11.07.2015 Views

UVOD U KOGNITIVNU ZNANOST

UVOD U KOGNITIVNU ZNANOST

UVOD U KOGNITIVNU ZNANOST

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

dr.Nijaz IBRULJredovni profesor Univerziteta u SarajevuE-mail : nijaz.ibrulj@ff.unsa.ba<strong>UVOD</strong> U <strong>KOGNITIVNU</strong> <strong>ZNANOST</strong>Predavanje za studente postdiplomskog studija< Odsjek za psihologiju >Sarajevo, 28. mart 2008.g.


Informacije Informacije o literaturi, skripta, pitanja, na web straniciACADEMIA ANALITICA – društvo za razvoj logike ianalitičke filozofije u BiHwww.academia-analitica.org E-knjige, video predavanja (kogn.znanost) na web straniciZINKa-prvog bosansko-hercegovačkog znanstvenoistraživačkoginkubatorawww.ziink.wordpress.com2


Sadržaj predavanja Tema # 1Kognitivne funkcije , kognitivni zadaci i inteligencija Tema # 2Šta je kognitivna znanost? Tema # 3Teorijski modeli uma i kognitivnih procesa Tema # 4Računarski/ Simbolički model kognitivnih procesa Tema # 5Neurobiološki / Konekcionistički model kognitivnihprocesa3


<strong>UVOD</strong> U <strong>KOGNITIVNU</strong> <strong>ZNANOST</strong>Tema # 1Kognitivne funkcije,kognitivni zadaci iinteligencija4


Moto: Daniel C. Dennett Suvremena pamet smatra da je bihejviorizam mrtav ida je “kognitivna znanost”, jedna alijansa kognitivnepsihologije, lingvistike i vještačke inteligencije, pravacbudućnosti. Daniel C. Dennett (1996): Brainstorms. PhilosophicalEssays on Mind and Psychology. p.xxi5


Credo: John R. Searle Kognitivnu znanost je otkrila jedna interdisciplinarnagrupa sastavljena od filozofa koji su protestirali zbogzadržavanja bihejviorizma u psihologiji, zajedno saistomišljenicima među kognitivnim psiholozima,lingvistima, antropolozima i računarskim znanstvenicima. Vjerujem da je danas najaktivnije i najplodnije općepodručje istraživanja u filozofiji općenito kognitivnopodručje.John R. Searle, The Future of Philosophy [2000]6


Novi ambijent znanosti o mentalnom Moderna znanost o inteligenciji konstruira funkcionalnemodele koji predstavljaju mehanizme uma / duha Modele / mehanizme funkcioniranja percepcije modele / mehanizme memorije modele / mehanizme pažnje modele / mehanizme mentalnih reprezentacija modele / mehanizme govornih djelovanja modele / mehanizme mišljenja modele / mehanizme učenja kognitivne modele / mehanizme rješavanja problema modele / mehanizme donošenja odluka.7


Cilj znanstvenogmodela je da objasni kako vidimo i opažamo svijet, kako pohranjujemo oblike, boje, likove, simbole,događaje, operacije, riječi, rečenice i zvukove umemoriju kako ih ponovo upotrebljavamo, kako funkcionira jezik,8


kako primalac jezičkog signala obrađuje govornu ipisanu informaciju, kako funkcionira mišljenje, kako rješavamo probleme, kako upotrebljavamo ranija iskustva u rješavanjunovih situacija, kako se fizički, psihički i verbalno ponaša ljudsko bićeu rizičnim situacijama.9


Mjesto kognitivnih funkcija Šta znači zapravo govoriti o kognitivnim aspektimanekog ljudskog djelovanja prema prirodnom isocijalnom okruženju? Moguće je govoriti o kognitivnim funkcijama nekogživog organizma jednako kao i o digestivnim ilireproduktivnim funkcijama, bilo da se radi o ljudimaili životinjama.11


Kognitivne funkcije se realiziraju preko kognitivnihmehanizama Centralno pitanje je: koji (sve) kognitivni mehanizmi spadaju u kognitivnukompetenciju (Stein, 1996).12


Specifičnost kognitivnih funkcija Ono što kognitivne funkcije izdvaja iz drugih funkcijajeste to da one (1) spadaju u mentalne funkcije, (2) da prouzrokuju fizičke aktivnosti , a to znači dakognitivne funkcije djeluju na ostale funkciječovjekovog organizma, nekada svjesno i usmjerenonekada nesvjesno. Na primjer, kognitivne funkcije i kognitivni mehanizmiutiču na reproduktivne funkcije i na digestivnefunkcije.13


Kognitivni zadaci (1) orijentiranjepažnje na činjenice, na uzrokeprocesa i stanja stvari u prostoru i vremenu, (2) usmjeravanje aktivnosti na postizanje određenihnamjera ili svrha, (3) transformiranje želja i namjera u izvedive ciljeve, (4) ostvarivanje ciljeva korak po korak, (5) zapamćivanje cijelog procesa i njegovih sekvenci,14


(6) obnavljanje procesa u sjećanju i njegovoponavljanje u narednoj aktivnosti, (7) upotrebljavanje verbalne i lingvističke sposobnostida svoju aktivnost predstavi ili reprezentira, (8) pohranjivanje u memoriju činjenica, stanja stvari iprocesa, (9) dokumentiranje činjenica, stanja stvari, procesa iprocedura, (10) interpretiranje dokumentiranih podataka itd.15


Kognitivni zadaci i inteligencijaPRIRODNA INTELIGENCIJA / intel. tip 1 /a) socijalni model prirodne inteligencijab) instrumentalni model prirodne inteligencijaVJEŠTAČKA INTELIGENCIJA / intel. tip 2 /c) računarski model vještačke inteligencijed) neurobiološki model vještačke inteligencije16


Interaktivni faktori inteligencije - percepcija (anatomija, funkcija, obrada podataka) - pažnja - memorija (short-term, long-term) - asocijativni kapacitet - jezička kompentencija - intuitivna upotreba logičke kompetencije - donošenje odluka - rješavanje problema - adaptacija na okruženje17


Karakterizacija prirodne inteligencije Inteligencija = sposobnost adaptacije na prirodno ,socijalno i instrumentalno okruženje Cilj = rješavanje problema i donošenje odlukazasnovano na intuitivnoj upotrebi jezičkih, logičkih ifizičkih kompetencija Sredstvo = upotreba intuitivnih kompetencija18


VJEŠTAČKA INTELIGENCIJAa) Simbolički / računarski model vještačke inteligencije(Funkcionalistički model) Hipoteza: funkcije uma = funkcije mozga funkcioniranje mozga / uma paradigma za funkcioniranje računara arhitektura uma = memorija (baza podataka) + baza operacija sadržaj uma = mentalne reprezentacije = simboli (kompleksni ilijednostavni) način funkcioniranja = serijsko / sekvencijalno manipuliranje simbolima pravila manipuliranja= algoritmi = LOGIKA + KONTROLA19


Karakterizacija vještačke inteligencije (a)Inteligencija = sposobnost manipulacijestrukturama simboličkih izrazaCilj = Rješavanje problema i donošenje odlukazasnovano na znanjuSredstvo = znanje tehnika manipulacije struktiramasimboličkih izraza20


) Neurobiološki model vještačke inteligencije Hipoteza: um = mozak um /mozak može biti paradigma za arhitekturu ifunkcioniranje računara arhitektura uma = memorija (baza podataka), bazaoperacija konekcionizam = način funkcioniranja mozga / uma sadržaj uma = neuronski inputi / outputi = (prosti ilikompleksni) inteligencija = proizvod funkcioniraja mehanizamaneurobiloške strukture = treniranje neuronske /konekcionističke mreže21


Karakterizacija vještačke inteligencije (b) Inteligencija = sposobnost aktiviranja velike mreže gustomeđusobno povezanih jednostavnih jedinica / neurona. Cilj = Rješavanje problema i donošenje odluka zasnovanona znanju Sredstvo = znanje /učenje / treniranje neuronske mreže22


Konsekvenceteorije o inteligenciji kao ponašanju zasnovanom na znanjuInžinjering znanja (programiranje procedura učenja i pamćenja)Inžinjering materije (stvaranje programibilne sunpstancije ,kontrola atomske strukture materije na nano skali, nanoznanost,nanotehnologija)Bioinžinjering ( proizvodnja gena, manipulacija genima, genetskialgoritam, kloniranje,) Inžinjering društva (programiranje društvenih relacija, globalizacija,kontrola društva na globalnoj skali) Inžinjering ponašanja pojedinca (programiranje ponašanjepojedinca, kontrola uma, MK ULTRA, MK SEARCH, MK BLUEBIRD,psihopolitičke i psihosocijalne manipulacije)23

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!