oj 128.ULAGANJE U NOVE TEHNOLOGIJEPajtić otvorio novi pogon ufirmi „PRO-MES“U PREDUZEĆU „PRO-MES“ za pro<strong>iz</strong>v<strong>od</strong>njumesnih prerađevina prošlogpetka otvoren je pogon novih tehnologijau koji je investirano 86 milionada zaposli bar 20 novih radnika, čimese obezbeđuje egzistencija za minimum20 por<strong>od</strong>ica. Prošle g<strong>od</strong>ine zaposlilismo 24.000 ljudi, što je isto tolikovažno koliko i to što smo u svakojvojvođanskoj opštini otvorili najmanjejedan pogon, čime smo obezbedili iravnomeran regionalni razvoj“.Novi pogon u firmi „PRO-MES“ je68. pogon novih tehnologija u Vojv<strong>od</strong>ini,p<strong>od</strong>setio je Dragoslav Petrović.On je rekao i da je Vlada Vojv<strong>od</strong>inedonela <strong>od</strong>luku da i tokom 2010. g<strong>od</strong>inenastavi sa ulaganjem u pogonenovih tehnologija. Za ovu namenuobezbeđeno je 5 miliona evra. Oveg<strong>od</strong>ine se očekuje otvaranje 20 novihpogona visoke tehnologije i zapošljavanjeoko 5.000 ljudi. „Javni pozivje upućen svim privrednim subjektima,a prioritet će imati investitori kojiće <strong>iz</strong>voziti na tržište Evropske unije,koji će obezbediti nova radna mestau nerazvijenim opštinama i oni koji sebudu fokusirali na obnovljive <strong>iz</strong>voreenergije. Javni poziv će biti upućen <strong>iz</strong>a sufinansiranje <strong>od</strong>ržavanja oko 500radnih mesta u već otvorenim pogonimanovih tehnologija“, rekao je pokrajinskisekretar za nauku i tehnološkirazvoj.K.D.F.PROSLAVA STOGODIŠNJICE ZADRUGARSTVAZadruga je prošlosti budućnostSTOGODIŠNJICA ZADRUGARSTVA u opštiniNovi Bečej obeležena je prošlesrede u hotelu „Tiski cvet“. Na proslavikoju je organ<strong>iz</strong>ovala Zemljoradničkazadruga „Vranjevo“ okupiloDragoslav Petrovićdinara, <strong>od</strong> čega je pokrajinska vladapreko Pokrajinskog sekretarijata zanauku i tehnološki razvoj uložila 23miliona dinara.Novi pogon zauzima oko 2.000m 2 površine i snabdeven je najsavremenijomopremom za pro<strong>iz</strong>v<strong>od</strong>njumesnih prerađevina, komorama zazrenje i hladnjačama za čuvanje mesnihpro<strong>iz</strong>v<strong>od</strong>a po evropskim standardima.Obim prerade je 45.000 svinja(oko 4.500 tona) g<strong>od</strong>išnje, dok jeplanirani g<strong>od</strong>išnji prih<strong>od</strong> 350 milionadinara.Presecanjem crvene vrpce novipogon, u prisustvu pokrajinskogsekretara za nauku i tehnološki razvojDragoslava Petrovića, otvorioje predsednik Vlade Vojv<strong>od</strong>ine BojanPajtić, koji je tom prilikom rekao da jeprojekat firme „PRO-MES“ <strong>iz</strong>uzetnoznačajan jer zapošljava 23 radnika upro<strong>iz</strong>v<strong>od</strong>nji i još 150 kroz razne vidovekooperacije. „Ovim ulažemo i u industrijui u poljoprivredu. Vojv<strong>od</strong>ina jedominantno agrarno p<strong>od</strong>ručje, a najvećibroj projekata koji smo do sadaostvarili, ima ih 70 u poslednje dve ipo g<strong>od</strong>ine <strong>iz</strong> ovog programa, naslonjenisu upravo na agrar, <strong>od</strong>nosno naprerađivačku industriju u agraru“, rekaoje Pajtić.On je d<strong>od</strong>ao da se tako ulaže i urazvoj poljoprivrede i industrije, jer semeso uzima sa domaćih stočnih farmi,a zatim se industrijski prerađuje,pakuje i <strong>iz</strong>vozi. „Vlada Vojv<strong>od</strong>ine jetokom preth<strong>od</strong>ne g<strong>od</strong>ine puno uložilau otvaranje pogona novih tehnologija,što će i dalje činiti, jer pri njihovomotvaranju posl<strong>od</strong>avac je dužanOMLADINSKI KLUB Novog Bečejai PAAD centar za sociokulturološke<strong>iz</strong>uzetnosti <strong>od</strong> 20. do 22. aprila će uovom gradu organ<strong>iz</strong>ovati 3. Sajamomladinskih ideja i 2. Regionalnesusrete predstavnika kancelarija zamlade i omladinskih klubova.Organ<strong>iz</strong>atori planiraju da na sajmupredstave kancelarije za mlade,FOTO: K.D.F.Presecanje vrpceČajni štapići <strong>od</strong> mesaMenadžer pr<strong>od</strong>aje firme „PRO-MES“ Predrag Bojović rekao je daje prevash<strong>od</strong>ni razlog ulaganja upogon za preradu mesa dobijanje<strong>iz</strong>vozne dozvole i <strong>iz</strong>voz na evropskoi na tržište zemalja regiona. Onje istakao da je zahvaljujući ovomulaganju u firmi zaposleno 25 novihradnika, te da u firmi sada ima 110zaposlenih.Bojović je rekao da bi ove nedeljetrebala da počne pr<strong>od</strong>aja novogpro<strong>iz</strong>v<strong>od</strong>a (čajni mesni štapići upakovanju <strong>od</strong> 100 grama), a da ćeposle dobijanja <strong>iz</strong>vozne dozvole, zaoko mesec-dva, firma plasirati pro<strong>iz</strong>v<strong>od</strong>ei van granica Srbije.Prema rečima Bojovića, „PRO-MES“ je do sada pro<strong>iz</strong>v<strong>od</strong>io dvetone robe dnevno, a sada je taj kapacitetproširen na oko četiri tone.SAJAM OMLADINSKIH IDEJAPrijavljivanje je u tokuomladinske organ<strong>iz</strong>acije, organ<strong>iz</strong>acijekoje se bave mladima, projektei programe za mlade, kao i republičke,pokrajinske i lokalne institucijekoje se bave mladima.Zainteresovane organ<strong>iz</strong>acije trebada prijave učešće na sajmu do10. aprila, a za informacije se moguobratiti projekt menadžeru Sajma iPredrag BojovićSusreta Kristijanu Lukiću (broj telefonaje 063/562-921), Saši Dujinu,asistentu menadžera projekta (brojtelefona je 063/34-84-30) i DušanuPavloviću, tehnička p<strong>od</strong>rška (brojtelefona je 063/68-37-66), kao ina mejlove, lukickristijann@yahoo.com, ducacos@gmail.com i grupapaad@yahoo.com.B.M.FOTO: S.M.Gosti u hotelu „Tiski cvet“se mnogo zvanica među kojima subili Radivoj Nadlački, šef Odseka zaruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede,Milivoj Vrebalov, predsednikopštine Novi Bečej, Erna Kiš Čisar,predsednica Skupštine Zadružnogsaveza Srbije, Radoslav Jovanov,predsednik Zadružnog saveza Vojv<strong>od</strong>ine,Dušan Tadić, predsednikSkupštine i Ljubomir Mirković, predsednikUpravnog <strong>od</strong>bora tog saveza,kao i članovi Upravnog <strong>od</strong>bora Savezai predstavnici dvadesetak zemljoradničkihzadruga <strong>iz</strong> Vojv<strong>od</strong>ine.Dušanka Dujin, direktorka ZZ„Vranjevo“, <strong>iz</strong>razila je zadovoljstvošto u Novom Bečeju zadrugarstvopostoji već sto g<strong>od</strong>ina. „Zemljoradničkazadruga ’Vranjevo’ je pravnisledbenik Prve srpske zemljoradničkezadruge koja je osnovana 19.septembra 1909. g<strong>od</strong>ine u Araču,današnjem Vranjevu, delu NovogBečeja. Tokom septembra prošle g<strong>od</strong>ine,kada je zadrugarstvo u našemgradu napunilo tačno sto g<strong>od</strong>ina, nismomogli da organ<strong>iz</strong>ujemo proslavu,jer su jesenji radovi bili u punomjeku, ali sada to činimo, kada je mrtvasezona u poljoprivredi. Od osnivanjado danas zadruga je funkcionisala urazličitim uslovima i p<strong>od</strong> različitim nazivimakako su to diktirale okolnosti.Važno je napomenuti da je osnovnafunkcija zadruge, razvoj i unapređenjesela, preživela do današnjih danai sprov<strong>od</strong>i se sa manje ili više uspeha.ZZ ’Vranjevo’ uživa veliki ugledk<strong>od</strong> poslovnih partnera, a taj ugledgradile su mnoge generacije zaposlenihi svi oni koji su sarađivali sanjom. Upravo taj dobar glas nas obavezujeda radimo još više. Svi znamokoliko je teško opstati i trajati tolikog<strong>od</strong>ina, a pogotovo u poljoprivredigde nikada nije lako. Tokom preth<strong>od</strong>nihsto g<strong>od</strong>ina bilo je dobrih i manjedobrih sezona, a i u budućnostiočekujem da će biti tako. Svaki posaočine ljudi, a ovom prilikom želimda se zahvalim svim ljudima koji suu saradnji sa našom zadrugom doprinelida ZZ ’Vranjevo’ proslavi stotirođendan. Zadrugarstvo je imalo usponai padova, a samo <strong>od</strong> nas zavisikako će to <strong>iz</strong>gledati u budućnosti“,rekla je Dušanka Dujin.Radivoj Nadlački je u ime Ministarstvapoljoprivrede poželeo slavljenicimasrećan jubilej i istakao da„stog<strong>od</strong>išnjicu postojanja zadrugeolako shvatamo, jer ne koristimo upotpunosti iskustva, sada ljudi dolaze<strong>iz</strong> inostranstva, uče nas zadrugarstvu,a imamo stog<strong>od</strong>išnju tradiciju.Mnogo snage i znanja ima međunama i vreme je da gradimo mostovekoji su porušeni. Mostovi <strong>iz</strong>međuzadružnih saveza, zadruga i Ministarstvapoljoprivrede su ranije biliporušeni ili su toliko oštećeni da sepreko njih ne prelazi. Ti mostovi sepolako popravljaju i svi zajedno radimona istoj stvari. Bez zadruga nemaopstanka poljoprivrednika u Srbiji i toje svima poznato. Mogu da opstanusamo oni krupni, ali ako znamo da jeprosečna veličina gazdinstva u Srbiji<strong>iz</strong>među četiri i pet hektara, takvi ljudisamostalno ne mogu opstati. Tendencijarazvoja u poljoprivredi nalažei da se zadruge među sobom morajupovezivati poslovno i interesno i tražitisvoje mesto na tržištu. VerujemRadivoj Nadlačkida ćemo u tome uspeti“.Pov<strong>od</strong>om proslave jubileja zadrugarstvau opštini je <strong>iz</strong>data i knjigaspomenica - posvećena zadrugarstvui zadrugarima autorke MirjaneBrković.S. Malešev
KONCERT U NOVOM BEČEJUBečejski hor zasvačiji ukusDOM KULTURE opštine NoviBečej i članovi Gradskog hora<strong>iz</strong> Bečeja, na svom prvom gostovanjuu Novom Bečeju, priredilisu prošlog petka nezaboravnoveče ljubiteljima muzike.Gradski hor je osnovan uokrilju bečejskog Gradskog pozorištapre dve g<strong>od</strong>ine.„Zahvaljujući mnogobrojnimprobama i entuzijazmusvih članova, hor već možeponuditi zanimljiv celovečernjiprogram, kojim će se predstavitiljubiteljima muzike u NovomBečeju“, rekao je pred nastuphora Velimir Cvejanov, direktorNastup bečejskog horabečejskog pozorišta.Članovi Gradskog hora supevali crnačku duhovnu muziku,arije <strong>iz</strong> opera, ali i numere„Bitlsa“ uz klavirsku saradnjuprofesorke Olge Vučković imuzičara grupe „Fingerbang“.Horom je dirigovala NatašaRadosavljević.Direktor Gradskog pozorišta<strong>iz</strong> Bečeja nagovestio jeneke nove oblike saradnje dvekulturne ustanove i pozvao jeNovobečejce koji imaju afinitetaprema horskom pevanju, dase pridruže Gradskom horu <strong>iz</strong>Bečeja. M. KiseličkiProgram Domakulture Novi BečejNA SCENI Doma kultureopštine Novi Bečej, 18. februara(četvrtak) sa početkom u19 časova i 30 minuta biće<strong>od</strong>igrana pozorišna predstava(komedija) „Heroj nacije“Nar<strong>od</strong>nog pozorišta „Toša Jovanović“<strong>iz</strong> Zrenjanina. Predstavuje režirao Egon Savinprema tekstu Ivana M. Lalića.Cena ulaznice je 250 dinara.Karte se mogu rezervisati putemtelefona: 023/ 771-330 i771-057 ili kupiti u prostorijamaDoma kulture <strong>od</strong> 7 do 15časova.Republika SrbijaAutonomna Pokrajina Vojv<strong>od</strong>inaOpština Novi BečejOdsek za urban<strong>iz</strong>am, stambeno-komunalne poslove,građevinarstvo i zaštitu životne sredineBroj: IV 05-501-6Dana: 08.02.2010. g<strong>od</strong>ineOBAVEŠTENJEO p<strong>od</strong>netom zahtevu za <strong>od</strong>lučivanjeo potrebi procene uticaja projektana životnu sredinuObaveštava se javnost da je nosilac projekta VIPMOBILE d.o.o. <strong>iz</strong> Novog Beograda, ulica Omladinskihbrigada br. 21, p<strong>od</strong>neo zahtev za <strong>od</strong>lučivanje o potrebiprocene uticaja na životnu sredinu za projekat radio baznestanice za mobilnu telefoniju „ZR Novi Bečej centarNS2136_02 Novi Bečej“ čija se real<strong>iz</strong>acija planira na kat.parc. 6080, k.o. Novi Bečej na teritoriji opštine Novi Bečej,ulica Maksima Gorkog br. 12b.Uvid u p<strong>od</strong>atke i dokumentaciju <strong>iz</strong> zahteva nosiocaprojekta može se <strong>iz</strong>vršiti u prostorijama opštine Novi Bečej,Odsek za urban<strong>iz</strong>am, stambeno-komunalne poslove,građevinarstvo i zaštitu životne sredine, kancelarijabr. 15, <strong>od</strong> 10 do 14 časova, u roku <strong>od</strong> deset dana <strong>od</strong>dana objavljivanja oglasa u lokalnom listu.U roku <strong>od</strong> 10 dana <strong>od</strong> dana objavljivanja ovog obaveštenja,zainteresovana javnost može dostaviti mišljenjao zahtevu za <strong>od</strong>lučivanje o potrebi procene uticajapredmetnog projekta na životnu sredinu ovom organu.Ovaj organ će u roku <strong>od</strong> 15 dana <strong>od</strong> dana isteka roka<strong>iz</strong> stava 3 ovog obaveštenja doneti <strong>od</strong>luku o tome da lije za predloženi projekat potrebna procena uticaja naživotnu sredinu, o čemu će blagovremeno obavestiti javnost.NOVI BEČEJIDEJE MLADIHGrafiti u graduGRAFITI su savremena urbanaumetnost. Oslikavanjejavnih prostora sprejevimau boji, rukom autora koji imastav i estetski osećaj, moguna specifičan način obogatitikarakter ulice ili grada, dok unemaštovitim rukama samopovećavaju v<strong>iz</strong>uelnu zagađenostprostora. Neki ljudi ihpoistovećuju s natpisima, alije velika razlika <strong>iz</strong>među grafitai natpisa. Grafiti nisu načinkomunikacije, već način pokazivanjasocijalnih problemaili pokazatelj nečije mašte. Usvakom slučaju, grafiti su najpraktičnijii u isto vreme najefektnijinačin da se iskaže ekstremnomišljenje ili emocija.Mlade u Novom Bečejusve više zanima tzv. urbaninačin života i urbana umetnost,kao što su skejtbording,crtanje grafita i slično. S obziromna to da u opštini NoviBečej crtanje grafita nije dozvoljeno,dva dečaka <strong>iz</strong> škole,,Miloje Čiplić” su početkomfebruara otišla na sastanakbroj 493. 12. februar 2010. 13DRAGAN BELIĆ, DOBITNIK NAGRADE ZA FOTOGRAFIJU„Dva večita prijatelja“ u ravniciFOTOGRAFIJA naslovljena„Dva večita prijatelja“ DraganaBelića <strong>iz</strong> Novog Miloševakrajem prošle g<strong>od</strong>ine na 49.<strong>iz</strong>ložbi vojvođanske fotografijeFoto, kino i video saveza Vojv<strong>od</strong>ine„osvojila“ je prvu nagradu.Dragan Belić je, kako samkaže, perspektivan mlad fotograf- <strong>od</strong> pedesetak ljeta. Fotografijomse bavi <strong>od</strong>malena,učio je uz oca koji se i sampomalo bavio fotografijom.Potom je rad nastavio u fotosekcijiOsnovne škole „MilošPopov“ (danas kaštilj u Be<strong>od</strong>ri).Potom, kada su se pojavilekolor fotografije malo serazočarao, jer nije mogao damanipuliše (u dobrom značenjureči) slikom. Čim su sepojavili digitalni fotoaparati bioje među kupcima. U međuvremenu,<strong>od</strong> 1992. do 1996. g<strong>od</strong>ine,bio je i predsednik opštineNovi Bečej, da bi se potomvratio svojoj prvoj ljubavi, fotografiji.Sada ima „Olympus SP550“ sa telekonvertorom. I fotografiše.I osvaja nagrade.- Najviše me interesujupejzaži, zalasci sunca… I sadmi je već polako „tesan“ i ovajaparat, moram da nabavimneki drugi. Tokom 2004. g<strong>od</strong>inesam pokrenuo novomiloševačkisajt, tad sam već imao„HP“ i onda je mogao brzo dase pravi taj sajt. I tako, malo--pomalo i počeo sam da sarađujemponovo sa LjubomiromBatom Kojićem. On je bio lokalnifotograf koji se penzionisao1978. g<strong>od</strong>ine i <strong>od</strong> tada sebavi umetničkom fotografijom.Trenutno je aktuelni svetski prvaku crno-beloj fotografiji poFIAP-u. To je kao Formula 1 uautomobil<strong>iz</strong>mu. U saradnji sanjim i posmatrajući njegove fotografije,stekao sam još maloznanja o fotografiji. A često dolaze<strong>iz</strong> Srbije, Bugarske i Rusijefotografi u Novo Milošev<strong>od</strong>a bi slikali ovu našu sredinu,i atar i samo Miloševo. Fotografišućisa njima, nešto sami <strong>od</strong> njih naučio. I tako, već trećug<strong>od</strong>inu učestvujem na konkursima,što inostranim, št<strong>od</strong>omaćim. Već je veliki uspehda se uopšte primi fotografijai onda posle ako bude i nekanagrada… Sa pedeset g<strong>od</strong>inasam perspektivan mlad fotograf.Nagrada za „Dva večitaprijatelja“ je vaša prvaprva nagrada.- Tačno, ova je prva prva,a inače imao sam za kolekcijuili za pojedinačne fotografijebronzane i srebrne nagrade,ali ova mi je prvi put prva nagradai još i vojvođanska, zbogtoga mi je posebno drago.Čini se da ne slikatesamo pr<strong>iz</strong>or, nego idušu. Nagrađena fotografijaima dušu, ljudskosti,na njoj se vidi bliskost.- Trudim se da baš taj banatskifiling pokušam da oslikamu toj beskonačnoj ravnic<strong>iz</strong>a koju svi kažu da je monotona.Međutim, ona ima strahovitomnogo lepota, samoih treba posmatranjem uočitii predati dalje gledaocu. Ovufotografiju sam napravio ujulu, bio je baš jedan foto-safarisa više fotografa i dok suoni prišli bl<strong>iz</strong>u tom čobaninukoji je na fotografiji, ja sam sespustio malo niže <strong>od</strong> njih, to jenasip, i baš sam tako p<strong>od</strong>esioparametre aparata da dobijemsiluetu i kera i čobanina.On je u karakterističnoj pozi,oboje su okrenuti prema stadukoje se ne vidi na toj fotografiji.Čobanin je oslonjen o čuveničobanski štap, <strong>iz</strong>a njegase vidi da je okačena o kaiš,u patašku (kožna futrola zabricu), kako se to ovde kaže,brisa banatska. Iza je ker, kojije uvek <strong>iz</strong>a čobanina, uvek unjegovoj senci, ali malo daljeda i on može da vidi šta sedogađa sa ovcama, čak i okokera nekoliko muva leti… Tuje i karakteristična trava, mi uBanatu kažemo dikica, a <strong>iz</strong>asvega toga se vidi da je zalazaksunca. Imao sam sveganekoliko minuta da bude baštakvo svetlo koje sam očekivao.Napravio sam nekolikofotografija <strong>od</strong> kojih mi se ovaDragan BelićNagrađena fotografija Dragana Belića, „Dva večita prijatelja“najviše svidela i nju sam poslaona nekoliko takmičenja.Prošla je, i mislim da ću i naredneg<strong>od</strong>ine učestvovati nanekoliko konkursa sa njom,pored ostalih fotografija koješaljem na konkurse. Baš danas(5. februara) u Paraćinuje nekakvo žiriranje, očekujemi tu rezultate, i ta fotografija jetamo. Dakle, fotografija je davnašnjamoja ljubav, koju samjedno vreme ostavio, kada sepojavila klasična kolor fotografija,jer sem samog momentaslikanja nisam mogao da utičemna nju. Sada, zahvaljujućiračunarima, ima nekolikoprograma za obradu fotografijasa velikim mogućnostima,mogu da se <strong>iz</strong>vuku fini tonovi.Naravno, neki idu u drugukrajnost, prave neke fantazijesa tim programima, ali nije tobitno, najbitnije je preneti ambijent,banatski, vojvođanskikoji ja pokušavam prezentovatiu svetu. Trudim se da i nanovomiloševačkom sajtu budutakve slike.Fotografišete to što imatemaltene u sopstvenomdvorištu, svoj kraj.Ipak, postoji li nešto štoželite da fotografišete, anije ovde?- To je najveća primedba<strong>od</strong> kritičara i kolega fotografa.Kažu: „Šta si se učaurio u totvoje Miloševo? Sve fotografijesu ti samo <strong>iz</strong> Miloševa“.Onda im ja skrenem pažnjuna to da toliko ima motiva kojetreba samo uočiti i uslikati daja jednostavno ne mogu stićini sve ovde da uslikam što bihhteo, a kamoli negde druge.Kad vidim pejzaž neke planine,to je verovatno u duši vojvođanskoj,ja se uplašim <strong>od</strong>toga, a to je super fotografija.Kad sam bio u vojsci, okolosu bile brdeštine, pa kad ustanem,kao da me guše te planinezbog ravnice na koje samja navikao. Inače biciklom obilazimsve, ne kolima. Volim davozim bicikl po ataru, ne poasfaltu i tu tek ima jako mnogomotiva, maltene na svakomkoraku ili okretaju pedala.Od drugih stvari verovatnobih rado slikao more, ali samozato što je ravno, a i to da sene okrenem i da ne vidim onebrdeštine…Pričate o pr<strong>iz</strong>orima, a neo ljudima.- Osvojio sam dosta nagradai za fotografije na kojimasu ljudi. Pejzaži su jedandeo mog interesovanja, a drugideo su portreti ljudi i žena saoslikanim <strong>iz</strong>ražajnim licem bašove ravnice. Tačno se osetida je neko gorštak ili brđanin,kako se to kaže, ali tačnose oseti i da je neko <strong>od</strong>avde.To pokušavam oslikati tako dase vidi da je taj portret p<strong>od</strong> uticajemravnice i <strong>iz</strong>a da se opetvidi ta ravnica, sa nekim karakterističnimdelom. Najvažnijideo je sama ravnica, aliako sad tu stoji salaš u daljiniili đeram ili stado <strong>ovaca</strong>, a opetu ravnici, i to je karakteristično.Kritičari kažu da su lica na mojimfotografijama lica u surovimuslovima ravnice. Nisu tosurovi uslovi, samo nekomedeluje tako. Dakle, slikam ekstremneportrete, živopisne,<strong>od</strong>nose <strong>iz</strong>među životinja i ljudii pejzaže s malim uticajem sokaka.Imam mnogo uspešnihfotografija uslikanih baš ispredmog lokala. Baba Smilja kakočisti lišće…Kristina DemeterFilipčevk<strong>od</strong> predsednika opštine MilivojaVrebalova sa molbomda im se nađe prostor zacrtanje grafita. Predsednikopštine je <strong>iz</strong>ašao omladiniu susret i dao im je dozvoluda slikaju grafite na stranibedema okrenutoj premaTisi i u okolini skejt parka.M.V.