11.07.2015 Views

Priručnik za unapređenje rada u učionici - EU EDUCATION SWAp ...

Priručnik za unapređenje rada u učionici - EU EDUCATION SWAp ...

Priručnik za unapređenje rada u učionici - EU EDUCATION SWAp ...

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPriručnik <strong>za</strong> unapređenje<strong>rada</strong> u učionici♦ Izdanje <strong>za</strong> nastavnike♦ Srednje visoko obrazovanje u gimnazijama/srednjim stručnimškolama, uzrast 15-17 godina, razredi 10-12, 3. stepen MSKO,5. i 6. stepeni kurikulumaOva uputstva važe <strong>za</strong> sve nastavnike i sve predmete u ovim razredimaPriština, 20121


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciIzdavač:MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJEOvaj dokument se izdaje na osnovu Odluke o odobrenju izdanja Br.2-3733 oddatuma 27.09.2012.Ovo izdanje je izrađeno uz podršku Evropske <strong>za</strong>jednice. Sadržaj ovog izdanja je pripremioMinistarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije uz podršku konzorcijuma „CambridgeEducation“ i ni na koji način ne može odražavati stavove Evropske <strong>za</strong>jednice.2


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciSADRŽAJReč uredništva .............................................................................................................. 5Dobrodošli u ovaj priručnik ......................................................................................... 7Opšti pregled ................................................................................................................. 7Odeljak 1: ZAŠTO? Korišćenje ovog priručnika ....................... 11Odeljak 2: ŠTA? Okvir kurikuluma Kosova:Priprema <strong>za</strong> promene ............................... 15Odeljak 3: KAKO? Metodologija: Kako podučavamo .............. 23Odeljak 4: KAKO? Primeri lekcija i nastavnih strategija .......... 51Odeljak 5: KOLIKO DOBRO? Ocenjivanje učenja učenika ....................... 81Odeljak 6: ŠTA i KAKO? Kako osigurati sveobuhvatnost .................. 117Resursi <strong>za</strong> Odeljak 6 ................................. 1343


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciDobrodošli u ovaj priručnikI<strong>za</strong>zov sa kojim se naš obrazovni sistem suočava je jasan: on treba da pripremi ne samovećinu, nego sve učenike da budu uspešni u svom životu, tako što će im omogućitida razviju veštine, znanja i shvatanja koji će im biti potrebni <strong>za</strong> budućnost Kosova.Okvir kurikuluma Kosova će omogućiti deci i mladima da postanu informisani, kritičkii aktivni građani koji poseduju znanja, veštine i shvatanja, samopouzdanje i uverenostda rade <strong>za</strong>jedno na svojim pokušajima da doprinesu promenama u svojoj <strong>za</strong>jednici, a išire u svetu.Inspirativna dobrodošlica od strane MONT- aOpšti pregledMinistarstvo <strong>za</strong> obrazovanje, nauku i tehnologiju (MONT) je izradilo «Strateški plan <strong>za</strong>obrazovanje na Kosovu 2011-2016.” Ova strategija predstavlja polaznu tačku procesareformi neophodnih <strong>za</strong> unapređenje kvaliteta i jednakosti obrazovanja na Kosovu, uskladu sa međunarodnim standardima.Novi kurikulum, sa ažuriranim sadržajem i materijalima, koji je orijentisan na interaktivnunastavu usmerenu na učenika <strong>za</strong>meniće kurikulum izrađen 2001. godine. Nedavno jeusvojen novi Kurikulum Kosova, na kojem će se <strong>za</strong>snivati dosadašnji pokušaji nastavnikai koji će pomoći nastavnicima da se pripreme <strong>za</strong> predstojeće promene Kurikuluma. Ovajpriručnik čini deo tih pokušaja.Nastavnici su 2011. godine posećeni u svojim učionicama i intervjuisani su o tomekoliko su upoznati sa predstojećim izmenama kurikuluma, kao i o posledicama kojeće te izmene imati na njihov svakidašnji rad u učionici. Na osnovu ove prvobitneprocene potreba izrađena je radna verzija priručnika. Ona je data predstavnicimanastavnika i školskih direktora na razmatranje u sedam različitih regiona. Povratneinformacije koje su dobijene tokom radionica sadržane su u ovom Priručniku. Stoga,ovaj priručnik predstavlja skup tema i ideja koje smo sakupili od nastavnika, i koje sunamenjene nastavnicima. Namera je da ovaj priručnik bude praktičan izvor, kao podrškanastavnicima <strong>za</strong> izradu dnevnih planova lekcija i planiranje nastave, kako bi svoj raduskladili sa novim Kurikulumom Kosova.Kako se izrađuje kurikulum?Zbog čega su promene neophodne?Dokle je stiglo Kosovo u ovom procesu?U dijagramu “Iz<strong>rada</strong> kurikuluma” na narednoj strani navedena su tri glavna izvorana osnovu kojih izrađujemo kurikulum: učenici, društvo i predmeti. Nijedan od ovatri elementa ne ostaje nepromenljiv kroz godine. Potrebe svakog od ova tri izbora semenjaju i da bi se ispunile potrebe 21. veka neophodno je menjati i kurikulum. Promenekurikuluma koje je neophodno izvršiti mogu se klasifikovati na tri načina:Promena sa usredsređenosti na predmete na usredsređenost na ishodeučenja i kompetencije4


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciReč uredništvaMinistarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije je od samog osnivanja otpočelosvoje ogromne napore <strong>za</strong> reformu svih nivoa obrazovanja, imajući u vidučinjenicu da ova oblast čini osnovu <strong>za</strong> razvoj, emancipaciju i transformacijunašeg društva, čije je najveće bogatsvo upravo omladina.Pad monističkog sistema, otvaranje prema svetu, stvaranje slobodnog tržištarobe i <strong>rada</strong> i mogućnosti <strong>za</strong> slobodni protok mišljenja i ideja učinili su promenuobrazovnog sistema, naročito na preduniverzitetskom nivou, neophodnom.Na osnovu Okvira kurikuluma Kosova iz 2001. godine izrađeni su novi nastavniplanovi i programi, koji su doneli mnogo novina u preduniverzitetskomobrazovanju na Kosovu. Novi školski udžbenici i obilna obuka nastavnika uvelisu u škole jedno novo iskustvo: podučavanje sa ciljevima i primenu novihdidaktičkih metoda i sredstava, a naročito digitalnih sredstava, u nastavnomprocesu.Kako bi uhvatio korak sa svetom, MONT je nastavio ovaj proces reformepreduniverzitetskog obrazovanja, postavljajući na taj način savremenije temelje<strong>za</strong> novi dokument – Okvir kurikuluma Kosova (2011). Ovaj novi dokument jedoneo mnogo novina od kojih vredi istaći: oslanjanje na kompetencije, <strong>za</strong>htevda dete/učenik bude u centru nastavnog procesa, da se jedan broj tradicionalnihpredmeta sada uče kao integrisani, itd.S obzirom na to da naše škole nisu dovoljno spremna <strong>za</strong> sprovođenje <strong>za</strong>htevaOKK-a i Osnovnog kurikuluma (<strong>za</strong> stepene i oblasti kurikuluma), smatralo seneophodnim da se izradi niz priručnika <strong>za</strong> direktore škola, vaspitače i nastavnikesvih nivoa, koji će njima pomoći da se pripreme kako bi se lakše suočili saproblemima koje će prouzrokovati njihovo sprovođenje. Kao što ćete imatiprilike da vidite, ovi udžbenici, pored obrade sadržaja i filozofije OKK-a, sadržei niz uputstava <strong>za</strong> vaš svakodnevni rad u školi/učionici, čijim sprovođenjem će,nadamo se, vaša i dostignuća vaših učenika biti znatno veća.Ovi udžbenici će se podeliti u pilot školama i pilotiraće se njihova primena tokomškolske godine 2012-2013. Nakon pilotiranja ćemo uzeti u obzir vaše predloge <strong>za</strong>njihovo dalje unapređenje.Želimo vam uspešan rad!Urednici5


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦Promena sa usredsređenosti na nastavnika na usredsređenost na učenika6


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciDobrodošli u ovaj priručnikI<strong>za</strong>zov sa kojim se naš obrazovni sistem suočava je jasan: on treba dapripremi ne samo većinu, nego sve učenike da budu uspešni u svom životu,tako što će im omogućiti da razviju veštine, znanja i shvatanja koji će imbiti potrebni <strong>za</strong> budućnost Kosova. Okvir kurikuluma Kosova će omogućitideci i mladima da postanu informisani, kritički i aktivni građani koji posedujuznanja, veštine i shvatanja, samopouzdanje i uverenost da rade <strong>za</strong>jedno nasvojim pokušajima da doprinesu promenama u svojoj <strong>za</strong>jednici, a i šire usvetu.Opšti pregledMinistarstvo <strong>za</strong> obrazovanje, nauku i tehnologiju (MONT) je izradilo «Strateški plan <strong>za</strong>obrazovanje na Kosovu 2011-2016.” Ova strategija predstavlja polaznu tačku procesareformi neophodnih <strong>za</strong> unapređenje kvaliteta i jednakostiobrazovanja na Kosovu, u skladu sa međunarodnimstandardima.Novi kurikulum, sa ažuriranim sadržajem i materijalima, kojije orijentisan na interaktivnu nastavu usmerenu na učenika<strong>za</strong>meniće kurikulum izrađen 2001. godine. Nedavno jeusvojen novi Kurikulum Kosova, na kojem će se <strong>za</strong>snivatidosadašnji pokušaji nastavnika i koji će pomoći nastavnicimada se pripreme <strong>za</strong> predstojeće promene Kurikuluma. Ovajpriručnik čini deo tih pokušaja.Nastavnici su 2011. godine posećeni u svojim učionicama iintervjuisani su o tome koliko su upoznati sa predstojećimizmenama kurikuluma, kao i o posledicama koje će teizmene imati na njihov svakidašnji rad u učionici. Na osnovuove prvobitne procene potreba izrađena je radna verzijapriručnika. Ona je data predstavnicima nastavnika i školskihdirektora na razmatranje u sedam različitih regiona. Povratneinformacije koje su dobijene tokom radionica sadržane su uKurikulum izrađen2001. godineSPOK 2011 - 2016Okvir kurikuluma KosovaTrenutno u postupkuizrade: OsnovnikurikulumKosovaovom Priručniku. Stoga, ovaj priručnik predstavlja skup tema i ideja koje smo sakupiliod nastavnika, i koje su namenjene nastavnicima. Namera je da ovaj priručnik budepraktičan izvor, kao podrška nastavnicima <strong>za</strong> izradu dnevnih planova lekcija i planiranjenastave, kako bi svoj rad uskladili sa novim Kurikulumom Kosova.7


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciKako se izrađuje kurikulum?Zbog čega su promene neophodne?Dokle je stiglo Kosovo u ovom procesu?U dijagramu “Iz<strong>rada</strong> kurikuluma” na narednoj strani navedena su tri glavna izvorana osnovu kojih izrađujemo kurikulum: učenici, društvo i predmeti. Nijedan od ovatri elementa ne ostaje nepromenljiv kroz godine. Potrebe svakog od ova tri izbora semenjaju i da bi se ispunile potrebe 21. veka neophodno je menjati i kurikulum. Promenekurikuluma koje je neophodno izvršiti mogu se klasifikovati na tri načina:Promena sa usredsređenosti na predmete na usredsređenost na ishode učenjai kompetencijePromena sa usredsređenosti na nastavnika na usredsređenost na učenikaPromena sa usredsređenosti na didaktičke i metodologije frontalnog predavanjana usredsređenost na interaktivniju i sveobuhvatniju metodologijuKosovo je <strong>za</strong>počelo proces kurikularnih promena i ovaj dokument predstavlja i<strong>za</strong>zov<strong>za</strong> nastavnike i direktore škole da otpočnu sprovođenje usvojenog Okvira kurikulumaKosova (OKK), koji će usmeravati njihovu nastavnu praksu, kako bi se bolje pripremili<strong>za</strong> novi Osnovni kurikulum Kosova koji je trenutno u izradi.8


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici9


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciUvodOvaj uvod čini Odeljak 1 Priručnika <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici. Priručnik sadrži informacijeo Okviru kurikuluma Kosova izrađenom 2011. godine. On sadrži uputstva i strategije koje semogu odmah koristiti uz kurikulum izrađen 2001. godine, kako bi se pripremili <strong>za</strong> nadolazećikurikulum Kosova.10


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciOdeljak 1Korišćenje ovog priručnikaUvodOvaj uvod čini Odeljak 1 Priručnika <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici. Priručnik sadrži informacijeo Okviru kurikuluma Kosova izrađenom 2011. godine. On sadrži uputstva i strategije koje semogu odmah koristiti uz kurikulum izrađen 2001. godine, kako bi se pripremili <strong>za</strong> nadolazećikurikulum Kosova.O čemu će biti govora u ovom odeljku?Pomoćiće vam da:1. Razumete kako treba koristiti ovaj priručnik;2. Razumete Okvir kurikuluma Kosova i ciljeve opisane u njemu i pomoćiće vam dase pripremite <strong>za</strong> promene koje će doneti Okvir novog Kurikuluma Kosova izrađen2011. godine;3. Razmislite o načinima podučavanja i ohrabriće vas da isprobate nešto novo, kakobi vaš način <strong>rada</strong> postao usredsređeniji na učenike i interaktivnijio Pružiće vam primere i sredstva koji se mogu primeniti u odeljenjima sa velikimbrojem učenika i sa ograničenim resursima kojima raspolažete vi i vaši učenici;o Pomoćiće vam da poboljšate upravljanje razredom i ponašanjem učenika;4. Razmislite o stvarima koje radite, a koje funkcionišu i o tome šta možete uraditikako bi poboljšali vaše lekcije i planiranje lekcijao Pružiće znanje, veštine i stavove svim učenicima, kako bi postigli uspeh i kakobi primenili svoja znanja u školi, u <strong>za</strong>jednici i na budućem random mestu;5. Sprovodite i formativno/<strong>za</strong> učenje i zbirno ocenjivanje učenja učenika;6. Razumete pitanja sveobuhvatnosti u vezi sa rodom, manjinama, osobama saposebnim obrazovnim potrebama, osobama sa smetnjama u razvoju, sredinom istarošćuo Pomoćiće vam da poboljšate vašu sposobnost da pružate jednake mogućnosti<strong>za</strong> učenike, bez obzira na njihovo poreklo i prethodna iskustva i njihovusposobnost <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje najvećeg mogućeg uspeha;o Pomoćiće vam da učenicima koji postižu rezultate ispod nivoa koji se očekuje <strong>za</strong>njihov uzrast pružate mogućnosti da sustignu svoje vršnjake.o Pomoćiće vam da učenicima koji postižu više rezultate omogućite da se izraze ida dalje razviju svoje veštine.11


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciKako koristiti ovaj priručnik?Cilj ovog priručnika je da se koristi kao priručnik <strong>za</strong> rad, koji možete koristiti u bilo kojemredosledu i što je još bitnije, u njega možete dodavati nove informacije i resurse koje saminapravite ili pronađete. Ohrabrujemo vas da ovaj priručnik obogatite novim informacijama kojećete dobiti od drugih učitelja, kao i iz ostalih izvora, kao što je obuka.ZAŠTO je neophodna reforma kurikuluma?Kako bi učenici razvili znanja, veštine i sposobnosti potrebne <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje uspeha u 21.veku, neophodno je da kurikulum Kosova bude ažuriran. Tokom izolacije Kosova, razvijeni sunovi, ažurirani sadržaji, nove metode učenja i materijali, kao i nova ocenjivanja ispunjavanjaobrazovnih standarda. Nastavnici su bili vrlo malo izloženi kurikularnim izmenama i stručniminovacijama, kao što su interaktivne metodologije nastave usredsređene na učenika. Sadaje neophodno da se na temeljima najboljih praksi u školama u našoj zemlji razvije jedankonzistentniji i ujedinjen pristup kurikulumu i učenju u svim razredima. Isto tako, neophodno jepoboljšati upravljanje razredom i ponašanjem učenika.Dok pripremamo kosovske učenike <strong>za</strong> život i rad u svetu koji se neprekidno menja, neophodnoje da razmotrimo sledeća pitanja:Šta ćemo predavati učenicima?Zašto ćemo im to predavati?Kako ćemo im to predavati i kako ćemo ih ocenjivati? kao iKoliko dobro treba da uče učenici (standardi).Iako još uvek nismo priveli kraju izradu predmetnih nastavnih planova i programa novogOsnovnog kurikuluma Kosova (OKK), na raspolaganju nam je Okvir novog kurikuluma Kosova(OKK).OKK postavlja temelje, tako što pruža konkretne smernice koje će vam pomoći da kreativnoradite na:♦ Različitim tehnikama nastave;♦ Problemima i situacijama učenja; i♦ Organizovanju nastavnog procesa u korist učenika.Šta je svrha ovog priručnika?Ovaj priručnik sadrži informacije <strong>za</strong> nastavnike sakupljene od nastavnika.On će vas uputiti kako da nastavite da unapređujete vaš svakodnevni rad u učionici kako bi sepripremili <strong>za</strong> novi kurikulum Kosova.Priručnik će vam dati jasnu poruku o kurikulumu koji se trenutno izrađuje <strong>za</strong>jedno sanastavnicima, direktorima škola, direktorima opštinskih uprava <strong>za</strong> obrazovanje, kao i saškolskim inspektorima i ministrom.12


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciKako je organizovan i šta sadrži svaki odeljak?Priručnik je strukturiran u 6 odeljaka <strong>za</strong>. Svaki odeljak odražava pitanja koja su relevantna <strong>za</strong>nastavnike i direktora škola u njihovoj pripremi <strong>za</strong> novi kurikulum Kosova.Šta sadrži svaki odeljak?Odeljak 1: O ovom priručniku i kako ga koristiti♦ Sadrži obrazloženje i svrhu u vezi sa Okvirom kurikuluma Kosova i organi<strong>za</strong>cijomrelevantnih informacijaOdeljak 2: Okvir kurikuluma Kosova: priprema <strong>za</strong> promene♦ Objašnjava se šta je Okvir kurikuluma Kosova, koja su načela i ciljevi obrazovanja, kaoi kompetencije i krajnji ishodiOdeljak 3: Metodologija: Kako podučavamo♦ Sadrži načela i ciljeve Okvira kurikuluma Kosova, koji će vam pomoći da se pripremite<strong>za</strong> predstojeće promene♦ Usredsređen je na metode i strategije podučavanja i učenja, sa primarnim fokusom na:KAKO ćete podučavati kako bi prešli na interaktivniju nastavu koja je usredsređena naučenikaOdeljak 4: Primeri lekcija i nastavnih strategija♦ Sadrži uputstva <strong>za</strong> planiranje lekcija; primere planova lekcija, uključujući opšta tematskapitanja koja su sakupili i prilagodili kosovski nastavnici; i obrasce <strong>za</strong> planove lekcija.Ovaj priručnik sadrži još jednu karakteristiku, a to je sekcija pod nazivom „Dodatnaaktivnost“, koja će vam poslužiti da razmislite kako da obogatite vaše planiranje, dastrateški razmislite o vašem radu i o tome kako da profesionalno napredujete <strong>za</strong>jednosa svojim kolegama.Odeljak 5: Ocenjivanje i vrednovanje učenja učenika♦ U ovom odeljku se razmatraju koncepti ocenjivanja i vrednovanja znanja, veština istavova učenika i pružaju se primeri kako možete poboljšati vaše prakse ocenjivanjakako biste učenicima omogućili da nauče kako da bolje uče.Odeljak 6: Kako osigurati sveobuhvatnost♦ U ovom odeljku se razmatraju pitanja sveobuhvatnosti i pružaju se ideje <strong>za</strong> adresovanjepitanja u vezi sa rodom, etničkim manjinama, posebnim obrazovnim potrebama ismetnjama u razvoju u vašoj učionici13


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciResursi i profesionalni razvoj♦ Pružaju se dodatne informacijeDa li je ovaj priručnik praktičan? Da li mogu odmah početi da ga koristim?Da, ovaj priručnik vam pruža priliku da razmislite o vašem nastavnom radu, da diskutujetei razmotrite sa vašim kolegama načine na koje odmah možete da počnete da prelazite napristupe usredsređene na učenika, koristeći kurikulum izrađen 2001. godine. On će poboljšatinapredak i dostignuća učenika, a vama će pomoći da počnete da se pripremate <strong>za</strong> novikurikulum Kosova.Mi vas ohrabrujemo da u njega dodate materijale <strong>za</strong> nastavu i učenje iz vaše učionice, saraznih obuka i iz raznih drugih izvora koje ste koristili <strong>za</strong>jedno sa vašim kolegama.Vi činite bitan izvor <strong>za</strong> unapređenje vašeg <strong>rada</strong> u učionici. Cilj ovog priručnika je da podrži vašusvakodnevnu ulogu nastavnika/moderatora učenja učenika. On će vam pomoći da:♦ se usredsredite na odnose sa učenicima takošto ćete:o Priznati važnost negovanja dobrih odnosaučenja između vas i vaših učenika;o Nadahnjivati sve učenike da postižurezultate (sveobuhvatnost); io Podi<strong>za</strong>ti težnje učenika i neprekidno impružati i<strong>za</strong>zove.♦ Stvarate kvalitetna iskustva učenja:o Kojima se postižu glavne kompetencijenavedene u kurikulumu;Izrađena su pet priručnika <strong>za</strong>nastavnike/učitelje/vaspitačice:Za predškolsko pbrazovanje,uzrast 0-5 godina; Stepen 0Predškolski razred, uzrast 5-6godina, Stepen 0Osnovna škola, uzrast 6-10 godina,razredi 1-5, Stepen 1NIža srednja škola, uzrast 11- 14godina, razredi 6-9, Stepen 2Viša srednja škola Gimnazija/Srednje stručne škole, uzrast 15-17godina, razredi 10-12, Stepen 3Napomena: Stepen (MSKO)je objašnjen u Odeljku 2 ovogpriručnikao Koja su značajna <strong>za</strong> učenike <strong>za</strong>to što onimogu da uvide pove<strong>za</strong>nost među raznimpredmetima, veštinama, opštim tematskim pitanjima i ocenjivanjem; io Kojima garantujete da se svako iskustvo učenja nadograđuje na i povezuje saučenikovim znanjem o svetu i iskustvima u njemu.14


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciViše detalja o aktivnostima <strong>za</strong> svaku kompetencijumožete pronaći u Odeljku 4, u kojem se govori oplanovima lekcija6 ključnihkompetencijaKompetencije <strong>za</strong>komunikacije iizražavanjeKompetencije <strong>za</strong>razmišljanjeKompetencije <strong>za</strong> učenjeKompetencije <strong>za</strong> život,rad i <strong>za</strong>štitu okolineLične kompetencijeGrađanskekompetencijeUčenikMladi će postatiKrajnji ishodEfektivnikomunikatorKreativan i kritičanmislilacUspešan učenikProduktivandoprinosilackosovskom i širimdruštvima i nacijamaZdrav pojedinac kojiodluke <strong>za</strong>sniva namudrostiOdgovoran, aktivani građanin kojiučestvujeViše detalja o veštinama i ocenjivanju možete pronaćiu Odeljku 5, u kojem se govori o ocenjivanju napretkaučenikaPrincipi obrazovanjaOkvir kurikuluma Kosova je izrađen na osnovu nekoliko principa čiji je svrha da se ono što vitrenutno radite u vašoj učionici postepeno poboljša. Postoji pet principa:♦ Sveobuhvatnost: svako dete ima pravo na kvalitetno obrazovanje♦ Pristup <strong>za</strong>snovan na kompetencijama♦ Integrisani i koherentni nastava i učenje♦ Veći stepen autonomije i fl eksibilnosti na nivou škole♦ Odgovornost i polaganje računa.Glavni stepeni kurikulumaOkvir kurikuluma Kosova je strukturiran u stepene kurikuluma, koji su defi nisani u skladu sastrukturom pred-univerzitetskog obrazovanja na Kosovu.Stepeni su defi nisani u periode od 1 – 3 godine. Stepeni kurikuluma određuju kurikularne<strong>za</strong>hteve i pristupe nastavi i učenju. Na kraju svakog stepena kurikuluma, Osnovnim kurikulumomdefi nisaće se niz:♦ ključnih kompetencija koje treba postići;♦ <strong>za</strong>hteva <strong>za</strong> napredovanje;17


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ struktura <strong>za</strong> organizovanje nastave i iskustava učenja; i♦ pristupa ocenjivanju i vrednovanju i kriterijumi <strong>za</strong> ocenjivanje.Struktura okvira kurikuluma organizovana u stepene odražava potrebu <strong>za</strong> sledećim:♦ više transparentnosti i jasnoće u artikulisanju ciljeva i <strong>za</strong>dataka obrazovanja;♦ mogućnost davanja konkretnih uputstava <strong>za</strong> organizovanje školske delatnosti sanaglaskom na specifi čne metode, ishode/ciljeve i sredstva <strong>za</strong> ocenjivanje i vrednovanje;♦ priznavanje specifi čnih karakteristika razvojnih fa<strong>za</strong> i specifi čnih ciljeva svakog odglavnih stepena kurikuluma; i♦ potreba da se poveća odgovornost škole <strong>za</strong> kvalitet obrazovanja koje se pruža na nivouškole i <strong>za</strong> napredak učenika u razvoju ključnih kompetencija.U dole navedenoj tabeli prika<strong>za</strong>no je kako će se Okvir kurikuluma Kosova <strong>za</strong>snivati na UNESCOstandardima i klasifi kaciju ISCED (MSKO). ISCED znači Međunarodni standard <strong>za</strong> klasifi kacijuobrazovanja. Stepeni kurikuluma su pove<strong>za</strong>ni sa nivoima MSKO u ovoj tabeli.Zvanični nivoiobrazovnog sistemaKosovaNivo po MSKOUzrast učenikaGlavni stepenikurikulumaPost-sekundarno 18 + Specijali<strong>za</strong>cija nakonsrednje školeSrednje višeobrazovanje 12. razredSrednje visokoobrazovanjeRazredi 10-11Srednje nižeobrazovanjeRazredi 8-9Srednje nižeobrazovanjeRazredi 6-7Osnovno obrazovanjeRazredi 3-5Osnovno obrazovanjeRazredi1-2Predškolski razredPredškolsko vaspitanjei obrazovanjeMSKO 3 15-17 SK 6Konsolidacija ispecijali<strong>za</strong>cijaSK 5Opšte i stručnoobrazovanjeMSKO 2 11-14 SK 4Utvrđivanje i orijentacijaMSKO 1MSKO 0SK 3Dalji razvoj i orijentacija5-10 SK 2Utvrđivanje i razvojSK 1Sticanje osnovnihznanjaMOSK 0 0-5 SK 0Obrazovanje u ranomdetinjstvu18


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciKasnije će ovi nivoi <strong>za</strong> uzrast od 0 do 18+ godina morati da budu pove<strong>za</strong>ni sa Evropskimokvirom kvalifi kacija i Nacionalnim okvirima kvalifi kacija.Srednje visoko obrazovanje gimnazije/srednje stručne škole, uzrast 15-17godina, razredi 10-12, 3. stepen MSKO, 5. i 6. stepeni kurikulumaŠta se od vas očekuje da postignete?Od 10 - 11. razreda (5. stepen kurikuluma) u srednjem opštem u srednjem tehničko-stručnomobrazovanju učenici se izlažu dubljem i specijalizovanijem procesu učenja u smislu akademskepripreme <strong>za</strong> više obrazovanje i/ili uključivanje u tržište <strong>rada</strong>. Učenici se na ovom nivou izlažui<strong>za</strong>zovima, kao što su:♦ razvijanje samopouzdanja;♦ razvijanje shvatanja odnosa između formalnog školovanja i budućih mogućnosti <strong>za</strong>studije/rad koje nudi NOK;♦ angažovanje u dublje i specijalizovanije učenje, koristeći sposobnosti <strong>za</strong> upotrebuneophodnih informacija i izvora informacija i <strong>za</strong> pristupanje različitim izvorima informacijana kritički način;♦ razvijanje spremnosti da se posvete stalnim naporima i višim očekivanjima, u smisluučenja i pripremanja <strong>za</strong> buduću karijeru, kao i pripremanja <strong>za</strong> njihov lični, stručni i javniživot;♦ priprema da preuzmu odgovornost <strong>za</strong> njihov život, da učestvuju u društvu kao aktivni isposobni građani, i da uspešno konkurišu na tržištu <strong>rada</strong>.12. razred (6. stepen kurikuluma) predstavlja fazu konsolidovanja i specijali<strong>za</strong>cije u obaveznomobrazovanju. Učenici se pripremaju <strong>za</strong> <strong>za</strong>hteve jedne nove faze života i višeg obrazovanja.Učenici koji pohađaju srednje stručne škole pripremiće se <strong>za</strong> uključivanje u tržište <strong>rada</strong> kaostručni radnici, na osnovu znanja i razumevanja mogućnosti koje pruža NOK. Učenici se naovom nivou izlažu i<strong>za</strong>zovima, kao što su:♦ da pokažu sposobnost <strong>za</strong> identifi kovanje neophodnih izvora informacija i resursa i <strong>za</strong>pristupanje raznim vrstama podataka na kritički način;♦ da pokažu njihovu sposobnost <strong>za</strong> samostalno donošenje odluka i <strong>za</strong> preuzimanjeodgovornosti <strong>za</strong> njihove sopstvene izbore i postupke;♦ da pokažu njihovu posvećenost stalnim naporima i višim očekivanjima u smislu učenja,višeg obrazovanja i/ili profesionalnog razvoja, koji se odnose na mogućnosti <strong>za</strong> daljestudije ili rad.Karakteristike kurikuluma srednjeg visokog obrazovanjaSrednje visoko obrazovanje će učenicima pružiti osnovu <strong>za</strong> šire, dublje i specijalizovanijeučenje, uzimajući u obzir:♦ buduću orijentaciju učenika na akademske studije, stručne kvalifi kacije (uključujući višeobrazovanje) i/ili uključivanje u tržište <strong>rada</strong> kao kvalifi kovani radnici,♦ potrebu da učenici razviju naviku učenja tokom celog života.19


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciNa ovom nivou, kako u opštim tako i u stručnim školama, proces sticanja i razvoja znanja,veština, vrednosti i stavova treba da se <strong>za</strong>sniva na potrebi da se učenici pripreme da preuzmuodgovornost <strong>za</strong> njihov sopstveni život, da učestvuju u društvu kao aktivni i sposobni građani, ida uspešno konkurišu na tržištu <strong>rada</strong>.Učenici će biti izloženi specijalizovanijim i i<strong>za</strong>zovnijim znanjima i veštinama, u skladu sanjihovim intelektualnim, emocionalnim i fi zičkim potencijalima <strong>za</strong> razvoj u adolescenciji. Naovom nivou takođe treba uzeti u obzir nastavne metodologije usredsređen na učenika i učenje.Dodatna aktivnostDa li ste pročitali brošuru u A5 formatu o planiranim izmenama kurikuluma? Naslov brošureje Okvir kurikuluma Kosova a objavilo ju je Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije2011. godine. Primerak ove brošure možete preuzeti na www.masht-gov.net ili možete<strong>za</strong>tražiti primerak od kurrikulumi@ks-gov.net, ili pogledajte Odeljak sa resursima.Šta sve ovo znači <strong>za</strong> vas u vašoj učionici?Vaša uloga kao nastavnik će se promeniti – <strong>za</strong>što?♦ Kako bi se bolje ispunile potrebe učenika u 21. veku;♦ Kako bi se bolje uskladili sa glavnim kompetencijama koje treba da savladaju svi učenicii novim oblastima kurikuluma;♦ Koncept znanja kao sadržaja, i stoga ograničenog, menja se prelazeći na konceptznanja kao ’proces’ rezonovanja, i stoga neograničenog;♦ Stoga, nastava i učenje <strong>za</strong>vise od značajnog <strong>rada</strong>; i♦ U sklopu promena koje donosi kurikulum kako bi se ispunile potrebe učenika, vi ćetepostati aktivniji nastavnik koji olakšava učenje – vaš <strong>za</strong>datak biće da olakšate procesučenja i na taj način pomognete učenicima da uče tokom celog života.Kako će se promeniti vaša uloga sa predavanja na olakšavanje učenjaManje predavanjaUsredsređenost na obradu sadržaja.Pružanje znanja kao sadržaja.Udžbenik, lektira i učenje napamet.Pružanje ograničenih resursa.Pružalac informacija.Nastavnik koji testira znanje.Više olakšavanja/moderiranjaUsredsređenost na olakšavanje učenja.Učenicima pruža prikladno okruženje <strong>za</strong>uspešno učenje.Okruženje interaktivnog učenja unutar i vanučionice, usredsređenost na posti<strong>za</strong>nje ishodaučenja i kompetencija.Usmeravanje na resurse, organizovanjemogućnosti <strong>za</strong> učenje.Nastavnik koji učenike podučava tehnikamaistraživanja.Vodič ka samo-ocenjivanju.20


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciU ovoj novoj ulozi vi ćete:♦ shvatiti da se znanje nalazi svuda oko nas i da raste jako brzim tempom;♦ shvatiti da život u ovoj epohi znači da stalno morate da učite;♦ shvatiti svoj posao kao <strong>za</strong>datak da pomognete učenicima da uče i da vam postanebitniji način na koji birate i koristite znanje nego prosto apsorbovanje znanja; i♦ postati nastavnik koji daleko prevazilazi puko prenošenje znanja, i podučava učenikakako da tragaju <strong>za</strong> znanjem, kako da ga potvrde, kako da ga usvoje i iskoriste kaoosnovu <strong>za</strong> donošenje odluka i dalje učenje.(Izvor: Norman Goble. The Changing Role of the Teacher. Paris, France: UNESCO 1977 p. 56)Konkretno, vi ćete biti nastavnik koji:♦ učenicima olakšava učenje i angažuje ih u značajne aktivnosti;♦ koristi širok spektar metoda koje su prilagođene situaciji i potrebama učenika u kontekstuinteraktivne pedagogije;♦ ojačava veze između kurikularnih oblasti i predmeta i promoviše integrisano učenje;♦ je sposoban da integriše opšta tematska pitanja, kao što su ljudska prava i edukacija<strong>za</strong> demokratsko građanstvo; edukacija <strong>za</strong> mir; edukacija <strong>za</strong> održiv razvoj; rodnaravnopravnost; međukulturalno razumevanje; životne veštine; zdravstveno vaspitanje;ekonomsko i obrazovanje <strong>za</strong> preduzetništvo; obrazovanje o medijima; ITK i elektronskoučenje;♦ je <strong>za</strong>interesovan i sposoban da učestvuje u razvoju prilagođenih nastavnih programai materijala <strong>za</strong> učenje, kao i <strong>za</strong> osnivanje fl eksibilnih pojedinačnih nastavnih planova uskladu sa principom autonomije škole;♦ poseduje kapacitet da identifi kuje probleme/poteškoće u učenju i pruži adekvatnupodršku;♦ poseduje kapacitet da identifi kuje posebno nadarene učenike, da ih savetuje, orijentišei pruža im podršku dodatnim aktivnostima;♦ je <strong>za</strong>interesovan <strong>za</strong> napredak i formativno ocenjivanje, pri čemu je spreman da upućuje,savetuje, motiviše i podržava učenike;♦ dobro komunicira sa učenicima, roditeljima i ostalim interesnim stranama; i♦ je <strong>za</strong>interesovan i sposoban da se angažuje u timski rad i da učestvuje u stručnim<strong>za</strong>jednicama (grupe učenja sa kolegama).21


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici22


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciOdeljak 3Metodologija: Kako podučavamoO čemu će biti govora u ovom odeljku?Ovaj odeljak je prvenstveno usredsređen na:♦ Osnovna načela OKK-a, koja će vam poslužiti kao smernice <strong>za</strong> planiranjelekcija:o Sveobuhvatnost: svako dete ima pravo na kvalitetno obrazovanjeo Pristup <strong>za</strong>snovan na kompetencijamao Integrisani i koherentni nastava i učenjeo Veći stepen autonomije i fl eksibilnosti na nivou školeo Odgovornost I polaganje računa.♦ Metodološke pristupe, uključujući specifi čne strategije i prakse, u skladusa načelima OKK, putem:o Stvaranja podržavajućeg okruženja;o Primene pristupa i praksi ativnog učenja i rešavanja problema; io Adresovanje i<strong>za</strong>zova i saveta <strong>za</strong> situacije u vašoj učionici, koje čestopodrazumevaju rad sa velikim odeljanjima, nastavu u smenama iograničene materijale i sredstva <strong>za</strong> rad.Kako je organizovan ovaj deo?Delovi 1 i 2 su usredsređeni na: šta nameravamo da učimo učenike i <strong>za</strong>što da ih učimo tome:o Izmene u kurikulumu i načinu na koji predajemo neophodne su <strong>za</strong> suočavanje sanovim i<strong>za</strong>zovima, koji proizilaze iz potreba kosovskog društva koje evoluira i menjase;o Nastavni resursi i mogućnosti su se proširile i mi ne možemo više da se oslanjamona ‘kazivanje’ učenicima kao načina da ih podučavamo svom ključnom gradivu izkurikuluma. Umesto toga, možete pomoći učenicima da otkriju kako da uče putemizrade doživljaja, predavanja i načina <strong>za</strong> rešavanje problema na jedan mnogoaktivniji način; io Vaša uloga nastavnika sada doživljava prelaz, tako da obuhvata i olakšavanje ipostajete sve više usredsređeni na stvaranje različitih nastavnih jedinica/iskustava/predavanja kako biste i<strong>za</strong>šli u susret različitim potrebama i sposobnostima učenika.Ovaj prelaz u pogledu predavanja učenicima važan je kako bi učenici stekli znanja,veštine i sposobnosti <strong>za</strong> 21. vek.23


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciU Odeljku 3 možete pročitati više detalja o tome šta su nastava i predavanja koja suusredsređena na učenike. Kako se vaša uloga više pomera ka olakšavanju, vi ćete naučiti dakoristite širi spektar pristupa učenju, kako biste osigurali da u vašim predavanjima budu uzetiu obzir i principi iz OKK.Naučićete da uzimate u obzir individualnost učenika, kao i da pružite veći broj aktivnostikoje su svrsishodne i relevantne <strong>za</strong> perspektive učenika – aktivnosti koje mogu da pomognuučenicima da prošire svoje horizonte i budu svesni različitih i novih i<strong>za</strong>zova i mogućnosti unjihovom učenju.Ovaj odeljak vam daje neke od specifi čnih primera o tome kako možete da se promenite. Doleprika<strong>za</strong>na tabela ilustruje kako vaš pristup može da se promeni uz korišćenje jednog primeraiz predmeta istorije, u kojem se predstavlja koncept ‘hronologija’:Prela<strong>za</strong>k na nastavu usredsređenu na učenike u predmetu IstorijaPredstavljanje koncepta hronologijeTradicionalni pristup saudžbenicimaNastavnik traži od učenika daotvore određene strane u svojimudžbenicima, čita <strong>za</strong>jedno sanjima i diskutuje.Učenici odgovaraju na usmenapitanja koja im je postavionastavnik.Nastavnik traži od učenika dadiskutuju o nekim pitanjima ugrupama ili traži od pojedinacada daju odgovore.Nastavnik nalaže učenicimada sami <strong>za</strong> sebe odgovore napitanja u radnim sveskama.Pristup usredsređen na učenikeNastavnik pita učenike o značenju pojma hronologija.Zapisničar <strong>za</strong>pisuje ideje na tabli. Sledi objašnjenje da setaj pojam odnosi na redosled događaja i promene koje suse dogodile tokom vremena.Nastavnik opisuje istorijski rečnik koji učenici treba dakoriste npr. izvori, dokazi, događaji, ličnosti, prekretnice,prošlost, sadašnjost, budućnost, dekada, vek, milenijum.Nastavnik deli učenicima koverte koje sadrže niz karticana kojima su opisane značajne osobe ili događaji tokomvremena (idealno bi bilo da ima 8 kartica).Nastavnik obezbeđuje da svaka kartica na svojoj poleđinisadrži neke značajne informacije o licu ili događaju, kojepomažu da se ta osoba ili događaj lociraju u vremenu.Nastavnik kaže učenicima da poređaju kartice u redosledod prošlosti ka budućnosti i da navedu razlog <strong>za</strong>što sustavili svaku karticu u određeni položaj.Nastavnik šeta među učenicima i proverava da li je svakagrupa to uradila.Nastavnik na zidu učionice nacrta vremenski kontinuum,<strong>za</strong>tim traži od svake grupe da i<strong>za</strong>bere jedan događaj iliosobu i da ih postavi u vremensko kontinuum. Učenikobrazlaže položaj u vremenskom kontinuumu tako štonavodi informacije sa kartice.Nastavnik traži od učenika da uporede svoje događaje sadrugima putem pitanja kao što su:♦ Da li je ta osoba mogla da živi u istom vremenu kad i ovadruga osoba?♦ Da li je ta osoba mogla da bude živa kada se to dogodilo?♦ Kako se ta osoba razlikuje od ove druge osobe?♦ Po čemu se taj događaj razlikuje od ovog događaja?Nastavnik koristi specifi čan istorijski rečnik i obezbeđuje daga i učenici koriste.24


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciVažno je da budete u stanju da koristite jedan širi obim nastavnih tehnika tako što ćeteuravnotežiti metodologije usredsređene na nastavnika i metodologije usredsređene naučenike, tako da one odgovaraju učenicima i ishodima/ciljevima učenja koji su utvrđeni <strong>za</strong>svaku nastavnu jedinicu.Dodatna aktivnostKada razmišljate o budućim promenama u nastavnom planu i programu, razmislite i o tomekako ćete razviti vaša predavanja tako da svi učenici mogu da osete da su uključeni? Koje bipromene u stilu predavanja mogle da budu usvojene? Za više informacija pročitajte Odeljak6, u kojem se govori o sveobuhvatnosti.Okvir kurikuluma Kosova (OKK) <strong>za</strong> 2011 daje vam smernice koje su vam neophodne kakobiste počeli da koristite metodologije usredsređene na učenike.♦ Tokom planiranja vaših lekcija neophodno je da to činite imajući na umu principe novogOKK. Ti su principi navedeni u Odeljku 2, ali ovde ćemo dati više detalja koji će vasusmeravati u izradi vaših planova lekcija.Okvir kurikuluma Kosova – Pet obrazovnih principa1. Sveobuhvatnost: svako dete ima pravo na kvalitetno obrazovanjeKljučni princip Kosovskog okvira <strong>za</strong> nastavni plan i program je vizija/fokususredsređen na učenike. Moraćete da uzmete u obzir sledeće:♦ Učenje koje je pove<strong>za</strong>no sa individualnim poreklom učenika,prethodnim znanjem i iskustvima, interesovanjima, potencijalomi kapacitetima;♦ Učenje koje je svrsishodno i prilagođeno detetu (na primer,praktično, orijentisano ka rešavanju problema i stvarnom životu); iIshodučenja:Izjave kojeopisuju štaučenici trebada znaju,veruju,cene i budusposobni daurade .♦ Aktivno angažovanje i direktno vlasništvo od strane učenikau pregovorima, izboru, planiranju, organi<strong>za</strong>ciji i upravljanjuiskustvima učenja, uz postojanje svesti o njihovoj relevantnosti i sposobnost vršenjaocenjivanja i samo-ocenjivanja sopstvenih ishoda/ciljeva učenja.2. Razvoj kompetencijaKosovski okvir <strong>za</strong> nastavni plan i program defi niše ključne kompetencije <strong>za</strong> obrazovanje kaoi <strong>za</strong> život i rad koje moraju da savladaju svi učenici na kraju obaveznog obrazovanja. Princip<strong>za</strong>snovan na kompetencijama ima važne implikacije na vašu praksu u učionici – na primer:♦ Pisanje novih izjava koje opisuju učenje učenika u obliku ishoda učenja;♦ Integrisanje opštih tematskih pitanja u vašim predavanjima, kao što su životne veštine(o ovome možete da pročitate više u Odeljku 4); i25


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPraktikovanje interaktivne nastave i učenja, pri čemu manjepredajete i pomažete učenicima da uče kroz praktičan rad iusredsređivanje na formativno i progresivno ocenjivanje putemkorišćenja Ocenjivanja <strong>za</strong> učenje. (O ovome možete pročitati višeu Odeljku 5 o Ocenjivanju napretka učenika.)3. Integrisano i koherentno podučavanje i učenjeGlavnakompetencija:Široki kapacitet <strong>za</strong>primenu znanja, veština,stavova, vrednosti iemocija na ne<strong>za</strong>visne,praktične i svrsishodnenačine.Kosovski okvir <strong>za</strong> nastavni plan i program omogućuje široke kurikularne oblasti. To značida će Nastavni plan i program biti sproveden kroz široke kurikularne oblasti, u kojima sespecifi čno predmetno gradivo povezuje sa opštim tematskim pitanjima, koja doprinose razvojukoherentnog sistema ključnih kompetencija. Na primer u oblasti Drštvo i sredina videćete kakose razvijaju naredni predmeti od predškolskog do 12. razreda.♦ Istorija♦ Geografi ja♦ Građansko obrazovanje♦ Sociologija♦ Psihologija♦ Filozofi jaKurikularna oblast:Široka kategorijapredmeta <strong>za</strong> grupno učenjekoji imaju <strong>za</strong>jedničkeciljeve i <strong>za</strong>datke u vezi sanastavom i savladavanjemznanja, sposobnosti,stavova/vrednosti.Integracija predavanja i učenja podrazumeva:♦ Jačanje svrsishodnih ve<strong>za</strong> između širokih oblasti kurikuluma gde se sadržaj specifi čan<strong>za</strong> neki predmet povezuje sa opštim tematskim pitanjima koja doprinose razvojuključnih kompetencija;♦ Integrisano učenje koje se podržava integrisanim nastavnim planom i programom<strong>za</strong> predmete, na primer integrisanje prirodnih nauka i društvenih nauka u razredimaosnovnog obrazovanja i srednjeg nižeg obrazovanja;♦ Smisaone veze između konceptualnih pristupa i praktičnih dimenzija, kao što suprimena znanja, veština, stavova i vrednosti u kontekstu praktičnih aktivnosti i aktivnosti<strong>za</strong> rešavanje problema u situacijama iz stvarnog života;♦ Integraciju novih oblasti u nastavni plan i program, koje odražavaju nove razvoje udruštvu, privredi, kulturi ili nauci digitalnog doba (kao što je ITK, ali ne kao predmet,već kao način razmišljanja i delovanja), demokratsko građanstvo, interkulturalne vizijei održiv razvoj;♦ Perspektivu učenja tokom celog života, tako da se učenici tokom njihovih života mogusuočiti sa sve složenijim i<strong>za</strong>zovima i mogućnostima u društvu i ekonomiji znanja iučenja; i♦ Pojačan fokus na kreativnim sposobnostima, kako bi učenici stekli sposobnosti dapristupaju informacijama i obrađuju ih efi kasno i odgovorno, elektronsko učenje isposobnosti korišćenja sadašnjih i budućih tehnologija na kojima se <strong>za</strong>sniva digitalnodoba.26


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici4. Povećana autonomija i fleksibilnost na nivou školeOkvir kurikuluma Kosova dozvoljava decentralizovane, fl eksibilne inicijative koje su <strong>za</strong>snovanena školama i donošenje odluka i kreativnost u vezi sa sprovođenjem kurikuluma. To znači dasvaka škola može da razvija svoju sopstvenu “ličnost” (unutrašnju školsku kulturu) u najboljeminteresu svojih učenika i mesta u kojem ona radi. To znači da će nastavnici:♦ Izrađivati svoje sopstvene godišnje nastavne planove i da će moći da fl eksibilnoiskorišćavaju radno vreme u školi, što će im omogućavati interaktivnije predavanjei učenje, uključujući i defi nisanje minimalnog procenta vremena posvećenog svakojkurikularnoj oblasti i fazi (svake dve do tri školske godine). Nastavni planovi <strong>za</strong> specifi čnepredmete tokom školske godine mogu se izrađivati na nivou škole;♦ Organizovati svoj rad <strong>za</strong>jedno sa kolegama kako bi omogućilimaksimalno iskorišćavanje svojih veština i potencijala;♦ Planirati i koristiti izborni deo kurikuluma radi povećanja vremenakoje je neophodno <strong>za</strong> određene kurikularne oblasti; i♦ Razvijati dodatne nastavne planove i programe kako bi <strong>za</strong>dovoljilipotrebe učenika kao i da ti nastavni planovi i programi odražavajuokolnosti u dotičnoj školi.Višedetaljao OKKmožetenaći uOdeljku saresursima5. Odgovornost i polaganje računaOkvir kurikuluma Kosova obezbeđuje aktivno angažovanje škola i nastavnika u kritičnimaspektima kurikuluma. To znači da su škole i nastavnici angažovani u:♦ Razvoju kurikuluma, kako bi osigurali kvalitet njegovog sprovođenja putem razmatranjapostojećih nastavnih planova, materijala <strong>za</strong> nastavnike i učenike i udžbenika radipoboljšanja učenja i napretka učenika; i♦ Aktivnim i tekućim procesima sprovođenja kurikuluma, prikupljanju i analizi podatakakako bi omogućili sebi da počnu sa radom na svim nivoima kurikuluma i primeniliprincipe Kosovskog okvira <strong>za</strong> nastavni plan i program u nastavnom radu.Kako treba početi?Postoje brojni doka<strong>za</strong>ni pristupi i strategije <strong>za</strong> pomaganje u učenju bez obzira na oblastkurikuluma – tri najvažnija pristupa koji pružaju podršku principima OKK su:♦ Stvaranje okruženja u učionici i školi, čak i sa velikim odeljenjima, u kojem seučenici osećaju dobrodošlim i međusobno pove<strong>za</strong>nim i pove<strong>za</strong>nim sa svojimnastavnikom i svojom školom;♦ Iz<strong>rada</strong> predavanja sa pristupima i tehnikama aktivnog učenja; i♦ Korišćenje strategija <strong>za</strong> rešavanje problema i kritičko razmišljanje.O njima će biti govora u narednom delu.27


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciOkruženje u školi i učionici:Strategije <strong>za</strong> nastavu sa velikim odeljenjimaUčenici najbolje uče u okruženju u kojem se osećaju cenjenim i obuhvaćenim i gde imajuprostor i materijalne resurse koji pogoduju sprovođenju pristupa aktivnog učenja.Iako Kosovo radi na tome da izgradi veći broj škola, da smanji broj smena nastave, kao i narazvijanju relevantnijih materijala i udžbenika u vezi sa nastavnim planom i programom, kakose možete suočiti sa i<strong>za</strong>zovima stvaranja dobrodošlice, pozitivnog i pristupa aktivnog učenja uvašoj učionici kakva je ona sada?Korak 1: Shvatite da niste sami.Mnogi nastavnici, a posebno oni u društvima koja se bore sa novim političkim sistemima,razvijaju moderne načine i rešavaju post-konfl iktne situacije suočavajući se sa sličnimi<strong>za</strong>zovima. I oni raspolažu malobrojnim resursima i ograničenom fi zičkom strukturom, tako danastavnicima teško pada prelaz sa orijentacije na predavanje na usredsređenost na učenje ipraksu.Korak 2: Umesto da …Saopštavate učenicima ključna znanja iz vaše oblasti (čak i kada biste raspolagali svimznanjem koje će im biti neophodno u 21. veku)Vi možete da …….Pomognete učenicima da otkriju ključno znanje putem aktivnogučenja i učenja kroz kritičkog razmišljanja/rešavanja problema.Na primer: Vi ne treba da u potpunosti odbacite pristup sapredavanjem, već da ga ukratko koristite na času ili da ga uopštenemojte koristiti u nekim lekcijama. Koristite taj pristup presvega u svrhu pružanja pomoći učenicima da savladaju osnovneinformacije. Predavanje kao pristup koji koristite postaće ređe kakose učenici budu više angažovali u odgovaranju na pitanja i rešavanjuproblema, kako budete prelazili na primenu interaktivnijeg stilapredavanja.28PročitajteuOdeljku saresursimaideje <strong>za</strong>poboljšanapredavanja


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciUmesto da …Radite sami u vašoj učionici sa <strong>za</strong>tvorenim vratimaVi možete da ….Radite sa vašim kolegama i razmenjujete informacije o uspesima i i<strong>za</strong>zovima u vezi saprilagođavanjem vašeg stila predavanja.Na primer: Možete da pomognete u razvijanju kulture profesionalnih <strong>za</strong>jednicaučenja, učeći od drugih nastavnika u vašoj školi, drugih škola, od vaše <strong>za</strong>jednicei drugih spoljnih resursa tako što ćete razmenjivati informacije, uspehe i i<strong>za</strong>zoveu prilagođavanju vašeg nastavnog stila. Učenje od drugih je još jedan jak faktorpromene.Korak 3: Eksperimentisanje sa različitim strategijama.Zapamtite da, kao što je opisano u ovom Priručniku, postoje doka<strong>za</strong>ni pristupi, strategije iprakse koje mogu da poboljšaju vaše pedagoške napore. Iako vaši učenici i vi ne raspolažeteidealnim uslovima, sada možete početi sa sprovođenjem učenja usredsređenog na učenikekao što je navedeno u principima OKK. Možete promeniti vaš pristup sa korišćenja “spiskaonoga što ćete reći ili saopštiti vašim učenicima” na stvaranje “spiska osnovnih problema ilispiska <strong>za</strong> postavljanje pitanja” na koje učenici mogu da pokušaju da pronađu odgovore uzvašu pomoć.Korak 4: Postupanje.Postupite tako što ćete primenjivati neke od sugestija iz ovog odeljka i razmenjivati vašeiskustvo sa drugima, kako biste već DANAS pomogli u poboljšanju vaše nastavne prakse.Dodatna aktivnostMnoge od dole navedenih sugestija uzete su iz UNESCO-vih Praktičnih saveta <strong>za</strong>predavanja u velikim odeljenjima o kojima više možete pročitati na: unesdoc.unesco.org/images/0014/001488/148867e.pdf .http://www2.unescobkk.org/elib/publications/095/Teaching_Large_Classes.pdfSledi nekoliko ideja uzetih iz dokumenta UNESCO-a, Praktični saveti <strong>za</strong> predavanja u velikim odeljenjima:Fizičko okruženje – Struktura i nastavni resursi <strong>za</strong> lekcijeŠta možete da učinite kako bi vašu učionicu učinili efi kasnijom <strong>za</strong> strategije aktivnog učenja?♦ U idealnoj situaciji stolice su postavljene tako da učenici mogu da vide jedni druge, kaoi nastavnika;♦ Razmislite o različitim rasporedima sedenja <strong>za</strong> grupni rad i rad u parovima, a ako jemoguće postavite stolice i stolove u krug ili u oblik potkovice <strong>za</strong> aktivnosti i diskusije;♦ Ako stolovi i stolice moraju da budu postavljene <strong>za</strong> frontalno predavanje, onda se vi29


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionicikrećite po učionici između redova kako bi bili bliži učenicima;♦ Uključite učenike u istraživanje o tome kako smanjitiosećanje prenatrpanosti i konfuzije;♦ Pitajte učenike koje su njihove ideje, kako bi se oni osećaliugodnije i kako biste ih podstakli da učestvuju u diskusijamaili grupnim situacijama;♦ Razmotrite mogućnost uklanjanja nameštaja koji vam nijepotreban;“Vašasposobnost dastvarate dobrokontrolisana fi zičkai psiho-socijalnaokruženja možeda znači velikurazliku izmeđumirne i funkcionalneučionice i haotičneučionice ” str. 5♦ Olakšajte kretanje tako što ćete izraditi planove i pravila<strong>za</strong>: kako treba ulaziti u i izlaziti iz učionice, kako da na brzinu oformite grupe, napraviteuputstva <strong>za</strong> rutinske aktivnosti kao što su raspodela materijala, predavanje radova/domaćih <strong>za</strong>dataka; i♦ Podstaknite učenike da naprave dosije sa svojim radovima, koji će nositi sa sobom uškolu i pokazivati kod kuće svojim roditeljima.Psiho-socijalno okruženje – Načini <strong>za</strong> unapređivanje učenja kao <strong>za</strong>jednica radismanjena osećaja skučenosti i efikasnog rešavanja problema lošeg ponašanjaŠta možete da uradite da biste razvili <strong>za</strong>jednicu učenja koja podstiče aktivno angažovanje?Potražite načine kako da veliko odeljenje načinite naizgled malim:♦ Ponekad ostanite do kasno, a drugim danima dođite rano u učionicu kako biste imalimogućnost da individualno porazgovarate sa učenicima;♦ Pronađite načine da <strong>za</strong>pamtite imena učenika i aktivno koristite njihova imena uplanovima grupa/rasporedima sedenja, fotografi jama, pločicama sa imenima ili listupapira sa imenima ispisanim velikim slovima ispred učenika i <strong>za</strong>molite ih da izrade svojlični profi l <strong>za</strong> vas;♦ Krećite se po učionici; <strong>za</strong>molite učenike da vam pomognu dapodelite materijale, da nešto demonstrirate, da sprovedeteneke aktivnosti učenja;♦ Rasporedite učenike u ‘’matične grupe’’ čak i ako sede uredovima, rasporedite ih u grupu sa 5-6 drugih učenika kojiće postati mala grupa <strong>za</strong> učenje tokom većine razrednihaktivnosti i <strong>za</strong>dataka;♦ Budite lični – stvarna osoba koja radi sa učenicima –govorite im o tome koliko je njihovo učenje važno <strong>za</strong> vas ipružite im odgovarajuće primere tokom vaših predavanja uvezi sa vašim sopstvenim i<strong>za</strong>zovima i uspesima u učenju;♦ Dozvolite učenicima da se izražavaju – koristite tehnike ‘<strong>rada</strong> u krug’ koje omogućavajusvakom učeniku da ima priliku da govori ili da je ‘propusti’ dok ponovo ne dođe na red;♦ Podstičite pitanja i komentare – koristite podsticaje tipa: „Koje pitanje imate u vezisa…?”. Odgovorite ima sa: „Drago mi je što si to pitao.”, ili „To je dobro pitanje.”;30“Upamtite:Što pristupačnijibudete bili u smisluvašeg ponašanja iiskazivanja stvarnoginteresovanja idavanja pohvala toće se učenici višeosećati slobodnim darazgovaraju sa, vamai da prate nastavu”str. 15


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ Neverbalni postupci kojima se pokazuje podrška, kao što su osmeh ili klimanje glavom;i♦ Priznajte da su neki koncepti teški i pomozite im da prevaziđu strah od njih pričajući imo poteškoćama koje ste vi imali; podstičite učenike da sa vama razgovaraju o svojimpoteškoćama.Odredite razumna pravila <strong>za</strong> ponašanje učenikaSvim razredima su potrebna pravila <strong>za</strong> ponašanje sa poštovanjem, kako bi oni dobrofunkcionisali, a posebno u okruženju aktivnog učenja i učenja putem rešavanja problema.♦ Uključite učenike u utvrđivanje pravila u učionici – naglasitesaradnju i obzirnost;♦ Koristite pristup ‘<strong>za</strong>snovan na pravima’ - “u ovoj učionicimožete da radite šta hoćete, sve dok ono što radite neugrožava prava drugih, kao što su vaši drugovi iz razredaili nastavnik.” Zatim recite učenicima da odrede ponašanjakoja su prihvatljiva i ona koja su neprihvatljiva; odredite samoRazmislitekako ogromanrezervoar veštinaučenika možeteda bolje iskoristiteu učionici.nekoliko pravila koja naglašavaju odgovarajuće ponašanje, kao što je “držite vaše rukei noge k sebi;”♦ I<strong>za</strong>berite pravila koja okruženje u učionici čine urednim i unapređuju uspešno učenje;naglasite da je dobro imati različite stavove, ali da učenici treba da diskutuju ovrednostima ideja, a ne o vrednostima osobe; i♦ Koristite pozitivne disciplinske tehnike – naglasite to kada su dobri, ignorišite lošeponašanje ako je ono manjeg obima, stojite u blizini sa “oštrim pogledom”, gledajte aline govorite.Osnaživanje glasa učenika u učionici, školi i <strong>za</strong>jedniciMnoga predavanja mogu da imaju koristi od aktivnijeg angažovanja učenika u razvijanjuuzbudljivih aktivnosti i pomaganju sa resursima.Dole navedene aktivnosti stvoriće među učenicima jedan stvarni smisao <strong>za</strong>interesovanosti usvoju školu. U <strong>za</strong>visnosti od toga u kojem su razredu, učenici bi mogli da:♦ pozdravljaju posetioce školi i da preuzmu dužnosti <strong>za</strong> prijem posetilaca;♦ deluju kao vodiči <strong>za</strong> posetioce;♦ budu angažovani u pripremanju nastavnih sredstava;♦ diskutuju sa nastavnicima o tome koje vrste predavanja najbolje funkcionišu i <strong>za</strong>što;♦ utvrđuju teme <strong>za</strong> učenje <strong>za</strong>snovano na projektima;♦ nude savetovanje i posredovanje svojim vršnjacima;♦ budu angažovani u razrednim i školskim većima;♦ učestvuju u grupnim diskusijama sa osobljem;31


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ stvaraju radne grupe <strong>za</strong> istraživanje školskih problema kao što subacanje smeća, i da sprovode istraživanja;♦ pomažu u planiranju budućih događaja;♦ pomažu u vođenju vanškolskih sportskih klubova;♦ vode Zelene klubove <strong>za</strong> reciklažu; i♦ pomažu u izradi internet stranica ili prospekta u cilju promovisanja škole.Pristup aktivnog učenjaPre nego što počnete da čitate dalje o pristupu aktivnog učenja, razmislite o sledećim pitanjima.Diskutujte o njima sa kolegama u vašoj školi.♦ Kako izgleda aktivno učenje u 10. razredu?♦ Da li možete uzeti jedan dobar primer iz vaše škole, koji možete podeliti sa ostalimkolegama u školi?Aktivno učenje je:♦ učenje putem delovanja i uključivanja učenika u proces učenja;♦ učenje kroz situacije i rešavanje problema od straneučenika umesto da im se kaže odgovor, a to se takođenaziva i♦ učenje iz iskustva.Aktivno učenje:♦ <strong>za</strong>hteva da se bude partner u učenju;♦ inspiriše učenike da žele da otkrivaju; i♦ <strong>za</strong>hteva da vi obezbedite učenicima sposobnosti i veštine<strong>za</strong> učenje.Aktivnoučenjeje svakipristup kojiangažuje učenikeusklađujući nastavusa interesovanjimaučenika, njihovimrazumevanjem irazvojnim nivoom.Ono često obuhvataneposredne iautentičneaktivnosti.Kako mogu da prepoznam pristup aktivnog učenja?♦ Aktivno učenje angažuje učenike direktno u pitanjima i događajima; stvarima koje su <strong>za</strong>njih važne.♦ Vrste angažovanja učenika obuhvataju kampanje i istraživanja, rad na projektima,prezentacijama ili učestvovanje u specijalnim danima– na primer Dan planete Zemlje.♦ Aktivno učenje obuhvata angažovanje u <strong>za</strong>mišljenim ili hipotetičkim situacijama,simulacijama ili igrama, dramama ili igrokazima.♦ Vaš glavni i<strong>za</strong>zov je da pustite učenike da rade ono što najbolje umeju, tako što ćete imdati odgovornost.32


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciKako mogu da počnem?♦ Pomozite učenicima da otkriju i slede svoju strast prema učenju;♦ Koristite nove tehnologije kako biste učenicima pomogli u učenju;♦ Usmeravajte učenike u istraživanjima i saznajte nešto o stvarima koje ih interesuju uokviru nastavnog programa;♦ Podstičite učenike da razmenjuju svoja mišljenja sa drugima i da pronalaze odgovorena pitanja; i♦ Zahtevajte od njih da izrađuju prezentacije kako bi svoje nalaze podelili sa drugima.Dodatna aktivnostKako mogu da poboljšam aktivno učenje u mom razredu? Isprobajte sledeću aktivnost tokomnarednog časa u razredu:1. Učenicima se daje niz pitanja koja treba da razmotre tokom diskusije;2. Tokom pau<strong>za</strong> u diskusiji, od učenika se traži da <strong>za</strong>beleže pitanja na koja žele da dobijuodgovore u vezi sa nekom temom; i3. Kada počnete naredni čas sa ovom grupom, počnite sa tim pitanjima, kako bistepove<strong>za</strong>li prethodni čas sa tekućim.PrimeriDa biste pojačali aktivno učenje, pokušajte da ubacite testove <strong>za</strong> koncepte, razmenu uparovima i rezimea data od strane učenika putem pitanja. Naredni put kada budete držaličas:Testovi <strong>za</strong> koncepte1. Održite jedno mini predavanje u trajanju od oko 15 minuta2. Postavite odeljenju pitanje sa višestrukim odgovorima3. Upitajte učenike “Koliko vas misli da je odgovor pod “a” tačan odgovor, koliko pod “b”i tako dalje• Ako većina učenika odgovori tačno, onda pređite na naredni blok gradiva• Ako većina učenika da pogrešan odgovor onda <strong>za</strong>tražite od učenika “ubede svogsuseda” (učenika koji sedi pored) da je njihov odgovor tačan• Nakon par minuta ponovo pitajte koji je odgovor tačan• Nakon ove diskusije među vršnjacima većina učenika će dati tačan odgovor• Ako se još uvek muče sa odgovorom onda jedno kratko predavanje možeda reši pitanje tačnog odgovora i obrazloži <strong>za</strong>što su alternative pogrešne.U roku od pet minuta može doći do velike saradnje i može se dosta naučiti. Ovim postupkomučenici se usredsređuju na diskusiju o raznim aspektima pitanja i gradiva.33


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciRazmena u parovimaTokom vežbe razmišljanja/pisanja u parovima postavite jedno kratko pitanje koje stimulišerazmišljanje učenika ili <strong>za</strong>hteva integraciju ili primenu nastavnog gradiva i <strong>za</strong>hteva odučenika da rade individualno, tako što će pisati ili razmišljati u trajanju od jednog minuta:♦ Nemojte od učenika tražiti da nešto nabrajaju ili da ponavljaju proste činjenice;♦ Posle jednog minuta <strong>za</strong>tražite od učenika da se u paru sa jednim drugim učenikomdiskutuju o mogućim odgovorima, a <strong>za</strong>tim♦ prozovite učenike da izlože odgovor ili rešenje do kojeg je došli“parovi”.Napomena: Neće svi učenici želeti da učestvuju, ali takođe ne učestvuju ni svi tokompredavanja. Sve dok učestvuje velika većina nema nikakve štete ako nekoliko učenikamirno sedi tokom neke aktivnosti. Možete da bolje upoznate te tihe učenike tako što ćete ihpitati šta misle o gradivu.Rezime učenika na osnovu pitanja♦ Učenicima se daje niz pitanja koja treba da razmotre tokom diskusije;♦ Tokom pau<strong>za</strong> u diskusiji, od učenika se traži da <strong>za</strong>beleže pitanja u vezi sa nekomtemom na koja žele odgovore; i♦ Naredni čas sa ovom grupom <strong>za</strong>počnite upravo tim pitanjima, kako biste pove<strong>za</strong>liprethodni čas sa tekućim.Pročitajte više na: APS Udruženje <strong>za</strong> psihološke nauke www.psychologicalscience.org/observer/getArticle.cfm?id=2169Diskusija, rasprava i postavljanje pitanjaDiskusija, rasprava i postavljanje pitanja:♦ su od centralnog značaja <strong>za</strong> aktivno učenje;♦ <strong>za</strong>htevaju razvoj dobrih sposobnosti slušanja radi poboljšanja kvaliteta diskusije; i♦ mogu da poprime dva oblika:♦ suparnička, gde govornici pokušavaju da odbrane argument putem direktnog izlaganjasvog stava; ili♦ istraživačka, gde različiti govornici pokušavaju da dođu do dogovora ili <strong>za</strong>jedničkogrešenja problema, tako što slušaju jedni druge i učestvuju u razradi međusobnih ideja.U dole prika<strong>za</strong>noj tabeli ilustrovano je kako biste mogli da strukturirate aktivnost otvorenogprostora <strong>za</strong> dijalog i postavljanje pitanja (OPDPP). Metodologiju OPDPP razvila je jednagrupa pedagoga iz osam zemalja. Ona se bavila razvojem kritičkog razmišljanja i prenosivimveštinama ne<strong>za</strong>visnog razmišljanja, koje mogu da pomognu učenicima u svakom predmetu iizvan škole.34


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciNa ova dva vebsajta možete pronaći više saveta:♦ Pristup otvorenom prostoru <strong>za</strong> dijalog www.osdemethodology.org.uk♦ Zajednica postavljanja pitanja ili fi lozofi ja <strong>za</strong> decu www.p4c.comPrincipi otvorenog prostora <strong>za</strong> dijalog i postavljanje pitanja1. Podsticaj i izjašnjavanje: učenici su izloženi podsticaju koji predstavlja različite i‘logičke’ perspektive u vezi sa temom nekog predavanja. Te perspektive treba dapredstavljaju različita gledišta na pitanje i da podstaknu učenike da reaguju napodsticaj putem istraživanja porekla i implikacija svake perspektive i da ih povežu sasvojim sopstvenim perspektivama. Napomena: glavni cilj ovog koraka NIJE provera štaučesnici ‘’misle’’ o temi.2. Razmišljanje na osnovu informacija: učenici razmišljaju o izvorima informacija u vezisa temom lekcije, o glavnim i sporednim perspektivama.3. Refleksivna pitanja: učenici su izloženi pitanjima koja se odnose na pojedinca.Napomena: ta pitanja ne bi trebalo da se diskutuju u sklopu grupne aktivnosti sve dokse učenici ne upoznaju sa metodologijom inače bi se učenici mogli osećati suvišeizloženim ili će osećati potrebu da se takmiče u sticanju uvažavanja.4. Pitanja <strong>za</strong> dijalog u grupi: učenici su izloženi pitanjima koja unapređuju ‘kritičkupismenost’ ili formulisanje pitanja tokom diskusije otvorenog ispitivanja u manjimgrupama. Odvojite dovoljno vremena <strong>za</strong> krug važnih izjava i pitanja sa celim razredom.5. Odgovorni izbori: ovo je <strong>za</strong>datak rešavanja problema koji učesnicima pruža mogućnostda primene veštine i znanja stečena tokom procesa postavljanja pitanja na simuliranusituaciju ili situaciju iz stvarnog života koja se odnosi na donošenje odluka.6. Davanje povratnih informacija: učesnici se pozivaju da razmisle o svom učestvovanjui učenju (šta su naučili o temi, o sebi, o drugima, o tehnici otvorenog prostora i oprocesu učenja). To je takođe i ritual ‘<strong>za</strong>tvaranja otvorenog prostora’. (Nastavnik pozivapojedince da kažu neku reč, rečenicu, ništa ili nešto o onome što žele u vezi sa svojimprocesom učenja.)Izvor: Metodologija OPDPPPitanja <strong>za</strong> razmišljanje:1. Da li možete dati jedan primer primenjivanja ovog pristupa u nekom od predmeta u vašojškoli od 10. do 12. razreda?2. Da li biste mogli da <strong>za</strong>jedno sa jednim drugim nastavnikom razvijete jedan primerprimenjivanja ovog pristupa u gimnazijama i/ili srednjim stručnim školama?35


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici1. Rešavanje problemaRešavanje problema & kritičko razmišljanjePostoje brojne metode koje vam mogu pomoći da postanete više moderator učenja negosamo nastavnik koji prenosi sadržaj.Olakšajte učenje tako što ćete organizovati čas sa tačke gledišta rešavanja problema: neštošto se mora shvatiti i što <strong>za</strong>hteva postupanje kako bi mogli da pređete na narednu aktivnost, ilišto kulminira većim rešenjem projekta <strong>za</strong> jedno pitanje iz stvarnog života.DA BISTE NAUČILI VAŠE UČENIKE DA RAŠAVAJU PROBLEME♦ Dajte vašim učenicima probleme koje oni MOGU da rešeČar rešavanja problema je u REŠAVANJU problema. Učenici koji iskuse ČAR rešavanjaproblema ŽELE da rešavaju JOŠ VIŠE problema. Da bi bili dobri rešavači problemaučenici treba da VERUJU da mogu da rešavaju probleme. Stoga morate da im dajeteprobleme koje oni MOGU DA REŠE.♦ Dajte vašim učenicima probleme koji im se ČINE složenim.Ako su SVI problemi koje vaši učenici rešavaju LAKI problemi, onda oni neće verovati damogu da rešavaju teške probleme. Stoga ih vi morate NAUČITI da rešavaju probleme koji suNAIZGLED složeni, ali se MOGU REŠITI.♦ Naučite vaše učenike KAKO da rešavaju probleme koji im se ČINE složenim.Problemi se čine teškim kada rešenje nije očigledno. Dobri rešavači problema POČINJUtako što POKUŠAVAJU da reše problem. Oni preduzimaju PRVI KORAK, a onda traže drugikorak. Ako ne vide drugi korak, onda prelaze na DRUGAČIJI prvi korak. Drugim rečima, dobrirešavači problema počinju tako što POKUŠAVAJU da reše probleme koji se čine teškim, a nerazmišljanjem o tome kako ih rešiti.♦ Naučite vaše učenike STRATEGIJAMA <strong>za</strong> rešavanje problema.Izbor STRATEGIJE <strong>za</strong> rešavanje problema ukazuje na prvi korak i pomaže rešavaču problemada sagleda naredni korak. Dobri rešavači problema ne odustaju. Oni pokušavaju drugačijustrategiju, drugačiji prvi korak, a <strong>za</strong>tim traže drugi korak.Dodatna aktivnostStrategije rešavanja problema mogu da obuhvataju crtanje dijagrama, izradu spiska,nagađanje i proveru, deljenje i rešavanje manjih delova ili traženje neke šeme. Za višeinformacija o tim strategijama <strong>za</strong> rešavanje problema posetite sajt: http://pred.boun.edu.tr/ps/Da bi rešavali probleme učenici moraju da razviju veštine kritičkog razmišljanja i istraživanja.Brojni nastavnici sa Kosova obučeni su u metodologiji kritičkog razmišljanja.36


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici2. Veštine kritičkog razmišljanja i postavljanja pitanjaRazvijanje kritičkog razmišljanja i sposobnosti postavljanja pitanja obuhvata:♦ korišćenje informacija <strong>za</strong> rešavanje problema; i♦ korišćenje relevantnih izvora informacija.Te veštine obuhvataju:♦ aktivno postavljanje pitanja;♦ racionalno razmišljanje;♦ aktivno slušanje; i♦ rešavanje problema kroz saradnju i <strong>za</strong>jednički rad.Kada vaši učenici nauče te procese oni će biti sposobni da jasno i racionalno razmišljaju, dapreuzmu povećanu odgovornost <strong>za</strong> svoje učenje i da postanu ne<strong>za</strong>visni učenici.Kroz izučavanje stvarnih slučajeva, vaši učenici treba da istražuju, planiraju i ispituju kako bi:♦ se suočili sa i razmišljali o različitim idejama, mišljenjima, verovanjima i vrednostimaprilikom istraživanja tematskih i kontroverznih pitanja i problema;♦ analizirali i ocenjivali korišćene izvore, ispitivali različite vrednosti, ideje i tačke gledištai prepoznali predrasude iz brojnih informacija i izvora;♦ izrazili i objasnili njihova sopstvena mišljenja drugima putemdiskusija, formalnih rasprava i glasanja;♦ saopštili neki argument, uzimajući u obzir različite tačkegledišta i oslanjajući se na ono šta su naučili putem istraživanja,delovanja i rasprave;Pročitajtediskusiju okontroverznimpitanjima uOdeljku saresursima♦ opravdali svoj argument, dajući razloge i pokušavajući da uveredruge da ponovo razmisle, promene mišljenje ili ih podrže; i♦ <strong>za</strong>stupaju svoje stavove pred drugima, a sa kojima se oni mogu slagati ili ne.To znači da kada planirate kako ćete predavati neku određenu temu, morate da obezbedite daučenici imaju mogućnost i vreme da ovo urade.Kvalitet pitanja koja koristite među učenicima je važan, stoga treba da pokušate da razvijatepraksu postavljanja pitanja sa više mogućih odgovora.U dole prika<strong>za</strong>noj tabeli ilustrovane su razne vrste pitanja koja bi trebalo da koristite.37


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPrimeri pitanja sa više mogućih odgovora <strong>za</strong> moderatoreProfesor Robert Fišer u knjizi Podučavanje razmišljanju1. Pitanja koja <strong>za</strong>htevaju pojašnjenje:Možete li da objasnite da …? ObjašnjenjeŠta misliš kad kažeš …? DefinisanjeMožeš li mi dati jedan primer …? Davanje primeraKako to pomaže …? PodržavanjeDa li neko ima neko pitanje …? Raspitivanje2. Pitanja koja ispituju razloge i dokaze:Zašto mislite da …? Formiranje argumentaKako znate da …? PretpostavkeKoji su vaši razlozi …? RazloziDa li imate dokaze …? DokaziDa li možete da mi date neki primer <strong>za</strong> / primer protiv …? Primeri protiv3. Pitanja koja istražuju alternativne stavoveDa li to možete reći na drugi način …? Preformulisanje stavaDa li postoji neko drugo gledište …? ŠpekulacijaŠta ako bi neko drugi predložio da …? Alternativni stavoviŠta bi rekao neko ko se ne slaže s tobom …? Kontra argumentiKoja je razlika između tih stavova / ideja …? Razlike4. Pitanja koja testiraju implikacije i poslediceŠta proizilazi iz onoga što ste rekli …? ImplikacijeDa li se to slaže sa onim što si rekao ranije …? KonzistentnostŠta bi bila posledica toga …? PoslediceDa li postoji opšte pravilo da ...? Uopštavanje pravilaKako biste proverili da vidite da li je to istina …? Ispitivanje istine5. Pitanja u vezi sa pitanjem/diskusijomDa li imate pitanje u vezi toga …? Postavljanje pitanjaKakva je to vrsta pitanja …? AnaliziranjeKako nam ono što je rečeno / to pitanje pomaže …? PovezivanjeDokle smo stigli / ko može da rezimira dosadašnje …? RezimiranjeDa li smo se približili davanju odgovora na pitanje / problem …? Dolaženje do<strong>za</strong>ključaka38


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPitanja <strong>za</strong> razmišljanje:1. Da li u vašoj školi ima nastavnika koji su spremni da primene ove pristupe?2. Kako biste mogli da ih primenite u predmetnim oblastima i modulima od 10-12razreda?3. Da li možete da radite sa drugim nastavnicima da <strong>za</strong>jedno planirate i predajete?Dodatna aktivnostŠest važnih veština kritičkog razmišljanjaVeštine postavljanja pitanja omogućuju učenicima da postavljaju pitanja, da razmišljaju opravom pitanju koje treba da postave i da planiraju veći broj pitanja na osnovu dobijenih odgovora.Učenicima su neophodne mogućnosti <strong>za</strong> postavljanje pitanja i odgovaranje na različite vrstepitanja – što pitanje ima više mogućih odgovora, to više podstiče na razmišljanje. Poštoučenici treba da čuju pitanja i odgovore na različite kontekste, od presudnog je značaja daodrasli modeliraju postavljanje pitanja u igrokaznim situacijama.Veštine obrade informacija omogućuju učeniku da uradi nešto sa dobijenim odgovorima iprikupljenim informacijama. Kroz proces obrade informacija učenik postaje sposoban daorganizuje i <strong>za</strong>drži najrelevantnije informacije.Veštine obrazlaganja omogućuju učenicima da izgrade stav <strong>za</strong>snovan na relevantniminformacijama koje su prikupili. Korišćenjem veština obrazlaganja, učenici postaju sposobnida verbalizuju svoje misli i nauče da objasne svoja mišljenja drugima. Ponovo je neophodnoda odrasli i starija deca uobliče ovaj proces razmišljanja i podrže objašnjenja.Veštine ocenjivanja omogućuju učeniku da razmotri informaciju kojom raspolaže i da odlučida li se sa njom slaže ili ne. Putem procesa ocenjivanja učenici počinju da razvijaju kriterijume<strong>za</strong> prosuđivanje informacija i analizu svojih sopstvenih nala<strong>za</strong>. To napreduje prema njihovojsvesti o onome što žele da postignu i pomaže im da shvate kada su postigli svoj cilj do<strong>za</strong>dovoljavajućeg stepena.Veštine rešavanja problema daju učeniku sposobnost da prepozna da se stvari mogumenjati i da će to uticati na krajnji proizvod ili ideje. Korišćenjem veština rešavanja problemaučenici razvijaju sposobnost da prepoznaju problem kao nešto što se može rešiti, a nekao poka<strong>za</strong>telj nečijeg neuspeha. Da bi to uradili oni moraju da imaju dosta iskustava izrešavanja problema stečenog kroz situacije u svakodnevnom životu.Kreativno razmišljanje je sposobnost korišćenja mašte da bi se izmislilo nešto novo iligenerisale nove ideje. Veštine kreativnog razmišljanja omogućuju učeniku da traži alternative,da traži i<strong>za</strong> onog što je očigledno. Ako su učenici podstaknuti da kreativno razmišljaju, onirazvijaju samopouzdanje da isprobavaju ideje i nove metode i da eksperimentišu bez strahada neće biti u pravu ili da će načiniti grešku. Oni treba da znaju da su pokušaj i promašaj ičinjenje grešaka vitalni <strong>za</strong> učenje, a odrasli oko njih treba da im demonstriraju te veštine ipodstaknu ih da ponovo razmisle, ponovo pokušaju i pronađu novo rešenje.Ne postoji hijerarhijski redosled <strong>za</strong> ovih šest veština razmišljanja. Umesto toga one sumeđusobno pove<strong>za</strong>ne i dopunjuju jedna drugu. Ove veštine treba da budu gajene i razvijanejedna sa drugom na praktičan i svrsishodan način.39


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPromena pristupa nastaviNastavnicima nisu potrebna kompletna inovativna sredstva <strong>za</strong> sprovođenje promene štose tiče pronalaženja materijala koji pokreće pitanja o kojima treba diskutovati na jedaninteresantan način uz izvlačenje pitanja <strong>za</strong> dublju diskusiju, pružanje vremena <strong>za</strong> razmišljanjei usredsređivanje na teme koje su interesantne <strong>za</strong> učenike.Nastavnici počinju tako što određuju pravi ton i obezbeđuju zdravo okruženje u učionici takošto utvrđuju osnovna pravila u vezi sa diskusijom i raspravom;♦ Od presudnog značaja je da na tabli utvrdite ishode učenja <strong>za</strong> svaki čas tako da učeniciznaju šta se očekuje od njih.♦ Utvrdite ciljeve koje je moguće postići, kako bi omogućili stvaranje osećaja uspeha.♦ Počnite sa aktivnošću <strong>za</strong>grevanja, kako biste podstakli učenike i pomogli im da sepripreme <strong>za</strong> duboko razmišljanje.Učenici uče na mnogo različitih načina, pa stoga nastavnici treba da koriste raznovrsne stilovei aktivnosti – vizuelne, usmene, pisane ili fi zičke (igranje uloga, drama) i ITK. Nastavnici mogupočeti da:♦ Izrađuju i postavljaju prava pitanja♦ Daju učenicima dosta usmerenja i uputstava♦ Izdvajaju vreme da pojedinačno svim učenicima objasne šta im nije jasno, a ne samoonima kojima je to neophodno♦ Obezbede da svaki materijal bude stavljen u kontekst i da ima pravi kvalitet♦ Izrade živahne aktivnosti sa učenicima i <strong>za</strong> učenikeSledi jedan primer aktivnosti iz predmeta ‘’istorija’’ <strong>za</strong> 10. razred, u kojem je ilustrovano kakopredavanje može da bude usredsređeno na učenike. Kao nastavnik obezbedite da:♦ pričate manje♦ manje usmeravate učenike u učenju♦ čekate pre nego što intervenišete, kako biste dozvolili učenicima više vremena i prostora<strong>za</strong> razmišljanje♦ tražite povratne informacije od učenika, kako biste ih podstakli da razmišljaju o onomešto su učiliPrimer učenja usredsređenog na učenikeOvaj je primer predavanja lekcije o demokratiji iz istorije <strong>za</strong> 10. razred.Svaki učenik ima komad papira.1. Pročitajte sledeću izjavu odeljenju: „Nasilje se nikada ne može opravdati uprotestima, bilo od strane demonstranata ili od strane policije.“40


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici2. Zatražite od učenika da utvrde svoje stavove o ovoj izjavi. Na papiru treba da napišubroj između jedan i pet, pri čemu broj jedan znači da se ‘uopšte ne slažu sa tim’, abroj pet da se ‘u potpunosti slažu sa tim’.3. Sad treba da se kreću kroz učionicu i pronađu nekoga ko deli njihov stav i dadiskutuju o izjavi. Ako u bilo koje vreme promene svoje mišljenje ili <strong>za</strong>uzmu neki jačistav, onda mogu svoj novi broj da <strong>za</strong>pišu na papiru. Za taj <strong>za</strong>datak imaju pet minuta.4. Učenici <strong>za</strong>tim treba da otkriju međusobno nekog drugog čiji se stav razlikuje <strong>za</strong> jedanbroj više ili manje od njihovog stava. Sada bi sa takvom osobom trebalo da diskutujuo svom stavu.5. Na kraju, okupite se kao odeljenje i prodiskutujte o procesu:♦ Da li postoji opšti stav odeljenja u vezi sa ovom izjavom?♦ Da li ima nekih aspekata izjave u vezi sa kojima se svi slažemo?♦ U vezi kojeg aspekta se većina ne slaže?♦ Koliko je učenika utvrdilo da su promenili svoj stav?♦ Šta ih je navelo da promene svoj stav?♦ Šta su dobili ovim procesom?♦ Da li je to dobar način <strong>za</strong> učenje? Ako jeste, <strong>za</strong>što?♦ Kakvo novo razumevanje ili znanje su učenici stekli iz ove aktivnosti?Nastavnici bi mogli da razmisle o različitim rasporedima sedenja tokom grupnog <strong>rada</strong> i <strong>rada</strong> uparovima. Oni <strong>za</strong> diskusiju mogu da postave stolove i stolice u krug ili u oblik potkovice. Imabrojnih drugih pristupa koje nastavnici mogu da koriste. Najvažnije je da nastavnici ponovoprovere ciljeve koji su postavljeni na početku časa i da prikupe povratne informacije od učenikao predavanju, njihovom učenju i narednim koracima.Značaj informacione tehnologije i komunikacija (ITK)Uprkos promenama u upotrebi i nabavci ITK, verovatno je da će u budućnosti većina školana Kosovu imati bolji pristup ITK tokom nastave. Ovo je od suštinske važnosti <strong>za</strong> kurikularnuoblast ’život i rad’. ITK pomaže učenicima da primenjuju veštine i sposobnosti na nove načinei ona će im pomoći da predstave svoje ideje u raznim formatima. ITK podrazumeva upotrebu:♦ fl ip kamera♦ stonih kompjutera i lap top uređaja♦ mobilnih telefona <strong>za</strong> snimanje filmova♦ PowerPoint-a i ostalih softvera <strong>za</strong> prezentacije♦ internet strana <strong>za</strong> blogove♦ Wikki-strana i internet stranaTrebalo bi da oprezno razmotrite koje strateške odluke treba doneti u vezi sa novim medijimai kako možete da obezbedite redovan i ravnomeran pristup <strong>za</strong> sve učenike, tako da upotrebaITK postane norma, a ne dodatna aktivnosti ili aktivnost rezervisana samo <strong>za</strong> nekolikoučenika. Sada je vreme da se počne sa razmišljanjem o implikacijama promene <strong>za</strong> nastavnike41


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionicii integrisanju ITK kao sredstva <strong>za</strong> učenje. Za dalja uputstva molimo vas da pročitate Odeljak4, u kojem ce biti više reči o strategijama koje će vam pomoći da obuhvatite opšta tematskapitanja i obogatite izvore učenja.Za detaljnije informacije u vezi sa Odeljkom 3pročitajte naredni Odeljak sa resursima1. Strategije <strong>za</strong> poboljšano predavanje2. Velika odeljenja: Vodič <strong>za</strong> nastavu3. Smernice <strong>za</strong> aktuelna, osetljiva i kontroverzna pitanja4. Dijamant 95. Posuda sa zlatnom ribicom6. Pijaca7. Otvoreni prostor8. Podsetnik <strong>za</strong> nastavnikeResursi <strong>za</strong> Odeljak 3RESURS 1: Strategije <strong>za</strong> poboljšanje predavanjaPoboljšano predavanje defi nisano je kao niz kratkih, mini-predavanja prožetih specifi čnimdogađajima aktivnog učenja, čija je svrha ispunjavanje ciljeva/ishoda predavanja. Upotrebomtog modela, poboljšano predavanje može da bude od jednostavnog do složenog; na primer:♦ Jednostavno poboljšano predavanje može da obuhvata dve do tri pauze tokompredavanja kako bi se učenicima pružila mogućnost da uporede svoje beleške ili dapostavljaju pitanja; i♦ Složenija strategija bi bila da u nastavu ugradite grupne aktivnosti dužeg trajanja kojesu usredsređene na razvijanje veština, a koje su prožete kratkim mini-predavanjima,kojima se vrši kratak pregled prethodne aktivnost ili kojima se pravi prelaz na narednuaktivnost.Koliko će gore navedene strategije aktivnog učenja biti <strong>za</strong>stupljene u vašem predavanju <strong>za</strong>visiod ciljeva/ishoda učenja i vašeg stila predavanja.Za više ideja u vezi sa poboljšanjem nastave vidite Dodatak Jedan, u knjizi Čarlsa Bonvela nasajtu www.active-learning-site.comNaćićete specifi čne predloge <strong>za</strong>:♦ Aktivnosti koje treba sprovesti tokom prvih nekoliko minuta časa;♦ Aktivnosti koje treba sprovesti tokom srednjih 20-25 minuta časa; i♦ Aktivnosti koje treba sprovesti tokom poslednjih deset minuta časa.42


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciRESURS 2: Velika odeljenja: Vodič <strong>za</strong> nastavuOdlične ideje možete da pronađete na sledeća dva vebsajta:http://www.ydae.purdue.edu/lct/hbcu/documents/Active_Learning_Creating_Excitement_in_the_Classroom.pdfwww.active-learning-site.com and http://www.crlt.umich.edu/tstrategies/tsllc.ph pSa Univerziteta u Mičigenu, SAD, može se naći na sajtu http://www.crlt.umich.edu/tstrategies/tsllc.phpRESURS 3: Smernice <strong>za</strong> aktuelna, osetljiva i kontroverzna pitanjaU svim predmetima se mogu naći kontroverzna i tematska pitanja. Treba da budete u stanju daučenicima pomognete da ih istraže i da planirate predavanja o tim pitanjima. Ta pitanja moguda dovedu do podele mišljenja i da budu veoma aktuelna. Često se događa da grupe imajurazličite i jake stavove o takvim pitanjima. Ona često dovode do podela u društvu i često setiču suštinskih pitanja principa, vrednosti ili verovanja. Učenici su svesni ovoga i biće spremnida diskutuju o tim. Kontroverzna pitanja mogu se javiti u nastavnim lekcijama. Pročitajte dolenaveden primer:Nastavnik je na jednom času govorio o klimatskim promenama kada su dva učenika izjavilada su gledali jednu emisiju na televiziji, u kojoj je bila izrečena tvrdnja da globalno <strong>za</strong>grevanjeuopšte ne postoji. Zatim su oni naveli neke uverljive dokaze sa televizije kako bi potkrepilisvoju tvrdnju.Ako se dogodi ovakva situacija, onda postavite sebi sledeća pitanja:♦ Da li je to pitanje koje pokazuje reakciju učenika na nešto što oni ne razumeju?♦ Da li je to pitanje koje sugeriše da učenik ima izvesno znanje o tom pitanju i da mu jepotrebno pojašnjenje?♦ Da li je to pitanje koje ukazuje da učenik zna odgovor ali želi potvrdu?♦ Da li je to pitanje koje je od interesa <strong>za</strong> celo odeljenje ili ono <strong>za</strong>hteva pojedinačanodgovor koji treba dati kasnije?♦ Da li je to pitanje koje sugeriše da učenik ima neadekvatno znanje / uverenje (ličnoistupanje koje možda treba naknadno pratiti) npr. rasističko, seksualno, kriminalno?♦ Da li je to pitanje lične prirode, osmišljeno tako da osramoti nastavnika, da <strong>za</strong>smejeodeljenje?♦ Da li je to pitanje postavljeno s namerom da se od nastavnika izvuku lične informacije?Kontroverzna pitanja mogu da obuhvataju blagostanje životinja i eksperimentisanje životinjama,genetske modifi kacije, seksualnost, nuklearnu energiju, HIV i AIDS ili izbeglice i manjine. Takvapitanja se mogu javiti kao deo planirane lekcije ili se mogu javiti neočekivano tokom diskusije.Ona takođe mogu da i<strong>za</strong>zovu pažnju roditelja ili drugih grupa, kao pitanja koja prouzrokuju<strong>za</strong>brinutost.43


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciMožete da <strong>za</strong>uzmete tri široka pristupa:♦ Neutralan stav, pri kojem nećete izraziti nikakvo mišljenje;♦ Uravnotežen stav, pri kojem ćete izložiti jedan nekoliko mišljenja, uključujući i onamišljenja sa kojima se ne slažete; i♦ Da budete angažovani učesnik, pri čemu ćete objaviti i svoja mišljenja i tako postatipunopravni učesnik u nastavi.Ta pitanja su važna <strong>za</strong> učenike, jer će im diskutovanje o njima omogućiti da razviju veštinebavljenja emotivnim pitanjima, koja mogu biti u konfl iktu sa njihovim sopstvenim vrednostima.Te veštine obuhvataju:♦ Veštine obrade informacija, koje učenicima omogućuju da sakupe, razvrstaju, klasifi kuju,postave u redosled, uporede i pronađu razliku među informacijama i sagledaju vezeizmeđu delova informacija;♦ Veštine obrazlaganja omogućuju učenicima da opravdavaju mišljenja i postupke, dauočavaju međusobne pove<strong>za</strong>nosti i dedukcijom izvode <strong>za</strong>ključke, da koriste odgovarajućijezik kako bi objasnili svoja gledišta, i da koriste dokaze kako bi potkrepili svoje odluke;♦ Veštine uviđanja omogućuju učenicima da postavljaju relevantna pitanja, da planirajušta treba da urade i kako da istražuju, da predviđaju ishode i da predviđaju odgovore,da testiraju teorije i probleme, da testiraju <strong>za</strong>ključke, i da prodube svoje ideje i mišljenja;♦ Veštine kreativnog razmišljanja omogućuju učenicima da generišu i proširuju ideje, dapredlažu moguće hipoteze, da koriste svoju maštu, i da traže alternativne ishode; i♦ Veštine evaluacije omogućuju učenicima da ocenjuju šta čitaju, čuju i rade, da uče daprocenjuju vrednost sopstvenog <strong>rada</strong> i ideja ili <strong>rada</strong> i ideja drugih, da ne primaju sveinformacije zdravo <strong>za</strong> gotovo, i da imaju pouzdanje u svoja sopstvena rasuđivanja.Pre nego što počnete sa časom, važno je da utvrdite osnovna pravila, čija je svrha da se stvoribezbedna sredina <strong>za</strong> učenike, u kojoj oni mogu da izražavaju svoja mišljenja. Ta pravila moguda budu sledeća:♦ Učenici će izlagati svoja mišljenja jedan po jedan– nema prekidanja;♦ Pokažite poštovanje prema stavovima drugih;♦ Osporavajte ideje, a ne ljude;♦ Koristite odgovarajući jezik – nisu dozvoljeni rasistički ili seksistički komentari;♦ Dozvolite svakome da izrazi svoje mišljenje, kako biste obezbedili da svako budesaslušan i ispoštovan; i♦ Učenici treba da navedu razloge zbog kojih su <strong>za</strong>uzeli neki određeni stav.U <strong>za</strong>visnosti od osetljivosti pitanja, podelite razred na manje grupe. Tako ćete učenicimaomogućiti da se osećaju pouzdanijim i omogućićete manje pouzdanim učenicima da izrazesvoja mišljenja. Tokom diskusije treba da izbegavate predrasude tako što ćete:♦ obezbediti da svi u razredu saslušaju argumente svake strane u diskusiji;44


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ predstaviti suprotne stavove na uravnotežen način;♦ staviti na raspravu popularne stavove i mišljenja;♦ obezbediti da sve činjenice budu dobro istražene; i♦ obezbediti da svi dokazi budu otvoreni <strong>za</strong> ispitivanje.Kada budu opremljeni veštinama <strong>za</strong> ispitivanje kontroverznih pitanja, učenici će biti u stanjuda sami prepoznaju predrasude i prave izbore koji su uravnoteženi. Pre svega, vi treba dauspostavite pravu klimu <strong>za</strong> diskusiju u učionici. Pročitajte dole navedene savete:Sledeći saveti će vam pomoći da bolje kontrolišete raspravu o kontroverznim pitanjima uvašoj učionici:♦ Raspolaganje veštinama <strong>za</strong> prelaženje sa pitanja na koja postoji samo jedan odgovorna otvorenu diskusiju i provociranje kvaliteta u diskusiji i razmišljanju;♦ Manje priče da biste izbegli dominiranje tokom diskusije ili njeno kontrolisanje;♦ Odlučivanje u vezi sa vašom ulogom u diskusiji;♦ Odlučivanje o tome kako odgovoriti na <strong>za</strong>hteve <strong>za</strong> daljim postupcima;♦ Utvrđivanje i poštovanje jasnih smernica <strong>za</strong> očekivano ponašanje;♦ Prepoznavanje da neke teme možda nisu pogodne ili možda <strong>za</strong>htevaju dodatanoprez;♦ Prepoznavanje predrasuda i šta činiti sa takvim mišljenjima; i♦ Izgradnja fleksibilnosti <strong>za</strong> sporna pitanja kao što su rasa, terori<strong>za</strong>m i migracija.Moraćete da donesete odluku o tome koji ćete stav <strong>za</strong>uzeti u <strong>za</strong>visnosti od odeljenja, znanjavaših učenika i pitanja. Možda će vam biti potrebna dalja stručna obuka kako biste znali kakoda se bavite kontroverznim pitanjima u učionici i trebalo bi da počnete da razmišljate o tomekakva obuka bi vam mogla biti potrebna.RESURS 4: Dijamant 9Pokušajte aktivnost pod nazivom Dijamant 9. Za ovu aktivnost će biti potrebno da pripremiteniz od 9 ili više kartica sa informacijama o pitanjima koje proučavate. Tu se može raditi omogućim načinima <strong>za</strong> rešavanje nekog matematičkog ili naučnog problema, uticaju koji vulkaniimaju na ljude i zemljište, ili o doprinosu koji je Turska dala kosovskom društvu ili o vrednostinekog pesničkog dela. Informacija treba da bude <strong>za</strong>pisana na kartici, <strong>za</strong>tim isečena i stavljenau koverte. Svaka kartice predstavlja različit stav u vezi sa pitanjem koje proučavate. Učenicirade u grupama od tri ili četiri učenika. Svaka grupa u odeljenju dobija po jedan koverat.Učenici treba da razmotre svaku karticu, a <strong>za</strong>tim da ih poređaju u obliku dijamanta s tim dakomentar koji smatraju najprihvatljivijim ili sa kojim se najviše slažu postave na vrh dijamanta.Ostalih 8 kartica treba da budu rangirane nakon diskusije. Ako napravite više od 9 kartica, ondaće učenici morati da odbace neke, kako bi napravili dijamant od 9 kartica. Šema dijamantaobjašnjena je na donjoj slici.45


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciSvaki dijamant sastavljen od 9 kartica uobličen je na stolu. Učenici sada u grupama trebada obilaze dijamantske oblike drugih, kako bi svi imali mogućnosti da vide kako su karticepoređane. Zatim svaka grupa uzima svoj prvi izbor i dobija <strong>za</strong>datak da izradi jednu interaktivnuprezentaciju u vezi sa tom izjavom. Učenici će morati da razmotre kako će i <strong>za</strong>što opravdatiizjavu koju su i<strong>za</strong>brali. Prezentacija može imati oblik:♦ postera sa beleškama;♦ prezentacije u PowerPoint-u;♦ kratkog govora – uvodne napomene, objašnjenja u tri tačke i <strong>za</strong>ključak.Učenicima će biti potrebno vreme da se pripreme i predstave svoje nalaze svojimvršnjacima. Kao <strong>za</strong>vršna aktivnost, oni bi <strong>za</strong>tim mogli da odluče da rangiraju prvi izborsvake grupe i da stvore jedan dijamant sastavljen od 9 kartica po redosledu o kojem suse dogovorili. Upamtite da uvek treba da <strong>za</strong>tražite povratne informacije od učenika kakobiste podstakli njihovo razmišljanje o procesu učenja. Ne treba da dominirate časom.Nastavnici treba da govore i usmeravaju što manje i da sačekaju pre intervenisanja kakobi dali učenicima više vremena i prostora da dobro razmisle.RESURS 5: Posuda sa zlatnom ribicomPristup posude sa zlatnom ribicom podrazumeva raspoređivanje učenika u krug tako da mogulako da vide jedni druge, čime se poboljšava njihovo učestvovanje. U daljem tekstu naćićeteprimere pristupa sa jednim i sa dva kruga.Pristup sa jednim krugom: Pokrenite <strong>za</strong>grevanje sa celim razredom koji sedi u jednomvelikom krugu. Postavite učenicima dva pitanja o temi ili nastavnoj jedinici koju ćetepredavati. Učenici mogu da diskutuju o obema pitanjima kao grupa, tako što će reći štamisle o svakom od pitanja.Pristup sa dva kruga: Počnite tako što ćete učenike rasporediti da sede u dva kruga,u početku ih uparujući unutar kruga kako bi razmenjivali svoje misli o pitanju koje stepostavili. Unutrašnji krug pomera se u smeru ka<strong>za</strong>ljke na satu nakon nekoliko minutadiskusije. Sada postavite drugo pitanje i rotirajte spoljašnji krug u smeru suprotnom odkretanja ka<strong>za</strong>ljke na satu. Time treba da se obezbedi da učenici razmenjuju svoje idejesa različitim partnerima u svim navratima. Celom odeljenju trebate da pružite mogućnostda da povratne informacije o svojim mislima i percepcijama. Za svako od ta dva pitanjamožete da napravite dijagram u obliku pauka tako da možete <strong>za</strong>beležiti brojna mišljenja.Misli mogu da <strong>za</strong>beleže <strong>za</strong>pisničari koji se kreću oko svakog kruga, a <strong>za</strong>tim izrađujuveliki dijagram, koji se može okačiti na zid i o kojem se može kasnije diskutovati. Ključnamišljenja odeljenja treba da budu <strong>za</strong>beležena, kako biste mogli da se pozovete na njihtokom obrađivanja narednih lekcija.46


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciRESURS 6: PijacaOva aktivnost angažuje učenike u razmenu njihovih ideja unutar jednog takmičarskog foruma.Učenicima se daje <strong>za</strong>datak da diskutuju o jednoj temi u malim grupama, na primer o sledećimpitanjimaKoji je najbolji način da se u budućnosti obezbedi energija na Kosovu?, iliSvaka grupa mora da izradi poster ili vizuelnu mapu sa svojim idejama.Kada grupe <strong>za</strong>vrše izradu svog postera/mape, od učenika se <strong>za</strong>tim <strong>za</strong>hteva da postave svoju‘pijačnu tezgu;’Po jedan član svake grupe stoji pored planova svoje grupe i ‘prodaje’ ih članovima drugih grupakoje dolaze u posetu, dok ostatak grupe obilazi druge tezge i ‘kupuje’ njihove ideje koristećispisak sa bodovima, dajući svakom od ‘prodavaca’ ideja određeni broj bodova u <strong>za</strong>visnosti sanizom dogovorenih kriterijuma.RESURS 7: Otvoreni prostorOva aktivnost omogućuje integraciju kognitivnih veština i može im poslužiti kao model <strong>za</strong>slušanje, razmenu i učenje jednih od drugih s punim poštovanjem.Stvorite BEZBEDNO MESTO, što znači da:♦ niko nije izostavljen;♦ postoji dobra atmosfera <strong>za</strong> razmenu;♦ vam niko ne govori šta treba da mislite!; i♦ niko (pa čak ni sam nastavnik) nema odgovore na sva pitanja.Koraci1. Podsticaj i izjašnjavanje:izlaganje podsticaju uzpredstavljanje različitih i‘logičkih’ perspektiva neke teme.Perspektive treba da predstavljajurazličita gledišta na pitanje i dapodstaknu ‘kognitivno neslaganje’među učenicima koji se ohrabrujuda reaguju na podsticaj tako što ćeistražiti poreklo i implikacije svakeperspektive i pove<strong>za</strong>ti ih sa svojimsopstvenim perspektivama.Napomena: glavni cilj ovogkoraka NIJE da se proveri štaučenici ‘misle’ o temi.Predloženi vreme inačin <strong>rada</strong>:10 minuta <strong>rada</strong> uparovima47Opšti postupciRazmatranjePERSPEKTIVA:slika, film, crtani fi lm,pesma, priča


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici2. Razmišljanje na osnovuinformacija: razmišljanje oizvorima informacija <strong>za</strong> neku temu,aktuelnih i sporednih perspektiva,i pristup javnim kanalimakomuniciranja.5 minuta <strong>rada</strong> u grupikoja je okupljena okomoderatoraCrtanje ili pisanjevaših PRVIH MISLI injihovo saopštavanjedrugima3. Povratna pitanja: izlaganjepitanjima koja se odnose napojedinca.Napomena: o njima ne trebadiskutovati u sklopu grupne aktivnostisve dok učenici ne budu upoznati sametodologijom, u suprotnom bi seučenici mogli osećati suviše izloženimili će bi mogli početi da se takmiče koje u pravu.3 minuta razmišljanja utišiniIz<strong>rada</strong> PITANJA uparovima4. Pitanja <strong>za</strong> dijalog u grupi:izlaganje pitanjima koja unapređuju‘kritičku pismenost’ ili formulisanjepitanja (u otvorenom raspitivanju).30 minuta <strong>za</strong> diskusijuu malim grupama + 10minuta <strong>za</strong> celu grupu <strong>za</strong>krug važnih izjava i pitanjaGLASANJE onekom pitanju5. Odgovorni izbori: Ovo je<strong>za</strong>datak <strong>za</strong> rešavanje problemakoji pruža učenicima mogućnostda primenjuju veštine i znanjastečene kroz postupak uviđanjana donošenje odluka u stvarnomživotu ili u nekoj simuliranojsituaciji.20 minuta – rad u grupi RAZGOVARANJE o<strong>za</strong>datku6. Davanje povratnih informacija:Učenici se pozivaju da razmisleo svom učešću i učenju (šta sunaučili o temi, šta su sami naučili,šta su naučili o drugima, šta sunaučili o samom prostoru i oprocesu učenja). Ovo je takođejedan ritual ‘<strong>za</strong>tvaranja otvorenogprostora’.10 minuta – cela grupa(nastavnik pozivapojedince da kažu nekureč, rečenicu ili baš ništa,ili nešto što žele da kažuo svom procesu učenjai kvalitetu i bezbednostiprostora)RAZMENA onogašto smo naučili48


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciRESURS 8: Podsetnik <strong>za</strong> nastavnikeUnapredite vaš nastavni radVi ćete, kao nastavnik, predvoditi promene. U tome će vam biti od velike pomoći ukoliko:♦ se postarate da znate koje su to promene koje donosi novi kurikulum;♦ obezbedite pristup korisnim zvaničnim dokumentima MONT-a koji se odnose naOkvir kurikuluma Kosova i Osnovni kurikulum Kosova;♦ razmislite o tome da sa manjom grupom nastavnika radite <strong>za</strong>jedno na planiranju <strong>za</strong>promene koje donosi novi kurikulum;♦ obavestite direktora škole o vašim potrebama kako biste se pripremili <strong>za</strong> ove promene;♦ obezbedite da Direktor Opštinske uprave <strong>za</strong> obrazovanje bude obavešten o tomekako se nastavnici pripremaju <strong>za</strong> ove promene;♦ obezbedite da su roditelji i učenici obavešteni o nadolazećim promenama;♦ radite <strong>za</strong>jedno sa vašim kolegama kako biste planirali i isprobali razne pristupenastavi u vašoj učionici;♦ počnete da u zbornici pravite biblioteku korisnih dokumenata i tekstova, koje popotrebi možete čitati i koristiti.49


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici50


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciOdeljak 4Primeri lekcija i nastavnih strategijaU ovom Odeljku ćete učiti o postupku izrade planova lekcija u skladu sa Okvirom kurikulumaKosova i Osnovnim kurikulumom Kosova. Učićete o elementima iz kojih se sastoje cilj učenjai ishod učenja, i naučićete kako da i<strong>za</strong>berete odgovarajuću aktivnost učenja <strong>za</strong>snovanu nakognitivnim procesima, koji su obrađeni u Odeljku 3, u kojem se govori o Blumovoj taksonomiji.Učićete o tome kako da vaše podučavanje usredsredite na razvoj kompetencija. I, na kraju,ovaj odeljak vam pruža primere <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje ovih ciljeva.O čemu će biti govora u ovom odeljku?Ovaj odeljak je usredsređen na planiranje lekcija. On će vam pružiti:♦ Više informacija o oblastima kurikuluma, ciljevima/ishodima učenjai aktivnostima učenja (pokrivene u Odeljku 3) i kompetencijama(pokrivene u Odeljku 5, koji govori o ocenjivanju);♦ Praktične obrasce koje možete koristiti <strong>za</strong> svakodnevno planiranjelekcija;♦ Izvorne dokumente koji vam mogu pomoći u izradi planova lekcija sapristupom usredsređenosti na učenika;♦ Primere planova lekcija koje su izradili kosovski nastavnici; i♦ Pitanja <strong>za</strong> razmišljanje i <strong>za</strong> stalno planiranje i učenje.Oblast kurikulumaBitno je imati strukturu <strong>za</strong> planiranje kurikuluma. Struktura <strong>za</strong> planiranje obuhvata:♦ znanje i informisanost o opštem kurikulumu <strong>za</strong> učenika svih razreda, kako bi mogli davašu nastavu pozicionirate u sklopu opšteg kurikuluma.♦ dublje razumevanje kurikuluma <strong>za</strong> vaš nivo učenika, uključujući pristupe nastavi iizradi lekcija koji podržavaju ishode učenika kroz pristupe aktivnog učenja i rešavanjaproblema.♦ Sposobnost da u vašoj učionici planirate lekcije koje su u skladu sa očekivanjimanavedenim u OKK i novom OKK, i koje vam omogućuju da uvidite šta pokušavate dapostignete i koje rezultate očekujete da postignu učenici kako bi napredovali ka sticanjudoživotnih kompetencija.51


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciOKK– StrukturaplaniranjakurikulumaOblast kurikulumaGde ste sada?Glavni ishod učenja(GIU) <strong>za</strong> oblast kurikulumaGlavni ishod učenja (GIU) <strong>za</strong>steepen kurikulumaNapomena 1: U trenutnimokolnostima ovo predstavljapredmet <strong>za</strong> vaš razredni nivo,temu ili tematsku jedinicupredmeta iz koje vi biratenedeljni plan <strong>rada</strong> i na osnovukoje pripremate dnevneplanove lekcijaNapomena 2: Višedetalja o ovomeu tabeliKurikulum 2001. godine OKK <strong>za</strong>hteva da odmahpočnete da usvajate nove pristupe u vašem dnevnompodučavanju/moderiranju kako biste se pripremili<strong>za</strong> Kurikulum Kosova 2011. godine koji je trenutno uizradi, i kako biste uskladili vaš rad sa standardimaEvropske unije Dole prika<strong>za</strong>na tabela pomoćićevam da razumete izmene u kurikulumu, tako štoćete videti poređenje između nekih pojmova i nazivakorišćenih u kurikulumu iz 2001. godine i onihkorišćenih u kurikulumu iz 2011. godine.Opšta struktura kurikulumaKurikulum iz 2001. godineKurikulumPredškolsko vaspitanje iobrazovanje – 12. razredCelokupni kurikulumPredmet/TemaRazredJedinica/modulNedeljni planOkvir kurikuluma Kosova i Osnovni kurikulumKosova iz 2011. godineOblast kurikuluma Okvira kurikuluma KosovaPredškolsko vaspitanje i obrazovanje – 12. razred♦ Jezici i komunikacija♦ Umetnosti♦ Matematika♦ Prirodne nauke♦ Društvo i sredina♦ Zdravlje i blagostanje♦ Život i radKurikularni ciljevi učenja♦ Uzrast/razred♦ PredmetKurikularni ishodi učenja (KIU) OKK-a♦ <strong>za</strong> stepene kukrikuluma♦ <strong>za</strong> oblasti kurikulumaOsnovni kurikulum Kosova i nastavni programi<strong>za</strong> predmete52


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciViše o ovome možete pročitati u Učenje i posti<strong>za</strong>nje <strong>za</strong> 21. vek; Način napredovanja <strong>za</strong>Kosovo , kao priručnik <strong>za</strong> Okvir kurikuluma Kosova.Važnost planiranja lekcijaAko imate dobar plan lekcije, to će vam pomoći:♦ da vašu lekciju povežete sa opštim ciljevima, kompetencijama i ishodima <strong>za</strong> učenjetokom celog života, koji su navedenu i OKK-u;♦ da u vašem svakodnevnom radu pomažete učenicima da poboljšaju svoje učenje ikompetencije; i♦ da poboljšate ponašanje učenika i upravljanje razredom.Nastavni plan <strong>za</strong> podučavanje u učioniciKurikulum iz 2001. godineVrste planova lekcijaNastavni program <strong>za</strong> predmetGodišnji planoviMesečni planovi lekcijaSedmični planovi lekcijaPlanovi nastavnih jedinicaDnevni integrisani planoviDnevni tematski planoviPlan lekcije <strong>za</strong> jedan časPlanovi modulaKnjiga dnevnih planova lekcijaOkvir kurikuluma Kosova iz 2011. godine i Osnovnikurikulum KosovaKategorije dnevnog plana lekcije♦ Razred♦ Tema lekcije ili fokus u okviru nastavnogprograma <strong>za</strong> predmet♦ Nastavni materijali, resursi, sredstva♦ Korišćenje ITK♦ Opšta tematska pitanja♦ Glavne reči koje će učenici razumeti♦ Ishodi/ciljevi lekcije i kriterijumi <strong>za</strong> uspeh♦ Kriterijumi uspeha <strong>za</strong> ocenjivanje/vrednovanjei učenje♦ Uvodna aktivnost♦ Uvod u lekciju♦ Glavne aktivnosti lekcije♦ Zaključak lekcije i provera naučenogIshodi učenja KompetencijeIshodi učenja i kompetencijeZapamtite da se vaša uloga menja kako biste vi postali moderator procesa učenja učenika ida bi to postigli vi morate da preusmerite planiranje vaših lekcija sa ciljeva usredsređenih nanastavnika ka ciljevima i kompetencijama usredsređenim na učenike.53


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciDa bi ste razumeli svrhu i strukturu ciljeva/ishoda učenja i kompetencija biće vam od pomoćiako razmislite o glagolima aktivnosti koje možete upotrebiti pri pisanju vaših ishoda učenja.Za izradu ishoda učenja bitno je razumeti nivoe učenja. Glagoli koje ćete koristiti <strong>za</strong>visiće odnivoa znanja koji želite da učenici steknu na kraju vašeg časa... kompetencije koju vi želite daoni steknu.Prvi način gledanja na ishode učenjaKakva je struktura ishoda učenja (IU)?On ima četiri glavna dela:♦ Aktivnost (A)♦ Objekat (O)♦ Uslove (U )♦ Zahtev (Z)Minimalno, ishod učenja mora imati (A) Aktivnost i (O) Objekat, i, gde je to odgovarajuće, (U)Uslove i (Z) Zahtev:♦ Aktivnosti ishoda učenja izražene su odgovarajućim glagolima aktivnosti <strong>za</strong> nivoučenja (vidi Taksonomije Učenja, kao što je Blumova skraćena Taksonomija u odeljkusa resursima); i♦ Zašto glagoli aktivnosti? Glagoli aktivnosti su opažljivi i stoga mogu biti merljivi. Mine možemo posmatrati intelektualne procese koji se odvijaju unutar mozga. Upotrebaglagola aktivnosti dozvoljava nam da izmerimo u kojoj meri je učenik savladao ishodučenja.Ovo možete bolje videti u dole navedenim primerima:Loš primerUčenici će biti sposobni:Da znaju (Aktivnost) svrhu tabela u ba<strong>za</strong>mapodataka (Objekat) tačno (Zahtev)Napomena: Ne <strong>za</strong>boravite da ne možemo<strong>za</strong>viriti u mo<strong>za</strong>k da bi videli da li učenik ištazna.Učenici će biti sposobniDa znaju (Aktivnost) troškove seminara(Objekat)Napomena: Gore navedena aktivnost nijemerljiva i nedostaju joj uslov i potreba.Dobar primerUčenici će biti sposobni:Da objasne (Aktivnost) kako se tabele(Objekat) ispravno koriste (Zahtev) ukompjuterskom programu Access (Uslov)Napomena: Sada možemo jednostavnotražiti od učenika da pokazu korišćenjetabela u ’Access’ bazi podataka i možemolako prosuditi da li je dete to uradiloispravno ili ne, pod datim uslovom.Učenici će biti sposobniDa ispravno (Zahtev) obračunaju(Aktivnost) troškove seminara (Objekat)pomoću digitrona (Uslov)Napomena: Mi možemo meriti jermožemo posmatrati metod obračunavanja.54


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciDrugi način gledanja na ishode učenjaGlavne karakteristike dobrih ishoda učenja: Zašto, Šta, Kako, Koliko dobroZAŠTO: Kompetencija: Rezultat <strong>za</strong> učenika podrazumeva akumuliranje ishoda učenja kojidovode do povećanih sposobnosti.ŠTA: Oblast kurikuluma ili kurikularna oblast i cilj/ishod učenja♦ Šta učenik mora učiniti?o I<strong>za</strong>brati iz kurikularne oblasti i obrazovnog nivoao Jedno ponašanje, stoga jedan glagolKAKO: Aktivnosti učenja♦ Kako će one biti sprovedene?o Uslovi/aktivnosti i materijali – predstavite grafi kone, ilustracije, referentne materijale,iz pamćenjaKOLIKO DOBRO: Ishod učenja♦ Koliko dobro će one biti sprovedene?o standardi ili nivo prihvatljivog učinka – koliko često, koliko dobro, koliko mnogo,kako ćemo mi znati da li je to dobro ili kombinacija koliko mnogo i koliko čestoKritična napomena: Ciljevi bi trebalo da identifikuju ishod učenja — Šta učenik moraučiniti? Cilj koji glasi: „Učenik će naučiti Maslouovu hijerarhiju potreba tako što će proučitistrane 100 - 115”, ne odnosi se na ishod podučavanja već na aktivnost učenja.Ishod učenja mora da naglasi šta učenik treba da učini, a ne kako taj učenik uči.Na primer:„Učenik će u listi navesti pet osnovnih koraka Maslouove hijerarhije potreba“. Dokaz otome da li su učenici naučili taj materijal ne leži u tome da se oni posmatraju dok čitaju otome, već u slušanju kako oni svojim rečima objašnjavaju karakteristike.Kako izraditi ishod učenjaIshod učenja:Učenici će poka<strong>za</strong>ti njihovu sposobnost da budu efi kasniji/uspešniji učenici. Uz date uputstvai 10 minuta vremena razmisliće o svojim igrama iz detinjstva i biće u stanju da izrade listu odnajmanje 5 veština koje su stekli iz igre i izneće primere o tome na koji način oni primenjujunajmanje 2 od tih veština u njihovom životu danas.Struktura:ZAŠTO: demonstriranje (primena u Blumovoj Taksonomiji) njihove sposobnosti da postanuefi kasniji/uspešniji učenici – anali<strong>za</strong> njihovog učenjaŠTA: razumevanje na koji se način veštine stečene u detinjstvu primenjuju u praktičnimsituacijama u njihovim životima kao odrasle osobeKAKO: Dajte učenicima uputstva i 10 minuta vremena da navedu igre iz njihovogdetinjstvaKOLIKO DOBRO (ili Standard): Kako ćete znati da oni znaju? Učenici će biti sposobni daizrade listu od najmanje 5 veština koje su oni stekli iz igre i daće primer o tome kako oniprimenjuju najmanje 2 od tih veština u njihovom životu danas.55


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciGlagoli aktivnosti i nivoi kognitivnog učenja u Blumovoj TaksonomijiVaš izbor glagola<strong>za</strong>visi od nivoa učenjakoji vi želite <strong>za</strong> vašeučenikei mora odražavatikoja je kompetencija kojuvi želite da vaši učenicisteknu.Taksonomije učenja mogu pomoći da se odgovori na ovo pitanje i dase odaberu glagoli aktivnosti pri pisanju ciljeva/Ishoda učenja.Blumova Taksonomija deli obrazovne ciljeve u tri “domena”:Kognitivni, Afektivni,i Psihomotorni (ponekad komotno opisanikao znanje/glava, osećanje/srce i činjenje/ruke pojedinačno).Kompletnijalista korisnihglagola možese naći uOdeljku saresursimaUnutar domena, učenje na višim nivoima <strong>za</strong>visiod sticanja neophodnog znanja i veština na nižimnivoima.Cilj Blumove Taksonomije je da motiviše nastavnikeda se usredsrede na sva tri domena, i da kreiraju višeholističan oblik obrazovanja.Blumova Taksonomija je klasifi kacija učenja unutarobrazovanja. Ona se smatra osnovnim i ključnimelementom u obrazovnoj <strong>za</strong>jednici i uticala je nadruge taksonomije učenja. Blumovu Taksonomijurevidirali su Anderson i Kratvohl, a deo o Emocionalnojinteligenciji je uključio Gardner.Postoje tri “domena”učenja: Kognitivni, Afektivni, iPsihomotorni (ponekad komotno opisani kao znanje/glava, osećanje/srce i činjenje/ ruke pojedinačno).Unutar domena, učenje na višim nivoima <strong>za</strong>visi od sticanjaneophodnog znanja i veština na nižim nivoima.Možete pronaćiinformacije o drugimTaksonomijama učenja saosvrtom na ishode učenjai kompetencije u sledecimizvorima:♦ Nobl, Toni. Integrisanjerevidirane BlumoveTaksonomijesa višestrukiminteligencijama:Sredstvo <strong>za</strong> planiranjediferencijacije kurikuluma.Nacionalni Australijski KatoličkiUniverzitet.♦ Lista linkova do BlumoveTaksonomije i Integracije saGardnerovim VišestrukimInteligencijama http://bloomstheory.šikispaces.com/Resources+%26+ŠebsitesKognitivni domenOvde ćemo govoriti samo o Kognitivnom domenu u Blumovoj Taksonomiji.Ova revidirana Blumova Taksonomija pomoćiće vam tokom vašeg <strong>rada</strong> na poboljšanju nastaveda bi osigurali da su:- standardi, lekcije i ocenjivanje usklađeni,- lekcije kognitivno bogate- mogućnosti <strong>za</strong> podučavanje nisu propuštene56


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciKognitivni procesi uključuju: (1) Znanje/Prisećanje, (2) Razumevanje/Shvatanje, (3) Primenu/Primenjivanje, (4) Analizu/Analiziranje, (5) Evaluaciju/Ocenjivanje, i (6) Sintezu/Stvaranje.Vrste kognitivnog znanja:Činjenično znanje je znanje koje je osnovno <strong>za</strong> određene discipline. Ova dimenzija seodnosi na osnovne činjenice, terminologiju, detalje ili elemente koje učenici moraju znatiili sa kojima moraju biti upoznati da bi razumeli disciplinu ili rešili problem koji postojiunutar nje.Konceptualno znanje je poznavanje klasifi kacija, principa, generali<strong>za</strong>cija, teorija,modela ili struktura relevantnih <strong>za</strong> određenu disciplinsku oblast.Proceduralno znanje odnosi se na informaciju ili znanje koje pomaže učenicima daučine nešto specifi čno <strong>za</strong> disciplinu, predmet ili oblast učenja. Ono se takođe odnosi nametode ispitivanja, veoma specifi čne ili krajnje veštine, algoritme, tehnike i određenemetodologije.Meta-kognitivno znanje predstavlja svest o sopstvenoj spoznaji i posebnim kognitivnimprocesima. To je strateško ili refl ektivno znanje o tome kako se mogu rešiti problemi,kognitivni <strong>za</strong>daci, kako mogu biti uključena kontekstualna i uslovna saznanja i znanje osamom sebi.Vizuelno poređenje dveju TaksonomijaPrimena Blumovog Kognitivnog domena – Iz<strong>rada</strong> stabla ciljeva/ishoda učenja57


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciEvo nekoliko primera (više primera možete pronaći u Odeljku sa resursima)Znanje/Prisetiti sePrisećanje nastaje kada se pamćenje koristi <strong>za</strong> izradu defi nicija, činjenica, ili listi, ili <strong>za</strong>recitovanje ili povraćaj materijala.Korisni glagoli Primer osnove pitanja Potencijalne aktivnosti i proizvodirećinavestiopisatipove<strong>za</strong>tilociratinapisatinaćirećinavoditiŠta se dogodilo nakon...?Koliko mnogo...?Ko je bila ta osoba koja je…?Možeš li navesti...?Opiši šta se dogodilo u...?Ko se obratio...?Možeš li reći <strong>za</strong>što...?Nađi značenje...?Šta je...?Šta je tačno ili netačno...?Napravite listu glavnih događaja.Načinite vremenski sled događaja.Napravite tabelu činjenica.Napravite listu bilo kojih delova informacijekojih se možete setiti.Navedite sve .... u priči.Napravite tabelu koja pokazuje...Napravite akrostih.Izrecitujte pesmu.Razumevanje/ShvatitiIz<strong>rada</strong> značenja iz različitih vrsta funkcija, bilo da su one aktivnosti pismenih ili grafi čkihporuka.Korisni glagoli Primer osnove pitanja Potencijalne aktivnosti i proizvodiobjasnititumačitirezimiratidiskutovatirazlikovatipredvidetiponovitiprevestiuporeditiopisatiMožete li napisati svojimrečima...?Možete li napisati kratakrezime...?Šta mislite da se dogodilo ilimoglo dogoditi dalje...?Šta mislite ko je...?Koja je bila glavna ideja...?Ko je bila ključna ličnost...?Možete li uočiti razliku između...?Kakve razlike postoje između...?Možete li izneti primer toga što vimislite...?Možete li dati defi niciju <strong>za</strong>...?Izrežite ili nacrtajte slike da bi prika<strong>za</strong>liodređeni događaj.Ilustrujte šta vi mislite da je bila osnovnaideja.Napravite animirani strip koji prikazujesled događaja.Napišite i odigrajte predstavu <strong>za</strong>snovanuna priči.Prepričajte priču svojim rečima.Naslikajte sliku nekog aspekta koji volite.Napišite zbirni izveštaj o događaju.Pripremite tabelu dijagrama da biprika<strong>za</strong>li sled događaja.Napravite bojanku.58


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPrimena / PrimenitiPove<strong>za</strong>na i odnosi se na situacije u kojima se naučeni materijal koristi kroz proizvode poputmodela, prezentacije, razgovora ili simulacije.Korisni glagoli Primer osnove pitanja Potencijalne aktivnosti i proizvodirešitiprika<strong>za</strong>tiupotrebitiilustrovatiizgraditiuraditiispitatiklasifi kovatiDa li znate drugi primer gde...?Da li je to moglo da se dogodiu...?Možete li grupisati na osnovukarakteristika kao što su...?Koje faktore biste vi promeniliako...?Možete li primeniti upotrebljenmetod na neko vaše ličnoiskustvo...?Koje pitanje biste vipostavili...?Iz informacije koja vam jedata, možete li vi izraditi grupuuputstava o...?Da li bi ova informacija bila odkoristi da ste vi imali...?Izradite model da bi prika<strong>za</strong>li kako će to raditi.Napravite dioramu da bi prika<strong>za</strong>li važandogađaj.Napravite album o oblastima koje su bileistraživane.Napravite papirnu mapu da bi uključilirelevantne informacije o događaju.Napravite kolekciju fotografi ja da bi prika<strong>za</strong>liodređeni deo događaja.Napravite igru u vidu slagalice kojom ćetenaglasiti ideje iz oblasti učenja.Načinite glineni model neke od stvari izsadržaja.Pripremite tržišnu strategiju <strong>za</strong> vaš proizvodkoristeći poznatu strategiju kao model.Obucite lutku u narodnu nošnju.Naslikajte mural koristeći iste materijale.Napišite udžbenik o... <strong>za</strong> druge.Anali<strong>za</strong>/AnaliziratiDeljenje materijala ili koncepata u delove, određujući na koji su način delovi pove<strong>za</strong>ni ilimeđusobno pove<strong>za</strong>ni jedni sa drugim ili sa sveobuhvatnom strukturom ili svrhom.Korisni glagoli Primer osnove pitanja Potencijalne aktivnosti i proizvodianaliziratirazlikovatiispitatiuporeditirazlikovatiistražitikategorisatiidentifi kovatiobjasnitiizdvojitioglasitiKoji događaji su mogli da sedogode...?Ako bi se ... dogodilo, kakav jemogao da bude kraj?Kako je ovo moglo da budeslično sa...?Koja je bila osnovna tema...?Šta vi vidite kao druge mogućeishode?Zašto su se ... dogodilepromene?Možete li uporediti vašu ... saonom predstavljenom u...?Možete li objasniti šta se desilokada...?Kako je ... slično ...?Koji su neki od problema...?Možete li uočiti razlikuizmeđu...?Koji su bili neki od motiva i<strong>za</strong>...?Šta je bila prekretnica u igri?Šta je bio problem sa...?Izradite upitnik da bi prikupili informacije.Napišite reklamu da bi prodali noviproizvod.Sprovedite istragu da bi proizveliinformaciju koja bi podržavala izvestanstav.Načinite dijagram da bi prika<strong>za</strong>li kritičnefaze.Izradite grafi kon da bi ilustrovali odabraneinformacije.Napravite slagalicu.Napravite porodično stablo koje prikazujeodnose.Pripremite predstavu o oblasti koja seproučava.Napišite biografi ju osobe koja sprovodistudiju.Pripremite izveštaj o oblasti koja seispituje.Pripremite <strong>za</strong>bavu. Obavite sve potrebe i<strong>za</strong>beležite potrebne korake.Razmotrite oblik, boju ili teksturu jednogumetničkog dela.59


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciEvaluacija/OcenitiOcenjivanje <strong>za</strong>snovano na kriterijumima i standardima kroz proveravanje i kritikovanje.Kritike, preporuke i izveštaji su neki od proizvoda koji mogu biti pripremljeni da bi se prika<strong>za</strong>liprocesi ocenjivanja.Korisni glagoli Primer osnove pitanja Potencijalne aktivnosti i proizvodistvaratiizumetisačinitipredvidetiplaniratiizgraditidi<strong>za</strong>jnirati<strong>za</strong>mislitipredložitiizraditiformulisatiMožete li di<strong>za</strong>jnirati ... da bi ...?Zašto ne komponujete pesmuo...?Možete li videti moguće rešenje<strong>za</strong>...?Ako biste imali pristup svimresursima kako bise se vi bavilisa...?Zašto ne izradite vaš sopstveninačin da bi se bavili sa...?Šta bi moglo da se dogodi ako...?Na koliko načina vi možete...?Možete li kreirati nov ineuobičajen način upotrebe <strong>za</strong>...?Možete li napisati novi recept <strong>za</strong>ukusno jelo?Možete li vi razviti predlog koji bi...Izmislite mašinu koja bi obavila specifi čan<strong>za</strong>datak.Di<strong>za</strong>jnirajte zgradu u kojoj bi bilo sprovedenovaše istraživanje.Kreirajte novi proizvod. Dajte mu ime iisplanirajte marketinšku kampanju.Pišite o vašim osećanjima u vezi sa...Napišite TV šou, predstavu, lutkarskupredstavu, ulogu, pesmu ili pantomimu o...?Di<strong>za</strong>jnirajte naslovnu stranu <strong>za</strong> ploču, knjiguili magazin, <strong>za</strong>...?Izmislite novi jezički kod i napišite materijalna tom jeziku.Prodajte ideju.Smislite način da...Komponujte ritam ili stavite nove reči upoznatu melodiju.Sinte<strong>za</strong>/StvoritiSpajanje elemenata da bi se formirala koherentna ili funkcionalna celina. Stvaranje <strong>za</strong>htevaod korisnika da spajaju delove <strong>za</strong>jedno na novi način ili da sintetizuju delove u nešto novo irazličito, u novi proizvod.Korisni glagoli Primer osnove pitanja Potencijalne aktivnosti i proizvodisuditiodabratii<strong>za</strong>bratiodlučitiopravdatirazgovaratipotvrditisvađatipreporučitiprocenitidiskutovatiocenitiodrediti prioriteteustanovitiDa li postoji bolje rešenje <strong>za</strong>...Procenite vrednost...Možete li braniti vaš stav o...?Da li mislite da je ... dobra ililoša stvar?Kako bi vi rukovali sa...?Koje promene ... bi vipreporučili?Da li verujete?Da li ste vi ... osoba?Kako biste se vi osećali da...?Koliko su efi kasni...?Šta vi mislite o...?Pripremite listu kriterijuma da bi ocenili ...šou.Navedite prioritete i gledanost.Održite debate o pitanju od posebnoginteresa.Načinite brošuru o 5 pravila koje vismatrate važnim. Ubedite druge.Sastavite komisiju koja će diskutovati pnpr. “Učenju u školi.”Napišite pismo ... sa savetima opromenama potrebnim u...Napišite polugodišnji izveštaj.Pripremite slučaj da bi predstavili vašestavove o...Adaptirano sa izvora na internetuZapamtite…….Dobro konstruisan cilj/ishod učenja poseduje sledeće karakteristike:♦ On je specifičan;♦ On navodi šta će učenik biti sposoban da učini nakon učenja, i♦ On koristi konkretne glagole (na odgovarajućem nivou učenja) da bi naglasio željenu aktivnost kojamora biti sprovedena (primetan dokaz) od strane učenika da bi se demonstrirala sposobnost.60


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPrimeriPostoje mnoge vrste planova lekcija i modela planova lekcija.Koji god da koristite postarajte se da sadrži sledeće osnovne elemente:♦ Indikaciju o tome na koji način je sadržaj lekcije pove<strong>za</strong>n sa nastavnim planom iprogramom(Zašto i Šta)Predmet/Tema/Razreda♦ Jedan broj ciljeva/ishoda učenja koji vama i učeniku dozvoljava da se upoznate sasvrhom lekcije i da procenite napredak ostvaren ka savladavanju kompetencija(Zašto, Šta, Kako, Koliko dobro)♦ Aktivnosti koje će vaši učenici koristiti sa osvrtom na aktivno učenje/kritičko razmišljanjei rešavanje problema(Kako)♦ Sredstva i materijali koji će vam biti potrebni – razmatranje vremena i materijala (unutari izvan učionice)(KAKO)♦ Razmatranje vremena koje vam je na raspolaganju <strong>za</strong> lekciju. Resursi koji će vam bitipotrebni – materijali unutar i izvan učionice(KAKO)Primer obrasca <strong>za</strong> planiranje lekcijeDole je prika<strong>za</strong>n jedan primer obrasca <strong>za</strong> planiranje lekcije. izvori koje možete koristiti <strong>za</strong>izradu Plana lekcije obuhvataju: kurikulum Kosova iz 2001. godine, Okvir kurikuluma Kosovaiz 2011. godine, Ovaj priručnik <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici, možete se konsultovati sadrugim nastavnicima i direktorom vaše škole, profesionalnu obuku i kurseve koje ste pohađali.Primer obrasca <strong>za</strong> planiranje lekcijePredmet/Tema:Razred:Tema lekcije ili fokus u okviru nastavnog programa <strong>za</strong> predmet:Nastavni materijali, resursi, sredstva:Upotreba ITK:Opšta tematska pitanja:61


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciGlavne reči koje će učenici razumeti:Ishodi/ciljevi lekcije i kriterijumi <strong>za</strong> uspeh <strong>za</strong> proveravanje učenja:Uvodna aktivnostUvod u lekcijuGlavne aktivnosti učenja (podelite na delove i minute)Zaključak lekcijeDodatna aktivnostRazgovarajte sa drugim nastavnicima o tome koliko je vaš plan lekcije usklađen sa formatomgore navedenih obra<strong>za</strong>ca ili sa Planom Lekcije kojeg možete pronaći u Odeljku sa resursima;i diskutujte sa tim nastavnikom o tome kako možete organizovati lekciju kako biste jeprilagodili vremenu, nivou razreda, aktivnostima i materijalima koji su vam na raspolaganju.StrategijeDobro izrađeni ciljevi/ishodi učenja povećaće vašu sposobnost da primenjujete pristup učenjuusredsređen na učenike.Ukoliko vaše planove lekcije podelite sa vašim učenicima, pomoćićete im da postanu odgovorniji<strong>za</strong> svoje učenje i sposobniji <strong>za</strong> ocenjivanje svog sopstvenog učenja.Vi treba da im objasnite ciljeve/ishode učenja i kriterijume <strong>za</strong> uspeh kako bi vaši učenici znališta će raditi. Napišite ih na tabli kako bi učenici mogli da ih vide. U dole prika<strong>za</strong>noj tabelinaveden je primer kako ovo može izgledati:Lekcija iz ITK –a <strong>za</strong> 11. razred: Uvod u program AccessIshodi učenja:Učenici bi trebalo da:znaju o Access-u i ba<strong>za</strong>ma podataka♦ znaju kako da naprave tabele u dve razlicite baze podataka♦ razlikuju obrasce od upitnika i izveštaja u bazi podataka62


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciDole prika<strong>za</strong>na kontrolna lista predstavlja sredstvo <strong>za</strong> brzu proveru, koje će vampomoći pri vašem planiranju. Ona sadrži suštinska pitanja o tome kako vi strukturiratevaše lekcije i kako planirate da podučavate na način koji je usredsređen na ishode ikompetencije učenja.SadržajOblastUčenje – Onoo čemu učeučenici?Pitanja (Diskutujte o njima sa drugim nastavnicima i vašim direktorom)Da li je jasno pove<strong>za</strong>n sa kurikulumom?Da li se radi o veštinama i dubokom razumevanju?Da li prouzrokuje pitanja ili sadrži samo činjenice?Vaše metodepodučavanjaDa li su one u skladu sa onim što učenici uče?Da li čine nastavu uzbudljivijom?Da li su prikladne <strong>za</strong> sve učenike?Da li će se podudarati sa trajanjem lekcije i okruženjem u učionici?Da li ste uzeli u obzir učestvovanje učenika?Da li učenicima <strong>za</strong>dajete probleme koje treba da reše?Relevantnostonoga štopredajeteVarijacije uvašem pristupupodučavanjuKako ste ugradilidiferencijaciju uvašu lekcijuDa li ste u vašulekciju uključiliocenjivanje <strong>za</strong>učenjeDa li postoji stvarno istraživanje slučaja ili neki lokalni aspekt u vezi satemom?Da li ste menjali tempo lekcije?Da li ste <strong>za</strong>beležili vreme <strong>za</strong> svaki deo lekcije?Da li ste varirali sadržaj i resurse?Da li svi učenici mogu aktivno učestvovati u ovoj lekciji?Da li ste uzeli u obzir najsposobnije učenike i učenike sa posebnimobrazovnim potrebama?Da li učenici znaju šta se od njih očekuje da urade i shvate?Kako ćete ih oceniti?Da li ste uključili međusobno ocenjivanje učenika?Da li vam je jasno kako će izgledati uspeh na kraju ove lekcije?Da li učenici smatraju da je ocenjivanje relevantno i interesantno?Dodatneaktivnosti <strong>za</strong>one koji sunajsposobnijiPrema kakvom daljem učenju ili aktivnosti može voditi ova lekcija?Da li učenici mogu preduzeti neko dalje istraživanje?63


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciDodatna aktivnostNavedite vrste podučavanja i aktivnosti učenja koje se obično dešavaju, i navedite dve lekcijekoje su vam poznate u kojima se one izvode. Šta vam ovo govori o trenutnim načinima <strong>rada</strong>u školi? Kako se on može poboljšati? Kakva je obuka potrebna nastavnicima – na primer, uoblasti aktivnog učenja ili podučavanja opštih tematskih pitanja?Strategije koje treba uzeti u obzir tokom izbora resursa <strong>za</strong> učenjeSada možete početi da revidirate materijale i resurse <strong>za</strong> učenje koji su vam na raspolaganju<strong>za</strong> sprovođenje OKK-a, dok je Kurikulum Kosova 2011. godine još uvek u izradi. Dole sunavedena neka bitna pitanja koja treba uzeti u obzir sa aspekta usredsređenosti na učenika iusredsređenosti na kompetencije:♦ Bitno je da resursi <strong>za</strong> učenje motivišu učenike i stimulišu njihov napredak na značajannačin.♦ Iako udžbenici predstavljaju važan resurs <strong>za</strong> učenje, učenikov pristup informacija nesme biti ograničen isključivo na udžbenike. Udžbenici se ne smeju koristiti kako bi sepodsticalo učenje napamet i oni se ne smeju koristiti kao jedino sredstvo <strong>za</strong> planiranjei organizovanje nastave i učenja u učionici.♦ Ohrabrujemo vas i vaše učenike da se aktivno angažujete u stvaranje prilagođenihresursa <strong>za</strong> učenje tako što ćete koristiti lokalne resurse u skladu sa <strong>za</strong>konskimodredbama (tj. Zakon o obrazovanju i Zakon o školskim udžbenicima) i tako što ćeteuzeti u obzir kontekste, obrazovne potrebe i interesovanja učenika.Na primer, rezultat jednog projekta koji su izradili učenici može poslužiti kao vredanresurs <strong>za</strong> različita odeljenja. Sa druge strane, nastavnici mogu napraviti fascikle <strong>za</strong>prilagođene resurse <strong>za</strong> učenje <strong>za</strong> razne teme, tako što će koristiti novine, časopise,specijalizovanu literaturu i internet, kako bi napravili materijale koji će se podelitiučenicima.♦ Takođe možete napraviti resurse <strong>za</strong> elektronsko učenje, tako što ćete iskoristiti ITK.♦ Bez obzira na njihov format i svrhu (obrazovni softver; udžbenici; oprema <strong>za</strong> eksperimente),resursi <strong>za</strong> učenje moraju ispunjavati kriterijume <strong>za</strong> kvalitet, dakle treba da:o budu u skladu sa i podržavaju nacionalni kurikulum i budu prilagođeni uzrastu iobrazovnim potrebama učenika;o budu u skladu sa pristupom usredsređenim na učenike i na kompetencije, putemsmislenog izbora i organizovanja iskustava učenja, koja na uravnotežen načinpotpomažu savladavanje znanja i razvoj veština i stavova;o inspirišu interaktivne postupke podučavanja i ocenjivanja, kojima se dodirujuintelektualne sposobnosti višeg nivoa, uključujući kreativnost i ne<strong>za</strong>visno rešavanjeproblema;o promovišu pozitivne vrednosti, principe i prakse, kao što su ljudska prava, socijalnapravda i sveobuhvatnost. Svi resursi i materijali <strong>za</strong> učenje treba da izbegavajupromovisanje jednostranosti, predrasuda i stereotipa, diskriminatornih stavova,mržnje i nasilja.64


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionicio sadrže relevantne i odgovarajuće aktivnosti <strong>za</strong> ocenjivanje i samo-cenjivanje,kao i aktivnosti koje olakšavaju razvoj kompetencija <strong>za</strong> učenje kako učiti.Strategije koje treba uzeti u obzir kada uključujemo opšta tematska pitanjaS ciljem da se unaprede vrednosti i prakse <strong>za</strong>jedničkog življenja, kao i održivi razvoj, ljudskaprava i demokratsko građantsvo, socijalna pravda i socijalana kohezija, OKK-om je predviđenaobave<strong>za</strong> da se opšta tematska pitanja na specifi čne načine integrišu kroz ceo kurikulum.Opšta tematska pitanja u novom OKK-u mogu biti integrisana u kurikulum kroz odgovarajućeteme i nastavne jedinice, kao i putem odgovarajućih praksi i učionici, kao što su:♦ grupni rad;♦ rad na projektima; i♦ rad u <strong>za</strong>jednici.Opšta tematska pitanja i dimenzije koje treba uzeti u obzir su:♦ Obrazovanje <strong>za</strong> demokratsko građanstvo i ljudska prava;♦ Obrazovanje <strong>za</strong> mir i toleranciju;♦ Lični razvoj i životne veštine;♦ Obrazovanje <strong>za</strong> održiv razvoj;♦ Rodna ravnopravnost;♦ Interkulturalno obrazovanje;♦ Obrazovanje o medijima;♦ Zdravstveno obrazovanje, uključujući seksualno vaspitanje;♦ Obrazovanje/pismenost u ITK i elektronskom učenju;♦ Obaveštenost o karijeri;♦ Priprema <strong>za</strong> život i rad;♦ Osnovno poznavanje ekonomije;♦ Finansijska pismenost;♦ Obrazovanje <strong>za</strong> preduzetništvo; i♦ Jezičke i komunikacione veštine kroz celokupan kurikulum.Opšta tematskapitanja predstavljajubitan kurikularnisadržaj, koji ne pripadaisključivo jednompredmetu ili nastavnojoblasti, već se najboljepredaje i uči kroznekoliko različitihpredmeta.NazivprojektaPregledSpecijalni projekat <strong>za</strong> opšte tematsko pitanje od 10. do 12. razredaTelevizijska reklamaOvo je odličan projekat <strong>za</strong> učenike koji se već međusobno znaju i izvanredanprojekat <strong>za</strong> bolje upoznavanje među učenicima. One može pružiti odličnupriliku da se obradi neko opšte tematsko pitanje i da se podstakne br<strong>za</strong>izgradnja ekipe.65


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPostupak1. Podelite učenike u ekipe od najviše 6 učenika.2. Tražite od učenika da naprave jednominutnu televizijsku reklamu, kojomse adresuje jedno opšte tematsko pitanje iz gore navedene liste –naglašavajući, na primer njegovu vrednost <strong>za</strong> njih (ili <strong>za</strong> svet!), poznateličnosti koje su pove<strong>za</strong>ne sa tim pitanjem, i tome slično.3. Reklama bi trebalo da sadrži jedan slogan (na primer „Bolji životkroz obrazovanje <strong>za</strong> preduzetništvo”) i, na primer nekog poznatogpreduzetnika.4. Objasnite da je dovoljno da izrade osnovni koncept i skicu reklame. Ali,ukoliko ekipa želi da izvede reklamu, onda je i to u redu.5. Pre nego što ekipe počnu da prave plan <strong>za</strong> svoju reklamu, diskutujte sanjima o karakteristikama nekih od poznatijih aktuelnih reklama, kako bistepodstakli kreativnost (npr. korišćenje jedne poznate ličnosti, humora,poređenje sa takmičenjem, itd.).6. Pozovite svaku ekipu da izloži svoju ideju. Pohvalite kreativnost svakeekipe.Varijacije1. Tražite od ekipa da naprave štampanu reklamu umesto televizijskereklame. Ili, ukoliko je to moguće, tražite od njih da naprave reklamu uobliku video snimka.2. Pozovite ekipe da naprave reklamu <strong>za</strong> njihov talenat ili <strong>za</strong> njihovu školu,umesto jednog od gore navedenih opštih tematskih pitanja.Vi treba da razmislite o sledećem:Dodatna aktivnost♦ Koje dodatne veštine i obuka su vam potrebni kako biste dalje istražili ove aspekte?♦ Kako se mogu najbolje integrisati u vaš rad?♦ Da li bi trebalo da budu deo redovnog rasporeda, izbornog nastavnog programa iaktivnosti van redovnih časova u učionici?♦ Kako se NVO i grupe u <strong>za</strong>jednici mogu angažovati kako bi vam pomogle da u vašunastavu uključite opšta tematska pitanja♦ Kako možete proceniti koliko su učenici razumeli ove aspekte ?Kako možete odmah početi da se bavite opštim tematskim pitanjima?Jedan od najboljih načina na koje možete odmah početi da radite na opštim tematskim pitanjimaje da iskoristite metode aktivnog učenja, koje su obrađene u Odeljku 3.Pet dodatnih strategija koje će vam takođe pomoći da obogatite resurse učenja slede dole.One obuhvataju korišćenje ITK i projekata u vašoj školi i u <strong>za</strong>jednici, koji vam mogu pomoći da66


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionicipočnete da radite <strong>za</strong>jedno sa ostalim nastavnicima, sa drugim školama i sa vašom <strong>za</strong>jednicom,kako bi u vašu nastavu uveli opšta tematska pitanja i kako biste planirajući <strong>za</strong>jedno pronašliresurse koji podržavaju učenje učenika.Pet strategija <strong>za</strong> uvođenje opštih tematskih pitanja i <strong>za</strong> obogaćivanje resursa <strong>za</strong>učenje1. ITKITK predstavlja bitno opšte tematsko pitanje. ITK će u nedalekoj budućnosti postati osnovnatehnologija učenja. U 21. veku učenici treba da razviju navike <strong>za</strong> učenje tokom celog života, aglavni pristup informacijama biće pristup putem tehnologije. Kako biste mogli da usmeravateučenike i da im olakšate pristup informacijama koje su im neophodne kako bi ostvarili svojpotencijal u 21. veku, biće neophodno da se više usredsredite na ITK.Uprkos i<strong>za</strong>zovima u korišćenju i nabavci ITK, velika je verovatnoća da će većina škola naKosovu u nastavi imati bolji pristup ITK. ITK omogućuje učenicima da primenjuju veštine ikompetencije na nove načine. ITK im omogućuje da svoje ideje predstave u različitim formatima.ITK podrazumeva korišćenje:♦ WIKI stranica i veb stranica;♦ PC (stoni kompjuter) i laptopova;♦ Mobilnih telefona <strong>za</strong> pravljenje fi lmova;♦ Flip kamera;♦ PowerPoint i ostalih softvera <strong>za</strong> prezentacije; i♦ Internet strana <strong>za</strong> blogove.Trebalo bi da oprezno razmotrite koje strateške odluke treba doneti u vezi sa novim medijimai kako možete da obezbedite redovan i ravnomeran pristup <strong>za</strong> sve učenike, tako da upotrebaITK postane norma, a ne dodatna aktivnosti ili aktivnost rezervisana samo <strong>za</strong> nekoliko učenika.Naravno, ovo nije problem sa kojim treba sami da se nosite; to je pitanje <strong>za</strong> celu školu. Sada jevreme da počnete da razmišljate o tome kako će sve ove promene uticati na vaše način <strong>rada</strong>.Dodatna aktivnostSarađujte sa grupom nastavnika na upotrebi ITK u radu sa učenicima. Na primer, učenicibi mogli <strong>za</strong>saditi u njihovom domu jednu biljku koja je osetljiva na <strong>za</strong>gađenost i staviti jepored prozora. Kroz ovu aktivnost mogu se spojiti matematika, prirodne nauke, geografi jai tehnologija/ITK, sa fokusom na sredinu. Učenici mogu sakupiti stvarne podatke koje ćeanalizirati (matematika), mogu pratiti rigorozni eksperimentalni postupak (prirodne nauke), imogu proučiti geografsko rasprostiranje <strong>za</strong>gađenosti u Prištini (geografi ja). Podaci se mogupredstaviti koristeći PowerPoint (tehnologija/ITK).Da li ste spremni <strong>za</strong> ovakve promene? Kakva obuka vam je potrebna <strong>za</strong> korišćenje ITK?Napomena: Ovo je dobar primer integrisanja jednog opšteg tematskog pitanja.67


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciOstali načini <strong>za</strong> uvođenje opštih tematskih pitanja i obogaćivanje resursa <strong>za</strong> učenje jesu da,na primer, razmislite o upotrebi nekih od dole navedenih predloga, kojima se učenje učenikapovezuje sa događajima iz stvarnog života. To su: učenje van učionice, Dani fokusa, školskiprojekti i partnerstva sa <strong>za</strong>jednicom.2. Učenje van učioniceUčenje van učionice znači izvaditi učenike iz uobičajene učionice i pružiti im i<strong>za</strong>zovna, uzbudljivai različita iskustva. Učenje van učionice se može desiti u gotovo svakom trenutku i bilo gde:♦ napolju ili unutra;♦ u školskom dvorištu;♦ na glavnoj ulici;♦ u obližnjem parku;♦ u muzejima i galerijama umetnosti;♦ na planinama ili rekama; i♦ na svetim mestima, farmama ili u fabrikama.Ono predstavlja suštinski oblik učenja i ne bi trebalo da bude ograničeno na leto ili kao samododatna aktivnost nakon kraja školske godine. Treba da <strong>za</strong>pamtite da učenje van učionice:♦ predstavlja moćno iskustvo <strong>za</strong> koje je doka<strong>za</strong>no da povećava dostignuća;♦ doprinosi zdravlju i blagostanju dece i mladih;♦ obogaćuje vašu nastavu u učionici;♦ može ojačati razumevanje opštih tematskih pitanja;♦ može vam pomoći da učenicima učenje učinite uzbudljivijim, pa će se na taj način oniviše angažovati i više će učestvovati u aktivnostima učenja; i♦ može da se organizuje u saradnji sa partnerom iz <strong>za</strong>jednice.3. Učenje kroz Dane fokusaDani fokusa su takođe bitni. Oni vam pružaju mogućnost da razvijete dublje učenje o autentičnimpitanjima.Na primer, postoji celi kalendar u svetu poznatih dana koje možete iskoristiti. Neki od tih poznatihdana su 9. maj - Dan Evrope, 22. april – Dan planete Zemlje ili 10. decembar – Međunarodnidan ljudskih prava, 8. septembar – Međunarodni dan pismenosti. Na ovim danima nastavniciraznih predmeta mogu sarađivati i doprineti specifi čnim aspektima njihovih predmeta.68


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciDodatna aktivnostKakva znanja, veštine i kompetencije učenici mogu usvojiti iz narednih aktivnosti:♦ Sakupljanje smeća u školskom dvorištu;♦ Sađenje sadnica u školskom dvorištu;♦ Poseta preduzeća koje se bavi izgradnjom puteva na času tehnologije; i♦ Dan takmičenja u matematici.4. Predvođenje školskog projekta i učenje iz njegaPostoji nekoliko ideja o projektima koje možete organizovati:♦ Osnivanje grupe učenike <strong>za</strong> savetovanje;♦ Pregledajte opremu <strong>za</strong> IT koju koriste učenici;♦ Proverite bezbednost terena, na primer proverite da li postoje staze ili stepenice kojenisu bezbedne;♦ Pokušajte da smanjite potrošnju električne energije ili korišćenje svetla;♦ Aktivnosti <strong>za</strong> redukciju i reciklažu; i♦ Iz<strong>rada</strong> plana <strong>za</strong> niz predavanja „Upoznajte se sa gostom“.Bezbedni putevi do škole:Jedan projekat u kojem se učenici stvarno mogu angažovati je projekat pod nazivom Bezbedniputevi do škole. Njime se promovišu bezbedniji načini putovanja, koji nisu štetni po okolinu ikoji su zdraviji <strong>za</strong> učenike. Naročito dobri primeri su hodanje i vožnja bicikla, do škole i od školekući. Ideja da se identifi kuju i razmotre problemi sa celom školskom <strong>za</strong>jednicom i sa lokalnom<strong>za</strong>jednicom, a <strong>za</strong>tim da se sa članovima <strong>za</strong>jednice radi na pronalaženju mogućih rešenja. Zaovo je potrebno da napravite plan <strong>za</strong>:♦ smanjenje broja ozleda pešaka i biciklista;♦ poboljšanje bezbednosti na putu iz škole i obratno;♦ smanjenje odlaženja automobilom u školu i iz škole;♦ podsticanje hodanja i vožnje bicikla u školu i iz škole;♦ edukacija dece u vezi sa uslovima na lokalnim putevima;♦ rad sa <strong>za</strong>jednicom kako bi se stvorila bezbednija sredina <strong>za</strong> sve; i♦ ispitivanje inženjerskih mera <strong>za</strong> smanjenje brzine vozila, kako bi se stvorilo bezbednookruženje oko škole.Rezultati projekta bi mogli biti različiti, ali bi mogli obuhvatati:♦ ‘Autobus hodanja’, gde roditelji i ostali masovno ispraćaju decu do škole;69


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ Obuka o ličnoj bezbednosti/bezbednosti na putu;♦ Kampanje ’Peške u školu’;♦ Alternativni ulazi u školu;♦ Bezbednije alternativne staze <strong>za</strong> pešake i bicikliste;♦ ‘Bezbedni putevi’ koje su razvili učenici;♦ Mape bezbednih puteva; i♦ Obeležavanje bezbednih puteva od strane opštine.Rad u učionici može uključivati:♦ planiranje/iz<strong>rada</strong> mapa bezbednih puteva na času geografi je;♦ plan ostave <strong>za</strong> bicikle;♦ posteri i dekorativni di<strong>za</strong>jn na časovima umetnosti;♦ anali<strong>za</strong> ankete na času matematike i informativne tehnologije;♦ anali<strong>za</strong> zdravstvene koristi i posledica po sredinu na času prirodnih nauka;♦ predstava u predmetu dramskih umetnosti;♦ pisanje pisama i izveštaja u predmetu albanskog jezika; i♦ kampanje podi<strong>za</strong>nja svesti unutar škole koristeći takmičenja, postere, pesme, džinglove,brošure, informativne letke, biltene, di<strong>za</strong>jniranje internet stranica, displeja, prezentacija.5. Učenje kroz partnerstvo sa <strong>za</strong>jednicomMožete razmisliti o tome kako možete raditi sa partnerima iz vaše <strong>za</strong>jednice ili sa partnerima iposlovne <strong>za</strong>jednice. Ovakva saradnja može obuhvatati:♦ razvoj inicijative <strong>za</strong> reciklažu plastičnih fl aša;♦ razvoj preduzetničkog poslovanja od kojeg će škola imati koristi;♦ podrška nastavi u oblasti prirodnih nauka od strane Elektro-distribucije Kosova;♦ podrška <strong>za</strong> predmet matematike kroz partnerstvo sa građevinskom fi rmom; i♦ podrška nastavi jezika kroz partnerstvo sa Britanskim savetom.Više resursa u vezi sa odeljkom 4možete pronaći u Odeljku sa resursima1. Korisni glagoli <strong>za</strong> ishode učenja2. Dnevni plan lekcije3. Model savremene moderne nastave4. Doatni planovi lekcija i plan nastavne jedinice70


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciResursi <strong>za</strong> Odeljak 4RESURS 1: Korisni glagoli <strong>za</strong> ishode učenjahttp://www.wiu.edu/cas/english_and_journalism/education/images_and_docs/verbs.pdfOva lista glagola (preuzeto od: Jerrold Kemp “Shopping List of Verbs”) je izrađen na osnovuBlumove taksonomije učenja u kognitivnom domenu. Ovu listu možete iskoristiti kako bistedefi nisali specifi čne ishode/kompetencije koje želite da postignu vaši učenici.Kognitivna kompetencija u određenom polju obično počinje sa učenjem na nivou spoznaje inapreduje po taksonomiji preko razumevanja, primene pa sve do viših nivoa veština <strong>za</strong> analizu,sintezu, evaluaciju ili rešavanje problema.NivoveštineImenica–po BlumuGlagolRividiraliA & KKognitivni procesi Blumove taksonomije učenjaRevidirali Anderson i Kratvohl; Glagoli preuzeti sa izvora na internetuOsnovna veština Prosečna veština Veština višeg nivoaZnanje Razumevanje Primena Anali<strong>za</strong> Evaluacija Sinte<strong>za</strong>Prisetiti se Shvatiti Primeniti Analizirati Proceniti Stvoritiureditiokarakterisatisprovestioglasitipohvalitisklopitidefi nisatiopisati slikovitoprimenitianaliziratiargumentovatikombinovatiopisatiopisatiizračunatipohvalitiocenitikomponovatidupliciratidiskutovatii<strong>za</strong>bratipripisatiproveritikonsolidovatipronaćikonstatovatiklasifi kovatikategorisatikritikovatistvoritiznatidati primer<strong>za</strong>vršitiuporeditidebatovatidi<strong>za</strong>jniratioznačitiobjasnitiproračunatipronaći razlikuodbranitiizvestinavestiizrazitiizvestipreobratitipredvidetiformulisatilociratiidentifi kovatiizgraditikritikovatiprocenitigenerisatispojiti<strong>za</strong>pamtitiimenovatirasporediticitiratiprepoznatisetiti sepove<strong>za</strong>tiponovitiizvesti <strong>za</strong>ključaklociratidati pregledpredvidetiprepoznatiizvestitiponovo izjavitirevidiratii<strong>za</strong>bratidemonstrovatidramatizovatiprimenitiangažovatiizvršitiilustrovatisprovestitumačitiupravljatinapravitidijagramdiferenciratidiskriminisatiizdvojitiispitatieksperimentisatiistražitiidentifikovativrednovatidati ocenupregledatiprosuditiopravdatiprevidetirangiratiocenitirazmotritihipotetisatiintegrisatiizumitiupravljatisastavitiorganizovatiplaniratipripremitiproizvesti71


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionicireprodukovati<strong>za</strong>držatiizjavitiispričatinapisatirasporeditirezimiratiispričatiprevestiostvaritiprimenitiprepisatiigrati uloge<strong>za</strong>ka<strong>za</strong>tipoka<strong>za</strong>tiskiciratinapravitiinventaristražitiosporititestistraživanjaizdvojitipodržativrednovatipredložitiureditisugerisatisintetizovatisistematizovatiteoretizovatiujedinitirešitiprenetiupotrebiti72


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici73


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciRESURS 3: Model savremenog modernog plana lekcijeRESURS 4: Dodatni planovi lekcija i plan nastavne jedinicePlaniranje nastavne jedinice <strong>za</strong> učionicu u kojoj je nastava usresređena naučenikaDole je navedeno nekoliko ideja <strong>za</strong> planiranje nastavne jedinice <strong>za</strong> vašu učionicu:I<strong>za</strong>berite temu.Odredite svrhu.Odlučite koliko vremena ćete provesti na toj nastavnoj jedinici.Razmislite o vašim materijalima i resursima.Odlučite kojim veštinama ćete podučavati učenike ili koje veštine ćete naglasiti.Opišite koje kompetencije će učenici razviti.Odlučite koji ćete rečnik obuhvatiti.Napišite ishode učenja <strong>za</strong> nastavnu jedinicu.Odredite vaše ciljeve i ishode učenja <strong>za</strong> lekciju.Planirajte uvod u nastavnu jedinicu.Izradite dnevne planove lekcija u skladu sa ishodima učenja.Planirajte kulminirajuću lekciju, aktivnost ili specijalan izveštaj.Pripremite evaluaciju <strong>za</strong> nastavnu jedinicu.74


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPLANIRANJE LEKCIJE ZA UČIONICU U KOJOJ JE NASTAVA USREDSREĐENA NAUČENIKA #_______DATUM:____________________RAZRED: __________INFORMACIJE O RAZREDU / UČENICIMA:_______________________________________________________________________________________________________________________________________Navedite predmet? Navediterazred? Koja je tema? Zaštoobrađujete ovu temu? Kolikovremena imate na rasoplaganju?ISHODI/CILJEVI UČENJA:1) _______________________________________2)_______________________________________3)_______________________________________4) ______________________________________5)_______________________________________Koje veštine želim da moji učenicisteknu? Koje znanje želim da mojiučenici steknu? Kako želim dase moji učenici osećaju u vezi saovom lekcijom ili ovom tematskomoblašću?Kakve ishode učenjaočekujem?Koje će se komeptencijedalje razviti?MATERIJALI:1)2)Koji materijali (nastavna sredstva)će mi biti potrebni kako bi ovalekcija bila uspešna?3)4)Kako ću moći da odredim koja znanja mojiPRED-EVALUACIJA:učenici već poseduju o ovoj temi i kako da ihodržim <strong>za</strong>ineteresovanim tokom cele lekcije?________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________75


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciAKTIVNOSTI UČENJA/PODUČAVANJA:Koje aktivnosti učenja ću obuhvatiti u mojoj lekciji?Zašto sam i<strong>za</strong>brao/la ove aktivnosti/strategije? Kakomogu da organizujem ove aktivnosti i učinim ih1)____________________________________________________________________________<strong>za</strong>nimljivim <strong>za</strong> moje učenike?____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________2)________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________3)________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________REZERVNI PLAN:__________________________________________________________________________________________________________________________________________Šta treba da uradim u slučaju daaktivnosti koje sam isplanirao/la ne funkcionišu? Kako ovu idejumogu učiniti još interesantnijom<strong>za</strong> učenike, kako bih je mogao/laupotrebiti kao rezervni plan?____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________OCENJIVANJE UČENIKA:Koje indikatore ću koristiti kakobih uvideo/la šta su učenicinaučili? Kako mogu motivisatiučenike da razmišljaju o lekciji i______________________________________________________________________________da žele da nauče više?____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________SPECIJALNI ZADATAK:____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Šta sam naučio/la kroz obradu ove lekcije? Da li je onaSAMO-OCENJIVANJE NASTAVNIKA:bila usepšna? Šta bih sledeći put uradio/la drugačije?________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________76


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciGeografija: KosovoRazred: XIITema: Klima KosovaIzvori učenja /materijali /sredstva: udžbenik Geografi ja 12, geografski atlas, fi zička kartaKosova, beli papir, markeri, tabla, sveske.Pove<strong>za</strong>nost pitanja/tema:Glavne reči: promenljiva sredozemna klima, umerena kontinentalna klima, planinska klima,klimatski faktori, klimatski elementi, čovek.Ishodi učenja/kriterijumi <strong>za</strong> uspeh:Učenici će biti sposobni da:♦ identifi kuju klimatske faktore koji utiču na formiranje klime Kosova;♦ analiziraju ulogu klimatskih faktora i elemenata u geografskoj sredini;♦ pronađu sličnosti i specifi čnosti klime Kosova i klima ostalih sredozemnih zemalja izemalja centralne Evrope;♦ objasne karakteristike klimatskih tipova koji utiču na klimu Kosova.Uvod – 10 minNastavnik/ca razgovara sa celim razredom. On/ona <strong>za</strong>hteva od učenika da odgovorena sledeća pitanja:♦ Šta je vreme?♦ Zbog čega je bitna vremenska progno<strong>za</strong>?♦ Koji klimatski faktori utiču na formiranje klime jednog mesta?♦ Kako i <strong>za</strong>što se menja klima u planinskim predelima?♦ U kojem klimatskom pojasu se prostire Kosovo?♦ Koje su karakteristike ovog klimatskog pojasa?Odgovori, ideje i mišljenja učenika pomažu uvod u naslov nove nastavne teme.Raz<strong>rada</strong> – 20 minNastavnik deli učenike u grupe. On/ona predstavlja novu nastavnu jedinicu i ciljeve/ishodeučenja koje treba postići tokom ovog nastavnog časa. Nakon toga, na tabli <strong>za</strong>pisuje 6<strong>za</strong>dataka:1. Opišite karakteristike promenljive sredozemne klime,umerene kontinentalne klime i planinske klime.2. Uporedite klimu Kosova sa klimom sredozemnihzemalja i zemalja centralne Evrope. Navedite sličnostii razlike.3. Objasnite kako klima utiče na geografsku sredinu. Sakojim delatnostima je u klima Kosova u interakcij?4. Analizirajte kako svaki faktor utiče na formiranje klimeKosova.5. Identifi kujte prirodne uslovi koje stvara klima u svrhuravnoteže u prirodnoj sredini.6. Procenite ulogu klime albanskih teritorija u životu iekonomskoj delatnosti čoveka.77


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciNakon toga, nastavnik upućuje učenike da pažljivo pročitaju nastavnu temu (jedinicu) “KlimaKosova” i da <strong>za</strong>pišu informacije koje su pronašli <strong>za</strong> svaki od gore navedenih 6 <strong>za</strong>dataka.Tokom prikupljanja informacija grupe mogu koristiti fi zičku kartu Balkanskog Poluostrva.Ova karta će im pomoći da urade analizu klimatskih faktora.Učenici će međusobno razmeniti <strong>za</strong>pisane informacije sa jednim partnerom u okviru grupe.Jedan od partnera komentariše o prva tri <strong>za</strong>datka, a drugi komentariše o ostala tri <strong>za</strong>datka.Na kraju o tim informacijama diskutuju u grupi.Zaključni deo i provera naučenog - 10 minNakon što pročitaju tekst i <strong>za</strong>vrše diskusiju u parovima i u grupi, učenici izlažu svoje radove.Ukoliko postoji neka informacija koja im je još uvek nejasna, nastavnik interveniše i dajedodatna objašnjenja. Nastavnik u sto vreme može da podeli sa učenicima nove informacije,u <strong>za</strong>visnosti od okolnosti koje se stvore, kao na primer:♦ karakteristike klime Kosova.♦ faktori koji utiču na formiranje klime Kosova.♦ efekti klime, itd.Domaći <strong>za</strong>datak: Učenici treba da pogledaju ilustracije na stranama 24, 25 i 26 i da odgovorena pitanja na strani 27 u udžbeniku.Razmišljanje o iskustvuOvaj metod <strong>rada</strong> će podstaći sve učenike da budu aktivni i da slobodno izražavaju svojamišljenja u parovima ili u grupama.Istorija: Albanija u razdoblju od 1925 - 1939. godineRazred: XITema: Figura Ahmeta Zogua, prvog kralja Albanije u istoriji Albanije u razdoblju od 1925 –1939. godineMaterijali: udžbenik, odlomci iz dela raznih autora, olovke, markeri, tabla, itd.IT: Bim-projektor, lap-top, itd.Opšta tematska pitanja/pove<strong>za</strong>nost sa drugim predmetima:Glavne reči: Ahmet Zogu – prvi kralj Albanije.Ishodi učenja / kriterijumi <strong>za</strong> uspeh:Učenici će biti sposobni da:♦ identifi kuju osnovne probleme sa kojima se suočavala albanska država u vremenskomrazdoblju od 1925 – 1939. godine;♦ argumentuju uspehe i neuspehe A. Zogua;♦ analiziraju dostignuća albanske države pod vođstvom A. Zogua;78


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciUvod 5 minOva nastavna jedinica je obrađena ne prethodnom času, aučenicima je na kraju časa <strong>za</strong>dat domaći <strong>za</strong>datak da pronađuinformacije o životu i radu Ahmeta Zogua.Na ovom času na kojem se radi utvrđivanje gradiva, nastavnikučenicima predstavlja fi guru Ahmeta Zogua i <strong>za</strong>hteva od njihda podele sa razredom koje su informacije pronašli o njegovomživotu i radu.Neke od ideja koje predstave učenici <strong>za</strong>pisaće se na tabli.Uvod: 10 minNastavnik <strong>za</strong>hteva od učenika da u grupama rade <strong>za</strong>jedno i odgovore na sledeće pitanje:Sa kojim problemima se albanska država suočavala pod vođstvom A. Zogua?Prvo odgovaraju predstavnici grupa, a <strong>za</strong>tim ostali učenici po potrebi nadopunjuju informacije.Nastavnik je <strong>za</strong>pisao neka od mišljenja koja su izneli učenici na prethodnom času i sada ihizlaže na tabli pomoću projektora i pita učenike da li se slažu sa dole navedenim tvrdnjama:Ahmet Zogu:♦ njegovo napuštanje Albanije pred sam napad italijanskih fašista smatra se izdajom.♦ on je opljačkao Državnu banku i poneo sa sobom zlato, koje nikada nije vratio.♦ je vodio pogrešnu spoljnu politiku, pridružujući se Italiji koja je kasnije okupiralaAlbaniju.♦ se znatno angažovao <strong>za</strong> razvijanje dobrih odnosa sa drugim državama.♦ je doprineo razvoju ekonomije, obrazovanja, kulture, itd.Učenici treba da odgovore tako što će predstaviti svoje argumente o gore navedenimmišljenjima.Glavni deo 20 minčenicima se dele <strong>za</strong> čitanje kratki odlomci iz knjige Berna Fišera: napori A. Zogua <strong>za</strong>stabili<strong>za</strong>ciju albanske države. Od učenika se <strong>za</strong>hteva da se posebno usredsrede napronalaženje informacija u tekstu o doprinosu Ahmeta Zogua:♦ postavljanju temelja pravne države.♦ osnivanju ne<strong>za</strong>visnih verskih institucija?Nakon 10 minuta čitanja teksta, predstavnici svake grupe sakupljaju mišljenja članova svojihgrupa i izlažu ih pred celim razredom. Nakon izlaganja predstavnike grupe, ostali učenicimogu dodavati informacije koje su pronašli tokom prethodnih istraživanja o fi guri AhmetaZogua.Na kraju, nastavnik traži od grupa da izlože bilo koje drugo pitanje <strong>za</strong> diskusiju koje smatrajuposebno bitnim.79


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciZaključni deo i provera naučenog: 10 minNakon pregleda raznih izvora informacija u vezi sa životom i radom A. Zogua, nastavnik<strong>za</strong>hteva od učenika da u grupama ponovo procene njegovu fi guru. Učenici treba da naveduargumente koji A. Zogua čine uspešnim državnikom, i argumente koji ga čine neuspešnim.Uspešan državnik zbog toga što:♦♦♦Neuspešan državnik zbog toga što:♦♦♦Na kraju nastavnik <strong>za</strong>hteva od učenika da pomenu i druge političke fi gure koje su doprinelerazvoju albanske države, ali koje su takođe napravile raznorazne greške u svom životu.Domaći <strong>za</strong>datak: Učenici će napisati sastav na naslov: Ahmet Zogu, prvi predsednik i kraljAlbanaca.Razmišljanje <strong>za</strong>snovano na iskustvu: Učenici će kroz ovu temu razviti naviku <strong>za</strong>identifikovanje (problema, glavnih pitanja), argumentovanje mišljenja, upoređivanječinjenica, procenu jednog događaja ili ličnosti sa različitih tačaka gledišta.Učenici će se osposobiti da koriste alternativne izvore informacija kako bi bolje razumeliprošlost i kako bi se suočili sa i<strong>za</strong>zovima sa kojima će se susresti u budućnosti. Oni ćerazumeti da je <strong>za</strong> prosuđivanje o ličnosti bilo koje osobe potrebno je da se ona sagleda izviše raznih aspekata.80


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciOdeljak 5Ocenjivanje učenja učenikaO čemu će biti govora u ovom odeljku?U ovom odeljku saznaćete o:♦ Procesu ocenjivanja napretka učenika u skladu as Okvirom kurikulumaKosova;♦ Raznim nivoima ocenjivanja;♦ Više informacija o kompetencijama i strategijama <strong>za</strong> ocenjivanje učenjaučenika;♦ Načinima koji vama i vašim učenicima omogućuju da ocenite učenje naosnovu nivoa ishoda učenja kojima težite; i♦ Primerima <strong>za</strong> kako planirati i šta raditi kako biste ocenili učenje učenika.Šta je ocenjivanje napretka učenika?Bitno je da na ocenjivanje gledate kao na proces sakupljanja informacija o učenju učenika. Štoviše informacija budete imali o učenju učenika, toliko ćete imati jasniju predstavu o njihovimkompetencijama ili o nedostacima u njihovom učenju, i isto tako, toliko će vam biti jasnijanjihova sposobnost <strong>za</strong> napredovanje ka narednom, višem nivou učenja.Ocenjivanje napretka učenika je opširna tema.♦ Najčešće se smatra da ono predstavlja dve glavne vrste ocenjivanja:o Ocenjivanje <strong>za</strong> učenje io Ocenjivanje učenja.♦ Ono obuhvata planiranje ocenjivanja u skladu sa smernicama iz Okvira kurikulumaKosova:o Sakupljanje doka<strong>za</strong> io Davanje povratnih informacija učenicima.Ocenjivanje <strong>za</strong> učenje je usredsređenije.♦ Obično se naziva ’formativno ocenjivanje’,♦ Deo je procesa podučavanja/moderiranja,81


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ Dešava se svakodnevno,♦ Najčešće je neformalno, ali veoma detaljno u smislu malih stvari koje vam omogućujuda uistinu uvidite kako svaki od učenika napreduje u učenju.Bitno je da ocenjivanje <strong>za</strong> učenje ugradite u vašu svakodnevnu nastavnu praksu u učionici.♦ Ono vam pruža informacije koje su vam potrebne da vaše strategije podučavanjaprilagodite učenju učenika dok se ono dešava.♦ Vama i vašim učenicima pruža informacije o razumevanju učenika, kako biste na vrememogli da prilagodite vašu nastavu i osigurate da svi učenici svakodnevno postignunajoptimalnije ishode učenja.Gledajte na ocenjivanje <strong>za</strong> učenje kao na „vežbanje“:♦ Mi ne možemo učenicima davati ocene u dnevnik i tako <strong>za</strong>htevati o d njih odgovornost<strong>za</strong> veštine i koncepte kojima su tek bili izloženi ili koje trenutno uče.Ocenjivanje <strong>za</strong> učenje možete sprovesti tako što ćete:♦ angažovati same učenike u ocenjivanje (samo-cenjivanje i međusobno ocenjivanjevršnjaka), <strong>za</strong>to što angažovanje učenika i osećaj vlasništva nad njihovim radom koji setom prilikom stvara, znatno povećavaju njihovu motivisanost <strong>za</strong> učenje; i♦ učenicima davati opisne povratne informacije, kako biste im pomogli da nauče kako dapoboljšaju svoje učenje.Ocenjivanje učenja:♦ često se naziva sumativno (zbirno) ocenjivanje;♦ čini deo celokupnog procesa podučavanja/olakšavanja;♦ čini deo periodičnog ocenjivanja u učionici, s ciljem da se u određenom trenutku oceništa učenici znaju a šta ne znaju;♦ vrši se redovno svakih nekoliko nedelja, meseci, ili jednom godišnje; i♦ pomaže u konstatovanju napretka učenika i u maturskim ispitima.Bitno je ugraditi ocenjivanje učenja u celokupni plan ocenjivanja.♦ pruža vam informacije koje su vam potrebne kako biste povremeno prilagodili vašeplanove lekcija, ili na početku nastavne jedinice ili većih lekcija u okviru školske godine.♦ I vas i vaše učenike informiše o razumevanju učenika u odnosu na standarde gradiva.Gledajte na ocenjivanja učenja kao na:♦ konačne rezultate glavnih etapa učenja; i♦ način na koji ćete ocenjivati učenika u odnosu na nacionalne standarde.82


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciOcenjivanje učenja možete vršiti tako što ćete:♦ angažovati same učenike da sebi postave dugoročne ciljeve <strong>za</strong> učenje;♦ pružati učenicima jasno objašnjenje kompetencija i ishoda <strong>za</strong> svaki stepen kurikuluma;i♦ održavati testove i kontrolne <strong>za</strong>datke, računati i objavljivati im ocene.Uvek ima prostora <strong>za</strong> korišćenje testova i ostalih vrsta sumativnog (zbirnog) ocenjivanja. Onošto je bitno jeste da ona budu objektivna i da odražavaju dostignuća kroz niz raznih aktivnostii nivoa učenja.Ocenjivanje veština učenika u okviru glavnih kompetencija OKK-aVeštine koje učenici treba da steknu navedene su u dole prika<strong>za</strong>noj tabeli, <strong>za</strong>jedno sa glavnimkompetencijama iz Okvira kurikuluma Kosova.GLAVNE KOMPETENCIJE IZKURIKUKULUMA KOSOVAEfikasan komunikatorKompetencije <strong>za</strong> komunikacije iizražavanje♦ komunicira i izražava se koristećiprirodne i veštačke jezike (<strong>za</strong>snivase na nizu pravila koja se određujuu specifi čnu svrhu, kao što sumeđunarodna komunikacija ilikompjuterski programi)♦ angažuje se i doprinosi produktivnomdijalogu♦ pokazuje sposobnost da se pridržavapravila i istovremeno bude kreativanKreativan mislilacKompetencije <strong>za</strong> razmišljanje♦ uči da razume, analizira, sintetiše; ♦rešava probleme, ocenjuje/vrši samoocenjivanje♦ razvija konceptualno razmišljanje izdrav razum♦ donosi odluke <strong>za</strong>snovane naproverenim informacijama♦ povezuje odluke sa njihovimposledicamaODGOVARAJUĆE VEŠTINEPrezentacijaAktivno slušanjeMaternji jezikStrani jezikKritičko razmišljanjeKognitivne veštineRešavanje problemaUpravljanje stresomPlaniranjeOcenjivanjeRazmišljanje o sebiAnali<strong>za</strong>83


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciUspešan učenikKompetencije <strong>za</strong> učenje♦ pokazuje kapacitet u pismenost,matematici i prirodnim naukama,ITK-u i aktivnom građanstvu♦ uči kako se uči♦ identifi kuje i ocenjuje informacije iprocese ne<strong>za</strong>visno, efi kasno i naodgovoran načinProduktivan doprinosilacKompetencije <strong>za</strong> život, rad i <strong>za</strong>štitu sredine♦ radi u ekipi♦ pokazuje organi<strong>za</strong>cione i veštineupravljanja♦ pokazuje preduzetničke veštine♦ poseduje veštine <strong>za</strong> upravljanjekonfl iktom i procenu rizika♦ izvršava ne<strong>za</strong>visne postupke♦ efi kasno doprinosi <strong>za</strong>štiti i razvojusredineZdrav pojedinacLične kompetencije♦ pokazuje znanje o sebi i o drugima♦ pokazuje samopouzdanje♦ upravlja osećanjima i stresom♦ pokazuje saosećanje prema drugima♦ pokazuje kapacitet <strong>za</strong> vođenjezdravog života♦ donosi odgovorne odluke u vezi sazdravljem u smislu ishrane, fi zičkeaktivnosti i izbegavanja štetnihsupstanci i navikaOdgovoran građaninGrađanske kompetencije♦ razume i vrednuje diverzitet♦ pokazuje toleranciju i poštovanjeprema drugima♦ pokazuje interesovanje <strong>za</strong> javni životi odgovorno građansko učešće♦ promoviše i inicira korisne promene uličnom životu, društvu i <strong>za</strong> sredinuSavladavanje informacijaIstraživanjeUčenjeIstraživanjaPreduzetništvoEstetikaKreativnostSpoznaja o srediniUpravljanje konfl iktomInterpersonalneSocijalneEkipni radRukovođenjeSaradnjaEmocionalneITKOrgani<strong>za</strong>cioneUpravljanje vremenom84


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPlaniranje ocenjivanja veštinaMorate da odlučite koje ćete veštine da ocenjujete, koliko ćete ih često ocenjivati i kada. Zatim,možete da odlučite koje će aktivnosti učenici obavljati da bi se ocenile veštine. Pre nego štopočnete, razmislite o sledećem:♦ Pouzdanost doka<strong>za</strong> – Od suštinskog je značaja da učenici obavljaju različite aktivnostida bi se obuhvatio veći broj veština.♦ Punovažnost doka<strong>za</strong> – Da li će vam <strong>za</strong>datak koji ste postavili učenicima <strong>za</strong>ista datiinformacije koje tražite? Da biste doneli odluku, potrebno je da obezbedite da stepažljivo isplanirali <strong>za</strong>datak i da taj <strong>za</strong>datak bude u skladu sa veštinama koje želite daocenite.♦ Izvodljivost izvršavanja <strong>za</strong>datka – Koliko je odgovarajuće ili izvodljivo da se određeneveštine u svim predmetima ocene? Da li možete da jednako ocenite sve učenike?♦ Mogućnost davanja povratne informacije učenicima– Kako ćete učenicima predstavitipovratnu informaciju? Za to će vam biti potrebno vremena. Moraćete da obezbedite dapre toga napravite pažljiv plan.Stvaranje ravnoteže i u ocenjivanju <strong>za</strong> učenje i u ocenjivanju učenjaDok prikupljate informacije/podatke o učenju učenika, setite se da je važno imati veći skupdoka<strong>za</strong> sa ravnotežom i u ocenjivanju učenja i u ocenjivanju <strong>za</strong> učenje kroz niz aktivnosti idomena učenja.Iako uvek ima prostora <strong>za</strong> upotrebu testova i drugih „formalnih“ mera ocenjivanja učenja (zbirno) uučionici orijensanoj ka učenicima, moraćete da učenike više podučavate ocenjivanju <strong>za</strong> učenje. To ćevam pomoći da stvorite jasnu sliku o napretku učenika redovnije i neformalnije.Učenici bi trebalo da budu u stanju da razumeju povratne informacije o njihovom sopstvenomučenju. Kada se to desi, znamo da ocenjivanje <strong>za</strong> učenje funkcioniše.Dokazi <strong>za</strong> ocenjivanje mogu obuhvatati sledeće:♦ Određivanje kriterijuma i ciljeva – <strong>za</strong>jedničko određivanje idefi nisanje kvaliteta <strong>rada</strong>;♦ Opažanja – vaše opažanje ponašanja i angažovanja učenika udiskusiji, koje prenosite na sastancima sa učenicima i roditeljima;♦ Strategije ispitivanja (vrati se na Odeljak 3);ViditeOdeljaksaresursima <strong>za</strong>više strategijaocenjivanja<strong>za</strong> učenje♦ Samo-ocenjivanje učenika i u<strong>za</strong>jamno ocenjivanje – razumetinjihovo sopstveno učenje i učenje drugih; pomaže učenicima dana sebe i druge gledaju kao na resurse koji im omogućavaju da uče jedni od drugih; i♦ Vođenje evidencije o radu učenika – dokaz učenja koje učenici sami pokažu u radu uučionicio duži ili kraći delovi napisa u više različitih oblika;o tekstualna beleška poput <strong>za</strong>pisivanja misli, skripte ili rokovi;85


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionicio usmeni rad kao što su izlaganja razredu, doprinosi u razrednoj diskusiji, dramskeaktivnosti ili diskusije sa nastavnicima.U vašoj svakodnevnoj interakciji sa učenicima i kroz opažanje i kontinuirano ocenjivanje,trebalo bi da imate obilje mogućnosti da vidite dokaz o tome šta su učenici razumeli.Prilagođeno od Garrison, C., & Ehringhaus, M. (2007).Formative and summative assessments in the classroom.Retrieved from http://www.amle.org/Publications/WebExclusive/Assessment/tabid/1120/Default.aspxDodatna aktivnostRazmislite kako bi vam svaka od navedenih stavki mogla pomoći da ocenite napredakučenika:♦ Ocenjivanje od strane nastavnika♦ Samo-ocenjivanje učenika ili međusobno ocenjivanje učenika♦ Nastavnikovo opažanje♦ Sakupljanje uzoraka učenikovih radova♦ Stvaranje portfelja ocenjenog <strong>rada</strong> učenika♦ Održavanje testa4. Ocenjivanje usredsređeno na učenikeOkvir kurikuluma Kosova promoviše primenu ocenjivanja <strong>za</strong> učenje da bi se poboljšaladostignuća učenika, kao i ocenjivanje učenja na osnovu objektivnih doka<strong>za</strong> koji se dobijaju iz<strong>rada</strong> učenika. Postoje mnogi načini <strong>za</strong> ocenjivanje učenika. Neki od njih su navedeni u daljemtekstu radi vašeg uvida. Tabela u daljem tekstu, takođe, pokazuje kako se to odnosi na veštine,znanje i stil učenja.Morate imati u vidu da se svi različiti delovi kompetencija (tj. znanje, veštine, vrednostii stavovi) moraju oceniti donošenjem odluke o tome šta se može odmeriti a šta ne i kakonapraviti ravnotežu između kvantitativnog i kvalitativnog ocenjivanja. Za ocenjivanje različitihkompetencija potrebne su različite strategije.Kognitivni nivoiučenjaIshod učenja vodi kasledećem:ZnanjePrisetiti seGlagoli koji su pove<strong>za</strong>ni sa nivoima učenjaPovezuje se sa aktivnostima učenja kojima bi učenici mogli dapokažu dokaz o tome šta su naučili, tako što će moći da uradesledeće:Da defi nišu, ponove, <strong>za</strong>beleže, da se podsete i navedu.86


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciRazumevanje –ShvatitiPrimenaPrimenitiAnali<strong>za</strong>AnaliziratiEvaluacijaOcenitiSinte<strong>za</strong>StvoritiDa prevedu, razgovaraju, opisuju, identifi kuju i predstavljaju.Da tumače, primenjuju, vežbaju, ilustruju, <strong>za</strong>kazuju i ocrtaju.Da razlikuju, računaju, upoređuju, prave kontrast, kritikuju, pravedijagrame i da raspravljaju.Da prosuđuju, cene, evaluiraju, revidiraju, ocenjuju i procenjuju.Kombinuju, prave, sastavljaju, formulišu, predlažu, di<strong>za</strong>jniraju,organizuju, pripremaju, proizvode.Znate da učenici uče na različite načine - neki prvenstveno uče kroz vizuelnipristup dok drugi prvenstveno uče kroz slušanje, ili kroz čujni pristup. Ostaliprvenstveno uče kroz fi zički ili kinestetički pristup. Zbog toga nastavnicikoriste različite strategije kada drže nastavu o određenom sadržaju, takoda učenici imaju mogućnosti da uče kroz svoj prvenstveni stil učenja.Važno je da shvatite da kada radite kviz ili kratak test <strong>za</strong> ocenjivanje učenjaučenika vi u stvari ispitujete Znanje (prisećanje) prvenstveno koristećivizuelni pristup. Svesni toga, priznaćete da one, koji prvenstveno učekroz čujni ili kinestetički pristup, stavljate u pomalo nepovoljan položaj.Pogledajte tabelu u daljem tekstu <strong>za</strong> više informacija o ovome.ViditeOdeljaksaresursima<strong>za</strong> višeinformacijao stilovimaučenjaStrategija Znanje/ veština/stav(ZSS)Primarno znanje/veštine/ stavoviPrimarni stil učenja(VČK)Kvizovi Znanje Znanje VizuelniTestovi Znanje Znanje VizuelniEseji ZVS Znanje VizuelniRasprave ZVS Veština, znanje ČujniPortfelji ZVS Znanje Vizuelni, kinestetičkiProjekti ZVS Znanje VizuelniIzveštaji ZVS Znanje VizuelniModeli ZVS Veština KinestetičkiIzložbe ZVS Veština KinestetičkiPokazne vežbe Veštine Veština Čujni, kinestetičkiKnjige Znanje, Veština Veština KinestetičkiKarte Znanje, Veština Veština Vizuelni87


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciGrafi čki Znanje Znanje VizuelnipriređivačiDnevnik učenja Znanje, stav Znanje, stav VizuelniDnevnici Znanje, stav Znanje, stav VizuelniOpažanja Veština Veština Vizuelni, ČujniRubrike koje ZVS Znanje Vizuelninaprave učeniciMultimedijalna ZVS Veština, znanje VizuelniizlaganjaBrošure ZVS Veština Vizuelni, kinestetičkiPesme, muzička ZVS Veština Čujni, kinestetičkiizvođenjaSamoocenjivanjeimeđusobnoocenjivanjeučenikaZVS Veština Vizuelni, čujniSimulacije ZVS Veština Kinestetički, čujniOcenjivanje i učenjeDodatna aktivnostDa bi se podstakli i podržali neki različiti pristupi učenja potrebno je da upotrebite različitepristupe ocenjivanja:♦ Testovi sa više izbora ili testovi sa kratkim odgovorima brz su i efi kasan načinispitivanja znanja o činjenicama, npr.: brojčani nizovi, engleski rečnik, kao i osnovnihveština, npr: množenje, pisanje. Ako stavke nisu veoma pažljivo osmišljene, onda sumanje delotvorne prilikom ocenjivanja koliko su učenici razumeli koncepte i načela.♦ Pitanja u vidu eseja, praktični <strong>za</strong>daci i projekti, bilo u sklopu vremenski ograničenogtesta ili usmenog ispitivanja, ili u pismenih <strong>za</strong>dataka, ili u sklopu svakodnevnogocenjivanja u učionici, predstavljaju bolju mogućnost <strong>za</strong> ocenjivanje razumevanjei podsticanje viših nivoa učenja. Još važnije, ako ćemo ocenjivati razumevanje,potrebne su nam metode koje moraju da učenika uključe u primenu svog znanjai povezivanju tog znanja sa stvarnim kontekstima. Ne možete vršiti ocenjivanjetražeći da se učenik priseti izolovanih delova informacija ispalih iz konteksta, koje ćenastavu i učenje pomeriti sa razumevanja na pamćenje informacija neophodnih da bise dobila pozitivna ocena.Samim tim, da bi se podstaklo i podržalo uspešno učenje, i da bi se razvili delotvorni učenici,potreban nam je celokupan skup pristupa ocenjivanju koji se na odgovarajući način podudarasa određenim ciljevima učenja:88


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ Formalni i neformalni testovi da bi se ocenilo znanje o činjenicama i da bi se ocenileosnovne veštine♦ Detaljniji i složeniji <strong>za</strong>daci i ispiti kojima se mogu oceniti razumevanje i primena♦ Neformalno, stalno nastavnikovo ocenjivanje na osnovu opažanja, propitivanja irutinskih <strong>za</strong>dataka <strong>za</strong> ocenjivanje učenja u učioniciOcenjivanje učenja korišćenjem ciljeva/ishoda učenjaKao prvo, morate da odredite aktivnosti učenja koje se poklapaju sa određenim ishodima/ciljevima iz opšte suštinske strukture kurikuluma, i plana lekcije. Razmislite o tome kako ciljevi/ishoda učenja mogu dovesti do aktivnosti koje se <strong>za</strong>tim mogu oceniti.Vizuelno pokažite učenicima šta od njih očekujete da postignuVažno je da učenici znaju i razumeju šta je to što od njih očekujete dapostignu u nekoj lekciji. Strategija učenja po kojoj se učenicima vizuelnopokazuje kako uspeh može izgledati doka<strong>za</strong>la se uspešnom i učenicipomoću nje bolje uče.Primer kako se to može uraditi jeste da napravite ogromnu tablu <strong>za</strong> zid uučionici. Na toj tabli možete da <strong>za</strong>pišete šta očekujete od učenika; možetečak i da napravite razliku između očekivanja na tabli tako što ćete opisatirazličite nivoe da bi učenici mogli da vide kako mogu napredovati. Primertakve table prika<strong>za</strong>n je u daljem tekstu da bi se ilustrovalo kako se mogupoka<strong>za</strong>ti veštine kritičkog razmišljanja, rešavanja problema i postavljanjapitanja.Vratitese naOdeljak4 <strong>za</strong> višeinformacijao BlumovojtaksonomijiučenjaNivo 1Osnovne veštineMožete da koristite ključnerečiMožete da navedetečinjeniceMožete da <strong>za</strong>pišetesopstveni stavPažljivo slušate stavovedrugihOcenjivanje veština <strong>za</strong> rešavanje problema,kritičko razmišljanje i postavljanja pitanjaNivo 2Prosečne veštineMožete da pomeneteodređene reči u vezi satemomMožete da objasnite porekloskupa činjenicaSvoj stav možete dapredstavite drugimaMožete da predstavite stavkoji je drugačiji od vašegMožete da prepoznatesklonost89Nivo 3Veštine višeg nivoaMožete da upotrebite iobjasnite značaj određenihrečiMožete da prepoznate iistražite važne stvari u vezi sadatom temomMožete da upotrebite znanje ostvarima koje ste pomenuli dabiste objasnili sopstveni stavMožete da objasnite višestavova koji su različiti odvašegMožete da prepoznatesklonost i da objasnite <strong>za</strong>štoona postoji


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPrimeri ocenjivanja veština kritičkog razmišljanja, rešavanja problema irazmišljanja o sebiKada ocenjujete gore navedene veštine, mogli biste da date <strong>za</strong>datak u kojem učenici:♦ ostatku razreda govore o nekim problemima u vezi sa življenjemu njihovoj kući;♦ u grupnoj diskusiji ili kroz strategiju aktivnog učenja, kao što jevreme <strong>za</strong> okrugli sto (vidi Odeljak 3 sa resursima), objašnjavajujedni drugima probleme u vezi sa nasilničkim ponašanjem uškolskom dvorištu;♦ održavaju jedno kratko izlaganje pred direktorom škole u vezisa problemima oko školskih toaleta <strong>za</strong> devojčice;Zavišeprimera oocenjivanjuveštinapogledajteOdeljak saresursima♦ pišu pismo premijeru Kosova a u kojem izražavaju <strong>za</strong>brinutost u vezi sa genetskimodifi kovanom hranom koja se prodaje u prodavnicama;♦ održavaju izlaganje pred ostatkom razreda u Rugovskoj klisuri;♦ sprovode istraživanje o turskom uticaju na Prištinu u 19. veku; i♦ kritički razmatraju jednog pesnika ili umetnika.Ocenjivanje vrednosti i stavova: Ocenjivanje onoga što je teže ocenitiObično će vam biti lakše da ocenite ono <strong>za</strong> šta je jednostavnije da se prikupe dokazi a štodovodi do kognitivnog učenja, o čemu je ranije bilo reči. Lakše je oceniti kognitivni domen jeručenici razmišljaju i uče koristeći svoj mo<strong>za</strong>k.Često je <strong>za</strong> učenikovo učenje bitno da pokušate da ocenite teže aspekte učenja, kao što suvrednosti i stavovi. Međutim, afektivni domen može znatno da unapredi, uspori ili da čak sprečiučenje učenika.Ranije u ovom odeljku date su smernice o vrednostima i stavovima. Možda će vam biti potrebnaobuka da biste sagledali ove i<strong>za</strong>zovne aspekte učenja učenika i da biste mogli da razvijeteokvire. Za više o ocenjivanju afektivnog domena posetite:http://serc.carleton.edu/NAGTWorkshops/affective/assessment.htmlhttp://www.sasked.gov.sk.ca/docs/physed/physed6-9/pg046.pdfZašto je potrebno meriti AFEKTIVNI DOMEN – stavove, uverenja, vrednosti?Veoma je bitno ocenjivati/meriti afektivni domen. Afektivni domen ima više aspekata, a jedanod aspekata koji je ovde obuhvaćen jesu stavovi. (Vidite odeljak sa resursima <strong>za</strong> više detalja odrugim aspektima afektivnog domena, kao što su uverenja, vrednosti.) Odmeravanje stava ilistavova predstavlja težak <strong>za</strong>datak, <strong>za</strong>to što stavovi potiču od uverenja i vrednosti koje učenikima. Postojanje stavova se <strong>za</strong>ključuje na osnovu reči i ponašanja koje učenik ispoljava. Trinajuobičajenija sredstva <strong>za</strong> ocenjivanje afektivnog domena su sledeća:90


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciSpiskovi – jesu jedan od najuobičajenijih i možda najlakših instrumenata u afektivnomdomenu. Sastoje se od jednostavnih stvari koje učenik ili nastavnik obeležava kao „odsutne“ ili„prisutne“. U daljem tekstu navedeni su neki koraci <strong>za</strong> pravljenje spiska:♦ Navedite sve atribute i karakteristike koje želite da opazite;♦ Napravite redosled atributa u vidu karakteristika „spiska <strong>za</strong> kupovinu“; i♦ Zatražite od učenika da obeleže one atribute koji postoje a daostave praznim one koji ne postoje.Samo-izlaganje – u suštini <strong>za</strong>hteva da pojedinac navede svoj stavili svoja osećanja u vezi sa nekim konceptom, nekom idejom ililjudima. To se takođe naziva „pisana mišljenja“. Na primer, <strong>za</strong>tražiteod učenika da vam kažu „<strong>za</strong>što vole ili <strong>za</strong>što ne vole neki predmet,neku aktivnost, neku osobu“.Skala ocenjivanja – upućuje na skup kategorija koje su osmišljenetako da izvuku informacije o kvantitativnom atributu u društvenojnauci. Uobičajeni primeri su Likertova skala i skala 1-10 na kojojViditeu Odeljku3 strategijeispitivanja.Vidite Odeljak4 <strong>za</strong> višeinformacijaocenjivanjuučenja uučionici.određena osoba bira broj koji najbliže opisuje njeno mišljenje. Osnovna karakteristika svakeskale ocenjivanja je ta da se sastoji od više kategorija sa jednom skalom ocenjivanja.Izvor: Prilagođeno sa http://olga-assessment.blogspot.com/2009/05/assessment-in-affective-domain.htmlTabele u daljem tekstu sadrže primere kako možete početi da razmišljate o ocenjivanju stavovaučenika prema učenju. Upotrebite ovu tabelu da biste održali diskusiju sa učenicima.Stav prema učenju engleskog jezikaŽelim da naučim konver<strong>za</strong>cioni engleski jezik.Razvoj naše zemlje moguć je uglavnom<strong>za</strong>hvaljujući obrazovanim ljudima koji dobropoznaju engleski jezik.Predavanje engleskog jezika treba početi još uprvom razredu.Želeo bih da studiram na nekom univerzitetu nakojem se nastava održava na engleskom jeziku.Kategorija stavaNegativan / neutralan / pozitivanNegativan / neutralan / pozitivanNegativan / neutralan / pozitivanNegativan / neutralan / pozitivanStav prema engleskom jezikuEngleski jezik je važan <strong>za</strong> sve Kosovce.Mladi Kosovci bi trebalo da uče engleski jezik.Moji prijatelji bi trebalo da nauče engleski jezik.Moja porodica bi trebalo da nauči engleski jezik.Trebalo bi da naučim engleski jezik.KriterijumNegativan / neutralan / pozitivanNegativan / neutralan / pozitivanNegativan / neutralan / pozitivanNegativan / neutralan / pozitivanNegativan / neutralan / pozitivan91


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciNa primer: Zatražite od vaših učenika da vam pomognu da napravite spisak tema koje semogu upotrebiti u razrednoj diskusiji, tako što ćete od njih <strong>za</strong>tražiti da podele predmete i temeu kojima najviše uživaju ili one koje im prave najviše problema - koje su <strong>za</strong> njih teže i <strong>za</strong>što jeto tako?Zatim, <strong>za</strong>tražite od njih da koriste gore navedenu tabelu da bi diskutovali sa vama, svojimškolskim drugovima i roditeljima o različitim oblastima i temama o kojima uče. Otkrićete višetoga o njihovim stavovima i vrednostima, kao što će to uraditi i učenici.Ocenjivanje vrednos i stavova nije lak <strong>za</strong>datak, ali može bi koristan na sledeće načine:♦ Pomaže vam da razumete stavove učenika prema aktivnostimaučenja, ili da li oni radije cene određenu vrstu aktivnosti učenja.To možete odrediti kroz neposredno opažanje nakon čega biusledio razredni razgovor o njihovim željama.Ako kasnije planirate aktivnosti učenika koje sadrže želju učenika,oni će verovatno imati veću motivaciju da učestvuju i da uče.♦ Pomaže vam da isplanirate aktivnosti učenja koje obuhvatajuopis situacija, dilema ili problema sa nekoliko mogućih odgovo<strong>rada</strong> bi se i<strong>za</strong>zvale vrednosti i stavovi učenika.ViditeOdeljaksaresursima <strong>za</strong>„ocenjivanje uafektivnomdomenu“o To učenicima pomaže da budu svesniji svojih vrednosti, kako bi mogli da kritičkisagledaju svoje vrednosti i da odluče šta misle o njima.Dodatna aktivnostProdiskutujte sa kolegom o sledećim izjavamaOcenjivanje predmeta oduzima previševremena.Stvari kao što su učestvovanje,angažovanje i <strong>za</strong>laganje ne možeteoceniti.Predmeti bi trebalo da budu uzbudljivi i<strong>za</strong>bavni. Istog trenutka kada počnete saocenjivanjem učenici gube interesovanje.Ocenjivanje je teško u mnogimpredmetima, jer učenici nemaju mnogopismenih <strong>za</strong>dataka na osnovu kojih b i semogla dati ocena.Ocenjivanje služi samo testiranju i etiketiranjuučenika.Ocenjivanje nekih predmeta je pogrešno.Učenike ne bi trebalo ocenjivati u samojednom predmetu.Učenici znaju koliko im dobro ide u školi. Nisuim potrebni nastavnici da im to kažu.Ništa korisno nećete dobiti ako učeniciocenjuju sami sebe i jedni druge.Ugradite ocenjivanje <strong>za</strong> učenje u vašu nastavuPostoji više načina na kojima možete da gradite ocenjivanje <strong>za</strong> učenje u vašu nastavu.♦ Razgovarajte o svrsi lekcije pitajući učenike šta bi želeli da saznaju o određenoj temi;92


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ Na početku lekcije objasnite ishode/ciljeve učenja i kriterijume <strong>za</strong> uspeh i <strong>za</strong>pišite ih natabli;♦ Pobrinite se da učenici budu upućeni u to kako će biti ocenjivani;♦ Postavljajte puno dobrih pitanja da biste podstakli veštine kritičkog razmišljanja;♦ Podstaknite učenike da postavljaju pitanja o svom radu;♦ Zatražite od učenika da vas ili ceo razred često informišu o svom radu;♦ Kada ocenjujete radove učenika, ostavljajte pozitivne komentare kako biste im pomoglida sledeći put bolje urade <strong>za</strong>datak;♦ Na kraju lekcije odvojite vreme <strong>za</strong> ponavljanje i razmišljanje o onome što je naučeno;♦ Uključite učenike u njihovo sopstveno ocenjivanje kroz međusobno ocenjivanje i samoocenjivanje.Za ovo će biti neophodno da učenici nauče kako da to rade – nije lako dato dobro urade; i♦ Pišite beleške o radu učenika – na primer, dnevnici učenja ili dnevnici u koje učenicimogu da beleže ono što su naučili.Dodatna aktivnostOcenjivanje <strong>za</strong> učenje je delotvorno kada učenici:♦ pokazuju promene u svojim stavovima prema učenju i u svojoj motivaciji,samopoštovanju, ne<strong>za</strong>visnosti, inicijativi i poverenju,♦ pokazuju promene u svojim odgovorima na pitanja, u doprinosu plenarnim sesijamai u objašnjenjima i opisima,♦ povećaju svoje dostignuće,♦ postavljaju relevantna pitanja,♦ aktivno se uključuju u procese formativnog ocenjivanja, npr. postavljanje ciljeva,međusobno ocenjivanje ili samo-ocenjivanje, sagledavanje napretka u svompismenom radu, svojim veštinama, znanju i razumevanju.Glavne karakteristike ocenjivanja <strong>za</strong> učenje su:♦ korišćenje delotvornih tehnika propitivanja♦ korišćenje strategija davanja ocena i davanja povratnih informacija♦ deljenje ciljeva učenja♦ međusobno ocenjivanje i samo-ocenjivanje učenikaZa više informacija posetite: http://www.qca.org.uk/296.html#feedback93


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciKao što je ranije u ovom odeljku pomenuto, samo-ocenjivanje i međusobno ocenjivanjepredstavljaju moćne strategije <strong>za</strong> učenje učenika.Samo-ocenjivanje i međusobno ocenjivanje učenikaSamo-ocenjivanje i međusobno ocenjivanje nastaju kada učenici ocenjuju sopstveni napredaki napredak drugih učenika. Te strategije su važne jer učenicima daju više odgovornosti <strong>za</strong>njihovo sopstveno učenje, povećavaju motivaciju učenika i imaju pozitivan uticaj na njihovodostignuće. Samo-ocenjivanje je veoma lično – učenici beleže sopstveni napredak. Bilo bidobro da od učenika <strong>za</strong>tražite da sami ocene svoje učenje i da protumače sakupljene dokazeo svom učenju.Međusobno ocenjivanje je objektivnije – učenici razmenjuju svoja iskustva i pomažu jednidrugima, i od drugih razvijaju svoje razumevanje učenja.Kako ove dve strategije funkcionišu?Ovo se ne može postiću ukoliko vi ne pomognete učenicima. Oni moraju da razumeju <strong>za</strong>što torade. Učenici će morati da razumeju kriterijume uspeha koje koristite. Dole su navedeni koracikojih bi trebalo da se pridržavate:♦ Ugradite samo-ocenjivanje i međusobno ocenjivanje u vaš plan lekcije;♦ Obezbedite da su kriterijumi <strong>za</strong> uspeh u svakoj lekciji detaljni, <strong>za</strong>jedno sa ishodima/ciljevima učenja. Na primer, kažite učenicima sledeće: „Cilj ove lekcije je da se naučinešto o klimatskim promenama i različitim stavovima o tome koliko je ona značajna.Vi ćete biti ocenjivani na osnovu toga koliko ćete dobro objasniti različite stavove kojipostoje i koliko ćete dobro izneti vaš sopstveni stav“;♦ Napravite obra<strong>za</strong>c samo-ocenjivanja koji će učenici koristiti (dole je naveden primer);♦ Neka učenici naprave lični dnevnik ili portfelj u koji će beležiti svoj napredak.U slučaju međusobnog ocenjivanja, učenici moraju da znaju koji su to kriterijumi uspeha i daih primene <strong>za</strong> vrednovanje učenja svojih vršnjaka.♦ Pokažite učenicima kako da ocenjuju. Pažljivo im objasnite korake.♦ Zatražite od učenika da ocenjuju jedan deo <strong>rada</strong> drugog učenika i osmislite nekesmernice ili obra<strong>za</strong>c koji će koristiti. U Odeljku sa resursima dat je primer takvihsmernica.♦ Pokažite učenicima kako da postanu kritički prijatelj ili partner drugog učenika tako daslobodno mogu da rade <strong>za</strong>jedno.Kada od učenika na kraju nekog <strong>za</strong>datka <strong>za</strong>tražite da „<strong>za</strong>mene“ testove to nije međusobnoocenjivanje. Tabela u daljem tekstu daje primer sredstva <strong>za</strong> međusobno ocenjivanje koji bimogao da se upotrebi. Mogli biste da razmislite o mogućnosti upotrebe ove tabele sa vašimučenicima da biste videli kako se upoređuju.94


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciSredstvo <strong>za</strong> međusobno ocenjivanjeGlavni aspektiocenjivanjaBodovanje0=loše do5=odličnoDokazKomentariJasno razumepitanjaPozivno doprinosidiskusijiDobro argumentuječinjenicuRazmišlja o novimpitanjimaDobro sluša drugeTimski je igračSpreman je nakompromisePlanirajte ocenjivanjeVažno je da napravite plan vašeg ocenjivanja. U tome će vam pomoći sredstvo <strong>za</strong> planiranjeocenjivanja.♦ Trebalo bi da odlučite kakve vrste aktivnosti ocenjivanja ćete odrediti <strong>za</strong> datu temu ili utoku godine. Odlučite šta ćete ocenjivati, kako i kada.♦ Napravite plan aktivnosti ocenjivanja <strong>za</strong> svaki predmet ili temu. Pobrinite se da u tokupolugodišta ili u toku godine koristite različite pristupe.Planiranje vašeg ocenjivanjaDo koje mere, u vašoj učionici: Retko Ponekad Čestodelite ishode i/ili ciljeve učenja saučenicima?obezbeđujete da su kriterijumiuspeha shvaćeni?ostavljate vremena u lekcijama daučenici sagledaju svoje učenje?planirate u okviru lekcijemogućnosti <strong>za</strong> samo-ocenjivanje?95


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciplanirate međusobnoocenjivanje?sa učenicima razmatrate ciljeve<strong>za</strong> buduće učenje?obezbeđujete da je učenicimajasno da su greške deo učenja?učenici razumeju šta se od njihočekuje da postignu?pomažete učenicima dapoboljšaju svoj rad poslepočetnog ocenjivanja?diskutujete o aktivnostimaocenjivanja koje ćete koristiti <strong>za</strong>deo <strong>rada</strong> ili temu?♦ Obezbedite da svaki plan lekcije pominje ocenjivanje, tako da učenici imaju priliku daostvare napredak.♦ Identifi kujte gde ćete koristiti međusobno ocenjivanje i samo-ocenjivanje, formalnopisanje i eseje, izlaganje učenika na posteru, ili u PowerPoint-u, i druge pristupe.Dodatna aktivnostGore prika<strong>za</strong>na tabela će vam pomoći da isplanirate ocenjivanje. Napravite kopiju te tabeleili je popunite u ovom priručniku ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> predmet koji vi predajete. Tabelu koju popunitemožete da uporedite sa tabelom svog kolege.Učenike treba uključiti u planiranje <strong>rada</strong> i određivanje ciljevaVažno je da razvijete doslednu praksu kojom učenicima pomažete da razumeju kako se vršiocenjivanje, koja je njegova svrha i koji su njegovi rezultati. Informisanje učenika o ocenjivanjuod presudne je važnosti.♦ Pomognite učenicima da postave ciljeve <strong>za</strong> stvari koje želite da unaprede. Kriterijumiocenjivanja mogu da obuhvate ponašanje, znanje, veštine i stavove.♦ Slušajte učenike kada vam kažu ono što žele da poboljšaju.♦ Radujte se svakom postignuću pošto je to deo ocenjivanja – učenici moraju da oseteuspeh.♦ Pomognite učenicima da razmisle o tome kako da dođu do poboljšanja planirano a nesamo slučajno.96


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciKoristite najbolje načine <strong>za</strong> ocenjivanje učenikaNajbolje ocenjivanje je opširno, obuhvata različite pristupe,sadržajno je i uključuje i učenika. To možete uraditi na sledeći način:♦ Davanje povratnih informacija učenicima koje su od pomoći.Ovo je ocenjivanje <strong>za</strong> učenje (formativno ocenjivanje);♦ Davanje povratnih informacija učenicima od drugih učenika.Ovo je međusobno ocenjivanje;♦ Podsticanje učenika da nastoje da se poboljšaju. Ovo jeocenjivanje na osnovu empatijskog pristupa;♦ Uključivanje ocena svih spoljašnjih agencija ili partnera sakojima su vaši učenici radili. Ovo je ocena iz svakodnevnogživota;♦ Pomaganje učenicima da razumeju sopstveni napredak.Ovo je samo-ocenjivanje; i♦ Pomaganje učenicima da razumeju da oni sakupljaju dokaze o sopstvenom učenju uelektronskim oblicima. Ovo je upotreba ITK.Ocenjivanje bi trebalo da bude u središtu toga kako vi, u okviru opšte strukturekurikuluma, pripremate godišnje, mesečne, oblasne, sedmične planove i dnevneplanove lekcija.Radeći to, možete da:♦ dobijete jasnu predstavu o tome koje su prednosti i slabosti učenika, kao i nedostaci unjihovom iskustvu;♦ opažate izbore koje učenici prave u vezi sa svojim učenjem;♦ koristite usmene i pismene dokaze;♦ opažate dok učenici isprobavaju različite pristupe rešavanju problema;♦ sakupljate dokaze iz ni<strong>za</strong> radova koji se obavljaju u različitim predmetima;♦ ocenjujete dati niz koristeći fokuse ocenjivanja; iNajdelotvornijeocenjivanje je:♦ blagovremeno♦ usredsređeno♦ ono koje koristiodgovarajućetehnike♦ ono koje je<strong>za</strong>snovano nadokazu♦ ono koje uključujeučenike♦ razgovarate sa učenicima kako bi saznali kako oni rešavaju probleme i da li pronalazeodgovore.Više informacija o Odeljku 5 možete pronaći u Odeljku sa resursima1. Strategije ocenjivanja <strong>za</strong> učenje2. Stilovi učenja3. Stilovi učenja u učionici4. Ocenjivanje u afektivnom domenu5. Ocenjivanje veština6. Procena samosvesnosti učenika o učenju7. Kratak pregled plana <strong>za</strong> ocenjivanje učenja97


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciResursi <strong>za</strong> Odeljak 5RESURS 1: Strategije ocenjivanja <strong>za</strong> učenje (formativno ocenjivanje)Garrison, C., & Ehringhaus, M. (2007). Formativno i sumativno ocenjivanje u učionici. Preuzeto sahttp://www.amle.org/Publications/WebExclusive/Assessment/tabid/1120/Default.aspxPostavljanje kriterijuma i ciljeva <strong>za</strong>jedno sa učenicima angažuje učenike u procesu nastavei učenja stvaranjem jasnih očekivanja. Da bi to bilo uspešno, učenici moraju da razumeju ida znaju ciljeve učenja i kriterijume na osnovu kojih ih mogu postići. Zajedničko određivanje idefi nisanje kvalitetnog <strong>rada</strong>, <strong>za</strong>htevanje od učenika da učestvuju u određivanju normativnogponašanja <strong>za</strong> kulturu učionice i određivanje onoga što treba biti uključeno u kriterijumima <strong>za</strong>uspeh, su sve primeri ove strategije. Korišćenje radova učenika, testova u učionici, ili primeraonoga što se očekuje, pomaže učenicima da razumeju šta su postigli, šta treba da postignu ikoji je najdelotvorniji postupak koji će im pomoći da to postignu.Opažanje obuhvata nešto više od čistog hodanja kroz učionicu da bi se videlo da li učenicirade <strong>za</strong>datak ili da li im je potrebno objašnjenje. Opažanje pomaže nastavniku da prikupidokaze o učenju učenika, da bi na osnovu tih doka<strong>za</strong> planirao nastavu. Ti dokazi se mogu<strong>za</strong>beležiti i upotrebiti kao povratne informacije <strong>za</strong> učenike u vezi sa njihovim učenjem ili kaoanegdotski podaci koji bi se sa njima podelili tokom konsultacija.Strategije propitivanja bi trebalo da se ugrade u plan lekcije/nastavne jedinice. Postavljanjemboljih pitanja omogućuje se dublje razmišljanje, a nastavniku bolji uvid u stepen i dubinurazumevanja. Pitanja takve prirode angažuju učenike u razredni dijalog koji i otkriva i proširujeučenje. Aktivnost „Karta <strong>za</strong> izla<strong>za</strong>k“ koja se sprovodi na kraju časa da bi se proverilo kolikosu učenici razumeli lekciju ili aktivnosti brze provere tokom časa kao što su karte „palac gore/dole“ ili „crveno/zeleno“ (stani/kreni) takođe su primeri strategija <strong>za</strong> propitivanje, kojima sedobijaju neposredne informacije o učenju učenika. Pomaganje učenicima da postavljaju boljapitanja još jedan je aspekt ovakve strategije formativnog ocenjivanja.Samo-ocenjivanje i međusobno ocenjivanje pomažu da se stvori učenička <strong>za</strong>jednica uodeljenju. Učenici koji mogu da razmišljaju o svom radu dok su uključeni u meta-kognitivnorazmišljanje uključeni su u svoje učenje. Kada su učenici uključeni u određivanje kriterijumai ciljeva, samo-ocenjivanje je sledeći logički korak u procesu učenja. Kroz međusobnoocenjivanje, učenici gledaju jedni na druge kao na resurse <strong>za</strong> razumevanje i proveru kvaliteta<strong>rada</strong> na osnovu prethodno utvrđenih kriterijuma.Evidentiranje sopstvenog <strong>rada</strong> od strane učenika pomaže učenicima da bolje razumejusopstveno učenje, koje se dokazuje njihovim radom u odeljenju. Taj proces vođenja tekućeevidencije o radu učenika ne samo da angažuje učenike već im i pomaže, da osim „ocene“vide gde su počeli i kakav je napredak koji ostvaruju u pravcu cilja koji je postavljen <strong>za</strong> učenje.RESURS 2: Stilovi učenjaPrilagođeno sa http://712educators.about.com/od/learningstyles/a/learning_styles.htmUčenici su najdelotvorniji kada uče prema sopstvenom, ličnom stilu učenja. Postoje tri glavnevrste učenika: vizuelni, čujni i opipljivi/kinestetički. Iako većina osoba koje nemaju smetnje urazvoju mogu učiti prema bilo kojem od ova tri stila, većina ljudi ima jedan stil koji im je običnopoželjniji.98


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciVizuelni učenik –učenik koji najverovatnije voli da razmišlja kroz slike, radije bi da nekogasretne lično i najverovatnije bi voleo da vidi vizuelne dijagrame dok radi na nekom <strong>za</strong>datku, imatendenciju ka vizuelnom učenju.Vizuelni učenici su oni koji obično razmišljaju kroz slike. Oni često radije stvari gledaju <strong>za</strong>pisanena materijalu, u tekstu ili na tabli. Za njih su karte, grafi koni, tabele i druga sredstva vizuelnogučenja veoma delotvorna. Oni najbolje pamte stvari kada pročitaju nešto što je <strong>za</strong>pisano.Čujni učenik –učenik koji najverovatnije razmišlja kroz zvuk, radije govori s nekim prekotelefona i radije bi da čuje usmena uputstva, ima tendenciju ka učenju kroz sluh.Čujni učenici su oni koji obično najbolje uče slušajući. Oni obično radije uče slušajući predavanja,diskusije i čitajući naglas. Oni najbolje pamte kada slušaju ili govore naglas.Kinestetički učenik –učenik koji najverovatnije razmišlja kroz pomeranje slika kao mini fi lmovau svom umu, radije učestvuje u nekoj aktivnosti u kojoj se sastaje s nekim da bi razgovarao,i nastoji da odmah pređe na projekat bez čitanja uputstava, ima tendenciju ka opipljivom/kinestetičkom učenju.Kinestetički učenici, takođe nazvani opipljivi učenici, jesu oni koji najbolje uče kroz dodir, osećaji isprobavanjem onoga što pokušavaju da nauče. Oni najbolje pamte kada <strong>za</strong>pisuju informacijeili fi zički manipulišu njima.Kako da se delotvorno upotrebe stilovi učenja u razreduU najboljem od svih mogućih slučajeva, uvrstićete sva tri stila učenja u svakoj svojoj lekciji.Međutim, to jednostavno nije moguće u stvarnom svetu nastave. Istina, vrlo često i nije tolikoteško uključiti i čujni stil i vizuelni stil učenja u svojoj lekciji.Na primer, možete <strong>za</strong>pisati uputstva na tabli i reći ih naglas. Međutim, nije uvek lakouključiti i opipljiv/kinestetički stil učenja u svojoj lekciji. Istina je da mnogi učenici imajuupravo ovaj stil kao svoj najjači stil učenja. Najbolje bi bilo da se ovo pitanje stvar neforsira, već da se umesto toga pronađu pravi trenuci tokom lekcije u kojima se možeuključiti i kinestetičko učenje. Ako vaš razred to <strong>za</strong>hteva, mogli biste da uključitesimulacije, glumu, rasprave ili da koristite manipulativni materijal.Problemi prilikom uključivanja stilova učenjaIako je to danas ređi slučaj nego što je bio u prošlosti, neki nastavnici odbacuju značaj stilovaučenja. Oni nastavljaju da nastavu drže na svoj način, ne pokušavajući da unesu različitemetode nastave. To je greška koja će znatno redukovati učenje u učionici.Sa druge strane, mnogi učenici, a u manjoj meri i neki nastavnici, prave greške misleći da nemogu da uče koristeći metode koje nisu fokusirane na njihov stil učenja. Greška je takođemisliti da će to na kraju dovesti do manje učenja. Ako nastavnici ne pomognu učenicima dapronađu načine pomoću kojih će uspešno naučiti informacije predstavljene u bilo kom stiluučenja, oni im onda ne pomažu da uspeju u budućnosti. Činjenica je da će se učenici suočitisa mnogim različitim stilovima učenja u toku daljeg obrazovanja. Jedino pronalaženjem načinana koje se mogu prilagoditi i učenjem kroz upotrebu raznih drugih stilova, učenici mogu postićiuspeh.99


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPrimeri načina na kojima se učenici mogu prilagoditi:♦ Kinestetički učenici bi mogli da <strong>za</strong>pisuju informacije koje žele da nauče.♦ Vizuelni učenici bi mogli da stvore mrežu reči, Venov dijagram ili neku drugu vizuelnuprezentaciju informacija.♦ Čujni učenici bi mogli da naglas pročitaju pasus iz svog udžbenika ili materijala.RESURS 3: Stilovi učenja u učioniciStilovi učenja u učioniciKarakteristikeGlavne metodeučenjaNačini <strong>za</strong> prilagođavanjelekcijaVizuelniučenikTipični vizuelni učenik koristitehnike vizuali<strong>za</strong>cije da biupamtio stvari. On običnoima dobar osećaj pravca jervizualizuje karte i smeroveu svojoj glavi. Mnogi radiječitaju informacije iz udžbenikaili sa table umesto da slušajunastavnika kako predaje. Ontakođe, uživa da švrlja i crta.Vizuelni učenik obično koristireči vida u svom svakodnevnomrečniku. Na primer, moga bida kaže „dajte da pogledamoovo“ ili „dajte da pogledamoovo iz druge perspektive“. Onpamti detalje, uključujući boje iprostorno uređenje.Vizuelni učenicinajbolje uče gledajućiono što uče. Vizuelniučenici tipično radijebiraju slike, karte,grafi kone i drugevizuelne prezentacijeod drugih oblikanastave. Oni smatrajuda će imati veću šansuda upamte glavneinformacije ako usvojim beleškamauključe slike, umnemape, spiskove i drugevizuelne tehnike.Korišćenje dijagrama, umnihmapa, mreža reči, vizuelnihsredstava i drugih oblikagrafičkih priređivača vizuelnimučenicima pomaže damaksimalno iskoriste nastavu.Učite učenike da koriste markerekada čitaju svoje beleške i daprave kartice kada uče <strong>za</strong> ispiti kada uče nove informacije.Pokušajte da ne dajete samousmena uputstva pre nego štood učenika <strong>za</strong>tražite da <strong>za</strong>vrše<strong>za</strong>datak. Osim toga, ne dolazitena predavanje bez propratnihbeleški i, ili vizuelnih sredstava.Čujni učenikČujni učenik najbolje učislušajući i govoreći naglas.On obično primećuje i pamtizvukove. On je dobar upamćenju stvari koje čuje.Takođe, čujni učenik je dobarsa rečima i jezikom. On čestočita samom sebi dok uči.Takođe, često ga ometaju bukai zvukovi.Čujni učenici najboljeuče kada slušajuinformaciju. Oni čestomoraju da ono što je<strong>za</strong>pisano pročitajunaglas da bi mogli daupamte glavne stvari.Usmeno ponavljanjeje delotvorno sredstvoučenja <strong>za</strong> čujneučenike.Učenicima obezbedite usmenunastavu <strong>za</strong>jedno sa pismenomkada se radi o <strong>za</strong>dacima. Usvom odeljenju uključite celugrupu u diskusiju. Učenicimadajte snimke da biste dopunilipisani sadržaj. Dajte vremeučenicima da pročita naglas ilida razgovaraju o problemimakoje možda imaju. Dajte pauze<strong>za</strong> trenutak čitanja u sebi.Takođe, shvatite da oni koji sujaki u čujnom učenju običnoduže čitaju pasus.KinestetičkiučenikKinestetički učenik tipičnonajbolje uči radeći. Kinestetičkiučenik je prirodno dobar ufi zičkim aktivnostima kao što susport i ples. Kinestetički učenikuči pomoću metodedodirivanja. Kinestetički učenikobično voli priručnike o tomekako uraditi nešto kao i akcione,Kinestetički učenicinajbolje uče kadarade i kada manipulišupredmetima, krozsimulaciju i glumu ipomoću drugih metodakoje ih fi zički uključujuu proces učenja.Menjajte načine predavanje nesamo iz dana u dan već i u tokujednog časa. Učenicima dajte štoviše mogućnosti na osnovu svognastavnog plana i programada lično <strong>za</strong>vrši posao. Dajteučenicima ulogu da bi dodatnorazumeli ključne koncepte.100


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciavanturističke priče. Onmože da hoda dok razgovaratelefonom ili može da pravipauze u učenju da bi ustao iprošetao se. Neki kinestetičkiučenici deluju uzvrpoljeno jerim je teško da sede mirno uučionici.Kinestetički učeniciuživaju i dobro učeod eksperimenata iličnog iskustva. Osimtoga, oni najbolje učekada se u toku časaaktivnosti menjaju.Dajte učenicima priliku da radeu malim grupama <strong>za</strong> diskusijudok proučavaju materijal. Ako jemoguće, isplanirajte putovanjekoje bi moglo da pomogne da sepojačaju glavni koncepti. Dajteučenicima mogućnost da sepomalo rastežu u učionici akodeluju nemirno.RESURS 4: Ocenjivanje u afektivnom domenuPrilagođeno od dr Olga C. Alonsabe http://olga-assessment.blogspot.com/2009/05/assessment-in-affective-domain.htmlOvaj članak sadrži dva dela:Deo i – Koncepti i definicijeDeo 2 – Primeri i sredstva ocenjivanjaDeo 1 – Koncepti i definicijeAfektivni domen je deo sistema koji je objavljen 1965. god. radi identifi kovanja razumevanjai razmatranja pitanja kako ljudi uče. On opisuje ciljeve učenja koji naglašavaju prisutnostosećanja, neke emocije ili stepena prihvatanja ili odbacivanja. Radi se o daleko težem domenu<strong>za</strong> objektivno analiziranje i ocenjivanje pošto afektivni ciljevi variraju od obične pažnje prekoi<strong>za</strong>brane pojave, do složenih ali unutrašnje konzistentnih osobina karaktera i svesti. Bez obzirana to, veći deo obrazovnog procesa se mora baviti ocenjivanjem i odmeravanjem veštinaučenika u ovom domenu.Na primer, često možemo čuti da su neki ljudi „školovani“ ali ne i „obrazovani“. To se jednostavnoodnosi na činjenicu da je danas veliki deo procesa u obrazovanju usmeren na razvoj kognitivnihaspekata razvoja a veoma malo, ili nimalo vremena se ne troši na razvoj afektivnog domena.Taksonomija u afektivnom domenuTaksonomija u afektivnom domenu sadrži veliki broj ciljeva koji se u literaturi izražavaju kaointeresovanja, stavovi, opažanja, vrednosti i emocionalni skup ili sklonosti. Opis koraka utaksonomiji izvučen je iz Kratvohlove Taksonomije afektivnog domena:1. Primanje znači da je učenik svestan ili da je osetljiv na postojanje određenih ideja,određenog materijala, određene pojave i da je spreman da iste toleriše. Primeri:razlikovanje nečega, prihvatanje nečega, slušanje nečega, davanje odgovora na nešto.2. Reagovanje znači da je u nekoj manjoj meri učenik posvećen idejama, nekom materijalu ilinekoj pojavi, tako što aktivno reaguje na njih. Primeri: usaglašavanje sa nečim, praćenjenečega, hvaljenje nečega, dobrovoljno javljanje <strong>za</strong> nešto, provođenje vremena <strong>za</strong> odmornekako, odobravanje nečega.3. Vrednovanje znači da je učenik spreman na to da ga ostali smatraju <strong>za</strong> nekog ko ceniodređene ideje, određeni materijal ili određenu pojavu. Primeri: povećavanje merljivog101


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionicipoznavanja nečega, odricanje od nečega, pomaganje nečega, podržavanje nečega,raspravljanje o nečemu.4. Organizovanje znači da učenik pravi vezu između nove vrednosti i vrednosti koje suveć postojale, i da je dovodi u usklađenu i unutrašnje konzistentnu fi lozofi ju. Primeri:razgovaranje o nečemu, iznošenje teorije o nečemu, formulisanje nečega, pravljenjeravnoteže, ispitivanje nečega.5. Karakterizovanje po vrednosti ili skupu vrednosti znači da učenik postupa konzistentno i uskladu sa vrednostima koje učenik internalizuje. Primeri: revidiranje nečega, <strong>za</strong>htevanjenečega, dobijanje visokovrednosne ocene, izbegavanje nečega, opiranje, upravljanjenečim, rešavanje nečega.Kompetencije afektivnog učenjaKompetencije afektivnog učenja često se formulišu u obliku nastavnih ciljeva. Nastavni ciljeviobuhvataju konkretna, merljiva, kratkoročna, opažljiva ponašanja učenika. Ciljevi predstavljajutemelje na kojima možete <strong>za</strong>snivati svoje lekcije i ocenjivanje <strong>za</strong> koje možete da dokažete dasu u skladu sa vašim opštim ciljevima predavanja ili lekcije. Zamislite da su ciljevi sredstvakoja koristite da biste bili sigurni da ste ostvarili svoje ciljeve; strele kojima gađate svoju metu(cilj). Svrha ciljeva postoji da bi se obezbedilo da je učenje dovoljno jasno usredsređeno da iučenici i nastavnik znaju šta se dešava te se tako učenje može objektivno oceniti. Učenje seu afektivnom domenu ocenjuje i meri u školama ali se ne koristi često <strong>za</strong> ocenjivanje ili zbirnoocenjivanje učenika.U Taksonomija u afektivnom domenu, bihejvioralni ciljevi su usredsređeni na ponašanje kojese može opažati i koje se <strong>za</strong>tim lako može prevesti u kvantitativne pojmove:Nivo i definicijaPrimanje znači da je učenik spremanda obrati pažnju na određenu pojavustimulansa (aktivnost u učionici,udžbenik, muzika, itd.). Ishodi učenjau ovoj oblasti obuhvataju sve odjednostavne svesti da data stvar postojido selektivne pažnje učenika. Primanjepredstavlja najniži nivo ishoda učenja uafektivnom domenu.Reagovanje znači da učenik aktivnoučestvuje u nečemu. Na tom nivou, učenikne samo da obraća pažnju na određenupojavu, već i reaguje na tu pojavu na nekinačin. Ishodi učenja u ovoj oblasti mogunaglasiti pristanak u odgovoru (čitati dodeljenimaterijal), spremnost da se da odgovor(dobrovoljno čitanje i preko <strong>za</strong>datka) ili<strong>za</strong>dovoljstvo u davanju odgovora (čitanje radi<strong>za</strong>dovoljstva ili uživanja).Ilustrativniglagolipiše, bira, opisujeprati, daje, drži,identifi kuje,pronalazi,imenuje,pokazuje, bira,sedi uspravno,odgovara, koristiodgovara, pomaže,sastavljaslaže se, diskutuje,pozdravlja, pomaže,označava, radi,vežba, predstavlja,čita, recituje,izveštava, bira,govori, piše102PrimerSluša diskusije okontroverznim stvarimaotvorenog uma.Poštuje prava drugih.Sluša i pamti imenaljudi koji su mu tekpredstavljeni.Završava domaći <strong>za</strong>datak.Učestvuje u aktivnostimatimskog rešavanja problema.Ispituje nove ideale,koncepte, modele, itd. da biih u potpunosti razumeo.


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciVrednovanje znači da učenik razmišljao vrednosti ili značaju kojeg on pridodajeodređenom predmetu, određenoj pojaviili određenom ponašanju. Vrednovanje se<strong>za</strong>sniva na internali<strong>za</strong>ciji skupa određenihvrednosti, ali indicije <strong>za</strong> te vrednostiizražene su otvorenim ponašanjemučenika. Ishodi učenja u ovoj oblastitiču se ponašanja koje je konzistentno idovoljno stabilno da bi se vrednost jasnomogla identifi kovati. Nastavni ciljevi kojise obično klasifi kuju pod „stavovima“ i„vrednovanjem“ spadaju u ovu kategoriju.Organizovanje se tiče međusobnogspajanja različitih vrednosti, rešavanjasukoba između tih vrednosti i počinjanjasa stvaranjem jednog unutrašnjekonzistentnog sistema vrednosti. Samimtim, naglasak se stavlja na vrednostipoređenja, povezivanja i sintetizovanja.Ishodi učenja se mogu ticatikonceptuali<strong>za</strong>cije vrednosti (priznavanjeodgovornosti svakog pojedincaradi poboljšanja ljudskih odnosa)ili organi<strong>za</strong>cije sistema vrednosti(razvijanje strukovnog plana koji<strong>za</strong>dovoljava potrebe date osobe kako<strong>za</strong> ekonomskom sigurnošću tako i <strong>za</strong>socijalnom <strong>za</strong>štitom).Karakterizovanje po vrednosti iliskupu vrednosti. Osoba posedujesistem koji je pod kontrolom njenogponašanja u dovoljnom vremenskomperiodu da bi razvila karakteristični„životni stil“. Samim tim, ponašanje jeprodorno, konzistentno i predvidljivo.Ishodi učenja na ovom nivou pokrivajuširok spektar aktivnosti, ali se glavniakcenat stavlja na činjenicu da jeponašanje tipično ili karakteristično <strong>za</strong>učenika.<strong>za</strong>vršava,opisuje, razlikuje,objašnjava, prati,formira, pokreće,poziva, pridružujese, opravdava,predlaže, čita,izveštava, bira,deli, proučava,radipridržava se,menja, uređuje,kombinuje,poređuje,<strong>za</strong>vršava, brani,objašnjava,generalizuje,identifikuje,integriše,modifi kuje, slaže,organizuje,priprema,povezuje,sintetizujedela, diskriminiše,pokazuje, utiče,sluša, modifi kuje,radi, praktikuje,predlaže,kvalifi kuje, pita,revidira, služi,rešava, koristi,proveravaPrihvata ideju da jeintegrisani nastavni plani program dobar način dase uči.Učestvuje aktivnostimadavanja krvi u kampusu.Pokazuje verovanje udemokratski proces.Pokazuje veštine <strong>za</strong>rešavanje problema.Informiše upravu ostvarima o kojima imačvrst stav.Priznaje sopstveneveštine, ograničenjai vrednosti, i razvijarealistične težnje.Prihvata odgovornost unečijem ponašanju.Objašnjava ulogusistematskog planiranja urešavanju problema.Prihvata standarde radneetike.Delotvorno određujevremenske prioritete dabi se <strong>za</strong>dovoljile potrebeorgani<strong>za</strong>cije, porodice isopstvene potrebe.Životni stil osobe utičena reakciju na mnogorazličitih situacija.Pokazujesamopouzdanost kadaradi ne<strong>za</strong>visno.Koristi objektivan pristup<strong>za</strong> rešavanje problema.Svakodnevno pokazujeradnu posvećenost etičkojpraksi.Revidira sud i menjaponašanje u svetlu novogdoka<strong>za</strong>.103


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciU afektivnom domenu, a posebno kada uzmemo u obzir kompetencije učenja, uzimamo uobzir i sledeće glavne koncepte:Stavovi:Stavovi su defi nisani kao mentalna predispozicija postupanja koja se izražava ocenjivanjemodređenog subjekta sa većim stepenom naklonjenosti ili nenaklonjenosti. Pojedinci običnoimaju stavove koji se usredsređuju na objekte, ljude ili ustanove. Pored toga, stavovi sepovezuju i sa mentalnim kategorijama. Mentalna orijentacija u pravcu koncepata obično senaziva vrednošću. Stavovi se sastoje od četiri komponente:♦ Spoznaja – uverenja, teorije, očekivanja, verovanje u uzrok i posledicu, percepcijerelativne središnjoj tačci; izjavljivanje uverenja i očekivanja koja se razlikuju od jedneosobe do druge;♦ Afekt – odnosi se na osećanja u vezi sa glavnim predmetom – strah, ljubav, bes; plavaboja upućuje na usamljenost; ostale smirenosti ili miru;♦ Bihejvioralne namere – naši ciljevi, naše težnje i naši očekivani odgovori na predmetstava; i♦ Evaluacija – centralna komponenta stavova; imputacija određenog stepena dobrote ilizlobe predmeta stava; pozitivan ili negativan stav prema predmetu; funkcije kognitivne,afektivne i bihejvioralne namere predmeta; sačuvano u memoriji.Stavovi utiču na način na koji određena osoba postupa i razmišlja u društvenim <strong>za</strong>jednicamakojima pripadamo. Oni mogu funkcionisati kao okviri i referentne tačke <strong>za</strong> stvaranje <strong>za</strong>ključakai tumačenje ili postupanje <strong>za</strong> ili protiv određene osobe, određenog koncepta ili određene ideje.Stavovi utiču na ponašanje. Ljudi će se ponašati na načine koji su konzistentni sa njihovimstavovima.Motivacija:Motivacija je razlog ili skup razloga iz kojih se javlja određeno ponašanje. Ti razlozi obuhvatajuosnovne potrebe, predmete, ciljeve, stanje duha i ideale kojima se teži. Motivacija se takođeodnosi i na pokretanje, usmeravanje, intenzitet i upornost ljudskog ponašanja.Postoje mnoge teorije koje objašnjavaju ljudsku motivaciju. „Teorija potrebe“ jedna je od tihteorija. Abraham Maslouova teorija hijerarhije ljudskih potreba najviše je razmatrana teorijamotivacije. Data teorija se ukratko može opisati na sledeći način:♦ Ljudske potrebe podrazumevaju htenja i želje koji utiču na ponašanje. Samone<strong>za</strong>dovoljne potrebe mogu uticati na ponašanje, dok <strong>za</strong>dovoljne potrebe to ne mogu;♦ Potrebe su uređene prema redosledu značaja, od osnovnih do složenih, uključujućifi ziološke, sigurnosne i bezbednosne, društvene, potrebe <strong>za</strong> samopoštovanjem isamoostvarenjem;♦ Određena osoba prelazi na sledeći nivo potreba tek nakon što je potreba na nižemnivou bar minimalno <strong>za</strong>dovoljena; i104


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ Što više napreduje kroz hijerarhiju, to će više osoba pokazivati individualnost, humanosti psihološko zdravlje.Frederik Hercberg predstavlja još jednu teoriju potreba: teoriju dva faktora, „teorija motivacijehigijene“.On <strong>za</strong>ključuje da određeni faktori na radnom mestu stvaraju <strong>za</strong>dovoljstvo saposlom, dok drugi to ne čine, već ako ne postoje, dolazi do ne<strong>za</strong>dovoljstva. Hercbergpravi razliku između:♦ motivatora – i<strong>za</strong>zovan rad, priznavanje, odgovornost, koji daju pozitivno <strong>za</strong>dovoljstvo; i♦ faktori higijene – status, sigurnost <strong>za</strong>poslenja, <strong>za</strong><strong>rada</strong> i posebne benefi cije – ako postoje,ne motivišu ali ako ne postoje, dovode do demotivacije.Kao i faktori higijene, postojanje motivatora će određenu osobu učiniti zdravijom, ali će njihovoodsustvo uzrokovati pogoršanje zdravlja.Klejton Aldefer je proširio Maslouovu hijerarhiju potreba. On je formulisao ERG teoriju(postojanje, pove<strong>za</strong>nost i razvoj). Kategorija postojanja (fi lozofski i bezbedno) obuhvatapotrebe nižeg nivoa, <strong>za</strong>tim sledi kategorija pove<strong>za</strong>nosti (ljubav i samopoštovanje) kojaobuhvata potrebe srednjeg nivoa i kategorija razvoja (samo-ostvarenje i samopoštovanje),koja obuhvata potrebe višeg nivoa.Motivacija u obrazovanju:- može imati nekoliko uticaja na to kako učenici uče i na njihovo ponašanje premapredmetnoj nastavi. Ona može usmeravati ponašanje prema određenim ciljevima;- vodi ka povećanju napora i većoj energiji; većem pokretanju aktivnosti i većoj upornostiu aktivnostima; boljem kognitivnom obrađivanju; određivanju onoga što posledicejačaju; i na kraju vodi ka boljem učinku;Postoje dve vrste motivacija: unutrašnja motivacija stvara <strong>za</strong>dovoljstvo ili navodi ljude daosete da je ono što uče moralno značajno, i spoljašnja motivacija koja nastaje kada je učenikprimoran da nešto uradi zbog njemu spoljašnjih faktora.Samo-efikasnost:Samo-efi kasnost je iskustvo koje ljudi imaju a koje ih navodi da se osećaju da mogu da neštourade na određeni način ili postignu određene ciljeve. To je verovanje da oni lično posedujuveštine da sprovode određene radnje neophodne da bi se rešile buduće situacije. To je takođeverovanje (bilo tačno ili netačno) po kojem oni imaju moć da proizvedu takvo dejstvo.Samo-efi kasnost se odnosi na ta kako ljudi shvataju svoju sposobnosti da ostvare određeni cilj.Istraživanja pokazuju da preterano verovanje u samo-efi kasnost negativno utiče na motivacijuučenika, dok nedovoljno verovanje u samo-efi kasnost povećava motivaciju <strong>za</strong> učenje.1. Dajte jedan primer cilja kompetencije učenja u afektivnom domenu <strong>za</strong> svaki nivo izKratvohlove taksonomije. Pretpostavite da je predmet koji predajete engleska književnost.2. Opišite potencijal upotrebe afektivnog domena <strong>za</strong> unapređenje učenja učenika.105


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciDeo 2: Vežbe i sredstva ocenjivanja:Učenje u afektivnom domenu možete da unapredite koristeći nekoliko ideja ili sredstava.Razvoj sredstava <strong>za</strong> ocenjivanje/ standardna sredstva ocenjivanjaSredstva ocenjivanja u afektivnom domenu jesu ona sredstva koja se koriste <strong>za</strong> ocenjivanjestavova, interesa, motivacije i samo-efi kasnosti. Ona obuhvataju sledeće:♦ SpiskoviSpiskovi predstavljaju najuobičajenije i možda najlakše sredstvo <strong>za</strong> ocenjivanje uafektivnom domenu. Oni se sastoje od jednostavnih stvari koje učenik ili nastavnikoznačava kao „prisutne“ ili „odsutne“. U daljem tekstu su navedeni neki koraci <strong>za</strong>pravljenje spiska:a. Navedite sve atribute i karakteristike koje želite da opazite;b. Napravite redosled atributa u vidu karakteristika „spiska <strong>za</strong> kupovinu“; ic. Zatražite od učenika da obeleže one atribute koji postoje a da ostave praznim onekoji ne postoje.♦ Samo-izlaganje. Ovo je najuobičajenije sredstvo <strong>za</strong> ocenjivanje u afektivnom domenu.U suštini <strong>za</strong>hteva da pojedinac navede svoj stav ili svoja osećanja u vezi sa nekimkonceptom, nekom idejom ili vezi sa ljudima. To se takođe, naziva „pisana mišljenja“(„<strong>za</strong>što volim ili <strong>za</strong>što ne volim matematiku“). Nastavnik obezbeđuje da učenici <strong>za</strong>pišunešto što bi poka<strong>za</strong>lo različite nivoe taksonomije (od primanja do karakteri<strong>za</strong>cije).♦ Skala ocenjivanja upućuje na skup kategorija koje su osmišljene tako da izvukuinformacije o kvantitativnom atributu u društvenoj nauci. Uobičajeni primeri su Likertovaskala i skala 1-10 na kojoj određena osoba bira broj koji najbliže opisuje njeno opažanjekvaliteta proizvoda. Osnovna karakteristika svake skale ocenjivanja je ta da se sastojiod više kategorija. To su obično dodeljeni celi brojevi.♦ Skala semantičkog diferencijala (SD) pokušava da oceni reakciju pojedinca na određenereči, ideje ili koncepte u smislu ocenjivanja na bipolarnim skalama defi nisanim sasuprotnim pridevima na svakom kraju:Dobro ___ ___ ___ ___ ___ ___ ___ Loše3 2 1 0 1 2 3( 3 = ekstremno; 2 = vrlo; 0 = neutralno)♦ Turstonova skalaSmatra se da je Turston uveo koncept merenja stavova i bavio se pitanjem kolikoje određena osoba naklonjena određenom pitanju. On je razvio kontinuum stava dabi odredio položaj naklonjenosti pitanju. U daljem tekstu naveden je primer merenjakorišćenjem Turstonove skale.106


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPravci – U prazno polje upišite znak obeležavanja ako se slažete sa izjavom:____ 1. Žene ne mogu da se takmiče sa muškarcima u javnom životu. (vrednost naskali = 0.9)____ 2. Žene i muškarci moraju da ostanu odvojeni u svim javnim poslovima u kojimabi mogli da se smatraju jednakim ( vrednost na skali = 3.2)_____3. Ne <strong>za</strong>nima me kako žene ocenjuju publicitet. (vrednost na skali = 5.4)♦ Likertova skalaLikert je 1932. god. razvio metodu zbirnog ocenjivanja (ili Likertovu skalu), koja seuveliko koristi. Za to je potrebno da određena osoba označi polje da bi izjavila da se „upotpunosti slaže“, da se „slaže“, da je „neodlučan“, da se „ne slaže“, ili da se „nimalo neslaže“, dajući odgovor na veliki broj pitanja u vezi sa predmetom stava ili stimulansom.Likertova skala izgleda ovako:a. i<strong>za</strong>berite pitanja koje ćete da obuhvatite. I<strong>za</strong>berite pojedinačna pitanja koja su bliskopove<strong>za</strong>na sa ukupnim rezultatom ostalih predmeta.b. odlučite kako ćete oceniti svako pitanje, ili odredite oznaku <strong>za</strong> svaku vrednost naskali, koja će predstavljati tumačenje koje se označava brojem.c. <strong>za</strong>tražite od željenih učesnika da naznače svako pitanje.d. saznajte rezultat učesnika dodavanjem vrednosti koju ti učesnici identifi kuju <strong>za</strong> svakopitanje.RESURS 5: Ocenjivanje veštinaPrilagođeno sa:http://academic.pgcc.edu/~wpeirce/MCCCTR/Designingrubricsassessingthinking.htmlOcenjivanje veština <strong>za</strong> rešavanje problemaTehnikaOpisŠta treba uraditisa podacimaPotrebannaporZadaci <strong>za</strong>prepoznavanjeproblemaOcenite koliko dobro učenicimogu da prepoznaju različitevrste problema koji se običnokoriste u vašoj disciplini.Počnite tako što ćete i<strong>za</strong>bratiprimere nekoliko srodnih alidrugačijih problema a kojeučenici teško mogu da razlikuju.Napravite obra<strong>za</strong>c i <strong>za</strong>tražite odučenika da poklope primere saspiskom tehnika <strong>za</strong> rešavanjeproblema.Brzo pogledajteodgovore i označitebrojeve sa tačnimi sa netačnimodgovorom.Razgovarajtesa razredom orezultatima.Priprema:SrednjiU razredu:MaliAnali<strong>za</strong>:Mali107


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciKoje je načelo?Ocenite koliko dobro učenicimogu da identifi kuju načelokoje se najviše odnosi na datiproblem. Identifi kujte osnovnanačela koja učenici uče krozvaše predavanje. Stvoriteprobleme ili dajte primere kojiilustruju svako od načela.Napravite obra<strong>za</strong>c i <strong>za</strong>tražite odučenika da poklope načela sadatim primerima.Označite brojevetačnog i netačnogodgovora i<strong>za</strong>beležite obrascekoji nastanu.Podelite rezultate sarazredom.Priprema:SrednjiU razredu:MaliAnali<strong>za</strong>:MaliDokumentujterešenjeproblemaOcenite koliko dobro učenicirešavaju probleme i kolikodobro razumeju procesrešavanja problema. I<strong>za</strong>beritepar problema sa više koraka isa različitim nivoima teškoće.Zatražite od učenika danacrtaju liniju po sredini listapapira. Kažite učenicima dareše probleme pokazujući savsvoj rad sa leve strane papira.Kažite im da na desnoj stranipapira napišu korake koje sukoristili da bi rešili problem kaokada bi to objašnjavali drugu izodeljenja kojemu je potrebnapomoć.Na brzinupogledajteodgovore.Identifi kujte triodgovora koji sutačni, kao i rešenjakoja su dobrodokumentovana.Identifi kujte triodgovora koja sunetačna ali u kojimasu rešenja dobrodokumentovana.Vodite beleške.Podelite tri iličetiri rezultatasa učenicima urazredu.Priprema:Srednji -velikiU razredu:SrednjiAnali<strong>za</strong>:Srednji -velikiOcenjivanje veština <strong>za</strong> analiziranje i kritičko razmišljanjeTehnikaOpisŠta treba uraditi sapodacimaPotrebannaporMrežakategori<strong>za</strong>cijeOcenite veštine učenikada ono što uče svrstaju ukategorije. Učenicima dajtespisak predmeta koje trebakategorisati kao i mrežu sa dveili tri kategorije pri vrhu. Kažiteučenicima da kategorišu datepredmete.Proverite mrežu dabiste identifi kovalipredmete koji sunajčešće pogrešnokategorisani.Pogledajte obrasce unetačnim odgovorima.Podelite rezultate sarazredom.Priprema:MaliU razredu:MaliAnali<strong>za</strong>: MaliDefinisanjematricekarakteristikaOcenite veštine učenika<strong>za</strong> kategorisanje važnihinformacija. Napravite matricu<strong>za</strong> dva ili tri slična koncepta.Odredite koje karakteristike tihkoncepata su najvažnije da biProverite matrice iidentifi kujte netačneodgovore. Pogledajteobrasce u netačnimodgovorima.Priprema:SrednjiU razredu:MaliAnali<strong>za</strong>: Mali108


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciih učenici prepoznali. Napravitespisak defi nišućih karakteristikakoje svaki koncept ili očiglednoposeduje ili ne poseduje(bilo bi od pomoći kada bikoncepti imali neke <strong>za</strong>jedničkekarakteristike). Zatražite odučenika utvrde prisustvo (+) iliodsustvo (-) važnih defi nišućihkarakteristika <strong>za</strong> svaki koncept.Podelite rezultate sarazredom.Koordinatnamreža <strong>za</strong> iprotivOcenite koliko dobro učenicianaliziraju dve straneproblema. Usredsredite sena odluku, dilemu ili problemkoji ima implikacije po vašudisciplinu. Napravite odzivnikkoji će izvući od učenika odluku<strong>za</strong> ili protiv. Učenici praveparalelni spisak reči ili rečenica.Počnite tako što ćetenavesti odluke <strong>za</strong> iprotiv dobijene odučenika i jednostavnoprebrojati učestalost.Uporedite taj spisaksa vašim. Da li suučenici isključili glavnestavke ili su dalirazličite informacije?Identifi kujte i drugeobrasce. Podeliterezultate sa razredom.Priprema:SrednjiU razredu:MaliAnali<strong>za</strong>: Mali -SrednjiOcenjivanje veština primene i <strong>rada</strong>TehnikaOpisŠta treba uraditisa podacimaPotreban naporUsmerenoparafraziranjeOcenite koliko dobro učeniciopisuju i ponavljaju važneinformacije. Zatražiteod učenika da pripremeparafrazu i<strong>za</strong>brane teme.Kažite im ko je publika kojojse obraćaju, koja je svrhasvega i koja ograničenjapostoje u broju napisanihreči ili rečenica.Identifi kujte najtežedelove svakogodgovora koristećiolovke u različitimbojama. Potražiteobrasce koji sujasni i obrascekoji su zbunjujući.Podelite rezultatesa razredom.Priprema: MaliU razredu: SrednjiAnali<strong>za</strong>: SrednjiKarte primeneOcenite koliko dobro učenicirazumeju moguću primenuonoga što su naučili. Nakonšto učenici nauče određenonačelo, određenu teorijuili postupak, podelite imindeksne kartice i kažite imda <strong>za</strong>pišu jednu od mogućihprimena u stvarnom svetu.Brzo pročitajteodgovore ređajućiih u grupe naosnovu togakoliko je primenaodgovarajuća,razumna i korisna<strong>za</strong> temu. Podeliteneke dobre i nekeloše primere sarazredom.Priprema: MaliU razredu: MaliAnali<strong>za</strong>: Mali109


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPitanja <strong>za</strong>test kojasastavljajuučeniciOcenite ono što učenicismatraju važnim sadržajem.Tu ocenu treba sprovestijednu ili dve sedmice pretesta da bi se dalo vremena<strong>za</strong> povratne informacije.Dajte učenicima određenesmernice o broju i vrstamapitanja koja treba dadostave. Kažite učenicimada daju odgovore da bi seispitala njihova pitanja.Pogledajte pitanja.Da li su temepreviše <strong>za</strong>stupljeneili su izostavljene?Da li su pitanjarelevantna?Da li su jasno<strong>za</strong>pisana? Da lije nivo teškoćeodgovarajući?I<strong>za</strong>berite odgovorekoji bi bili dobri<strong>za</strong> pitanja <strong>za</strong> test.Revidirajte nekaod pitanja kojase mogu spasiti.Podelite ta pitanjasa razredom kaovrstu priručnika<strong>za</strong> proučavanje.Podelite rezultatesa razredomrazgovarajući otome šta je to štopitanja čini dobrim<strong>za</strong> test. Dajte nekeprimere.Priprema: SrednjiU razredu: Srednji- velikiAnali<strong>za</strong>: Srednji -velikiOcenjivanje veština <strong>za</strong> sintezu i kreativno razmišljanjeTehnikaOpisŠta treba uraditisa podacimaPotreban naporOpis u jednojrečeniciOcenite koliko dobro učenicisintetizuju i integrišu ideje.I<strong>za</strong>berite nedavnu temu kojase može opisati. Učeniciodgovaraju na skup pitanjai opisuju svoje odgovore ujednoj izjavnoj, gramatičkiispravnoj i kratkoj rečenici.(Skup pitanja: Ko šta radii kome, kada, gde, kako i<strong>za</strong>što?).Najbolji načinda se analizirajuodgovori jeda se odvojefokusni elementi.(Nacrtajte kosucrtu između ko /šta radi / kome…)Identifi kujtenetačne,adekvatne iizuzetne odgovore<strong>za</strong> svaki element.Potražite obrasceu prednostimai slabostima.Podelite rezultatesa razredom.Priprema: MaliU razredu: SrednjiAnali<strong>za</strong>: Srednji110


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciDnevnik rečiOcenite koliko pažljivoi duboku učenici čitaju.I<strong>za</strong>berite jedan <strong>za</strong>datakčitanja. Odlučite na kojeaspekte čitanja želite da seučenici usredsrede. Kažiteučenicima da opišu čitanje ujednoj reči i da napišu jedan ilidva pasusa objašnjavajući i,ili braneći to <strong>za</strong>što su <strong>za</strong>braliodređenu reč. (Predavač bitrebalo da napravi spisakrazumnih reči i da vodibeleške o vrstama anali<strong>za</strong>i argumenata koje očekujeod učenika, pre nego štopregleda odgovore.)Beležite<strong>za</strong>jedničke ilisrodne reči.Kategorišite vrsteobrazloženjakoje daju učenici.I<strong>za</strong>berite tri iličetiri primera i,ili pristupa kojećete podeliti sarazredomPriprema: Mali -MedU razredu: Srednji- velikiAnali<strong>za</strong>: Srednji –velikiPribližneanalogijeOcenite koliko dobro učenicirazumeju odnos između dvakoncepta. I<strong>za</strong>berite glavniodnos između činjenicaili koncepata. Napravitepoređenje koristeći dvasrodna koncepta kao A iB elemente u analogiji „Aje <strong>za</strong> B kao što je Č <strong>za</strong> Y“.Kažite učenicima da <strong>za</strong>vršeanalogiju na kartici na osnovusvog prethodnog znanja.(Napomena: Ovo pomaže dase daju neki primeri pre negošto se sprovede ocenjivanje.)Brzo pročitajteodgovorekategorišući ih u 3grupe: dobri, podznakom pitanjai loši. Ponovopročitajte karticeiz grupe odgovorapod znakompitanja i napraviteodgovarajućukategori<strong>za</strong>ciju.I<strong>za</strong>berite dobre iloše primere dabiste ih podelilisa razredom.Razgovarajte oatributima dobrihi loših odgovora urazredu.Priprema: MaliU razredu: MaliAnali<strong>za</strong>: SrednjiRESURS 6: Ocenjivanje samosvesti učenika kao učenikaPrilagođeno iz: Angelo, T. A. & Cross, K. P. (1993). Classroom assessment technižues: A handbookfor college teachers. San Francisco, CA: Jossey-Bass PublishersUčenikova procena učenja i razvoja koji doživi na svim nivoima obrazovanja, a naročito od10. do 12. razreda, uveliko <strong>za</strong>visi od njegovih prvobitnih misli i predstava koje razvije kaopočetne tačke, veštine i sposobnosti kao učenik srednje visoke škole. Na ove procene takođeznatno utiču individualni ciljevi učenika. Nastavnici najčešće određuju svoje nastavne ciljevepod pretpostavkom da su ciljevi i interesovanja učenika identični sa ciljevima predmeta kojipredaju, da su lični ciljevi učenika nebitni <strong>za</strong> ciljeve predmeta koji predaju, ili da učenici nemajunikakve ciljeve kada pođu u školu. Kao nastavnik bilo kojeg predmeta od 10. do 12. razredatrebalo bi da budete svesni činjenice da će učenici verovatno naučiti znatno više ukoliko budu111


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciimali priliku da jasno artikulišu svoje ciljeve i da počnu da povezuju svoje sopstvene ciljeve saciljevima i <strong>za</strong>htevima određenih predmeta <strong>za</strong> njihov razred. Procena samosvesnosti učenikaje od suštinske važnosti <strong>za</strong> aktivno angažovanje u učenju školskog gradiva i gradiva koje seproteže kroz ceo nastavni plan. Dole navedene tehnike predstavljaju moguće pristupe kojenastavnici mogu primeniti kako bi identifikovali samosvest učenika o ciljevima, interesovanjimai načinima na koje oni uče, i njihovoj pove<strong>za</strong>nosti sa određenim nastavnim oblastima ipredmetima od 10. do 12. razreda.Tehnika Opis SvrhaUsredsređenaautobiografskaskicaOd učenika će sekad tad tražiti danapišu lične izjaveili autobiografskiesej. Usredsređenaautobiografskaskica jednostavnopredstavlja kraću,specifi čniju verzijutog <strong>za</strong>datka. Ovatehnika <strong>za</strong>hteva odučenika da napišujednu do dve straneautobiografske skicekoje ja usredsređenana jedno jedinouspešno iskustvoučenja iz njihoveprošlosti – jednoiskustvo koje seodnosi na jedanpredmet ili jedanmodul od 10. do 12.razreda.Ova tehnika pomaže usakupljanju informacijao samosvesti učenikakao učenika u okviruodređenog predmeta ilinastavnog modula. Onanastavnicima pomažeda odrede “dokle suučenici stigli’’ kako bimogli da efektivnijeprilagode stepenpodučavanja i postaverealistične ciljeve učenja<strong>za</strong> njihov predmetili nastavni modul.Pored toga, ove skicepružaju nastavnicimaprvobitne informacijena osnovu kojih moguoceniti učenje tokompolugodišta ili celeškolske godine.PotrebnoangažovanjeZa pripremu: srednjeU razredu: visokoZa analizu: srednjedo visokogKontrolnalista <strong>za</strong>interesovanja /znanje /veštineNastavnici sastavljajukontrolne listetema pokrivenih unjihovim predmetimai nastavnimmodulima i veštinakoje se razvijaju utim predmetima ilisu neophodne <strong>za</strong>posti<strong>za</strong>nje uspehau njima. Učeniciocenjuju svojeinteresovanje <strong>za</strong>razne teme i ocenjujunivo svojih veština iliznanja o tim temama.Kontrolne listenastavnicima obezbeđujuinformacije o stepenuinteresovanja učenikau njihov predmet io njihovoj procenisvojih veština i znanjarazvijenih kroz predmetili nastavni modul. Oveinformacije pomažunastavnicima da boljeplaniraju i usklade svojeplanove, i da planirajukako da pristupetemama <strong>za</strong> koje učeniciizraze nisko ili visokointeresovanje.Za pripremu: srednjeU razredu: niskoZa analizu: nisko dosrednjeg112


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciRangiranje ipovezivanjeciljevaOvo je jednostavnatehnika koju suusvojili mnoginastavnici iupotrebljavaju jeprvog ili drugog dananastave. Učenicimaje obično potrebnonekoliko minuta danavedu nekolikociljeva učenja <strong>za</strong>koje se nadajuda će ih postići ujednom određenompredmetu ilinastavnom modulu, ida rangiraju te ciljeveprema odgovarajućojvažnosti. Ukoliko imadovoljno vremenanastavnici mogutražiti od učenika daprocene relativnuteškoću posti<strong>za</strong>njanjihovih ciljevaučenja. Sakupiteliste koje su načiniliučenici i uporediteih sa ciljevima kojeste vi postavili <strong>za</strong>određeni predmet ilinastavni modul kojivi predajete od 10.do 12. razreda.Glavna svrha je dase oceni stepenusklađenosti (1) izmeđuučenikovih ličnih ciljevaučenja i nastavnikovihspecifi čnih ciljeva <strong>za</strong>određeni predmet, i (2)između nastavnikovogi učenikovog rangiranjarelativne važnosti iteškoće ciljeva. Ovatehnika omogućujenastavnicima dapostave ciljeve <strong>za</strong>razred koje će podeliti<strong>za</strong> učenicima. I štoje još bitnije, ovomtehnikom se učenicimapomaže da nauče daidentifikuju i razjasnesvoje sopstvene ciljeveučenja – i razvijudragocenu veštinu <strong>za</strong>učenje tokom celogživota.Za pripremu: srednjeU razredu: niskoZa analizu: nisko dosrednjegRESURS 7: Kratak pregled planiranja ocenjivanja učenjaOcenjivanje <strong>za</strong>učenjeOcenjivanje KAOučenjeOcenjivanjeučenjaZaštoocenjivati?Da bi nastavnikmogao da odredisledeće korake <strong>za</strong>unapređenje učenjaučenikaDa bi se usmeravale iobezbedile mogućnostisvakom od učenika daprate i kritički sagledajusopstveno učenje, teda identifi kuju sledećekorakeDa bi se obavestiliroditelji ili drugi ouspehu učenika uvezi sa ishodimaučenja113


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciŠta oceniti?Potrebe <strong>za</strong> napretkomi učenjem kod svakogučenika u vezi saishodima učenjaMišljenje svakog odučenika u vezi sanjegovim učenjem,koje strategije koristi dabi podržao ili osporioučenje i koje mehanizmekoristi da bi prilagodio iliunapredio svoje učenjeMera u kojojučenici mogu daprimene glavnekoncepte, znanje,veštine i stavoveu vezi sa ishodimaučenjaKoje metode?Skup metoda urazličitim oblicimakojima se veštine irazumevanje učenikamogu videtiSkup metoda u različitimoblicima kojima se moguizneti na videlo procesučenja i meta-kognitivniproces učenikau različitim oblicimakojima se moguoceniti i proizvod iprocesObezbeđivanjekvalitetaPreciznost ikonzistentnostopažanja i tumačenjaučenja učenika♦ jasna, detaljnaočekivanja odučenja♦ precizne, detaljnebeleške <strong>za</strong> davanjeopisnih povratnihinformacija svakomučenikuPreciznost i doslednostučenikovog razmišljanjao sebi, nadgledanjasamog sebe i samoprilagođavanja♦ angažovanje učenikau razmatranju iispitivanju svograzmišljanja♦ učenici beležesopstveno učenjePreciznost,konzistentnost ipravičnost suda<strong>za</strong>snovanog navisokokvalitetniminformacijama♦ jasna, detaljnaočekivanja odučenja♦ pravično iprecizno zbirnoizveštavanjeKorišćenjeinformacijaSvakom učenikuobezbediti preciznei opisne povratneinformacije, kako biprodubili svoje učenje♦ uvesti raznovrsnostu nastavi stalnimproveravanjem dokleje koji učenik stigaou vezi sa ishodimaučenja♦ obezbeditiroditeljima istaraocima opisneinformacije o učenjuučenika, kao i ideje <strong>za</strong>podrškuSvakom učenikuobezbediti precizne,opisne povratneinformacije koje će mupomoći da razvije svojene<strong>za</strong>visne navike <strong>za</strong>učenje♦ neka se svaki učenikusredsredi na <strong>za</strong>dataki na sopstveno učenje(a ne na davanjepravog odgovora)♦ dati svakomučeniku ideje <strong>za</strong>prilagođavanje,promenu mišljenjao svom učenju iartikulisanje svogučenja♦ obezbediti uslove podkojima će nastavnik iučenik razgovarati oalternativama♦ učenici izveštavaju osvom učenjuNavesti nivo učenjasvakog učenika♦ obezbeditiosnov <strong>za</strong>diskusiju opoziciji iliunapređenju♦ predstavitipravične,preciznei detaljneinformacijekoje se moguupotrebiti dabi se odredilinaredni koraci<strong>za</strong> učenikovoučenje114


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciDodatna aktivnostViše informacija o unapređenju ocenjivanja učenika možete pronaći na:Etički kodeks <strong>za</strong> ocenjivanje učenika:http://www.masht-gov.net/advCms/documents/UA_Kodi_i_etik.pdfStandardi ocenjivanja:http://www.masht-gov.net/advCms/documents/UA_standardet.pdf115


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici116


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciOdeljak 6Kako osigurati sveobuhvatnostO čemu će biti govora u ovom odeljku?U ovom odeljku ćete saznati o:♦ Konceptu sveobuhvatnosti opisanom u Okviru kurikuluma Kosova;♦ Kvalitetnom obrazovanju kao osnovnom ljudskom pravu;♦ Kako da prepoznate nivoe smetnji sa kojima se mnogi učenicisuočavaju, a koje im ne dozvoljavaju pristup ravnopravnomobrazovanju;♦ Kako da prepoznate svesne i nesvesne diskriminatorne postupkeu vašoj učionici – načini koji dozvoljavaju vama i deci/učenicima daprocene vašu svest i aktivnosti; i♦ Pristupima i primerima strategija kojima se stvara sredinasveobuhvatnog učenja (mnogi su slični istim dobrim postupcima kojisu navedeni u prethodnim odeljcima ovog Priručnika).U suštini, vi ćete razumeti više o tome šta znači gledati na učenike krozpristup “najpre osoba”, koji vam može pomoći da stvorite susretljivo iprijateljsko okruženje u učionici, u kojoj sva deca/učenici imaju najboljemogućnosti da uče.Šta je sveobuhvatno obrazovanje?Sveobuhvatno obrazovanje ima <strong>za</strong> cilj ispunjavanje obrazovnih potreba SVIH učenika,sa posebnim osvrtom na one koji su u nepovoljnom položaju (podložni marginalizovanjui isključivanju). Ono implicira da su svi učenici sposobni da uče <strong>za</strong>jedno kroz pristup svimaspektima obrazovanja.Uloga i značenje sveobuhvatnostiU Okviru kurikuluma Kosova sveobuhvatnost, u svom najširem smislu, podrazumeva uzimanjeu obzir svih okolnosti koje onemogućavaju pristup kvalitetnom obrazovanju i raznovrsnosti usvim njenim različitim oblicima:♦ Devojčice;♦ Deca iz siromašnih /ekonomski ugroženih porodica;♦ Deca iz seoskih/udaljenih oblasti;117


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ Deca iz manjinskih <strong>za</strong>jednica;♦ Povratnici i deca iz dijaspore;♦ Deca sa posebnim obrazovnim potrebama:o Deca sa smetnjama u razvoju (fi zičkim, vizuelnim, slušnim, intelektualnim,razvojnim);o Deca sa društvenim i emocionalnim problemima, i problemima u ponašanju;o Deca koja pate od bolesti i trauma;o Deca sa poteškoćama u učenju;♦ Talentovana i nadarena deca.Na koji način je sveobuhvatnost pove<strong>za</strong>na sa ljudskim pravima i kvalitetnimobrazovanjem?Kvalitetno obrazovanje je ljudsko pravo stečeno kroz razumevanjediskriminacije i primenu sveobuhvatnih strategijaKvalitetno obrazovanje je ljudsko pravo i po svojoj prirodi ono treba da budesveobuhvatno obrazovanje: stoga, sveobuhvatnost treba da bude osnovna filozofijabilo kog kvalitetnog obrazovanja.Počnite sa razumevanjem koncepata osnovnog obrazovanja o ljudskim pravimaRazumevanje obrazovanja o ljudskim pravima je prvi korak ka sveobuhvatnosti u školama iučionicamaObrazovanje o ljudskim pravima jeučenje i predavanje o principima i vrednostima ljudskih prava, kako je navedeno uUniver<strong>za</strong>lnoj Deklaraciji o Ljudskim Pravima (UDLjP). Obrazovanjem o ljudskim pravimaljudi se upoznaju sa svojim pravima, dobijaju informacije o međunarodnom sistemuljudskih prava, i pružaju im se veštine i stavovi koji vode do <strong>za</strong>štite ljudskih prava ipodrške ljudskim pravima.U školama, obrazovanje o ljudskim pravima je ključno da bi se mladi ljudi pripremili da sudelujuu društvu, i da bi se oni u potpunosti razvili kao pojedinci.Predavanja o ljudskim pravima u školi♦ usađuju vrednosti i saznanja o ljudskim pravima među učenicima;♦ stvaraju svest i podstiču brigu o uticaju koji kršenje ljudskih prava ima na živote ljudi, oduskraćivanja slobode govora, beskućništva, do ugnjetavanja žena;118


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ promovišu razumevanje i praktikovanje vrednost ljudskih prava, uključujući poštovanjeljudskog dostojanstva, nenasilno rešavanje sukoba, toleranciju i multikulturalnost;♦ podržavaju učenje o konceptima civilnog učešća i obave<strong>za</strong> vlade prema svojimgrađanima;♦ ohrabruju aktivnosti kao odgovor na kršenje ljudskih prava u lokalnim <strong>za</strong>jednicama i nameđunarodnom nivou;♦ podučavaju važnim akademskim i životnim veštinama;♦ produbljuju razumevanje gradiva koje se predaje učenicima;Saznanja i veštine koje se stiču obrazovanjem o ljudskim pravima uključuju♦ kritičko razmišljanje,♦ analiziranje kredibiliteta i autentičnosti odnosa između uzroka i posledice,♦ formulisanje analize i postavljanje pitanja.Obrazovanje o ljudskim pravima pomaže učenicima da:♦ budu sposobni da razmotre problem iz više perspektiva i da identifi kuju predrasudeizmeđu svojih mišljenja i mišljenja drugih ljudi;♦ uspostave emocionalnu i intelektualnu vezu i uspostave veze između svojih sopstvenihživota i događaja koji se dešavaju drugde.Izvor: Lokalni sprovodioci promena: Priručnik <strong>za</strong> obuku; “Poboljšanje ljudskih prava žena, mladih imanjinskih grupa u regionu Peći kroz povećanje svesti i obrazovanje” projekat fi nansiran od strane <strong>EU</strong>,kojim je rukovodila Kancelarija Evropske Komisije <strong>za</strong> Vezu, septembar 2009. godinePristup “Najpre osoba”“Najpre osoba” je pristup komuniciranju sa i o osobama sa smetnjama u razvoju ilirazlikama, sa ciljem da se održi dostojanstvo i poštovanje svakog pojedinca u najvišojmeri. Mi težimo da u našem jeziku i aktivnostima koristimo pristup “najpre osoba”.Najprostije rečeno, “najpre osoba” znači da se osoba stavlja na prvo mesto, pre bilokakve oznake ili dijagnoze. Primeri toga uključuju korišćenje “učenici sa poteškoćama uučenju” umesto “učenici sa smetnjama u razvoju ”.Ovaj pristup je jedan način na koji mi sprovodimo našu osnovnu vrednosti sveobuhvatnosti usvakodnevnoj praksi.Započnite sa razumevanjem koncepta grupe u nepovoljnom položajuPostoji mnogo reči koje se koriste da se navedu oni koji su na neki način isključeni iz obrazovanja,kao što su u nepovoljnom položaju, ugroženi, marginalizovani, isključeni, manjine i ne-većine.Reč ‘manjina’ na Kosovu se najčešće koristi <strong>za</strong> označavanje onih osoba <strong>za</strong> koje se u drugimsituacijama koristi termin ‘etničke manjine’. Iako to nekima može zvučati kao vežba izpedanterije, važno je da budemo jasni po tome ko je a ko nije uključen kada govorimo ospecifi čnim pitanjima SVEOBUHVATNOSTI.119


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPojam u nepovoljnom položaju koristi se da bi se opisali svi oni koji nemaju iste povoljnostikao drugi, kojima se omogućuju jednake ili ravnopravne prilike u obrazovanju (i<strong>za</strong>brani pojammože biti i ugroženi ili marginalizovani).Dole prika<strong>za</strong>nim dijagramom pokušali smoda prikažemo kako nepovoljnosti običnopodrazumevaju sklop okolnosti, gde svaki krugpredstavlja približni populacioni udeo pripadnikate grupe. Pol (50%) i siromaštvo (40-60%) sunajveći, i oni najverovatnije imaju najveći uticajna šansu koju dete ima da ostvari ravnopravanpristup kvalitetnom obrazovanju. ‘Besplatnoobrazovanje’ nije besplatno <strong>za</strong> siromašne, kadai direktni i indirektni troškovi mogu dovesti do isključivanja iz obrazovanja. U situaciji kada trebaodlučiti koje dete treba poslati u školu, najverovatnije će to biti dečak. ‘Siromaštvo’ je jedan odnajčešće navođenih razloga <strong>za</strong>što devojčice ne idu u školu. Ali treba se setiti da razlog tomenije samo siromaštvo – to je odluka <strong>za</strong>snovana na polu, doneta od strane roditelja. Oni koji živeu izolovanim i seoskim oblastima čine narednu najveću grupu od 40%.Međutim, grupe koje su dobile najviše pažnje na Kosovu – manjinske <strong>za</strong>jednice - (8-12%) i onesa smetnjama u razvoju (do 10%) – čine samo mali deo grupa u nepovoljnom položaju. Svrhadijagrama je da pokaže koliko je stepen nepovoljnosti produbljen sa preklapajućim ukrštanjimarazličitih oblasti nepovoljnosti. Možda bi najekstremniji slučaj na Kosovu bila devojčica sateškim smetnjama u razvoju iz siromašne porodice u Romskoj <strong>za</strong>jednici, u kojoj se ne govoriAlbanski jezik, i koja živi u izolovanoj seoskoj oblasti. Njena šansa da ostvari ravnopravanpristup kvalitetnom obrazovanju je veoma mala.Dijagram: Nivoi nepovoljnostiUputstvo UNESCO-a <strong>za</strong>edukatore po pitanjima polova jeodličan izvor da bi saznali više oneravnopravnosti polova i njegovomefektu na žene/devojčice i muškarce/dečake http://portal.unesco.org/en/files/47654/12737402501Gender_Toolkit_for_Educators.pdf/Gender%2BToolkit%2Bfor%2BEducators.pdfS = Specijalne potrebeM = Manjinska grupaL = Jezička manjinaIzvor: Dženet Rejnor: Uključivanje sveobuhvatnost: Izveštaj o promovisanju sveobuhvatnosti u aktivnostiu svim komponentama u <strong>SWAp</strong> projektu obrazovanja u <strong>EU</strong>, jul 2010. godine120


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciZapočnite sa izgradnjom sopstvene svesti o diskriminatornim aspektimaobrazovanja, uključujući klimu u vašoj učionici (različito vreme i pažnju,očekivanja i stereotipe)Jedan od problema <strong>za</strong> grupe u nepovoljnom položaju je taj da mi često ne primećujemo daokruženje u učionici nije prijatno.Na primer, neprihvatanje u učionici je okarakterisano kao “hladna klima” ili diskriminatornipristup (indirektna diskriminacija); oba se često ne dešavaju namerno. Umesto toga, onise dešavaju zbog naše niske svesti, što dovodi do “smanjenja vrednosti” kada se grupeu nepovoljnom položaju svesno ili nesvesno posmatraju kao manje vredne ili manjevažne osobe.Istraživanja su poka<strong>za</strong>la da kada nastavnici nisu svesni ove pojave oni pokazuju tendenciju dauopšte: manje prozivaju članove tih grupa; pružaju im manje pažnje, manje kritičkog ispitivanjai povratnih informacija, manje ohrabrivanja i pohvaljivanja, manje ne-verbalnog podržavanja,poput klimanja glavom ili kontakta očima; rezultujući sveukupnom manjom pomoći njihovomučenju. Takođe postoje istraživanja koja su poka<strong>za</strong>la da se e rupe manje vrednuju zbognjihovog govora, njihovog ponašanja i da im se ne daju ista priznanja <strong>za</strong> njihova dostignuća.Kao rezultat, mogu se pojaviti♦ Društveni stereotipi – kada mi ne vidimo ‘najpre osobu’, i isuviše često to možerezultovati mnogim nenamernim negativnim iskustvima u učenju <strong>za</strong> učenike iz grupa unepovoljnom položaju;♦ Umanjenja očekivanja - kada mi ‘kategorizujemo’ ono što mislimo da će osobe učiniti išta treba da učine;♦ Uznemiravanje i zlostavljanje – kada dozvoljavamo <strong>za</strong>dirkivanje, ignorisanje, vulgarnoili neprijateljsko ponašanje prema njima.Ispitajte vaš nivo svestiIako su mnoge sistematske studije poka<strong>za</strong>le empirijsku stvarnost fenomena na kojem se<strong>za</strong>sniva hladna klima, većina ljudi nije svesna njih, što <strong>za</strong> rezultat ima uskraćivanje osnovnogljudskog prava na kvalitetno obrazovanje učenicima iz grupa koje su u nepovoljnom položaju.Upotrebite dole naveden spisak da bi povećali vašu svest o razlozima <strong>za</strong>što se grupe koje suu nepovoljnom položaju možda ne osećaju dobrodošlim u učionicama i školama. Upotrebiteto u vašoj praksi i razgovarajte sa drugim profesorima i vašim direktorom o dole navedenimfaktorima:121


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciUobičajene greške u procenjivanjuHladne klime/Diskriminatornog pristupa: Pretpostavka da predrasude i diskriminacija <strong>za</strong>htevaju svesnu diskriminatornuideologiju ili svestan pokušaj diskriminacije grupa koje su u nepovoljnom položaju; Verovanje da diskriminacija postoji “negde tamo” ali ne “ovde” – to jest, dadiskriminatorne predrasude postoje u drugim okruženjima a ne u našoj učioniciili školi; Verovanje da je diskriminacija, iako prisutna, u stvari <strong>za</strong>nemarljiva – problem kodtoga je da veliki broj skoro <strong>za</strong>nemarljivih efekata deluje u istom smeru, i da se onimogu akumulirati u veoma značajnu nagomilanu diskriminaciju; Kada ste ubeđeni, i ne <strong>za</strong>pitate se da li se diskriminacija dešava, uprkos vašim ličnimverovanjima da se ona ne dešava i da niko ne namerava da je vrši.Izvor adaptiran iz: http://www.bernicesandler.com/id4.htmSveobuhvatnost je:♦ pristup koji podržava ljudska prava u učionici i u školi♦ suprotna diskriminaciji i ona može ‘otopliti’ klimu, čineći vašu učionicu mestom u kojemsu svi učenici dobrodošli♦ grupa strategija <strong>za</strong> dose<strong>za</strong>nje do sve dece i svih grupa♦ više od omogućavanja deci da ostvare pristup nastavnom planu i programu. Vi morateda:o pripremite odgovarajuće i<strong>za</strong>zove u učenju <strong>za</strong> sve učenikeo odgovorite na raznovrsne obrazovne potrebe učenikao prevaziđete potencijalne prepreke u učenju i proceni, koje mogu postojati <strong>za</strong>određene pojedince i grupe učenika.Dodatna aktivnostPročitajte više o dokumentima/<strong>za</strong>konima/strategijama i belim knjigama koje podržavajuprincip sveobuhvatnosti OKK-aDva statusna izveštaja iz 2009. godine ističu potrebu <strong>za</strong> većim napretkom u društvenojpravdi i sveobuhvatnosti: izveštaj UNICEF-a http://www.unicef.org/kosovo/Eng_-_Justice.pdf iSkupštine Kosova na adresi http://www.assembly-kosova.org/common/docs/kosovo-social.pdfFormalizovane Strategije/Zakoni mogu se pronaći na http://masht-gov.net/advCms/?id=101&lng=SerKosovski Strateški obrazovni plan <strong>za</strong> period 2011-2016. godine122


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciStrateški plan <strong>za</strong> organizovanje sveobuhvatnog obrazovanja <strong>za</strong> decu sa posebnimobrazovnim potrebama u pred-univerzitetsko obrazovanje na Kosovu <strong>za</strong> period 2010-2015.godineStrategija razvoja pred-univerzitetskog obrazovanja na Kosovu <strong>za</strong> period 2007-2017Strategija <strong>za</strong> integraciju <strong>za</strong>jednica Roma, Aškalija i Egipćana na Kosovu <strong>za</strong> period 2007-2017Zakon o ravnopravnosti polova iz 2004. godineZakon o pred-univerzitetskom obrazovanju iz 2011. godineLista NVO može se pronaći na adresi http://www.cso-ks.org/?page=2,4NVO osoba sa smetnjama u razvoju :Daunov Sindrom Kosovohttp://www.downsyndromekosova.org/Index.htmlHandikoshttp://www.handi-kos.org/publikimet/dokumentetUdruženje gluvih Kosovahttp://deafkosova.wordpress.com/Kosovska inicijativa <strong>za</strong> prava osoba sa smetnjama u mentalnom razvoju (K-MDRI)www.mdri.org/kmdri.htmlNVO <strong>za</strong> manjinske <strong>za</strong>jednice:Balkan Sunfl owers – Volonteri <strong>za</strong> obnovu društvawww.balkansunfl owers.orgMaterijali iz UNESCO-a:Prihvatanje različitosti: Sredstvo <strong>za</strong> stvaranje sveobuhvatnih, povoljnih sredina <strong>za</strong> učenjehttp://unesdoc.unesco.org/images/0013/001375/137522e.pdfRazumevanje i reagovanje na potrebe dece u sveobuhvatnim učionicamahttp://unesdoc.unesco.org/images/0012/001243/124394e.pdfObrazovanje dece sa smetnjama u razvoju u sveobuhvatnom okruženjuhttp://unesdoc.unesco.org/images/0018/001829/182975e.pdfPraktični saveti <strong>za</strong> predavanje velikim odeljenjimahttp://unesdoc.unesco.org/images/0014/001488/148867e.pdfMaterijali organi<strong>za</strong>cije Save the Children:http://www.scalbania.org/html/res.htm123


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPristupi sveobuhvatnostiPostoji mnogo uspešnih strategija <strong>za</strong> sveobuhvatnost.Prihvatljivo i prijateljsko okruženje:Zavišeinformacija ovrednostima istavovima vidiOdeljak 5Zapamtite ključni značaj stvaranja prihvatajućeg i prijateljskog okruženja<strong>za</strong> sve učenike i dovedite to u vezu sa Odeljkom 3, u kojem je bilo rečio tome.Značaj procene naših sopstvenih vrednosti i stavovaSveobuhvatnost <strong>za</strong>hteva da ispitamo naše sopstvene vrednosti i stavove, kako bi se postaralida se ne ponašamo nesvesno na diskriminatoran način. Pomozite učenicima da vrednujuraznovrsne potrebe i doprinose koje svi učenici mogu doneti u sredinu učenja u učionici.Planirajte vaše časove sa aktivnostima koje podržavaju <strong>za</strong>okret u vrednostima i stavovima.Aktivnosti koje mogu pomoći da se promene vrednosti i stavovi uključuju:Kružni odgovor: Pitanja se postavljaju učesnicima u grupi kojisede u krugu, i svaka osoba po redu daje odgovor.Ekskurzije, obilasci: Posmatranje ili doživljavanje situacija izprve ruke radi <strong>za</strong>pažanja i proučavanja.Igre: Doživljavanje igre i razmatranje njene primene u stvarnomživotu.Grupna diskusija: U<strong>za</strong>jamno: Razmena ideja i mišljenjapripadnika manjih grupa (8-20 članova) o problemu ili pitanjuod <strong>za</strong>jedničkog interesa u roku od 10-40 minuta, u <strong>za</strong>visnosti odveličine grupe.Igranje uloga: Improvizovana dramati<strong>za</strong>cija problema ilisituacije praćena diskusijom.Simulacija: Doživljavanje situacije što je moguće realnije,propraćeno diskusijom.Skeč: Kratka, uvežbana dramska prezentacija praćenadiskusijom.Izvor samo <strong>za</strong> aktivnosti: Lokalni akteri promena: Priručnik <strong>za</strong> obuku; “Poboljšanjeljudskih prava žena, mladih i manjinskih grupa u regionu Peći kroz povećanje svestii obrazovanje” projekat fi nansiran od strane <strong>EU</strong>, kojim je rukovodila KancelarijaEvropske Komisije <strong>za</strong> Vezu, septembar 2009. godineSuccessLink MissouriDepartmentof Elementary& SecondaryEducationposeduje širokopseg aktivnosti<strong>za</strong> sve razredeU Odeljku 3navedenesu mnoge idejeo tome kako semože stvoritipogodno psihosocijalnookruženjeu učionici i kakose može predavativelikim razredima;te strategije delujuna sve učenike,uključujući oneiz grupa koje suu nepovoljnompoložaju.124


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciSpecifične strategije <strong>za</strong> uključivanje devojčica i devojakaIstraživanja pokazuju da se dečacima pruža više vremena, pažnje i kvalitetne interakcije uučionicama nego devojčicama i da postoje ključne razlike u ponašanju nastavnika premadevojčicama i dečacima.♦ Kvalitet kontakta sa nastavnikom je diskriminatorano Kvalitet kontakata sa nastavnikom je različit kada su u pitanju različiti polovi. Ovajmodel diskriminatornog ponašanja nastavnika počinje u predškolskom obrazovanjui nastavlja se do 12-og razreda.o Nastavnici pružaju više pažnje i više vremena tokom podučavanja dečacima.o Dečaci dobijaju od nastavnika više pohvala, kritika i ispravki, kao i preciznekomentare nastavnika nego devojčice, kad su u pitanju rad u školi i ponašanje.o Ovo se dešava delimično zbog toga što dečaci privlače više pažnje od nastavnika,tako što daju odgovore osam puta češće od devojčica i nastavnici obično slušajukomentare dečaka kada ih prozovu, dok devojčice obično ispravljaju. Čak i kadadečaci ne nude odgovor, veća je verovatnoća da će nastavnik <strong>za</strong>tražiti odgovor odnjih.♦ Aktivnosti <strong>za</strong> učenje su diskriminatorneOd predškolskog obrazovanja pa nadalje, aktivnosti koje se biraju <strong>za</strong> razrede pogodujuinteresovanjima dečaka i obično se <strong>za</strong>htevaju formati odgovaranja/prezentovanja ukojima su dečaci uspešniji ili su više ohrabrivani od devojčica:♦ Nastavnici postavljaju dečacima akademska pitanja oko 80% češće nego devojčicama;♦ Zadaci i vežbe iz udžbenika kao i pisanje odgovora na pitanja se obično usredsređujuna znanje i veštine u izolaciji pre nego u kontekstu rešavanja problema u stvarnomživotu – apstraktnijem po prirodi. Dečaci više favorizuju ovaj pristup;♦ Devojčice pokazuju tendenciju da više reaguju na ideja u kontekstu nego u izolaciji, savećim interesovanjem na uspostavljanje međusobnog odnosa sa ljudima u stvarnimživotnim situacijama;Dokazi prikupljeni istraživanjima takođe navode da konvencionalne strategije učenja iduu korist dečacima (npr. frontalna predavanja i strukture takmičenja i nagrađivanja), dokdevojčice ostvaruju korist od strategija koje sadrže kooperativne aktivnosti i aktivnostiiz prve ruke);♦ Kompetitivne aktivnosti u učionici doprinose ostvarenjima koje dečaci postižu umatematici, ali one štete dostignućima koje ostvaruju devojčice; i♦ Kooperativne aktivnosti doprinele su tome da devojčice steknu osnovne veštine i njihovimdostignućima na visokom nivou. Ove kooperativne aktivnosti ne ometaju stavove ilidostignuća dečaka i ona se povezuju sa kooperativnijim integrisanim i sveobuhvatnimobrazovnim postupcima.125


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciSlični nalazi mogu biti tačni i <strong>za</strong> pripadnike drugih grupa koje su u nepovoljnom položajuNeka ponašanja nastavnika koja obeshrabruju učešće devojčica mogu takođe bitiobeshrabrujuća <strong>za</strong> učenike iz drugih grupa koje su u nepovoljnom položaju. Upotrebite dolenaveden spisak kako biste razmislili o vašem radu.Spisak obeshrabrujućih načina ponašanjaObeshrabrujuće ponašanje uglavnom se prozivaju dečaci;Razmislite o vašem radu postavljanje lakih pitanja devojčicama; postavljanje težih pitanja koja <strong>za</strong>htevaju dubokorazmišljanje dečacima; upućivanje pogleda na dečake u iščekivanjuodgovora pre nego što devojčice (ili dečaci) mogupodići ruku; navođenje samo doprinosa koje su muškarcipružili nauci; upotreba uopštenog pojma “devojčice” <strong>za</strong> učenikeženskog pola; prozivanje dečaka njihovim ličnimimenima; upotreba frontalnog predavanja kao dominantnestrategije podučavanja; upotreba strukture takmičenja i nagrađivanja; predavanje apstraktnog gradiva u velikoj merilišenog praktične primene (npr. apstraktnenaučne činjenice bez primene i bez relevantnosti<strong>za</strong> društvo i njegove probleme)Podsticanje devojčica da učestvuju – ove strategije takođe povećavaju učešćeučenicima iz drugih grupa koje su u nepovoljnom položajuVi možete učiniti mnogo stvari da bi promenili svoje ponašanje i bili sveobuhvatniji premadevojčicama i drugim učenicima iz grupa koje su u nepovoljnom položaju. Mi znamo da učenicikoji aktivno sudeluju u učionici nauče najviše iz njihovog obrazovnog iskustva.Slede neke strategije koje vi možete koristiti u vašoj učionici na svim nivoima i u okviru svihtema. Ove strategije ohrabruju devojčice i učenike iz drugih grupa u nepovoljnom položajuda u većoj meri sudeluju u učionici i povećavaju njihovo poverenje u sebe same i njihovesposobnosti.126


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciStrategije kojima se ohrabruje učešće i gradipoverenjeUpotrebite ove strategije da pomognete devojčicamai članovima drugih grupa koje su u nepovoljnompoložaju da u većoj meri sudeluju u učionici ipovećate njihovo poverenje u sebe same i svojesposobnosti. budite svesni u koga gledate; uspostavite kontaktočima sa svim učenicima; postavljajte pitanja koja <strong>za</strong>htevaju dubokorazmišljanje i od dečaka i od devojčica (npr.“Kakve su implikacije po teoriju evolucije akose dokaže da je teorija isprekidane ravnotežetačna?”); produžite “vreme čekanja,” i izdržite tišinu nekovreme; prozivajte učenike samo nakon što supripadnici oba pola podigli ruku – koristite primerekoji pored muškaraca uključuju i žene; prozivajte sve učenike po imenu, koristeći ime iliprezime <strong>za</strong> sve pripremite glasanje po određenom pitanju;traženje od razreda da glasa ohrabruje osećajučešća <strong>za</strong> sve učenike; eliminišite seksistički jezik i izbegavajte upotrebuopšteg termina “on” (npr., koristite množinu “oni”),vidi Odeljak sa resursima da bi saznao više ojeziku rodne sveobuhvatnosti; izbegavajte seksistički humor kao sredstvo <strong>rada</strong> uučionici; koristite “pove<strong>za</strong>no znanje” u učionicama, čimeće devojčicama biti omogućeno da razvijunaklonost prema gradivu koje uče; predstaviteznanje i veštine u kontekstu rešavanja problemau stvarnom životu (npr. udžbenici obično sadržespisak koraka u naučnom metodu kao spisakpravila, ali ne pružaju mogućnosti da se <strong>za</strong>pravoprimene ti modeli <strong>za</strong> naučno ispitivanje); naglasite saradnju i reorganizujte kompetitivnustrukturu učionica (npr. koristite kooperativnoučenje i aktivnosti iz prve ruke u razredima ieliminišite ili značajno umanjite javne kritike);Kritički nastrojen kolega:Razgovarajte sa jednim odvaših kolega o tome kakomožete podržati jedan drugogda bi umanjili obeshrabrujućeponašanje uz istovremenopovećanje ohrabrujućegponašanja koje vi koristite u vašojučionici.127


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici naglasite pove<strong>za</strong>nost gradiva sa situacijama ipoduhvatima u stvarnom životu– intervenišiteu modelima komunikacije među učenicima kojimogu isključiti devojčice (npr. dečaci koji ometajudevojčice tokom diskusije u učionici) izbegnitekomentare na izgled devojaka, osim ako istoučinite i <strong>za</strong> dečake.Izvor: Adaptirano iz Razlike među polovima i institucionalna diskriminacija u učionici, Karolin BučerDikman, Univerzitet u Radfordu, Virdžinija http://www.invitationaleducation.net/journal/v21p35.htmNapomena o materijalima i resursima:♦ Postarajte se da pronađete materijale ili adaptirate materijale i resurse koje imate da biuključili slike i primere koji uključuju devojke, manjinske <strong>za</strong>jednice, učenike sa posebnimpotrebama, itd.♦ Tražite od učenika da od kuće i iz svoje <strong>za</strong>jednice donesu materijale koja mogu podelitisa razredom, a koja se tiču njihove kulture i identiteta.♦ Pozovite roditelje, pripadnike <strong>za</strong>jednice i NVO da vam pomognu da izradite raznovrsneresurse i iskustva <strong>za</strong> vaše učenike.Specifične strategije <strong>za</strong> uključivanje učenika sa posebnim obrazovnim potrebama/učenika sa smetnjama u razvojuUloga i značenje sveobuhvatnosti su isti <strong>za</strong> učenike sa posebnim obrazovnim potrebama i/iliučenike sa smetnjama u razvoju kao što su <strong>za</strong> učenike iz drugih grupa koje su u nepovoljnompoložaju. Ona je više od samog pružanja učenicima pristupa nastavnom planu i program. Vimorate da:♦ odredite pogodne i<strong>za</strong>zove u učenju♦ reagujete na raznovrsne potrebe učenika <strong>za</strong> učenjem♦ prevaziđete moguće prepreke <strong>za</strong> učenje i ocenjivanje <strong>za</strong>određene pojedince i grupe učenikaVidiOdeljaksa resursima<strong>za</strong> savete osveobuhvatnomjeziku♦ Individualizujete gradivo i ciljeve učenja/predavanja krozIndividualni obrazovni plan (IOP).Naročito <strong>za</strong> učenike sa POP i/ili smetnjama u razvoju, ovi principi vam dozvoljavaju da:♦ i<strong>za</strong>berete ciljeve <strong>za</strong> učenike sa POP koji se razlikuju od onih <strong>za</strong> ostatak grupe♦ modifi kujete nastavni plan i program da bi uklonili prepreke, kako bi svi učenici ispuniliiste ciljeve128


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPlaniranje <strong>za</strong> učenike sa POP i/ili smetnjama u razvoju treba da bude deo planiranja koje vipripremate <strong>za</strong> sve učenike, pre nego <strong>za</strong>sebna aktivnost. Ono ne mora da bude komplikovanoili ne mora da oduzima puno vremena. Vi jednostavno možete spojiti kratke beleške u vašimplanovima lekcija o ciljevima učenja i pristupima koje ćete upotrebiti kako biste uklonili prepreke<strong>za</strong> učenike sa POP i/ili smetnjama u razvoju. Bilo koji lični cilj koji učenik ima može uticati nato planiranje. Ponekad može biti prikladno da se planiraju manji koraci kako bi se postigaoobrazovni cilj ili pružili dodatni resursi. Često je moguće koristiti raspoloživu podršku da bi seto postiglo.Lista resursnih centara koji pružaju podršku učenicima sa smetnjama u razvoju i njihovimnastavnicima u redovnim školama.Pribežište Perparimi u Prištini <strong>za</strong> učenike sa smetnjama u intelektualnom razvojuigballepotera@hotmail.comtel: 038 226 120, 044-206 940Pribežište MajkaTere<strong>za</strong> u MitroviciHajdar.shyti@gmail.comTel. 028 539 538, 044 812 272Pribežište Lef Nosi u Prizrenuhttp://lefnosi.com/index.phpUl. Zahir Pajaziti bb. Prizren 20.000Tel./Fax. + 381 (0)29 241037info@lefnosi.comPribežište MajkaTere<strong>za</strong> u Prizrenu <strong>za</strong> učenike sa oštećenjem sluhainfo@qbnt.netwww.qbnt.nettel. 029 223 628Pribežište Dželjadin Deda u Peći <strong>za</strong> učenike sa oštećenjem vidahttp://shvqb.net/Ul. Bil Klinton, br. 183, Pećtel: 039 433 542; 044 199 638; 044 364 208Vi takođe trebate da razmislite o pitanjima koja ćete postaviti različitim grupama i pojedincimai načinu kako da proverite da su učenici shvatili gradivo. Neki učenici sa POP i/ili smetnjamau razvoju poka<strong>za</strong>će da oni shvataju na različit način u odnosu na svoje vršnjake, tako da vitrebate da pogledate opseg mogućnosti <strong>za</strong> učenike da bi oni demonstrirali šta znaju i šta moguda učine.129


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciVeoma vredan resurs u radu sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama i učenicimasa smetnjama u razvoju je rad sa njihovim roditeljima. Oni mogu biti od velike pomoći urazumevanju potreba učenika, postavljanju ciljeva, <strong>za</strong>jedničkom radu kao i procenjivanjunapretka.Diferencirano predavanje i učenje je jedan metod sveobuhvatnosti <strong>za</strong> sve grupe koje suu nepovoljnom položaju i to je primarni pristup kada se radi na uključivanju učenika saposebnim potrebama i/ili smetnjama u razvoju.Diferencijacija je pristup predavanju koji obezbeđuje da svi učesnici uče dobro, uprkos mnogimnjihovim razlikama. Strategije, a ne ciljevi, su ti kojima se postiže diferencijacija, i na to bitrebalo da se usredsredite.Kako ja mogu postići diferencijaciju u učionici?To se može postići na tri načina:♦ Diferencijacija po ishodu u kojoj svi učenici preduzimaju <strong>za</strong>jednički <strong>za</strong>datak idiferencijacija se postiže na osnovu njihovih odgovora ili reakcije.♦ Diferencijacija po <strong>za</strong>datku u kojem se učenicima daju specifi čni <strong>za</strong>daci prilagođeninjihovim sposobnostima. Zadaci mogu biti diferencirani po teškoći, količini strukture, ilikoličini datih smernica, ili kombinaciji svih triju.♦ Diferencijacija po angažovanju nastavnika u kojoj može biti potrebno da se prilagodiangažovanje nastavnika.Prednosti diferencijacije po <strong>za</strong>datku uključuje dozvoljavanje da učenička aktivnost budeusklađena sa sposobnošću učenika, tako učenici svih nivoa sposobnosti postignu uspeh.Nedostatak je taj da ona <strong>za</strong>hteva mnogo planiranja. Vi takođe trebate da znate puno o vašimučenicima i njihovim sposobnostima i da im objasnite zbog čega i <strong>za</strong>što postoje različiti<strong>za</strong>daci postavljeni razredu. Važno je staviti naglasak na pojam ‘različit’, a ne koristiti lakši/teži,jednostavniji/i<strong>za</strong>zovan, bolji/lošiji, više/manje, i/ili i slično.Diferencijacija po angažovanju nastavnika se najbolje pruža kroz postavljanje otvorenihpitanja koja NE sugerišu očekivani odgovor, već promovišu diskusiju i debate. Ona dozvoljavaučenicima da iskuse pozitivno dostignuće i omogućuje im da proizvedu dokaz dostignuća nanjihovom najvišem nivou.Dodatna aktivnostEfikasne strategije predavanja <strong>za</strong> diferenciranje u učionici sa učenicima sa mešovitimsposobnostimaOdgovarajuće institucionalne strategije <strong>za</strong> nadarene učenike uključuju sve strategije koje suodgovarajuće i <strong>za</strong> druge učenike, ali ono što nastavnik radi sa tim strategijama je ono štoih čini i<strong>za</strong>zovnim <strong>za</strong> nadarene učenike. Mnoge strategije mogu biti upotrebljene na raznenačine, u <strong>za</strong>visnosti od različitih potreba učenika u razredu. Čineći upotrebu materijala iresursa naprednijim od onih koji se obično mogu naći na nivou razreda, nastavnici će bitispremniji da diferenciraju nastavu u skladu sa nivoom interesovanja i spremnosti naprednijihučenika.130


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciVećina nastavnih strategija poseduje neku vrednost u radu sa nadarenim učenicima, alinajviše su korisne one koje dozvoljavaju otvorenije i produktivnije učenje.Dozvoljavanje više tačnih odgovora: otvoreni <strong>za</strong>daci koji se fokusiraju na proces rešavanjaproblema i/ili kritičko razmišljanje.Pažnja usmerena na društvena pitanja, iskustva iz stvarnog sveta i projekte u <strong>za</strong>jednici:<strong>za</strong>daci procene učinka, igranje uloga, simulacije, itd., <strong>za</strong>snovani na autentičnim situacijamaod značaja <strong>za</strong> učenike.Komadanje: deljenje <strong>za</strong>dataka/aktivnosti u manje, pogodnije delove i pružanje strukturisanijihuputstava <strong>za</strong> svaki deo.Zbijanje: proces koji dozvoljava pred-ocenjivanje učenika, odajući im priznanje <strong>za</strong> ono štoveć znaju i dozvoljavajući im da napreduju u nastavnom planu i programu.Naglasak na veštine razmišljanja: pružanje mogućnosti učenicima da razmišljaju naglas,da razgovaraju o svojim razmišljanjima sa svojim drugovima iz razreda, i da se njihovarazmišljanja odraze u dnevnicima.Razvoj odgovornosti među učenicima: učenici pomažu razvoj rubrika koje se odnose naprocenu, pišu predloge projekata, i kompletiraju sopstvenu ili grupnu procenu.Fleksibilno grupisanje: usklađivanje učenika sa stručnim radom na osnovu njihovespremnosti, ne na osnovu pretpostavke da su svima potrebni isti <strong>za</strong>datak, veštine računanja,pismeni <strong>za</strong>datak, itd. Kretanje među grupama je uobičajeno, na osnovu spremnosti <strong>za</strong> datuveštinu i napretka ostvarenog u toj veštini.Fleksibilan tempo: omogućuje da učenici sa različitim sposobnostima savladaju nastavniplan i program.Određivanje ciljeva i planiranje: uključivanje učenika u određivanje njihovih individualnihciljeva i planiranje aktivnosti <strong>za</strong> učenje, <strong>za</strong>jedno sa nastavnikom.Grupno ispitivanje: učenici rade u kooperativnim grupama koje čine učenici sa raznovrsnimsposobnostima na rešavanju <strong>za</strong>dataka sa otvorenim ishodom ili u grupama učenika sasrodnim sposobnostima na rešavanju prikladno i<strong>za</strong>zovnih <strong>za</strong>dataka. Obično je fokususmeren na proces i veštine razmišljanja.Praktični projekti/aktivnosti: upotreba ručnih radova.Pitanja na visokom nivou: pitanja koja <strong>za</strong>htevaju napredniji nivo informacija, <strong>za</strong>htevajućiskokove u razumevanju i i<strong>za</strong>zovno razmišljanje.Ne<strong>za</strong>visna studija: pružanje mogućnosti učenicima da rade ne<strong>za</strong>visno na istraživanju temekoja ih interesuje.Interdisciplinarni/integrisani nastavni plan oko neke teme: tematske jedinice kojeuspostavljaju vezu između različitih oblasti u nastavnom planu i programu.131


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciCentri interesovanja: stanice akademskih aktivnosti <strong>za</strong>snovanih na interesovanjimaučenika koje oni izvode ne<strong>za</strong>visno i svojim tempom.Ugovori o učenju: predlog podnet pre otpočinjanja projekta ili jedinice, o resursima,koracima na putu ka ostvarivanju, i kriterijumima ocenjivanja dogovorenim sa nastavnikom.Dugoročni projekti: mogućnost obogaćivanja u kojoj učenici ispituju koncepte, pitanja,teme ili pojedince.Mentorstvo/stažiranje: Učenici rade sa pomoćnim nastavnikom, specijalistom <strong>za</strong> medije,roditeljem volonterom, ili pripadnikom <strong>za</strong>jednice na razvijanju i sprovođenju celog projekta ili<strong>za</strong>datka, ili nekog njegovog dela. Ovo je takođe koristan način da se pomogne učenicima darazviju sposobnost proizvodnje u određenoj oblasti i da razviju svest o karijeri.Pred-vrednovanje: način da se ustanovi šta učenici znaju o temi pre nego što se o njojodrži predavanje. Ona treba da se koristi redovno u svim oblastima kurikuluma. Nastavnicimogu iskoristiti informaciju dobijenu u pred-vrednovanju kako bi napravili izbore o oblicimapredavanja u skladu sa sposobnostima i potrebama učenika.Zajedničko ispitivanje: karakterističan metod učenja u kojem učesnici traže odgovore naglavna pitanja iz teksta.Izbor učenika: pružanje mogućnosti učenicima da i<strong>za</strong>beru sadržaj, postupak ili proizvodkoji je njima najinteresantniji (i najviše odgovarajući).Kriterijumi o <strong>za</strong>dacima/proizvodima koje predlažu učenici: uputstva namenjenaučenicima tokom pravljenja rubrika.Zadaci i proizvodi izrađeni <strong>za</strong> višestruke inteligencije/stilove učenja: izrađeni da dozvolesvim učenicima da prodru u svoje sposobnosti i prednosti kako bi se ohrabrili maksimalnamotivacija i uključenost.Upotreba kompjuterskih programa: širok opseg kompjuterskih programa namenjenihremedijaciji, dodatnoj praksi, proširenju, ubr<strong>za</strong>nju.Upotreba višestrukih tekstova: pružanje više od jednog udžbenika da bi se ugodilo opsegunivoa čitanja među učenicima i biblioteka sa opsegom nivoa čitanja koji pokrivaju nekolikorazreda.Kako da upravljam sveobuhvatnom učionicom?Ovo će biti jedan od najvećih i<strong>za</strong>zova <strong>za</strong> vas.Uputstvo MONT-a pruža odlične ideje (revidirano u daljem tekstu) o tome koje korake trebapreduzeti da bi se osiguralo da svi učenici mogu da uče i napreduju. Uputstvo preporučuje:Širok opseg lekcija i aktivnosti <strong>za</strong> sve razrede/nivoe fa<strong>za</strong> može se pronaći u ova dvaizvora na internetuSuccess Link Missouri Department of Elementary & Secondary Education http://www.successlink.org/gti/lesson_unit-viewer.asp?lid=2301Diversity Council .org Rochester Minnesota http://ššš.diversitycouncil.org/elActivities.shtml132


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ strategije koje mogu biti upotrebljene♦ kako organizovati učenje♦ kako pomoći učenicima da se izbore sa učenjem♦ kako vi možete predavati i ocenjivati na najefi kasniji način♦ kako da se uspostavi fi zički pristupačno okruženje u učioniciNestašno ponašanje i šta ja mogu učiniti da <strong>za</strong>držim kontrolu nad časom i datakođe pomognem učenicima da uče?Upravljanje ponašanjem može biti stresno čak i <strong>za</strong> najiskusnije nastavnike, naročito kad su upitanju i<strong>za</strong>zovni učenici ili učenici koji imaju i<strong>za</strong>zovne potrebe. Šta vi možete učiniti kako bi sebiolakšali rad?♦ Postarajte se da pripremite vašu lekciju na dobar i pozitivan načinkoristeći plan lekcije u ovom priručniku i postarajte se da ishodi/ciljevi, kriterijumi uspeha i svrha <strong>rada</strong> budu napisani na tabli, da bi ihsvi videli i razumeli. Ukoliko to uradite veća je verovatnoća da ćeteuticati na ponašanje učenika.♦ Kada se suočavate sa i<strong>za</strong>zovnom situacijom, važno je da seisključite i da ne uzimate tu situaciju lično. Budite mirni i samouvereni da bi smanjilinemir i frustraciju među učenicima.♦ Budite dosledni. Objasnite kakvo ponašanje očekujete od učenika i ohrabrite učenikeda to shvate. Pomozite im da razumeju da moraju da donesu prave izbore o održavanjupravila ponašanja.♦ Ukoliko morate da ispravite ponašanje, budite pravovremeni, specifi čni, dosledni,pravični i razumni.♦ Mislite i govorite pozitivno.Vidiodeljaksaresursima<strong>za</strong> višedetalja♦ Ne pokušavajte da se sami izborite sa problemima. Zatražite podršku od kolega.Dodatna aktivnostAutentična sveobuhvatnost učenika iz grupa koje su u nepovoljnom položaju, uključujući isaradnju sa drugim nastavnicima, roditeljima i <strong>za</strong>jednicom, dobro je pokrivena u Priručnikuizdatom decembra 2011. godine. Ovaj priručnik pruža odlične strategije i praktične pristupekoje vi možete upotrebiti u vašoj učionici:Kako se nositi sa odbijanjem i napuštanjem škole. Priručnik <strong>za</strong> rad <strong>za</strong> kosovske nastavnike,direktore škola, školska veća i sve one koji su bave ili su <strong>za</strong>interesovani <strong>za</strong> odbijanje inapuštanje škole. GIZ, Kosovo, Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije Dr. SibilaHilšer; MA, Vljera Kastrati; decembar 2011. god.133


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciZa više informacija <strong>za</strong> Odeljak 6pogledajte Odeljak sa resursima1. Aktivnosti o rodnim stereotipima2. Jezik rodne sveobuhvatnosti – uputstva <strong>za</strong> eliminisanje stereotipa u vezi sarodom i posebnim potrebama3. Kako prevazići predrasude – Aktivnost4. Razvijanje poštovanja prema razlikama – Lekcija5. Borba protiv predrasuda i diskriminisanja osoba sa smetnjama u učenju6. Strategije <strong>za</strong> obrazovanje učenika sa posebnim potrebama (POP) i učenika sasmetnjama u razvoju7. Saveti <strong>za</strong> nastavnike: Uspešne strategije <strong>za</strong> podučavanje nadarenih učenikaResursi <strong>za</strong> Odeljak 6RESURS 1: Aktivnosti o rodnim stereotipima♦ Tražite od učenika da se podele u parove.♦ Onda <strong>za</strong>tražite od njih da označe () da li su sledeće funkcije pove<strong>za</strong>ne sa polnim ilirodnim predrasudama (socijali<strong>za</strong>cija)♦ Razmotrite stereotip: “generali<strong>za</strong>cija grupe ljudi ili događaja, nakon čega se donosi sudo nekom pojedincu po pitanju generali<strong>za</strong>cije koji može, a ne mora biti, odgovarajući iliispravan <strong>za</strong> tu osobu; svođenje osobe na jednu određenu karakteristiku”Rodni stereotipi su “društveno izgrađena verovanja o ženama/devojčicama i muškarcima/dečacima”FUNKCIJAKuvanje/KuvarBoksOb<strong>rada</strong> zemljeDojenjeŠivenje i pletenjeMutiranje/promena glasaMenstrualni ciklusPopravka automobilaNošenje suknjeČišćenje kućePOL(Biološki; Muškarac/Žena)Rod (Socijali<strong>za</strong>cija)Očekivane uloge134


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciDiskusija♦ Organizujte debate/diskusiju <strong>za</strong> učenike o tome <strong>za</strong>što je matematika važna kako <strong>za</strong>dečake tako i <strong>za</strong> devojčiceAktivnost sa novinama♦ Sakupite primerke dnevnih novina ili <strong>za</strong>starelih raznih novina (takođe mogu bitiupotrebljeni knjige i magazini)♦ Podelite učenike u grupe i dajte svakoj grupi primerak novina <strong>za</strong> analiziranje.♦ Tražite od njih da analiziraju u slikama procenat <strong>za</strong>stupljenosti dečaka/muškaraca –devojčica/žena.♦ Tražite od njih da analiziraju grupne slike, uključujući reklame. Ukoliko se na slikamapojavljuju dečaci, oni bi se računali kao muškarci, a devojčice kao žene.♦ Zabeležite ulogu – ako je moguće – žena i muškaraca na slikama, na primer, sliku ženekoja je vo<strong>za</strong>č kamiona.♦ Koristite donju tabelu da <strong>za</strong>beležite vaše nalaze.♦ Održite diskusiju u vezi sa količinom pažnje i ulogom koja je u našim medijima dataženama i muškarcima.% Žene Uloga % Muškarci UlogaIzvor: Priručnik UNESCO-a o pitanjima polova namenjen nastavnicima je odličan izvor <strong>za</strong> boljerazumevanje neravnopravnosti polova i efekata koje ona ima na oba pola.http://portal.unesco.org/en/fi les/47654/12737402501Gender_Toolkit_for_Educators.pdf/Gender%2BToolkit%2Bfor%2BEducators.pdfGender Stereotypes ActivityRESURS 2: Jezik rodne sveobuhvatnostiUputstvo <strong>za</strong> eliminisanje rodnih stereotipa, specijalnih potrebaStereotipi kreiraju ekskluzivnost i osećaj hijerarhije koji stavlja jednu grupu ljudi ispod drugihi neprekidno nastavlja negativne društvene stavove o deci/osobama iz grupa u nepovoljnompoložaju. Malo je verovatno da će se deca/osobe iz grupa u nepovoljnom položaju osećati kaoda pripadaju u učionici i, kao rezultat toga, ona možda neće biti voljna da sudeluju, čime sedalje može umanjiti njihovo prisustvo u školi.135


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciUpotreba sveobuhvatnog jezika pomaže da se izgradi prijateljsko okruženje i okruženjedobrodošlice u kojem se svi učenici smatraju vrednim i u kojem će oni sudelovati sa većomverovatnoćom.Tri opšta principa koja odražavaju sveobuhvatnost su:♦ Nemojte napominjati pol, rasu, etničku pripadnost ili druge lične odlike ili karakteristikeneke osobe (poput seksualne orijentacije, uzrasta ili smetnji u razvoju) kada to nemanikakve direktne veze sa temom koja se obrađuje. Drugim rečima, nemojte stvarati ilipromovisati stereotip <strong>za</strong>snovan na neizbežnim ljudskim karakteristikama.♦ Budite konzistentni u vašem opisu članova grupe: nemojte izdvajati devojčice i mladežene da bi opisivali njihovu fi zičku lepotu, odeću ili aksesoare, nemojte <strong>za</strong>beležitiupotrebu pomagala od strane osobe sa smetnjama u razvoju, nemojte navesti rasnupripadnost jedinog pripadnika manjina u grupi osim ako to ta osoba ne <strong>za</strong>traži.♦ Imajte na umu da upotreba sveobuhvatnog jezika služi <strong>za</strong> opšte slučajeve. Direktni<strong>za</strong>htevi od strane pojedinaca imaju prvenstvo nad opštim pravilima (npr. <strong>za</strong>htevi gđe.Drite Šalje da se ne koristi njeno lično ime, da ona preferira upotrebu imena njenogsupruga).Smetnje u razvoju ili posebne potrebeOsim ako morate napisati ili opisati <strong>za</strong>rad nekog formalnog izveštaja ili sastanka usredsređenogna posebne potrebe i smetnje u razvoju, izbegavajte naglašavanje smetnji u razvoju nekeosobe samo <strong>za</strong>rad identifi kacije. Prepoznajte prvo osobu, a ne njene smetnje u razvoju. Uvašem dnevnom radu postarajte se da vi:♦ Koristite neutralan jezik.♦ Izbegavate upotrebu reči koje impliciraju žrtvovanje ili stvaraju negativne stereotipe.Npr. nemojte koristiti opise kao što su “žrtva” ili “st<strong>rada</strong>lac” <strong>za</strong> nekoga sa bolešću, samoidentifikujte bolest. Izbegavajte upotrebu reči kao što su “siromašan,” “nesrećan,” ili“oboleli.”♦ Ne kažete “hrabar” kada možete reći “uspešan” ili “produktivan”.Rodno-neutralan ili sveobuhvatan jezikSlede opšte smernice:♦ Uklonite rodnu naznaku, nemojte dodati rodnu naznaku; na primer promenitetermin predsedavajuća osoba u predsedavajući, nemojte ga pretvoriti u terminpredsedavajuća).♦ Stvorite rodno-neutralne termine: pretvorite prideve u glagole dodavajući ist (npr.,aktivno: aktivist).♦ Zamenite profesionalne termine koji sadrže muškarac i dečak, ako je moguće, saterminima koji uključuju pripadnike oba pola.♦ Izbegavajte profesionalne odrednice koje poseduju ponižavajuće <strong>za</strong>vršetke (muške iliženske).136


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ Kada morate upotrebiti termine pove<strong>za</strong>ne sa polom osigurajte upotrebe paralelnihtermina; Muškarac/Žena, Dečaci/Devojčice, Gospoda/Dame, Momci/Devojke.U donjoj tabeli su navedene strategije“Da” i “Ne” sveobuhvatnog jezika – kako izbeći ekskluzivnost ili osećaj hijerarhije u upotrebijezika koji stavlja jednu grupu ljudi ispod drugih, stvarajući ili neprekidno održavajući negativnedruštvene stereotipe.Zamenice – izbegavajte <strong>za</strong>menicu “on” kada su oba pola uključena. Alternativni pristupi su:Alternativni pristupi <strong>za</strong> <strong>za</strong>menicePreinačiti u množinuPreformulisati da bieliminisali <strong>za</strong>menicuZamenite <strong>za</strong>menicumuškog roda sajedan, ti, ili retko saon ili ona gde je topotrebnoUpotrebiteneodređenu<strong>za</strong>menicu u množiniGde je potrebno,koristite konstrukcijudvostruke <strong>za</strong>meniceIzbegavajteUpotrebiteIzbegavajteUpotrebiteIzbegavajteUpotrebiteIzbegavajteUpotrebiteIzbegavajteUpotrebiteDajte svakom učeniku njegov papir odmahnakon što ga <strong>za</strong>vrši.Dajte učenicima njihove papire odmah nakonšto ih <strong>za</strong>vrše.Prosečan učenik je <strong>za</strong>brinut zbog svojihocena.Prosečan učenik je <strong>za</strong>brinut zbog ocena.Ukoliko je učenik ne<strong>za</strong>dovoljan svojimocenama, on može razgovarati sanastavnikom.Učenik koji je ne<strong>za</strong>dovoljan njegovim ilinjenim ocenama može se žaliti nastavniku.Alternativno ona/on gde je to odgovarajuće.Svi koji žele da idu na utakmicu treba dadonesu svoj novac sutra.Svako ko želi da ode na utakmicu treba sut<strong>rada</strong> donese novac.Svako ima pravo na njegovo mišljenje.Svaka osoba ima pravo na njeno ili njegovomišljenjeOstale strategije <strong>za</strong> sveobuhvatnost uključuju izbegavanje priča, fotografi ja, naslova ili fra<strong>za</strong>koje čine pretpostavke <strong>za</strong>snovane na stereotipima; na primer:♦ Da su određene etničke grupe fundamentalno manje sposobne od drugih; ili da je bilokoja grupa superiorna u odnosu na bilo koju drugu.♦ Da samo osobe sa smetnjama u razvoju <strong>za</strong>vise od drugih.137


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ Da su muškarci ne<strong>za</strong>visni a žene <strong>za</strong>visne.♦ Da su određene kategorije žena nekompetentne, ili da previše <strong>za</strong>vise od toga damuškarci upravljaju njihovim životima.♦ Da ženama od karijere obično nedostaju sposobnosti domaćica, da nemaju decu, ili danisu dobri roditelji ako imaju decu.♦ Da su muškarci grubi, nasilni, sirovi, neprijatni ili neosetljivi.♦ Da su žene strašljive, pasivne, <strong>za</strong>visne, plačljive, frivolne, slabe, svadljive, džangri<strong>za</strong>ve,da ih je lako pobediti, histerične, smetene.♦ Da muškarci ne poseduju roditeljske sposobnosti, sposobnosti hranjenja ili sposobnostidomaćica.♦ Da su samo muškarci iz manjinskih grupa nasilni ili surovi.Izvor: Adaptirano iz Da i Ne sveobuhvatnog jezika; Odbor medijske radne grupe okruga Honolulu o statusužena, oktobar 1999 godine http://www2.honolulu.hawaii.edu/facdev/guidebk/teachtip/inclusiv.htmi Reči koje uključuju/isključuju žene Direkcija žena Ontarija, Pronalaženje reči bez predrasuda, Ro<strong>za</strong>liMagio, Beacon Press, Boston, Masačusets. 1991Opšti primeri sveobuhvatnog jezikaNE KORISTITEProsečan ili običan čovekNeženja ili udavačaBratstvo (osim ako se ne mislisamo na muškarce)BiznismenKamermanŽena od karijerePredsedavajući, predsedavajućaČistačica, služavkaDuhovniciKongresmenOdbornik, odbornicaPećinski čovekZaštitnikPecarošPraočeviOsnivačiKORISTITE KAO ODGOVARAJUĆEProsečna osoba, obični ljudi, tipični radnikNeoženjen/neudata muškarac/ženaZajednica, društvo, unijaIzvršno lice, poslovno lice, menadžer, preduzetnikOperater kamere, fotograf, video snimateljProfesionalna ženaPredsednik (<strong>za</strong> oba pola) ili predsedavajućiKućna pomoćnica, čistačica kuće, čistač kancelarijeSveštenstvo, sveštenik, popČlan Kongresa, predstavnik, <strong>za</strong>konodavac, senatorČlan odboraPrvobitni ljudi, prvobitna društvaPravni <strong>za</strong>stupnik, advokatGde je odgovarajuće: ribolovac, ribarPreci, preteče, prethodniciUtemeljivači, pioniri138


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciVeliki ljudi u istorijiHendikepiraniHeroinaHostesaHula devojkaDoktorkaPismonoša, poštar(<strong>za</strong>) radnikeČovek i njegov svetMuškostČovečanstvoČovekova dostignućaČovek od naukeG. Predsedavajući! GospođoPredsedavajuća!Šou/grupa sačinjen/a od jednogčovekaOrijentalnoPolicajacPrimitivacMajstorDesna rukaUspon čovekaSeksualna preferencijaŠoumenUsedelicaZastupnikDržavnikŽena advokatVelike fi gure u istoriji, istorijske fi gureOsobe sa smetnjama u razvojuHerojDomaćin/caHula igračicaDoktor, lekarNosač pošte, nosač pisama, radnik u poštiZa osobljeIstorija sveta, istorija ljudi, ljudska bića i njihov svetZrelo doba, zrelostČovečanstvo, ljudska rasa, ljudska bića, ljudi, ljudskirodLjudska dostignućaNaučnikPredsedavajući! (<strong>za</strong> oba pola)individualni šouAzijsko, Azijsko-Američko ili naglasite etničku pripadnostako je odgovarajućePripadnik policijePrimitivne osobe, primitivni ljudiPopravljač, osoba <strong>za</strong> popravkuAsistent, pomagač, drugi u lancu komandeUspon ljudske rase ili čovečanstva, uspon civili<strong>za</strong>cije,uspon kultureSeksualna orijentacijaIzvođačSama (ili neudata) ženaPredstavnik, portparolZvaničnik, diplomataAdvokatIzvor: Adaptirano iz Da i Ne sveobuhvatnog jezika; Odbor medijske radne grupe okruga Honolulu o statusu žena,oktobar 1999 godine http://www2.honolulu.hawaii.edu/facdev/guidebk/teachtip/inclusiv.htm i Reči kojeuključuju/isključuju žene Direkcija žena Ontarija, Pronalaženje reči bez predrasuda, Ro<strong>za</strong>li Magio, Beacon Press,Boston, Masačusets. 1991139


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciRESURS 3: Aktivnost KAKO PREVAZIĆI PREDRASUDECiljevi ove aktivnosti♦ NEMOJTE unapred suditi o ljudima. Upoznajte ih kao pojedince pre nego što odlučiteda li vam se sviđaju ili ne.♦ TRETIRAJTE ljude onako kako želite da oni vas tretiraju.♦ ZALOŽITE SE <strong>za</strong> ljude koji se tretiraju uz predrasude. Nemojte se pridružiti većini kadasu ljudi nepravedni prema nekome.♦ UPOZNAJTE SE sa drugim kulturama, zemljama i ljudima.Procedura:1. Razgovarajte sa učenicima o tome na koji način sledeće situacije mogu prikazivatipredrasude.♦ Pravljenje šale na račun nečije težine.♦ Odbijanje igranja sa nekim <strong>za</strong>to što on/ona ne može trčati brzo.♦ Zadirkivanje ljudi <strong>za</strong>to što oni govore drugim jezikom.♦ Nazivanje osoba raznim imenima zbog njihove boje kože.♦ Ignorisanje nekoga <strong>za</strong>to što je on/ona u invalidskim kolicima.♦ Nedozvoljavanje devojčici da se igra kamionima samo <strong>za</strong>to što je devojčica.♦ Nedozvoljavanje dečaku da pohađa časove plesa samo <strong>za</strong>to što je dečak.2. Učenici izrađuju autoportret (lutkice <strong>za</strong> mlađu decu). Koristite ova vizuelna pomagala dabi odigrali situacije koje su pove<strong>za</strong>ne sa predrasudama. Neka učenici nađu načine da senose sa tim situacijama i promene ponašanja i<strong>za</strong>zvana predrasudama.3. Odigravanje igre sortiranja. Učenici se grupišu prema nekoj od ovih kategorija:Boja kose, boja kože, boja očiju, pol, visina (najviši i najniži prema odabranom merenju),mesec rođenja, mesta rođenja (svi oni rođeni u istoj državi ili gradu), odeći (određene bojeili stilovi oblačenja), šta vole a šta ne vole (boje, hrana, muzika, itd.).Sa svakom kategorijom, opišite situaciju koja demonstrira nepravednu situaciju. Na primer,“Šta ako danas pustim samo one sa smeđom kosom da odu ranije kući/na odmor, da seodmore; da li je to fer?” ili “Šta ako danas samo devojčice mogu otići na ručak. Da li je tofer?” Zaključak: Nakon igre, razgovarajte o tome na koji način nepravedno ponašanjeprema drugima predstavlja predrasudu.Izvor: Good Character.com http://www.goodcharacter.com/GROARK/Prejudice.html140


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciRESURS 4:Lekcija – Razvoj poštovanja prema različitostimaOpis: Učenici će razgovarati sa svojim drugovima iz razreda o određenoj temi i iskoristitidobijenu informaciju da izrade grafi kon da bi ilustrovali razlike u učionici i razvili razumevanje ipoštovanje prema različitostima.Potrebni materijali: Hamer papir, običan papir, markeri ili olovkeCilj: Učenici će razgovarati sa svojim drugovima iz razreda o <strong>za</strong>datoj temi i upotrebiće informacijuda izrade grafi kon da bi prika<strong>za</strong>li razlike unutar učionice u cilju razvijanja razumevanja ipoštovanja prema različitostima.Veštine: razumevanje i primena prava i odgovornosti građana; organizovanje podataka,informacija i ideja u korisne forme (uključujući tabele, grafi kone, navode);Predstavljanje aktivnosti: Recite učenicima da na svetu žive milijarde ljudi. Da li mislite dasvi ljudi na svetu liče jedni na druge? Ili su svi različiti? Pogledajte po sobi. Da li svi vaši drugariliče na vas ili se razlikuju? Da li bilo ko od učenika liči na mene. Mislim da se svi slažemo da suljudi različiti. Razlike su dobra stvar. Zbog toga što smo svi različiti svet je tako <strong>za</strong>nimljivo mesto.Podsetite učenike da je važno poštovati sve ljude i poštovati razlike među nama. Razmotritedefi niciju poštovanja: Poštovanje podrazumeva pokazivanje dobrote i brige prema drugima.Važno je poštovati ljude čak i kada se oni razlikuju od vas. To se naziva poštovanjemraznovrsnosti ili poštovanjem razlika. To je takođe poznato kao prihvatanje i tolerancija. Ovosu važne karakterne odlike koje svaka osoba treba da poseduje. Kada bi svi poštovali razlikeumesto što ismevaju neku drugu osobu <strong>za</strong>to što je ona drugačija ili povređuju ljude <strong>za</strong>to što suoni različiti, time bi bio povećan mir u našim školama, domovima, <strong>za</strong>jednicama i širom sveta.Neka učenici navedu neke od mnogih načina na koje se ljudi razlikuju jedni od drugih u našemrazredu, u našoj školi, u našoj <strong>za</strong>jednici. Mi ćemo onda pogledati neke od načina na kojima semi razlikujemo jedni od drugih u ovoj učionici. Napravićemo grafi kon da bi prika<strong>za</strong>li te razlike.Naši grafi koni će takođe poka<strong>za</strong>ti neke načine na osnovu kojih smo mi isti. Mi ćemo označitinaše grafi kone i prika<strong>za</strong>ćemo ih dok budemo razmatrali to pitanje.Napišite na tabli listu nekih razlika koje su učenici naveli. Lista može uključivati različitu bojukose, očiju, kože. Ona može uključivati razlike u vrsti kuća u kojima oni žive, broju ljudi unjihovim porodicama, gde oni idu da rade/igraju se. Prihvatite bilo koje nepravilne odgovore<strong>za</strong> listu.USMERENA PRAKSA:Neka učenici i<strong>za</strong>beru jednu od razlika među ljudima i načine trakasti grafi kon da bi prika<strong>za</strong>lirazlike.Na primer: I<strong>za</strong>berite jednu jednostavnu razliku kao što je boja očiju. Ja ću razgovarati sasvakim od vas da bi video koje su boje vaše oči a nakon toga ću prika<strong>za</strong>ti šta sam ustanoviokroz izradu trakastog grafi kona. Oči su obično zelene, smeđe ili plave boje tako da ću na tabliprvo napisati te boje. Nakon toga ću pitati svakog od vas koje su mu boje oči i staviću oznaku<strong>za</strong> svakog od vas pored boje koju ste naveli. Pitaću svakog učenika i označiću na tabli. Sada141


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciću napraviti trakasti grafi kon. Uzmite tabelarni papir i nacrtajte tri kolone, i označite dno svakekolone sa tri boje očiju. Povucite paralelne linije da bi načinili kvadrate. Obojite ili ispunitetačan broj kvadrata <strong>za</strong> svaku boju očiju. Nakon toga razgovarajte sa razredom koja boja očijuse najčešće pojavljuje, najmanje pojavljuje, ili koja je ravnopravna itd. Pitajte učenike da linekome od njih smeta što neki od učenika imaju različite boje očiju. Pitajte učenike da li onimogu poštovati ove razlike. Označite ovaj trakasti grafi kon”boja očiju” i prikažite ga na zidukao model. Možda ćete želeti da postavite poster koji kaže “Poštovanje raznovrsnosti” u ovojoblasti i kasnije ćete dodati grafi kone koje su načinili učenici.NEZAVISNA PRAKSA:Tražite od svakog učenika da odabere oblast različitosti o kojoj je vođena diskusija i koja jenavedena na tabli. Jedan učenik može uzeti boju kose, drugi boju kože (postarajte se dato bude neko ko će biti sposoban da poštuje tu različitost), vrstu kuće, broj ljudi u porodici,itd. Ukoliko je religija oblast koju ne želite da ispitujete, razgovarajte o omiljenim restoranimabrze hrane ili prodavnicama odeće, ili o boji košulje, pantalona, cipela nošenih tog dana, itd.Dozvolite učenicima dovoljno vremena da prikupe informacije i izrade njihove grafi kone.ZAVRŠETAK:Neka svaki učenik predstavi svoj grafi kon i objasni svoje rezultate. Upotrebite pitanja <strong>za</strong>razgovor iz modela da bi razmotrili svaku razliku. Tražite od učenika da poštuje svaku odrazlika. Stavite grafi kone na zid <strong>za</strong>jedno sa modelom.PROPRATNE AKTIVNOSTII:Možda ćete i<strong>za</strong>brati da razgovarate i pripremite grafi kon iz učionice u kojoj su drugi učenici i davaši učenici podele diskusiju i koncepte koje su naučili s njima.Nastavite sa čitanjem priča razredu koji prati temu poštovanja raznovrsnosti. Evo nekih primera:Izvor: Success Link hp://www.successlink.org/g/lesson_unit-viewer.asp?lid=2301RESURS 5: Borba protiv predrasuda i diskriminisanja osoba sa poteškoćama uučenjuCiljevi♦ Razumevanje značenja pojma “poteškoće u učenju”.♦ Upoznavanje sa važnim istorijskim ličnostima koji su se borili sa problemima u učenju ikoji su uspeli, uprkos poteškoćama.♦ Razmotrite njihove, školske i društvene predrasude pove<strong>za</strong>ne sa poteškoćama uučenju.142


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ Razgovarajte o načinima na kojima se etiketiranje o inteligenciji koristi da bi se usadilepredrasude i održavala diskriminacija protiv ljudi iz razloga pove<strong>za</strong>nih sa rasom ikulturom, kao i sa učenjem, i razvijte konstruktivniji, specifi čan vokabular <strong>za</strong> razmatranjepotreba u učenju.♦ Razmotrite načine borbe protiv predrasuda i diskriminisanja osoba sa poteškoćama uučenju.♦ Načinite grafi čki magazin o borbi protiv predrasuda i diskriminsanja onih osoba sapoteškoćama u učenju.Osnovna pitanja♦ Šta je poteškoća u učenju?♦ Na koji način poteškoće u učenju mogu uticati na iskustva koja učenik stiče u školi?Kako one mogu uticati na njegov život izvan škole?♦ Koje predrasude su dovele do toga da škole i društvo diskriminišu osobe sa poteškoćamau učenju, i kako se mi možemo boriti protiv te diskriminacije?♦ Na koji način su predrasude i diskriminacija osoba sa poteškoćama u učenju pove<strong>za</strong>nisa drugim oblicima predrasuda i diskriminacije, i šta mi možemo učiniti da bi se boriliprotiv toga?♦ Koje su neke od prednosti življenja u svetu u kojem ljudi uče na različite načine?Rečnik pojmovaDiskriminacija: Nepravedan tretman prema osobi ili grupi na osnovu predrasude ili sklonosti.Inteligencija: Za učenike je važno da shvate da inteligencija može biti shvaćena na raznenačine, i da vrste inteligencije, koje su najčešće vrednovane od strane škola, nisu jedininačini da osoba bude inteligentna. Jedna defi nicija “inteligencije” je sposobnost razumevanja,shvatanja ili ostvarivanja koristi iz određenog iskustva.Problem sa učenjem: neurološki poremećaj koji utiče na jedan ili više osnovnih fi ziološkihprocesa koji omogućuju razumevanje ili upotrebu govornog ili pisanog jezika.Predrasuda: Nepovoljna odluka ili mišljenje, često specifi čne grupe ljudi, formirana bez znanjao činjenicama, koja ponekad može voditi do mržnje ili sumnje.Engleski jezik1. U vašoj beležnici ili dnevniku napišite izmišljeni <strong>za</strong>pis u dnevnik sa tačke gledišta lika kojise suočava sa određenom vrstom poteškoća u učenju. To može biti vid učenja koji sedešava u školi, kao na primer učenje napamet nekoliko datuma <strong>za</strong> čas istorije. To možebiti nešto izvan škole, poput učenja sviranja trube. Ili, to može biti nešto što se možedogoditi unutar ili izvan škole, poput učenja da govorite pred većom grupom ljudi kadase stidite javnog izlaganja. Vaš unos u dnevniku treba da pokazuje da vi pokušavate da143


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionicishvatite kako bi bilo boriti se sa ovakvim vidom učenja. On takođe treba da pokaže kakobi drugi ljudi mogli da reaguju na vas.2. Formirajte partnerstva ili manje grupe i podelite vaše <strong>za</strong>pise u dnevnik. Nakon togapripremite listu termina koji se koriste da bi se vređali ili diskriminisali ljudi koji sesuočavaju sa različitim oblicima problema sa učenjem. Govorite o tome <strong>za</strong>što vi misliteda se javlja ovakav vid diskriminacije. Kakva vrsta predrasude može dovesti do toga?Na koji način se ova predrasuda može uporediti sa drugim predrasudama sa kojima steupoznati.3. Kao razred, razgovarajte o pojmu “poteškoće u učenju.” Razmotrite razloge <strong>za</strong>što jeiskušavanje različitih vrsta učenja označeno kao poteškoća. Kakve predrasude mogudovesti do toga da se ljudi s ovim nedostacima suočavaju s veoma teškom diskriminacijomu našem društvu. I<strong>za</strong>zovite sebe same da govorite o tome šta je, kao način podrške,potrebno osobama sa poteškoćama u učenju.4. Ponovno spojite vašu manju grupu ili partnerstvo i vratite se na listu uvreda koje steizradili. Znajući šta vi ne znate o poteškoćama u učenju, napišite kreativne odgovore nate uvrede.5. U vašoj beležnici ili dnevniku, navedite na koji su način vaše diskusije uticale na vašerazmišljanje o tome šta znači suočavati se sa različitim vrstama učenja.Društvene nauke1. Kao razred, vratite se na pojam “poteškoća u učenju” i različite načine kako ga ljudimogu defi nisati. Onda razgovarajte o diskriminaciji kojoj ste vi vili svedok, protiv osobasa poteškoćama u učenju.2. U manjoj grupi razmotrite listu čuvenih ljudi koji su imali poteškoće u učenju, (VinstonČerčil, Aleksandar Grejem Bel, Leonardo da Vinči). Nakon toga, kao razred, grupe trebada naizmenično dele svoje liste. Svaka grupa bi trebala da i<strong>za</strong>bere jednu osobu. Sainterneta ili iz biblioteke, saznajte što je moguće više o životu i iskustvima te osobe. Nakontoga pripremite poster o toj osobi. Usredsredite svaki poster na sposobnosti te osobe.Prikažite kako su se oni borili sa svojim nedostacima. Takođe, prikažite diskriminaciju ilisukobe sa kojima su se suočavali.3. Podelite postere i provedite neko vreme krećući se da bi videli postere vaših drugova izodeljenja. Udružite se da bi razgovarali o tome šta ste naučili.4. U vašoj beležnici ili dnevniku navedite šta ste naučili o poteškoćama u učenju i razlikama.Razmislite o tome kako one mogu uticati na život neke osobe. Identifi kujte neke načine ukojima razlike mogu biti pozitivne.Umetnost1. Kao razred, prisetite se prethodnih diskusija koje ste imali o poteškoćama u učenju,predrasudama i diskriminaciji. Nakon toga razmotrite primere predrasuda ili diskriminacijekoje ste videli, prema ljudima sa poteškoćama u učenju u pojedinim oblastima.2. Sa partnerom radite na kreiranju stripovane priče kojom ilustrujete priču o diskriminisanjunekoga sa poteškoćom u učenju. Postarajte se da vaša stripovana priča sadrži crteže,144


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionicikao i reči, kojima se ilustruje priča. Pokušajte da usredsredite priču na to kako se trebaboriti protiv ove vrste predrasude i diskriminacije koja proizilazi iz nje. (Napomena: Dokučenici budu pripremali svoje crteže, nastavnik bi trebalo da se kreće kroz učionicu inapomene eventualne etničke ili kulturalne stereotipe koji će biti predstavljeni. Na primer,da li su likovi koji se bore u sportu previse teški? Da li su svi oni žene? Da li svi likovikoji se suočavaju sa problemima sa čitanjem dolaze iz manjinskih <strong>za</strong>jednica? Nastavniktreba da pronađe pogodan način da učini te predrasude eksplicitnim i da ih uključi unaredne diskusije i razmatranja.)3. Vaš razred će sakupiti vaše stripovane priče i organizovati ih u grafi kon o borbi protivpredrasuda i diskriminacije usmerenih protiv ljudi sa poteškoćama u učenju.4. U vašoj beležnici ili dnevniku navedite šta ste <strong>za</strong>ključili i šta ste postigli vašom stripovanompričom. Pišite o tome šta ćete raditi ubuduće u borbi protiv predrasuda i diskriminacije<strong>za</strong>snovanim na poteškoćama u učenju.Izvor: Adaptirano iz: http://www.tolerance.org/supplement/fighting-prejudice-and-discriminationagainst-people-learnin-0RESURS 6: Strategije <strong>za</strong> resursa <strong>za</strong> rad sa učenicima sa posebnim obrazovnimpotrebama (POP) i/ili učenicima sa smetnjama u razvojuKako bih ja trebao da pristupim obrazovanju i učenju sa mojim učenicima sa POP?Započnite tako što ćete shvatiti da postoji širok opseg specijalnih obrazovnih potreba i smetnjiu razvoju. Vi morate da predvidite kakve prepreke <strong>za</strong> učenje i učestvovanje u određeneaktivnosti, mogu predstavljati lekcije ili serije lekcija <strong>za</strong> vaše učenike sa određenim POP i/ili učenike sa smetnjama u razvoju. U vašem planiranju vi morate da razmotrite načinesmanjenja tih prepreka da bi svi učenici mogli u potpunosti da učestvuju u učenju i uče. Unekim aktivnostima, učenici sa POP i/ili sa smetnjama u razvoju biće sposobni da učestvuju unastavi na isti način kao njihovi drugovi. U drugim, moraju biti sprovedene izvesne promene ilipodešavanja okruženja u učionici ili materijala <strong>za</strong> učenje da bi svi učenici bili uključeni.Za neke aktivnosti ćete možda morati da obezbedite “paralelnu” aktivnost <strong>za</strong> učenike sa POPi/ili sa smetnjama u razvoju, u <strong>za</strong>visnosti od njihovih individualnih potreba, da bi oni mogli darade na ispunjavanju istih ciljeva lekcije kao njihovi drugovi, ali na drugi način, npr. kroz izradupriče u slikama umesto eseja. Ponekad, učenici sa POP i/ili sa smetnjama u razvoju moraće darade u različitim aktivnostima, ili na ispunjavanju različitih ciljeva, u odnosu na svoje drugoveiz razreda.O kakvim stvarima bi trebalo da pitam svoje učenike kada dođu na čas?Postarajte se da svi učenici mogu videti tablu i da jasno čuju. Proverite da li raspored sedenjadozvoljava pomoć druga ili odrasle osobe i da li postoji dovoljno prostora da učenici sapoteškoćama u kretanju mogu upotrebiti svoje resurse, opremu i materijale.Postarajte se da razgovarate sa učenicima o vrsti i nivou podrške koja im je potrebna <strong>za</strong><strong>za</strong>datke i aktivnosti koje ćete od njih <strong>za</strong>htevati da učine.145


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciDa li je dostupna dodatna pomoći <strong>za</strong> moje učenike sa POP?Ukoliko u učionici imate učenike sa posebnim obrazovnim potrebama, postarajte se da sunjima jasni ciljevi lekcije, da znaju sekvencu lekcije i da razumeju njen sadržaj. Pomozite imda podele <strong>za</strong>datke u manje korake i osigurajte da im budu pružena ključna pitanja sadržajulekcije.Proverite da li je isplanirana podrška <strong>za</strong> učenike od strane dodatnih odraslih osoba, čime će im,u većoj meri, biti dozvoljeno da rade ne<strong>za</strong>visno. Planiranje treba da identifi kuje koji će pojedinci/grupe dobiti podršku, u kom delu lekcije će učenicima biti potrebna podrška, vid podrške kojuučenici treba da dobiju i kada učenicima treba da bude dozvoljeno da rade ne<strong>za</strong>visno.Mogu li koristiti grupni rad i diskusiju?Da. To je sjajan način <strong>za</strong> uključivanje učenika. Razmislite o pitanjima koja ćete upotrebiti ipostarajte se da učenici pažljivo prelaze sa diskusije u paru na grupnu diskusiju – jezik kojibi bio neophodan <strong>za</strong> diskusiju u celom razredu može biti problem <strong>za</strong> učenike kojima je teškoda se javno izražavaju. Diskusija u parovima i manjim grupama pruža mogućnost svimada učestvuju. Vi možete dodeliti posebne uloge npr. predsedavajući, <strong>za</strong>pisničar, reporter iposmatrač, koje će učenicima dati nešto da rade i održaće ih koncentrisanim.Kako bi ja trebalo da komuniciram sa učenicima?Postarajte se da vaš jezik bude jasan, nedvosmislen i pristupačan. Proverite da su ključne reči,značenja i simboli naglašeni, objašnjeni i napisani, ili raspoloživi na neki drugi način. Osigurajteda su uputstva data jasno i pojačana vizualno, gde je to potrebno. Pažljivo izgovarajte pitanja,reč po reč, izbegavajte složen rečnik i strukture rečenica. Zapamtite da svako pitanje trebada bude pripremljeno u različitim stilovima/nivoima <strong>za</strong> različite učenike – pažljiva pripremaosigurava da svi učenici imaju priliku da odgovore na otvorena pitanja. Načini alternativnekomunikacije možda moraju biti upotrebljeni da bi se ispunile komunikacione potrebe, npr.pevanje, Brajeva azbuka, Tekst, vizuelna pomagala itd. – bivaju provereni radi jasnoće ipristupačnosti.Kako će oni komunicirati sa mnom?Možda ćete morati da upotrebite alternativne vidove komunikacije, kao što su znaci ili sistemisimbola. Zatražite pomoć školskog psihologa, logopeda i samih učenika kad je u pitanju najboljinačin upotrebe takvih modela komunikacije tokom časova.Gde je to odgovarajuće, treba da učenicima date više vremena da razgovaraju o odgovorimana pitanja u parovima, pre nego što <strong>za</strong>tražite njihov odgovor. Učenicima sa poteškoćama ukomunikaciji mora se dati dovoljno vremena da razmisle o pitanjima, pre nego što od njih bude<strong>za</strong>traženo da daju svoj odgovor.Kako će moji učenici sa POP učiti?Učenici sa posebnim obrazovnim potrebama imaće sopstvene načine učenja i memorisanjastvari. Ohrabrite ih da razgovaraju o tome kako su postigli nešto. Moraćete biti sposobni da146


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionicikomunicirate o učenju na način koji im odgovara. Na primer, objasnite <strong>za</strong>što oni uče rad –njegovu svrhu, da bi oni mogli to da shvate.Kako će moji učenici sa POP shvatiti ciljeve lekcije?Vi uvek treba da učinite lekciju/ishode/ciljeve jasnim pomoću slika/simbola/ pisanja, gde je toodgovarajuće. Na primer, kada <strong>za</strong>pisujete ishode/ciljeve lekcije i kriterijume uspeha na tabli,takođe treba da navedete razlog <strong>za</strong>što oni to uče. Koristite mape misli i druge vizuelne uređajeda bi pomogli učenicima da vide modele i odnose između onoga čemu vi želite da ih naučite.Kako će moji učenici sa POP znati dokle su stigli u odnosu na ciljeve učenja?Postarajte se da koristite diskusiju na kraju časa da bi se usredsredili na jednu ili više ideja kojeste razmotrili i napredak koji su učenici postigli ka tim idejama tokom lekcije.Zašto su pružanje povratnih informacija, razmatranje ostvarenog napretka i pomaganjeučenicima da poboljšaju svoj rad toliko važni?Ocenjivanje i druge povratne informacije pomažu učenicima da poboljšaju svoje rezultate.Povratne informacije se pružaju u odgovarajućem obliku – usmeno, napismeno. Od veće jepomoći ako se pruže specifi čne, a ne uopštene povratne informacija. Uvek nastojite da vašikomentari budu pozitivni, eksplicitni i procenjujući; naglasite napredak i dostignuća koje suučenici ostvarili. Slabosti treba da budu predstavljene kao oblasti u kojima je moguć razvoj.Najkorisnije bi bilo ako biste vi mogli da ponudite učenicima mogućnost da pokušaju daponove deo <strong>za</strong>datka. Ovi pristupi su posebno korisni <strong>za</strong> učenike koji ne prihvataju komentareo poboljšanju njihovog <strong>rada</strong> olako. Budite diskretni kada pohvaljujete učenike koji se stidejavnih pohvala.Pitajte učenike šta je <strong>za</strong> njih bilo naročito teško i pomozite im da razmisle o tome kako se onimogu suočiti sa tim stvarima – možda kroz rad sa drugom ili češće traženje pomoći od vas.Šta je sa ponavljanjem gradiva?Postarajte se da uvek ponovite učenje iz prethodne lekcije. Učenici treba da izvuku ključneideje iz lekcije, <strong>za</strong>beleže ih i sačuvaju, kako bi se kasnije mogli pozvati na njih.Kako ja mogu pomoći mojim učenicima sa POP da shvate kriterijume ocenjivanjanjihovog <strong>rada</strong>?Postarajte se da broj kriterijuma <strong>za</strong> uspeh bude relativno mali. Ohrabrite učenike da samiodrede sopstvene ciljeve, iako njima može biti teško da shvate potrebu <strong>za</strong> ciljevima. Drugimamože biti potrebno više vremena i podrške <strong>za</strong> određivanje ciljeva. Vi takođe treba da ohrabriteučenike na samo-ocenjivanje i međusobno ocenjivanje. Naučite učenike jeziku ocenjivanja,na primer pojmovima kao što su ‘uspeh ili poboljšanje’. Koristite mogućnosti <strong>za</strong> međusobnoocenjivanje kada drugari mogu ocenjivati rad jedan drugome i procene postignut uspeh.147


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciŠta treba da učinim kako bi se učenici manje oslanjali na učenje napamet?Pokušajte da izbegavate velike količine informacija koje treba da budu <strong>za</strong>pamćene. Izbegavajtedegradiranje informacija na činjenice; umesto toga pomozite učenicima da razviju sposobnostida duboko razmišljaju o problemima. Ponovite ili prikažite važne informacije. Koristitepomagala <strong>za</strong> pamćenje; ona mogu uključivati zidne tabele i postere, korisna pravopisna pravila,personalizovane rečnike, kocke, brojila, računaljke, linije sa brojevima, mreže množenja,digitrone, memorijske kartice, uređaje <strong>za</strong> snimanje tona i kompjuterske programe. Postarajtese da bilo koje novo učenje potpada u okvir onoga što učenik već zna.Kako ja mogu konsolidovati učenje?Redovno proveravajte razumevanje učenika pozivajući učenike da preformulišu ključno učenje.Ponovno ispredajte ili objasnite gradivo, po potrebi, npr. kroz dopunske časove. Razmišljajteo tome kako možete omogućiti učenicima da redovno ponavljaju i jačaju prethodno naučeneveštine i procese, u sličnim i drugačijim kontekstima i ohrabrite ih da razviju sopstvene strategije,npr. dogovorite o načinima na koje će tražiti pomoć ili više vežbanja, uzimati beleške, koristitidugotrajnu memoriju i o organi<strong>za</strong>cionim strategijama.Pozovite ih da daju komentare o ključnim pitanjima i da ih reformulišu, kako bi proverilikoliko su razumeli gradivo. Na primer, na času umetnosti, na kojem se uči o slikama sukoba,razgovarajte o tome kako bi oni nekoj drugoj osobi objasnili ovu temu korak po korak, koristećialternativne oblike komunikacije – npr. koristeći crteže, slike, igru, po mogućnosti praćenepažljivo odabranim zvučnim efektima i muzikom.Šta je sa samostalnim učenjem/domaćim <strong>za</strong>dacima?Ukoliko od učenik a očekujete samostalan rad/domaće <strong>za</strong>datke, onda to treba da im saopštitetokom časa, a ne na samom kraju časa. Na taj način ćete osigurati da je su <strong>za</strong>daci shvaćeni i<strong>za</strong>beleženi. Proverite da li je svim učenicima jasan domaći <strong>za</strong>datak. Osmislite nekoliko kojimase postiže isti cilj, kako bi učenici mogli i<strong>za</strong>brati način <strong>rada</strong> koji najbolje pokazuje njihovusposobnost npr. <strong>za</strong> deo domaćeg <strong>za</strong>datka koji se odnosi na istoriju, učenik može napravitioznačenu mapu, uzročno-posledični dijagram, priču u slikama, igranje uloga, esej ili audio/video snimak na svom mobilnom telefonu.Kako da procenim napredak naji<strong>za</strong>zovnijih učenika?Procena napretka koji su ostvarili učenici uključuje upotrebu većeg broja metoda i doka<strong>za</strong>o učenju, tako da procena postaje sastavni deo učenja. Kada ocenjujete učenike, moratepažljivo da planirate da učenicima sa POP i/ili smetnjama u razvoju pružite svaku mogućupriliku da pokažu šta znaju i šta mogu da učine, koristeći alternativne načine, po potrebi.Osvrnite se na odeljak u ovom priručniku u kojem se govori o Ocenjivanju napretka učenika.Postoje neke jednostavne stvari koje vi morate <strong>za</strong>pamtiti kad radite sa i<strong>za</strong>zovnijim učenicima:♦ Koristite raznovrsne pristupe ocenjivanju – ne samo one koji <strong>za</strong>htevaju pamćenje♦ Koristite vrste ocenjivanja koje se lako mogu objasniti učenicima♦ Postarajte se da svi učenici mogu iskusiti različite vrste ocenjivanja♦ Koristite grupne metode procene da bi pomešali učenike sa različitim sposobnostima148


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici♦ Odredite jasna uputstva <strong>za</strong> uloge koje različiti učenici mogu imati u aktivnostimaocenjivanjaIzvor: Priručnik MONT-a <strong>za</strong> Posebne Potrebe – Lj. KadriuRESURS 7: Saveti <strong>za</strong> nastavnike: Uspešne strategije <strong>za</strong> rad sa nadarenimučenicimaBiti nastavnik može istovremeno biti uzbudljivo i naporno iskustvo. Ima toliko nastavnih planovai programa koje treba pokriti, toliko standarda koje treba ispuniti, i toliko stvari koje treba naučiti.Ponekad vam se može učiniti da ste rastr<strong>za</strong>ni u beskrajno mnogo pravaca. A naji<strong>za</strong>zovniji deonije podučavanje, nego upravljanje ponašanjem učenika.Bez sumnje, naji<strong>za</strong>zovniji učenik u vašoj učionici je obično onaj koji <strong>za</strong>vršava svaki <strong>za</strong>datak<strong>za</strong> manje od pet minuta i <strong>za</strong>hteva stalno preusmeravanje. Pa, evo liste korišćenih i doka<strong>za</strong>nihsaveta:Savet #1: Upoznajte se sa karakteristikama intelektualno nadarenih učenikaSvi nadareni učenici u vašoj učionici neće biti identifi kovani, pa čak oni koji to jesu ne morajuuvek izgledati kao nadareni. Kao takvi, važno je da vi ne dozvolite sebi da budete ometenilažnim stereotipima. Nadareni učenici dolaze iz svih etničkih grupa, oni su i dečaci i devojčice,oni žive u seoskim i u gradskim naseljima i oni nisu uvek učenici koji imaju sve najbolje ocene.Učenici koji su intelektualno nadareni pokazuju mnoge karakteristike, uključujući: izuzetnusposobnost apstraktnog razmišljanja, ekstremnu potrebu <strong>za</strong> stalnom mentalnom stimulacijom;sposobnost da nauče i obrađuju složene informacije veoma brzo; i potrebu da dublje ispitajupredmete. Učenici koji pokazuju ove karakteristike uče na drugačiji način. Stoga oni imajujedinstvene akademske potrebe.Savet #2: Oslobodite se “normalnog”Da bi bili efi kasan nastavnik, bilo da ste u prvoj ili tridesetoj godina vašeg staža, najbolja stvarkoju vi možete učiniti <strong>za</strong> sebe je da se oslobodite ideje ”normalnog”. Ja vas uveliko ohrabrujemda svim učenicima pružite na osnovu njihovih sposobnosti, a ne na osnovu pretpostavki onjihovim sposobnostima o kojima ste učili na fakultetu. Vi nećete nauditi učeniku ukoliko muomogućite da radi na težim <strong>za</strong>dacima. Istraživanja stalno pokazuju da su nastavni planovi iprogrami koji se <strong>za</strong>snivaju na razvoju i sposobnostima daleko efi kasniji od nastavnih planovai programa <strong>za</strong>snovanih na uzrastu. Takođe, istraživanja pokazuju da se nadarenost pojavljujeduž kontinuuma. Kao nastavnik, vi ćete se verovatno susresti sa učenicima koji su blagonadareni, veoma nadareni i, ako budete srećni, čak i sa nekolicinom onih duboko nadarenih.Strategije koje deluju na jednu grupu nadarenih učenika ne moraju delovati na sve nadareneučenike. Nemojte se bojati da razmišljate izvan kutije.Savet #3: Sprovodite neformalno ocenjivanjeIspunjavanje potreba nadarenih učenika ne mora biti <strong>za</strong>datak koji će vam oduzimati punovremena. Jedan od najlakših načina da se bolje razume kako može biti pružen i<strong>za</strong>zovni materijalje da se redovno sprovodi neformalno ocenjivanje odeljenja. Na primer, pre otpočinjanja svakelekcije, uradite kontrolni <strong>za</strong>datak <strong>za</strong> prethodnu lekciju. Učenici koji ostvare uspeh iznad 80% netreba da budu prisiljeni da “ponovo uče” informacije koje su im već poznate. Umesto toga, tim149


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciučenicima treba da budu pružene paralelne mogućnosti koje su i<strong>za</strong>zovne. Vi ovim učenicimamožete pružiti mogućnost da rade samostalno na nekom <strong>za</strong>datku ili neko drugo iskustvo kojimbi se ispunili ciljevi <strong>za</strong>datka.Savet #4: Ponovno se upoznajte sa Pijažeom i BlumomPostoji mnogo teoretičara i vi ste verovatno učili o mnogima od njih na fakultetu. Kada je rečo obrazovanju nadarene dece, preporučujem vam da pročitate rad Žana Pijažea i DžonatanaBluma. Žan Pijaže daje koristan opis razvojnih fa<strong>za</strong> i njihov odnos sa učenjem. Prema njegovojklasifi kaciji nadareni učenici su obično u fazi “formalnih operacija”, dok su njihovi vršnjaciistovremeno u „pre-operativnoj“ ili u fazi „konkretnih operacija“. Dete koje je razvojno naprednoima drugačije sposobnosti učenja i drugačije potrebe. Tu Blumova Taksonomija može bitiveoma korisna. Učenicima koji s u razvojnoj fazi “formalnih operacija” potrebna su iskustvaučenja sa gornjeg kraja Blumove Taksonomije. U suštini, svi <strong>za</strong>daci treba učenicima da pružemogućnost da upotrebe veštine razmišljanja višeg nivoa (Vidi: Pijažeova Fazna teorija razvoja- Piaget’s Stage Theory of Development; i Kognitivni procesi iz Blumove Taksonomije, Resursi,Odeljak 4)Savet #5: Uključite roditelje kao pronala<strong>za</strong>če resursaRoditelji nadarene dece su često aktivni <strong>za</strong>stupnici svoje dece. Ukoliko vi niste spremni dasarađujete sa njima, onda njihov pristup <strong>za</strong> vas može biti donekle iritirajuć. Dobra vest je da,ono što oni najviše žele je da nastavnik njihove dece bude neko ko ume da ih sasluša i ko jespreman da razmišlja drugačije. Fleksibilnost i spremnost da razmišljate drugačije pomoćićevam da ostvarite mnogo situacija u kojima neće biti gubitnika.Savet #6: Istražite ubr<strong>za</strong>vanje – ono je besplatno i funkcioniše!Još jedna mogućnost je da dozvolite učenicima da pohađaju časove sa drugim učenicima kojisu na istom razvojnom nivou, umesto sa njihovim vršnjacima. Mnogi dobronamerni nastavnici<strong>za</strong>brinuti su da će, ukoliko mu bude omogućen pristup nastavnom planu i program izrađenom<strong>za</strong> starije učenike, učenik doći u situaciju da više neće imati šta da nauči. Ja verujem daobrazovanje treba da podrazumeva stvaranje pravih mogućnosti učenja <strong>za</strong> SVE učenike –uključujući i nadarene učenike. Ukoliko vi imate učenika koje je spreman <strong>za</strong> gradivo koje se učiu sedmom razredu, sarađujte sa profesorima <strong>za</strong> učenike iz sedmog razreda.Još jedan razlog <strong>za</strong>što se mnogi nastavnici boje da pokušaju sa ubr<strong>za</strong>njem je da su oni <strong>za</strong>brinuti<strong>za</strong> učenikov nivo socijalne zrelosti. Istraživanja su u mnogo navrata poka<strong>za</strong>la da je ubr<strong>za</strong>njeefi kasno iz mnogo razloga i da socijalna zrelost retko može biti problem. Nekoliko studija jepoka<strong>za</strong>lo da je socijalni uzrast pove<strong>za</strong>n sa mentalnim uzrastom – ne starosnim uzrastom.Prema tome, ubr<strong>za</strong>vanje uopšte nije samo u najboljem akademskom interesu <strong>za</strong> učenika, većje ono i u najboljem socijalnom interesu <strong>za</strong> njega/nju!Zapamtite: Nadareni učenici se ne mogu brinuti sami o sebi i mi vam želimo sve najbolje uvašem radu sa nadarenim učenicima u vašoj učionici! Uostalom, jedna osoba može i ona<strong>za</strong>ista čini razliku.Adaptirano sa Dejvidsonovog Instituta <strong>za</strong> razvoj talenata150


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciPriručnik <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učioniciIzdanje <strong>za</strong> direktore škola • Srednje visoko obrazovanje u gimnazijama/srednjimstručnim školama, uzrast 15-17 godina, razredi 10-12, 3. stepen MSKO, 5. i 6. stepenikurikulumaObim: 19 štamparskih tabakaFormat: 20.5 × 28.5 cmKompjuterska ob<strong>rada</strong>Kompjuterska služba SHBLSH - PrištinaŠtampa štamparijaTIMEGATE - Priština151


PRIRUČNIK <strong>za</strong> unapređenje <strong>rada</strong> u učionici152

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!