3).(3) Gospodarske šume (Š1) namijenjene su za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, a uskladu s programom nadležnog javnog poduzeća.(4) Zaštitne šume (Š2) namijenjene su prvenstveno za zaštitu od erozije i zaštitu vodonosnihpodručja.(5) Šuma posebne namjene (Š3) nalazi se unutar zaštićene prirodne baštine - Parka prirode Učka.(6) Šumske površine određene su na kartografskom prikazu br. 1A „Korištenje i namjena površina“ umj. 1: 25000.1.5. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTEČlanak 11.(1) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ1) čine neobrađena tla, travnjaci i šikare, aProstornim planom su određene na kartografskom prikazu br. 1A „Korištenje i namjena površina“ u mj.1: 25000.(2) Na zemljištu iz stavka (1) ovog članka moguća je izgradnja građevina iz članka 71, 74-78 ovihOdredbi.II-15

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje1.6. VODNE POVRŠINEČlanak 12.(1) Vodne površine razgraničuju se na površine voda i na površine mora.(2) Namjena i način korištenja mora i vodnih površina odnosi se na prostor ispod i iznad vodneplohe.(3) Površine voda su zone bujičnih tokova.(4) Površine mora razgraničene su na:- akvatorij luka- polivalentna namjena „otok“- rekreacija na moru- površine za prometne djelatnosti i ribarenje(5) Vodne površine određene su Prostornim planom na kartografskom prikazu br. 1A Korištenje inamjena površina u mj. 1: 25000.2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU, PRIMORSKO-GORANSKUŽUPANIJU I GRAD OPATIJU2.1.1. Građevine od važnosti za DržavuČlanak 13.(1) Uređivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku na području GradaOpatije ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.(2) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru,sukladno posebnom propisu, a one su:1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Željezničke građevine• nova željezničke pruge velike učinkovitosti (tunel)o (Trst - Kopar) – Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - DubrovnikII-16

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenjeb) Cestovne građevine• Autoceste i brze cesteo Čvor Matulji – Tunel Učkac) Poštanske i telekomunikacijske građevine• Telekomunikacijske građevine međunarodne razineo radio relejna postaja Učkao radijski koridori Učka – Umag, Nanos (R. Slovenija), Mirkovica, Krk (Zidine), Rabo međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka – Umag – (Italija), Rijeka – Labin2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Građevine sustava vodoopskrbe• regionalni vodopskrbni sustavb) Građevine sustava odvodnje• Sustav Opatija (Ika / Ičići)3 Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Elektroenergetske građevine• Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojećeo Prijenosni dalekovod 2 x 220 kV Pehlin – TE Plominb) Građevine za transport plina• Plinovodi (planirani)o magistralni plinovod za međunarodni transport plina DN 700 radnog tlaka 75 barakopnom: Pula - Viškovo - Kamenjak - Delnice - Vrbovsko - Karlovac(3) UVJETI ZA IZGRADNJU GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU UTVRĐUJU SENEPOSREDNOM PROVEDBOM PLANA TEMELJEM STRUČNE PODLOGE, A SMJEŠTAVAJU SEU PROSTOR NA NAČIN DA UDOVOLJAVAJU:- UVJETIMA ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA- UVJETIMA ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI- UVJETIMA ZAŠTITE I OČUVANJA OKOLIŠA (BUKA, ZRAK, TLO, VODE I DR.)- ZAHTJEVIMA ZAŠTITE IZGRAĐENIH STRUKTURA NASELJA I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA.2.1.2. Građevine od važnosti za ŽupanijuČlanak 14.(1) Uređivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za Primorsko-goransku županiju napodručju Grada Opatije ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.(2) Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju zahvata u prostoru, sukladnoposebnom propisu i Prostornom planu Primorsko-goranske županije, a to su:II-17

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje1. Građevine društvenih djelatnosti:a) Srednje škole• Opatijab) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite• Opatija2. Pomorske građevine s pripadajućim građevinama, uređajima i instalacijamaa) Luke otvorene za javni promet• Luka Opatijab) Luke posebne namjene• Luke nautičkog turizma: Opatija i Ičići3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Ostale državne ceste• Pula – M. Draga (postojeća dionica) i Opatija – čvor Matulji (planirana dionica)b) Osnovne županijske ceste• Orehovica – Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo – Kastav – Matulji – Veprinac – VelaUčka• Ičići – nova državna cesta – čvor Veprinac – Veprinac (raskrižje)• Mošćenička Draga – Medveja – Lovran – Opatija – Rijeka – Kostrena – Bakar – Kraljevica –čvor Šmrika• Veprinac – Lanišće (cesta u funkciji park šume Učka),4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamaa) Telekomunikacijske građevine• radijski koridor Učka - Rijeka• magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski) : Rijeka - Labin, Rijeka – Pazin• mjesna pristupna centrala Opatijab) Poštanske građevine• postojeći poštanski ured koji pripada Središtu pošta Rijekao operativna jedinica u Opatiji5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih sustavaa) "Rijeka"6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijamac) Distribucijski dalekovod 110 kV• Matulji – Lovran - TE PlominTS Lovran 110/10(20) kV-7. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima uređajima i instalacijamaa) županijska plinska mrežaII-18

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(3) Uvjeti za izgradnju građevina od važnosti za Županiju utvrđuju se temeljem Odredbi Prostornogplana PGŽ i ovog Plana, a po potrebi stručnom podlogom, pri čemu se smještavaju u prostor nanačin da udovoljavaju:- UVJETIMA ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA- UVJETIMA ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI- UVJETIMA ZAŠTITE I OČUVANJA OKOLIŠA (BUKA, ZRAK, TLO, VODE I DR.)- ZAHTJEVIMA ZAŠTITE IZGRAĐENIH STRUKTURA NASELJA I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA.2.1.3. Građevine od važnosti za Grad OpatijuČlanak 15.Osobito važnim za uređenje svog prostora Grad Opatija utvrđuje sljedeće građevine unutar naselja teu zonama izdvojene namjene izvan naselja:a) Gospodarske građevine−−proizvodne i poslovne djelatnosti (zanatska proizvodnja, poslovni i trgovački centri)postojeći i planirani hoteli, turistička naselja i seoski turizamb) Građevine društvene i javne namjene−−−−−−−−−višenamjenski prostor kongresnog centra „Slatina“, : ljetna pozornica, villa “Angiolina”, kulturnidom “Zora”, kino, umjetnički paviljon “Šporer”, galerije, muzeji, i dr.športske dvorane, bazeni, športska igrališta, športsko rekreacijski kompleksi i sl. unutarnaselja (Triestina, Volosko-Črnikovica, Kuk, „Komunalac“), i u zonama izdvojene namjeneizvan naselja (zona Dobreć: golf igralište i dr.).polivalentna turističko-kulturno-zabavna namjena: „Otok“, villa Rosalia i sl.;strukovne školedječji vrtići i dječja igralištagrađevine primarne zdravstvene zaštite i služba hitne pomoći.javni parkovi i šetališta (Sv. Jakova, Angiolina, Margarita, Esperia, Obalna šetnica, šetnicaCarmen Sylva),groblja (Opatija, Volosko, Poljane i Veprinac sa proširenjima)policija i vatrogascic) Građevine urbane infrastrukture– prometne građevine: gradske ulice, autobusni kolodvor, javna parkirališta i javne garaže, traseza žičare (Opatija – Veprinac, Ičići – Veprinac, Ika - Učka),– komunalne građevine: trgovi, šetnice i stubišta, parkovi i kupališta,−luke lokalnog značaja: luka Volosko, luka Ičići i luka Ika.d) Vodnogospodarske (infrastrukturne) građevine−−−vodne građevine za zaštitu od voda na bujičnim vodotocima Tomaševac, Slatina - Vrutki,Lerčica, Ičići i Banica pripadajućim uređajima i instalacijamagrađevine vodoopskrbnog sustava - lokalna i distributivna mreža sa uređajima i instalacijama,lokalni i manji uređaji za pročišćavanje otpadnih voda,e) Energetske građevine−−elektroenergetski lokalni distributivni sustavi 10 (20) kV sa trafostanicama 10 (20)/0,4 kV,lokalni distributivni plinovodi od redukcijskih postaja do potrošačaII-19

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područjaČlanak 16.(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenjezemljišta i izgradnju.(2) Izgrađenim dijelom građevinskog područja naselja smatraju se izgrađene građevne čestice idruge površine privedene različitoj namjeni (uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađenegrađevine stambene i druge namjene, izgrađene infrastrukturne građevine i površine te ostalepovršine privedene namjeni - parkovi, igrališta i dr.).(3) Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja čini jedna ili više neposredno povezanihneuređenih i neizgrađenih građevinskih čestica ukupne površine veće od 5.000 m 2 kao i sve rubneneizgrađene čestice.(4) Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na načinpropisan ovim Prostornim planom, a prikazani su na kartografskom prikazu br. 1A “Korištenje inamjena površina“ u mj. 1:25.000.Članak 17.(1) Prostorni Plan određuje minimalno uređeno građevinsko zemljište u skladu s Prostornim planomPrimorsko-goranske županije i u skladu s Uredbom o ZOP-u.(2) Građevinsko zemljište u građevinskim područjima naselja smješteno izvan ZOP-a mora imatinajmanje I. kategoriju uređenosti (obuhvaća pripremu zemljišta, pristupni put do građevinske čestice ipriključak na mrežu javne vodoopskrbe).(3) Građevinsko zemljište u građevinskim područjima naselja smješteno unutar ZOP-a mora imati II.kategoriju uređenosti (obuhvaća osim I. kategorije i osnovnu infrastrukturu – električnu energiju iuređenu odvodnju otpadnih voda), te propisani broj GPM, osim za građevinska zemljišta čije jeuređenje započelo na temelju Programa izgradnje i uređenja komunalne infrastrukture Grada Opatijeprema posebnom propisu.(4) Unutar građevinskih područja naselja izvan ZOP-a, a do izgradnje sustava vodoopskrbe iodvodnje uvjetuje se gradnja cisterni za opskrbu vodom i septičkih taložnica ili nepropusnih sabirnihjama kapaciteta do 15 ES, dok je za građevine kapaciteta preko 15 ES potrebno izgraditi odgovarajućiuređaj za kondicioniranje otpadnih voda, a sve prema posebnim uvjetima nadležnih službi.II-20

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenjeČlanak 18.(1) Obvezatna viša razina uređenosti građevinskog područja određuje se planovima uređenja užihpodručja i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Opatije.(2) Prilikom izgradnje, koje se proteže uz državnu ili županijsku cestu osniva sa zajednička sabirnacesta za neposredan pristup na javnu prometnu površinu višeg ranga, a u skladu s posebnim uvjetimatijela državne uprave nadležnog za cestovni promet.Članak 19.(1) Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene, vrste,oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu prostora.(2) Oblik i veličina građevne čestice određeni su postojećim katastarskim česticama, koje se premapotrebi mogu cijepati ili spajati.(3) Zemljište za redovnu uporabu postojeće građevine za koju nije utvrđena građevna čestica činipovršina ispod građevine i pojas zemljišta oko građevine koji sa istom čini prostornu i funkcionalnucjelinu minimalne širine 3,0 m, osim ako je predmetna građevina locirana bliže susjednoj čestici ilijavnoj (prometnoj, zelenoj) površini, kada se zadržava postojeća udaljenost koja može biti i manja od3,0 m, pri čemu predmetno zemljište mora imati osiguran pristup (kolni ili pješački) na javnu prometnupovršinu.(4) Građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javno prometnu površinu ili za čijuje izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola. Javnom prometnom površinom smatra se javna ilinerazvrstana cesta (određena Odlukom Grada Opatije) koja služi za promet vozila, a minimalne ješirine kolnika 5,50 m (iznimno 3,0 m za jednosmjerni promet), te najmanje jednostranog pješačkogpločnika širine 1,50 m (iznimno 1,0 m) u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja. Uizgrađenim dijelovima građevinskog područja navedene dimenzije prilagođavaju se lokalnim uvjetima,te utvrđuju kroz izradu plana uređenja užeg obuhvata.(5) Neposrednim pristupom smatra se i kolni pristup minimalne širine 3,5 m (iznimno prilikomrekonstrukcije postojeće građevine 3,0 m) i dužine do 50 m. Iznimno, kod postojećih građevina kojenemaju ili ne mogu imati kolni pristupni put, neposrednim pristupom smatra se pješački put ili stubeširine najmanje 1,5 m.(6) Pristup svim javnim dijelovima površina i građevina mora biti izveden u skladu s Pravilnikom oprostornim standardima, osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti (NN 151/05).2.2.2. Građevine stambene namjeneČlanak 20.(1) Prostorni plan određuje izgradnju individualnih stambenih (samostojećih, dvojnih i skupnih) ivišestambenih građevina u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja.II-21

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(2) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene, a uz nju i ostalegrađevine - pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, manje poslovne građevine ilipoljoprivredne gospodarske građevine.(3) U sklopu građevine i/ili građevne čestice stambene namjene omogućava se i realizacijaposlovnog prostora za djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš, koja obuhvaća: krojačke,frizerske, postolarske, fotografske radionice, trgovine, ugostiteljske, turističke i zdravstvene sadržaje,prostor za turističku djelatnost – kućna radinost, te drugi poslovni sadržaji (uredski prostori –odvjetničke kancelarije, liječničke ordinacije, projektni biroi i sl.), a svojim oblikovanjem i funkcijom nesmiju narušavati izgled građevine i uvjete stanovanja.Članak 21.(1) U svim građevinama stambene namjene može se graditi podrum i potkrovlje pri čemu podrummože obuhvatiti jednu ili više podzemnih etaža u funkciji poslovnog prostora, pomoćnih i tehničkihprostorija, te garaža. Podrumske etaže dijelom obuhvaćaju i dvonamjenski prostor koji se koristi kaosklonište.(2) Kod dvojnih i skupnih građevina te drugih građevina, koje se prislanjaju uz među i susjednegrađevine treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i sl.).(3) Prilikom izgradnje na prostorima ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro i u zaštićenimdijelovima prirode, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskogodjela i službe zaštite prirode.(4) Za potrebe stanovanja i komplementarnih poslovnih sadržaja obvezno je osigurati prometnipristup u skladu sa člankom 19., a na građevinskoj čestici predvidjeti manevarski prostor za dostavukao i parkirna mjesta sukladno člancima 102. i 103. ovih Odredbi.Članak 22.(1) Prostornim planom građevine stambene namjene dijele se na:a) individualne stambene građevine,b) višestambene građevine.2.2.2.1. Individualne stambene građevineČlanak 23.(1) Individualne stambene građevine su samostojeće, dvojne i skupne građevine stambene namjenes najviše tri stana, koje nemaju više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju.Nadzemnom etažom smatra se i prostor tavana namijenjen stanovanju.(2) Individualne stambene građevine mogu se graditi unutar svih građevinskih područja naseljaGrada Opatije.II-22

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenjeČlanak 24.(1) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za individualne stambene građevine u građevinskimpodručjima naselja smještenih izvan Parka prirode Učka:a) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:− za samostojeće građevine 600 m 2− za dvojne građevine 600 m 2− za skupne građevine 400 m 2b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju individualne stambene građevine nijeograničena.c) najmanja tlocrtna površina nove građevine – individualne stambene građevine - iznosi:− za samostojeće građevine 80 m 2 izvan ZOP-a, a 100 m 2 u ZOP-u.− za dvojne i skupne građevine 60 m 2d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) određuje se:− za samostojeće građevine 0,3− za dvojne i skupne građevine 0,4e) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi:− za samostojeće građevine 0,9− za dvojne i skupne građevine 1,0.f) udaljenost individualne stambene građevine treba biti:−−do regulacijskog pravca za sve tipove građevina (slobodnostojeća, dvojna, skupna)iznosi najmanje6,0 mdo granica građevne čestice za sve tipove građevina (slobodnostojeća, dvojna, skupna)iznosi najmanje 4,0.g) najveća dopuštena visina individualne stambene građevine ograničava se sa Po+P+2, a iznosi11,0 m do gornjeg ruba krovnog vijenca ili 13,0 metara do sljemena krova, mjereno od najniže kotezaravnatog terena uz građevinu.h) u naseljima navedenim u članku 125. ovih Odredbi uvjeti vezani uz najveći dopušteni koeficijentizgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice te najveću visinu građevine određuju se temeljem togčlanka.(2) Unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, smještenih izvan Parka prirodeUčka, utvrđuju se za građenje individualnih stambenih građevina sljedeće granične vrijednosti:– veličina građevne čestice treba imati najmanje 50% površine utvrđene u stavku (1) točka a)ovog članka,– najveći dopušteni koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice mogu biti za 50%veći od veličina navedenih u stavku (1) točke d) i e) ovog članka,– udaljenosti građevine određuju se na način:o do regulacijskog pravca prema spojnoj liniji dvaju susjednih građevina ili naprodužetku građevinskog pravca jedne susjedne građevineII-23

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenjeo do ostalih granica građevne čestice iznosi najmanje 1,0 m, uz uvjet minimalneudaljenosti do građevine na susjednoj čestici od 4,0 m. Dozvoljava se izgradnjado bočnih međa u slučaju gradnje dvojne ili skupne građevine.– visina građevine određena je uvjetima utvrđenim u stavku (1) točka g) ovog članka.– u naseljima navedenim u članku 125., uvjeti vezani uz najveći dopušteni koeficijentizgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice te najveću visinu građevine određuju setemeljem tog članka.(3) Individualne stambene građevine mogu na svim etažama imati poslovne prostore navedene ustavku (3) članka 20. ovih Odredbi.Članak 25.Na području Parka prirode Učka utvrđuju se za građenje individualnih stambenih građevina sljedećegranične vrijednosti:– minimalna površina građevne čestice iznosi 400 m 2 ,– maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) iznosi 0,3,– maksimalni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (Kis) iznosi 0,6,– ukupna površina pod građevinama na građevnoj čestici iznosi minimalno 60 m 2 , a maksimalno150 m 2 ,– visina građevine iznosi 2 etaže (P+1) ili 7,0 m do gornjeg ruba krovnog vijenca odnosno 9,0 m dosljemena krova, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu.– najmanja udaljenost od međe i regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.Članak 26.(1) Uvjeti građenja individualnih stambenih građevina u naseljima na području Grada Opatije, osimnaselja Vela Učka, Špadići utvrđuju se posredno planom uređenja užeg područja.(2) Uvjeti građenja individualnih stambenih građevina u naselju Vela Učka, Špadići utvrđuju seneposredno temeljem članka 25., članka 32. i članka 33. ovih Odredbi, uključivo posebne uvjetezaštite nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Pomoćne i manje poslovne građevine uz individualne stambene građevineČlanak 27.(1) Pomoćne i manje poslovne građevine visine najviše podrum i jednu nadzemnu etažu mogu segraditi samo na građevnoj čestici uz individualnu stambenu građevinu.(2) Manje poslovne građevine mogu sadržavati poslovne prostore navedene u članku 20. stavak (3)ovih Odredbi.(3) Pomoćne i manje poslovne građevine mogu se graditi uz uvjet da:−visina od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu ne prelazi visinu od 4,0 m (3,0 m napodručju Parka prirode Učka) do gornje kote vijenca (odnosno 5,0 m do sljemena krova).II-24

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(4) Uvjetuje se sljedeća najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka:– najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje poslovne građevine od regulacijskog pravcaiznosi 6 m, a iznimno se mogu locirati i na manjoj udaljenosti sukladno lokalnim uvjetima.– ako se grade kao samostojeće, dvojne i skupne građevine trebaju biti udaljene najmanje 3,0 mod drugih granice građevne čestice,– ako se grade kao dvojne građevine, treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid idr.), uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici,– ako se grade kao skupne građevine, treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid idr.), uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama.(5) Uvjeti gradnje vezano uz izgrađenost i iskorištenost građevne čestice, te oblikovanje građevineutvrđuju se sukladno uvjetima gradnje individualnih stambenih građevina.(6) Način utvrđivanja uvjeta građenja (posredno ili neposredno) za građevine iz stavka (1) i (2) ovogčlanka određen je člankom 26. stavak (1) i (2) kao i za individualne stambene građevine.2.2.2.2. Višestambene građevineČlanak 28.(1) Višestambene građevine obuhvaćaju stambene građevine sa više od 3 stana, a mogu sadržavatii poslovni prostor.(2) Višestambene građevine mogu na svim etažama imati poslovne sadržaje navedene u stavku (3)članka 20. ovih Odredbi. Poslovni sadržaji smješteni u etažama iznad prizemlja ili etaže ulaza ugrađevinu mogu obuhvatiti samo uredske prostore (odvjetničke kancelarije, liječničke ordinacije,projektne biroe i sl.).Članak 29.(1) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za višestambene građevine u građevinskimpodručjima naselja:- površina građevne čestice je najmanje 1200 m 2 ,- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,30,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,50,- najveća dopuštena visina iznosi podrum i četiri nadzemne etaže (Po+P+3), ili 14,0 m do gornjegruba krovnog vijenca, odnosno 16,0 m do sljemena krova, mjereno od najniže kote zaravnatogterena uz građevinu,- najmanja udaljenost od međe i regulacijskog pravca iznosi 8,0 m.(2) Iznimno, unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja utvrđuju se za građenjevišestambenih građevina sljedeće granične vrijednosti:- minimalna površina građevne čestice iznosi 600 m 2 ,- maksimalna izgrađenost građevne čestice (Kig) iznosi 0,4,- maksimalna iskorištenost građevne čestice (Kis) iznosi 2,0,II-25

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje- maksimalna visina građevine određuje se prema višoj susjednoj građevini ali ne višeod Po+P+4+Pk, a iznosi 20,0 m do gornjeg ruba krovnog vijenca ili 22,0 m dosljemena krova mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- najmanja udaljenost od međe i regulacijskog pravca iznosi za stambeni dio građevine5,0 m, a za poslovni i garažni prostor izgrađen u prizemnoj etaži građevine 1,0 m,odnosno 0,0 m u podrumskoj (podzemnoj) etaži. Navedene udaljenosti mogu upojedinim dijelovima izgrađenog područja biti i manje, što se utvrđujePlanom uređenja užeg područja (UPU-a).(4) Javna prometna površina za pristup višestambenim zgradama mora imati minimalnu širinu 5,5 m,a iznimno 4,50 m u izgrađenom dijelu građevinskog područja.Članak 30.Uvjeti građenja za izgradnju višestambenih građevina određuju se posredno planom uređenja užegpodručja.Članak 31.Izgradnja višestambenih građevina nije dozvoljena u naseljima na području Parka prirode Učka.Članak 32.Arhitektonsko oblikovanje individualnih i višestambenih građevina stambene namjene provodise temeljem sljedećih smjernica:- građevina se prilagođava okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenjematerijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,- oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih ipostojanih materijala,- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta,- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole uz prirodno osvjetljenje, postavitikolektori sunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu,- na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost oblikovanje građevina provodi se prema posebnimuvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Članak 33.Uređenje građevnih čestica individualnih i višestambenih građevina stambene namjene provodise primjenom sljedećih smjernica:- najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina;- oko građevne čestice može se izvesti ograda visine do 1,80 m, pri čemu se podnožje visine do0,80 m izvodi kao puna ograda (kamen, opeka), a preostali dio kao „prozračna“ ograda odzelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže,- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kamenizid ili se oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti,a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se podzid izvesti i većevisine do 3,0 m. Ukoliko je potrebno izvesti podzid veće visine od 3,0 m, isti se gradi kaskadnosa horizontalnim pomakom od najmanje 1,50 m i visinom pojedine kaskade do 3,0 m, a prostoriizmeđu kaskada se ozelenjavaju,II-26

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje- ograde i podzide treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja, te da suusklađeni sa oblikovanjem okolnog prostora,- na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uređenje građevne čestice provodi se premaposebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.2.2.3. Građevine društvene (javne) namjeneČlanak 34.(1) Prostorni plan određuje građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajimajavnog značaja (obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije, vjerske građevine, sportskedvorane, kina i sl.), a grade se unutar građevinskog područja naselja.(2) Uvjeti građenja za izgradnju građevina društvene (javne) namjene utvrđuju se posredno planomuređenja užeg područja.(3) U svim građevinama društvene (javne) namjene može se graditi podrum i potkrovlje. Podrummože obuhvatiti i više podzemnih etaža u funkciji osnovne namjene, pomoćnih ili tehničkih prostorija igaraža. Podrumske etaže dijelom obuhvaćaju dvonamjenski prostor koji se koristi kao sklonište.(4) Parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz članka 102. i 103. ovihOdredbi.Članak 35.(1) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za građevine društvene (javne) namjene u građevinskimpodručjima naselja:- građevine društvene namjene mogu se graditi pod uvjetom da je prometni pristup izveden u skladusa člankom 19. ovih Odredbi;- najmanja dopuštena veličina građevne čestice za izgradnju građevine društvene namjene iznosi1000 m 2 ;- udaljenost građevine društvene namjene od regulacijskog pravca je najmanje 8,0 m;- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje pola visine (h/2) građevine, aline manje od 6,0 m;- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevinadruštvene namjene (Kig) iznosi 0,5,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,0,- nemaju više od podruma i četiri nadzemne etaže (Po+P+3),- najveća dopuštena visina građevine društvene namjene je 16 m do gornjeg ruba krovnog vijenca,odnosno 20 m do sljemena krova, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu(navedene visine ne odnose se na crkve i sl. građevine).- iznimno, u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, prilikom izgradnje novih ilirekonstrukcije postojećih građevina društvene javne namjene, pojedini uvjeti građenja mogu biti iveći: maksimalni Kig = 0,8, maksimalni Kis = 5,0, maksimalna visina V = 30 m, dok se udaljenostod međa i regulacijskog pravca određuje prema lokalnim uvjetima.II-27

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(2) Prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Članak 36.Uređenje građevnih čestica društvene (javne) namjene mora biti u skladu s njihovom funkcijom ipoložajem unutar urbanog područja, primjenom sljedećih smjernica:− najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina opremljenaodgovarajućom urbanom opremom (klupe, i dr.). Kod građevina društvene (javne) namjenesmještene uz javne, zelene ili pješačke površine (trgove) kao i za građevine unutar izgrađenogdijela građevinskog područja naselja ova površina može biti i manja, što se određuje planomuređenja užeg područja,− oko građevnih čestica društvene (javne) namjene ograda se u pravilu ne izvodi. U slučaju izgradnjeograde visina iste ograničava se sa najviše 1,20 m, a može se izvesti kao zelena ili uz korištenjekamena, opeke, drveta, metalne rešetke ili mreže. Iznimno prilikom ograđivanja površina specifičnenamjene (sportsko rekreativne površine i sl.) visina ograde može imati maksimalnu visinu 3,0 m,− radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zid ilise oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nemaopasnosti od narušavanja prirodnog ambijenta, može se podzid izvesti i veće visine do 3,0 m.Ukoliko je potrebno izvesti podzid veće visine od 3,0 m, isti se gradi kaskadno sa horizontalnimpomakom od najmanje 1,50 m i visinom pojedine kaskade do 3,0 m, a prostori između kaskada seozelenjavaju,− ograde i podzide treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su usklađenis oblikovanjem okolnog prostora,− na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutar područjazaštićenog kao prirodna vrijednost uređenje građevne čestice provodi se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Članak 37.Arhitektonsko oblikovanje građevina društvene (javne) namjene provodi se temeljem sljedećihsmjernica:−−−−−građevina se prilagođava okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenjematerijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih ipostojanih materijala,krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta,na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole uz prirodno osvjetljenje i postavitikolektori sunčeve energije,na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost oblikovanje građevina provodi se premaposebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.II-28

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenjeČlanak 38.(1) Prostorni plan utvrđuje mogućnost izgradnje sadržaja polivalentne građevine turističkokulturno-zabavnenamjene “Otok“ („OTOK OPATIJA“).(2) Tijekom istraživanja lokacije u postupku izrade plana uređenja užeg područja (UPU) potrebno jedefinirati optimalni program i njegove dimenzije na “Otoku“.2.2.4. Građevine ugostiteljsko-turističke namjeneČlanak 39.(1) Prostorni plan određuje sljedeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene:a) Građevine sa smještajnim kapacitetima:1. hoteli s pratećim sadržajima (zdravstveni i lječilišni, ugostiteljstvo, rekreacija, zabava i sl.),2. turistička naselja,3. građevine seoskog turizma.b) Građevine bez smještajnih kapaciteta:4. restorani, kavane,5. zabavni centri, klubovi, barovi, kockarnice i sl. sadržaji.(2) Uvjeti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene utvrđuju se posredno planomuređenja užeg područja.(3) Uvjeti za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene obuhvaćaju:− građevine se smještavaju izvan javnih površina koje su uz obalu,− za građevine smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da sene prekida obalna šetnica - lungomare (postojeća ili planirana),− na udaljenosti od najmanje 400 m između građevinskih čestica uz obalu mora osigurava se javnapovršina za pristup morskoj obalnoj šetnici,− rekonstrukcijom omogućiti podizanje kategorizacije postojećih hotela na razinu 4 i 5 zvjezdica i Lkategorije,- nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,- smještajne građevine s pratećim sadržajima potrebno je uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,- nove smještajne građevine planiraju se na načelu uklapanja u neposredno okolno okruženje sprimjenom elemenata autohtonog urbaniteta i tradicijske ili suvremene arhitekture,- smještaj građevina i pratećih sadržaja treba biti kvalitativna i kvantitativna dopuna postojećeturističke ponude,- izgradnja građevina treba biti usklađena sa zaštitom okoliša i poboljšati stanje infrastrukture,- gustoća korištenja za nova ugostiteljska područja mora biti od 50-120 kreveta/ha,- proračunski broj kreveta po smještajnoj jedinici (SJ) je za hotele 2 kreveta, a za turistička naselja 3kreveta,- prometni pristup osigurava se primjenom članka 19. ovih Odredbi,- parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz članka 102. i 103. ovihOdredbi.II-29

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(4) Uvjeti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene bez smještajnih kapaciteta (restoran,caffe i dr.) utvrđuju se temeljem kriterija za građevine gospodarske (poslovne) namjene određenih učlanku 46. ovih Odredbi.Članak 40.(1) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina ugostiteljsko - turističke namjenesa smještajnim kapacitetima, za područje izvan Parka prirode Učka:- najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1.200 m 2 ,- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,3,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) za naselja Opatija, Ičići i Ika iznosi 2,0, dok se zaostala naselja ograničava sa 1,5,- najveća dopuštena visina iznosi na područjima naselja Opatija, Ičići i Ika Po+P+3+PK ili 15,5 mdo gornje kote vijenca odnosno 17,5 m do sljemena građevine, dok se za ostala naselja visinaograničava sa Po+P+2+PK ili 12,5 m do gornjeg ruba krovnog vijenca odnosno 14,5 m dosljemena krova, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- najmanja udaljenost svih građevina od granice građevne čestice iznosi najmanje h/2, ali ne manjeod 5 m,- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6 m.- iznimno, unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, prilikom izgradnje novih ilirekonstrukcije postojećih građevina odnosno prenamjene stambenih građevina, minimalnapovršina građevne čestice može biti 500 m 2 , a maksimalni K ig = 0,6, te maksimalno K is = 4,8, samaksimalnom visinom do Po+P+5+PK ili V = 25 m mjereno od najniže točke uređenog terena uzgrađevinu do gornjeg ruba krovnog vijenca građevine, dok udaljenost od međa i regulacijskogpravca može biti i manja sukladno lokalnim uvjetima,- prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.(2) U svim građevinama ugostiteljsko-turističke namjene može se graditi podrum i potkrovlje. Podrummože obuhvatiti i više podzemnih etaža u funkciji osnovne namjene (noćni klubovi, disco, kasino i sl.),pomoćnih i tehničkih prostorija, te garaža. Podrumske etaže dijelom obuhvaćaju i dvonamjenskiprostor koji se koristi kao sklonište.(3) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za građevine ugostiteljsko - turističke namjene sasmještajnim kapacitetima, za područje unutar Parka prirode Učka:- minimalna veličina građevne čestice iznosi 500 m 2 ,- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,5,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,8,- najveća dopuštena visina građevine na ravnom terenu iznosi P+1 ili 7,0 m do gornjeg rubakrovnog vijenca, odnosno 9,0 m do sljemena krova, mjereno od najniže kote zaravnatogterena uz građevinu,- najveća dopuštena visina građevine na kosom terenu u nagibu većem od 30% iznosi P+2 ili9,0 m do gornjeg ruba krovnog vijenca, odnosno 11,0 m do sljemena krova, mjereno odnajniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- unutar građevine može se urediti stambeni prostor (jedna stambena jedinica),II-30

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje- najmanje 50% građevne čestice mora biti uređeno kao pejzažno zelenilo,- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti manje rekreacijske površine.(4) Građevine seoskog turizma obuhvaćaju stambene građevine u naseljima smještenim izvan ZOPasa korištenjem dijela prostora za turističku djelatnost, a grade se unutar građevinskog područjanaselja primjenom uvjeta iz članka 24., 25. i 125. ovih Odredbi.(5) Za potrebe smještajnih kapaciteta – seoski turizam mogu se uređivati i postojeće građevine kaosmještajne jedinice uz sljedeće prateće sadržaje:− agroturizam i etno park,− sportsko-rekreacijski sadržaji (mini golf, kuglana, stolni tenis, manja sportska igrališta i dr.),− ishodište biciklističkih, jahačkih i planinarskih staza.(6) Uvjeti za izgradnju ugostiteljsko-turističkih građevina i građevina u funkciji seoskog turizma napodručju naselja Vela Učka i Špadići utvrđuju se neposrednim provođenjem ovog Plana te primjenomposebnih uvjeta utvrđenih od nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Članak 41.Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se prenamijeniti samo u građevine društveno-javne iposlovne namjene.Članak 42.(1) Uređenje građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene provodi se temeljem sljedećihsmjernica:- najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina, opremljenaodgovarajućom urbanom opremom (klupe i dr.),- oko građevne čestice može se izvesti ograda visine do 1,80 m pri čemu se podnožje visine do0,80 m izvodi kao puna ograda (kamen, opeka), a preostali dio kao „prozračna“ ograda odzelenila, drveta i metalne rešetke ili mreže,- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena izvode se podzidi koji se grade kao kameni zidili se oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Iznimno, ako to zahtijevaju terenski uvjeti, anema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se podzid izvesti i veće visinedo 3,0 m. Ukoliko je potrebno izvesti podzid veće visine, isti se gradi kaskadno sa horizontalnimpomakom od najmanje 1,50 m i visinom pojedine kaskade do 3,0 m, a prostori između kaskadase ozelenjavaju,- ograde i podzide treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja, te da suusklađeni s oblikovanjem okolnog prostora,- prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.(2) Arhitektonsko oblikovanje građevina ugostiteljsko-turističke namjene provodi se temeljemsljedećih smjernica:−građevina se prilagođava okolnom urbanom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenjematerijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,II-31

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje−−−−oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnihi postojanih materijala,krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta,na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori, kupole za prirodno osvjetljenje, postavitikolektori sunčeve energije, a može se koristiti i kao krovna terasa,na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost oblikovanje građevina provodi se premaposebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.2.2.5. Građevine gospodarske namjeneČlanak 43.(1) Prostorni plan određuje sljedeće građevine gospodarske namjene koje se mogu graditi unutargrađevinskih područja naselja, a izvan Parka prirode Učka:- građevine proizvodne namjene- građevine poslovne namjene- poljoprivredne gospodarske građevine(2) Uvjeti za izgradnju građevina gospodarske namjene utvrđuju se posredno planom uređenja užegpodručja.(3) Uvjeti za izgradnju građevine gospodarske namjene obuhvaćaju:− djelatnosti ne smiju imati negativan utjecaj na okoliš,− prometni pristup osigurava se primjenom članka 19. ovih Odredbi,− parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz članka 102. i 103.ovih Odredbi,(4) U okviru ili uz građevine iz stavka (1) ovog članka dozvoljena je izgradnja stambenog prostora(jedne stambene jedinice) građevne bruto površine do 100 m 2 .2.2.5.1. Građevine proizvodne namjeneČlanak 44.(1) Građevine proizvodne namjene obuhvaćaju pretežito zanatske djelatnosti tipa (I 2 ).(2) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina proizvodne namjene smještenihizvan Parka prirode Učka:minimalna površina građevne čestice iznosi 600 m 2 ,- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (K ig ) iznosi 0,3,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (K is ) iznosi 0,9,- građevina obuhvaća podrum, te jednu ili više nadzemnih etaža,- podrum obuhvaća jednu ili više podzemnih etaža u funkciji osnovne proizvodne namjene,pomoćnih ili tehničkih prostorija te garaže. Podrumske etaže dijelom obuhvaćaju i dvonamjenskiprostor koji se koristi kao sklonište,- visina građevine proizlazi iz tehnoloških potreba i iznosi najviše 12,0 m do najviše točke građevinemjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,II-32

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m, a do ostalih granicagrađevne čestice najmanje h/2 ali ne manje od 5,0 m,- iznimno, unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, prilikom izgradnje novih ilirekonstrukcije postojećih građevina proizvodne namjene unutar naselja, uvjeti građenja mogu biti:maksimalni K ig = 0,6, maksimalni K is = 1,8, maksimalna visina V = 15 m, mjereno od najniže kotezaravnatog terena uz građevinu do gornjeg ruba krovnog vijenca građevine, a usklađuju se slokalnim uvjetima.- prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Članak 45.(1) Uređenje građevne čestice proizvodne namjene provodi se temeljem sljedećih smjernica:- najmanje 20% površine građevne čestice uređuje se sa visokom vegetacijom kao zaštitna zelenapovršina.- ograde građevnih čestica izvode se sa visinom od najviše 1,80 m, pri čemu se podnožje kao punaograda (kamen, opeka), može izvesti do visine od 0,80 m, a preostali dio kao „prozračna“ ogradaod zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže.- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika u terenu izvode se podzidi koji se grade kao kamenizid ili oblažu kamenom sa visinom zida do 1,50 m. Ukoliko je potrebno izvesti podzid veće visineisti se gradi kaskadno sa horizontalnim pomakom od najmanje 1,5 m i visinom pojedine kaskadedo 1,50 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju,- na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutar područjazaštićenog kao prirodna vrijednost uređenje građevne čestice provodi se prema posebnimuvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.(2) Arhitektonsko oblikovanje građevina proizvodne namjene provodi se temeljem sljedećihsmjernica:- građevina se prilagođava okolnom urbanom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenjematerijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,- oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih ipostojanih materijala,- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili bačvasta,- na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori, kupole za prirodno osvjetljenje i postaviti kolektorisunčeve energije,- na području ili u kontaktu sa građevinom zaštićenom kao kulturno dobro, odnosno unutar područjazaštićenog kao prirodna vrijednost oblikovanje građevina provodi se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.2.2.5.2. Građevine poslovne namjeneČlanak 46.(1) Građevine poslovne namjene obuhvaćaju pretežito uslužne i pretežito trgovačke djelatnosti.(2) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina poslovne namjene:- minimalna površina građevne čestice iznosi 400 m 2II-33

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) iznosi 0,3,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (Kis) iznosi 0,9,- građevina obuhvaća podrum, te jednu ili više nadzemnih etaža,- podrum obuhvaća jednu ili više podzemnih etaža u funkciji osnovne poslovne namjene, pomoćnihili tehničkih prostorija, te garaže. Podrumske etaže dijelom obuhvaćaju i dvonamjenski prostor kojise koristi kao sklonište.- visina građevine proizlazi iz tehnoloških potreba i iznosi najviše 12,0 m do najviše kote građevinemjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- udaljenost građevine do regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, a do ostalih granica građevne česticenajmanje h/2, ali ne manje od 3,0 m,- iznimno, unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, prilikom izgradnje novih ilirekonstrukcije postojećih građevina poslovne namjene, unutar naselja pojedini uvjeti građenjamogu biti: maksimalni Kig = 0,6, maksimalni Kis = 1,8, maksimalna visina do gornjeg ruba krovnogvijenca V = 15 m, dok udaljenost od međa i regulacijskog pravca može biti i manja sukladnolokalnim uvjetima.(3) Uređenje građevne čestice poslovnih građevina izvodi se u skladu sa člankom 45. stavak (1)ovih Odredbi.(4) Arhitektonsko oblikovanje poslovnih građevina izvodi se u skladu sa člankom 45. stavak (2)ovih Odredbi.Članak 47.(1) Prostorni plan određuje građevine gospodarske (proizvodne, poslovne i poljoprivredne)namjene koje se mogu graditi u građevinskim područjima naselja unutar Parka prirode Učka.(2) Uvjeti građenja gospodarskih građevina proizvodne i poslovne namjene utvrđuju se:– neposredno primjenom ovog Plana za naselja Vela Učka i Špadići, uz primjenu posebnih uvjetautvrđenih od nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode,– posredno planom uređenja užeg obuhvata za naselje Mala Učka (DPU).(3) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina proizvodne i poslovnenamjene:– minimalna površina građevne čestice iznosi 300 m 2 ,– najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti Kig = 0,5,– najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti Kis = 1,0,– ograničena visina građevine iznosi dvije etaže, odnosno 7,0 m do gornjeg ruba krovnog vijenca ili9,0 m do sljemena krova mjereno do najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,– minimalna udaljenost građevine od međe i regulacijskog pravca iznosi 4,0 m,– građevine se svojim oblikovanjem i veličinom moraju prilagoditi okolnim građevinama, skladnouklopiti u ambijent naselja u cjelini, te uskladiti sa tipologijom krajolika,– unutar građevina proizvodne i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambenenamjene (jedna stambena jedinica građevne bruto površine do 80 m 2 ).II-34

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje2.2.5.3. Poljoprivredne gospodarske građevineČlanak 48.(1) Prostorni plan određuje mogućnost izgradnje poljoprivrednih gospodarskih građevina nagrađevinskoj čestici uz stambene građevine ili kao samostalnu građevinu i to samo na dijelu izvanZOP-a .(2) Uvjeti građenja za poljoprivredne gospodarske građevine utvrđuju se:− neposredno primjenom Odredbi ovog Plana za područje Parka prirode Učka, osim za naseljeMala Učka,− posredno primjenom Odredbi plana uređenja užeg područja, za naselja smještena izmeđuZOP-a i Parka prirode Učka, te naselje Mala Učka u Parku prirode Učka.(3) Razlikuju se sljedeće vrste poljoprivrednih gospodarskih građevina:A) Građevine s izvorima zagađenja (staje, kokošinjci, kunićnjaci, prerada maslina i sl.)B) Građevine bez izvora zagađenja (sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremištapoljoprivrednih proizvoda, alata i sl.).(4) Za građevine iz stavka (3) točka A. određuju se sljedeći uvjeti:– građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene, ali najmanje 10 m odregulacijskog pravca, a od granice građevne čestice najmanje 6,0 m,– građevine moraju biti udaljene najmanje 5 metara od građevine osnovne namjene na istojgrađevnoj čestici, odnosno 10,0 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnojčestici,– minimalna udaljenost jame za osoku i gnojišta iznosi 10 m za stambene građevine na predmetnojčestici i 15,0 m za stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici,– udaljenost građevina s izvorom zagađenja od građevina za opskrbu vodom (cisterne i sl.) iznosiminimalno 20 m.(5) Za građevine iz stavka (3) točka B. određuju se sljedeći uvjeti:– Udaljenost ne može biti manja od 3 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici inajmanje 6,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,– Udaljenost od građevina za opskrbu vodom (cisterne i sl.) iznosi minimalno 10 m,– Građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene, ali najmanje 3,0 m odregulacijskog pravca,– Najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 3,0 m.(6) Građevine poljoprivredne gospodarske namjene grade se uz primjenu uvjeta iz stavka (4) i (5)ovog članka i sljedećih dodatnih kriterija:− površina građevne čestice iznosi najmanje 600 m 2 ,− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,4 i obuhvaća sve građevine na građevnojčestici,− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,6 i obuhvaća sve građevine na građevnojčestici,− najveća dopuštena visina građevine iznosi jednu etažu (P) odnosno 4,0 m do gornjeg rubakrovnog vijenca ili 6,0 m do sljemena, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu.II-35

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenjeČlanak 49.(1) Oblikovanje građevina treba biti u skladu s namjenom i tehnološkim procesom, uz primjenumaterijala i tipologije sukladno lokalnim uvjetima.(2) Uređenje građevne čestice provodi se u funkciji namjene na način da ne rezultira negativnimutjecajem na susjedne čestice i građevine, uz obvezni zaštitni zeleni pojas prema susjednimgrađevinama za djelatnosti iz stavka (3) točke „A“ članka 48.(3) Prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.2.2.6. Postavljanje jednostavnih građevinaČlanak 50.(1) Prostorni plan određuje mogućnost postavljanja jednostavnih građevina, kao što su kiosci,nadstrešnice, informativni i promidžbeni panoi i dr., na javnim površinama Grada Opatije, uz sljedećeuvjete:– Smještaj predmetnih građevina dozvoljava se uz sadržaje i površine javne namjene (prometniterminali, stajališta javnog prijevoza putnika, tržnica, zgrade škola, kulture, javnih službi, športa irekreacije, uređena kupališta i plaže, informativne punktove i groblja),(2) Kiosci se mogu postavljati uz sljedeće uvjete:– dozvoljene namjene su trgovina, usluge i ugostiteljstvo,– moraju imati priključke na komunalnu infrastrukturu ovisno o namjeni,– izvode se kao tipske građevine urbane opreme za čitavo područje Grada (s certifikatomproizvođača), veličine do 25 m 2 tlocrtne površine i visine najviše 3,0 m.(3) Nadstrešnice te informativni i promidžbene panoe na javnim površinama poželjno je unificirati kaoprepoznatljiv oblik urbane opreme.(4) Smještaj i postava predmetnih građevina i instalacija u prostoru ne smije ometati i predstavljatiopasnost za kretanje vozila i pješaka, ne smije smanjivati preglednost prometnice ili ometati drugekorisnike tog prostora,(5) Predmetne građevine i instalacije smještajem i izgledom moraju biti uklopljene u prostor u kojem susmještene, a u zaštićenim dijelovima naselja i prostorima prirodnih vrijednosti primjenjuju se posebniuvjeti nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.(6) Smještaj i izbor tipa jednostavne građevine te vremenski rok korištenja pojedine građevine napodručju Grada Opatije utvrđuje se Odlukom o privremenom korištenju javnih površina, odnosnoposebnom studijom ili odlukom Gradskog poglavarstva.II-36

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje2.2.7. Interpolacije i rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja2.2.7.1. Interpolacije građevinaČlanak 51.(1) Prostorni plan određuje interpolacije građevina stambene, gospodarske (proizvodne-poslovne),ugostiteljsko-turističke i društvene (javne) namjene.(2) Interpolacija građevina u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja provodi se:- posredno, planom uređenja užeg područja, za stambene, društvene (javne) ugostiteljskoturističke,gospodarske (proizvodne, poslovne i poljoprivredne) građevine,- neposredno temeljem uvjeta ovog Plana na području naselja Vela Učka i Špadići, za svenamjene osim višestambenih građevina.(3) Prilikom interpolacije građevine mora se postići usklađenost sa lokalnim uvjetima odnosnookolnom izgradnjom na način:- visina građevine odrediti će se planom uređenja užeg područja sukladno lokalnim uvjetima,- građevinski pravac mora poštovati građevinske pravce susjednih građevina, odnosno ne smijenarušavati postojeći ulični niz građevina.- u zaštićenim cjelinama iz članaka 124. i 125. i uz zaštićene građevine iz članaka od 126. do 130.,odnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, primjenjuju se posebni uvjetinadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.2.2.7.2. Rekonstrukcije građevinaČlanak 52.(1) Prostorni plan određuje rekonstrukcije građevina unutar građevinskog područja naselja saprovedbom pod istim uvjetima kao za nove građevine, uz iznimke navedene u članku 53. ovihOdredbi.(2) Za građevine koje se nalaze unutar ZOP-a ili područja za koja je propisana izrada planova užihpodručja, do donošenja tih planova uvjeti za rekonstrukciju su definirani u članku 159. prijelaznih izavršnih odredbi ovog Plana.(3) Kod rekonstrukcije kojom se povećava broj stanova ili građevinska bruto površina određenenamjene potreban broj garažno-parkirnih mjesta treba osigurati prema članku 102. i 103. ovihOdredbi.Članak 53.(1) Za postojeće građevine čija je građevna čestica manja od najmanjih dopuštenih površinagrađevne čestice utvrđenih ovim Prostornim planom, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ),II-37

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenjekoeficijent iskorištenosti (K is ), visina i ostali uvjeti gradnje određuju se prema vrsti građevine iodredbama koje vrijede za izgradnju nove građevine.(2) Ukoliko se građevina nalazi na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice od one koja jepropisana za novu izgradnju, nadogradnja iste moguća je na postojećoj udaljenosti od granicegrađevne čestice.(3) Dozvoljena je rekonstrukcija sanitarno-građevinski i konstruktivno neadekvatnih i ugroženihpostojećih građevina na način da se iste uklone u cijelosti, te izgrade nove građevine u okvirimadokazivo legalnog gabarita u nadzemnom dijelu, uz zadržavanje postojećeg kapaciteta (brojastanova, hotelskih kreveta i dr.).(4) Rekonstrukciju građevine iz stavka (3) ovog članka moguće je realizirati u okvirima zatečenelokacije bez obzira na manju površinu građevne čestice, te postignutu veću visinu građevine i višuizgrađenost - iskorištenost građevne čestice i sa manjim udaljenostima do međa ili regulacijskogpravca u odnosu na Odredbe ovog Plana.Članak 54.(1) Rekonstrukcija postojeće građevine ili ruševine iz stavka (3) članka 53. u slučaju lokacije unutarPlanom utvrđenog koridora prometne i infrastrukturne mreže provodi se prema članku 156. stavak (3)ovih Odredbi.(2) Zahvati rekonstrukcije građevina opisani u članku 52. i 53. ovih Odredbi, koji se izvode uzgrađevine ili na područjima zaštićenim kao kulturna dobra odnosno zaštićene prirodne vrijednosti,provode se temeljem posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.2.2.8. Građevine infrastrukture i građevine komunalne namjeneČlanak 55.(1) Građevine infrastrukture na području Grada Opatije su građevine u funkciji prometnog sustava,sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje te sustava energetike. Navedene građevine, osimgaraža i luka, mogu se do donošenja plana užeg područja određenog ovim Planom, graditi uizgrađenom dijelu građevinskog područja neposrednim provođenjem prema člancima 90-116 ovihOdredbi.(2) Prostorni plan određuje mogućnost gradnje dijelova novih sustava javnog putničkog prometa,kao što su:− trase žičara koje povezuju priobalne dijelove naselja s dijelovima naselja i turističkih sadržaja navišim kotama obronaka Učke,− pješački tuneli i liftovi.(3) Građevine komunalne namjene su groblja unutar građevinskog područja naselja. Organizacija iuređenje novih groblja (kao i proširenje postojećih u površini većoj od 20%) utvrđuje se posrednoputem plana uređenja užeg obuhvata.II-38

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(4) Prostor građevina komunalne namjene - tržnica uređuje se posredno putem plana užeg područjaprema uvjetima kao za poslovne građevine.2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJAČlanak 56.U smislu ovoga Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:−−površine izvan naselja - građevinsko područje za izdvojene namjene,površine i građevine izvan građevinskog područja.2.3.1. Površine IZVAN naselja - građevinsko područje za izdvojene namjeneČlanak 57.(2) Površine izvan naselja za izdvojene namjene obuhvaćaju:−−−−gospodarsku namjenu (I2 – proizvodnu, pretežito zanatsku i K1 – poslovnu, pretežito uslužnu),ugostiteljsko-turističku namjenu (T1 – hoteli i T2 – turistička naselja)društvenu (javnu) namjenu (D1-posjetiteljsko-informacijski centri)sportsko-rekreacijsku namjenu− R6 – kupališta s obalnom šetnicom,− R7 – sportsko-rekreacijske zone,(3) Ove površine prikazane su u kartografskom prikazu br. 1A „Korištenje i namjena površina“ u mj.1:25.000.2.3.1.1. Površine gospodarske namjeneČlanak 58.(1) Prostorni plan određuje gospodarsku namjenu I2, proizvodna namjena – pretežito zanatska,na sljedećim površinama:I2 1 uz naselje Konjsko 0,78 ha,I2 2 uz naselje Puhari1,75 ha,I2 3 uz naselje Zagrad3,77 ha,I2 4 uz naselje Veprinac2,28 ha.(2) Uvjeti za izgradnju građevina proizvodne namjene na lokacijama i površinama navedenim ustavku (1) ovog članka utvrđuju se planovima uređenja užih područja.Članak 59.Utvrđuju se granične vrijednosti za izgradnju građevina proizvodne namjene u zonamanavedenim u članku 58. ovih Odredbi,- najmanja udaljenost građevine do ruba građevne čestice iznosi h/2, ali ne manje od 5,0 m;- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 8 m;II-39

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje- najmanje 30% građevne čestice uređuje se kao zaštitno zelenilo;- prometni pristup osigurava se primjenom članka 19. ovih Odredbi;- parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz članka 102. i 103. ovihOdredbi;- površina građevinske čestice za gradnju proizvodne građevine ne smije biti manja od 1000 m 2 ,- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4;- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,6;- visina građevine je u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom, alinajviše 15 m, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu do najviše kote građevine,ne računajući manje tornjeve, dimnjake i slične dijelove građevine koji nisu viši od 20 m,- u svim građevinama proizvodne namjene može se graditi podrum, koji obuhvaća jednu ili višepodzemnih etaža u funkciji osnovne proizvodne namjene, pomoćnih ili tehničkih prostorija tegaraža, pri čemu podrumske etaže dijelom obuhvaćaju i dvonamjenski prostor koji se koristi kaosklonište,- ograde građevnih čestica izvode se sa visinom od najviše 1,80 m, pri čemu se podnožje kao punaograda (kamen, opeka), može izvesti do visine od 0,80 m, a preostali dio kao „prozračna“ ogradaod zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže.- arhitektonsko oblikovanje građevina proizvodne namjene provodi se prema načelima suvremenoggrađenja u skladu s funkcionalnim i tehnološkim potrebama uz izvedbu krovne plohe kao ravne,kose ili bačvaste, te moguću postavu krovnih prozora, kupola ili kolektora sunčeve energije.Članak 60.(1) Prostorni plan određuje gospodarsku namjenu K1, poslovna namjena – pretežito uslužna napovršini:K1 poslovna namjena uz naselje Pobri 1,53 ha(2) Uvjeti za izgradnju građevina proizvodne namjene K1 na lokaciji i površini navedenoj u stavku (1)ovog članka utvrđuju se Planom uređenja užeg područja.(3) Utvrđuju se granične vrijednosti za izgradnju građevina poslovne namjene iz stavka (1)ovog članka kao smjernice za izradu Plana uređenja užeg područja:- najmanja udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi h/2, ali ne manje od 5,0 m;- najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca iznosi 8 m;- najmanje 30% građevne čestice uređuje se kao pejzažno ili zaštitno zelenilo;- prometni pristup osigurava se primjenom članka 19. ovih Odredbi;- parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz članka 102. i 103. ovihOdredbi,- površina građevinske čestice za gradnju poslovne građevine ne smije biti manja od 600 m 2 ,- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4;- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,6;- visina građevine je u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali najviše 12 m do najviše kotegrađevine, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- u svim građevinama poslovne namjene može se graditi podrum, koji obuhvaća jednu ili višepodzemnih etaža u funkciji osnovne poslovne namjene, pomoćnih ili tehničkih prostorija te garaža,pri čemu podrumske etaže dijelom obuhvaćaju i dvonamjenski prostor koji se koristi kao sklonište,II-40

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje- ograde građevnih čestica izvode se sa visinom od najviše 1,80 m, pri čemu se podnožje kao punaograda (kamen, opeka), može izvesti do visine od 0,80 m, a preostali dio kao „prozračna“ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže.- arhitektonsko oblikovanje građevina poslovne namjene provodi se prema načelima suvremenoggrađenja u skladu s funkcionalnim i tehnološkim potrebama uz izvedbu krovne plohe kao ravne,kose ili bačvaste, te moguću postavu krovnih prozora, kupola ili kolektora sunčeve energije.2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjeneSmještajni kapaciteti - hoteliČlanak 61.(1) Prostorni plan određuje ugostiteljsko-turističku namjenu T1 hoteli - zone smještajnihkapaciteta i sadržaja na sljedećim lokacijama i površinama:T1 1 uz naselje Veprinac (Sv. Juraj)3,19 ha,T1 2 Doli, unutar Parka prirode Učka2,23 ha,T1 3 Poklon I, unutar Parka prirode Učka0,81 ha,T1 4 Poklon II, unutar Parka prirode Učka0,72 ha,T1 5 uz naselje Vedež 1,28ha,T1 6 uz naselje Katinići 1,95ha.(2) Uvjeti za izgradnju novih i rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjenetipologije „hotel“ (T1 1 -T1 6 ) na lokaciji i površini navedenoj u stavku (1) ovog članka utvrđuju seplanovima uređenja užeg područja.(3) Osnovni uvjeti koje moraju zadovoljiti građevine iz stavka (1) ovog članka:- ugostiteljsko-turističke djelatnosti ne smiju imati negativan utjecaj na okoliš,- prometni pristup osigurava se primjenom članka 19. ovih Odredbi,- parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz članka 102. i 103. ovihOdredbi,- pristupi svim javnim dijelovima površina i građevina moraju biti izvedeni u skladu s Pravilnikom oosiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN151/05).(4) Na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke namjene nije dozvoljena izgradnja stambenog prostora.(5) Prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Članak 62.Zahvati izgradnje i rekonstrukcije građevina ugostiteljsko-turističke namjene predviđeni su na pojedinojlokaciji navedenoj u stavku (1) članka 61. sa sljedećim opsegom:II-41

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje• lokacija T1 1 (Sv. Juraj – Veprinac). T1 5 (Vedež) i T1 6 (Katinići) kao planirani klub hotelkategorije najmanje 3 zvjezdice, sa pratećim sadržajima:- tereni za tenis i druge manje rekreativne površine (odbojka, košarka, boćalište),- zatvoreni – otvoreni bazen, wellness, fitness i dr.- prateći ugostiteljski sadržaji- ostali prateći sadržaji (trgovina i dr.)• lokacija T1 2 „Doli“ kao planirani apart-hotel Zatrep uz istočni portal cestovnog tunela (zamjenanapuštenog radničkog naselja), u okviru čestice – zone radničkog naselja, kategorije najmanje 3zvjezdice, sa pratećim sadržajima:- otvoreni bazen- manje rekreativne površine (košarka-odbojka, boćalište)- prateći sadržaji (ugostiteljstvo, trgovina i dr.)• lokacija T1 3 „Poklon I„ kao rekonstrukcija postojećeg hotela „INA“ uz mogućnost nužnogproširenja – dogradnje najviše do 10% postojeće tlocrtne površine i moguće dodatno uređenjeotvorenih površina kroz izgradnju:- otvorenog bazena- manjih rekreativnih površina (tenis, boćalište i dr.)• lokacija T1 4 „Poklon II„ kao rekonstrukcija postojećeg hotela „Učka“ uz mogućnost nužnogproširenja – dogradnje najviše do 10% postojeće tlocrtne površine i moguće dodatno uređenjeotvorenih površina kroz izgradnju:- otvorenog bazena- manjih rekreativnih površina (košarka-odbojka, boćalište i dr.).Članak 63.Utvrđuju se granične vrijednosti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjenetipologije hotel (T 1 ) u zonama i površinama navedenim u stavku (1) članka 61. uz primjenu uvjeta izčlanka 62.:• Zone T1 1, T1 5 i T1 6– najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ;– najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi: 0,3,– najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 1,20,– udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 8,0 m,– udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi h/2 ali ne manje od5,0 m,– elementi oblikovanja građevine moraju odražavati autohtoni graditeljski izraz, tj. oni moraju bititipološki usklađene s tradicijskim načinom izgradnje i oblicima karakterističnim za područje ukojem se izgrađuju.– najmanje 40% građevne čestice mora se ozeleniti visokovrijednim zelenilom,– treba osigurati minimalno 85 m 2 površine građevne čestice na jedan krevet,– nemaju više od podruma i četiri nadzemne etaže, pri čemu podrum može obuhvatiti jednu ili višepodzemnih etaža u funkciji pratećih sadržaja, pomoćnih i tehničkih prostorija te garaže, a može sekoristiti i kao dvonamjenski prostor za potrebe skloništa,– najveća dopuštena visina građevine je P+2+Pk ili 12,0 m do gornjeg ruba krovnog vijenca,odnosno 14 m do sljemena građevine, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,II-42

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje– opremanje pratećim sadržajima prema članku 62.• Zona T1 2 „Doli“ (Zatrep)– Veličina građevne čestice određena je površinom postojećeg građevinskog područja radničkihnastambi,– Izgrađenost građevne čestice treba biti identična postojećoj izgrađenosti zone radničkih nastambi ine može se povećavati,– maksimalni kapacitet građevine iznosi 200 ležajeva,– udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 8,0 m a od granice građevnečestice 5,0 m,– maksimalna visina ugostiteljsko-turističke građevine iznosi P+1 ili 7,0 m do gornjeg ruba krovnogvijenca, odnosno 9,0 m do sljemena građevine, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uzgrađevinu,– maksimalna visina pratećih građevina iznosi jednu etažu ili „P“ odnosno 4,0 m do vijencagrađevine, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,– opremanje pratećim sadržajima prema članku 62. ovih Odredbi.• Zone T1 3 (Poklon I) i T1 4 (Poklon II)– zadržavaju se postojeće građevne čestice sa zatečenom površinom,– zadržavaju se zatečene visine građevina,– dopuštena je dogradnja postojećih građevina za 10% zatečene tlocrtne površine,– udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 8,0 m a od granice građevnečestice 5,0 m,– dopuštena je rekonstrukcija i modernizacija postojećih građevina uz dodatak novih ugostiteljskoturističkihsadržaja,– opremanje pratećim sadržajima prema članku 62. ovih Odredbi.Smještajni kapaciteti – turistička naseljaČlanak 64.(1) Prostorni plan određuje ugostiteljsko-turističku namjenu T2 - turističko naselje, zonesmještajnih kapaciteta i sadržaja na slijedećim lokacijama i površinama:T2 1 uz naselje Veprinac1,64 ha,T2 2 uz naselje Dobreć1,22 ha,T2 3 uz selo Škofi (Zagrad) 1,11 ha,T2 4 uz naselje Zagrad (na cesti za Vedež)0,93 ha,T2 5 uz naselje Travičići0,94 ha,T2 6 uz naselje Šavroni0,92 ha,T2 7 uz naselje Okoli Dujmić0,97 ha,T2 8 uz naselje Menderi1,59 ha,T2 9 uz naselje Dobreć (Krasa)0,43 ha.II-43

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(2) Uvjeti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene tipologije „turističko naselje“ (T2 1 -T2 9 ) na lokaciji i površini navedenoj u stavku (1) ovog članka utvrđuju se planovima uređenja užegpodručja.(3) Osnovni uvjeti koje moraju zadovoljiti građevine iz stavka (1) ovog članka:- ugostiteljsko-turističke djelatnosti ne smiju imati negativan utjecaj na okoliš,- prometni pristup osigurava se primjenom članka 19. ovih Odredbi,- parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz članka 102. i 103. ovihOdredbi,(4) Na površinama građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene obvezno se planiraju i pratećisadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji te građevine i parkovne površine kojeupotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.(5) U okviru ili uz građevine iz stavka (1) ovog članka nije dozvoljena izgradnja stambenog prostora.(6) Utvrđuju se granične vrijednosti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjenetipologije turističko naselje (T2) u zonama navedenim u stavku (1) ovog članka:- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2.000 m 2 ;- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi: 0,25,- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,75,- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6 m,- udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi h/2, ali ne manje od 5m,- elementi oblikovanja građevine moraju odražavati autohtoni graditeljski izraz, tj. oni moraju bititipološki usklađene s tradicijskim načinom izgradnje i oblicima karakterističnim za područje u kojemse izgrađuju.- nemaju više od podruma i tri nadzemne etaže (Po+P+2), pri čemu podrum može obuhvatiti jednu iliviše podzemnih etaža u funkciji pratećih sadržaja, pomoćnih i tehničkih prostorija te garaže, amože se koristiti i kao dvonamjenski prostor za potrebe skloništa,- najveća dopuštena visina građevine je 9 m do gornjeg ruba krovnog vijenca, odnosno 11 m dosljemena, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina,- najmanja kategorija je tri zvjezdice.2.3.1.3. Posjetiteljsko – informacijski centriČlanak 65.(1) Prostorni plan određuje sljedeću javnu - društvenu namjenu D1, zone posjetiteljsko –informacijskih centara, koja obuhvaća područja:D1 1 Lokacija Poklon III, unutar Parka prirode UčkaD1 2 Lokacija Poklon II, unutar Parka prirode UčkaD1 3 Lokacija Doli uz južni portal tunela Učka, unutar Parka prirode Učka1,07 ha,0,51 ha,0,87 ha,II-44

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(2) Uvjeti za izgradnju građevina za potrebe posjetiteljsko-informacijskih centara na lokaciji i površininavedenoj u stavku (1) ovog članka utvrđuju se planom uređenja užeg obuhvata i posebnimuvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.(3) Na površinama javne - društvene namjene mogu se graditi posjetiteljsko – informacijski centri sapratećim sadržajima – ugostiteljski, zabavni i uslužni sadržaji te građevine i parkovne površine kojeupotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.(4) Utvrđuju se granične vrijednosti za izgradnju građevina posjetiteljsko-informacijskihcentara u zonama navedenim u stavku (1) ovog članka:− najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 300 m 2 ;− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi: 0,3,− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,3,− najveća dopuštena bruto tlocrtna površina građevine, iznosi 500 m 2 ,− najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m do gornjeg ruba krovnog vijenca, mjereno odnajniže kote zaravnatog terena uz građevinu,− najveća dopuštena katnost je P,− udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5 m,− udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 3 m,− najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina,− elementi oblikovanja građevine moraju odražavati autohtoni graditeljski izraz, tj. moraju biti tipološkiusklađeni s tradicijskim načinom izgradnje i oblicima karakterističnim za područje u kojem seizgrađuju,− prometni pristup osigurava se primjenom članka 19. ovih Odredbi,− parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz članka 102. i 103. ovihOdredbi.2.3.1.4. Površine kupališno-rekreacijske i sportsko-rekreacijske namjeneČlanak 66.(1) Prostorni plan određuje kupališno-rekreacijsku namjenu R6 kao uređena kupališta s obalnomšetnicom, koja obuhvaćaju sljedeće zone:R6 1 zona športa i rekreacije na moru - “Preluk“1,02 ha,R6 2 kupalište „Črnikovica“0,08 ha,R6 3 kupalište „Lipovica“1,01 ha,R6 4 kupalište „Tomaševac“1,11 ha,R6 5 kupalište „Lido“0,68 ha,R6 6 kupalište „Slatina“3,32 ha,R6 7 kupalište „Vasanska“0,05 ha,R6 8 kupalište „Mali Raj“0,94 ha,R6 9 Kupalište „Ičići“1,92 ha,R6 10 Kupalište „Triestina“0,99 ha,R6 11 Kupalište „Ika“0,22 ha.(2) Kupališta obuhvaćaju kopneni dio i pripadajući dio akvatorija širine 150 m, a namijenjena sukupanju, sportovima na vodi i u vodi i sl.II-45

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(3) Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljeno je isključivo uređenje, održavanje ili sanacijakupališta (dohranjivanje žala, obnova postojećih betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl.).(4) Uvjeti za izgradnju pratećih građevina na površinama iz stavka (1) ovog članka utvrđuju seplanom uređenja užeg područja.Članak 67.(1) Prostorni plan određuje športsko-rekreacijsku namjenu R7, koja obuhvaća sljedeće zone:R7 1 športsko-rekreacijska zona Ika7,02 ha,R7 2 športsko-rekreacijska zona Dobreć1,21 ha,R7 3 športsko-rekreacijska zona Dobreć 76,86 ha,R7 4 športsko-rekreacijska zona Šavroni1,47 ha,R7 5 športsko-rekreacijska zona Veprinac2,64 ha,R7 6 športsko-rekreacijska zona Zagrad1,41 ha,R7 7 športsko-rekreacijska zona Pobri1,58 ha,R7 8 športsko-rekreacijska zona Poklon I0,46 ha.(2) Površine športsko-rekreacijske namjene na području Grada Opatije određene su za uređenjeprostora i izgradnju građevina namijenjenih športu i rekreaciji građana i turista.(3) U zonama i površinama navedenim u stavku (1) ovog članka mogu se graditi građevine sportskorekreacijskenamjene i uređivati površine za sportska igrališta (sa ili bez gledališta) te staze zarekreaciju uključivo prateće sadržaje (klubovi, sanitarne prostorije, spremišta, ugostiteljstvo), koji sesmještavaju unutar sportsko-rekreacijskih građevina, a samo iznimno kao zasebne građevine.(4) Uvjeti za izgradnju građevina i uređenje površina u zonama sportsko-rekreacijske namjene nalokacijama i površinama navedenim u stavku (1) ovog članka utvrđuju se planom uređenja užegpodručja.(5) Utvrđuju se granične vrijednosti za izgradnju i uređenje prostora u zonama sportsko –rekreacijske namjene oznake R7 1 -R7 7 navedenih u stavku (1) ovog članka kao smjernice za izraduplana uređenja užeg područja:− najmanja dopuštena površina građevne čestice je 5.000 m 2,−−−−−−−najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice (uključivo uređenje sportsko-rekreacijskihpovršina) K ig = 0,50,najveća dopuštena iskorištenost građevne čestice (uključivo uređenje sportsko-rekreacijskihpovršina) K is = 0,50,moraju biti opremljene odgovarajućim sadržajima,najveća dopuštena građevinska bruto površina za prateće sadržaje iz stavka (3) ovog članka, akose izvode kao zasebne građevine, iznosi 150 m 2 ,najveća visina sportsko-rekreacijskih građevina iznosi 20,0 m, do gornjeg ruba krovnog vijenca,odnosno 25,0 m do sljemena krova, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,građevine za sport i rekreaciju mogu imati podrum u funkciji sportsko-rekreativnih, društvenih,poslovnih ili pomoćnih pratećih sadržaja, a može se koristiti i kao garaža,udaljenost građevine ili uređene površine za sport i rekreaciju od regulacijskog pravca i granicegrađevne čestice iznosi najmanje 5,0 m,II-46

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje−−−−riješen pristup u skladu sa člancima 18. i 19. ovih Odredbi,najmanje 40% površine građevne čestice uređuje se kao parkovna i zelena površina,parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz članka 102. i 103. ovihOdredbi.Prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.(6) Utvrđuju se granične vrijednosti za uređenje površine sportsko-rekreacijske namjene R7 8 napodručju Parka prirode Učka (Poklon I - postojeće površine uz hotel INA) temeljem sljedećih uvjeta:– zadržavaju se postojeće sportsko-rekreacijske površine uz mogućnost proširenja za dodatnih2000 m 2 ,– na proširenim površinama za sport i rekreaciju nije dozvoljena izgradnja građevina već samouređenje:- sportsko rekreacijskih površina (tenis, košarka, odbojka),- pješačkih komunikacijskih površina,- površina za boravak posjetitelja opremljenih drvenim stolovima i klupama,- parkovnih i zelenih površina.− uređenje predmetnog lokaliteta provodi se temeljem posebnih uvjeta nadležne službe zaštiteprirode.(7) U zoni R7 3 (sportsko-rekreacijska zona Dobreč) moguć je smještaj golf igrališta, odnosno drugihsportsko-rekreacijskih građevina i površina (igrališta, bazeni i dr.) prema uvjetima iz stavka (5) ovogčlanka.(8) Unutar zone R7 3 moguća je izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina tipa hotel (T 1 ) i turističkonaselje(T 2 ), kapaciteta do 500 kreveta prema uvjetima iz članka 63. i 64. stavak (6) ovih Odredbi.2.3.2. PoVRŠINE i građevine izvan građevinskog područja2.3.2.1. Zatečene građevine izvan građevinskog područjaČlanak 68.(1) Ovim planom nisu posebno grafički označene katastarske čestice koje se nalaze izvangrađevinskog područja na kojima su već izgrađene građevine temeljem građevinske dozvole,posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968. godine, odnosno za koje je izdana pravovaljana građevnadozvola, pa se iste tretiraju kao izgrađene građevne čestice s postojećom izgradnjom izvangrađevinskog područja. Na navedene građevne čestice i građevine u njihovom daljnjem korištenjuprimjenjuju se svi uvjeti ovog Plana i drugi važeći propisi.(2) Za postojeće pojedinačne građevine iz stavka (1) ovog članka smještene na lokacijama izvanZOP-a koje ovim Planom nisu predviđene za izgradnju građevina ili uređenje površina druge namjene,dozvoljavaju se zahvati na građevinama neposrednom primjenom ovog Plana prema uvjetima kao zanove građevine.II-47

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(3) Unutar područja Parka prirode Učka postojeće građevine (pastirski stanovi) locirane izvangrađevinskog područja mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u „agroturistička“ domaćinstva uzmogućnost povećanja tlocrtne površine za 25% i zadržavanje visine, uz uvjet da nisu smještene natrasama planirane prometne i komunalne infrastrukture, imaju osiguran kolni pristup širine najmanje3,0 m sa površinom građevne čestice od minimalno 600 m 2 .(4) Nije dopuštena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskihpodručja u građevine stambene namjene, osim na području izvan ZOP-a za namjenu seoskogturizma, uz uvjet da imaju osiguran kolni pristup širine najmanje 3,0 m sa površinom građevne česticeod minimalno 600 m 2 , uz ostale uvjete gradnje prema članku 125. ovih Odredbi.(5) Ukoliko se građevine iz stavka (1) ovog članka nalaze unutar trasa planiranih koridora prometne ikomunalne infrastrukture nisu mogući zahvati utvrđeni u stavcima (2), (3) i (4) ovog članka već samorekonstrukcije prema članku 159. stavak (3).2.3.2.2. Izgradnja izvan građevinskog područjaČlanak 69.(1) Izvan građevinskog područja neposrednim provođenjem ovog Plana mogu se graditi građevine,kao što su:−−−−građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne i sl.),stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a svi ufunkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,planinarski domovi, skloništa i vidikovci,građevine za potrebe obrane.(2) Radi očuvanja prirodnih vrijednosti izvan građevinskog područja nije dozvoljena izgradnjagrađevina zdravstvene i sportsko-rekreacijske namjene.Članak 70.(1) Kriteriji kojima se izvan građevinskog područja određuje vrsta, veličina i namjena građevine izahvata u prostoru jesu:− građevina mora biti u funkciji korištenja prostora,− građevina ne smije imati negativan utjecaj na okoliš,− građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti iautohtonog graditeljstva,− građevina mora imati kolni pristup širine najmanje 3,0 m (sa proširenjima za mimoilaženje vozila nasvakih 100 m), te osiguranu vodoopskrbu (putem priključka na sustav vodoopskrbe ili cisternu),odvodnju (putem javne mreže ili individualnog uređaja) i energetski sustav (putem javne mreže iliplinski spremnik, električni agregat i sl.).(2) Građevine opisane u stavku (1) članka 69., koje se mogu graditi izvan građevinskog područja,smještavaju se prvenstveno na površinama nižeg boniteta označenim na kartografskom prikazu br.1A „Korištenje i namjena površina“ (mj. 1:25.000) kao P 3 (ostala obradiva tla), Š 1 (gospodarske šume) iPŠ 1 (ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište), odnosno prema uvjetima iz članka 9., 10 i11. ovih Odredbi.II-48

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(3) Izgradnja se provodi na način da građevine ne mogu formirati naselja, ulice ili grupe građevnihčestica, te da se ne koristi prostor uz prometnice.2.3.2.3. Građevine infrastruktureČlanak 71.(1) Građevine infrastrukture su građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustavavodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore.(2) Unutar koridora planirane “Liburnijske obilaznice“ Prostorni plan određuje područje u funkcijipratećeg uslužnog objekta (PUO) uz tu brzu cestu, unutar kojeg se utvrđuju slijedeće namjenskezone:a) Zona benzinske crpke s parkiralištem i pratećim sadržajima (trgovina, servis, ugostiteljstvo i sl.),oznake (IS-K)b) Zona ugostiteljsko-turističke građevine (motel) s parkiralištem i vidikovcem, oznake (IS-T)c) Zona žičare sa stanicom i parkiralištem, oznake (IS-Ž).(3) Namjenske zone iz stavka (2) ovog članka sa predviđenim građevinama nisu uvjetovane kaofunkcionalna cjelina te se mogu realizirati pojedinačno i odvojeno.(4) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su upoglavlju 5. ovih Odredbi. Prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobroodnosno unutar područja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uvjeti građenja utvrđuju se premaposebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.(5) Područje pratećeg uslužnog objekta (PUO) sa pripadajućim namjenskim zonama (IS-K, IS-T i IS-Ž) prikazano je na kartografskom prikazu br. 1B „Promet, pošta i telekomunikacije“ u mj. 1:25000, tena kartografskom prikazu br. 4A – Građevinska područja, u mj.1:5000.2.3.2.4. Uređenje rekreacije u zeleniluČlanak 72.Prostornim planom određena je zona rekreacije u zelenilu sa oznakom R8, smještena unutar ZOP-ana sljedećoj lokaciji:R8 1 rekreacijska zona Preluk18,37 ha.Članak 73.(1) Površina iz članka 72. namijenjena rekreaciji u zoni zelenila na području Grada Opatije određenaje za uređenje prostora parkovnog tipa (šetnice, trim staza i sl.) namijenjenog rekreaciji građana iturista bez izgradnje građevina i uređenja rekreacijskih površina.(2) U zoni iz prethodnog stavka mogu se samo urediti pješačke staze za šetnju i trim staze kojepoštuju postojeću konfiguraciju terena i zatečenu vegetaciju.II-49

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(3) Uvjeti uređenja područja navedenog u stavku (1) članka 72. utvrdit će se planom uređenja užegpodručja.2.3.2.5. Stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizmaČlanak 74.(1) Stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a svi u funkcijiobavljanja poljoprivredne djelatnosti prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,obuhvaćaju:−−−−stambene i pomoćne građevine u sklopu poljoprivrednog gospodarstva,stambene građevine sa sadržajima seoskog turizma u sklopu poljoprivrednog gospodarstva,gospodarske građevine za stočarsku ili peradarsku proizvodnju i sl.,staklenici, plastenici i sl. građevine.(2) Unutar ZOP-a, a izvan građevinskog područja, ne dozvoljava se gradnja stambene i gospodarskegrađevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma.(3) Unutar obuhvata Parka prirode Učka, izvan građevinskog područja, mogu se samo postojećegrađevine prenamijeniti u «agro-turistička» domaćinstva, prema uvjetima iz članka 68. stavak (3) ovihOdredbi.(4) Prometni pristup osigurava se primjenom članka 70. ovih Odredbi.(5) Parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz članka 102. i 103. ovihOdredbi.(6) Veličina poljoprivrednog posjeda ili čestice unutar koje se grade građevine iz stavka (1) ovogčlanka treba imati minimalnu površinu od 1,5 ha, a predmetne građevine mogu se graditi samo zapotrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.Članak 75.Utvrđuju se granične vrijednosti za građevine iz članka 74. stavak (1), alineja 1. i 2. ovih Odredbikoje se mogu graditi (osim na području Parka prirode Učka) neposrednom provedbom ovog Plana:− međusobna udaljenost do najbliže susjedne građevine iznosi 300 m,− udaljenost građevine od regulacijskog pravca i granica građevne čestice iznosi najmanje 5,0 m,−najveća dozvoljena površina za stambene građevine sa sadržajima seoskog turizma, uključivoprateće pomoćne građevine iznosi najviše 500 m 2 građevinske bruto površine.− sadržaji stanovanja i seoskog turizma mogu zauzeti najviše do 250 m 2 građevinske bruto površine,kapaciteta do 10 kreveta sa pratećim sadržajima (ugostiteljski prostori, dnevni boravak i sl.),- visina stambenih građevina i građevina seoskog turizma ograničava se sa podrumom i dvijenadzemne etaže (P+1) ili 7,0 m do gornje kote vijenca odnosno 9,0 m do sljemena krova, mjerenood najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,- pomoćne i gospodarske građevine grade se sa najvećom dopuštenom visinom 6,0 m do sljemenakrova, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,II-50

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje- parkiranje vozila rješava se unutar građevne čestice primjenom kriterija iz 102. i 103. ovihOdredbi,- na prostoru uz stambenu građevinu sa sadržajima seoskog turizma treba osigurati uređene zelenepovršine minimalne veličine 10% površine građevne čestice, dok se na preostalom dijelu mogurealizirati i različite rekreacijske površine (bazen, igrališta tenisa, košarke i odbojke, boćalište i dr.)pri čemu ove površine mogu zauzeti najviše 10% površine građevne čestice.−prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.Članak 76.(1) Utvrđuju se granične vrijednosti za građevine iz članka 74. stavak (1), alineja 3. ovihOdredbi koje se mogu graditi izvan građevinskih područja neposrednom provedbom ovog Plana:− najmanja međusobna udaljenost do najbliže susjedne građevine iznosi 300 m,− najmanja dopuštena površina čestice iznosi 1,5 ha ,− unutar građevne čestice može se izgraditi više građevina predmetne namjene koje zajednočine prostornu i funkcionalnu cjelinu,− prometni pristup osigurava se primjenom članka 70. stavak (1) ovih Odredbi,− najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100 m kod državne ceste, 50m kod županijske, 30 m kod lokalne te 10,0 m kod nerazvrstane ceste,− najmanja udaljenost građevine od granica građevne čestice iznosi 5,0 m,− najveća dopuštena visina građevine od kote uređenog terena do sljemena krova iznosi6,0 m,− najveća dopuštena tlocrtna površina svih građevina na građevnoj čestici iznosi 1500 m 2 ,− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,1.− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,1.− Prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnimuvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.(2) Udaljenosti građevina iz stavka (1) ovog članka od građevinskog područja naselja i izdvojenenamjene izvan naselja ne mogu biti manje od onih iskazanih u sljedećoj tablici:Broj uvjetnih grla:Minimalna udaljenost (m):Članak 77.5-10 7010-15 10016-100 150101-300 300(1) Utvrđuju se granične vrijednosti za građevine iz članka 74. stavak (1), alineja 4. ovihOdredbi koje se mogu graditi izvan građevinskih područja neposrednom provedbom ovog Plana:− međusobna udaljenost do najbliže susjedne građevine iznosi 300 m,II-51

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje− najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1,5 ha,− najmanja dopuštena udaljenost od granica čestice iznosi 3,0 m i 5,0 m od regulacijskog pravcajavne prometne površine,− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) je 0,2,− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,2,− najveća dopuštena visina građevine od kote uređenog terena do sljemena krova iznosi 6,0 m,− najveća dopuštena tlocrtna površina svih građevina bez obzira na veličinu građevne čestice iznosi3000 m 2 ,− na građevnoj čestici može se izgraditi više predmetnih građevina koje čine funkcionalnu iproizvodnu cjelinu.− prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.(2) Prometni pristup osigurava se primjenom članka 70. stavak (1) ovih Odredbi.2.3.2.6. Planinarski domovi, skloništa i vidikovciČlanak 78.(1) Unutar granica Parka prirode Učka mogu se izvan građevinskog područja graditi novi irekonstruirati postojeći planinarski domovi, skloništa za sklanjanje i boravak planinara, lovački domovi,ostale građevine u funkciji lova, vidikovci, lugarnice i slične građevine.(2) Građevine iz stavka (1) ovog članka imaju javnu namjenu i ne mogu se prenamijeniti u drugenamjene.(3) Utvrđuju se granične vrijednosti za građevine iz stavka (1) iz ovog članka:− najmanja površina čestice iznosi 100 m 2 za građevine lova, lugarnice i slične građevine, odnosno500 m 2 za planinarske domove,− prometni pristup osigurava se primjenom članka 70. stavak (1) ovih Odredbi,− najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m,− najmanja udaljenost od granice čestice iznosi 4,0 m,− najveća dopuštena visina građevine iznosi 2 nadzemne etaže, odnosno najviše 11,0 m od koteuređenog terena do sljemena krova,− najveća dopuštena tlocrtna površina građevine iznosi 150 m 2 ,− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,5 za građevine lova, lugarnice i sl.građevine, odnosno 0,3 za planinarske domove,− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 1,0 za građevine lova, lugarnice i sl.građevine, odnosno 0,6 za planinarske domove,− rekonstrukcija postojećih građevina provodi se bez obzira na veličinu građevne čestice u skladusa ostalim uvjetima iz ovog stavka.− prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnimuvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.II-52

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(4) Izgradnja građevina iz stavka (1) ovog članka se neposrednom provedbom ovog Plana iposebnih uvjeta nadležne službe zaštite prirode.2.3.2.7. Građevine za potrebe obraneČlanak 79.(1) Prostornim planom uređenja Grada Opatije utvrđen je i lokalitet od interesa za obranu, kao zonaposebne namjene, a isti obuhvaća radarski položaj „Učka“.(2) Predmetni lokalitet obuhvaćen je posebnim režimom korištenja prostora, u skladu sa Pravilnikomo zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata (NN 175/2003).(3) U skladu sa uvjetima iz Pravilnika navedenog u stavku (2) ovog članka uz predmetni lokalitetradarskog položaja „Učka“ primjenjuje se režim zone zabranjene gradnje (potpuna zabrana bilo kakveizgradnje) na prostoru 700 m računajući od osi radara.(4) Rekonstrukcija predmetne građevine provodi se prema posebnim zakonima uz ishođenjeposebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.(5) Predmetno područje posebne namjene sa prostorom posebnog režima - zabrane gradnjeprikazano je na kartografskom prikazu br. 3B „Područja posebnih ograničenja u korištenju“ u mj.1:25.000.3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI3.1. ŠUMARSTVOČlanak 80.(1) Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivoggospodarenja.(2) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Grada Opatije podrazumijeva uzgospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijalašuma, kako bi se ispunile gospodarske, ekološke i društvene funkcije šuma.(3) Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora trebaunaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke, u cilju naglašavanja općekorisnihfunkcija šume i održavanja ekološke ravnoteže.(4) Gospodarenje šumama unutar Parka prirode Učka treba biti u skladu sa smjernicama i mjeramaza gospodarenje šumama posebne namjene.II-53

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje3.2. POLJOPRIVREDA I RIBARSTVOČlanak 81.(1) Razvoj poljoprivrede i ribarstva kao gospodarskih djelatnosti na prostoru Grada Opatije temelji sena obiteljskom gospodarstvu. Osnovne djelatnosti su, prvenstveno stočarstvo, te pčelarstvo,povrćarstvo, mediteransko voćarstvo, cvjećarstvo, vinogradarstvo i morsko ribarstvo.(2) U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti konvencionalnu, a promoviratirazvitak ekološke poljoprivrede. Ekološka (organska, biološka) poljoprivreda podrazumijevaproizvodnju bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i drugih agrokemikalija. Konvencionalnapoljoprivreda je poljoprivredna proizvodnja koja uz pomoć mehanizacije, agrokemikalija, velike količineenergije i novostvorenih sorti i pasmina postiže visoke prinose.(3) Prostornim planom osigurani su prostorni i drugi uvjeti za smještaj poljoprivrednih gospodarskihgrađevina u građevinskom području naselja. Uvjeti građenja za navedene građevine određeni sučlanku 48. i 49. ovih Odredbi.(4) Prostornim planom osigurani su prostorni i drugi uvjeti za smještaj gospodarskih građevina ufunkciji poljoprivredne djelatnosti izvan građevinskog područja. Uvjeti građenja za navedene građevineodređeni su člancima 75.-78. ovih Odredbi.(5) U moru, unutar granica obuhvata ovog Prostornog plana, nije predviđen prostor za uzgoj ribe, aribolovno područje određuje se na udaljenosti većoj od 300 m od obalne linije, pri čemu se u ribolovnojaktivnosti trebaju koristiti alati utvrđeni važećom zakonskom regulativom koja regulira sektorpomorskog ribarstva.3.3. UGOSTITELJSTVO I TURIZAMČlanak 82.(1) Obalno područje Grada Opatije predstavlja najaktivniji dio prostora na kojem prevladavajuugostiteljsko-turističke djelatnosti s dopunjujućim djelatnostima.(2) Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam planirana je u građevinskim područjima naselja ina površinama izdvojene namjene izvan naselja.(3) Nove smještajne kapacitete treba ostvariti prvenstveno kroz izgradnju srednjih i manjih građevina,koji će u ponudu uključiti i domaći autohtoni proizvod. Prostorni razvoj ove djelatnosti treba ići u dvapravca:a) povećanje kvaliteta i proširenje strukture ponude smještajnih kapaciteta u korist više kategorijeponude,b) obogaćivanje turističke ponude kroz infrastrukturno opremanje i bogatiju izvanpansionskupotrošnju, a time i produljivanje turističke sezone.II-54

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(4) Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke namjene unutar građevinskog područja naseljaodređeni su člancima 39. – 42. ovih Odredbi.(5) Uvjeti smještaja građevina i sadržaja ugostiteljsko turističke namjene na površinama izvannaselja za izdvojene namjene određeni su člancima 61. – 64. ovih Odredbi.(6) Uvjeti smještaja planinarskih domova, skloništa i sl., određeni su člankom 79. ovih Odredbi.3.4. PROIZVODNE I POSLOVNE DJELATNOSTIČlanak 83.(1) Proizvodne i poslovne djelatnosti mogu se smještavati unutar građevinskog područja naselja ili uzonama izdvojene namjene izvan naselja.(2) Proizvodna namjena predviđena ovim Planom obuhvaća pretežito zanatske djelatnosti (I 2 ).(3) Poslovna namjena predviđena ovim Planom obuhvaća pretežito uslužne djelatnosti (K 1 ).(4) Uvjeti smještaja za građevine proizvodnih djelatnosti unutar građevinskog područja naseljapropisani su člancima 44.- 45. a u zonama izdvojene namjene u članku 58. i 59. ovih Odredbi.(5) Uvjeti smještaja za građevine poslovne namjene unutar građevinskog područja naselja propisanisu člancima 46. i 47. a u zonama izdvojene namjene člankom 60. ovih Odredbi.4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTIČlanak 84.(1) Ovim Prostornim planom se unutar građevinskog područja naselja osiguravaju uvjeti smještaja irazvitka sustava društvenih djelatnosti koje obuhvaćaju: predškolske i školske ustanove, zdravstvene isocijalne ustanove, građevine kulture i sporta, vjerske građevine te ostale građevine od javnoginteresa, uz prostornu distribuciju istih po naseljima na način:II-55

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenjeUprava i sudstvo(D)Školstvo iobrazovanjeKultura i informacijeZdravstvo isocijalna skrbFinancijske isl. institucijeVjerskeustan.Šport i rekreacijaRaspodjela i opremljenost naseljajavnim i osnovnim opskrbnimsadržajimaIspostava županijske upraveGradska uprava i samoupravaOpćinski i prekršajni sudOpćinsko državno odvjetništvoPolicijska postajaVatrogasna postajaLučka upravaLučka kapetanijaOpatijaDDDDDDDDJaslice i dječji vrtić 2DV DV DV 2DVPoljanePodručna škola PŠ PŠ PŠ PŠOsnovna školaSrednja školaOŠ4SŠGlazbena, jezična i dr. škole 2GŠ GŠFakultetFKongresni centarKinoOtvoreno učilišteMuzej i galerija 2MG MGKCKOUKnjižnica i čitaonica KČ KČ KČRadio postaja 1Društveni dom DD DD DD DD DD DD DD DD DDPrim.zaštita - dom zdravljaPrim.zaštita - ambulanta 3A A ASpecijalna bolnicaDZHitna pomoćPPDom za starije DS DSHBanka B BFINA ispostavaFIPošta (HP) i ispostava (IP) HP IP IP IP IP IP IPOZ ispostava OZ OZPastoralni centarPCVjerska građevina 4VG VG VG VG VGŠportska dvorana ŠD ŠDZatvoreni bazen ZB ZBŠportski centar 2ŠC ŠCPolivalentno igralište PI PI PI PI PI PI PI PI PIUređeno kupalište 8R6 R6 R6PobriOpričVeprinacIčićiIkaDobrećV. UčkaM. UčkaII-56

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(2) Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovoga članka određuju se unutargrađevinskog područja naselja mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona istandarda, a njihov prostorni razmještaj i potrebnu površinu utvrdit će planovi uređenja užeg područja.(3) Uvjeti smještaja građevina iz stavka (1) ovog članka unutar građevinskog područja naseljautvrđuju se člankom 34.-38. ovih Odredbi.(4) Ovim prostornim Planom se u izdvojenom građevinskom području (izvan naselja) na područjuParka prirode Učka osiguravaju uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti kojeobuhvaćaju: posjetiteljsko-informacijske centre.(5) Uvjeti smještaja građevina iz stavka (4) ovog članka unutar izdvojenog građevinskog područjaizvan naselja utvrđuju se člankom 65. ovih Odredbi.4.1. KULTURAČlanak 85.(1) Postojeće građevine u funkciji sadržaja kulture proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornimmogućnostima.(2) Nove građevine sa sadržajima kulture smještavaju se prvenstveno u atraktivnim središnjimdijelovima naselja koristeći neizgrađene prostore ili lokacije uklonjenih neadekvatnih građevina, uzostvarenje prostornog standarda prema posebnim propisima i uz uvjet više razine uređenja urbanogprostora (pješački trgovi, parkovne zelene površine i dr.).(3) Najveću koncentraciju sadržaja kulture treba ostvariti u središnjem naselju Opatija, pa sepostojeća ponuda proširuje novim višenamjenskom građevinom kongresnog centra (palača kulture),pučkog učilišta, gradskog kazališta - kina (multimedijalnog centra), uređenjem i opremanjem ljetnepozornice, te drugim manjim sadržajima interpoliranim u druge namjene (muzeji, likovne galerije idr.).(4) Uvjeti smještaja građevina kulture unutar građevinskog područja naselja utvrđuju se člankom34-37 ovih Odredbi.4.2. PREDŠKOLSKO I ŠKOLSKO OBRAZOVANJEČlanak 86.(1) Postojeće građevine predškolskog i školskog obrazovanja proširivati će se i adaptirati u skladu sprostornim mogućnostima.(2) Nove predškolske ustanove, dječje jaslice i vrtići, te škole i visokoškolske ustanove smjestit će sena način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu, uz ostvarenjeprostornog standarda prema posebnim propisima.II-57

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(3) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjeladjece u ukupnom stanovništvu i to:− za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama od 76%,− za osnovne škole 10,5%−za srednje škole prema programu koji obuhvaća i učenike van prostora Grada Opatije.(4) Uvjeti smještaja građevina predškolskog i školskog obrazovanja unutar građevinskog područjanaselja utvrđuju se člankom 34.-37. ovih Odredbi.4.3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I SOCIJALNA SKRBČlanak 87.(1) Postojeće građevine u djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi proširivati će se i adaptirati u skladu sprostornim mogućnostima.(2) Građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti (hotel za starije osobe, dom za starije osobe,rehabilitacijski centar, centar za dijagnostiku i dr.) graditi će se unutar građevinskog područja naseljauvažavajući raspored stanovništva, pristupačnost lokacija i raspored već izgrađenih takvih sadržaja.(3) Na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti,poliklinika i sličnih građevina.(4) Uvjeti smještaja građevina zdravstvene zaštite i socijalne skrbi iz stavka (2) ovog članka unutargrađevinskog područja naselja utvrđuju se člankom 34.-37. ovih Odredbi.4.4. SPORT I REKREACIJAČlanak 88.(1) Građevine i površine za sportsko-rekreacijsku namjenu čine sastavni dio građevinskog područjanaselja, a mogu se graditi i kao zone izdvojene namjene izvan naselja, uključivo i izvan građevinskogpodručja.(2) Postojeće građevine i površine za sportsko-rekreacijsku namjenu proširivati će se i adaptirati uskladu s prostornim mogućnostima.(3) Nove građevine i površine za sportsko-rekreacijsku namjenu smjestit će se na način da seostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu, uz ostvarenje prostornog standardaprema posebnim zakonima.(4) Uvjeti smještaja građevina i površina iz stavka (1) ovog članka unutar građevinskog područjanaselja utvrđuju se u člancima 34. – 37. ovih Odredbi.II-58

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(5) Uvjeti smještaja građevina i površina iz stavka (1) ovog članka u zonama izdvojene namjene seutvrđuju člankom 66.-67. ovih Odredbi.(6) Uvjeti smještaja građevina i površina iz stavka (1) ovog članka na području Parka prirode Učkautvrđuju se člankom 67. ovih Odredbi.(7) Uvjeti smještaja građevina i površina iz stavka (1) ovog članka izvan građevinskog područjautvrđuju se člancima 72. i 73. ovih Odredbi.4.5. VJERSKE GRAĐEVINEČlanak 89.Vjerske građevine (crkve, kapele, samostani, vjerske škole i sl.) u pravilu se grade u građevinskimpodručjima naselja, na odgovarajućim lokacijama potrebne površine i pod uvjetima za građevinedruštvene namjene iz članka 34.- 37. ovih Odredbi.5. UVJETI UREĐENJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINAPROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVAČlanak 90.(1) Površine infrastrukturnih sustava određuju se:− pravcima infrastrukturnih koridora, smještenih uzduž infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnihtrasa, a određuju se obostrano od osi trase širinom zaštitnog pojasa u metrima,− površinama predviđenim za infrastrukturne građevine, namijenjene smještaju uređaja, građevina,instalacija i sl.(2) Površine infrastrukturnih sustava, ovisno o vrsti, razgraničavaju se na:1. površine za građevine prometa:a) kopneni promet (ceste),b) pomorski promet (luke),−−−morske luke za javni promet: luka Opatija, Volosko, Ičići i Ika,luke nautičkog turizma: marina Opatija (hotel „Admiral“) i marina „Ičići“,priobalni promet morem;c) zračne luke (ostale zračne luke - helidrom),d) žičara za Učku i Veprinac– trase u istraživanju.2. površine za građevine vodovoda i odvodnje, vodozahvat i prijenos vode, te odvodnjuoborinskih i otpadnih voda,3. površine za građevine telekomunikacije i pošte,4. površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata (električnaenergija, plin).II-59

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenjeČlanak 91.(1) Kriteriji razgraničenja minimalnih infrastrukturnih koridora određeni su u sljedećoj tablici:SustavPrometni sustavTelekomunikacijeVodoopskrba iodvodnjaEnergetikaPodsustav Građevina Koridor građevinevrsta kategorija vrstacestepostojeći(m)planirani(m)autocesta brza cesta - 85državna ostale 70 100županijska županijska 40 70lokalna lokalna 9-12 20ostale nerazvrstane 7 20žičare lokalna lokalna - 50željeznicakablovskakanalizacijavodovodikolektoridalekovodplinovoddržavnavelikihučinkovitosti- 400županijski međunarodni 1,5 1-3lokalni 1,2 1-2županijski ostali 6 10lokalni 4 4županijski 6 6lokalni 4 4županijski 110 kV 19 50lokalni 35 kV - 40državni međunarodni 40 100županijski magistralni - 60(2) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja širina postojećih koridora državne,županijske i lokalne ceste navedenih u tablici se smanjuje i iznosi najmanje 9,0 m (1,50+6,0+1,50), aza nerazvrstane ceste najmanje 7,0 m (1,50+5,50) odnosno sukladno posebnim uvjetima nadležnihupravnih tijela te pravnih osoba s javnim ovlastima.Članak 92.(1) Planom su osigurane površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturnegrađevine i to za:a) prometni sustav (kopneni, pomorski i zračni),b) sustav telekomunikacija i pošte,c) vodnogospodarski sustav,d) energetski sustav.(2) Trase infrastrukturnih sustava prikazane su načelno. Ukoliko se prilikom daljnjih faza izradedokumentacije postignu tehnički i ekonomski povoljnija i prihvatljivija rješenja, ista će se primijeniti udaljnjoj realizaciji, bez obzira na utvrđeni položaj trasa i profile cjevovoda definirane ovim Planom.(3) Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog, županijskog i značaja za Grad prikazan je učlancima 13., 14 i 15. ovog Prostornog plana.II-60

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(4) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskim prikazima br. 3B „Uvjetiza korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju“ u mj. 1:25.000 ibr. 4A „Građevinska područja“, u mj. 1:5.000.5.1. PROMETNI SUSTAV5.1.1. Kopneni promet5.1.1.1. Cestovna infrastrukturaČlanak 93.(1) Ovim Prostornim planom određena je osnovna mreža prometnica i prikazana na kartografskimprikazima Prostornog plana br. 1B „Promet, pošta i telekomunikacije“ (u mj. 1:25.000) i br. 4A„Građevinska područja naselja“ (mj. 1:5000) koju na području Grada Opatije sačinjavaju :−−−−državne ceste,županijske ceste,lokalne ceste,ostale - nerazvrstane ceste(2) Za gradnju prometnica iz stavka (1) ovog članka čuvaju se planski koridori širina određenih utablici članka 91. ovih Odredbi.Državne cesteČlanak 94.(1) Planirane autoceste (brze ceste) i ostale državne ceste na području Grada Opatije su:- čvor Matulji - tunel Učka (s vezama na luku Rašica - Bršica, Pazin i Buzet),- Pula - M. Draga (postojeća dionica) i Opatija - čvor Matulji (planirana dionica).(2) Planom se postojeća državna cesta od Matulja prema tunelu Učka definira kao dio budućeautoceste sa planiranim koridorom 85 m (35+50), a za potrebe njenog proširenja.(3) Prostornim planom utvrđen je koridor širine 100 m za planiranu dionicu državne ceste tzv.„Liburnijske obilaznice“ – čvor Lovran - čvor Frančići. Brza cesta je planirana sa četiri prometna traka(dvije prometne trake 2 x 3,5 m u jednom smjeru) na potezu od čvora Frančići do čvora Opatija jug idva prometna traka (jedna prometna traka 3,5 m u jednom smjeru) na potezu od čvora Opatija Jug dočvora Lovran na područja Grada Opatije.(4) Povezivanje na sustav postojećih prometnica ostvarit će se za područje Grada Opatije prekočvorova Lovran, Poljane (Ičići), Opatija jug, Benčinići i Frančići.(5) Prijelazima u dvije razine potrebno je riješiti sve prijelaze “Liburnijske obilaznice“ s postojećomprometnom mrežom, a posebno štiteći prijelaze povijesnih pješačkih puteva uz posebne uvjetenadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.II-61

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(6) PUO uz Liburnijsku obilaznicu rješava se na način da osigura smještaj postaje žičare i najmanje50 dodatnih parkirališnih mjesta uz tu postaju(7) Na mjestu prijelaza žičare iznad “Liburnijske obilaznice“ predvidjeti će se postavljanje zaštitnekonstrukcije iznad ceste.(8) U područjima doticanja “Liburnijske obilaznice“ s vodnim građevinama (vodospreme i sl.)rješenjem odvodnje te ceste riješiti će se zaštita voda u skladu s vodopravnim uvjetima.Županijske cesteČlanak 95.(1) Ceste od županijskog značaja i planirane županijske ceste na području Grada Opatije su:- Orehovica – Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo – Kastav – Matulji – Veprinac – Vela Učka,- Ičići - nova državna cesta – čvor Veprinac – Veprinac (raskrižje),a Planom se predviđaju kao nove ceste od županijskog značaja sljedeći planirani pravci:- čvor Benčinići - (Varljenska ulica),- čvor Opatija jug - Ulica A. Mihića,- Veprinac – Lanišće (cesta u funkciji park šume Učka),- Mošćenička Draga – Medveja – Lovran – Opatija – Rijeka – Kostrena – Bakar – Kraljevica – čvorŠmrika.(2) Za postojeće županijske ceste, odnosno njihove pojedine dijelove, provest će se sljedećerekonstrukcije:−−−−−−raskrižja u razini proširiti s dodatnim tracima za prestrojavanje vozila,izvesti ugibališta za autobus na stajalištima i uz njih nadstrešnice za putnike.reguliranje odvodnje,ugradnja odbojnika,mjestimične rekonstrukcije, proširenja i unaprjeđenja postojećih te dogradnja novih pločnika.potrebno je urediti sva križanja i poboljšati prometnu horizontalnu i vertikalnu signalizaciju.Lokalne cesteČlanak 96.Prostornim planom se predlaže da se sljedeće planirane ceste svrstaju u kategoriju lokalnih nakonnjihove izgradnje:- Konjsko – Ladeti,- Dobreć – portal tunela Učka,- čvor Opatija jug – ulica A. Dminaka.II-62

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenjeOstale - nerazvrstane cesteČlanak 96a.Mrežu planiranih prometnica na razini ostalih nerazvrstanih cesta činiti će:- spoj ulice A. Dminaka - Liburnijska ulica (kod restorana “Venezia”),- spoj na cestu (Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac -Vela Učka) - Tisva (općina Lovran)i ostale nerazvrstane ceste definirane unutar urbanističkih planova uređenja.Osnovni kriteriji za planirane cesteČlanak 97.Planerski parametri koji se moraju uzeti u obzir prilikom projektiranja novih prometnica susljedeći:državna cesta (DC) – brza cesta- računska brzina 80 km/h- maksimalni nagib nivelete 4-6%- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2x3,50 m., dok se na usponima većim od 4%dodaje treći trak za spora vozila- raskrižja u nivou ili denivelirana, minimalni razmak između raskrižja 1000 (800) m- prilaza zgradama, parkiranja i pješačkih hodnika na novim cestama nema- širina planskog koridora iznosi 100 m.županijska cesta (ŽC)- računska brzina 50 – 70 km/h- maksimalni nagib nivelete 4-6%- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,50 m- raskrižja u nivou, proširena, s dodatnim trakama za prestrojavanje vozila- minimalni razmak između raskrižja 400 m.- prilaza zgradama, parkiranja i pješačkih hodnika nema- ugibališta za autobusna stajališta (javni prijevoz putnika)- širina planskog koridora 70 m.lokalne ceste (LC)a) gradska sekundarna prometnica (GSP)- računska brzina 50 km/h.- maksimalni nagib 7% (9%)- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,50 ili 2x3,25 m.- raskrižja u nivou, proširena, s dodatnim trakama za prestrojavanje vozila- minimalni razmak između raskrižja 300 m.- prilaza zgrada nema na novim cestamaII-63

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje- pješački hodnici obostrani sa trakom za bicikliste, po mogućnosti odvojeni zelenilom odprometnice (minimalna širina zelenog traka za drvored 2,75 m, a za živicu, grmlje i sl.1,50 m. Širina hodnika i trake za bicikliste u zavisnosti od intenziteta kretanja.- parkiranje je posebno regulirano, a posebno organizirano na parkiralištima uzprometnicu s koncentriranim ulazom i izlazom- ugibališta za JGP/JPP- širina planskog koridora 20,00 m.Ostale - nerazvrstane cestenerazvrstane cestea) gradska sabirna prometnica (GsaP)- računska brzina 50 km/h- maksimalni nagib nivelete 7%(10%)- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,00 m (ako je na prometnici organiziran javniprijevoz 2x3,25 m).- raskrižja u nivou, proširena, s dodatnim trakama za prestrojavanje samo na raskrižjima sagradskom sekundarnom prometnicom prema potrebi- sa prometnice postoje prilazi zgradama- minimalni razmak raskrižja 150 m (100)- pješački hodnici obostrani ili jednostrani, minimalne širine 1,50 (iznimno 1,00 m).- parkiranje posebno regulirano i organizirano na parkiralištima (garažama) uz prometnicus koncentriranim ulazom i izlazom- ugibališta za autobusna stajališta ako je na prometnici organiziran javni promet- širina planskog koridora 20,00 m.b) stambena ulica (Su)- računska brzina 40 km/h- maksimalni nagib nivelete 12% za nove trase- broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m.- raskrižja u nivou- sa prometnice postoje prilazi zgradama- pješački hodnici, obostrani ili jednostrani, minimalne širine 1,50 (iznimno 1,00 m).- na prometnici dozvoljeno parkiranje uz dodatak potrebne širine kolnika za parkiranje,- širina planskog koridora 20,00 m.II-64

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenjec) ostale ceste- računska brzina 40 (30) km/h- maksimalni nagib nivelete 12% (iznimno do 17%)- broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m, jednosmjerni promet 4,5 m (iznimno 3,0 m)- raskrižja u nivou- sa prometnice postoje prilazi zgradama- pješački hodnici, jednostrani, minimalne širine 1,50 m (iznimno 1,0 m).(2) Iznimno samo u težim terenskim uvjetima ili pri rekonstrukciji već izgrađenih prometnicama, moguse primjenjivati vrijednosti koje su u zagradama u stavku (1) ovog članka.(3) Lokalne i nerazvrstane ceste izvan urbanih područja i u urbaniziranim područjima imaju isteprometne zahtjeve s time da izvan urbanih područja nemaju pješačke pločnike već kolnike u skladu sračunskom brzinom.(4) Lokalne ceste na kojima je organiziran javni prijevoz imaju širinu trakova od najmanje 3,25 m.(5) Prostor koridora planiranih prometnica namijenjen je projektiranju trase sa njezinim utvrđivanjemkroz građevinsku dozvolu. Unutar koridora prometnice se do utvrđivanja konačne trase i pripadajućegprostora ne može locirati nova građevina, a nakon izgradnje prometnice primjenjuju se uvjeti iz stavka(1) i (2) članka 91. ovih Odredbi kao za postojeće prometnice.(6) Neposrednom provedbom ovoga Plana dozvoljena je izgradnja novih i rekonstrukcija postojećihcesta.Članak 98.(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće i planirane javne ceste(državne, županijske i lokalne) te postojeće i planirane nerazvrstane ceste koje služe za prometmotornih vozila, a određene su Odlukom Grada Opatije.(2) Svaka građevna čestica temeljem ovog Plana mora imati neposredni pristup na jednu odnavedenih prometnih površina iz stavka (1) ovog članka ili iznimno kao u stavku (4) ovog članka.(3) Neposrednim pristupom smatra se i kolni pristup minimalne širine 3,50 m (iznimno prilikomrekonstrukcije postojeće građevine 3,0 m) i dužine do 50,0 m.(4) Prilikom rekonstrukcije građevine koja nema ili ne može imati kolni pristupni put, neposrednimpristupom smatra se i pješački put ili pješačke stube najmanje dozvoljene širine 1,50 m.(5) Za nerazvrstane ceste iznimno se dozvoljava širina od 3,0 m uz osiguranje ugibališta zamimoilaženje vozila svakih 100 m.(6) Pristup s građevne čestice na prometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne budeugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja imaII-65

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenježupanijski ili državni značaj, pristup s te čestice na javnu prometnicu mora se izvesti preko sporedneulice.(7) Najveća dozvoljena dužina slijepe ulice iznosi 200 m. Na završetku ulice potrebno je izgraditi iurediti okretište za komunalna i ostala vozila.5.1.1.2. Javni gradski prometPrometni terminaliČlanak 99.(1) Prostorni plan određuje potencijalnu lokaciju za terminal cestovnog prometa i to:1. Autobusni kolodvor se dislocira s područja Slatine na novu lokaciju koja funkcionalno odgovarapotrebama Grada.2. Terminal za autobuse odredit će se u okviru komunalno servisnih zona.(2) Lokacije iz stavka (1) ovog članka odredit će se planovima uređenja užih područja.Prateći uslužni objekt (PUO)Članak 100.Prateći uslužni objekt (PUO) sa namjenskim zonama smješten je unutar građevne čestice planirane“Liburnijske obilaznice” između dijelova naselja Ičići i Opatija. Opseg izgradnje utvrđen je člankom 71.ovih Odredbi.ŽičaraČlanak 101.(1) Prostorni plan određuje trase za gradnju žičara kojom se povezuju dijelovi naselja uz obalu sdijelovima naselja i sadržajima u višim stambenim i turističkim zonama Grada Opatije pa sve do vrhaUčke.(2) Širina koridora žičare određenog ovim Prostornim planom iznosi 50 metara, a sama žičara morase izvesti bez većih prosjeka na površinama šuma.(3) Trase žičare označene su na kartografskom prikazu br. 1B Promet, pošta i telekomunikacije, umj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br. 4A - Građevinska područja, u mj.1:5000.II-66

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje5.1.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)Članak 102.(1) Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta koji treba osigurati na građevnoj česticigrađevine utvrđuje se prema veličini bruto površine ili broju korisnika (mjesta) / zaposlenika uzprimjenu sljedećih normativa:Namjena prostora u građevinamaBroj parkirališnihili garažnih mjestaJedinicaStanovanje do 40 m 2 1 mjesto stanStanovanje od 40-100 m 2 2 mjesta stanStanovanje od 100-200 m 2 3 mjesta stanStanovanje preko 200 m 2 4 mjesta stantrgovine 1 mjesto 25 m 2 površinedrugi poslovni sadržaji 1 mjesto 25-40 m 2 površinerestorani i kavane 1 mjesto 4 sjedeća mjestagospodarska namjena 1 mjesto 40 m 2 površinehoteli, pansioni 1 mjesto 1 smještajna jedinicasportska dvorana i tereni 1 mjesto 20 sjedećih mjestasportska dvorana i tereni 1 mjesto za autobus 250 sjedećih mjestaškole, predškolske ustanove 1 mjesto 3 zaposlenika(2) Parkiranje turističkih autobusa osigurava se u okviru terminala utvrđenih člankom 99. stavak (2) nanačin da za 50 smještajnih jedinica treba osigurati jedno parkirališno mjesto.Članak 103.(1) Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem tablice i normativa iz članka 102. ovih Odredbiodnosno prema odredbama planova uređenja užih područja, a unutar raspona propisanih ovimProstornim planom.(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima možese predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.(3) Kod rekonstrukcija građevina kojom se povećava broj stanova ili bruto građevna površinaodređene namjene, ukoliko se na vlastitoj građevnoj čestici ne može osigurati dovoljan brojparkirališno-garažnih mjesta prema standardu iz stavka (1) članka 102. ovih Odredbi. Isti je potrebnoosigurati najmom ili zakupom GPM na području Grada Opatije.(4) Na javnim parkiralištima treba od ukupnog broja parkirnih mjesta osigurati za automobile invalidanajmanje 5% parkirališnih mjesta, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od20 mjesta.II-67

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(5) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralištenamijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi, kadnjegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima iprolazima za pješake i osobe s poteškoćama u kretanju.(6) Parkirališne površine treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske vegetacije. Minimalankriterij je jedno stablo na 3 parkirališna mjesta.(7) Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje, akose ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici.Članak 104.(1) Građevine javnih garaža grade se na površinama namijenjenim za promet u mirovanju.(2) Na lokaciji za garažnu građevinu u njezinom nadzemnom dijelu može se uz osnovnu namjenu(garaža) predvidjeti mješovita namjena (poslovna, ugostiteljsko-turistička, sport i rekreacija, javnodruštvenai sl.), ali bez stambene namjene. Površina mješovite namjene ne može prijeći 50%ukupnog BGP-a izgrađenog na čestici garažne građevine. U podzemnom dijelu garaže, koji možeobuhvatiti više podzemnih etaža, dio prostora može se koristiti dvonamjenski kao sklonište.(3) Utvrđuju se granične vrijednosti za izgradnju građevina javnih garaža:− najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi najmanje 500 m 2 ,− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 1,0 u podzemnom dijelu, a 0,80 u nadzemnomdijelu,− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 8,0,− najveća dopuštena visina nadzemnog dijela garaže iznosi (P+5) ili 22,0 m do gornjeg rubakrovnog vijenca, odnosno 25,0 m do sljemena građevine mjereno od najniže kote zaravnatogterena uz građevinu,− javna garaža može sadržavati više podzemnih etaža,− udaljenost građevine garaže u podzemnom dijelu od regulacijskog pravca i ostalih međa možeiznositi 0,0 m,− najmanja udaljenost dijelova građevine sa namjenom garaže u nadzemnom dijelu od regulacijskogpravca i ostalih međa iznosi 1,0 m,− najmanja udaljenost dijelova građevine garaže sa mješovitom namjenom do regulacijskog pravca iostalih međa iznosi 5,0 m.− prilikom izgradnje na području ili uz građevine zaštićene kao kulturno dobro odnosno unutarpodručja zaštićenog kao prirodna vrijednost, uvjeti građenja utvrđuju se prema posebnim uvjetimanadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.(4) Iznimno u izgrađenim dijelovima građevinskog područja nadzemni dio građevine garaže možese izvesti do linije regulacijskog pravca i ostalih međa sukladno lokalnim uvjetima.(5) Podzemni dio građevine javne garaže može se izvesti i ispod prometnih i zelenih površina odnosnopješačkih trgova uz uvjet da se nakon izgradnje garaže predmetne površine ponovno stave u ranijufunkciju, što se određuje planom uređenja užeg područja.II-68

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(6) Uvjeti za izgradnju građevine garaže utvrđuju se posredno planom uređenja užeg područja.(7) Gradnja garažnog prostora predviđa se i u sklopu građevina drugih namjena prvenstveno radiosiguranja potrebnog prostora za promet u mirovanju prema standardu iz članka 102. stavak (1) ovihOdredbi.(8) Utvrđuju se granične vrijednosti za izgradnju garaža u sklopu drugih namjena, u funkcijiosiguranja potrebnih parkirališno-garažnih mjesta:- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) za nadzemni dio iznosi 0,8, (podzemno, samo zanamjenu garaže Kig = 1,0),- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti predviđen za građevine određene namjene može seprilikom izgradnje javne garaže povećavati za 50% i to samo za namjenu garaže,- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca i ostalih međa iznosi za dio građevine sa namjenomgaraže 1,0 m (nadzemno) i 0,0 m (podzemno), a za ostale dijelove objekta prema uvjetimautvrđenim ovim Odredbama za predmetnu namjenu.(9) Prometni pristup u garažu sa javne prometne površine treba izvesti na način da isti nemanegativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa.5.1.1.4. Pješački prometČlanak 105.(1) Prostorni plan određuje obalnu šetnicu (lungomare) kontinuirano uzduž cijele obale na područjuGrada Opatije, od Preluka do Ike.(2) Uređenje obalne šetnice, s njoj pratećim sadržajima, temeljit će se na Studiji obalne šetnice iposebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.(3) Duž obalne šetnice, mora se na svakih 400 m omogućiti pristup moru putem jedne poprečnepješačke veze obalne šetnice s javnim površinama u njezinom zaleđu, te predvidjeti javna rasvjeta.(4) Sve pješačke površine potrebno je urediti sa minimalnom širinom od 1,50 m, a na područjimagdje je to moguće sa max. uzdužnim nagibom od 8% za potrebe osoba sa poteškoćama u kretanju.(5) Trg Slatina uređuje se kao glavni gradski trg uz mogućnost izgradnje sadržaja društvene (javne) iugostiteljsko-turističke, uslužno-trgovačke i druge prihvatljive namjene te izgradnju podzemnih etažaza potrebe poslovnih i pratećih prostora, garaže i dr.Članak 106.(1) Sve šetnice, javne pješačke staze i javna stubišta dio su prometne mreže Grada Opatije.(2) Povijesne šetnice, javne pješačke staze i stubišta (šetnica Carmen Sylva, Veprinački put, PutBaredi, Put Vrutki, put za Slavići, put za Dobreć i dr.), gdje god je moguće oslobodit će se od kolnogprometa i obnoviti.II-69

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(3) Građevine Liburnijske obilaznice moraju poštivati postojeće glavne tradicionalne pješačke pravcei omogućiti neometanu pješačku povezanost prostora s obje strane ove prometnice.(4) Nakon donošenja planova uređenja užih područja dozvoljena je izgradnja pješačkih tunela sliftovima, koji bi povezali centralni dio Opatije sa područjima iznad Nove ceste, a detaljni uvjeti biti ćepropisani planovima uređenja užih područja.(5) Pristupi svim javnim dijelovima površina i građevina moraju biti izvedeni u skladu s Pravilnikom oprostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje arhitektonskourbanističkihbarijera (NN 151/05).5.1.2. Pomorski prometMorske luke i plovni puteviČlanak 107.(1) Razmještaj luka i plovni put na području Grada Opatije prikazani su na kartografskom prikazu br.1B “Promet, pošta i telekomunikacije”, u mj. 1:25.000.(2) Na području Grad Opatije morske luke otvorene za javni promet su:a) luke županijskog značaja: luka Opatija,b) luke lokalnog značaja: luka Volosko, luka Ičići i luka Ika,c) luke nautičkog turizma: marina Opatija - hotel „Admiral“ (200 vezova) i Marina Ičići (400 vezova).(3) Luke iz stavka (2) ovog članka razvijati će se na postojećim lokacijama, uz mogućnost prostornogproširenja i dopune sadržaja potrebnih za standard najmanje druge više kategorije, a razgraničenjepojedine namjene na kopnu i moru utvrditi će se planom uređenja užeg područja.(4) Na prostoru luka odvijati će se aktivnosti ukrcaja i iskrcaja putnika, omogućiti će se privezbrodova, sportskih plovila i brodica domicilnog stanovništva. Uz navedene aktivnosti u kopnenomdijelu luke dozvoliti će se lociranje pratećih građevina ugostiteljske, servisne i dr. namjene koje sukomplementarne s djelatnostima luke.(5) Prostornim planom određene su luke otvorene za javni promet lokalnog značaja (Volosko, Ičići iIka), kao dio sustava lokalnog prometa. U luci Ika se, između ostalog, osigurava i privezište ribarskihplovila. Područje plovidbe unutar akvatorija predviđeno je na udaljenosti 300 m od obale, pri čemu seosiguravaju pristupni koridori do lučkih akvatorija.(6) Planom su određene lokacije za privezišta i sidrište na Preluku kao dio sustava lokalnogpomorskog prometa.II-70

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje5.1.3. Zračni prometČlanak 108.(1) Prostorni plan određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) uz južni portal tunelaUčka na državnoj cesti D3, komunalnoj zoni Kosovo i na području Kuka, a prikazani su nakartografskom prikazu br. 1B „Promet, pošta i telekomunikacije“, u mj. 1:25.000.(2) Ovim se Planom utvrđuje mogućnost smještaja koridora i prihvatnog prostora za obavljanjezračnog prometa putem hidroaviona.(3) Točna lokacija i način uređenja površina za potrebe prometa helikoptera i hidroaviona odredit će seplanovima uređenja užih područja.5.2. SUSTAV TELEKOMUNIKACIJA I POŠTAČlanak 109.(1) Prostornim planom na kartografskom prikazu 1B “Promet, pošta i telekomunikacije”, u mj.1:25.000 određen je sustav telekomunikacija i pošta.(2) Glavne telekomunikacijske građevine su radio relejni sustav i radijski koridori, magistralnisvjetlovodni kabel Rijeka-Pazin te mjesna pristupna centrala u Opatiji.(3) Za daljnje poboljšanje pristupnih telekomunikacijskih mreža i dijelova pristupnih mreža izvedenihu razdoblju 1974.-1984. potrebno je izvršiti rekonstrukciju na pojedinim dijelovima radi dotrajalostimreže i loše kvalitete ugrađenog materijala kako bi se osigurala kvalitetnija usluga korisnicima (ISDN,prijenos podataka, audio i video signala i sl.).(4) Također je planom predviđeno i lociranje novih baznih postaja mobilne telefonije kako bi seosigurala bolja pokrivenost signalom pri čemu koncesionari na području mobilnih telekomunikacijskihmreža za svoje potrebe izgrađuju infrastrukturu pokretnih telekomunikacijskih mreža. Izgradnja takvihgrađevina ulazi u red građevina od državne važnosti, jer prema Zakonu i Pravilniku o javnimtelekomunikacijama u pokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijskasredišta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice, te važnije plovne putovena unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Zbog potrebe izgradnje inadogradnje infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih mreža, grade se građevine takvetelekomunikacijske infrastrukture na dotičnom području, uz poštivanje sljedećih uvjeta građenja:A) Osnovne postaje pokretnih komunikacija koje se grade u građevinskim područjima:− dozvoljava se izgradnja OP tipa A koji ne prelazi visinu građevine na koji se postavlja iOP tipa B1 visine 2 m iznad najviše točke građevine,− dozvoljava se izgradnja OP tip B2 na građevinama od javnog i društvenog značaja,telekomunikacijskim građevinama, građevinama poslovne namjene i građevinamapožarne zaštite visine 5 m od najviše točke građevine.B) Osnovne postaje pokretnih komunikacija koje se grade izvan građevinskog područja:II-71

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje- dozvoljava se izgradnja samostojećeg antenskog stupa visine do 60,0 m naminimalnoj udaljenosti 100,0 m od ruba građevinskog područja i pojedinačnihgrađevina, ali i više od zaštićenih povijesnih cjelina i pojedinačnih kulturnih dobaraprema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštiteprirode.(5) Za izgradnju osnovnih postaja pokretnih komunikacija unutar područja Parka prirode Učka, osimuvjeta iz stavka (4) ovog članka, treba ishoditi posebne uvjete službe zaštite prirode.5.3. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE5.3.1 VodoopskrbaČlanak 110.(1) Prostornim planom na kartografskom prikazu 2B “Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarskisustav”, u mj. 1:25.000 određen je sustav vodoopskrbe za području Grada Opatije. Sustavvodoopskrbe obuhvaća izvorišta V. Učka, M. Učka, Tunel Učka, Rječina, sustav magistralnih i ostalihvodoopskrbnih cjevovoda, prekidnih komora, vodosprema i crpnih stanica.(2) Razvoj vodoopskrbnog sustava grada Opatije temeljiti na osiguranju potrebnih količina vode izvodoopskrbnog sustava Rijeka i to prvenstveno iz izvora Rječine i Zvir te povećanjem količina vode saizvorišta Učke.(3) Planom se predviđa gradnja vodosprema, crpilišta, izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda kaoi rekonstrukcija dotrajalih kako bi se smanjili gubici u mreži.(4) Planom se predviđa priključenje budućeg pratećeg uslužnog objekta (PUO) na trasi planiraneLiburnijske obilaznice u sustav vodoopskrbe.(5) U svim naseljima ovim je Planom predviđena izgradnja vodovodne mreže, a do njezine izgradnjeopskrba pitkom vodom riješiti će se iz cisterne na građevnoj čestici, ili iz najbližeg valjanog korištenogazajedničkog izvora ili spremišta pitke vode.(6) U građevinskim područjima naselja i izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, obaveznoje priključenje svih vrsta građevina na sustav vodoopskrbe.(7) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Grada Opatije provodi se neposrednomprovedbom ovog Plana ili prostornim planovima užih područja određenih ovim Planom, a treba biti uskladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije.(8) Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava mora se na adekvatan način riješiti i zbrinjavanjeotpadnih voda sukladno propisanoj kategoriji uređenosti zemljišta definiranih Planom kako bi seistovremenom izgradnjom sustavi doveli u ravnotežu .II-72

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenjeČlanak 111.(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnogprostora za intervenciju na cjevovodu (min. potrebna širina rova pri iskopu), te minimalne udaljenosti uodnosu na druge ukopane instalacije, a utvrđuje se posebnim uvjetima pravnih osoba s javnimovlastima ili trgovačkih društava koja grade i održavaju vodoopskrbnu infrastrukturu sa ciljemsprečavanja mehaničkog oštećenja instalacija drugih korisnika u prostoru.(2) Vodoopskrbne cjevovode polagati u koridoru javnih prometnih površina gdje je to moguće.(3) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naseljima seobvezno planira hidrantski razvod i postava nadzemnih hidranata nazivnog promjera kojim će bitizadovoljeni propisani parametri tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata treba biti manja od 150m.5.3.2. OdvodnjaČlanak 112.(1) Prostornim planom na kartografskom prikazu 2B “Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarskisustav”, u mj. 1:25.000 određen je sustav odvodnje za području Grada Opatije. Sustav odvodnjeobuhvaća gravitacijske i tlačne cjevovode, postojeće i planirane crpne stanice, planirani uređaj zapročišćavanje otpadnih voda na lokaciji u Ičićima te postojeći podmorski ispust.(2) Planirani sustav odvodnje definiran je kao razdjelni sustav, temeljem prihvaćenog idejnogrješenja sanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere i zaleđa (IGH – Poslovni centar Rijeka, broj projekta5110-1-515550/97 iz prosinca 2001. godine). Posebnim kanalizacijskim sustavom se odvodesanitarno-otpadne vode i oborinske vode.(3) Sve sanitarne otpadne vode koje se upuštaju u kanalizacijski sustav treba odvesti na uređaj zapročišćavanje otpadnih voda te ih pročistiti do razine koja je propisana kriterijima za ispuštanjeotpadne vode u recipijent (Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari uotpadnim vodama i Izmjena i dopuna Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih idrugih tvari u otpadnim vodama).(4) Komunalni mulj kao ostatak nakon pročišćavanja treba obraditi do te mjere da postane biološkineopasan te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na za to predviđeno mjesto (sanitarnadeponija i sl.).(5) Tehnološke otpadne vode koje mogu nastati u područjima komunalnih i poslovno-proizvodnihnamjena i sl., treba prije ispuštanja u sustav javne odvodnje pročistiti do razine dozvoljene zaispuštanje u sustav javne odvodnje (predtretman otpadnih voda).(6) Unutar ZOP-a se sva naselja i dijelovi naselja priključuju na sustav javne kanalizacije. Obveznipriključak obuhvaća građevinska područja naselja Opatija, Ičići i Ika i dijelove drugih naselja (Dobreć,II-73

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenjeOprić, Poljane, Slavići, Kolavići i Pobri) odnosno GP1 1- 1 6 , GP2 1 -2 2 , GP3 1 , GP4 1 , GP5 1 -5 2 , GP6 1 iGP6 5 , GP8 11 , GP8 12 , GP8 14 .(7) U naseljima unutar ZOP-a, do izgradnje sustava javne kanalizacije, mogu se u izgrađenimdijelovima građevinskog područja naselja stambene i stambeno-poslovne građevine priključiti naindividualne sustave kapaciteta do 10 ES na način prihvatljiv za okoliš.(8) U naseljima i dijelovima naselja izvan ZOP-a prihvaćanje otpadnih voda može se osim javnekanalizacije rješavati i putem individualnog zbrinjavanja sa septičkim taložnicama ili nepropusnimsabirnim jamama kapaciteta do 15 ES dok je za građevine kapaciteta preko 15 ES potrebno izgraditiodgovarajući uređaj za kondicioniranje otpadnih voda.(9) Odvodnju otpadnih voda sa područja izdvojene namjene (proizvodne, poslovne, ugostiteljskoturističkei dr.) smještenih izvan područja sa javnom kanalizacijskom mrežom treba riješiti putemzasebnog sustava sa odgovarajućim uređajem za pročišćavanje.(10) Pri odabiru individualnog načina zbrinjavanja otpadnih voda za pojedine vrste građevina morajuse uvažiti sva ograničenja koja proizlaze iz Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, aodnose se na položaj građevine u odnosu na definirane zone sanitarne zaštite izvorišta.(11) Oborinske vode zbrinjavati sustavom oborinske odvodnje i odvoditi ih prema prirodnimvodotocima (bujice) te nastavno prema moru.(12) Za sve ceste, veće parkirališne i manipulativne površine (preko 200 m²) obavezna je ugradnjaseparatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje tretiratina separatoru ulja, kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.(13) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama,Državnog plana za zaštitu voda, vodopravnim uvjetima i drugim pravnim propisima, neposrednomprovedbom ovog Plana ili prostornim planovima užih područja određenih ovim Planom.Članak 113.(1) Potreban koridor za polaganje planiranih cjevovoda utvrđuje se obzirom na profil samogcjevovoda.(2) Pošto su od svih instalacija kanalizacijski kolektori najmanje fleksibilni u pogledu izmicanja kako uvertikalnom tako i u horizontalnom smislu detalji svakog paralelnog vođenja i križanja s drugiminstalacijama riješiti će se u višim fazama projektiranja u skladu s posebnim uvjetima vlasnika istih.(3) Svijetli razmak između kanalizacijskih cjevovoda i ostalih instalacija utvrđuje se posebnimuvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima ili trgovačkih društava koja grade i održavaju kanalizacijskuinfrastrukturu, sa ciljem osiguranja potrebnih uvjeta održavanja cjevovoda te zaštite drugih instalacijapri izvedbi istog. Razmak od drvoreda, zgrada i drugih građevina u prostoru mora biti usklađen slokalnim uvjetima.II-74

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(4) Zbog jednostavnije izvedbe, te lakšeg pristupa mehanizaciji pri izvedbi i održavanjukanalizacijskog sustava, preporuča se vođenje trase svih kolektora u cestovnom pojasu u mjeri u kojojje to moguće.5.4. ENERGETSKI SUSTAV5.4.1 ElektroopskrbaČlanak 114.(1) Prostornim planom na kartografskom prikazu 2A “Energetski sustav”, u mj. 1:25.000, određen jeenergetski sustav za području Grada Opatije u sklopu kojeg su prikazana transformatorska i rasklopnapostrojenja.(2) Postojeći 2x220 kV i 110 kV prijenosni dalekovodi, koji dijelom trase prolaze područjem ovogplana, zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas.(3) Izgradnja građevina ispod dalekovoda, ili u njihovom koridoru, ograničena je posebnimpravilnikom.(4) Postojeći 20 kV zračni vod na području Grada Opatije Planom se predviđa substituirati spodzemnim 20 kV kabelskim vodom. Trasa planiranog kabla se planira rubno unutar koridoraLiburnijske obilaznice.(5) Neposrednom provedbom ovoga Plana dozvoljena je izgradnja novih i rekonstrukcija postojećihtrafostanica 20/0,4 kV kao i trase VN i NN mreže, te javne rasvjete.5.4.2. PlinoopskrbaČlanak 115.(1) Prostornim planom na kartografskom prikazu 2A “Energetski sustav”, u mj. 1:25.000 određeni suplanirani magistralni i lokalni plinovodi te predajne redukcijske stanice za području Grada Opatije.(2) Priključak plinoopskrbnog sustava Grada Opatije na opskrbni sustav Županije izvršiti će se uMRS “Rijeka-zapad” (Viškovo).(3) Redukcijske stanice planirane na području Grada Opatije su RS Opatija 1 i RS Opatija 2.(4) Razvod plinoopskrbne mreže na području Opatije planira se kao srednjetlačna mreža max. tlaka4 bara.(5) Do izgradnje plinoopskrbne mreže na zemni plin dozvoljava se izgradnja plinskih stanica i mrežasa miješanim plinom.II-75

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(6) Planirani kapaciteti redukcijskih stanica moraju osigurati pokrivanje ukupnih potrebadomaćinstava (grijanje, topla voda, kuhanje) kao i opskrbu plinom građevina svih djelatnosti.(7) Neposrednom provedbom ovoga Plana dozvoljena je izgradnja redukcijskih stanica (plinskihstanica na miješani plin) i plinoopskrbne mreže.5.4.3. Obnovljivi izvori energijeČlanak 116.(1) Ovim se Prostornim planom predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvoraovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Opatije.(2) Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno sunca, vode i vjetra.(3) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustavau rasponu snage od 100 do 1000 kW.(4) More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije, naročito kod primjene toplinskihcrpki.6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIHVRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTIČlanak 117.Zaštićeni i za zaštitu predloženi dijelovi prirode (prema Zakonu o zaštiti prirode) opisani u člancima119. i 120. označeni su planskim znakom na kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštiteprostora - Područja posebnih uvjeta korištenja”, u mjerilu 1:25.000.6.1.1. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODEPark prirodeČlanak 118.Rješenjem o zaštiti u kategoriji parka prirode zaštićena je Učka. Uređenje prostora Parka prirodeUčka temelji se na Prostornom planu Parka prirode Učka (NN 24/2006).II-76

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenjeSpomenik parkovne arhitektureČlanak 119.U kategoriji spomenika parkovne arhitekture na području Grada Opatije zaštićeni su gradskiparkovi:a) park Angiolina ic) park Margarita.6.1.2. DIJELOVI PRIRODE ZAŠTIĆENI PLANOMČlanak 120.(1) Ovim se Prostornim planom štite prirodne i krajobrazne vrijednosti te predlažu za registraciju:a) Spomenik prirode u moru - Vrulja u luci Ika, temeljem smjernica prostornog plana Primorskogoranskežupanije.b) Značajni krajobraz, na području izvan Parka prirode Učka temeljem smjernica prostornogplana Primorsko-goranske županije za područja:- Vodička Griža (Lisina)- Vedež - Majkovac (Lisina)- potok Baninac) u kategoriji park šume: -šume maruna na području Dobreć-šuma Vrutki-šume bora na području Preluk.(2) Proširenje zaštite i na druge dijelove prirodnih vrijednosti (park Esperia, šetnica Carmen Sylva)ispitati će se tijekom izrade planova uređenja užeg obuhvata.(3) Poglavarstvo Grada Opatije pokrenut će kod nadležnih državnih i županijskih tijela postupke sprijedlogom za registraciju vrijednih dijelova prirode iz stavka (1) ovog članka.Članak 121.(1) Ovim se Prostornim planom u svrhu očuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti predlažusljedeće mjere korištenja i zaštite:−−−za svaku intervenciju unutar navedenih područja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležneslužbe za zaštitu prirode,očuvati sadašnji prostorni odnos šumskih i poljodjelskih površina,u autohtone šumske zajednice listača ne unašati kulture četinjača (pretežno bora). Sadašnji odnoskulture četinjača i listača zadržati, iz razloga što je to danas prepoznatljiva slika ovog prirodnog ikulturnog krajobraza,II-77

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje−−−−−šume su gotovo u cjelini u privatnom vlasništvu i u skladu s odredbama Zakona o zaštiti šumanužno je snimiti postojeće stanje šuma i izraditi šumsko gospodarsku osnovu,kestenove šume koje su tijekom vremena u kontaktu s naseljima postale dio okućnice seoskihgospodarstava stradavaju od truleži, te je potrebno sa znanstvenim institucijama izvršiti snimanjestanja, očuvati njihov prostor – stanište, do mogućnosti saniranja bolesti i obnove,obnoviti nekadašnje maslinike, vinograde i voćnjake na osunčanim padinama Učke i uz ruboveruralnih naselja i zaseoka,obnoviti nekadašnje pašnjačke livade, koje zbog propadanja stočarstva pomalo obrašćuju šume,očuvati otvorene proplanke i zaravni s kojih se pružaju vidici na Kvarnerski zaljev i masiv Učke.(2) Zaštitu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova prema nacionalnoj klasifikaciji staništa (bušci;kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i tenomediterana; kamenjarski pašnjaci i suhitravnjaci eumediterana i stenomediterana/bušci; mješovite, rjeđe čiste vazdazelene sume imakija; stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija; submediteranski iepimediteranski suhi travnjaci; submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/dračci) potrebnoje provoditi sukladno Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkimstanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06).(3) Saniranje kamenoloma na području Vela Učka pripada prioritetnim zadaćama.(4) Za obalnu šetnicu (lungomare) potrebno je snimiti postojeće stanje, ocijeniti vitalnost zelenila teizraditi projekt obnove.(5) U zaštićenom obalnom području potrebno je izraditi studiju povijesnih perivoja radi daljnjeobnove i zaštite.(6) Za zaštićeno područje Parka prirode Učka Upravno vijeće javne ustanove Park prirode„Učka“ donijeti će Pravilnik o unutarnjem redu, prema odredbi čl. 71. Zakona o zaštiti prirode.(7) Za svaki zahvat i radnju unutar zaštićenog područja potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirodeodnosno dopuštenje sukladno člancima 38. i 127. Zakona o zaštiti prirode.6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINAČlanak 122.(1) Pregled registriranih, preventivno zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara temelji se nakonzervatorskoj podlozi koju je izradio Konzervatorski odjel u Rijeci.(2) Kulturna dobra (arheološke zone predložene za registraciju, registrirane i evidentirane povijesnegraditeljske cjeline – gradska i seoska naselja te registrirane sakralne, civilne i javne građevine)označena su planskim znakom na kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora -Područja posebnih uvjeta korištenja”, u mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu 4B „Građevinskapodručja - Zaštićena kulturna baština“ u mj. 1:5000.II-78

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenjeArheološke zone i lokalitetiČlanak 123.(1) Ovim se Prostornim planom u svrhu očuvanja štite sljedeći evidentirani arheološki lokaliteti:a) Pećinski arheološki lokaliteti:1. Topolska peć2. Rupe I3. Rupe II4. Pećina na Dobreću5. Pećina Kučina6. Pećina kod Crkvenog vrha7. Pećina na Pećničkom vrhu8. Banjinska peć9. Zaklon pećinab) Prapovijesni gradinski lokaliteti1. Mali Orljak iznad Opatije2. Veprinac3. Pećnički vrh (Petnički vrh)4. Gradina na Stražici iznad Vele Učke5. Ika6. Veprinac - Vas7. Veprinac - Zatka8. Vedež9. Ičići(2) Ovim se Prostornim planom u svrhu očuvanja štite i predlažu za registraciju sljedećeevidentirane arheološke zone:−−Sv. Juraj, VeprinacSv. Lovro, Šimetići.(3) Svi zahvati u navedenim zonama uvjetovani su prethodnim arheološkim istraživanjima(rekognosciranje, sondiranje), te suglasnošću nadležnog konzervatorskog odjela.Povijesne graditeljske cjelineGradsko naseljeČlanak 124.(1) Ovim se Prostornim planom kao kulturno dobro štite sljedeća povijesna gradska naselja (cjelinesu određene granicama zone zaštite):a) Registrirane cjeline:1. Opatija (1.kategorija zaštite), upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture 1969. kaourbanistička cjelina Opatija.II-79

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje2. Veprinac (1.kategorija zaštite) upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture 1968. kaourbanistička cjelina Veprinac3. Volosko (1.kategorija) upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture 1967. kaourbanistička cjelina povijesne jezgre naselja Volosko,4. obalni pojas Preluk, stavljen je pod preventivnu zaštitu 2003.b) Evidentirane cjeline:1. Ičići (Ičići) - (zaštita kroz Prostorni plan, 3.kategorija zaštite) upisano u Registar nepokretnihspomenika kulture 1969. kao urbanistička cjelina Opatija2. Ika (prijedlog za registraciju, 2. kategorija zaštite) upisano u Registar nepokretnihspomenika kulture 1969. kao urbanistička cjelina Opatija(2) Registrirane cjeline gradskih naselja (u granicama zaštite utvrđenim na kartografskom prikazubr. 4B „Građevinska područja-Zaštićena kulturna baština“ u mj 1:5000) podliježu I. stupnju zaštite.Zaštita obuhvaća strogo čuvanje povijesne planske matrice, prostornih odnosa unutar naselja i staregrađevne strukture,(3) Za sve građevne i urbanističke intervencije unutar zone zaštite, interpolacije, adaptacije,preoblikovanja, potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog konzervatorskog odjela.(4) Za urbanističku cjelinu Veprinac, unutar zone zaštite, obavezna je izrada Detaljnog planauređenja, kojim će se na temelju postojeće konzervatorske dokumentacije utvrditi mogući zahvati upredmetnom prostoru.(5) Za registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline, navedene u stavku (1) ovogčlanka (osim Veprinca) obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja na temelju postojećekonzervatorske dokumentacije. Detaljni pokazatelji namjene površina i uvjeti gradnje, rekonstrukcije,interpolacije i svih ostalih zahvata u prostoru definirati će se UPU-ima.Seosko naseljeČlanak 125.(1) Ovim se Prostornim planom kao kulturno dobro utvrđuju sljedeća povijesna seoska naselja:a) Registrirane cjeline:1. Mala Učka (2.kategorija, Brumnjaki u obuhvatu PPUG-a, Brubnjaci izvan obuhvata) -upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture 1976. kao ruralna cjelina Mala Učkab) Evidentirane cjeline:1. Andreti, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)2. Antići, Dobreć (3.kategorija, zaštita kroz PP)3. Boni, Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)4. Dobreć, Opatija (3.kategorija, zaštita kroz PP)5. Guštići (Guščići), Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)6. Jakusi (Poljane) - (3.kategorija, zaštita kroz PP)7. Katinići, Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)8. Konjarići, Dobreć (prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske,2.kategorija)II-80

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje9. Konjsko. Oprič (3.kategorija, zaštita kroz PP)10. Korići, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)11. Kožuli, Dobreć (3.kategorija, zaštita kroz PP)12. Ladeti, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)13. Menderi, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)14. Oprič, Oprič (4.kategorija, ne podliježe režimu zaštite)15. Orbani ili Kružići (3.kategorija, zaštita kroz PP)16. Pići, Dobreć (prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, 2.kategorija)17. Poljane, Poljane (prijedlog za upis dijela naselja u Registar kulturnih dobara RepublikeHrvatske, 2.kategorija)18. Puhari, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)19. Strmice, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)20. Sv. Petar, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)21. Vela Učka (3.kategorija, zaštita kroz PP)(2) Za povijesne seoske cjeline predložene za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske,(sa II. stupnjem zaštite), obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja, u sklopu kojeg će se izvršitiistraživanje i dokumentiranje naselja, te njegovo zoniranje.(3) Za izgradnju građevina unutar građevinskog područja svih povijesnih seoskih naselja (osimnaselja 4. kategorije) potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela i službezaštite prirode, pri čemu uvjeti građenja utvrđeni ovim Planom obuhvaćaju:− visina građevine ograničava se sa Po+P+1, a iznosi 7,0 m do gornjeg ruba krovnog vijenca, odnosno9,0 m do sljemena građevine, mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu,− najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3,− najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,9,− najmanja udaljenost do međe iznosi 3,0 m, a do regulacijskog pravca utvrđuje se sukladnosusjednim građevinama,− oblikovanje građevina i korištenje materijala usklađuje se sa tradicijskom arhitekturom, uz primjenujednostavnih pravokutnih tlocrta građevine,− preporuča se primjena manjih otvora uz obradu pročelja kamenom ili glatkom žbukom primjerenihboja sa kamenim okvirima oko otvora,− izgradnja treba slijediti terasastu konfiguraciju terena, poštivati poljoprivredne površine i sačuvatikamene podzide.(4) Za registriranu povijesnu seosku cjelinu Mala Učka obavezna je izrada detaljnog planauređenja na temelju prethodno izrađene konzervatorske dokumentacije.(5) Predlaže se revizija inventara povijesnih cjelina, kao i izrada inventara za povijesnu urbanističkucjelinu Veprinac. Potrebna je reambulacije registracija pojedinih povijesnih cjelina. kao i registracija 2.kategorije zaštite do sada nezaštićenih naselja:−−−Konjarići (Dobreć)Pići (Dobreć)Poljane (dio naselja Poljane)(6) Izgradnju u povijesnim seoskim naseljima provodi se temeljem uvjeta iz stavka (3) ovog članka iostalih uvjeta određenih u člancima 23 -26. i 49. ovih Odredbi.II-81

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(7) Registrirane i evidentirane cjeline seoskih naselja potrebno je zaštititi u zonama utvrđenim nakartografskom prikazu br. 4B: Građevinska područja - Zaštićena kulturna baština u mj. 1:5000.(8) Popis naselja i dijelova naselja četvrte kategorije:Ovaj popis čine naselja i dijelova naselja valorizirani kao cjeline četvrte kategorije (bez posebnihkulturno-povijesnih vrijednosti), a ista ne podliježu definiranju zona zaštite i režima zaštite.1. Aničići (Poljane)2. Antinići (Veprinac)3. Babiloni (Poljane)4. Balači (Veprinac)5. Biškupi (Oprič)6. Brdo (Poljane) - rijetki primjeri tradicijske arhitekture7. Dražice (Dobreć)8. Gašparići (Veprinac)9. Jurovići (Veprinac)10. Kalina (Veprinac)11. Kolavići (Veprinac)12. Krasa (Dobreć)13. Lučetići (Veprinac)14. Maćuki (Poljane)15. Oprič (Oprič)16. Pehji (Veprinac)17. Perinići (Veprinac)18. Peršići (Oprič)19. Pobri (Pobri)20. Principi (Pobri)21. Pužev Breg (Pobri) - izgubilo izvornu vrijednost22. Sentinići (Dobreć)23. Šavroni (Veprinac)24. Šimetići (Veprinac) - izgubilo izvorne karakteristike25. Skalnica (Veprinac)26. Školarovo (Oprič)27. Škofi (Veprinac)28. Šmiti (Poljane)29. Šori (Poljane)30. Špadići (Poljane)31. Travičići (Veprinac)32. Tumpići (Veprinac)33. Varljeni (Pobri)34. Vas (Veprinac)35. Vedež (Veprinac)36. Vlašići (Veprinac)37. Zagrad (Veprinac)38. Zatka (Veprinac)39. Zubinići (Veprinac)II-82

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(9) Za naselja 4. kategorije, nije potrebno ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela,a radi zaštite kulturnog krajolika i vizura, izgradnja građevina provodi se prema smjernicama izstavka (3) ovog članka. Ostali uvjeti izgradnje određeni su člancima 23. – 26. i 49. ovih Odredbi.(10) Uvjeti gradnje utvrđeni stavkom (3) ovog članka mogu se izmijeniti temeljem detaljnijihistraživanja obrazloženih u okviru konzervatorske podloge i urbanističkog plana uređenja (UPU)izrađenih za pojedino naselje, sukladno člancima 23.-26.Povijesni sklop i građevinaGraditeljski sklopČlanak 126.(1) Ovim Prostornim planom kao kulturno dobro štite se sljedeći graditeljski sklopovi:Evidentirana kulturna dobra:1. kamene stube Dobreć – Lovran2. obalna šetnica Franza Josepha (lungomare) od Voloskog do Lovrana3. povijesni putevi i stubišta(2) Evidentirana kulturna dobra (graditeljski sklopovi) pod br. 2. iz stavka (1) predlažu se za upis uRegistar kulturnih dobara Republike Hrvatske, 2. kategorija.(3) Evidentirana kulturna dobra (graditeljski sklopovi) pod br. 1 i 3. iz stavka (1) štite se ovimProstornim planom.(4) Nalaže se cjelovita zaštita povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora injegovih sadržaja. Dopuštena je sanacija, konzervatorska rekonstrukcija i prezentacija povijesnihsklopova s pripadajućim vrtovima i zelenim površinama. Moguće je prilagođavanje funkcija i sadržajasuvremenim potrebama, uz minimalne izmjene povijesnih struktura. Za sve urbanističke i građevinskeintervencije na ovim graditeljskim sklopovima potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnogkonzervatorskog odjela.Sakralne građevineČlanak 127.(1) Ovim Prostornim planom kao kulturno dobro štite se sljedeće sakralne građevine:a) Registrirana kulturna dobra:1. crkva Sv. Jakova sa samostanom, Opatijab) Evidentirana kulturna dobra:1. Crkva Sv. Marko, Veprinac2. Crkvica Sv. Ana, Veprinac3. Sakralne građevine, Mala UčkaII-83

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje4. Evangelička crkva, Opatija5. Crkva Marijina navještenja, Opatija6. Crkva Sv. Petar, Sv. Petar, Poljane7. Crkvica Sv. Ana, Pužev breg, Pobri8. Ruševine crkvice Sv. Lovro, Šimetići, Veprinac9. Crkvica Sv. Jelena Križarica, Veprinac10. Crkvica Sv. Marija, Veprinac11. Sv. Juraj, Veprinac12. Crkva Sv. Ana, Volosko13. Crkva Sv. Rok, Volosko(2) Evidentirana kulturna dobra iz stavka (1) ovog članka predlažu se za upis u Registar kulturnihdobara Republike Hrvatske, 2. kategorija.(3) Za sve građevinske intervencije na ovim sakralnim građevinama potrebno je ishoditi posebneuvjete nadležnog konzervatorskog odjela.(4) Obzirom na povijesni i umjetnički značaj, ove sakralne građevine podliježu najstrožoj zaštiti.Nalaže se sustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje te dodatna istraživanja ako nisuprovedena. Svi radovi se izvode na temelju konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležniKonzervatorski odjel u Rijeci. Građevne intervencije u neposrednoj blizini sakralne građevine ne smijuugrožavati njezino izvorno stanje.(5) Registrirana sakralna građevina označena je planskim znakom na kartografskom prikazu br. 3A"Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja”, u mj.1:25.000 i nakartografskom prikazu br. 4B „Građevinska područja - Zaštićena kulturna baština“ u mj. 1:5000.Civilne i javne građevineČlanak 128.(1) Ovim Prostornim planom kao kulturno dobro štite se sljedeće civilne i javne građevine:a) Registrirana kulturna dobra:1. Zgrada Zora, Opatija2. Villa Rozalija, Opatija3. Zgrada Casino di Lettura, Opatija4. Villa Münz, Ičićib) Evidentirana kulturna dobra:1. hotel Kvarner,2. vila Angiolina,3. zgrada Gradskog poglavarstva (Seidl),4. zgrada Suda (Seidl),5. zgrade Maxa Fabiania,6. gradska vrata s dijelom bedema i gradska loža u Veprincu7. hotel PalaceII-84

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje8. hotel Imperijal9. hotel Bellevue10. vila Ariston11. vila Schwegel12. galerija Juraj Šporer(2) Evidentirana kulturna dobra iz st (1) ovog članka predlažu se za upis u Registar kulturnih dobaraRepublike Hrvatske, u kategoriji koju odredi nadležni Konzervatorski odjel.(3) Navedene civilne i javne građevne zahtijevaju dodatno istraživanje, dokumentiranje i zaštitu.Potrebno je zaštititi građevine u cjelini sa pripadajućim vrtovima i zelenim površinama. Za svaki zahvatna navedenim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog Konzervatorskogodjela.Memorijalna baštinaČlanak 129.(1) Ovim Prostornim planom kao kulturno dobro štite se sljedeće građevine memorijalne baštine iodređuju za registraciju:1. groblje Opatija,2. groblje Volosko3. groblje Veprinac4. groblje Poljane.(2) Zaštita memorijalne baštine odnosi se na njihovo objektivno vrednovanje, uredno obilježavanje,redovito održavanje te uključivanje u edukacijske i kulturno-povijesne programe.(3) Za sve građevinske intervencije na ovim memorijalnim građevinama i cjelinama potrebno jeutvrditi posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.(4) Za registraciju predlažu se cjeline groblja ali i pojedinačni grobni spomenici prema uvjetimanadležnog Konzervatorskog odjela.Etnološka baštinaČlanak 130.(1) Ovim Prostornim planom kao etnološko kulturno dobro štiti se:- Etnološko područje Mala Učka.(2) Etnološko područje Mala Učka registrirano je kao zaštićena seoska cjelina.(3) Radi očuvanja tradicijskog ambijenta dijelova naselja potrebno je potaknuti gradnju građevinatipološki usklađenih s tradicijskim načinom gradnje i oblicima karakterističnim za ovo područje.(4) Aktivna zaštita i sanacija graditeljske baštine treba se provesti izradom detaljnih konzervatorskihkartona, koji uključuju podrobno evidentiranje postojećeg stanja i sastavljanje programa predviđenihII-85

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenjemjera za svaku građevinu posebno. Za svaki zahvat na navedenim kulturnim dobrima potrebno jeishoditi posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.7. POSTUPANJE S OTPADOMČlanak 131.(1) Do uspostave budućeg centralnog sustava gospodarenja otpadom na razini Županije, odlaganjeotpada sa područja Grada Opatije obavljati će se izvan područja obuhvata ovog Prostornog plana, aprema odluci nadležnog tijela Grada Opatije.(2) Grad Opatija osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim i inertnim otpadom, dokPrimorsko-goranska županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim,građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.(3) Programom održavanja komunalne infrastrukture i uređenog građevinskog zemljišta Grad Opatijaće trajno osigurati najviše standarde održavanja čistoće javnih površina.Članak 132.(1) Na svakoj građevnoj čestici osigurava se odgovarajući prostor za smještaj manjih spremnika zaskupljanje komunalnog otpada.(2) Na javnim površinama osigurava se odgovarajući prostor za smještaj većih spremnika zaskupljanje komunalnog otpada i spremnika za odvojeno skupljanje komunalnog otpada.(3) Uvjete za smještaj i uređenje prostora iz stavaka (1) i (2) ovog članka utvrđuje nadležnokomunalno poduzeće u skladu s Planom gospodarenja otpadom iz članka 133. ovih Odredbi.Članak 133.U skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04) Grad Opatija dužan je donijeti Plan gospodarenjaotpadom koji sadrži sljedeće:- mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,- mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,- popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,- redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,- izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NAOKOLIŠČlanak 134.(1) Grad Opatija Programom zaštite okoliša utvrđuje mjere za sprečavanje nepovoljnog utjecaja naokoliš i mjere usmjerene na unapređenje stanja okoliša.II-86

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(2) Osnovni postupci provođenja mjera Programa zaštite okoliša su:−−−−−−−suradnja sa županijskim tijelima nadležnim za provođenje mjera zaštite okoliša,suradnja sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i uprave u provođenju mjera zaštiteokoliša,programom izgradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture Grada Opatije osiguratisredstva za rekonstrukciju i izgradnju građevina odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnihvoda,provođenje mjera protupožarne zaštite i osiguranja sredstva za nabavu potrebne opreme,provođenje mjera zaštite mora od onečišćenja,putem komunalnog redarstva osigurati provođenje odredbi Odluke o komunalnom redu,trajni nadzor provođenja mjera zaštite okoliša na području Grada Opatije.(3) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka,vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.8.1. ZAŠTITA TLAČlanak 135.Prostorni plan razgraničuje i razvrstava šumsko i poljoprivredno tlo od tla za izgradnju što je određenona kartografskom prikazu br. 1A “Korištenje i namjena površina”, u mj. 1:25.000.8.1.1. ŠUMSKO TLOČlanak 136.(1) Zaštita šuma i šumskih površina odnosno tla uglavnom prekrivena šumama (Š1, Š2, Š3) napodručju Grada Opatije određuje se sukladno sljedećim postavkama:−−−povećati zaštitu šuma, prvenstveno od požara, zatim od onečišćenja, bolesti i drugih negativnihutjecaja,osnažiti djelovanje na očuvanju i unapređenju kvaliteta šumskih površina, prvenstveno na područjuParka prirode Učka,održavati postojeće šumske površine na način da se njima gospodari po pravilima šumarskestruke.(2) Uređuju se šumski rub uz buduće prometnice s ciljem vizualne i biološke sanacije krajobraza,održavanjem ekološku stabilnost zaštitnih šuma i očuvanjem prirodnog značaja, estetskom iedukacijskom ulogom šuma posebne namjene.(3) Posebnu pažnju posvećuje se šumama uz naselja i zone ugostiteljsko-turističke namjene, radimogućnosti boljeg korištenja u razvoju turizma, sporta i rekreacije.II-87

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje8.1.2. POLJOPRIVREDNO TLOČlanak 137.(1) Tlo za poljoprivredu razgraničeno je u tri kategorije zaštite, koje označavaju procijenjenuvrijednost proizvodne sposobnosti zemljišta obzirom na vrijednost tla te uvjete klime i reljefa.Kategorizirana su:a) vrijedna obradiva tla (P2) na području Grada Opatije su tla IV bonitetne klase (I kategorija zaštite)To su najvrijednija tla koja se štite i namjenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.b) ostala obradiva tla (P3) su zemljišta V i VI bonitetne klase (II kategorija zaštite), koja su odposebne važnosti za uzgoj određenih kultura. Zemljišta II kategorije koja nisu namijenjenapoljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti ili ih se može sačuvati za pašnjake.c) zemljišta III kategorije zaštite kartirana su kao ostala poljoprivredna tla (PŠ1), te zemljišta nastrmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije.(2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhuodređuju se sljedeće mjere:−−−smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,davati prednost tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete zaproizvodnju.8.1.3. Tlo za planiranje izgradnjeČlanak 138.Na području Grada Opatije izdvojeni su prostori koji se prema fizičko-mehaničkim značajkamasvrstavaju u pet geotehničkih kategorija, koje obuhvaćaju:1) Prva geotehnička kategorija obuhvaća zonu krša.U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivenacrvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti odpojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena ivodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cijelosti pogodanza građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne zone te vrlo strmepadine.2) Prva A geotehnička kategorija obuhvaća zonu krša pokrivenog siparima.U toj zoni karbonatna stijenska masa potpuno je pokrivena siparima debljine > 2 m (uglastikameni odlomci cm i dm dimenzija). Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjemgrađevina. Padine su izrazito nestabilne. Upojnost terena je izrazita, mogućnost erozije je mala.Teren je u cijelosti nepogodan za građenje.3) Treća geotehnička kategorija obuhvaća zonu fliša.U ovoj zoni fliška stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja < 2m.Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnimuvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja. Upojnost terena je izrazito mala,fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna. Teren je u cijelostipogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš.4) Treća A geotehnička kategorija obuhvaća zonu fliša pokrivenog padinskim tvorevinama.II-88

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenjeU ovoj zoni fliška stijenska masa je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice debljimod 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Dijelovi terena su stabilniu prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta. Velika je opasnost odpojave nestabilnosti prilikom zasijecanja ili nasipavanja. Upojnost terena je u cijelosti mala, fliškastijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozijeje znatna. Teren je samo mjestimice pogodan za građenje uz prethodno provedena detaljnaistraživanja.5) Četvrta geotehnička kategorija obuhvaća zonu naplavina.Naplavine su mjestimične debljine do 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjemgrađevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikomzasijecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka. Terenje u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na golikrš kao i visoku razinu podzemne vode.Članak 139.Za građenje na zemljištu opisanom u točki 2 i 4 članka 138. treba u okviru projektne dokumentacijedokazati stabilnost zemljišta.8.2. ZAŠTITA ZRAKAČlanak 140.(1) Kvaliteta zraka na predmetnom području ulazi u najvišu kategoriju, što je prvenstveno rezultatnamjene prostora. Budućom namjenom i planiranim korištenjem prostora zadržavaju se isti pozitivniuvjeti uređivanja prostora koji neće rezultirati negativnim utjecajem na kakvoću zraka.(2) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari uzraku i očuvanje njegovog kvaliteta.(3) Za zaštitu zraka propisuju se sljedeće mjere:a) ograničavanje emisije i propisivanje tehničkih standarda u skladu sa stanjem tehnike (BAT), teprema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.b) visinu dimnjaka zahvata za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisatreba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),c) zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog”određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora nesmije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,d) najveći dopušteni porast emisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti okategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka.e) stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštajuu zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani na način da neispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/2004.) iUredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.f) vlasnici odnosno korisnici stacionarnih izvora dužni su:−prijaviti izvor onečišćavanja zraka te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalnesamouprave,II-89

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje−−osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatkeu katastar onečišćavanja okoliša,uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne česticeostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje i obnavljanje zraka.(4) Osim mjera iz stavka (1) i (3) ovog članka zaštita zraka postići će se također putem:– smanjenjem tranzitnog prometa i uspostavom povoljnijih prometnih režima (jednosmjerni promet,ograničenje brzine, pješačko-kolne i pješačke ulice),– uvođenjem plina kao zamjenskog energenta,– izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila.8.3. ZAŠTITA VODA8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih vodaČlanak 141.(1) Zone zaštite izvorišta vode za piće na području Grada Opatije prikazane su na kartografskomprikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mj.1:25.000, a prema “Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije izaleđa” (Odluka Županijske skupštine, SN PGŽ 19/2000.).(2) Mjere zaštite zona sanitarne zaštite određene su Odlukom navedenom u stavku (1) ovog članka.Članak 142.(1) Radi zaštite podzemnih i površinskih voda određuju se dvije osnovne skupine zaštitnih mjera:−−mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima (određene u okviru zona sanitarnezaštite izvorišta vode za piće),mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je najznačajnija izgradnja sustava zaodvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (na području naselja Ičići).(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:−−−zabrana pranje automobila te drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima teodlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugihvodovodnih uređaja, unutar svoje čestice te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik,te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda uprirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracijeprema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama(NN 40/1999.).II-90

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje8.3.2. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODAČlanak 143.(1) Za Grad Opatiju zaštita od poplava provodi se u skladu sa Zakonom o vodama, te Državnim iŽupanijskim planom obrane od poplava. Izgradnja građevina sustava uređenja vodotoka i zaštite odpoplava provodi se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana.(2) Sigurna zaštita postojećih i planiranih sadržaja u području mogućeg djelovanja bujica, kao iučinkovitije sprečavanje erozije strmih terena postići će se izradom i provođenjem projekata odvodnjeoborinskih voda za kojega podloga treba biti “Osnovni projekt uređenja bujica Kvarnerskog zaljeva” iz1970. g, Idejno rješenje oborinske kanalizacije Grada Opatije (1998.g.), te prihvaćeno idejno rješenjesanitarne kanalizacije Liburnijske rivijere i zaleđa (IGH – Poslovni centar Rijeka, broj projekta 5110-1-515550/97 iz prosinca 2001. godine). Posebnim kanalizacijskim sustavom se odvode sanitarnootpadnevode i oborinske vode.(3) Ograničenja na ovim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini sukladno Zakonu o vodama odnosese na restrikciju gradnje i korištenja prostora u koritu i uz korito vodotoka u svrhu obrane od poplava,gradnju vodnih građevina, te njihovog održavanja. Minimalna širina tog pojasa uz vodotok obuhvaćaizgrađeno ili prirodno korito i obostrano po 6 m od definiranog gornjeg ruba korita.(4) Sve objekte na vodotocima izvoditi na način da osiguraju zaštitu nizvodno branjenog područja za50-100 godišnji povratni period.8.4. ZAŠTITA MORAČlanak 144.(1) Mjere zaštite mora obuhvaćaju:a) mjere ograničenja izgradnje u zaštićenom obalnom području mora,−−−cijela obala Grada Opatije određuje se kao osobito vrijedno područje, koje se čuva u svrhu zaštite,uređenja i valoriziranja morske obale,uz cijelu morsku obalu, između obalne linije i šetnice Prostorni plan osigurava prolaz uz obalu izabranjuje svaku novu izgradnju, osim one koja po prirodi svoje funkcije mora biti na samoj obali ilione koje pripada krugu općeg interesa, kao što je obalna šetnica,u zaštićenom obalnom području, na pojasu kopna širine 1000 m od obalne crte, zabranjuje sesvaka izgradnja koja nije utvrđena urbanističkim planom uređenja, osim infrastrukture,b) izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanjesanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanjeotpadnih voda s podmorskim ispustom (na području naselja Ičići).(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:−−izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov,uljni separator itd.),izrada katastra zagađivača mora (koristeći rezultate “Ekološke studije akvatorija Riječkog zaljeva”kao početno stanje),II-91

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje−−unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventivne i eventualne zaštite.(3) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebnoje provoditi sljedeće mjere zaštite:−−u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, a po potrebi osigurati i postavljanjeuređaja za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica te kontejnera za odlaganje istrošenog ulja,ostatka goriva i zauljenih voda,odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.(4) U svim lukama na području Grada Opatije određuje se kompletan sustav zaštitnih mjera mora odonečišćavanja koji obuhvaća:−−−izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja,sustav obavješćivanja,organizacijsku shemu s utvrđenim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanjaonečišćenja te provedbe mjera.8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKEČlanak 145.(1) U skladu sa Zakonom o buci (NN 20/03) Grad Opatija provodi zaštitu od buke te u tom smisluizrađuje kartu buke i akcijski plan. Zaštita od prekomjerne buke osigurava se i primjenom Pravilnika onajvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN 145/2004).(2) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka nadopuštene razine, a one obuhvaćaju:a) odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,b) promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili građevina s izvorima buke (emitenata) i područja iligrađevina sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata),c) izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišniprostori,d) primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, naputovima širenja i na mjestima imisije buke,e) akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,f) povremeno ograničenje emisije zvuka.(3) U naseljima Grada Opatija, a posebno na priobalnom dijelu, ugroženost bukom javlja se uzfrekventnije prometne pravce, pa se u cilju zaštite trebaju poduzimati slijedeće mjere:−−−−−uspostava pješačkih zona u vrijeme vrha turističke sezone,uspostava jednosmjernog prometa vozila u vrijeme vrha turističke sezone,smanjenje dopuštene brzine vozila noću,ozelenjavanje prometnica u funkciji zaštite od buke,učinkovit nadzor poštivanja propisa u području zaštite od buke i sl. mjere.II-92

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(4) Drugi izvori buke proizlaze prvenstveno iz ugostiteljsko-turističkih sadržaja (muzika na otvorenom,disco i dr.), pa se mjere zaštite poduzimaju kroz prostornu lokaciju takvih sadržaja, ograničenjetrajanja njihovog rada, izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije (zelenilo, paravani, način gradnje i dr.)kao i primjenom važeće zakonske regulative (Zakon i Pravilnik).8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITEČlanak 146.(1) Mjere posebne zaštite predviđene za područje Grada Opatije temelje se na odgovarajućimzakonskim i podzakonskim propisima, te na dokumentima Primorsko-goranske županije i GradaOpatije, izrađenim i usvojenim temeljem tih propisa. To su :−−−−−−Zakon o unutarnjim poslovima,Zakon o zaštiti od požara,Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju iuređenju prostora,Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa,Prostorni plan Primorsko-goranske županije,Zakon o zaštiti i spašavanju(2) Mjere posebne zaštite temelje se Procjeni ugroženosti za Grad Opatiju, s dodatnim mjeramazaštite građevina koje su u ovom Prostornom planu utvrđene od važnosti za Državu, Županiju i GradOpatiju.(3) U cilju umanjenja rizika naseljenog područja Grada Opatije, ovim Odredbama utvrđene su trasenovih prometnica, najmanje dopuštene međusobne i udaljenosti građevina od javnih prometnihpovršina te najveće visine građevina.(4) Ovom Prostornim planom određeni su prostori za izmicanje vitalnih javnih službi (vatrogasci,hitna pomoć, policija i sl.) na prometno pristupačnije lokacije.8.6.1. Sklanjanje ljudiČlanak 147.(1) Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se morajugraditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva (NN br. 2/91) utvrđuje se obveza izgradnjeskloništa u naselju Opatija.(2) Naselje Opatija sa prognoziranih 9073 stanovnika za plansku 2015. godinu ulazi u kategorijugradova i naseljenih mjesta 3. stupnja ugroženosti.(3) Unutar područja naselja Opatija treba Planom užeg područja odrediti zone u kojima se gradeskloništa za zaštitu od radijacije odnosno zone sa zaštitom stanovništva u zaklonima, te porodičnaskloništa.II-93

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(4) Sklanjanje ljudi u Gradu Opatiji osigurava se također putem privremenog izmještanjastanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkcijusklanjanja ljudi u skladu s Planom zaštite i spašavanja za slučaj neposredne ratne opasnosti.(5) Skloništa osnovne i dopunske zaštite u načelu se projektiraju kao dvonamjenske građevine sprvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, a s otpornošću od100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.(6) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta projektira se kaodvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevinasklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.8.6.2. Zaštita od rušenjaČlanak 148.(1) Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina odprometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zapriječavaju prometnicu radiomogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.(2) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina,mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijedprojektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.(3) Planovima užih područja, a posebno za jezgre naselja, koje nisu izgrađene po protivpotresnimpropisima gradnje, mora se pri projektiranju propisati obveza analize otpornost građevina na rušenjeuslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi i građevina od rušenja.8.6.3. Zaštita od potresaČlanak 149.(1) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o građenju ipostojećim tehničkim propisima.(2) Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje provodi se u skladu spostojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima, računajući na potres jačine do VII stupnja MCSljestvice.(3) Zaštite od potresa stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodise tijekom projektiranja sukladno pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima, kao iprihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara i pravilima struke.(4) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenomstupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizacijiPrimorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.II-94

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(5) Ceste i ostale prometnice štite se posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanjaradi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.(6) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja za neizgrađene dijelove građevinskog područjapotrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznimbrzim cestama.(7) Naglašene zone ugroženosti (Opatija, Volosko) i važne građevine utvrđuju se kao prioritet uraščišćavanju terena.(8) Za raščišćavanje terena u slučaju elementarne nepogode utvrđuju se privremeni deponiji:a) za čišćenje i odvoz građevinskog materijala i šute – Osojnica, Kukb) sahranjivanje stradalih – groblje Opatija i Volosko, javna poljac) uklanjanje životinja – Planik, V. Sapca,d) opasni otpad – županijski deponij.8.6.4. Zaštita od požaraČlanak 150.(1) Zaštita od požara na području Grada Opatije provodi se prema “Procjeni ugroženosti od požara itehnološkim eksplozijama Grada Opatije”.(2) Zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodise tijekom projektiranja sukladno pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima, kao iprihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara i pravilima struke.(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima projektira se na način da se ne povećavaukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevinagrađenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok pristupa se promjeni namjene poslovnih prostora spožarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.(5) Kod planiranja i projektiranja građevina na području Grada Opatije, radi zaštite od požara,primjenjuju se važeći zakoni i propisi te učinkovita suvremena oprema.(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naseljima seobvezno planira hidrantski razvod i postava nadzemnih hidranata nazivnog promjera kojim će bitizadovoljeni propisani parametri tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata treba biti manja od 150m.(7) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, morajuse projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila. Nove ceste irekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širinekolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu,nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.II-95

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(8) Za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, iliposebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obvezno jeishođenje suglasnost nadležnih državnih upravnih tijela.(9) Za zaštitu šuma od požara treba predvidjeti i održavati šumske prosjeke i vatrogasne putove natemelju uvjeta Hrvatskih šuma.9. MJERE PROVEDBE PLANA9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA9.1.1. Urbanistički planovi uređenjaČlanak 151.(1) Urbanistički planovi uređenja utvrđuju se ovim Planom za sljedeća područja:- UPU 1 – naselje Opatija- UPU 2 – naselje Ičići- UPU 3 – naselje Ika – Oprić- UPU 4 – naselje Poljane- UPU 5 – naselje Dobreć (uključivo namjene T2 i R7 i naselja Krasa, Gržanići, Kružići, Antići,Kokići, Konjarići i Dražica- UPU 6 – naselje Pobri (uključivo namjene K1 i R7)- UPU 7 – naselja Veprinac – Gašparići – Sv. Juraj (uključivo namjene I2, T2, R7i povijesna jezgra)- UPU 8 – naselje Zagrad (uključivo namjene T2 i R7)- UPU 9 – naselja Šavroni – Dujmić (uključivo namjene T2 i R7)- UPU 10 – naselje Slavići- UPU 11 – naselje Kolavići- UPU 12 – naselja Lukovići – Šimeki – Šimetići – Zatka- UPU 13 – naselje Travičići- UPU 14 – naselja Okoli Dujmić – Falalelići – Katinići- UPU 15 – naselje Vedež (uključivo namjena T1)- UPU 16 – naselja Poli Šori – Boni- UPU 17 – naselje Andreti- UPU 18 – naselje Puhari- UPU 19 – naselje Šori- UPU 20 – naselja Poljane – Menderi – Strmice- UPU 21 – naselje Konjsko- UPU 22 – naselje Kožuli- UPU 23 – rekreacijska zona Ika- UPU 24 – rekreacijska zona Dobreć- UPU 25 – dio naselja Pobri(2) Temeljem Programa mjera za unapređenja stanja u prostoru Grada Opatije u tijeku izrade nalazese slijedeći urbanistički planovi uređenja:- Urbanistički plan uređenja OpatijeII-96

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje- Urbanistički plan uređenja Ičića.Izrada ovih Planova nastaviti će se u kontinuitetu uz obvezno usklađenje sa Prostornim planomuređenja Grada Opatije kao prostorno-planskim dokumentom više razine.(3) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu 3C“Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite” u mj. 1:25.000,te na kartografskom prikazu broj 4A “Građevinska područja”, u mj. 1:5000.9.1.2. Detaljni planovi uređenjaČlanak 152.(1) Detaljni planovi uređenja utvrđuju se ovim Prostornim planom za sljedeća područja:- DPU 1 – središte naselja Ičići- DPU 2 – turistička zona Sv. Juraj (T1 1 ) i dio naselja Dujmić- DPU 3 – turistička zona uz naselje Zagrad (T2 3 )- DPU 4 – povijesna jezgra Veprinac (s grobljem)- DPU 5 – turistička zona Doli (T1 2 )- DPU 6 – dio naselja Mala Učka (zona kulturnog dobra)- DPU 7 – turistička i rekreacijska zona Poklon I (T1 3 i R7 8 )- DPU 8 – turistička zona Poklon II (T1 4 )- DPU 9 – turistička zona uz naselje Okoli Dujmić (T2 7 )- DPU 10 – turistička zona uz naselje Katinići (T1 6 )- DPU 11 – posjetiteljsko-informacijski centar Poklon III- DPU 12 – posjetiteljsko-informacijski centar Poklon II- DPU 13 – posjetiteljsko-informacijski centar lokacija Doli (južni portal tunela Učka)(2) Urbanističkim planovima uređenja iz članka 151. može se odrediti obveza izrade i drugih DPU-a zapojedine površine i dijelove naselja.(3) Na području Grada Opatije na snazi su slijedeći detaljni planovi uređenja i provedbeni urbanističkiplanovi:a) Detaljni plan uređenja Dom socijalne skrbi Opatija (SN PGŽ br. 3/00)b) Detaljni plan uređenja Vaga - Pavlovac - Preluka (SN PGŽ br. 23/00)c) Detaljni plan uređenja Neptun (SN PGŽ br. 12/02)d) Detaljni plan uređenja Mali Baredi (SN PGŽ br. 23/02)e) Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja garaža i dječja igrališta Slatina (SN PGŽ br. 20/03)f) Detaljni plan uređenja Belveder (SN PGŽ br. 20/03)g) Provedeni urbanistički plan dijela Opatije (SN PGŽ br. 28/89, 14/90, 3/00)(4) Prostorno-planski dokument naveden u stavku (3) ovog članka pod alinejom „c“ realiziran je ucijelosti pa se arhivira u dokumentaciji prostora Grada bez daljnje procedure.(5) Dio prostorno-planskih dokumenata navedenih u stavku (3) ovog članka pod alinejama „b, d, g“većim dijelom nisu realizirani, pa ih obzirom na vrijeme donošenja i nove uvjete u prostoru nijemoguće u cijelosti realizirati te će se staviti van snage.II-97

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenje(6) Prostorno-planski dokumenti navedeni u stavku (3) ovog članka pod alinejama „a, e, f“ predviđenisu za daljnju primjenu, nakon preispitivanja njihove usklađenosti sa ovim Planom, Urbanističkimplanom uređenja naselja Opatija i Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN128/04).(7) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu 3C “Uvjetikorištenja i zaštite prostora - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite” u mj. 1:25.000, te nakartografskom prikazu broj 4A “Građevinska područja”, u mj. 1:5000.9.1.3. Studije utjecaja na okolišČlanak 153.Zahvati za koje je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš određeni su Zakonom ozaštiti okoliša s donesenim izmjenama i dopunama (NN 82/94, i 128/99) te Pravilnikom o procjeniutjecaja na okoliš s donesenim izmjenama i dopunama (NN 59/00 i 136/04), uključivo uvjeteProstornog plana Primorsko-goranske županije.9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERAČlanak 154.Primjena posebnih mjera obuhvaća aktivnosti koje prate i pospješuju realizaciju ovog Plana, aobuhvaćaju:− Uređenje zemljišta uz koridore magistralne prometne infrastrukture,− Pošumljavanje zemljišta na dijelovima klizišta i geološki nestabilnih područja u svojstvu zaštitnihšuma,− izradu prostorno-planske dokumentacije za uža područja (UPU, DPU),− obvezu određivanja površina za izgradnju parkova prilikom izrade prostorno-planskedokumentacije za uža područja (UPU, DPU) unutar građevinskih područja naselja utvrđenih ovimPlanom,− stvaranje uvjeta za ostvarenje razvitka u «dubinu» prostora kroz bolje povezivanje sa Parkomprirode Učka,− Izradu studijske i analitičke dokumentacije radi definiranja ciljeva i prostornih potreba u okviruglavnih razvojnih sektora (turizam, malo poduzetništvo i sl.), te utvrđivanja područja razvitka usegmentu prometne i komunalne infrastrukture,− izradu dokumentacije praćenja stanja u prostoru radi organizacije daljnje realizacije ovog plana tedefiniranja lokacija, razine i načina financiranja budućeg uređenja građevinskog zemljišta.Članak 155.(1) Provedba i daljnja razrada ovog Prostornog plana ostvaruje se putem četverogodišnjeg Programamjera za unapređenje stanja u prostoru kojim će se utvrditi:- izrada prostornih planova užeg područja,- razina uređenosti građevinskog zemljišta sa fazama realizacije za pojedina područja,- način financiranja i izvodi sredstava za pripremu i uređenje građevinskog zemljišta.II-98

izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada OpatijeOdredbe za provođenje(2) Razvojne i druge mjere za svrhovito i racionalno korištenje prostora, te zaštitu utvrđenih prirodnih ikulturno-povijesnih vrijednosti obuhvaćaju prvenstveno izradu prostorno-planske dokumentacije užihpodručja (a posebno naselja), kojima će se utvrditi detaljno razgraničenje površina za razvojne i drugepotrebe, te definirati prometno-infrastrukturni koridori značajni za budući razvitak.(3) Posebne razvojne mjere odnose se i na značajnije povezivanje priobalnog područja sa Parkomprirode Učka, te u tom cilju obuhvaćaju daljnju razradu Planom postavljenih smjernica prometnogpovezivanja (prometnice, žičare) ostvarenje značajnijeg učešća seoskog turizma, te realizaciju drugihpratećih građevina i infrastrukture za prihvat posjetitelja sa obalnog turističkog područja.(4) Predlaže se izrada sljedećih studija kao podloge za definiranje razvojnih i drugih mjera značajnihza ostvarenje ovog Plana i daljnju realizaciju planova uređenja užeg obuhvata:- Studija turističkog razvitka- Prometna studija- Inženjersko-geološka studija za područje nestabilnih terena- Studija uređenja i korištenja akvatorija i kontaktnog obalnog područja.9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNAPLANIRANOJ NAMJENIČlanak 156.(1) Rekonstrukcija postojećih izgrađenih građevina smještenih na lokacijama koje su ovim Planompredviđene za izgradnju građevina ili uređenje površina druge namjene, moguća je kako radiusklađenja sa planiranom namjenom, tako i u cilju osiguranja neophodnih uvjeta života i rada.(2) Na građevinama čija je namjena protivna planiranoj namjeni mogući su sljedeći zahvati:- zahvati radi poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada u skladu sa stavkom (3) članka159.- promjena namjene građevine, odnosno usklađenje sa planiranom namjenom, moguće jesamo prema uvjetima za predmetnu namjenu propisanu ovim Planom.10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 157.Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovoga Prostornog plana u mjerilu 1:25.000 na podlogeu drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, odnosnoelemenata ovog Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.II-99

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada OpatijeOdredbe za provođenjeČlanak 158.(1) Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridoraodređenih ovim Prostornim planom odredit će se planovima užih područja.(2) Granice akvatorija za uređenje luka i rekreaciju u moru utvrđene su samo načelno, dok će sedetaljno razgraničenje odrediti planovima užih područja.(3) Poglavarstvo Grada Opatije pokrenut će kod nadležnih državnih i županijskih tijela postupke sprijedlogom za registraciju kulturnih dobara i prirodnih vrijednosti iz članaka 120., 123.–129. ovihOdredbi.Članak 159.(1) Do donošenja planova uređenja užeg područja - urbanističkih planova uređenja iz članka151., te detaljnih planova uređenja iz članka 152., čija je obveza izrade propisana ovim Odredbama,nije dozvoljeno utvrđivanje uvjeta za izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju građevine osimzahvata navedenih u stavku (2) ovog članka.(2) Do donošenja planova uređenja užeg područja - urbanističkih planova uređenja i detaljnihplanova uređenja iz stavka (1) ovog članka dopušteni su samo sljedeći zahvati u prostoru:− izgradnja individualnih (samostojećih) stambenih građevina u izgrađenim dijelovima naselja izvanZOP-a i izvan naselja Mala Učka, temeljem članka 125. stavak (3) ovih Odredbi, uz ograničenjemaksimalne tlocrtne površine do 250 m 2 za sve građevine na građevnoj čestici,− rekonstrukcija individualnih (samostojećih) stambenih građevina unutar građevinskog područjanaselja koje nisu suprotne namjeni propisanoj ovim Planom temeljem članka 125. stavak (3) ovihOdredbi, osim u građevinskom području naselja Opatija na prostoru između ceste Lovran - Opatija- Rijeka (D-66) i mora, uz ograničenje maksimalne tlocrtne površine do 250 m 2 za sve građevinena građevnoj čestici,− rekonstrukcija ostalih građevina unutar zatečene izgrađenosti (Kig) i iskorištenosti (Kis) građevnečestice, te visine građevine u okviru postojeće lokacije,− dogradnja liftova uz građevine,− izgradnja građevina infrastrukture (osim garaža i luka) samo unutar izgrađenog dijela građevinskogpodručja te rekonstrukcija postojećih građevina infrastrukturne namjene,− izgradnja javnih garaža s mješovitom namjenom na lokacijama (uz moguće proširenje ispod i prekookolnih javnih površina) provodi se na temelju uvjeta iz članka 104. stavci 1,2,3,4,8 i 9.A. Volosko-sklonište i market (Z.č. 138/1, 138/11 i 138/13),B. Volosko - parking (z.č. 190, 191, 192, 194/1, 194/2, 198/2 i gr.č. 394)C. Opatija - tržnica (z.č. 29, 102, 103, 903/2, te grč. 8, 268 i 458-TS).− rekonstrukcija i adaptacija postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjetaživota i rada.(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada iz stavka (2) ovog člankasmatra se:- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina upostojećim gabaritima,II-100

III. PRILOZI