detaljni izvedbeni nastavni planovi - Sveučilišni odjel za studije ...

SVEUČILIŠTE U SPLITUSVEUČILIŠNI ODJEL ZA STUDIJE MORADETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLANOVIDIPLOMSKI STUDIJ MORSKO RIBARSTVO

Naziv predmeta INTEGRALNO UPRAVLJANJE OBALNIM ZONAMAKod predmetaSMB501Satnica predmeta30/15/0(P/S/V)ECTS4 ECTS (2 za predavanja i samostalno učenje; 2 za seminare i kolokvije)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan X izborni(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar I. (godina) / I. (semestar)Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz fizike, kemije i biologije moraJezik poduke iHrvatski jezikmogućnost praćenja naMoguća prilagodba na engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesorVoditelj seminara Prof. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje sa suvremenim pristupom planiranju i upravljanju obalnim zonama s ciljemodrživog korištenja i zaštite resursa. Posebna se pozornost usmjerava na takvo planiranje i upravljanje obalnimprostorom i njegovim potencijalima koje teži sinergijskoj kompatibilnosti i smanjenju sukobljenosti različitihkorisnika. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama a uključuje kompleksne sveobuhvatne aspekte planiranjai upravljanja obalnog prostora u odnosu na konvencionalno sektorsko planiranje, a sve s ciljem unapređenja održivoggospodarskog razvoja, očuvanja i zaštite prirodnih bogatstava, razriješenja sukobljenosti i zaštite javne sigurnosti.Studenti se detaljno upoznaju s aktivnostima i postupcima u IUOZ-u te instrumentima i financijskim aspektimaimplementacije i aktivnog uključivanja administrativnih struktura i ostalih dionika. Posebno se obrađujeinfrastrukturna podrška mjerama zaštite i unapređenja prostora i resursa, te upoznavanje s potencijalno dostupnimfinancijskim izvorima. Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnimpomagalima u blok satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz posjet specijaliziranoj agencijiUNEP/MAP/PAP/RAC u Splitu. Analiziraju se kritične točke, dostignuća i po(r)uke u primjeni IUOZ-a. Raspravljajuse specifičnost i primjena IUOZ-a u Sredozemlju, i napose integralno upravljanje s fokusom na akvakulturu i turizam.Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezniaktivno sudjelovati na seminarskim izlaganjima.Popis obavezne literature1. Cicin-Sain, B. and Knecht, R.W. 1998. Integrated Coastal and Ocean Management:Concepts and Practices.Washington, DC: Islan Press, 517 pp.2. Katavic, I., Herstad, T-J., Kryvi, H., White, P., Franičević, V., and Skakelja, N. 2005. Guidelines to marineaquaculture planning, integration and monitoring in Croatia, Project: “Coastal Zone Management Plan for Croatia,Zagreb, 2005, 78 pp.3. Katavić, I., Predavanja iz kolegija Integralno upravljanje obalnim zonama CD** CD sadrži: Power Point prezentacije svih predavanja, literaturne izvore-odabrane članke iz znanstvenih i stručnihčasopisa s linkovima vezanim za predmetnu problematiku, zakonodavnu regulativu koja prati predmetnu problematikus posebnim obzirom na Sredozemlje i R. Hrvatsku.Popis izborne literature1. Chua, T. E. , 2006. The Dynamics of Integrated Coastal Management. Practical Applications in the SustainableCoastal Development in East Asia, GEF/UNDP/IMO Regional Programme on PEMSEA, 486pp.2. FAO, 1998. Integrated coastl area management and agriculture, forestry and fisheries. FAO Guidelines, Rome,19983. Katavic, I. et al. 1996. Integrated Coastal Area Management – with special references on aquaculture, PAP, 1996,32pp.4. UNEP/MAP/PAP. 2001. White paper:Coastal Zone Management in the Mediterranean. Split, Priority Actions

Programe, 74pp.5. UNEP.1995. Guidelines for Inteegrated Management of Coastal and Marine Areas – With Special Reference to theMediterranena Basin. UNEP Regional Seas Reports and Studies no.161. Split, Croatia,PAP/RAC (MAP-UNEP).6. The contribution of science to integrated coastal management, GESAMP, Rep. Stud. (65), 1997.7. Internet izvori: http://www.globaloceans.org/story/icmmgt.html,http://www.fao.org/docrep/W8440e/W8440e03.htm, www.pap-thecoastcentre.org (publications).Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Uvod – definicija i ciljevi.Odmak od konvenicionalnog sektorskog planiranja. Upoznavanje s izrazima i pojmovima u IUOZ.Predavanje 2. Osnove uređenja prostora.Dokumenti prostornog uređenja. Ciljevi i načela prostornih planova. Metode rada. Sadržaj prostornih planova.Specifičnosti planova općina i gradova. Detaljni plan uređenja prostora.Predavanje 3.Temeljna obilježja obalnog prostora.Populacijski pritisak i ekonomski rast kao vektori promjena u obalnom prostoru. Obilježja otočnog prostora.Aktivnosti i pritisci različitih korisnika.Predavanje 4. Povijesni koncept IUOZ-a.Važniji događaji u Svijetu, Europi i Sredozemlju. Propisi i inicijative koje su prethodili IUOZ-u. UN konferencija ookolišu (Stocholm 1972) i UN konferencija o okolišu i razvoju (Rio 1992) Načela o okolišu, razvoju i socijalnimpitanjima.Predavanje 5. UN regionalni program za Sredozemlje.Barcelonska konferencija, MAP I i MAP II. Infrastrukturna i logistička podrška zaštiti i razvoju Sredozemlja krozakcijski plan. Protokoli, načela i obveze.Predavanje 6. Održivi razvoj i zaštita.Definicija, polazište, ciljevi i principi održivog razvoja. Upravljanje aktivnostima u ekosustavu (Ekosustav BasedManagement). Primjena EBM u sektoru ribarstva.Predavanje 7. Tipične aktivnosti u implementaciji IUOZ-a.Planiranje prostorom. Unapređenje gospodarskog razvoja. Očuvanje i zaštita prirodnih bogatstava. Razrješenjesukobljenosti. Zaštita javne sigurnosti.Predavanje 8. IUOZ aktivnosti i postupci.Segmentiranje obalnog pojasa u zasebne cjeline (područja) prema zonama i lokacijama. Izrada i sadržaj konceptualnogdokumenta. Podloge i njihova analiza (GIS). Međusektorska analiza. Izrada Strategije. Prenošenje strategije usektorske planove.Predavanje 9. Financiranje IUOZ-a.Financijske potrebe za troškove administrativnih struktura i predviđenih mjera zaštite. Potencijalni financijski izvori idostupni fondovi: (a) tijela i institucije UN sustava; (b) ostali izvori.Predavanje 10. Instrumenti primjene IUOZ-a.Regulacijski i ekonomski instrumenti. Financijske, tehničke i administrativne potrebe za implementaciju IUOZ.Kritične točke u primjeni IUOZ-a.Predavanje 11. Međunarodni instrumenti za upravljanje i zaštitu morskog prostora i njegovih živih i neživihbogatstava.UN tijela, komisije, udruženja za zaštitu prirode i prirodnih bogatstava. Obvezujući i 'dobrovoljni' instrumenti imeđunarodni sporazumi.Predavanje 12. Primjena IUOZ-a u Sredozemlju.Protokol. Specifičnost priobalnog i morskog prostora Sredozemlja. Aktivnosti, pritisci i konflikti. Posljedice pobudući razvoj i zaštitu okoliša.Predavanja 13. Integralno upravljanje za sektor akvakulture.Podloge i neophodne pretpostavke. Analiza podataka. Kriteriji za zoniranje uzgajališta ribe i školjkaša. Provođenjepostupka zoniranja: primjer IUOZ-a u Zadarskoj županiji.Predavanje 14. Procjena utjecaja na okoliš.PUO za projektni zadatak. Strateška procjena (SPUO) na planove i programe. OPCIJSKI! – Ukoliko studenti buduupisali izborni kolegij na temu PUO tada će se održati predavanje na temu 'Integralnih upravljanja morskimprostorima'.

Predavanje 15. Integralno upravljanje obalnim zonama – Dostignuća i Po(r)uke.IUOP koncept, pristup i funkcioniranje. Korisne lekcije i delikatna iskustva u primjeni IUOZ-a. IUOZ postulati kaoobrazac za buduće programe planiranja i upravljanja priobaljem.SeminariTijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminar na zadanu temu i prezentirati ga pred studentima.Studenti se potiču na raspravu.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Usmenom ispitu prethodi uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad koji je obvezujući za sve studente.Zainteresiranost pokazana aktivnim sudjelovanjem u raspravama te uspješnost izvršavanja zadataka se vrednuju.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminimakonzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.Naziv predmeta PRIMIJENJENA IHTIOLOGIJAKod predmetaSMR412Satnica predmeta(P/S/V)30/30/0ECTS(uz obrazloženje)5 ECTS (2 predavanje, 3 seminari)Status predmetaobavezan X izborni(označiti X)temeljni X napredni specijalističkiStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar I. (godina) / I. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Sanja Matić Skoko, izvanredni profesorVoditelj seminara Prof. dr. sc. Sanja Matić Skoko, izvanredni profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Cilj je upoznati studente s osnovama primijenjene ihtiologije: kako sve znanstveno i relevantno iz područja ihtiologije(područje prirodnih znanosti: grana biologije) upotrijebiti kako bi se razumno gospodarilo ribljim resursima s jednestrane, a s druge kako bi se zaštitili ti isti resursi, staništa i cijela ribolovom devastirana, a biološki gledano vrijednapodručja. Kroz povijest, ribolov se brzo razvijao zbog rasta ljudske populacije koja traži puno hrane i zato jer je razvojtehnologije pojednostavnio ulov, procesuiranje, raspodjelu i prodaju. Trenutno se u morskom ribolovu lovi 90milijuna tona ribe godišnje, što je oko 80% ukupne riblje produkcije. No, mnoge glavne grane ribarstva su prelovljene,uglavnom zbog iznimno visokog broja uključenih ribara. Ribolov nije statičan: on se razvija, raste i bori, kolabira,dovodi do propasti i opet uspostavlja bilo na drugom području bilo imajući drugi objekt ulova. Prelov vodi smanjenjuriblje produkcije, zarade i zapošljavanja. To je razlog zašto vlade diljem svijeta interveniraju i gospodare ribarstvom.Gospodarenje nastoji maksimalizirati specifični biološki, socijalni i ekonomski benefit iz ribarstva. No, kako bi semoglo pravilno gospodariti, moraju biti poznati ciljevi gospodarenja. Bez jasnih ciljeva, nemoguće je procijenitiuspjeh ili neuspjeh gospodarenja, ili stvoriti strategiju gospodarenja. Ciljevi mogu biti biološki, ekonomski, i socijalni.Postoji pojačani pritisak na ciljeve koji minimaliziraju učinke ribolova na morski okoliš i smanjuju utjecaj na vrste istaništa u smislu zaštite. Posao gospodarstvenika je ujediniti ciljeve gospodarenja i savjete ribarstvenih znanstvenikakoji to čine mogućim. Kolegij objedinjuje sve biološke i socio-ekonomske probleme koje svjetsko ribarstvoproživljava. Ipak, osnovni je cilj pomoći studentima u razvijanju vještina za kritičko razumijevanje tema iz ovog

Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora razumjeti osnovne postavke svih navedenih modela.Predavanje 8. Kako doći do podataka o stocku i odrediti njegovu dinamiku populacije? (2 sata)Identifikacija stocka; Koncept stocka, Dinamika stocka, Uzorkovanje, Dužinsko-maseni odnos, Starost, Rast,Fekunditet; Smrtnost; Greške procjene.Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora razumjeti osnovne postavke svih navedenih modela.Predavanje 9. Podaci o obilju vrsta i ribolovnom naporu. (2 sata)Obilje; Planiranje terena i eksperimenata; Visual census; Akustični modeli; Koćarska istraživanja; Metode markiranjai ponovnog ulova; Modeli proizvodnje jaja.Ishodi učenja: Na kraju predavanja student mora razumjeti osnovne postavke svih navedenih modela.Predavanje 10. Bioekonomija. (2 sata)Vrijednost ribarstva; Trgovina organizmima; Vrijednost ulova i zaposlenost; Bioekonomski modeli; Opisnabioekonomija; Optimalne lovne strategije; Ekonomski ciljevi. Ciljevi gospodarenja.Ishodi učenja: Student mora razumjeti osnove bioekonomije vezano uz ribarstvo. Nakon predavanja mora bitisposoban javno argumentirano raspravljati o navedenoj temi vezano uz Mediteran i Jadran.Predavanje 11. Utjecaj ribarstva na populacije i zajednice. (2 sata)Osjetljivost na ribolov: Ponašanje, Životne strategije; Intraspecifični učinci: Starost i veličina; Razmnožavanje;Genetska struktura; Učinci na zajednice: Raznolikost; Struktura zajednice; Veličina; Kompeticija i trofički odnosi.Ishodi učenja: Student mora poznavati sve negativne učinke koje ribarstvo može imati na populacije i zajednice riba usvjetskim morima i oceanima.Predavanje 12. Prilov i otpad. (2 sata)Ulov; Otpad; Prilov; Definicije; Razlozi odbacivanja; Alternative odbacivanju; Ribolov i prilov; Slučajni ulovi:Morske ptice; Morske kornjače; Morske zmije; Morski sisavci; Metode smanjivanja prilova; Ribolov 'duhova';Sociokulturne razlike.Ishodi učenja: Student mora poznavati sve negativne učinke koje ribarstvo može imati na populacije i zajednice neciljanih vrsta riba, kao i drugih morskih organizama koji predstavljaju bilo slučajni ulov bilo otpad, u svim svjetskimmorima i oceanima.Predavanje 13. Utjecaj na bentoske zajednice, staništa i koraljne grebene. (2 sata)Unošenje 'poremećaja'; Prirodni i ribolovni poremećaji; Neposredni učinci alata na morsko dno; Učinci pasivnih alata;Dugotrajni učinci; Promjene populacija; Posredni učinci na staništa: Gubitak morskog dna, Koraljni grebeni; Suživotriba i ostalih morskih organizama: ptice i sisavci.Ishodi učenja: Student mora poznavati sve negativne učinke koje ribarstvo, posebice kočarenje, može imati nabentoske zajednice, staništa, a posebice na koraljne grebene.Predavanje 14. Uloga akvakulture. (2 sata)Akvakultura: što se uzgaja; Proizvodni sustavi; Ishrana; Mogućnosti širenja; Primjeri.Ishodi učenja: Student mora znati kako se stečena ihtiološka znanja primjenjuju u praksi. Uloga akvakulture kao onekoja mora nadomjestiti nedostatak hrane na svjetskoj tržnici i one koja će omogućiti smanjenje ribolovnog napora naprelovljene populacije divljih riba.Predavanje 15. Gospodarenje i zaštita. (2 sata)Ciljevi gospodarenja, strategije i akcije; Od cilja do akcije; Kontrola ulova; Kontrola ribolovnog napora; Tehničkemjere; Poboljšanja.Ishodi učenja: Student mora znati kako se stečena znanja primjenjuju u praksi. S jedne strane mora razumjeti mjererazumnog korištenje resursa (ribarstvo i akvakultura), a s druge strane mora znati kako se primjenjuju znanja obiologiji i ekologiji riba u svrhu konzervacijske ekologije: uspostava zaštićenih područja, zaštita staništa i vrsta.Student mora znati sve načine kontrole ulova i ribolovnog napora u svjetskoj praksi.Seminari 1 - 5. Dinamika iskorištavanih populacija. (10 sati)Ishodi učenja: Student ili grupa dobije 10 recentnih znanstvenih radova iz najpoznatijih svjetskih časopisa kojiobrađuju navedenu tematiku (čine cjelinu) kako bi se studenti upoznali s najnovijim dostignućima, metodama iotkrićima na tom području. Svaki student predaje seminar u pisanom obliku s jasno definiranim uvodom, raspravom iliteraturom, dok su rezultati zapravo primjeri iz navedenih znanstvenih radova te javno prezentira rad pred kolegamauz obavezna pitanja.Seminari 6 - 10. Ekologija morskog ribarstva. (10 sati)

Ishodi učenja: Student ili grupa dobije 10 recentnih znanstvenih radova iz najpoznatijih svjetskih časopisa kojiobrađuju navedenu tematiku (čine cjelinu) kako bi se studenti upoznali s najnovijim dostignućima, metodama iotkrićima na tom području. Svaki student predaje seminar u pisanom obliku s jasno definiranim uvodom, raspravom iliteraturom, dok su rezultati zapravo primjeri iz navedenih znanstvenih radova te javno prezentira rad pred kolegamauz obavezna pitanja.Seminari 11 - 15. Gospodarenje i zaštita. (10 sati)Ishodi učenja: Student ili grupa dobije 10 recentnih znanstvenih radova iz najpoznatijih svjetskih časopisa kojiobrađuju navedenu tematiku (čine cjelinu) kako bi se studenti upoznali s najnovijim dostignućima, metodama iotkrićima na tom području. Svaki student predaje seminar u pisanom obliku s jasno definiranim uvodom, raspravom iliteraturom, dok su rezultati zapravo primjeri iz navedenih znanstvenih radova te javno prezentira rad pred kolegamauz obavezna pitanja.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastavestudent može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Tijekom nastave vrednuje se a) pohađanje nastave(do 4 boda), b) aktivnost u nastavi (do 16 bodova) te c) dosadašnje usvojeno znanje i njegova primjena (do 50 bodovakroz tri grupe seminara). Na završnom, pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje seutvrđuju za svaku cjelinu. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su tijekom nastave ostvarili najmanje 40bodova. Konačna ocjena utvrđuje se na temelju relativne raspodjele: izvrstan (5) (10% najboljih studenata), vrlo dobar(4) (sljedećih 25% studenata), dobar (3) (sljedećih 30% studenata), dovoljan (2) (sljedećih 25% studenata). Završniispit se održava usmeno / pismeno ovisno o broju studenata. U oba slučaja prag za prolaznost je minimalno ostvarenih60% točnih odgovora. Ocjena dobar (3) je rezultat 70%, a vrlo dobar (4) 80% točnosti odgovora na postavljenapitanja. Ocjena izvrstan (5) je rezultat visoke točnosti (>90%), ali i iskazanog logičkog zaključivanja i povezivanjaekoloških činjenica.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: sanja@izor.hr. Usmene konzultacijenastavnik održava jednom tjedno prije redovnog termina nastave iz navedenog kolegija.Naziv predmeta GOSPODARSKI RIBOLOV NA MORUKod predmetaSMR405Satnica predmeta(P/S/V)60/30/30ECTS(uz obrazloženje)10 ECTS (4 za predavanja, seminare i vježbe, 6 za samostalno učenje i konzultacije)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni X napredni specijalističkiStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar I. (godina) / I. i II. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Alen Soldo, izvanredni profesorVoditeljvježbi/seminaraO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Savladavanjem ovog predmeta stječu se praktična i teoretska znanja i vještine koje su potrebne da se može razumijeti

problematika iz djelatnosti gospodarskog ribolova na moru i njegovog živog bogatstva i obavljati poslovi koji seodnose na racionalno gospodarenje tim bogatstvima i ocjenu djelovanja gospodarskog ribolova na stanje naseljamorskih organizama, reguliranje ribolova, projektiranje, konstruiranje i izradu ribolovnih alata, obavljanje iorganiziranje gospodarskog ribolova, kao i obavljanje inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa iz oblastimorskog ribarstva.Popis obavezne literature-Popis izborne literature-Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)-Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)-Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)-Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicimaNositelj predmetaVoditeljvježbi/seminaraUZGOJ RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMASMR40660/15/158 ECTS (5 za predavanja i vježbe, 3 za samostalno učenje i konzultacije)obavezan izborni Xtemeljni X napredni specijalističkiMorsko ribarstvo / diplomski studijI. (godina) / I. i II. (semestar)Temeljna znanja iz fizike i kemije mora, biologije i ekologije morskih organizama,osnove embriologije i genetikeHrvatski jezikMoguća prilagodba na engleski jezikProf. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesorProf. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Glavni ciljevi predmeta su dobivanje teoretskih i praktičnih znanja za stjecanje kompetencija u kontroliranom uzgojumorskih organizama. Studenti će biti upoznati s najnovijim metodama i tehnikama rada u marikulturi, dostignućima,razvojnim trendovima i perspektivama, s posebnim obzirom na strateška usmjerenja u Europi, napose u zemljamaSredozemlja. Kroz ovaj temeljni kolegij bit će dotataknuti svi važni aspekti marikulture koji će pripremiti studente zaprimanje budućih naprednih i specijalističkih znanja iz područja marikulture. Nastava se organizira prema tematskimcjelinama koje uključuju abiotske, biotske i zootehničke čimbenike, na koje se nastavljaju, prostorni, reprodukcijski inutricionistički segmenti, a završava se sa soci-ekološkim i ekonomskim (marketinško-tržišnim) razmatranjimaindustrije uzgoja. Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnimpomagalima u blok satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz terenski rad, pokazne i auditorne vježbe. Pohađanjenastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovatina vježbama i izraditi seminarski rad i to tekstualno i u PPT, komunicirati s kolegicama i kolegama te ga prezentiratiuz raspravu.

1. Katavić, I., Predavanja iz kolegija Marikulture: CD*2. Katavić, I. , e-book Marikultura3. Bogut, I., Horvath, L. Adamek, Z., Katavić, I. 2006. Ribogojstvo. Sveučilište u Osijeku, Mostaru i Splitu, 523 p.4. Katavić, I. 2011. Zootehnika u marikulturi. U: Zootehnika (Kralik i sur.), Sv. Osjek, Zagreb, Mostar, 750 str.*CD - uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PPT prezentacija, priloga (knjige – udžbenike dostupne u PDF,različiti tekstove i web adrese iz problematike marikulture).Popis izborne literature1. FAO, 2008. Understanding and applying risk analysis in aquaculture. (Eds) Bondad-Rerantaso, M.G., Arthur, J.R.and Subasinghe, R.P. FAO Tech. Paper No. 519, 304pp.2. FOESA, 2011. Sustainability indicators for aquaculture sea cages in the Mediteranean. FOESA, Madrid, Spain,116pp.3. FAO, 2008. Integrated mariculture – a global review. FAO Technical Paper, Rpme, 529.4. Gezelius, S.S. and Raagjaer, J. (eds.), 2008. Making Fisheries Management Work. Implementation of policies forsustainable Fishing. Springer, 235pp.5. Ottolenghi, F., Silvestri, C., Giordano, P., Lovatelli, A., New, M.B. (2004). Capture-based aquaculture. Thefattening of eels, groupers, tunas and yellowtails. Rome, FAO, 385p.6. Hindisyde, N.T. Ross, L.G. Badjeck, M-C. And Allison, E.H., 2008. The effect of climate change on worldaquaculture: a global perspective. Department for International Development (DIFID), 151pp.7. UNEP/MAP-CP/RAC, 2009. Sustainable Fisheries in the Mediterranena, 143 pp. Available also at: www. cprac.org8. Soto, D., Aquilar-Manjarrez, J. and Hishamunda, N. (eds). Building an ecosystem approach to aquaculture. FAOFisheries and Aquaculture Proceedings. No. 14. Rome, FAO. 2008. 221p.9. Aoyama, J. 2009. Life History and Evolution of Migration in Catadomous Eels (Genus Anquila). Aqua-BioSci.Monogr. (ABSM), Vol. 2, No1, pp. 1-21. Dostupno također (www.terrapub.co.jp/onlinemonographs/absm/)10. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisaNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Stanje, trendovi i perspektive u kontekstu recentnih okolnosti.Ishodi učenja: Upoznati se s povjesnim ishodištima evolutivnog razvoja uzgoja u moru. Razumijeti globalne okolnostiu svjetskom ribarstvu s posebnim obzirom na uzroke i posljedice ribolovnih kapaciteta i ribolovnog pritiska. Upoznatise s globalnim okolnostima i trendovima koji diktiraju razvoj sektora marikulture. Objasniti mjesto i ulogumarikulture u funkciji zadovoljenja rastućih potreba čovječanstva za limitiranim proizvodima mora. Upoznati se saznačenjem ribe u ljudskoj prehrani kao i rizike za zdravlje potrošača. Upoznati mogućnosti transfera tehnologija iznanja iz drugih sektora, poput novih biotehnoloških rješenja, nanotehnologije, primjenjena genetika i dr. Razvojnitrendovi i perspektive marikulture.Predavanje 2. Ciljevi i razvojna usmjerenja marikulture.Ishodi učenja: Objasniti mjesto i ulogu marikulture u kontekstu stagnacije ulovnog ribarstva. Upoznati potencijalemarikulturne industrije u proizvodnji visoko vrijednih bjelančevina za rastuće potrebe čovječanstva. Razumjetiekološko, gospodarsko (ekonomsko) i društveno (socijalno) značenje marikulture. Razumijeti značenje ekološkesvijesti i svijesti o potrebi korištenja hrane sa zdravstvenim aspektom (visokonezasićene masne kiseline – koronarnebolesti, dijabetes itd.) kao značajnog vektora povećanja potrošnje ribe i ribama sličnih morskih organizama.Predavanje 3. Povijesni pokušaji uzgoja u moru (2).Ishodi učenja: Upoznati se s povijesnim okolnostima koji su doveli do zakretanja ulovnog ribarstva prema uzgojnom.Razumjeti interakciju ribolova s marikulturom – temeljne varijable. Osvijestiti prirodne limite ribolova, razloge iposljedice ribolovnog pritiska na stanje prirodnih populacija.Predavanje 4. Tipologija i kategorizacija uzgojnih sustava.Ishodi učenja: Upoznati se s tipologijom i klasifikacijom sustava za uzgoj ribe i drugih morskih organizama. Shvatitiosobitosti ekstenzivnog – poluintenzivnog – intenzivnog i superintenzivnog uzgoja; zatimpolikulture/monokulture/integrirane marikulture. S obzirom na mjesto uzgoja, upoznati se sa osobitostima kopnenih imorskih tehničko-tehnoloških riješenja. Opisati uzgojne sustave, namjene i funkcionalne karakteristike: lagunarniuzgoj, ribnjaci, protočni kanali, bazenski uzgoj, uzgoj u silosima; zatim uzgoj u plutajućim kavezima – uzobalni(inshore) i pučinski (offshore); uzgoj školjkaša na plutajućim linijskim pergolarima.Predavanje 5. Intenzifikacija ekstenzivnog uzgoja i zakretanje prema monokulturi.

Ishodi učenja: Upoznati se s tehničko tehnološkim specifičnostima ekstenzivnog uzgoja, kao i vektorima njegoveintenzifikacije (poluintenzivni uzgoj). Prepoznati indikatore i limitirajuće čimbenike intenzifikacije. Razumjetitehničko-tehnološka i zootehnička riješenja intenzivnog uzgoja na kopnu i moru. Objasniti principe na kojima setemelje recirkulacijski i protočni sustavi kao i njihovu praktičnu primjenu.Predavanje 6. Uzgojne metode i objekti za uzgoj ribe.Ishodi učenja: Upoznati se s praktičnom primjenom kopnenih sustava. Upravljanje proizvodnjom u ribnjacima,protočnim kanalima i silosima. Razumjeti specifičnosti ribnjačarske proizvodnje (ekstenzivni ili poluintenzivnikopneni sustav s polikulturnom proizvodnjom) u odnosu na intenzivne kopnene sustave dizajnirane za monokultru.Upoznati se s povijesnim razvojem i praktičnom primjenom uzgoja u moru. Objasniti konstrukcijska obilježjakaveznog uzgoja, sidrenje i sidrene sustave. Upoznati se s osnovnim principima primjene uzobalnih i pučinskihtehnologija. Razumjeti sile koje djeluju na kavezne instalacije i njihov utjecaj na sigurnost. Razumjeti rizike kaoposljedicu ranjivosti kaveznih sustava na okolišne uvjete. Upravljanje kaveznom proizvodnjom: mlađ, predrast,konzumna proizvodnja i komercijalizacija.Predavanje 7. More kao uzgojni medij – okolišni čimbenici marikulture.Ishodi učenja: Obnoviti osnovna znanja o fiziografskim i hidrološkim osobitostima morskog okoliša. Upoznati se sutjecajem promjenjivih okolišnih čimbenika na fiziologiju morskih organizama. Razumijeti biokemijske proceserazgradnje organske tvari i kruženje remineraliziranih sastavnica u morskom ekosustavu. Odgovor različitih razvojnihstadija uzgajanih organizama na pojedine ekološke čimbenike (T, Sal, pH, O 2, CO 2 , turbiditet, svijetlo i fotoperiod) sposebnim obzirom na njihov sinergijski učinak. Promjena uvjeta uzgoja uslijed metaboličkih produkata: dušičnispojevi - amonifikacija, nitrifikacija i denitrifikacija. Upoznati se s toksičnim supstancama i njihovim utjecajem nauzgajane organizme i sigurnost ljudske prehrane.Predavanje 8. Kriteriji za ocjenu i izbor potencijalno interesantnih vrsta u marikulturi.Ishodi učenja: Upoznati se s dosadašnjom praksom – promašajima i pokušajima izbora vrsta potencijalno pogodnih zauvođenje u marikulturu. Definiranje poželjnih bioloških, ekoloških i ekonomsko-tržišnih kriterija. Razumijevanjeprioriteta u kriterijalnoj analizi (stopa rasta, ponašanje, indeks konverzije, struktura endoskeleta). Reprodukcijskaobilježja presudna za kompletiranje biološkog ciklusa u zatočeništvu - reproduktivna fiziologija, fekunditet, poticana(inducirana) gametogeneza, inkubacija i uzgoj ranih razvojnih stadija.Predavanje 9. Poticani (inducirani) mrijest hormonalnom terapijom priobalnih (lubin, komarča i drugisparidi) i pučinskih vrsta riba (tuna, gof) u zatočeništvu.Ishodi učenja: Upoznati se s metodama i tehnikama poticane (inducirane) gametogeneze kod morskih riba uzatočeništvu. Objasniti fiziološke mehanizme i učinke manipulacije ekološkim čimbenicima (temp. i fotoperiod) uspolnom sazrijevanju riba. Upoznati se s praktičnom primjenom hormonalne terapije kod priobalnih i pučinskih vrstariba. Embriogeneza i inkubacijske tehnike ('čista' voda; 'zelena' voda; mezokozm tehnika). Opisati larvalni razvoj –ambijentalni uvjeti, endogena i egzogena ishrana.Predavanja 10. Primjenjena genetika i endokrinologija u marikulturi.Ishodi učenja: Obnoviti temeljna znanja iz osnova genetike i endokrinologije. Upoznati osnovne endokrinološkeprocese kod riba s posebnim obzirom na funkcionalnu vertikalu: hipotalamus-hipofiza-spolne žljezde. Upoznatimetode i ciljeve selekcijskog postupka u marikulturi na željeni fenotip manipulacije genima. Upoznati metode itehnike kromosomske manipulacije kod riba u odnosu na manipulacije genima ('genetski inžinjering'). Razumjetimogućnosti unakrsnog križanja-hibridizacije, metode i tehnike poliploidije, gino i androgeneze. Razmotritipotencijalne mogućnosti i koristi od triploida u marikulturi. Razmotriti mogućnosti i posljedice genetskoginžinjenringa (transfer gena jednog organizma u genom drugoga).Predavanje 11. Poremećaji u reprodukciji i proizvodnji mlađi.Ishodi učenja: Opisati najčešće uzročnike virusnih, bakterijskih i gljivičnih, te ihtioparazitskih bolesti. Upoznati se stemeljnim načelima dijagnostike u marikulturi. Objasniti principe preventivnog djelovanja i kurativne terapije.Upoznati se s malformacijama i uzrocima istih u gametogenezi, embrionalnom i postnatalnom razvoju ranih razvojnihstadija. Objasniti uzroke i kasnije posljedice vertebralnih deformacija. Upoznati se s uzrocima malformacijaplivajućeg mjehura – hipertrofija, bolest zračnih mjehurića (BZM).Predavanje 12. Tehničko-tehnološke pretpostavke uzgoja beskralješnjaka s posebnim obzirom na uzgojškoljkaša.Ishodi učenja: Upoznati se sa statusom i perspektivama uzgoja beskralješnjaka - školjkaši, puževi, glavonošci, rakovi.Objasniti tehnologiju uzgoja školjkaša na linijskim pergolarima. Razumjeti specifičnosti uzgoja kamenice i dagnji.

Shvatiti varijable za procjenu nosivog kapaciteta okoliša za uzgoj školjkaša. Definirati eliminacijske kriterije.Upoznati se sa zoniranjem prostora za marikulturu. Odabir lokacija za kavezni uzgoj. Prostorno – planske i ekološkepretpostavke kaveskog uzgoja. Eliminacijski kriteriji; Postupak i procedure.Predavanje 13. Prostorne pretpostavke – zoniranje za kavezni uzgoj ribe i izbor lokacija.Ishodi učenja: Upoznati se s prevladavajućim aktivnostima i procesima u obalnom području. Upoznati se s osnovnimprostorno-planskim dokumentima koji prethode projektnom zahvatu u obalnom prostoru. Objasniti postupke i principezoniranja dijelova pomorskog dobra (baza podataka, alati za obradu –Geografki Informacijski Sustav). Navestitemeljne biofizikalne i socio-ekonomske kriterije relevantne za zoniranje morskih područja za marikulturu. Upoznatise s primjenom eliminacijskih kriterija u postupku zoniranja. Vježbati opcijske scenarije izborne procedure i radnjekoje prethode koncesioniranju dijelova pomorskog dobra (lokacijske dozvole, Studija o procjeni utjecaja na okoliš,koncesija, povlastica).Predavanje 14. Zoniranje obalnih prostora za uzgoj školjakša na linijskim pergolarima.Ishodi učenja: Razumjeti specifične potrebe školjkaša kao filtratora. Upoznati bitna tehničko-tehnološka obilježjauzgojnih sustava za dvoljušturne školjkaše (bivalvia). Definirati kriterije za ocjenu povoljnosti zona za uzgojškoljkaša. Upoznati se s međunarodnim standardima – ekološkim i higijensko sanitarnim. Znati osnovnelaboratorijske testove za bakteriološku detekciju i biotoksine (miš - test v.s. analitičke metode).Predavanje 15. Funkcionalna obilježja mrijestilišta za proizvodnju mlađi morskih riba i školjkaša.Ishodi učenja: Upoznati se s osnovnim konstrukcijskim elementima mrijestilišta. Poznavati osnovne uvjete zakondicioniranje matičnog materijala. Kondicioniranje vode u reciklažnom sustavu u odnosu na promjenjive okolišnečimbenike. Razumjeti funkcioniranje mrijestilišta – fitoplankton, zooplankton, inkubacijski proces, uzgoj i ishranaranih razvojnih stadija. Usvojiti načela upravljanja matičnim stokovima.Predavanje 16. Hranidba riba i organski unos u okoliš.Ishodi učenja: Upoznati se s osnovnim komponentama u ribljoj hrani i specifičnostima probavnog sustava riba –mikroflora i čimbenici koji utječu na mikrofloru u probavilu riba. Objasniti temeljna načela i postavke hranidbe riba.Razmotriti čimbenike važne za izbor sastavnica hrane; makro i mikrokonstituenti; odnos probavnih proteina iprobavne energije; profil esencijalnih masnih kiselina. Alternativne sirovine – krvno brašno (hemoglobin u prahu) ibiljni proteini u ishrani karnivora. Usvojiti temeljne principe hranidbe riba – kada i kako hraniti; maksimalna (adlibitum) u odnosu na optimalnu (reduciranu) hranidbu. Aditivi, toksini i antimetabolici u ribljoj hrani – koristi iposljedice.Predavanje 17. Otpad i kvantificiranje otpada unesenog hranidbom ribe.Ishodi učenja: Razumjeti funkcioniranje morskog ekosustava. Objasniti podrijetlo i značenje organskog unosamarikulturom u akvatički ekosustav. Opisati utjecaje organskog unosa na kemizam vodenog stupca, nektonske ibentoske životne zajednice, te na kemizam sedimenta i meiofaunu. Razumjeti relacije između Probavnih Proteina (PP)i Probavne Energije (PE) u odnosu na emisiju N-spojeva u morski ekosustav. Upoznati ostale potencijalno negativneutjecaje kaveznog uzgoja na okoliš. Definirati parametre procjene prihvatnog (holding) i nosivog kapacitetauzgajališta (carrying capacity). Upoznati se s metodama kvantificiranja unosa nutrijenata (N, P). Upoznati mogućnostismanjenja negativnog utjecja uzgojnih aktivnosti na morski okoliš.Predavanje 18. Kapacitet uzgajališta. Koliko ribe u uzgoju?Ishodi učenja: Upoznati limitirajuće čimbenike i posljedice intenzifikacije pri uzgoju riba i školjkaša. Razumjetiprodukcijski, ekološki i sociološki kapacitet ekosustava za marikulturu. Naučiti kvantificirati nutrijente temeljemhidroloških i bioloških metoda - izračun količine nutrijenata u vodi i sedimentu u odnosu na ugrađene nutriente uribu. Raspraviti prostornu varijablu utjecaja.Predavanje 19. Mogući utjecaji uzgoja na biodiverzitet.Ishodi učenja: Razumjeti posljedice selekcije poželjnih fenotipova u marikulturi s obzirom na izvjesnost križanjaprebjega s autohtonim nativnim populacijama i 'genetsko zagađenje'. Objasniti posljedice smanjenje heterozigotnostiuz povećano ispoljavanje recesivnih gena. Moguće ublažavanje posljedica primjenom odgovarajućih metodaprimjenjene genetike; kromosomske manipulacije u marikulturi (usmjeravanje spola, poliploidija, hibridizacija).Predavanje 20. Smanjenje negativnih utjecaja na okoliš.Ishodi učenja: Upoznati mogućnosti prevencije putem odabira ekološki poželjnijeg sastava hranidbenih komponenti iformulacijom hrane, optimizacijom hranidbe, i izborom optimalnih lokacija za uzgoj. Razumjeti značenje sustavnekontrole i praćenja stanja u okolišu (monitoring). Objasniti odgovor bentoskih biocenoza na organski unos. Upoznatimogućnosti oporavka morskog ekosustava nakon prestanka uzgojnih aktivnosti.

Predavanje 21. Marikultura temeljena na ribolovu.Ishodi učenja: Definicija i ciljevi marikulture temeljene na ribolovu. Održivost proizvodnje temeljene na ribolovu -status i perspektive. Biološki, socijalni i ekonomski čimbenici marikulture temeljene na ribolovu. Razumjetipretpostake održivosti uzgoja temeljenog na ribolovu. Upoznati osnovna bioekološka obilježja vrsta s posebnimosvrtom na njihovu reprodukciju. Opisati zootehnike uzgoja.Predavanje 22. Tuna (Thunnus thynnus) u kontroliranom uzgoju – status, trendovi i perspektive.Ishodi učenja: Razumjeti temeljna obilježja fam. Tunidae i njihovo značenje u ribarstvu. Raspraviti relacije izmeđuribolovnih kapaciteta i ribolovnih mogućnosti ulova i uzgoja plavoperajnog tuna. Upoznati se s naporimameđunarodne zajednice u pravcu obnove stokova plavoperajne tune u Atlantiku. Upoznati se s međunarodnim iregionalnim tijelima odgovornim za razumno upravljanje stokovima tuna. Upoznati se s marketinškim pricipimaspecijaliziranog sushi i sashimi tržišta. Definirati pojam kvalitete, kriterije za ocjenu iste. Upoznati se s principimadražbovne ponude u trženju tuna (video prezentacije – ocjena kvalitete i dražbovno trženje).Predavanje 23. Proizvodnja u kavezima – tov u odnosu na stvarni uzgoj.Ishodi učenja: Razumijeti prevladavajuću praksu, principe i ciljeve tova (fattening) i stvarnog uzgoja (farming) tuna.Upoznati se s temeljnim bioekološkim i ekonomskim varijablama kaveskog uzgoja tuna. Predstaviti strukuru i sastavulovljenih tuna u Jadranu u odnosu na dužinsko- maseni prirast tijekom vremena. Test case: Kavezni uzgoj juvenilnetune u Hrvatskoj.Predavanje 24. Domestikacija i potencijalne mogućnosti reprodukcije tuna u kontroliranim uvjetima – status iperspektive.Ishodi učenja: Upoznati napore znanstvene i stručne zajednice na uspostavi održive kontrolirane proizvodnje tunaputem kompletiranja biološkog ciklusa u zatočeništvu. Upoznati se s iskustvima kontrolirane reprodukcije pacifičketune (Th. thynnus orientalis) na Kinki University, Japan. Upoznati se s EU i nacionalnim programima induciranogmrijesta plavoperajnog tuna. Razumjeti otvorena pitanja, uska grla i neriješene zootehničke probleme u reprodukcijipučinskih vrsta riba.Predavanje 25. Poribljavanje – ribolov temeljen na uzgoju.Ishodi učenja: Upoznati se s definicijom i ishodišnim ciljevima poribljavanja. Upoznati trenutna dostignuća, trendovei domete. Definiranje elementarnih kriterija za izbor vrsta pogodnih za poribljavanje. Objasniti otvorena pitanja, rizikei tehnike upravaljanja rizicima uslijed proribljavanja.Predavanje 26. Kontrola i praćenje promjena u okolišu kao posljedica uzgoja (monitoring).Ishodi učenja: Definirati metode, ciljeve i temeljne principe monitoringa u marikulturi. Upoznati specifičnostimonitoringa kaveznih uzgajališta ribe i uzgoja školjkaša na linijskim pergolarima. Upoznati se s različitim scenarijimai parametrima monitoriranja školjkarskih zona (monitoring = site specific).Predavanje 27. Trendovi u uzgoju uzgoja ribe i drugih proizvoda mora u EU.Ishodi učenja: Upoznati stanje industrije uzgoja, izgledne mogućnosti, slabosti, prilike i ograničenja. Upoznatispecifičnosti EU tržišta ribom. Upoznati se sa strateškim ciljevima i budućim usmjernjima EU marikulture. Upoznatiproivodne, tržišne i standarde zaštite potrošača (certificiranje, označavanje, sljedivost).Predavanje 28. Marikultura Sredozemlja – stanje, trendovi i perspektive.Ishodi učenja: Povijesni i evolutivni razvoj uzgoja morskih organizama u Sredozemlju (lagunarni - valikultura).Načela i principi intenzifikacija kroz kavezni uzgoj. Razumjeti okolišne specifičnosti Sredozemlja u kontekstu razvojamarikulture. Upoznati se s neriješenim pitanjima i zabludama. Objasniti načela bio-ekološke i socio-ekonomskevalorizacije učinaka diversifikacije uvođenja novih vrsta i davanja dodatne vrijednosti proizvodima.Predavanje 29. Rizici i upravljanje rizicima u marikulturi.Ishodi učenja: Upoznati se s najčešćim rizicima: proizvodnim, tehničkim, ekonomskim, socijalnim i političkimrizicima. Razumjeti temeljne principe upravljanja rizicima. Mjesto i uloga osiguranja/reosiguranja u upravljanjurizicima u marikulturi. Osiguravateljna praksa i osiguravateljno pokriće u marikulturi. Evaluacija uzroka i posljedicaštetnih događanja na kavezni uzgoj ribe.Predavanje 30. Integrirana multitrofička marikultura.Ishodi učenja: Upoznati smisao integrirane proizvodnje u marikulturi – ekonomsku i socioekonomsku dimenziju.Razumjeti funkcioniranje morskog ekosustava u uvjetima multitrofičke proizvodnje. Objasniti prednosti i ograničenjaintegrirane marikulture. Raspraviti dosadašnja iskustva u svijetu i mogućnosti primjene multitrofičke marikulture uSredozemlju.

VježbeIshodi učenja: Upoznavanje s uzgojnim sustavima, uzgojnim tehnikama i tehnologijama na kopnu. Razumijevanjezootehničkih osobitosti recirkulacijske tehnologije. Mrijestilište IOR-a (5) sati. Upoznavanje s metodama i tehnikamareprodukcije školjkaša. Upoznavanje s procesima monitoringa i purifikacije školjkaša. Razumijevanje zootehničkihspecifičnosti školjkarske proizvodnje. Malostonski zaljev – MariBic (5 sati). Upoznavanje sa zootehničkimkomponentama mrjestilišta za proizvodnju mlađi komercijalnih vrsta morske ribe. Razumijevanje procesa kontroliranereprodukcije, induciranog mrijesta, inkubacije, i uzgoja ranih razvojnih faza morskih riba. Upoznavanje sihtiopatološkim aspektom kontrolirane reprodukcije morskih riba. Komercijalno mrijestilište CENMAR – Nin (kodZadra) (5 sati).SeminariTematski okvir seminarskih radnji: 'Identifikacija relevantnih čimbenika značajnih za gospodarsku, ekološku idruštvenu održivost marikulture'.Obrazloženje: Nadovezujući se na prethodne informacije pružene tijekom predavanja pristupamo praktičnoj primjeni irazradi istih kroz niz seminarskih radnji. Cilj je prepoznati mogućnosti, izazove i trenutnu praksu u područjukontroliranog uzgoja morskih organizama, okolišnih utjecaja na uzgajane organizme i samog uzgoja na okoliš.Opis zadatka: Zadatak svakog studenta jeste da obradi jednu tematsku cjelinu u okviru zadanog okvira, bilo da je riječo biološkom, ekološkom, ekonomsko-tržišnom ili zakonodavno-pravnom aspektu marikulture, s posebnim obzirom namjere unapređenja istih i eventualne posljedice po druge aktivnosti i prirodni okoliš. Studenti se upućuju na korištenjegrafičkih prikaza, gdje god je to primjereno.Seminarska radnja ne treba prelaziti 7 stranica, uključivo tablice, grafove, slike i izvore kojima se student koristi(bibliografija). U definiranju sadržajnog koncepta koristiti se tezama/uputa priloženim pojedinoj seminarskoj temi. Uslučaju potrebe za daljnjim pojašnjenjima tjekom izrade seminarske radnje studenti se upućuju na predmetnognastavnika i komunikaciju putem na e-pošte: katavic@izor.hrSlijedeći korak je izrada PPT prezentacije na zadanu temu. Sugerira se da ista ne treba prelaziti 25 slajdova.Seminarski uradak je potrebno komunicirati kolegama i predmetnom nastavniku. Svaki student je dužan izraditi kratkikritički osvrt na primljeni seminarski rad (do 1 stranice teksta). PPT prezentacija podrazumijeva i raspravu.Seminarska radnja je jedan od preduvjeta za polaganje ispita i njena izvedba utječe na ocjenu ispita.Seminarske radnje: Studentima se daju mogućnosti da sami, prema svojim sklonostima odaberu jednu od ponuđenihtema koju će obraditi u svojoj seminarskoj radnji. Predmetni nastavnik za svaku radnju osigurava temeljne literaturneizvore, a studenti se upućuju da dodatne potraže putem interneta i/ili u biblioteci IOR-a. U nastavku se donose naslovinekih:1. Neriješena pitanja i problemi zatvaranja životnog ciklusa jegulje u zatočeništvu2. Pučinska (offshore) tehnologija za uzgoj ribe – trendovi i perspektive3. Živa hrana u ishrani ranih razvojnih stadija morskih organizama – problemi,perspektive i trendovi4. Spolna diferencijacija riba – mehanizmi djelovanja endogenih i egzogenih čimbenika5. Integrirana marikultura – s posebnim obzirom na primjenu u Sredozemlju6. EU regulativa o akvakulturi s posebnim obzirom na dobrobit uzgajanih organizama7. Uzgoj temeljen na respektu funkcionalnog ekosustava (EBA)8. Ekološki rizici u marikulturi9. Klimatske promjene i njihov utjecaj na akvakulturu10. Primjenjena genetike u akvakulturi.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka tijekom predavanja i praktičnihvježbi. Temeljni princip ocjenivanja jeste provjera znanja usvojenog na predavanjima s maksimalnih 60% konačneocjene, a po 20% na praktičnim vježbama i seminarima. Ispit se u principu sastoji od pismenog i usmenog dijela.Pismeni ispit podrazumijeva provjeru znanja gradiva iz predavanja, a sastoji se od zadataka u kojima se traže opcijskarješenja putem zaokruživanja, nadopunjavanja, opisivanja, i/ili identificiranja na slici ili grafici. Redovan rad tijekomsemestra se vrednuje omogućavanjem polaganja semestralnih ispita u vidu parcijalnih kolokvija tijekom izvođenjateoretske i praktične nastave. Provjera praktičnog znanja usvojenog na vježbama se odvija pismenim putem. Uspješnosavladan praktični rad je preduvjet za pristupanje završnom ispitu. Ispit se sastoji od zadataka na zaokruživanje,nadopunjavanje, opisivanje, označavanje te s računskim operacijama. Postotak uspješno riješenih zadataka se koristi

za izračunavanje ostvarenih bodova na ispitu iz praktičnih vježbi (max 20%).Način vrednovanja i prikupljanje bodova na kolokvijima, odnosno na završnom ispitu je slijedeći:90% - 100% - ocjena izvstan (5)80% - 90% - ocjena vrlo dobar (4)70% - 80% - ocjena dobar (3)60% - 70% - ocjena dovoljan (2)

Split. Centre for the training of fishing personnel from developing countries, 107 pp.2. Depeche, J. et R. Billard. 1994. Embryology in fish. A review. Editions speciales de la Societe francaised'ichthyologie, 123 pp.3. Fishery Science, The Unique Contributions of Early Life Stages. Fuiman LA, Werner RG (ed.) Blackwell Science.p 324.Popis izborne literature1. Anonymus, 1983. Ontogeny and systematics of fishes. Based on an International Symposium dedicated to theMemory of E.H. Ahlstrom. Special Publication Number 1, American Society of Ichthyologists and Herpetologists,NMFS, NOAA and USDC. 755 pp.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Uvod.Ishodi učenja: Razumijevanje pojma ihtioplanktona. Značaj istraživanja ihtioplanktona.Predavanje 2. Reproduktivni organi ribaIshodi učenja: Saznanja o spolnim organima riba, oogenezi i oplodnji kod riba. Usvojiti pojmove ranih razvojnihstadija (oplođena jaja, ličinke, poslijeličinke i nedorasle ribe).Predavanje 3. Struktura ribljeg jajaIshodi učenja: Usvojiti pojmove o strukturi jaja kod riba.Predavanje 4. Oblik i veličina ribljih jaja. Fekunditet.Ishodi učenja: Saznanja o oblicima i veličinama ribljih jaja kao i o pojmu fekunditeta.Predavanje 5. Vrijeme i mjesto mriještenja riba. Oplodnja.Ishodi učenja: Usvojiti saznanja o vremenu i mjestu mriještenja kod riba kao i o samom procesu oplodnje (tipovima)kod riba.Predavanje 6. Embrionalni razvojIshodi učenja: Usvojiti saznanja o osnovnim embrionalnim procesima kod riba.Predavanje 7. Rani razvojni stadiji (ličinke i postličinka) i rastIshodi učenja: Saznanja o ranim razvojnim stadijima kod riba: ličinke i postličinke. Osnovne osobitosti svakog odpojedinih stadija.Predavanje 8. Mortalitet i preživljavanje.Ishodi učenja: Saznanja o mortalitetu te značaju za obnavljanje populacija. Primjena i značaj u ribarstvenimistraživanjima.Predavanje 9. Određivanje starosti ličinki i postličinki.Ishodi učenja: Usvojiti saznanja o određivanju starosti ličinki i postličinki na temelju dnevnih naraštajnih prstenova uotolitima. Značaj određivanja starosti u procjenama stanja populacija.Predavanje 10. Odnos populacija-obnavljanje.Ishodi učenja: Objasniti pojmove selidba i novačenje, te oblike ponašanja nedoraslih stadija riba tijekom ovih procesa.Hipoteze.Predavanje 11. Alati za uzorkovanje ihtioplanktona.Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba. Terenski rad, laboratorijskirad. Opis glavnih alata za prikupljanje ihtioplanktona.Predavanje 12. Strategija uzorkovanja ihtioplanktona.Ishodi učenja: Izradba strategije za uzorkovanje ihtioplanktona u ribarstveno-ekološkim istraživanjima.Predavanje 13. Konzerviranje i procesiranje uzorka.Ishodi učenja: Usvojiti načine konzerviranja kao i daljnjeg procesiranja uzorka ihtioplanktona. Značaj za metoduprocjenu biomase ribe.Predavanje 14. Procjena biomase na osnovi produkcije jaja i ličinki.Ishodi učenja: Upoznavanje sa osnovnim metodama za procjene biomase riba. Osnovne prednosti i nedostaci metode.Predavanje 15. Procjena biomase na osnovi produkcije jaja i ličinki.Ishodi učenja: Detaljnija razrada metode procjene biomase na osnovi produkcije jaja i ličinki. Značaj za ribarstvenobiološkaistraživanja.Vježba 1. Laboratorijsko upoznavanje sa ranim razvojnim stadijima riba.Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana

izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove.Vježbe 2 – 6. Prve faze životnog ciklusa riba, laboratorijski rad.Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadranaizolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove.Vježba 7. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba.Ishodi učenja: Metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba koji su objašnjeni na predavanjimaprikazati na terenu. Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija Na terenu prikazati lov mrežom narazličitim staništima i način pohranjivanja uzoraka u prethodno označene posude.Vježba 8. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba.Ishodi učenja: Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija.Vježba 9. Laboratorijsko određivanje ulovljenih vrsta.Ishodi učenja: Objasniti taksonomske ključeve za određivanje vrsta riba na primjeru ulovljenih vrsta na terenu.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Svaki student moraproći pismeni kolokvij da bi izašao na ispit. Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje na završnom ispitu na kojem studentmože ostvariti 10 bodova. Završni ispit je u pismenom obliku i njime se provjerava usvojeno znanje koje se utvrđujeza svaku cjelinu. Konačna ocjena se utvrđuje bodovanjem odgovora:ocjena izvrstan (5) – više od 80% pozitivno ocijenjenih odgovoraocjena vrlo dobar (4) – 80% pozitivno ocijenjenih odgovoraocjena dobar (3) – 70% pozitivno ocijenjenih odgovoraocjena dovoljan (2) – 60% pozitivno ocijenjenih odgovoraocjena nedovoljan (1) – 50% i manje od 50% pozitivno ocijenjenih odgovora.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Nastavnik stoji na raspolaganju studentima svaki radni dan za djelatnog vremena. Nastavni sadržaji i obavijesti vezaneuz kolegij mogu se pronaći na oglasnoj ploči IOR-a u Splitu kao i na web stranicama Sveučilišnog odjela za studijemora Sveučilišta u Splitu.Naziv predmeta TEHNIKE PODVODNIH ISTRAŽIVANJAKod predmetaSMR209Satnica predmeta(P/S/V)30/0/15ECTS(uz obrazloženje)4 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe, 2,5 za samostalno učenje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar I. (godina) / I. (semestar)Preduvjeti za upis Osnove biologije, fizike i kemije moraJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezik, a prema potrebi i engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Alen Soldo, izvanredni profesorVoditelj vježbiIgor Glavičić, predavačO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Savladavanjem ovog predmeta studenti imaju priliku za daljnje usavršavanje u ronjenju, naprednim ronilačkimkategorijama i vještinama. Po uspješno završenom ispitu (praktičnom, pismenom i usmenom) studenti stječu zvanjeronioca R1* ili R2*, tj. OWD (Open Water Diver) ili AOWD (Advanced Open Water Diver) međunarodno priznateronilačke kvalifikacije. Također, stječu znanje o najnovijim metodama i tehnikama podvodnih istraživanja u biologiji i

iotehnologiji. Nastava se temelji na predavanjima, vježbama i praktičnom radu na bazenu i moru. Održavanje nastavese provodi putem predavanja, vježbi te seminara, koja su redovita tjedna. Predavanja su frontalna s korištenjem videopriloga ili putem Power Point prezentacije, a nakon predavanja će se voditi rasprava. Vježbe su pokazne i auditorne,održavaju se na bazenu i u moru.Popis obavezne literature1. Soldo, A. Tehnika podvodnih istraživanja. Skripta.2. Drašinac, G., Glavičić, I.: Ronjenje s autonomnom ronilačkom opremom, udžbenik u izradi3. Gošević, S. (1990.): Ronjenje u sigurnosti, JUMENA, ZagrebPopis izborne literature1. Richardson, D. (2003.): The encyclopedia of recreational diving, Published by PADI, USA2. Examining underwater visual census techniques for the assessment of population structure and biodiversity intemperate coastal marine protected areas. (Ed. N. Barrett and C. Buxton). Technical Report Series, No. 11, TasmanianAquaculture and Fisheries Institute, 2002.3. Jackson, J. (2000.): Autonomno ronjenje, New holland publisher ltd, LondonNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1: Povijest ronjenja.Ishodi učenja: Znati početke ronjenja kroz povijest, Aristotelovo zvone, peraje Leonarda da Vincija, početke rada nausavršavanju ronilačkog zvona od Haleya pa nadalje, usavršavanje autonomnog ronilačkog aparata, Siebeovo odijelo ikaciga, rebreather, rad na prvoj podvodnoj kameri.Predavanje 2: Podjela ronjenja.Ishodi učenja: Znati razlikovati osnovne ronilačke kategorije, razlikovati ronjenje na dah od površinskog ronjenja,ronjenje sa zrakom u odnosu na ronjenje s mješavinama plinova, kisikom, ronjenje u saturaciji, te znati podjeluronjenja obzirom na radne aktivnosti ispod površine.Predavanje 3: Fizika ronjenja.Ishodi učenja: Znati što se dešava s vidom i sluhom pod vodom, promjenama tlak pod vodom i s mjenjanjem dubine,osnovne fizikalne zakone, termoregulaciju, biomehaniku kretanja pod vodom.Predavanje 4: Fiziologija ronjenja.Ishodi učenja: Znati osnovne karakteristike zraka za disanje te karakterisitke ostalih udisajnih plinova, utjecajhiperbaričnih uvjeta na tjelesna tkiva i šupljine, specifičnosti funkcioniranja disajnog i kardiovaskularnog sustava uhiperbaričnim uvjetima.Predavanje 5: Medicina ronjenja.Ishodi učenja: Znati razlikovati simptome dekompresijske bolesti od barotraume. Znati razlikovati uzroke nastajanjaronilačkih bolesti, znati mehanizme djelovanja dekompresijske bolesti i barotraume, znati uzroke nastajanja narkozedušikom, znati razlike simptoma za barotraumatsku plinsku emboliju, medijastinalni emfizem, potkožni emfizem ipneumotoraks, znati prvu pomoć za ronilačka oboljenja.Predavanje 6: Saturacija plinova.Ishodi učenja: Znati osnovne karakteristike plinova za disanje i uzroke njihova različita djelovanja na ljudsko tijelo,razvoj i primjenu ronilačkih tablica, uzroke toksičnosti i simptome trovanja kisikom, ugljičnim dioksidom, ugljičnimmonoksidom.Predavanje 7: Oprema za ronjenje.Ishodi učenja: Znati osnovnu opremu za ronjenje s autonomnom ronilačkom opremom, znati razlikovati karakteristikeopreme, način uporabe, funkcioniranje i principe rada opreme, zaštitu i održavanje.Predavanje 8: Prva pomoć i spašavanje.Ishodi učenja: Znati načine izvlačenja unesrećenog ronioca na površinu, znati pružiti pomoć onesvještenom roniocu napovršini, znati načine transporta unesrećenog ronioca, metode prve pomoći za različita oboljenja.Predavanje 9: Podvodna video i foto oprema.Ishodi učenja: Znati osnovnu video i foto opremu za podvodna snimanja; tehnike snimanja, korištenje umjetnerasvjete, karakteristike umjetne rasvjete.Predavanje 10: Uzimanje i obrada podataka.Ishodi učenja: Znati osnovne tehnike vizualnog cenzusa, metodu kvadrata, metodu točke, metodu transekta, znatisoftware za obradu podataka, primjenu rezultata u procjeni veličine populacija i ostalih bioloških podataka;standardizaciju metoda; način vršenja kratkoročnih i dugoročnih istraživanja.

Predavanje 11: Ostali instrumenti i uređaji.Ishodi učenja: Znati kategorije podvodnih vozila za podvodna istraživanja (podmornice, AUV, ROV), podvodneuređaje i instrumente; stacionarne kamere; znati načine snimanja djelovanja stacionarnih i pokretnih ribolovnih alata.Vježba 1: Fizikalni zakoni ronjenja.Ishodi učenja: Znati Henryev, Daltonov i Boyle-Marriotov zakon, razlikovati djelovanje dubine, obzirom na utjecajdušika i kisika, znati brzinu ronjenja i načine izranjanja.Vježba 2: Fiziologija ronjenja.Ishodi učenja: Znati utjecaj plinova na tijelo, djelovanje plinova u ovisnosti o dubini i promjenama tlaka, temperaturivode i koeficijentu topljivosti.Vježba 3: Medicina ronjenja.Ishodi učenja: Prepoznati simptome dekompresijske bolesti i barotraume te narkoze dušikom, znati načine ronjenjakojima se smanjuje mogućnost oboljenja, znati nedozvoljena ronjenja, znati zakonitosti ronjenja u granicamasigurnosne krivulje.Vježba 4: Oprema.Ishodi učenja: Znati pravilno obući ronilačko odijelo i ABC opremu, znati sastaviti autonomni ronilački aparat, načineoblačenja i skidanja, znati pravilno ga rastaviti i znati načine održavanja i čiščenja.Vježba 5: Ulazak u vodu i disanje pod vodom.Ishodi učenja: Znati sve načine pravilnog ulaska u vodu s ronilačkim aparatom te korištenje ronilačkog aparata podvodom za disanje, znati se balansirati na površini.Vježba 6: Osnovne vježbe ronjenja.Ishodi učenja: Znati skinuti masku i opet je postaviti pod vodom, znati održavati neutralnu plovnost, znati skinutiaparat i ponovno ga obući pod vodom.Vježba 7: Kretanje pod vodom.Ishodi učenja: Znati se kretati pod vodom, načine upotrebljavanja peraja, skidanje olova i slobodan izron.Vježba 8: Prva pomoć pod vodom.Ishodi učenja: Znati davati bratsko disanje, znati naći izgubljeni regulator, bratsko disanje do površine, odvlačenjeunesrećenog do plovila ili obale.Vježba 9: Kretanje u moru.Ishodi učenja: Znati ponoviti sve naučeno u prirodnom okruženju do 18 m dubine.Vježba 10: Tehnike podvodnih istraživanja.Ishodi učenja: Znati praktično primjeniti metode kvadrata, točke i transekta, te upotrijebiti podvodnu foto i videoopremu.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Znanje se provjerava putem pismenih kolokvija, kao i putem provjere praktičnog znanja. Konačno znanje se utvrđuje iocjenjuje na ispitu, koji se polaže usmeno.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve konzultacije s nastavnikom se mogu odraditi u unaprijed određenom terminu, ili putem e-maila i telefona.Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarRAZMNOŽAVANJE MORSKIH ORGANIZAMASMR40930/0/305 ECTS (2 za predavanje i vježbe, 3 za samostalno učenje uz konzultacije)obavezan izborni Xtemeljni napredni X specijalističkiMorsko ribarstvo / diplomski studijI. (godina) / I. (semestar)

Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicimaNositelj predmetaVoditelj vježbiKompetencije iz opće biologije, ribarstvene biologije i ekologije te fiziologije morskihorganizamaHrvatski jezik, a u dogovoru sa studentima i predstojnikom studija postoji mogućnostpraćenja nastave na engleskom jezikuDoc. dr. sc. Josipa FerriDoc. dr. sc. Josipa FerriO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Osnovni cilj kolegija Razmnožavanje morskih organizama je upoznati studente s brojnim aspektima razmnožavanjamorskih organizama. Po završetku kolegija, studenti bi trebali jasno razumjeti različite oblike i strategijerazmnožavanja morskih organizama, reproduktivne cikluse riba i drugih morskih organizama, zatim regulacijurazmnožavanja riba (uloga okolišnih čimbenika i hormona) te reproduktivne strategije riba u zatočeništvu (snaglaskom na hormonalne terapije koje pomažu u rješavanju poremećaja u reprodukciji riba u zatočeništvu). Nastavakolegija Razmnožavanje morskih organizama se organizira u obliku predavanja i laboratorijskih vježbi koje prate inadopunjuju predavanja (Power Point prezentacije i praktičan rad), a na oba se oblika nastave potiče aktivnosudjelovanje studenata kroz pitanja i komentare. Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i laboratorijskevježbe), aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit. Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (ipredavanja i laboratorijske vježbe), a studentu su dozvoljena dva neopravdana izostanka s predavanja i jedanneopravdani izostanak s laboratorijskih vježbi. Izostanak je opravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti naOdjelu, a student je dužan donijeti pisanu potvrdu. Uredan dolazak na sve oblike nastave te poštivanje prethodnonavedenih pravila je uvjet za potpis.Popis obavezne literature1. Miller BS, Kendall AW. 2009. Early Life History of Marine Fishes (Chapter 1 – Fish Reproduction). University ofCalifornia Press, 376 str.2. Lukšienė D, Svedäng H. 1997. A review on fish reproduction with special reference to temperature anomalies.Fiskeriverket, 36 str.3. Eddy FB, Handy RD. 2012. Ecological and Environmental Physiology of Fish. Oxford University Press, 264 str.Popis izborne literature1. Hill RW, Wyse GA, Anderson M. 2008. Animal Physiology (Second Edition). Sinauer Associates, 770 str.2. Farrell A. 2011. Encyclopedia of Fish Physiology (First Edition). Academic Press, 2272 str.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1: Općenito o razmnožavanju morskih organizama. (3 sata)Ishodi učenja: Utvrditi osnovne aspekte razmnožavanja različitih morskih organizama. Procijeniti važnost istraživanjareproduktivne biologije vrsta.Predavanje 2: Raznolikost oblika i strategija razmnožavanja kod riba. (3 sata)Ishodi učenja: Utvrditi osnovne oblike i strategije razmnožavanja riba. Otkriti razlike između oviparije, ovoviviparije iviviparije te utvrditi primjere vrsta za koje su karakteristične navedene strategije kao i njihove prednosti i nedostatke.Utvrditi razliku između semeloparnosti i iteroparnosti te znati njihove prednosti i nedostatke.Predavanje 3: Reproduktivni ciklus riba. (6 sati)Ishodi učenja: Otkriti osnovne faze reproduktivnog ciklusa riba. Utvrditi dva modela diferencijacije spola kod riba terazlikovati gonohorist-diferencirane i gonohorist-nediferencirane vrste. Otkriti osnovne procese tijekomprevitelogeneze, vitelogeneze i završnog sazrijevanja oocita. Razlikovati perinuklerani stadij oocita, stadij kortikalnihalveola oocita, vitelogene oocite i oocite u stadiju migracije jezgre te utvrditi za koju su od faza oogeneze značajne.Prosuditi ulogu Leydigovih i Sertolijevih stanica u gonadama mužjaka. Utvrditi svaku fazu spermatogeneze.Razlikovati spermatogonije, spermatociste, spermatocite i spermatozoide te otkriti za koju su od faza spermatogenezeznačajne. Razlikovati lobularni i tubularni tip testisa riba. Otkriti različite tipove razvoja gonada (sinkroni, grupnosinkronii asinkroni).Predavanje 4: Regulacija razmnožavanja riba: okolišni čimbenici. (3 sata)Ishodi učenja: Utvrditi ulogu brojnih okolišnih čimbenika na razmnožavanje riba.Predavanje 5: Regulacija razmnožavanja riba: hormoni. (6 sati)Ishodi učenja: Otkriti reproduktivnu os kod riba. Procijeniti ulogu hipotalamusa i hipofize na proces razmnožavanja

iba. Razlikovati ulogu GnRH i GTH hormona. Utvrditi ulogu FSH, LH, estradiola, 11-ketotestosterona te steroidakoji inducira sazrijevanje u reproduktivnom ciklusu mužjaka i ženki riba.Predavanje 6: Razmnožavanje riba i akvakultura. (3 sata)Ishodi učenja: Procijeniti važnost poznavanja reproduktivnih strategija riba u zatočeništvu. Utvrditi najčešćeporemećaje u reprodukciji riba u zatočeništvu. Otkriti uzroke poremećaja u reprodukciji riba te načine kako ihminimalizirati. Procijeniti tri osnovna tipa poremećaja u reprodukciji ženki i dva osnovna tipa poremećaja ureprodukciji mužjaka u zatočeništvu. Utvrditi razvoj hormonalnih terapija koje poništavaju poremećaje u reprodukcijiriba u zatočeništvu te koju hormonalnu terapiju koristiti za određeni tip poremećaja.Predavanje 7: Reproduktivno ponašanje riba. (3 sata)Ishodi učenja: Utvrditi različite oblike reproduktivnog ponašanja riba. Otkriti različite oblike udvaranja, od vizualnogprepoznavanja, preko udvaranja mužjaka do udvaranja ženki. Otkriti promjenu spola kao oblik reproduktivnogponašanja te primjere socijalno kontrolirane protoandrije, protoginije i sinkronog hermafroditizma. Utvrditi različiteoblike roditeljske skrbi, od skrivanja jaja, čuvanja jaja te hranjenja netom izvaljene ribe. Prosuditi zašto puno mužjakariba brine za svoje potomstvo.Predavanje 8: Reproduktivne značajke drugih morskih organizama. (3 sata)Ishodi učenja: Otkriti principe razmnožavanja rakova, glavonožaca i školjkaša.Vježba 1: Metode istraživanja reproduktivnih značajki morskih organizama. (3 sata)Ishodi učenja: Utvrditi kako istraživati reproduktivne značajke morskih organizama. Otkriti osnovne principe svihmetoda istraživanja reproduktivnih značajki morskih organizama.Vježba 2: Istraživanje reproduktivnih značajki riba – spol i stupanj zrelosti gonada. (3 sata)Ishodi učenja: Utvrditi spol i stupanj zrelosti gonada nekoliko vrsta riba. Procijeniti nekoliko različitih skala premakojima se određuje stupanj zrelosti gonada riba. Izračunati omjer spolova na obrađeni dio populacije nekoliko vrstariba.Vježba 3: Istraživanje reproduktivnih značajki riba – prva spolna zrelost i GSI. (3 sata)Ishodi učenja: Izračunati vrijeme dostizanja prve spolne zrelosti za nekoliko vrsta riba. Utvrditi vrijednostigonadosomatskog indeksa za nekoliko vrsta riba (iz prethodno određenih vrijednosti mase tijela i mase gonada ribe).Objasniti navedene reproduktivne značajke iz rezultata nekoliko prethodnih istraživanja (iz literature).Vježba 4: Istraživanje reproduktivnih značajki riba – fekunditet i promjer oocita. (3 sata)Ishodi učenja: Odrediti vrijednosti fekunditeta za ženke nekoliko vrsta riba. Izmjeriti promjere oocita prethodnokonzerviranim ovarijima za nekoliko vrsta riba. Otkriti vezu između fekunditeta i dužine ribe, starosti ribe te masegonada ribe.Vježba 5: Analiza histoloških preparata gonada riba – ženke. (3 sata)Ishodi učenja: Otkriti jednogodišnji ciklus razvoja spolnih stanica ženki. Utvrditi sve razvojne stadije spolnih stanicaženki.Vježba 6: Analiza histoloških preparata gonada riba – mužjaci. (3 sata)Ishodi učenja: Otkriti jednogodišnji ciklus razvoja spolnih stanica ženki. Utvrditi sve razvojne stadije spolnih stanicamužjaka.Vježba 7: Istraživanje reproduktivnih značajki rakova. (3 sata)Ishodi učenja: Utvrditi spol i stupanj zrelosti gonada nekoliko vrsta rakova. Odrediti masu gonada i fekunditet ženki(ako je to moguće) nekoliko vrsta rakova. Prosuditi kako analizirati i objasniti dobivene rezultate (na probnomanaliziranom uzorku). Otkriti rezultate istraživanja iz literature o reproduktivnim značajkama rakova.Vježba 8: Istraživanje reproduktivnih značajki rakova – histološki preparati. (3 sata)Ishodi učenja: Utvrditi jednogodišnji reproduktivni ciklus određene vrste raka.Vježba 9: Istraživanje reproduktivnih značajki školjkaša. (3 sata)Ishodi učenja: Otkriti reproduktivne značajke nekoliko različitih vrsta školjkaša. Utvrditi rezultate istraživanja izliterature o reproduktivnim značajkama školjkaša.Vježba 10: Istraživanje reproduktivnih značajki školjkaša – histološki preparati. (3 sata)Ishodi učenja: Utvrditi jednogodišnji reproduktivni ciklus određene vrste školjkaša. Otkriti razvojne stadije tijekomanalize histoloških preparata.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Na kraju kolegija Razmnožavanje morskih organizama studenti dobivaju konačnu ocjenu na temelju rezultata ispita

koji se sastoji od gradiva odslušanog i na predavanjima i na laboratorijskim vježbama. Ispit se sastoji od pitanja nazaokruživanje, nadopunjavanje, zatim onih na koje je potreban dati opisan odgovor te onih kod kojih treba odlučiti dali je pojedina navedena tvrdnja točna ili netočna. Student je dužan ostvariti minimalan rezultat od 61% na svakomispitu, a ako student izlazi više puta na pojedini ispit, kao rezultat se uzima prosjek svih prethodno ostvarenih rezultatakoji također za prolaz treba biti veći od 61% (prvi izlazak na ispit 1 – 33,3% i drugi izlazak na ispit 1 – 66,7%: prosjekrezultata ispita 1 – 50% što nije dovoljno za prolaz). Konačna ocjena će se određivati prema kriteriju:

sadržajem kolegija. Uvod u kolegij.Ishodi učenja: Student mora objasniti pojam i poznavati podjelu ekologije, te ekološku hijerarhiju. Student morarazumjeti pojam i vremenske obrasce bioraznolikosti, teoriju evolucije i prirodnog odabira vrsta, kao i teorijurekapitulacije. Razumjeti bogatstvo vrsta i razliku između mora i kopna u bogatstvu vrsta (May, 1994). Razumjetigeološku raznolikost. Poznavati gradijente bogatstva vrsta i faktore koji su u korelaciji s bogatstvom vrsta. Razumjeti:paradoks obogaćivanja i paradoks planktona, heterogenost okoliša, te vremensku hipotezu. Poznavati značajkeekoloških čimbenika. Objasniti: faktore opstanka, opće pravilo djelovanja ekoloških faktora (Thinemann, 1926),ekološki spektar vrste, ekološku plastičnost vrste, endeme, kozmopolitske vrste, relikte, ekološku stabilnostekosustava, ekološku katastrofu i ekološku štetu.Predavanje 2. Osobine mora kao životne sredine.Ishodi učenja: Znati podjelu oceana. Objasniti nastanak oceana, teoriju tektonike ploča (Wegener) i teoriju širenjamorskog dna (Hass). Poznavati karakteristike mora kao životne sredine. Poznavati podjelu mora na zone ikarakteristike ekoloških čimbenika u pojedinim zonama. Poznavati edafičke čimbenike i osobine života na morskomdnu ovisno o tipu dna. Poznavati raspored organizama u moru. Poznavati kako se organizmi u pelagosu dijele sobzirom na način kretanja. Objasniti u čemu je važnost fitoplanktona. Objasniti o kojim faktorima ovisi sezonskokolebanje planktona i opisati godišnji ciklus planktona. Opisati kako su organizmi prilagođeni životu u nektonu.Poznavati podjelu bentoskih organizama prema pokretljivosti. Znati što su edafički čimbenici. Objasniti o čemu ovisekarakteristike biljaka i životinja koje žive na morskom dnu. Objasniti kako različiti uvjeti života utječu na vertikalnurazdiobu organizama.Predavanje 3. Ekološki čimbenici u moru I.Ishodi učenja: Objasniti kako temperatura utječe na morske organizme. Opisati ovisnost temperature mora o:geografskom položaju, dubini i sezoni, te zašto dolazi do porasta temperature u dubinama. Objasniti što su termoklina,halkoklina i piknoklina. Objasniti o čemu ovisi gustoća morske vode, termohalinu konvekciju i biološku važnostpiknokline. Objasniti kako se mijenja tlak u morskom stupcu i kako su morski organizmi tome prilagođeni. Poznavatikoeficijent apsorpcije, podjelu morskog područja s obzirom na mogućnost fotosinteze, kako svjetlost utječe narasprostranjenost organizama u moru i kako se organizmi prilagođavaju jakoj ili slaboj osvijetljenosti.Predavanje 4. Ekološki čimbenici u moru II.Ishodi učenja: Poznavati nastanak morskih struja, podjelu struja i kako struje utječu na morske organizme. Razumjetičemu služe planktonski indikatori. Objasniti kako se organizmi prilagođavaju izloženosti valovima. Poznavatikemijski sastav morske vode, salinitet, promjenu saliniteta u oceanima, hranjive soli u oceanima. Opisati kako se vršiobogaćivanje mora hranjivim solima. Poznavati plinove otopljene u moru, objasniti kako se koncentracija kisikamijenja s dubinom, te kako nastaju hipoksija i anoksija. Opisati u kojim je sve oblicima prisutan ugljik dioksid, tekruženje ugljik dioksida u moru. Opisati kako se regulira pH vrijednost morske vode i kako organizmi reguliraju svojupH vrijednost.Predavanje 5. Ekološki čimbenici u moru III.Ishodi učenja: Poznavati biotičke ekološke faktore i opisati kakav je učinak svakog od njih za pojedini organizam –neutralan, negativan ili pozitivan. Objasniti vrste natjecanja unutar interspecijske kompeticije. Razumjeti mogućeposljedice kompeticije.Predavanje 6. Film The tree of life.Ishodi učenja: Razumjeti pojam biološka raznolikost (taksonomska, genetska varijabilnost i varijabilnost ekosustava),te procese specijacije i nestanka vrsta. Razumjeti praćenje vremenskih promjena preko fosilnih nalaza. Razumjetiekološku izolaciju kao evolucijski mehanizam u nastanku novih vrsta. Razumjeti Darwinovu teoriju o evoluciji iprirodnom odabiru. Prema Darwinovoj teoriji varijacije unutar vrsta pojavljuju se slučajno i preživljavanje iliizumiranje organizama određeno je sposobnošću da se adaptiraju na okoliš. Razumjeti Haeckelovu rekapitulacijskuteoriju - ontogenija je paralelna filogeniji.Predavanje 7. Zaštita okoliša.Ishodi učenja: Definirati čime se bavi zaštita okoliša. Znati kako se zovu Ministarstvo i Agencija koje se brinu o zaštitiokoliša u RH, te kako se zove tijelo koje se brine zaštitom prirode u RH. Objasniti razliku između zagađenja ionečišćenja. Nabrojiti i objasniti strategije i principe zaštite okoliša. Znati što je litoralizacija, koji su izvorionečišćenja, te vrste onečišćivača/zagađivača mora.Predavanje 8. Razni oblici degradacije morskog okoliša kao posljedica antropogenih djelatnosti.Ishodi učenja: Student mora poznavati suvremene probleme, te znati objasniti razloge tih problema i navesti moguća

ješenja. Nabrojati štetne posljedice upotrebe fosilnih goriva. Objasniti mehanizme nastajanja i posljedice kiselih kiša,efekta staklenika. Znati objasniti posljedice globalnog zatopljenja. Znati što je Kyoto protokol i na koji način jeregulirana emisija štetnih plinova. Znati koje tvari uništavaju ozon i što je Montreal protokol. Objasniti posljediceantropogenih djelatnosti: jaružanja, desalinizacije, ribolova i marikulture, nautičkog turirma, pomorskog prijevoza(emisija štetnih plinova, balasne vode, smeće s brodova, zagađenje uljima).Predavanje 9. Opasnosti koje prijete moru s brodova.Ishodi učenja: Navesti sve opasnosti koje prijete morima s brodova. Znati što regulira MARPOL konvencija.Poznavati postupke sa smećem na brodovima i dokumentaciju koja prati postupke. Poznavati postupke smanjenjaemisije štetnih plinova s brodova, te kojom je konvencijom regulirana emisija štetnih plinova s brodova. Navestištetne učinke prenošenja i iskrcavanja balastnih voda, te primjer širenja invazivnih vrsta. Znati međunarodnukonvenciju i nacionalni propis RH koji se tiču balastnih voda. Opisati metodu izmjene balastnih voda na otvorenommoru i objasniti na kojem se principu zasniva. Znati koji su spojevi zabranjeni za upotrebu u protivobraštajnimpremazima brodova i zašto, te naziv konvencije koja regulira ovo pitanje. Opisati moguća zagađenja s brodova zakrstarenje.Predavanje 10. Ulje kao zagađivač mora.Ishodi učenja: Znati definirati što su ulja i što je nafta po kemijskom sastavu. Poznavati izvore ulja u more. Poznavatikako fizikalno-kemijska svojstva ulja utječu na ponašanje ulja u morskom okolišu. Opisati procese s uljima u moru.Objasniti o čemu ovisi opseg štete na okoliš kao posljedica izljeva nafte. Objasniti na primjeru havarije broda ExxonValdez. Objasniti opasnost mogućih štetnih učinaka nafte na morske organizme. Objasniti kako nafta djeluje napojedine morske organizme. Opisati kako je sve moguće zaštititi morske organizme nakon izljeva nafte u more.Predavanje 11. Preventivne i operativne mjere zaštite morskog okoliša od izljeva ulja.Ishodi učenja: Klasificirati i opisati metode zadržavanja naftne mrlje. Poznavati prednosti i mane pojedinih metodazadržavanja ulja. Klasificirati i opisati metode uklanjanja naftne mrlje. Poznavati prednosti i mane pojedinih metodazadržavanja ulja. Klasificirati i opisati metode raspršivanja naftne mrlje. Poznavati prednosti i mane pojedinih metodaraspršivanja ulja. Opisati postupke prijevoza, skladištenja i postupanja s prikupljenim uljem (rješavanje problemaonečišćenog materijala, okoliša). Poznavati postupak dovođenja incidentnog područja u prvobitno stanje. Poznavatiplanove djelovanja u slučaju onečišćenja.Predavanje 12. Zaštita prirode.Ishodi učenja: Navesti i opisati poremećaje prirodnih staništa. Objasniti Naturu 2000 i Smaragdnu mrežu. Znati što jeto crveni popis, kako i tko ga publicira. Znati što je IUCN, koliko i koje su kategorije ugroženosti postoji premaIUCN. Poznavati pet kvantitativnih kriterija za razvrstavanje svojti u određenu kategoriju ugroženosti. Znati po čemuse razlikuju kategorije ugroženosti u svjetskom crvenom popisu od onog za RH. Znati tko je započeo projekt Crvenaknjiga u RH. Znati koji su kriteriji za proglašavanje vrste: zaštićenom i strogo zaštićenom prema zakonu o zaštitiprirode.Predavanje 13. Zaštita prirode II.Ishodi učenja: Objasniti u čemu je važnost livada posidonije. Objasniti zašto su trpovi posebno zaštićeni u RH.Navesti ugrožene vrste i visinu kazne prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom nazaštićenim životinjskim vrstama: Mollusca, Reptilia, Mammalia. Objasniti Shrimp-Turtle Case i Tuna-Dolphin Case,te TED. Poznavati Crvenu knjigu morskih riba RH. Navesti kriterije ugroženosti, te vrste koje spadaju u kritičnougrožene vrsta zajedno s razlozima ugroženosti i mogućim rješenjima.Predavanje 14. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi zaštite okoliša. Održivirazvoj. ICZM.Ishodi učenja: Poznavati konvencije i zakone RH kojima se štiti okoliš, a pogotovo morski okoliš. Objasniti princip nocure no pay i novi princip Konvencije o spašavanju. Student mora razumjeti princip održivog razvoja, odnosno mjererazumnog korištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja. Objasniti Lokal agendu 21 Konferencije UN o zaštiti okoliša irazvoju (Rio de Janeiro, 1992). Objasniti što je ICZM. Navesti primjere izostanka ICZM i primjere dobre prakse.Ocijeniti sadašnje stanje hrvatskog priobalja i mogućnosti.Predavanje 15. Film The end of the line.Ishodi učenja: Razumjeti utjecaj ribolova na smanjenje bioraznolikosti u moru (prelov i prilov) na primjeru bakalara uSjevernom Atlantiku i Atlantske plavoperajne tune, važnost zaštite ugroženih vrsta, te društveno-ekonomski kontekst.Seminari. Studenti odabiru teme koje su vezane uz sadržaj kolegija sukladno svom interesu.

Ishodi učenja: Student u obliku Power Point prezentacije iznosi svoj seminarski rad s ciljem da prepozna i objasnibitne činjenice (analiza i sinteza, te podučavanje). Također ga se potiče na samostalnost u radu (sposobnostpronalaženja informacija i razvijanje kritičkog mišljenja) i daje prilika za učenje kako prezentirati vlastiti rad.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, izradai prezentacija seminarskog rada) i na završnom ispitu. Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom semestraprisustvovali na minimum 80% nastave i uspješno izradili i izložili seminarski rad. Polaganje ispita je pismeno. Pragza prolaznost je minimalno riješenih 50% na završnom pismenom ispitu. Ocjenjivanje pismenog ispita je relativno:izvrstan (5) 15% najboljih studenata, vrlo dobar (4) 35% studenata, dobar (3) 35% studenata, dovoljan (2) 15%studenata. Konačnu ocjenu čini 75% ocjene završnog testa i 25% ocjene seminara.Primjeri ispitnih pitanja:1. (engl. Pollution) nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem opasnih tvari, energije ilidrugih uzročnika u količinama iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti, time se dovode u opasnost život izdravlje ljudi i stanje okoliša ili uslijed kojeg mogu nastupiti poremećaji u gospodarstvu ili drugimpodručjima.2. Objasnite princip Polluter Pays u zaštiti okoliša.3. Koju važnu promjenu u načelu spašavanja donosi Konvencija o spašavanju (London, 1989)?Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: gjelic@pfst.hr. Usmene konzultacijenastavnik održava jednom tjedno prema rasporedu.Naziv predmeta PARAZITOLOGIJA MORSKIH ORGANIZAMAKod predmetaSMB215Satnica predmeta(P/S/V)15/0/30ECTS(uz obrazloženje)4 ECTS (predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni X napredni specijalističkiStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar I. (godina) / I. (semestar)Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije morskih organizamaJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezik, a prema potrebi i engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesorVoditelj vježbiProf. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Predmet upoznaje studenta s okolnostima odnosa nametnik-domaćin, vrstama takvih zajednica i pojavi nametničkihbolesti u intenzivnom uzgoju vodenih organizama. Naglasak je na nametnicima koji se s vodenih organizama moguprenijeti na čovjeka. Cilj predmeta je osposobljavanje studenta za prepoznavanje nametničkih sustava u uzgojnojsredini koji su potencijalno štetni po domaćina, odnosno mjera kojima se nametnici u akvakulturi mogu držati podkontrolom. Student će moći prepoznati osnovne grupe nametnika koje se javljaju u intenzivnom uzgoju riba iškoljkaša, metode sprječavanja i mogućnosti liječenja. Moći će prepoznati zoonotične nametnike, te upoznati metodesprječavanja infekcije čovjeka kao potrošača proizvoda mora. Nastava je organizirana u vidu predavanja, odnosnovježbi gdje student prepoznaje pojedine skupine nametnika prema njihovim osnovnim morfološkim osobinama.

Obveza studenta je donošenje bilježnice i olovki u boji za crtanje preparata i njihovo označavanje.Popis obavezne literature1. Fish pathology. Heinz-Hermann Reichenbach-Klinke, 1964.2. Fish Diseases and Disorders, Volume 1: Protozoan and Metazoan Infections. Woo, 1995.3. Protozoan parasites of fishes. Lom & Dykova, 1992.4. Parasitofauna of Monte Negro fish. Radujković & Raibaut, 1989.5. Evolutionary biology of host-parasite relationships: theory meets reality. Poulin, Morand, Skorping, 2000.Popis izborne literature1. A monograph on the isopods of North America. Richardson, 1905.2. Keys to the trematoda, volume 1. Gibson, Jones, Bray, 2001.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Priroda nametnika: ekonomska, medicinska i ekološka značajnost. Definicija parazitizma.Nazivi u parazitologiji.Ishodi učenja: Razlikovanje parazitizma od ostalih životnih zajednica (simbioze, komenzalizma, foreze, mutualizma,predatorstva); razumijevanje uloge nametnika u čovjekovoj svakodnevnici, odnosno u čitavom ekosustavu.Predavanje 2. Priroda nametnika (nastavak): vrste životnih ciklusa nematnika. Vrste domaćina nametnika.Adaptacije nametnika na nametnički način života. Parazitizam kao izvor bioraznolikosti i vodeća sila evolucije.Ishodi učenja: Razlikovanje načina prijenosa i života nametnika; razumijevanje prilagodbi pojedinih nametničkihgrupa s obzirom na osobine domaćina; razumijevanje evolucijskog pritiska na nametnike uslijed njihovog opstanka.Predavanja 3 i 4. Protista I: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanihnametnicima iz grupe Sarcomastigophora: Flagellata (Amyloodinium ocelatuma), Kinetoplastida(Trypanosoma, Cryptobia, Trypanoplasma), Opalinata, Sarcodina (Paramoeba).Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijih i najtipičnijih predstavnika grupe Sarcomatigophora.Predavanja 5 i 6. Protista II: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanihnametnicima iz grupe Apicomplexa: Coccidia (Eimeria, Goussia, Aggregata, Cryptosporidium). Toxoplazmozamorskih organizama i čovjeka.Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Apicomplexa.Predavanja 7 i 8. Protista III: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanihnametnicima iz grupe Microsporidia. Microsporidioze riba i rakova. Encephalitozoon u čovjeka.Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Microsporidia.Predavanja 9 i 10. Protista IV: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanihnametnicima iz grupe Ciliata. Balantidium, Trichodina, Trichodinella, sesilni cilijati morskih organizama.Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Ciliata.Predavanja 11 i 12. Myxozoa: morfologija, vrste u akvakulturi (Sphaerospora, Polysporoplasma,Enteromyxum, Myxobolus, Ceratomyxa) i klinička slika bolesti, preventiva i liječenje. Myxozoe koje uzrokujupostmortalne promjene u filetima ribe.Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Myxozoa.Predavanja 13 i 14. Plošnjaci: osobine, životni ciklus, vrste adaptacija, niše parazitiranja i uloga trofičkog lancau prijenosu. Turbellaria u beskralježnjaka.Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe virnjaka.Predavanja 15 i 16. Jednorodni metilji: morfologija, osobine životnog ciklusa i vrste adaptacija.Polypisthocotylea (Sparicotyle). Monopisthocotylea (Diplectanum, Furnestinia i Lamellodiscus u bijele ribe,Hexostoma i Tristomella u tune, Benedenia u gofa). Bolesti u kavezne ribe, patohistologija promjena.Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe jednorodnih metilja.Predavanje 17. Aspidogastrea: živi fosili. Dvorodni metilji (I): morfologija, osobine životnog ciklusa i vrsteadaptacija. Struktura spolnog sustava, niše parazitiranja. Manipulacija ponašanja domaćina. Vrste cerkarija.Ishodi učenja: Razlikovanje trbuhožljebaca i dvorodnih metilja; razumijevanje životnog ciklusa dvorodnih metilja iraznolikosti njihovih adaptacija.Predavanje 18. Dvorodni metilji (II): Didymozoa u tune. Zoonotični digenea: Opisthorchis, Clonorchis,Metorchis, Schistosoma. 'Plivačev svrab' u ljudi.Ishodi učenja: Razlikovanje pojedinih vrsta Digenea u riba i čovjeka.Predavanja 19 i 20. Cestoda (I): Cestodaria i Eucestoda. Osobitosti životnog ciklusa, morfologije, ekologije i

niša parazitiranja trakavica vodenih organizama.Ishodi učenja: Razumijevanje biologije i ekologije prijenosa trakavica kroz trofički lanac.Predavanja 21 i 22. Cestoda (II): najčešće trakavice morske ribe. Morske trakavice u ljudi (Diphyllobothrium,Diplogonoporus, Trypanorhyncha).Ishodi učenja: Razumijevanje prijenosa trakavica s morskih organizama na čovjeka; metode preventive i liječenja.Predavanja 23 i 24. Acantocephala: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija kukičnjaka.Infekcije čovjeka.Ishodi učenja: Razlikovanje kukičnjaka od ostalih plošnjaka.Predavanja 25 i 26. Nematoda: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija oblića. Infekcije čovjeka(Anisakis, Trichinella).Ishodi učenja: Razlikovanje oblića od ostalih makroparazita.Predavanja 27 i 28. Crustacea: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija račića. Copepoda,Isopoda (Cymothoida, Epicaridia, Gnathiida), Branchiura.Ishodi učenja: Razlikovanje i razumijevanje pojedinih grupa nametničkih račića.Predavanja 29 i 30. Fosilni nametnici i manje skupine nametnika: Porifera, Cnidaria, Hirudinea. Nametničkeškoljke, puževi, ptice i ribe.Ishodi učenja: Razlikovanje i razumijevanje manje učestalih nametničkih zajednica.Vježbe 1 i 2. Parazitološka pretraga: metode uzorkovanja, pohrana i transport uzoraka. Metode uparazitologiji: od strugotina tkiva do molekularne identifikacije.Ishodi učenja: Izvesti parazitološku pretragu i izolirati nametnika iz tkiva (bez identifikacije), pohraniti nametnika zahistološku, mikroskopsku i molekularnu analizu.Vježbe 3 i 4. Protista: morfološke osobine.Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture Protista.Vježbe 5 i 6. Myxozoa: morfološke osobine.Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture Myxozoa. Razudbom ribe, izolirati iidentificirati Myxozoa.Vježbe 7 i 8. Jednorodni metilji i virnjaci: morfološke osobine.Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture jednorodnih metilja i virnjaka. Razudbom ribe iškoljke, izolirati i identificirati jednorodne metilje, odnosno virnjake.Vježbe 9 i 10. Dvorodni metilji: morfološke osobine.Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture dvorodnih metilja.Vježbe 11 i 12. Trakavice: morfološke osobine.Ishodi učenja: Iz mikroskopskih i histoloških preparata, nacrtati i označiti strukture trakavica.Vježbe 13 i 14. Oblići: morfološke osobine.Ishodi učenja: Iz mikroskopskih i histoloških preparata, odnosno razudbe plave ribe nacrtati i označiti struktureAnisakis.Vježba 15. Nametnički račići: morfološke osobine.Ishodi učenja: Iz trajnih preparata pod lupom nacrtati i označiti strukture isopodnog račića.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Nakon savladavanja osnova parazitologije, naglasak kolegija biti će na terenskom uzorkovanju i vlastitoj pripremiparazitoloških preparata s obzirom na interese ili afinitete studenta (nametnici uzgojene ribe, školjaka, hobotnica ilidivlje ribe). Ispit se sastoji iz usmene prezentacije odabrane teme s prezentacijom vlastite parazitološke zbirke.Preduvjet pristupu ispita je položeni kolokviji prepoznavanja preparata najčešćih nametnika i pismeni kolokvij općegdjela parazitologije.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve konzultacije s nastavnikom se mogu odraditi preko e-maila mladineo@izor.hr.

Naziv predmeta TEHNOLOGIJA HLAĐENJA I SMRZAVANJA MORSKIH ORGANIZAMAKod predmetaSMR413Satnica predmeta30/0/15(P/S/V)ECTS3 ECTS (1 za predavanja, 1 za praktični rad, 1 za samostalno učenje uz konzultacije)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar I. (godina) / I. (semestar)Preduvjeti za upis Poznavanje osnovnih pojmova iz kemije, biokemije i mikrobiologijeJezik poduke iHrvatski jezik, a u dogovoru sa studentima i predstojnikom studija postoji mogućnostmogućnost praćenja napraćenja nastave na engleskom jezikudrugim jezicimaNositelj predmeta Doc. dr. sc. Vida ŠimatVoditelj vježbiDoc. dr. sc. Vida ŠimatO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Opis i cilj kolegija: Proizvodi ribarstva spadaju u visoko vrijedne namirnice i čine važan dio ljudske prehrane. Kakobi se potrošačima plasirali kvalitetni i zdravstveno ispravni proizvodi, potrebno je pravilno rukovanje proizvodimaribarstva od ulova do stola, te odabir pogodnih metoda konzerviranja. Hlađenje i smrzavanje su najčešće metode kojese koriste za kratkoročno, odnosno dugoročno konzerviranje proizvoda ribarstva. Upravo pravilna primjena tihpostupaka osigurava kvalitetnu i zdravstveno ispravnu sirovinu, odnosno proizvode. Ciljevi ovog kolegija su i)razumijevanje tehnologije, principa i postupaka koji se koriste za hlađenje i smrzavanje proizvoda ribarstva, čime sestudentima omogućuje stjecanje znanja o osiguranju kvaliteta svježih i smrznutih proizvoda ribarstva; ii) osiguravanjeznanja potrebnih za rješavanje problema iz područja konzerviranja proizvoda ribarstva primjenom niskih temperatura,te za pravilno provođenje hladnog lanaca distribucije.Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti bi trebali jasno razumjeti i savladati:- tehnologiju proizvodnje i primjena leda u hlađenju proizvoda ribarstva;- metode hlađenja proizvoda ribarstva;- metode smrzavanja proizvoda ribarstva i tehnološke osobine različitih uređaja za smrzavanje;- primjenu navedenih tehnologija na ribarskim plovilima i na kopnu;- metode ocjenjivanja kvalitete sirovine, tehnoloških procesa i finalnih proizvoda;- studenti dobivaju teoretsko i praktično znanje za primjenu, provođenje i rukovođenje naučenih tehnologija u ciljukonzerviranja proizvoda ribarstva niskim temperaturama.Organizacija nastave: Nastava se izvodi u obliku predavanja (Power Point prezentacije, edukacijski filmovi) ipraktičnih vježbi. Predavanja su zamišljena tako da potiču aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja ikomentare. Praktične vježbe (praktikum) su osmišljene na način da prate i nadopunjuju predavanja. Na praktikumu ćese studenti upoznati s praktičnim radom i primjenom tehnologije konzerviranja proizvoda ribarstva na niskimtemperaturama, te upoznati metode za ocjenu kvalitete smrznutih proizvoda. Studenti su na sat vježbi dužni ponijeti:olovku, bilježnicu, kalkulator i laboratorijsku kutu.Pohađanje nastave: Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnomprocesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja i vježbe).Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s vježbi i 2 izostanaka s predavanja. Izostanak je opravdan u slučajubolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu (predavanja ivježbe) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotnaprisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda.Popis obavezne literature1. Johnston, W.A., Nicholson, F.J., Roger, A., Stroud, G.D. (1994) Freezing and refrigerated storage in fisheries. FAOFisheries Technical Paper – 340, Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome, Italy.2. Tewari G., Juneja VK. (2007). Advances in thermal and non-thermal food preservation. Blackwell Publishing Ltd.

Oxford, UK.3. Huss, H.H., Ababouch, L., Gram, L. (2003). Assessment and Management of Seafood Safety and Quality. FaoFisheries Technical Paper 444, Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome.4. Šoša B. (1989). Higijena i tehnologija prerade morske ribe, Školska knjiga, Zagreb.Sikorski ZE. (1990). Seafood: resources, nutritional composition and preservation, CRC Press, Inc. Boca Raton,Florida, SAD.5. Luten, JB., Borresen T., Oehlenschlager J. (1997). Seafood from producer to consumer. Integrated approach toquality. Elsevier, Amsterdam.6. Lovrić T. (2003). Procesi u prehrambenoj industriji, Hinus, Zagreb.Popis izborne literature1. Borresen T. (2008). Improving seafood products for the consumer, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge,England.2. Martinez, I., James, D., Loreal, H. (2005) Application of modern analytical techniques to ensure seafood safety andauthenticity. FAO, Rome, Italy.3. Bremner HA. (2002). Safety and quality issues in Fish Processing, CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, SAD.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1: Uvodno predavanje.Upoznavanje studenata s općim stanjem ribarstva u nas i u svijetu, s posebnim osvrtom na proizvodnju smrznute ribe.Kratka povijest razvoja tehnologije smrzavanja.Predavanje 2: Promjene na biološkom tkivu tijekom hlađenja i smrzavanja.Opće značajke smrzavanja. Voda u tkivu i njena uloga i promjene tijekom smrzavanja. Promjene na bjelančevinama imastima koje se odvijaju tijekom smrzavanja proizvoda ribarstva.Predavanja 3-5: Led u ribarstvu. Tehnologija i uređaji za proizvodnju leda.Struktura vode i leda, svojstva leda. Važnosti brzine hlađenja. Higijena leda. Uloga i vrste leda u ribarstvu. Tehničkeosobine, kapaciteti i principi rada uređaja za proizvodnju leda u blokovima, ljuskastog, cjevastog, pločastog leda.Principi i proizvodnja, te uloga mokrog leda u hlađenju i transportu ribe. Razlike između leda iz slatke i morske vode.Sustavi za proizvodnju leda na ribarskim brodovima. Solarna postrojenja za proizvodnju leda. Skladišne potrebe zaodređene vrste leda.Predavanje 5: Rukovanje ulovom na ribarskom brodu. Metode transporta i prijema sirovina na kopnu.Selekcija, kategorizacija, iskrcaj i pravilno rukovanje proizvodima ribarstva na ribarskom brodu i tijekom iskrcaja.Pravilno poleđivanje pelagičnih i demerzalnih vrsta riba. Priprema proizvoda ribarstva za daljnju distribuciju.Predavanje 6: Hlađenje proizvoda ribarstva. Smrzavanje na ribarskom plovilu.Hlađenje ribe (osim ledom) zrakom, rashlađenom morskom vodom i pothlađivanje do -2°C. Pojave koje se javljajukod rashlađivanja bioloških tkiva. Smrzavanje na moru: Zašto zamrznuti na moru? Tipovi zamrzivača, tehničkeosobine, kapaciteti i principi rada uređaja za zamrzavanje na ribarskim plovilima. Postupci na plovilima: rukovanjeribom prije zamrzavanja, rukovanje smrznutom ribom, hladnjače na plovilima, istovar smrznute ribe.Predavanja 7-11: Konzerviranje ribe niskim temperaturama.Pojam krioskopne točke kod riba. Pojave kod zamrzavanja bioloških tkiva. Zone smrzavanja. Postupci zamrzavanjaproizvoda ribarstva. Utjecaj brzine zamrzavanja na kvalitetu sirovine. Vrste uređaja za smrzavanje. Tehničke osobine,kapaciteti i principi rada uređaja za zamrzavanje u struji hladnog zraka, kontaktnim zamrzavanjem, imerzijom iraspršivanjem. Kombinirane metode smrzavanja. Vrste i radne temperature zamrzivača. Prostorni kapaciteti i uvjetirada potrebni za provođenje procesa smrzavanja. Izračun rashladnog opterećenja zamrzivača. Rukovanje i skladištenjesmrznute ribe. Organizacija hladnjača i uspostava pravilne cirkulacije zraka. Čimbenici koji utječu na rok skladištenjai promjene koje se odvijaju tijekom skladištenja smrznute ribe. Zaštita smrznute ribe. Načela transporta i pravilnadistribucija smrznutih proizvoda ribarstva.Predavanja 12-13: Vrijeme smrzavanja i zaštita ribe nakon smrzavanja.Varijable koje utječu na vrijeme zamrzavanja. Izračun vremena smrzavanja. Zaštita i uvjeti skladištenja plave i bijeleribe. Glaziranje. Tehničke osobine, kapaciteti i principi rada uređaja za glaziranje. Ambalažni materijali i metodepakiranja smrznute ribe. Preporučene temperature skladištenja smrznutih proizvoda ribarstva.Predavanja 14-15: Kvaliteta smrznute hrane. Pravilni postupci odmrzavanja proizvoda ribarstva.Što se sve može smrzavati? Sigurnost i zdravstvena ispravnost smrznutih proizvoda ribarstva. Utjecaj procesasmrzavanja na bakterije, enzimatsku aktivnost i nametnike. Hranjive vrijednosti, vrijeme čuvanja i rok trajanja

smrznutih proizvoda ribarstva. Čimbenici koji utječu na vrijeme skladištenja. Promjene na smrznutoj hrani. Kaliranjetijekom skladištenja smrznute ribe. Analiza opasnosti i rizika tijekom različitih postupaka smrzavanja. Ocjena kakvoćesmrznutih proizvoda ribarstva.Vježba 1. Lab vježba. Senzorska ocjena smrznutih proizvoda ribarstava.Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riba skladištenih tijekom različitih vremenskih period natemperaturama od -18 do -25°C sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskihanaliza smrznute ribe.Vježba 2. Izračun potrebnih kapaciteta hladnjača i komora za led ovisno o kapacitetima rada uređaja zasmrzavanje i količini proizvoda ribarstva koji se smrzavaju. Zahtjevi za postrojenja za smrzavanje.Vježba 3. Izračun vremena smrzavanja za različite proizvode ribarstva koristeći Plankovu jednadžbu.Vježbe 4-5. Praktična vježba. Smrzavanje ribe u blokovima i kontaktno smrzavanje.Vježbe 6-7. Praktična vježba. Tunelsko smrzavanje proizvoda ribarstva.Vježbe 8-10. Praktična vježba. IQF, kombinirano smrzavanje postupkom u salamuri.Vježba 11. Instrumentalne metode koje se koriste za ocjenu smrznutih proizvoda ribarstva.Vježbe 12-13. Rukovođenje kvalitetom tijekom smrzavanja proizvoda ribarstva. Provedba HACCP sustava uproizvodnji smrznute ribe.Ishodi učenja vježbi: Znati senzorski ocijeniti kvalitetu smrznute ribe. Znati prepoznati proizvode ribarstva upitnekvalitete te odrediti potrebne daljnje radnje. Upoznati i razumjeti tehnološke zahtjeve za projektiranje tvornica zasmrzavanje, potrebne kapacitete hladnjača i komora za led, uređaja i potrebne opreme. Poznavanje uloge temperaturetijekom pohrane smrznute ribe. Upoznati metode koje se provode u području kontrole upravljanja proizvodnimprocesima, kontrole kvalitete hrane, rukovođenja kvalitetom i zaštitom potrošača.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Studenti su dužni riješiti sve zadatke iz vježbi, kako bi imali pravo pristupiti ispitu. Gradivo predmeta podijeljeno je udvije cjeline. Studenti ove cjeline polažu odvojeno kroz dva pismena testa od kojih svaki nosi po 50 bodova, a sastojese od gradiva odslušanog na predavanjima i na praktikumu. Da bi se jedna cjelina smatrala položenom potrebno jepostići najmanje 50%. Ako student više puta izlazi na pojedini ispit, kao rezultat se uzima prosjek od svih prethodnoostvarenih rezultata (primjer: prvi izlazak na Ispit A: 15 bodova (33,3%); drugi izlazak na Ispit A: 30 bodova (66,7%);rezultat Ispita A: (15+30)/2 = 22,5 bodova (50%)). Na kraju semestra, ukoliko je student zadovoljan ocjenom ista seupisuje u indeks, u suprotnom može usmeno odgovarati za veću ocjenu.> 89 boda - izvrstan (5)76 – 88 boda - vrlo dobar (4)63 – 75 bodova - dobar (3)50 – 62 bodova - dovoljan (2)< 50 student nije zadovoljio.Primjeri ispitnog pitanja:1. Spojite pojedinu temperaturnu zonu smrzavanja i temperature na kojima se javljaju:Zona hlađenja od 4 do 8°Cod 4 do 0°CZona maksimalne kristalizacijedo -1°Cod -1 od -8°CTemperaturna zona smrzavanjaod -8 do -29°Cpreko -30°C2. Brzim postupcima smrzavanja u ribljem tkivu nastaju:a) kristali različitih veličinab) veliki kristalic) uopće ne nastaju kristalid) mali kristaliDodatne bodove (maksimalno 2) student može dobiti ukoliko pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za predmet,uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i aktivno sudjeluje u raspravama, ispunjava sve terenske zadatke (vidirubriku O predmetu > Pohađanje nastave).Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave (vidi rubriku O predmetu > Pohađanje nastave).

Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminimakonzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja, te su dostupni na web stranicama Odjela za studije mora.Naziv predmeta GENETIKA POPULACIJA MORSKIH ORGANIZAMAKod predmetaSMB407Satnica predmeta30/0/0(P/S/V)ECTS3 ECTS = 1 (za predavanje) i 2 (za samostalno učenje i konzultacije)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar I. (godina) / I. (semestar)Preduvjeti za upis Savladana problematika iz opće biologije, kemije te biologije i ekologije moraJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesorVoditeljvježbi/seminaraO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Student će se upoznati o osnovnim pojmovima te steći teoretska znanja iz genetike populacija, njene primjene uakvakulturi i zaštiti genetske raznolikosti prirodnih populacija morskih organizama. Usvojit će znanja o faktorima kojiutječu na genetsku ravnotežu populacija, prostornu rasprostranjenost populacija (efektivna veličina populacije,izmjena gena između populacija iste vrste). Upoznat će se sa primjenom istraživanja genetike populacija u odnosu naokoliš: utjecaj uzgajališta na prirodne populacije. Upoznat će se s načinima određivanja genetske strukture hibridnihvrsta te njihov utjecaj na genetsku strukturu prirodnih populacija morskih organizama te molekularne metodeodređivanja genetske strukture populacija. Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Na predavanjimastudenti stječu temeljna teorijska znanja iz problematike genetike populacija s naglaskom na morske organizme.Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminaru, a kroz seminar student će se upoznati iaktivno sudjelovati u raspravi o odnosima među populacijama obzirom na genetsku strukturu; o promjenama koje semogu dešavati u prirodnim populacijama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazanoznanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd), ocjena se pribrajaja ocjeni na završnomispitu iz predmeta. Rad svake grupe studenata se nadgleda, a nastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovorstudente koji zakazuju u nastavi. Student je obavezan pohađati predavanja i seminare.Popis obavezne literature1. Hartl, D.L. & ClarkA.G.: Principles of population genetics, Sinauer asssociates, Inc. 1997.2. Borojević, K. 1991. Geni i populacija, 2. izdanje Forum, Novi Sad, 544pp.Popis izborne literature1. Hedrick, P.W. 1983. Genetics of populations. Science Book Int. Inc. 630pp.2. Futuyma, D.J.: Evolutionary Biology, Sinauer associates, Inc. 1986.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Uvod i kratka povijest genetike populacija. (2 sata)Ishodi učenja: Usvojiti i razumjeti osnovna načela genetike populacija, razumjeti pojam populacije u genetskomsmislu i zakonitosti po kojima dolazi do genetskih promjena među populacijama.Predavanje 2: Geni u populaciji. (2 sata)

Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje osnovnih zakonitosti u populacijskoj genetici (HW ravnoteža populacije; HWprincip); panmiksija i slučajno križanje. Razumijevanje tipova neslučajnog križanja.Predavanje 3: Geni u populaciji. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti pojam vezanih geni, genetska neravnoteža (nesistematska i epistatska selekcija).Razumijevanje gametske neravnoteže (Linkage disequilibrium); promjene u frekvenciji gena u populaciji (efektivnaveličina populacije).Predavanje 4: Geni u populaciji. (2 sata)Ishodi učenja: Upoznavanje sa modelima izmjene gena među populacijama. Razumijevanje promjene na genetskomnivou koje se mogu dešavati u izmjeni gena između populacija iste vrste.Predavanje 5. Tipovi rasprostranjenja populacija. (2 sata)Ishodi učenja: Usvojiti termine genetska smrt i genetsko opterećenje (mutacijsko opterećenje; segregacijskoopterećenje), te uvjete preživljavanja jedinki u okolišu; upoznavanje sa balansnom i klasičnom teorijom genetskogopterećenja.Predavanje 6. Tipovi rasprostranjenja populacija. (2 sata)Ishodi učenja: Usvajanje i razumijevanje tipova rasprostrajenosti populacija u prirodi: alopatrije, simpatrije,parapatrije te zemljopisne intergradacije. Razumijevanje modela rasta i regulacije populacija (deterministički,stohastički).Predavanje 7: Efektivna veličina populacije. (2 sata)Ishodi učenja: Razumijevanje i usvajanje načina izražavanja efektivnog broja jedinki u prirodnim populacijama;objašnjenje Wahlund-ovog efekta; objašnjenje Founder efekta.Predavanje 8: Faktori koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije. (2 sata)Ishodi učenja: Usvajanje sistematskih i slučajnih- nesistematskih promjena.Predavanje 9: Faktori koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije. (2 sata)Ishodi učenja: Razumijevanje utjecaja mutacija, migracija, selekcije i pojave genetskog drifta u prirodnimpopulacijama.Predavanje 10: Specifičnosti kretanja u malim popolacijama. (2 sata)Ishodi učenja: Razumijevanje genetskih promjena u malim populacijama.Predavanje 11: Heteroza ili Hibridna snaga. (2 sata)Ishodi učenja: Usvajanje i razumijevanje pojma heteroze.Predavanje 12: Primjena populacijsko – genetskih istraživanja u akvakulturi. (2 sata)Ishodi učenja: Usvajanje cjelina populacijske genetike važnih za akvakulturu. Određivanje heritabilnosti. Genetikaalozima.Predavanje 13: Primjena populacijsko –genetskih istraživanja u ekologiji. (2 sata)Ishodi učenja: Razumijevanje genetske sličnosti i razlika između populacija morskih algi. Primjena genetskerazličitosti kao indikatora stanja ekosistema. Kvantitativna genetika – izučavanje interakcija genetike populacija iokoliša.Predavanje 14: Molekularne metode određivanja genetske strukture populacija. (2 sata)Ishodi učenja: Usvajanje klasičnih i molekularnih metoda za analizu DNA (lančana reakcija polimerazom; gelelektroforeza); metode za analizu polimorfizma DNA.Predavanje 15: Statistička obrada podataka. (2 sata)Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje metoda i statističkih programa za računanje osnovnih parametara kojimaopisujemo genetsku strukturu populacija; izračunavanje genetske bliskosti i udaljenosti populacija.Seminari – obrada zadanih tema npr.: Efekt mjera regulacije ribolova na genetsku strukturu ribljih populacija,Primjena molekularnih metoda u ribarstvu i akvakulturi, Genetska različitost populacija kao indikator stanja iodrživosti ekosistema. Ostali seminari biraju se i obrađuju ovisno o aktualnosti nekog problema.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastavevrednuje se: a) pohađanje nastave, b) samostalni rad i aktivnost u nastavi i tijekom seminara, c) usvojeno znanje.Znanje studenata se provjerava parcijalnim pismenim ispitima, nakon završenih cjelina. Na završnom, pismenomispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu. Provjere znanja odvijaju seputem pismenih parcijalnih ispita. Provjera znanja je kontuinuirana, tj. usvojena znanja provjeravaju se kontinuirano

tijekom cijelog semestra, a o terminu će studenti biti obaviješteni na vrijeme. Trajanje parcijalnog ispita je 90 minuta.Izlazak na parcijalne ispite je obavezan. Svaki parcijalni ispit se boduje i dobiva se ocjena koja ulazi u konačnu ocjenupredmeta. Za prolaz na parcijalnom ispitu potrebno je na pitanja odgovoriti s točnošću od najmanje 60%.Ocjena na parcijalnim ispitima formira se na temelju postignutog uspjeha prema sljedećem ključu:70 – 81 bod dovoljan (2)82 – 93 boda dobar (3)94 – 105 bodova vrlo dobar (4)106 – 120 bodova izvrstan (5).Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje tijekomseminara), tijekom semestra položiti dva parcijalna ispita. Konačnu ocjenu iz predmeta čine rezultati parcijalnih ispita,ocjene iz seminarskog rada te prisustvo i aktivno sudjelovanje u nastavi.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Za sva pitanja vezana uz predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnom nastavniku obratitiputem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor.Naziv predmeta EUTROFIKACIJA, PROIZVODNOST MORA I RIBOLOVKod predmetaSMR416Satnica predmeta(P/S/V)30/0/0ECTS(uz obrazloženje)3 ECTS (1 za predavanja, 2 za samostalno učenje i konzultacije)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar I. (godina) / I. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesorVoditeljvježbi/seminaraO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Kroz ovaj kolegij studenti će upoznati pozitivne i negativne posljedice procesa eutrofikacije na ekosustav, odnosnoutjecaj na primarnu i sekundarnu proizvodnju ekosustava.Popis obavezne literature-Popis izborne literature-Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)-Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)-Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)-

Naziv predmeta MODELIRANJE I SIMULACIJE U RIBARSTVUKod predmetaSMR417Satnica predmeta30/0/15(P/S/V)ECTS4 ECTS (1,5 ECTS za predavanja, 2,5 ECTS za samostalno učenje i sudjelovanje na(uz obrazloženje) vježbama)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomskirazina studijaGodina/semestar I. (godina) / I. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski, engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Doc. dr. sc. Merica SliškovićVoditelj vježbiDoc. dr. sc. Merica SliškovićO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Osnovna zadaća ovog predmeta je upoznavanje s metodologijom modeliranja, te primjenom sustavskog pristupaizrada modela različitih ribljih populacija u različitim uvjetima iskorištavanja. Naglasak nastave je na aplikativnojprimjeni stečenih znanja iz modeliranja u održivom upravljanju ribljim resursima. Nastava se izvodi u oblikupredavanja i vježbi. Studenti su u obvezi pohađati minimalno 80% nastave. Potiče se aktivno sudjelovanje studenataodržavanjem vježbi. Student je obvezan proučiti i prezentirati model koji predstavlja stvarnu studiju slučaja.Popis obavezne literature1. Charles, T.: Sustainable Fishery Systems, Blackwell Science, 2001.2. Ford, A.: Modeling the Environment. An Introduction to System Dynamic Modeling the Environment systems,Island Press, 1999.3. Hannon, B.; Matthias, R.: Modeling Dynamics Biological Systems, Springer-Verlag, 1997.Popis izborne literature1. Garcia, J.M.: Theory and Practical Exercises of System Dynamics, Barcelona, 2011.2. Odum, H.T., Odum E.C.: Modeling for all scales, Academic press, 2000.3. Deaton, M.L.; Winebrake, J.J.: Dynamics Modeling of Environmental Systems, Springer Science, 2000.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Sustavski pristup. Osnovne ideje sistemske dinamike.Ishodi učenja: Objasniti sustavski pristup.Predavanje 2. Osnovne ideje simulacije i pristupi simulacijskom modeliranju.Ishodi učenja: Objasniti osnovne ideje simulacije i pristupe simulacijskom modeliranju.Predavanje 3. Modeli i njihova klasifikacija.Ishodi učenja: Definirati vrste modela.Predavanje 4. Principi i metodologija modeliranja.Ishodi učenja: Opisati i objasniti proces i principe modeliranja.Predavanje 5. Raščlanjivanje sustava na njegove elemente, definiranje strukture sustava.Ishodi učenja: Definirati sustav i njegove elemente.Predavanje 6. Uzročno posljedične veze među elementima sustava. Pozitivne i negativne uzročno posljedičneveze.Ishodi učenja: Odrediti uzročno posljedične veze unutar sustava i definirati njihov predznak.Predavanje 7. Kvalitativni (mentalno-verbalni) modeli.Ishodi učenja: Opisati i definirati strukturu sustava.Predavanje 8. Kvantitativni (matematički) modeli.Ishodi učenja: Numerički definirati elemente i odnose unutar sustava.

Predavanje 9. Strukturni modeli.Ishodi učenja: Upotrebom simulacijskih programskih paketa povezati elemente i odnose unutar sustava.Predavanje 10. Riblje populacije kao sustavi.Ishodi učenja: Definiranje elemenata i unutarnje strukture ribljih populacija kao sustava.Predavanje 11. Simuliranje ponašanja ribljih sustava.Ishodi učenja: Uočavanje dinamike ponašana ribljih sustava i definiranje ključnih elemenata koji određuju ponašanjesustava.Predavanja 12, 13, 14, 15. Modeliranje različitih ribljih populacija i simuliranje u različitim uvjetimaiskorištavanja.Ishodi učenja: Analizirati rezultate simuliranja i definirati optimalno gospodarenje ribljim resursima.Vježba 1. Model za razumijevanje smanjenja riblje populacije.Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava.Vježba 2. Model pridnenih ribljih vrsta.Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava.Vježba 3. Model pelagijskih ribljh vrsta.Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava.Vježba 4. Model individualnog rasta riba.Ishodi učenja: Opisati strukturu promatranog sustava.Vježba 5. Model populacije školjkaša.Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava.Vježba 6. Model populacije škampa.Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava.Vježba 7. Model iskorištavanja populacije školjkaša.Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava u različitim uvjetima iskorištavanja.Vježba 8. Model iskorištavanja migratornih vrsta.Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava u različitim uvjetima iskorištavanja.Vježba 9. Model kaveznog uzgoja riba.Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava.Vježba 10. Model upravljanja ribljim resursima.Ishodi učenja: Opisati strukturu i dinamiku ponašanja promatranog sustava u različitim uvjetima iskorištavanja.Vježba 11. Model ITQ u svrhu obnavljanja ribljeg stocka.Ishodi učenja: Definirati ITQ i njegove prednosti.Vježba 12. Testiranje upravljačkih odluka kod iskorištavanja ribljih populacija.Ishodi učenja: Analizirati rezultate simuliranja i definirati optimalno gospodarenje ribljim resursima.Vježba 13. Modeliranje obalnog ribolova u složenim ekosustavima.Ishodi učenja: Analizirati rezultate simuliranja i definirati optimalno gospodarenje ribljim resursima.Vježba 14. Usporedba složenih i jednostavnih modela u ribarstvu.Ishodi učenja: Definirati razliku složenih i jednostavnih modela.Vježba 15. Model održivosti uzgoja riba.Ishodi učenja: Analizirati rezultate simuliranja i definirati održivost.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispit se sastoji od samostalne izrade i obrane seminarskog rada. Izrada i obrana seminarskog rada se sastoji od izborateme, proučavanja djelova zadane litareture, izrade samog rada, te obrane, odnosno prezentacije rada pred ostalimstudentima. Ocjena seminarskog rada predstavlja uspješno izlaganje seminarskog rada iz kojeg je vidljivo da studentvelikim dijelom vlada materijom koju prezentira. Ocjena seminarskog formira najmanje 80% konačne ocjene.Preostali dio se formira na temelju ocjene zalaganja (aktivnost na nastavi, samostalnost u služenju literaturom idrugo).Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Nastavu izvodi doc. dr. sc. Merica Slišković nastavnica Pomorskog fakulteta u Splitu. Za sva pitanja studenti mogukontaktirati putem e-mail merica@pfst.hr. Sve informacije o kolegiju studentima će biti dostupne na službenimInternet stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora http://more.unist.hr

Naziv predmeta EKOLOGIJA ESTUARIJAKod predmetaSMB408Satnica predmeta30/0/0(P/S/V)ECTS3 ECTS (1 za predavanja, 2 za samostalno učenje i konzultacije)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar I. (godina) / I. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Doc. dr. sc. Olja VidjakVoditeljvježbi/seminaraO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)U kolegiju će se razmatrati slijedeće teme: povijest istraživanja, struktura i tipovi estuarija, morske mijene i dinamikavodenih masa, salinitet i ostali kemijski parametri, vegetacija i fauna dna, kvalitativno-kvantitativni sastav i biomasaplanktona, makrobentos, mikrobentos, slatkovodna komponenta, terestrička komponenta, estuarijske ribe, ptice,paraziti i epibionti, lanci ishrane, migracije, zaštita. Karakteristike estuarija uz istočnu obalu Jadrana.Popis obavezne literature-Popis izborne literature-Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)-Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)-Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)-Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisJezik poduke iBOTANIKA MORASMB20930/0/305 ECTS (2 za predavanja, kolokviji i 3 za laboratorijske vježbe, terenski rad, kolokvije)obavezan izborni Xtemeljni napredni specijalistički XMorsko ribarstvo / diplomski studijI. (godina) / I. (semestar)Hrvatski jezik

mogućnost praćenja nadrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Boris Antolić, izvanredni profesorVoditelj vježbiZvjezdana Popović, dipl. ing.O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Tijekom predavanja, praktičnih vježbi i terenskog rada studenti će biti upoznati s osnovama sistematike, biologije iekologije morskih bentoskih algi i morskih cvjetnica. Upoznat će najznačajnije predstavnike bentoske floreJadranskoga mora i Sredozemlja, kao i neke najvažnije predstavnike bentoskih algi i morskih cvjetnica u svjetskimmorima i oceanima. Studenti će također biti upoznati sa sastavom i građom najznačajnijih fitobentoskih zajednica uJadranu i Sredozemlju, kao i promjenama u njihovom sastavu i rasprostranjenosti koje su nastale kao posljedicaonečišćenja mora ili unosa novih vrsta. U osnovnim crtama prikazati će se mogućnost iskorištavanja i proizvodnjebentoskih morskih algi i cvjetnica. Nastava za ovaj kolegij organizira se u obliku predavanja, praktičnih vježbi iterenskog rada. Studenti su obavezni prisustvovati cjelokupnoj nastavi ovog kolegija, a što se potvrđuje potpisimastudenata u evidencijske liste. Predavanja se organiziraju putem Power Point prezentacije. Nakon svakog predavanjastudentima se za lakše učenje i usvajanje gradiva dijeli održano predavanje u pisanom obliku.Popis obavezne literature1. Hoek van den, C., Mann, D.G. & H.M.Jahns. 1995. Algae. An Introduction to Phycology. Cambridge UniversityPress, Cambridge. 623 pp.2. Peres, J.M. & Gamulin-Brida, H. 1973. Biološka oceanografija. Školska knjiga, Zagreb, 493 pp.3. Lobban, C.S., Harrison, P.J. & M.J.Duncan. 1985. The physiological ecology of seaweeds. University Press,Cambridge, 242 pp.Popis izborne literature1. Ercegović, A. 1952. Jadranske cistozire. Fauna i flora Jadrana, Split, 212 pp.2. Ercegović, A. 1949. Život u moru. JAZU, 412 pp.3. Dawes, C.J. 1981. Marine botany. John Wiley & Sons, New York, 628 ppNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1.Uvodno predavanje u kojem će se studenti upoznati s: rasporedom živih organizama u moru; podjelom pojedinihpodručja u moru s detaljnijim prikazom bentoskog područja; osnovama taksonomske klasifikacije živog svijeta, teosnovama sistematike i nomenklature živih organizama; osnovama istraživanja sastava i rasprostranjenosti bentoskeflore i vegetacije; metodikama istraživanja fitobentosa; osnovama oblikovanja herbarija morskih algi i cvjetnica;osnovnim ciljevima istraživanja fitobentosa; kratkom poviješću istraživanja fitobentosa; sastavom fitobentosa usvjetskim morima, Sredozemlju i Jadranu.Predavanje 2.U ovom predavanju obraditi će se sistematski odjeljak Cyanobacteria ili Cyanophyta (modrozelene alge) pri čemu ćese posebna pozornost posvetiti: osnovnim značajkama građe stanice modrozelenih alga; značajkama pigmenatamodrozelenih alga i njihovoj ulozi u stvaranju visokoenergetskih spojeva; pričuvnim tvarima kod modrozelenih alga;tipovima talusa kod modrozelenih alga; vrstama stanica kod modrozelenih alga i njihove značajke; razmnožavanjumodozelenih alga; brojnosti i rasprostranjenosti modrozelenih alga; uporabi nekih modrozelenih alga; istematicimodrozelenih alga.Predavanje 3.U ovom predavanju obraditi će se 1. dio sistematskog odjeljka Rhodophyta (crvene alge) pri čemu će se posebnapozornost posvetiti: brojnosti i rasprostranjenosti crvenih alga na Zemlji, u svjetskim morima, Sredozemlju i Jadranu;osnovnim značajkama građe talusa crvenih alga; pigmentima i kloroplastima kod crvenih alga; rezervnim tvarima kodcrvenih alga; građi stanične stjenke kod crvenih alga i mogućnosti njihovog iskorištavanja; načinu i tipovimarazmnožavanja crvenih alga; osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari,razmnožavanje) sistematskog razreda Bangiophyceae, te u osnovnim crtama prikazati alge iz sistematskih redovaPorphyridiales, Rodochaetales, Erythropeltidales i Bangiales; detaljnom prikazu razmnožavanja vrste Porphyra tenera(red Bangiales) kao primjer heteromorfne izmjene generacije kod diplohapliodnog razvojnog životnog ciklusa crvenihalga iz sistematskog razreda Bangiophyceae.Predavanje 4.

U ovom predavanju obraditi će se 2. dio sistematskog odjeljka Rhodophyta (crvene alge) pri čemu će se posebnapozornost posvetiti: osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje)sistematskog razreda Florideophyceae; detaljnom prikazu razmnožavanja vrste Audouinella (Acrochaetium) investiens(red Acrochaetiales) kao primjer izomorfne izmjene generacije kod diplohaploidnog razvojnog životnog ciklusacrvenih alga iz sistematskog razreda Florideophyceae; detaljnom prikazu razmnožavanja vrste Acrosymphytonpurpuriferum (red Gigartinales) kao primjer heteromorfne izmjene generacije kod diplohaploidnog razvojnog životnogciklusa crvenih alga iz sistematskog razreda Florideophyceae; osnovnim značajkama algi iz sistematskih redovaAcrochaetiales, Palmariales, Nemaliales, Batrachospermales, Corallinales i Gelidiales, te prikazati najznačajnijepredstavnike algi iz spomenutih redova.Predavanje 5.U ovom predavanju obraditi će se 3. dio sistematskog odjeljka Rhodophyta (crvene alge) pri čemu će se posebnapozornost posvetiti: osnovnim značajkama algi iz sistematskih redova Gracilariales, Gigartinales, Rhodymeniales,Bonnemaisoniales i Ceramiales, te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova; nekimfilogenetskim odnosima između sitematskih redova crvenih alga.Predavanje 6.U ovom predavanju obraditi će se 1. dio sistematskog odjeljka Heterokontophyta (Phaophyta; smeđe alge) pri čemu ćese posebna pozornost posvetiti: brojnosti i rasprostranjenosti smeđih u svjetskim morima, Sredozemlju i Jadranu;osnovnim značajkama građe talusa smeđih alga; pigmentima i kloroplastima kod smeđih alga; rezervnim tvarima kodsmeđih alga; građi stanične stjenke kod smeđih alga i mogućnosti njihovog iskorištavanja; načinu i tipovimarazmnožavanja smeđih alga; osnovnim značajkama (građa talusa, razmnožavanje) alga iz redova Ectocarpales,Sphacelariales i Dictyotales, te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova; detaljnom prikazurazmnožavnja vrste Ectocarpus silikulosus (red Ectocarpales) kao primjer izomorfne izmjene generacije koddiplohapliodnog razvojnog životnog ciklusa smeđih alga.Predavanje 7.U ovom predavanju obraditi će se 2. dio sistematskog odjeljka Heterokontophyta (Phaophyta; smeđe alge) pri čemu ćese posebna pozornost posvetiti: osnovnim značajkama algi iz sistematskih redova Scytosiphonales, Cutleriales,Dictyosiphonales, Chordariales, Desmarestiales, Sporochnales, Laminariales i Fucales, te prikazati najznačajnijepredstavnike algi iz spomenutih redova; detaljnom prikazu razmnožavnja vrste Cutleria multifida (red Cutleriales) kaoprimjer heteromorfne izmjene generacije kod diplohapliodnog razvojnog životnog ciklusa smeđih alga; nekimfilogenetskim odnosima između sitematskih redova smeđih alga.Predavanje 8.U ovom predavanju obraditi će se 1. dio sistematskog odjeljka Chlorophyta (zelene alge) pri čemu će se posebnapozornost posvetiti: brojnosti i rasprostranjenosti zelenih alga na Zemlji, u svjetskim morima, Sredozemlju i Jadranu;osnovnim značajkama građe talusa zelenih alga; pigmentima i kloroplastima kod zelenih alga; rezervnim tvarima kodcrvenih alga; građi stanične stjenke kod zelenih alga; načinu i tipovima razmnožavanja zelenih alga; osnovnimznačajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) sistematskog razreda Chlohrophyceae,te u osnovnim crtama prikazati alge iz sistematskih redova Volvocales, Chlorococcales, Chaetophorales iOedogoniales; osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) sistematskograzreda Ulvophyceae, te u osnovnim crtama prikazati alge iz sistematskog reda Codiolales.Predavanje 9.U ovom predavanju obraditi će se 2. dio sistematskog odjeljka Chlorophyta (zelene alge) pri čemu će se posebnapozornost posvetiti: osnovnim značajkama višestaničnih algi iz sistematskih redova Codiolales i Ulvales (sistematskirazred Ulvophyceae), te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova; detaljnom prikazurazmnožavnja vrste Ulothrix zonata (red Codiolales) kao primjer heteromorfne izmjene generacije koddiplohapliodnog razvojnog životnog ciklusa zelenih alga, te razmnožavnja vrste Ulva latuca (red Ulvales) kao primjerizomorfne izmjene generacije kod diplohapliodnog razvojnog životnog ciklusa zelenih alga; osnovnim značajkama(građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje) sistematskog razreda Cladophorophycae isistematskog reda Cladophorales, te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutog reda.Predavanje 10.U ovom predavanju obraditi će se 3. dio sistematskog odjeljka Chlorophyta (zelene alge) pri čemu će se posebnapozornost posvetiti: osnovnim značajkama (građa talusa, pigmenti, kloroplasti, rezervne tvari, razmnožavanje)sistematskih razreda Bryopsidophyceae (sistematski redovi Bryopsidales i Halimedales) i Dasycladophyceae

(sistematski red Dasycladales), te prikazati najznačajnije predstavnike algi iz spomenutih redova.Predavanje 11.Prvi kolokvij (1. test).Predavanje 12.U ovom predavanju obraditi će se biljke iz sistematskog odjeljka Spermatophyta (Magnoliophyta; sjemenjače) pričemu će se posebna pozornost posvetiti: morfologiji, biologiji i ekologiji morskih cvjetnica koje obitavaju uJadranskom moru Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zostera marina i Zostera (Zosterella) noltii; detaljnomprikazu razmnožavanju vrste Posidonia oceanica; glavnim uzrocima uništavanja livada morskih cvjetnica.Predavanje 13.U ovom predavanju obraditi će se utjecaj abiotskih ekoloških čimbenika na sastav i rasprostranjenost bentoskih alga imorskih cvjetnica, prvenstveno u Jadranu, ali i u nekim drugim morima i oceanima. Ekološki čimbenici koji će sedetaljno obraditi su: a) svjetlo; b) temperatura; c) slanost (salinitet); d) gibanje mora; e) fizikalna svojstva podloge; f)hranjive soli.Predavanje 14.U ovom predavanju prikazati će se u najkraćim crtama dubinski sastav i rasprostranjenost bentoske (pridnene) flore ivegetacije u Sredozemlju i nekim svjetskim morima, dok će se glavnina predavanja temeljiti na Ercegovičevojdubinskoj raspodjeli bentoskih alga i morskih cvjetnica u Jadranu. Uz bitne ekološke čimbenike dati će se i vodećesvojte bentoskih alga i morskih cvjetnica koje sudjeluju u građi bentoske vegetacije na sljedećim bionomskimstepenicama: suralitoral; eulitoral (mediolitoral); gornji infralitoral; srednji infralitoral; donji infralitoral; elitoral.Predavanje 15.Drugi kolokvij (2. test).Vježba 1. (90 min)Na prvoj vježbi studenti se upoznaju s načinom rada, uzorkovanja i obrade materijala u laboratoriju također i sneophodnim priborom za vježbe iz Botanike mora. Odjeljak: Cyanophyta (Modrozelene alge). Kratke teorijskeosnove, svježi materijali i mikroskopski preparati kolonijalnih oblika bez heterocisti i drugih specijaliziranih stanicaroda Gloeocapsa,. nitastih oblika bez heterocisti i drugih specijaliziranih stanica roda Spirulina i Lyngbya te s nitastmoblicima sa heterocistama i drugim specijaliziranim stanicama roda Rivularia.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata pri različitim povećanjima studenti će moći prepoznavati i imenovatiorganizme i dijelove stanice Cyanophyta, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine.Vježba 2. (90 min)Odjeljak: Rhodophyta (Crvene alge); Razred Bangiophyeae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopskipreparati vrsta Bangia atropurpurea i Porphyra leucosticta.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice crvenihalgi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnomanatomijom i rasplodnim strukturama crvenih algi.Vježba 3. (90 min)Odjeljak: Rhodophyta (Crvene alge); Razred Florideophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali imikroskopski preparati vrsta Fosliella sp.; Liagora sp., Nemalion helminthoides, Lithophyllum sp., Corallinaelongata, Titanoderma trochanter.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice crvenihalgi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnomanatomijom i rasplodnim strukturama crvenih algi.Vježba 4. (90 min)Odjeljak: Rhodophyta (Crvene alge); Razred Florideophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali uzmikroskopske preparate vrsta Halymenia floresia, Hypnea musciformis, Peyssonnelia squamaria, Gelidium crinale iGracilaria gracilis.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice crvenih

algi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnomanatomijom i rasplodnim strukturama crvenih algi.Vježba 5. (90 min)Odjeljak: Rhodophyta (Crvene alge); Razred Florideophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali imikroskopski preparati vrsta Fauchea repens, Ceramium ciliatum, Antithamnion sp., Womersleyella setacea,Asparagopsis armata/taxiformis.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice crvenihalgi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnomanatomijom i rasplodnim strukturama crvenih algi.Vježba 6. (90 min)Odjeljak: Phaeophyta (Smeđe alge); Razred Phaeophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopskipreparati vrsta Halopteris scoparia, Dictyota dichotoma, Dictyopteris polypodioides, Taonia atomaria, Padinapavonica.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice smeđihalgi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnomanatomijom i rasplodnim strukturama smeđih algi.Vježba 7. (90 min)Odjeljak: Phaeophyta (Smeđe alge); Razred Phaeophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopskipreparati vrsta Colpomenia sinuosa, Scytosiphon lomentaria i Asperococcus bulosus.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice smeđihalgi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnomanatomijom i rasplodnim strukturama smeđih algi.Vježba 8. (90 min)Odjeljak: Phaeophyta (Smeđe alge); Razred Phaeophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopskipreparati vrsta Ectocarpus sp.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice smeđihalgi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnomanatomijom i rasplodnim strukturama smeđih algi.Vježba 9. (90 min)Proces herbarizacije i izrade herbarija.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe studenti će moći samostalno izraditivlastiti herbarij.min)Odjeljak: Phaeophyta (Smeđe alge); Razred Phaeophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopskipreparati vrsta Cystoseira amentacea var. Spicata, Cystoseira crinitophylla, Cystoseira compressa, Cystoseiracorniculata ssp. Laxior, Sargassum vulgare, Fucus virsoides.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice smeđihalgi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnomanatomijom i rasplodnim strukturama smeđih algi.Vježba 11. (90 min)Odjeljak: Chlorophyta (Zelene alge); Razred: Ulvophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopskipreparati vrsta Ulva rigida,Ulva intestinalis, Codium fragile, Codium fragile.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice zelenihalgi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnomanatomijom i rasplodnim strukturama zelenih algi.Vježba 12. (90 min)

Odjeljak: Chlorophyta (Zelene alge); Razred: Ulvophyceae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali i mikroskopskipreparati vrsta Caulerpa prolifera, Caulerpa taxifolia, Caulerpa racemosa var. Cylindracea, Flabellia petiolata,Halimeda tuna i Valonia utricularis.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanice zelenihalgi, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijom habitusa, osnovnomanatomijom i rasplodnim strukturama zelenih algi.Vježba 13. (90 min)Odjeljak: Tracheophyta (Sjemenjače) Razred: Monocotyledonae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali imikroskopski preparati vrsta Posidonia oceanica i Cymodocea nodosa.Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanicemorskih cvjetnica, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijomhabitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama morskih cvjetnica.Vježba 14. (90 min)Odjeljak: Tracheophyta (Sjemenjače) Razred: Monocotyledonae. Kratke teorijske osnove, svježi materijali imikroskopski preparati vrsta : Zostera marina, Zostera noltii i Halophila stipulacea.Ishodi učenja: na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitihcrteža i crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati i imenovati organizme i dijelove stanicemorskih cvjetnica, te savladati osnovnu taksonomiju unutar ove skupine također će se upoznati s morfologijomhabitusa, osnovnom anatomijom i rasplodnim strukturama morskih cvjetnica.Vježba 15. (90 min)Izrada herbarija i prepoznavanje herbariziranog materijala, završni test.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispiti se provode putem pismenih kolokvija (testova) tijekom trajanja predavanja i tijekom ispitnih rokova. Razlika uispitima postoji samo u obimu gradiva koje studenti kolokvijem polažu. Tijekom trajanja predavanja prvi kolokvij (1.test) obuhvaća prvih 7 predavanja (Uvod, Cyanobacteria, Rhodophyta 1, 2, i 3, Heterokontophyta 1 i 2), a drugikolokvij (2. test) preostalih 6 predavanja (Chlorophyta 1, 2 i 3, Spermatophyta, Ekološki čimbenici, Vegetacija), dok uispitnim rokovima testovi obuhvaćaju cjelokupno gradivo. Ispitni testovi sastoje se od složenih pitanja u kojem svakopotpitanje nosi određen dio boda. Za pozitivnu ocjenu potrebito je riješiti više od 50% točnih odgovora. Prolaz na 1.kolokviju omogućuje izlazak na 2. kolokvij, dok neuspješnost na 1. kolokviju usmjeruje studenta na polaganje testa izcijelog gradiva.Primjer pitanja:1. Koja je od ovih tvrdnji točna za alge iz odjeljka Cyanophyta (Cyanobacteria) (1):a) to su samo višestanični organizmib) imaju visoko diferencirani talus kod kojeg razlikujemo rizoid, filoid i kauloidc) to su jednostanični, kolonijalni i višestanični organizmid) ponekad stvaraju organizaciju koja je slična parenhimue) osnovna boja je klorofil af) osnovna boja je fukoksantin2. Uz navedenu tvrdnju zaokružite je li ona točna (T) ili nije (N). (2)a) Najznačajnija pričuvna tvar kod cijanobakterija je cijanoficejski škrob (T ili N)b) Fotosintetski pigmenti su smješteni u tilakoidima (T ili N)c) Klorofil a i karotenoidi su topljivi u lipidima (T ili N)d) Neke modrozelene alge za asimilaciju CO 2 kao donatore elektrona koriste H 2 S ili H 2 (T ili N)Uz svako pitanje u zagradi je broj bodova koje student može osvojiti točnim rješenjem. U obzir se uzimaju samo točniodgovori.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom ili asistentom u bilo koje vrijeme koje njima odgovara, a kako bi došli doodgovora na pitanje koje ih tišti a koje je u vezi s kolegijem Botanika mora.

Naziv predmeta ZOOLOGIJA MORAKod predmetaSMR420Satnica predmeta30/0/30(P/S/V)ECTS5 ECTS (2 predavanja i vježbe, 3 za samostalno učenje uz konzultacije)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar I. (godina) / I. (semestar)Preduvjeti za upis Kompetencije iz opće biologije te biologije i ekologije moraJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Doc. dr. sc. Marija DespalatovićVoditelj vježbiDoc. dr. sc. Marija DespalatovićO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Cilj ovog studijskog predmeta je upoznavanje studenata s osnovama biologije i ekologije životinjskih skupina koježive u moru, te njihovom klasifikacijom. Stečeno znanje je neophodno za kompleksno sagledavanje problematike ubudućem radu u oblasti morskog ribarstva. Sadržaj: Uvod u zoologiju i njena znanstvena područja. Metodologijazoologijske sistematike i zoologijska nomenklatura. Zoogeografska i ekološka rasprostranjenost morskih životinja.Podjela životinjskog svijeta prema tipu organizacije. Osnovne građevne karakteristike i klasifikacija pojedinog tipaorganizacije. Morski beskralješnjaci; morski kralješnjaci. Nastava se održava u standardno opremljenoj predavaonici sprojektorom i video opremom. Vježbe se održavaju u standardno opremljenom laboratoriju s lupom, mikroskopom,priborom za sekciju zoološkog materijala te video opremom. Obavezno je pohađanje predavanja i vježbi.Popis obavezne literature1. Matoničkin I, Habdija I, Primc-Habdija B. 1998. Beskralješnjaci, Biologija nižih avertebrata. Školska knjga,Zagreb.2. Matoničkin I, Habdija I, Primc-Habdija B. 1998. Beskralješnjaci, Biologija viših avertebrata. Školska knjiga,Zagreb.3. Matoničkin i sur. 1980. Praktikum iz avertebrata, PMF, Sveučilište u Zagrebu.Popis izborne literature1. Riedl R. 1983. Fauna und Flora des Mittelmeeres. Verlag P. Parey, Hamburg und Berlin.2. Odabrani znanstveni radoviNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Morski ekosustav.Ishodi učenja: Usvojiti pojmove podmorske topografije. Razumjeti djelovanje čimbenika okoliša u morskomekosustavu. Usvojiti rasprostranjenost živih bića u moru. Definirati pojmove plankton, nekton, bentos. Definiratipojmove epifauna i endofauna.Predavanje 2. Načela i metode sistematike životinja.Ishodi učenja: Usvojiti osnovna načela i metode sistematike životinja. Naučiti koristiti zoologijsku nomenklaturu.Usvojiti načela podjele živog svijeta. Usvojiti značajke pojedinih tipova organizacije te koljena koja im pripadaju.Predavanje 3. Protozoa – praživotinje.Ishodi učenja: Objasniti rasprostranjenost i ulogu praživotinja u morskom ekosustavu. Objasniti osnovne značajkegrađe praživotinja. Objasniti i razumjeti ulogu, građu i funkciju pojedinih organela. Objasniti načine prehrane upraživotinja. Objasniti disanje praživotinja. Objasniti načine razmnožavanja u praživotinja, spolno i nespolno. Usvojitiosnovne značajke potkoljena Mastigophora – bičaši, te razreda Zoomastigophoria. Usvojiti osnovne značajkepotkoljena Sarcodina – sluzavci. Usvojiti osnovne značajke razreda Rhizopodia – korjenonošci, posebno redaForaminifera – krednjaci, te upoznati vrste koje žive u Jadranu. Usvojiti osnovne značajke razreda Actinopodia –

zrakastonozi, posebno redova Heliozoa – sunašca i Radiolaria – zrakaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Sporozoa– truskovci, s posebnim osvrtom na svojte koje su nametnici morskih kralješnjaka i beskralješnjaka. Usvojiti osnovneznačajke potkoljena Cnidospora. Usvojiti osnovne značajke potkoljena Ciliophora, posebno razreda Ciliata –trepetljikaši, s posebnim osvrtom na svojte koje žive u Jadranu.Predavanje 4. Koljena Mesozoa i Spongia – spužve.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke tipa organizacije Parazoa. Usvojiti osnovne značajke koljena Mesozoa, sposebnim osvrtom na vrste koje žive u Jadranu i Sredozemnom moru. Usvojiti osnovne značajke koljena Spongia –spužve. Usvojiti principe građe spužava. Objasniti razlike u građi triju oblika spužava: askon, sikon i leukon. Usvojitiosnovne značajke razreda Calcarea – vapnenjače, te upoznati pojedine vrste koje žive u Jadranskom moru. Usvojitiosnovne značajke razreda Hexactinellida – staklače. Usvojiti osnovne značajke razreda Demospongia –kremenorožnjače, te biologiju i ekologiju odabranih vrsta koje žive u Jadranu.Predavanje 5. Koljeno Platodes – plošnjaci.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke tipa organizacije Ameria – beskolutićavci. Usvojiti osnovne značajkekoljena Platodes – plošnjaci. Usvojiti osnovne značajke razreda Turbellaria – virnjaci. Razumjeti načela građeplošnjaka, te usvojiti razlike u građi između pojedinih oblika. Upoznati virnjake koji žive u moru, posebno uSredozemnom moru i Jadranu. Usvojiti osnovne značajke razreda Trematoda – metilji, posebno svojti koje žive umoru. Usvojiti osnovne značajke razreda Cestoda – trakavice.Predavanje 6. Koljeno Cnidaria – žarnjaci.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Cnidaria – žarnjaci. Objasniti razlike u građi između dvastrukturalna oblika, polipa i meduze, te razumjeti metagenezu. Usvojiti osnovne značajke razreda Anthozoa – koralji.Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta koralja. Usvojiti osnovne značajke razreda Scyphozoa – režnjaci.Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta režnjaka. Usvojiti osnovne značajke razreda Hydrozoa – obrubnjaci.Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta obrubnjaka.Predavanje 7. Koljeno Ctenophora – rebraši.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Ctenophora – rebraši. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta.Predavanje 8. Koljeno Aschelminthes – oblenjaci.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Aschelminthes – oblenjaci. Usvojiti osnovne značajke razredaRotatoria – kolnjaci. Usvojiti osnovne značajke razreda Gastrotricha – trbodlaci. Usvojiti osnovne značajke razredaKinorhyncha – bodljoglavci. Usvojiti osnovne značajke razreda Nematomorpha – strunaši. Usvojiti osnovne značajkerazreda Acanthocephala – kukaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Priapulida – valjčari. Usvojiti osnovne značajkerazreda Kamptozoa – stapkočašci. Usvojiti osnovne značajke razreda Nematoda – oblići. Upoznati biologiju iekologiju odabranih vrsta iz koljena Ascheminthes.Predavanje 9. Koljeno Nemertina – vrpčari.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Nemertina – vrpčari. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrstavrpčara koje žive u Jadranu.Predavanje 10. Koljeno Mollusca – mekušci / Razredi: Monoplacophora – jednoljušturaši, Aplacophora –bezljušturaši, Polyplacophora – mnogoljušturaši, Scaphopoda – koponošci.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Mollusca – mekušci. Usvojiti osnovne značajke razredaMonoplacophora – jednoljušturaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Aplacophora – bezljušturaši, s osvrtom na vrsteiz Jadrana. Usvojiti osnovne značajke razreda Polyplacophora – mnogoljušturaši. Upoznati biologiju i ekologijuodabranih vrsta mnogoljušturaša iz Jadrana. Usvojiti osnovne značajke razreda Scaphopoda – koponošci, s osvrtom naodabrane vrste.Predavanje 11. Razred Gastropoda – puževi.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke razreda Gastropoda – puževi. Objasniti razlike u građi predstavnikapojedinih podrazreda puževa. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Prosobranchiata – prednješkržnjaka.Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Opisthobranchiata – stražnjoškržnjaka. Upoznati biologiju i ekologijuodabrane vrste Pulmonata – plućnjaci.Predavanje 12. Razred Bivalvia – školjkaši.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke razreda Bivalvia – školjkaši. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrstaProtobranchia. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Filibranchia. Upoznati biologiju i ekologiju odabranihvrsta Eulamellibranchia. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta Septibranchia.Predavanje 13. Razred Cephalopoda – glavonošci.

Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke razreda Cephalopoda – glavonošci. Upoznati biologiju i ekologiju odabranihvrsta glavonožaca.Predavanje 14. Koljeno Annelida – kolutićavci.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke tipa organizacije Polymeria – mnogokolutićavci. Usvojiti osnovne značajkekoljena Annelida – kolutićavci. Usvojiti osnovne značajke razreda Polychaeta – mnogočetinaši. Objasniti razlike ugrađi između slobodnih i sjedilačkih mnogočetinaša. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta. Upoznatipredstavnike razreda Myzostomida i Clitellata koji žive u moru.Predavanja 15. Koljena Echiurida – zvjezdani, Sipunculida – štrcaljci, Tardigrada – dugoživci.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Echiurida – zvjezdani, s osvrtom na odabrane vrste. Usvojitiosnovne značajke koljena Sipunculida – štrcaljci, s osvrtom na odabrane vrste. Usvojiti osnovne značajke koljenaTardigrada – dugoživci, s osvrtom na odabrane vrste.Predavanje 16. Koljeno Arthropoda – člankonošci.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Arthropoda – člankonošci. Usvojiti osnovne značajke razredaCrustacea – rakovi. Usvojiti osnovne značajke podrazreda Cirripedia – vitičari. Upoznati biologiju i ekologijuodabranih vrsta rakova vitičara. Usvojiti osnovne značajke podrazreda Malacostraca – viši raci. Usvojiti osnovneznačajke nadreda Phyllocarida. Usvojiti osnovne značajke nadreda Hoplocarida, s osvrtom na odabrane vrste. Usvojitiosnovne značajke nadreda Eucarida. Usvojiti osnovne značajke reda Decapoda. Usvojiti osnovne značajke podredaMacrura natantia, s osvrtom na odabrane vrste. Usvojiti osnovne značajke podreda Macrura reptantia te pojedinihsekcija, Palinura, Astacida, Anomura, Brachyura. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta puzača. Usvojitiosnovne značajke nadreda Pancarida. Usvojiti osnovne značajke nadreda Peracarida, redova Anisopoda, Mysidacea,Cumacea, Isopoda i Amphipoda, s osvrtom na pojedine odabrane predstavnike.Predavanje 17. Koljeno Lophophorata – lovkaši.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Lophophorata – lovkaši. Usvojiti osnovne značajke razreda Bryozoa– mahovnjaci. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta mahovnjaka.Predavanje 18. Koljeno Echinodermata – bodljikaši.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Echinodermata – bodljikaši. Usvojiti osnovne značajke razredaCrinoidea – stapčari. Usvojiti osnovne značajke razreda Holothurioidea – trpovi. Upoznati biologiju i ekologijuodabranih vrsta trpova. Usvojiti osnovne značajke razreda Echinoidea – ježinci. Upoznati biologiju i ekologijuodabranih vrsta ježinaca. Usvojiti osnovne značajke razreda Asteroidea – zvjezdače. Upoznati biologiju i ekologijuodabranih vrsta zvjezdača. Usvojiti osnovne značajke razreda Ophiuroidea – zmijače. Upoznati biologiju i ekologijuodabranih vrsta zmijača.Predavanje 19. Koljeno Chordata – svitkovci / Potkoljena Tunicata – plaštenjaci i Cephalochordata –svitkoglavci.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke koljena Chordata – svitkovci. Usvojiti osnovne značajke potkoljena Tunicata– plaštenjaci. Usvojiti osnovne značajke razreda Ascidiacea – mješčićnice. Upoznati biologiju i ekologiju odabranihvrsta mješčićnica. Usvojiti osnovne značajke potkoljena Cephalochordata – svitkoglavci.Predavanje 20. Potkoljeno Vertebrata – kralježnjaci.Ishodi učenja: Usvojiti osnovne značajke potkoljena Vertebrata – kralježnjaci. Usvojiti osnovne značajke nadrazredaCyclostomata i Gnathostomata, razreda Chondrichthyes, Actinopterygii, Sarcopterygii, Amphibia, Reptilia, Aves iMammalia. Upoznati biologiju i ekologiju odabranih vrsta koje žive u moru.Vježba 1. Foraminifera – krednjaci.Ishodi učenja: Upoznati oblike i građu ljušturica krednjaka. Upoznati odabrane vrste krednjaka koje žive u Jadranu.Vježba 2. Ciliata – trepetljikaši.Ishodi učenja: Upoznati građu trepetljikaša. Upoznati odabrane vrste trepetljikaša koje žive u Jadranu.Vježba 3. Spongia – spužve.Ishodi učenja: Upoznati građu spužava na primjeru obične spužve, Spongia officinalis. Naučiti izrađivati preparatespikula spužava.Vježba 4. Anthozoa – koralji.Ishodi učenja: Upoznati vanjsku i unutrašnju građu crvene moruzgve, Actinia equina. Upoznati vanjsku i unutrašnjugrađu zadružnih koralja, Alcyonium palmatum, Corallium rubrum.Vježba 5. Hydrozoa – obrubnjaci.

Ishodi učenja: Upoznati građu zadruge obrubnjaka.Vježba 6. Nematoda – oblići.Ishodi učenja: Upoznati predstavnike Nematoda koji žive u meiofauni. Upoznati građu oblića Anisakis simplex.Vježba 7. Polyplacophora – mnogoljušturaši / Gastropoda – puževi.Ishodi učenja: Upoznati građu mnogoljušturaša. Upoznati građu puževa.Vježba 8. Bivalvia – školjkaši.Ishodi učenja: Upoznati građu školjkaša Mytilus galloprovincialis. Upoznati građu gonada školjkaša pomoćuhistoloških preparata.Vježba 9. Cephalopoda – glavonošci.Ishodi učenja: Upoznati građu glavonožaca na primjeru sipe Sepia officinalis.Vježba 10. Polychaeta – mnogočetinaši.Ishodi učenja: Upoznati građu slobodnih mnogočetinaša. Upoznati građu sjedilačkih mnogočetinaša.Vježba 11. Cirripedia – vitičari / Decapoda.Ishodi učenja: Upoznati građu rakova vitičara. Upoznati građu dekapodnih rakova.Vježba 12. Bryozoa – mahovnjaci.Ishodi učenja: Upoznati građu mahovnjaka.Vježba 13. Echinoidea – ježinci.Ishodi učenja: Upoznati građu ježinaca.Vježba 14. Holothurioidea – trpovi.Ishodi učenja: Upoznati građu trpova. Upoznati građu gonada trpova na osnovi histoloških preparata.Vježba 15. Ascidiacea – mješčićnice.Ishodi učenja: Upoznati građu mješčićnica.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Znanje studenata se provjerava na ispitu i kolokviju. Ispit je pismeni, a kolokvij se sastoji od usmenog i praktičnogdijela. Studenti mogu izaći na ispit nakon položenog kolokvija. Pismeni ispit sadrži 80 pitanja. Odgovori na pitanja suponuđeni, a treba odabrati jedan ili više točnih odgovora. Način ocjenjivanja: 60-70% točnih odgovora - dovoljan; 70-80% - dobar; 80-90% - vrlo dobar; 90-100% - odličan. Ispit je moguće polagati u dva dijela.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Studenti se mogu konzultirati s nastavnikom prema dogovoru.Naziv predmeta SISTEMATIKA RIBA, MEKUŠACA I RAKOVAKod predmetaSMR401Satnica predmeta(P/S/V)30/15/15ECTS(uz obrazloženje)5 ECTS (2 za predavanja, seminare i laboratorijski rad; 3 za samostalno učenje, izradaseminarskog rada, priprema ispita: 90 sati)Status predmetaobavezan X izborni(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar I. (godina) / II. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezik, mogućnost praćenja na engleskom jezikudrugim jezicimaNositelj predmetaDoc. dr. sc. Mirela PetrićDr. sc. Frane Škeljo, asistent (izvodi dio nastave)Voditeljvježbi/seminaraDr. sc. Frane Škeljo, asistentO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o

pohađaju nastave, obveze studenata...)Opis i cilj kolegija: U svjetskom, a također i našem morskom ribarstvu najvažniji objekti ribolova su prvenstvenoribe, zatim mekušci (glavonošci, školjkaši) i rakovi, koji u svjetskom ribarstvu zajedno učestvuju u ukupnoj lovini soko 99,2%, a u našem ribarstvu s gotovo 100%. Cilj je kolegija, stoga, upoznati studente s principima i kriterijama ubiološkoj sistematici (nomenklaturi), a posebno upoznati s prirodnim (sistematskim) položajem navedenih grupa uživotinjskom svijetu, njihovom sistematskom podjelom i temeljima takve podjele, te konačno upoznavanjekarakterističnih i privredno značajnih vrsta, s posebnim osvrtom na Jadran i Mediteran.Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti bi trebali moći:- razumjeti obrasce i procese u evoluciji životinja,- usporediti razlike između metoda filogenetske analize: evolucijske sistematike, fenetike i kladistike,- identificirati najznačajnije karakteristike odabranih taksonomskih grupa riba, rakova i mekušacaOrganizacija nastave: Nastava kolegija se organizira u obliku predavanja, seminara i auditornih/laboratorijskihvježbi (Power Point prezentacije, edukacijski filmovi, rješavanje zadataka, praktičan rad). Predavanja su zamišljenakao interaktivna te se potiče aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja i komentare. Predavanja i seminari suorganizirani na osnovu filogenetskih odnosa proučavanih životinja, pri čemu su seminari i vježbe osmišljeni tako daprate teme predavanja. Svaki student je obavezan samostalno izraditi jedan seminarski rad iz problematike predmeta teisti usmeno obrazložiti.Pohađanje nastave: Nastava se organizira u bloku. Studenti su obavezni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati unastavnom procesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat. Obaveza jestudenata da prisustvuju na barem 75% nastave i na svim vježbama. Izostanak je opravdan u slučaju bolesti iliodređene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu će se također evidentirati, pričemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotna prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2boda.Popis obavezne literature1. Britvec B. 2001. Međunarodni kodeks zoološke nomenklature. Natura Croatica, 10(2): 105-117.2. Funk VA, Brooks DR. 1990. Phylogenetic Systematics as the Basis of Comparative Biology. SmithsonianContributions to Botany, 73: 1-45.3. Holthuis LB. 1987. Crevettes. In: Fisher W, Bauchot ML, Schneider M (eds.), Fiches FAO d'identification desespèces pour les besoins de la pêche. (Révision 1). Méditerranée et mer Noire. Zone de pêche 37. Volume 1.Végétaux et Invertébrés. FAO, Rome. pp. 191-292.4. Jereb P, Roper CFE. 2005. Cephalopods of the world. An annotated and illustrated catalogue of cephalopod speciesknown to date. Vol. 1. FAO Species Catalogue for Fisheries Purpoise. No. 4, FAO, Rome, 262 pp.Morović D. 1965. Razvoj ihtiološke klasifikacije. Pomorski zbornik, 3: 995-1010.6. Petrić M. 2012. Dodatni nastavni materijal - ppt predavanja.Popis izborne literature1. Brusca RC, Brusca GJ. 2003. Invertebrates. Sinauer Associates, Sunderland, Massachusetts.2. Scholtz G, Richter S. 1995. Phylogenetic systematics of the reptantian Decapoda (Crustacea, Malacostraca).Zoological Journal of the Linnean Society, 113: 289-328.3. Števčič Z. 2005. The reclassification of brachyuran crabs (Crustacea: Decapoda: Brachyura). Natura Croatica,14(supl.1): 1-159.4. Voss NA, Vecchione M, Toll RB, Sweeney MJ. 1998. Systematics and Biogeography of Cephalopods. Vol 2.Smithsonian Contributions to Zoology, 586: 271-561.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Doc. dr. sc. Mirela Petrić – prvi dio nastavePredavanje 1. Uvod u sistematiku: filogenija i taksonomija (4 sata)Ishodi učenja: Definirati pojmove: sistematika, taksonomija, klasifikacija, nomenklatura. Analizirati filogenentske ievolucijske odnose životinja i povezati njihovu važnost u taksonomiji. Upoznati različite pristupe (škole) taksonomiji:kladistička škola (kladistička analiza, klada, kladogram), numerička taksonomija. Usporediti monofiletsku,parafiletsku i polifiletsku grupu. Rangirati taksonomske kategorije. Definirati vrstu: morfološki, biološki, evolucijski ifilogenetski pojam vrste. Usporediti metode filogenetske analize: evolucijska sistematika, fenetika i kladistika.Predavanje 2. Zoološka nomenklatura (1 sat)Ishodi učenja: Identificirati pravila zoološke nomenklature. Navesti pravila opisivanja taksona po tipovima.

Predavanje 3. Kriteriji klasifikacije životinja (2 sata)Ishodi učenja: Navesti kriterije koje se koriste za klasifikaciju životinja: tipovi simetrije, tkiva, tipovi tjelesne šupljine,metamerija, cefalizacija i razvoj živčanog sustava.Predavanje 4. Sistematika koljena Mollusca - mekušci (2 sata)Ishodi učenja: Klasificirati koljeno Mollusca. Usporediti glavne tjelesne značajke pripadnika razreda Aplacophora,Monoplacophora, Polyplacophora, Scaphopoda, Gastropoda, Bivalvia i Cephalopoda.Predavanje 5. Razred Bivalvia - školjkaši (3 sata)Ishodi učenja: Analizirati građu tijela, pokrov, potpor, ishranu, optjecanje, izmjenu plinova, razmnožavanje i živčanuorganizaciju školjkaša. Prezentirati glavne taksonomske grupe školjkaša.Predavanje 6. Razred Cephalopoda - glavonošci (3 sata)Ishodi učenja: Analizirati građu tijela, pokrov, potpor, ishranu, optjecanje, izmjenu plinova, razmnožavanje i živčanuorganizaciju glavonožaca. Prezentirati glavne taksonomske grupe glavonožaca.Predavanje 7. Sistematika i osnovne biološke značajke potkoljena Crustacea - rakovi (5 sati)Ishodi učenja: Analizirati građu tijela, pokrov, potpor, ishranu, optjecanje, izmjenu plinova, razmnožavanje i živčanuorganizaciju rakova. Prezentirati glavne taksonomske grupe rakova s posebnim osvrtom na komercijalne vrste.Dr. sc. Frane Škeljo, asistent – drugi dio nastavePredavanje 8. Koljeno svitkovci (Chordata) s posebnim osvrtom na sistematiku riba (Pisces) (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti opća svojstva koljena svitkovaca i njegovu taksonomsku podjelu. Objasniti taksonomskipoložaj riba unutar koljena svitkovaca: smjer Craniata (ili Vertebrata) – Agnatha /Gnathostomata – Pisces. Datidefiniciju riba u užem i širem smislu.Predavanje 9. Nadrazred Agnatha (besčeljuste) i nadrazred Gnathostomata (čeljustouste) (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati opća svojstva i taksonomiju nadrazreda Agnatha ili Cyclostomata: razred Myxini, razredCephalaspidiomorpha. Upoznati opća svojstva i taksonomiju nadrazreda Gnathostomata: razred Chondrichthyes,razred Osteichthyes (ili Actinopterygii).Predavanje 10. Taksonomija razreda Chondrichthyes (3 sata)Ishodi učenja: Upoznati taksonomiju i bitna svojstva taksonomskih skupina riba razreda Chondrichthyes: podrazredHolocephala i podrazred Elasmobranchii.Predavanje 11. Taksonomija razreda Osteichthyes (Actinopterygii) (3 sata)Ishodi učenja: Upoznavanje sa složenom taksonomijom razreda Osteichthyes i bitnim svojstvima pojedinihtaksonomskih skupina nižih od razreda.SeminariSeminari se provode na način da se određeni znanstveni radovi (prate se teme predavanja) dodijele kao obavezno štivosvim studentima, nakon čega slijedi otvorena diskusija pročitanih radova. Naglasak seminara je razvijanje dijalogameđu studentima. Dio seminara je predviđen za usmeno izlaganje seminarskog rada svakog studenta.Ishodi učenja: Samoprocijeniti članke na osnovu prezentiranosti teme, odabira metoda i sl. Kritički osvrt na članak(što im se svidilo, da li ga preporučiti za čitanje, glavne prednosti i nedostaci izloženog rada).Vježba 1. Uvod u sistematiku (3 sata)Ishodi učenja: Navesti osnovne pojmove i metode korištene u sistematici. Izraditi jednostavan kladogram premazadanim karakteristikama određenih organizama.Vježba 2. Ribe – osnovne anatomske razlike između hrskavičnjača i koštunjača (3 sata)Ishodi učenja: Navesti osnovne morfološke razlike između hrskavičnjača i koštunjača. Uočiti sve prethodno opisanemorfološke razlike (od vanjskog izgleda do unutarnje anatomije) na nekoliko različitih vrsta hrskavičnjača ikoštunjača.Vježba 3. Ribe – sistematski pregled jadranskih vrsta (3 sata)Ishodi učenja: Analizirati detaljno sistematski pregled jadranskih riba (broj porodica, vrsta...). Znati najvažnije redovei porodice unutar razreda hrskavičnjača i koštunjača te njihova bitna obilježja. Utvrditi osnovne anatomske razlikeizmeđu nekih značajnijih porodica riba u Jadranu. Navesti određene anatomske osobine koje služe za određivanjepojedinih vrsta riba u Jadranu.Vježba 4. Puževi, školjkaši i glavonošci – sistematski pregled jadranskih vrsta (3 sata)Ishodi učenja: Usporediti morfološke razlike između važnijih vrsta ovih razreda. Uočiti prethodno opisane razlike na

nekoliko vrsta puževa, školjkaša i glavonožaca u Jadranu. Navesti određene anatomske osobine koje služe zaodređivanje pojedinih vrsta.Vježba 5. Rakovi – sistematski pregled jadranskih vrsta (3 sata)Ishodi učenja: Navesti značajnije morfološke razlike između važnijih vrsta rakova. Uočiti prethodno opisane razlikena nekoliko primjera rakova u Jadranu. Navesti određene anatomske osobine koje služe za određivanje vrsta.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Na kraju kolegija dobiva se konačna ocjena (max. 100 bodova) koja se sastoji od dva dijela: pisanog završnog ispita(55 bodova) i seminarskog rada (45 bodova). Pismeni ispit se sastoji od tri grupe pitanja: na zaokruživanje,nadopunjavanje i opisivanje. Student je dužan ostvariti minimalan rezultat od 61% na ispitu. Ako student više putaizlazi na ispit, kao rezultat se uzima prosjek od svih prethodno ostvarenih rezultata. Nastavnici će studentima datiskupinu najnovijih znanstvenih i stručnih radova te podijeliti teme seminarskih radova iz problematike predmeta.Student je obavezan radove pročitati s razumjevanjem, obraditi i prezentirati temu (pisano i usmeno). Nastavnikocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara na osnovu pokazanog znanja, razumijevanja, sposobnosti postavljanjaproblema, razrade teme, zaključivanja i prezentacije iste.Vrednovanje završnog ispita:91% - 100% ocjena 5 (izvrstan); 81% - 90% ocjena 4 (vrlo dobar); 71% - 80% ocjena 3 (dobar); 61% - 70% ocjena 2(dovoljan); < 61% ocjena 1 (nedovoljan).Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave (vidi rubriku O predmetu > Pohađanje nastave).Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Vrijeme konzultacija će biti oglašeno na Internet stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora. Studenti mogu doćiu naš ured (Livanjska 5/III) van dogovorenog vremena konzultacija, uz prethodno najavljeni sastanak te nas mogukontaktirati putem e-maila na mirela.petric@unist.hr i frane.skeljo@unist.hr.Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisDINAMIKA ISKORIŠTAVANIH POPULACIJASMR21830/0/153 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe te 1,5 za samostalno učenje i konzultacije)obavezan X izbornitemeljni napredni X specijalističkiMorsko ribarstvo / diplomski studijI. (godina) / II. (semestar)Osnovna predznanja iz ribarstvene biologije i biostatistike te znanje rada na kompjutoru(prvenstveno EXCEL)Jezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezik / engleski jezik (prema potrebi)drugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Nedo Vrgoč, izvanredni profesorVoditelj vježbiIgor Isajlović, prof.O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Kroz ovaj predmet studente će se naučiti osnovnim principima na kojima je zasnovana dinamika populacija. Isto tako,kroz predmet se obrađuje dinamika rasta i dinamika uginuća populacija, te metode za računanje parametara dinamikerasta. Znanja usvojena kroz ovaj predmet služit će kao osnova za buduće predmete vezane uz procjene stockova igospodarenje obnovljivim bogatstvima mora. Na vježbama iz ovog kolegija usavršavat će se stečeno znanje putemrješavanja zadataka iz dinamike iskorištavanih populacija te njihova primjena u praksi.Popis obavezne literature

1. Spare, P., Venema S.C, 1998. Intropduction to tropical fish stock assessment. FAO Fish.Tech.Pap. 306/1 407 p2. Pauly, D. 1984. Fish population dynamics in tropical waters. ICLARM Stud.Rev.(8):325Popis izborne literature1. Kolding J., Giordano, U.,, 2002. Lectures notes: AdriaMed Training Course on Fish Population Dynamics andStock Assesssment. AdriaMed Technical Documents No8. 145 p2. Gayanilo F.C., Spare P., Pauly D., 2005. FAO-ICLARM stock assessment tools II. User's guide FAO, 168 p3. Cadima E.L., Caramelo A.M., 2005. Sampling methods applied to fisheries science: a manual. FAO 87p4. Biswas, S.P.1993, Manual of Methods in Fish Biology. Published by South Asian Publishers, 157 p5. Krebs C.J. 1989. Ecological Methodology. Harper and Row Publisher, New York, 498 pNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1: Uvodno predavanje.Cilj ovog predavanja je upoznati studente sa gradivom koje će se obrađivati kroz ovaj predmet i sa važnostipoznavanja dinamike populacija za potrebe procjene stockova i uspostave dugoročno održivog gospodarenja. Istotako, kroz uvodno predavanje studente će se upoznati sa aktualnim ribarstvenim istraživanjima koje se provode u RH,kao i stanjem populacija gospodarski najvažnijih vrsta.Predavanje 2. Osnovni pojmovi i principi dinamici populacija.U ovom predavanju studente će se naučiti osnovne pojmove i principe koji će se koristiti u narednim predavanjima.Ovo uključuje definiranje pojmova populacije (u biološkom, statističkom i ribarstveno biološkom smislu), 'stocka'(djeljivi stockovi, migrirajući stockovi), kohorta, vrste ribolova, prelova i prelovljenosti.Predavanje 3: Russelov zakon dinamičke ravnoteže.Cilj ovog predavanja je objasniti studentima ravnotežu koja se uspostavlja u neeksploatiranim i razumnoeksploatiranim populacijama, te efekte koji nastaju kao posljedica poremećaja ravnoteže (kao posljedica preintenzivneeksploatacije ili promjena u novačenju).Predavanje 4: Metode određivanja starosti morskih organizama.Za računanje dinamike rasta i uginuća, neophodno je poznavanje starosti organizama. Kroz ovo predavanje studenti ćenaučiti osnovne metode (direktne i indirektne) koje se koriste prilikom određivanja starosti organizama.Predavanje 5: Dinamika rasta.Studente će se upoznati sa osnovnim pojmovima i principima dinamike rasta prikazane kao dužinski i težinski rast. Zaopisivanje dinamike rasta koristiti će se von Bertalanffyeva jednadžba rasta.Predavanje 6: Računanje parametara von Bertalanffyeve jednadžbe rasta.Kroz predavanja studente će se naučiti metodama koje se koriste za računanje parametara von Bertalanffyevejednadžbe rasta (Gulland-Holt metoda, Ford-Walford metoda, von Bertalanffyeva metoda, SSE metoda, Munrometoda). Praktični izračun parametara rasta različitim metodama obavit će se kroz vježbe.Predavanje 7: Dinamika uginuća.Studente će se upoznati sa osnovnim pojmovima i principima dinamike uginuća (smrtnosti) morskih organizama.Objasnit će se komponente smrtnosti – smrtnost zbog prirodnih faktora (prirodna smrtnost) i faktora vezanih uzizlovljavanje (ribolovna smrtnost), kao i eksploatacijski omjer.Predavanje 8: Računanje prirodne i ribolovne smrtnosti.Kroz ovo predavanje studenti će naučiti koristiti različite metode za računanje dinamike uginuća. Posebna pozornostće biti posvećena sljedećim metodama: računanje ukupne smrtnost iz CPUE podataka, smrtnost iz krivulje ulova, teempirijske formule za računanje smrtnosti. Prirodna smrtnost će se računati Paulyevom metodom, Rikhterovom iTaylorovom metodom, te vektorski prikaz prirodne smrtnosti.Predavanje 9: Utjecaj selektivnosti i migracija na dinamiku populacija.Migracije i selektivnost utječu na demografsku strukturu populacija, te je od iznimne važnosti poznavati obilježjaselektivnosti pojedinog ribolovnog alata i migratorna obilježja pojedinih populacija kako bi se moglo ispravnointerpretirati podatke dobivene tijekom istraživanja. Studentima će se na konkretnim primjerima iz Jadranskog moraobjasniti ovi efekti i načini uklanjanja eventualnih pogrešaka u procjenama dinamike populacija.Predavanje 10: Kompjutorski programi za računanje dinamike populacije.Kroz predavanja će se studente upoznati sa najnovijim softwerima koji se koriste u ribarstvenoj biologiji, a krozvježbe će naučiti obavljati osnovne analize korištenjem ovih alata.Vježba 1: Primjena osnovnih statističkih metoda u ribarstvenoj biologiji.

Osnovna zadaća ovog predmeta je naučiti studente glavnim metodama koje se koriste u procjenama stanja obnovljivihbioloških zaliha u moru. Naime, izrada ispravne ocjene stanja resursa u moru preduvjet je za uspostavu adekvatnihmjera regulacije ribolova i zaštite resursa. Nastava je organizirana kroz predavanja i vježbe na kojima su studentiobavezni prisustvovati.Popis obavezne literature1. Spare, P., Venema S.C, 1998. Intropduction to tropical fish stock assessment. FAO Fish.Tech.Pap. 306/1 407 p2. Pauly, D. 1984. Fish population dynamics in tropical waters. ICLARM Stud.Rev.(8):325Popis izborne literature1. Bianchi G., Skjoldal H.R., 2008. The ecosystem Approach to Fisheries. FAO, 361 p.2. Kolding J., Giordano, U., 2002. Lectures notes: AdriaMed Training Course on Fish Population Dynamics and StockAssesssment. AdriaMed Technical Documents No8. 145 p3. Hoggarth DD, et al., 2006. Stock assessment for fisheries management, FAO. 2614. Gayanilo F.C., Spare P., Pauly D., 2005. FAO-ICLARM ctock assessment tools II. User's guide FAO, 168 p5. Cadima E.L., Caramelo A.M., 2005. Sampling methods applied to sfisheries science: a manual. FAO 87p6. Biswas, S.P.1993, Manual of Methods in Fish Biology. Published by South Asian Publishers, 157 p7. Krebs C.J. 1989. Ecological Methodology. Harper and Row Publisher, New York, 498 pNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Kratki pregled dinamike rasta i smrtnosti.Cilj ovog uvodnog predavanja je ponoviti sa studentima znanja iz dinamike populacija koja su neophodna zarazumijevanje problematike procjene bioloških zaliha, a koje su studenti učili kroz prethodne predmete. Ovo seprvenstveno odnosi na Von Bertalanffyevu jednadžbu rasta, metode određivanja starosti, metode računanja dinamikerasta i metode računanja dinamike uginuća.Predavanje 2. Osnovni pojmovi i principi u procjeni bioloških zaliha mora.U ovom predavanju studente će se naučiti osnovne pojmove i principe koji će se koristiti u narednim predavanjima.Ovo uključuje definiranje pojmova populacije (u biološkom, statističkom i ribarstveno biološkom smislu), 'stocka'(djeljivi stockovi, migrirajući stockovi), kohorta, vrste ribolova, prelova i prelovljenosti. Isto tako kroz ovo predavanjeobradit će se Russelov zakon dinamičke ravnoteže.Predavanje 3. Metode procjene biomase.Cilj predavanja je naučiti studente osnovnim metodama koje se koriste u procjeni biomase u ribarstvu. Obraditi će sedirektne i indirektne metode procjene biomase, te njihove prednosti i nedostaci. Kroz ovo predavanje obradit će se iosnove teorije uzorkovanja u ribarstvu.Predavanje 4. Modeli optimalnog ribolova.Kroz ovo predavanje opisati će se dinamika cohorata, te dati će se kratki povijesni pregled modela koji su korišteni uuspostavi optimalne razine ribolova kroz povijest, te objasnit će se osnovni holistički i analitički modeli, njihoveznačajke i ograničenja. Isto tako, u ovome predavanju studenti će naučiti što je to MSY i čemu služi u ribarstvenojbiologiji.Predavanje 5. Shaefer-ov i Fox-ov modeli održivog ribolova.Shaefer-ov i Fox-ov model predstavljaju povijesno najčešće korištene modele u ribarstvenoj biologiji. U ovompredavanju studenti će naučiti kako koristiti ove modele, te prednosti i ograničenja njihove primjenePredavanje 6. Beverton –Holt model ulova po novačenju (Y/R model).Y/R modeli (među kojima je najpoznatiji Beverton-Holt model) su također široko korišteni modeli u procjenamastanja resursa. Kroz predavanje studenti će naučiti koristiti se ovim modelom, a u predavanjima će posebna pozornostbiti posvećena odnosima između veličine stocka i intenziteta novačenja, te elementima koji imaju utjecaj na ovajodnos.Predavanje 7. Virtualna populacijska analiza (VPA).Kroz ovo predavanje studente će se naučiti osnovama teorije VPA i naučiti će se samostalno obavljati VPA baziran napodatcima o starosti, te na podatcima o dužinskim frekvencijama. Kako je ovo metoda koja se konvencionalno radi ina IOR-u prilikom procjene sitne plave ribe, studentima će se opisati stanje resursa u Jadranskom moru korištenjemove metode.Predavanje 8. Procjene stanja resursa putem bioloških i socioekonomskih indikatora.U novije vrijeme stanje resursa se sve više opisuje putem različitih indikatora stanja. Za Jadransko more razrađen jesustav indikatora stanja i referentnih točaka za procjene demerzalnih naselja (tzv. 'Trafic light approach'). Studente će

se naučiti koristiti ovu metodu u opisivanju stanja resursa.Predavanje 9. Utjecaj efekta migracija na procjenu bioloških resursa.Migracije imaju veliki utjecaj na stanje populacija u pojedinim područjima i dijelovima godine i to prvenstveno nademografsku strukturu populacija. Kako se dinamika rasta i uginuća populacija u pravilu računa na osnovudemografske strukture populacija, poznavanje migracija je od ključne važnosti za pravilno interpretiranje podataka odinamici populacija i procjeni stockova. Studente će se upoznati sa osnovnim tipovima migracija, te migracijskimkarakteristikama glavnih Jadranskih vrsta.Predavanje 10. Ekosustavni pristup u ribarstvu (EAF).Ekosustavni pristup u ribarstvu ('ecosystem approach to fisheries' EAF), te uz njega vezano gospodarenje zasnovanona ekosustavima ('ecosystem baced management in fisheries' EBMF) su osnova procjena stanja i gospodarenjaresursima u dogledoj budućnosti. Studente će se upoznati sa osnovnim principima EAF-a i EBMF-a.Vježba 1. Osnove biostatistike. (3 sata)Ishodi učenja: Ponoviti osnovne statističke pojmove. Razumjeti pojam normalne distribucije i njegovu važnost ustatistici i ribarstvenim modelima. Znati grupirati podatke u razrede (dužinske frekvencije). Znati izračunati teoretske(očekivane) dužinske frekvencije. Znati usporediti stvarne i teoretske dužinske frekvencije. Objasniti razliku stvarnih iteoretskih dužinskih frekvencija na zadanim primjerima.Vježba 2. Osnove dinamike populacija. (3 sata)Ishodi učenja: Razumjeti pojam dužinsko-masenog odnosa riba i glavonožaca. Znati izračunati dužinsko-maseniodnos iz zadanih vrijednosti. Objasniti biološko značenje parametara jednadžbe dužinsko-masenog odnosa. Razumjetipojam Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta i njegovu važnost u ribarstvu. Objasniti biološko značenje parametara VonBertalanffyeve jednadžbe rasta. Znati povezati veličinu tijela i starost riba (glavonožaca) korištenjem VonBertalanffyeve jednadžbe rasta. Znati izračunati ukupnu smrtnost korištenjem Beverton i Holtove Z-jednadžbe. Znatiizračunati prirodnu i ribolovnu smrtnost.Vježba 3. Modeli održivog ribolova. (2 sata)Ishodi učenja: Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova. Znati izračunati maksimalni održivi ulov metodomSchaefera. Znati izračunati maksimalni održivi ulov metodom Foxa. Objasniti razlike među navedenim metodoma.Vježba 4. Model ulova po novačenju (Y/R). (2 sata)Ishodi učenja: Razumjeti pojam 'novačenja'. Znati izračunati ulov po novačenju korištenjem Beverton i Holtovogmodela. Objasniti utjecaj inteziteta ribolova na ulov po novačenju. Objasniti optimalan način iskorištavanjaobnovljivih resursa mora.Vježba 5. Virtualna populacijska analiza (VPA). (3 sata)Ishodi učenja: Razumjeti pojam analize virtualne populacije. Znati odrediti kretanje veličine kohorte kroz vrijemekorištenjem Popove analize kohorte (PCA). Objasniti važnost i primjenu metoda analize virtualne populacije.Objasniti odnos prirodne i ribolovne smrtnosti u različitim životnim fazama riba i drugih morskih organizama.Vježba 6. 'Traffic light' metoda. (2 sata)Ishodi učenja: Razumjeti pojmove i znati izračunati populacijske indikatore stanja (Frekvencija pojavljivanja; Indeksbiomase; Indeks abundancije; Indeks novaka; Indeks odraslih primjeraka; Srednja masa primjeraka; Srednja dužinaprimjeraka; Srednja dužina primjeraka bez novaka; Omjer srednje dužine primjeraka i dužine prve spolne zrelosti),kao i indikatore za zajednice (Indeks ukupne biomase; Indeks ukupne abundancije; Ukupna biomasa bez plave ribe;Ukupan broj bez plave ribe; Biomasa gospodarski ciljanih vrsta; Indeks biomase glavonožaca; Indeks biomasepelagičnih riba; Indeks biomase hrskavičnjača; BOI indeks).Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispit iz ovog predmeta sastojat će se od dva dijela: ispit iz vježbi, te ispit iz predavanja. Ispit iz vježbi sastoji se odpraktičnog rješavanja zadataka vezanih uz metode procjene bioloških zaliha. Tek nakon uspješno položenog ispita izvježbi studenti mogu pristupiti ispitu iz predavanja, gdje će ih se usmeno ispitivati teorija procjene bioloških zalihamora.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve dodatne informacije vezane za predavanja studenti mogu dobiti na e-mail vrgoc@izor.hr, tel. 021/408051 iliosobno na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, a one vezane uz vježbe na e-mail fskeljo@unist.hr, tel. 021/558251 iliosobno na Odjelu za studije mora.

Naziv predmeta EKOLOGIJA MORSKIH SISAVACAKod predmetaSMB415Satnica predmeta30/0/0(P/S/V)ECTS3 ECTS = 1 (predavanja, samostalno učenje, konzultacije) i 2 (seminari, kolokviji)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar III. (godina) / VI. (semestar)Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije i ekologije kralježnjakaJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezik, Engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesorVoditeljvježbi/seminaraO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Cilj kolegija je upoznavanje studenata s ekologijom morskih sisavaca. Osobita će se pažnja usmjeriti nakonzervacijsku biologiju ove skupine organizama i na morske sisavce u Jadranskom moru. Studenti stječu teorijskuosnovu potrebnu za pristup terenskim istraživanjima i zaštiti morskih sisavaca. Nastava je organizirana kao redovitatjedna ili koncentrirana u blokove u dogovoru sa nastavnikom, predstojnikom smjera i upravom Sveučilišnog odjela zastudije mora. Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara korištenjem modernih tehnologija (Power Pointprezentacije, video materijali). Obaveza studenata je aktivno sudjelovanje u nastavnom programu što uključujeredovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno postavljanje pitanja, te pokazanu sposobnostpostavljanja problema i zaključivanja. Kroz seminare i predavanja studenti pored saznanja iz područja ekologijemorskih sisavaca stječu kompetencije vezane za pretraživanje baza podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizuznanstvenih radova. Na primjerima iz seminara studenti produbljuju spoznaje iz osnova metodologije znanstvenograda.Popis obavezne literature1. Reynolds, J.E. 2007. Biology of marine mammals. Smithsonian Institution Press, Washington. 588 pp.2. Ragen, T.J., Reynolds, J.E. III, Perrin, W.F., Reeves, R.R., Montgomery, S., 2005. Marine mammal research. TheJohn Hopkins University Press, Baltimore. 240 pp.3. Riedman, M. 1990. The Pinnipeds. Seals, Sea Lions and Walruses. University of California Press. 439 pp.Popis izborne literature1. Katona, S.K., V. Rough and D.T. Richardson. 1993. A field guide to whales, porpoises, and seals from Cape Cod toNew Foundland. Smithsonian Institution Press. 316 pp.2. Evans, P.G.H. 1987.The natural history of whales and dolphins. Facts on file publications. 343 pp.3. Pryor, K. And K.S. Norris. 1991. Dolphin societies – discoveries and puzzles. University of California Press. 397pp4. Znanstveni radoviNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1 (2 sata). Evolucija morskih sisavaca.Ishodi učenja: Razumjeti pojmove konvergentna i divergentna evolucija. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Sirenia.Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Cetacea. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Pinnipedia.Predavanje 2 (2 sata). Klasifikacija morskih sisavaca.Ishodi učenja: Razumjeti značajke morskih sisavaca. Objasniti podjelu po sljedećim grupama: Sirenia, Cetacea,Pinnipedia, Mustelidae i Ursidae. Objasniti razlike u značajkama vrsta između i unutar gore navedenih skupina.Predavanje 3 (2 sata). Anatomija i fiziologija morskih sisavaca.

Ishodi učenja: Navesti fiziološke prilagodbe na život u moru. Objasniti respiraciju morskih sisavaca. Razumjetitermoregulaciju morskih sisavaca. Razumjeti osmoregulaciju morskih sisavaca. Objasniti regulaciju plovnosti morskihsisavaca. Objasniti funkciju osjetila kod različitih skupina morskih sisavaca.Predavanje 4 (3 sata). Metode istraživanja morskih sisavaca.Ishodi učenja: Navesti metode koje se primjenjuju za istraživanje različitih skupina morskih sisavaca. Objasnitiprincipe metode foto-identifikacije jedinki. Razumjeti prednosti i nedostatke markiranja i biopsije morskih sisavaca.Razumjeti mogućnosti i ograničenja akustičnih istraživanja morskih sisavaca. Objasniti značaj kitolova za znanstvenaistraživanja. Objasniti značaj turističke industrije (delfinariji, whale watching) za znanstvena istraživanja morskihsisavaca. Objasniti dostupne podatke o vojnim istraživanjima na morskim sisavcima.Predavanje 5 (2 sata). Sastav populacija, životni vijek i razmnožavanje.Ishodi učenja: Objasniti životni vijek morskih sisavaca te metode koje se primjenjuju za analizu starosti i rasta.Objasniti trendove u veličinama populacija različitih skupina i vrsta. Objasniti razlike u strategijama razmnožavanjaizmeđu različitih skupina i vrsta. Razumjeti koji prirodni čimbenici utječu na smrtnost morskih sisavaca.Predavanje 6 (2 sata). Prehrana, hranjenje i predacija.Ishodi učenja: Objasniti metode prikupljanja podataka o prehrani morskih sisavaca. Razumjeti razlike u ishrani idinamici hranjenja između pojedinih skupina i vrsta. Objasniti važnost migracija za prehranu morskih sisavaca.Objasniti eholokaciju i njezinu ulogu u pronalaženju i hvatanje plijena.Predavanje 7 (2 sata). Interakcije s ljudima.Ishodi učenja: Objasniti različite oblike interakcije ljudi i morskih sisavaca. Razumjeti posljedice interakcija ljudi imorskih sisavaca.Predavanje 8 (2 sata). Rasprostranjenost i migracije morskih sisavaca.Ishodi učenja: Razumijevanje razlika u rasprostranjenosti različitih skupina morskih sisavaca. Razumijevanjedinamike migracija morskih sisavaca.Predavanje 9 (2 sata). Genetička istraživanja morskih sisavaca.Ishodi učenja: Objasniti mogućnosti primjene genetičkih metoda na istraživanja morskih sisavaca. Navesti primjereistraživanja. Razumjeti trendove u postojećim istraživanjima te njihove prednosti i nedostatke.Predavanje 10 (1 sat). Disanje i istraživanja disanja morskih sisavaca.Ishodi učenja: Razumijevanja metoda za prikupljanje podataka o disanju morskih sisavaca. Razumjeti razlike ulaboratorijskim i terenskim istraživanjima disanja.Predavanje 11 (2 sata). Glasanje i komunikacija.Ishodi učenja: Razumjeti razlike u glasanju između različitih skupina i vrsta morskih sisavaca. Razumjeti funkcijerazličitih tipova glasanja pojedinih vrsta. Objasniti metodologiju istraživanja glasanja i komunikacije morskihsisavaca.Predavanje 12 (2 sata). Potraga za hranom i hranjenje.Ishodi učenja: Objasniti razlike u traženju plijena između zubanih i usanih kitova. Objasniti strategiju hranjenjarazličitih vrsta Pinnipeda. Razumjeti promjene u ishrani uslijed antropogenih utjecaja.Predavanje 13 (2 sata). Zagađenje okoliša i morski sisavci.Ishodi učenja: Razumjeti koja zagađenja utječu na morske sisavce i u kojoj mjeri. Objasniti razlike u raspodjelizagađenja u morskom okolišu. Objasniti pojmove bioakumulacija i biomagnifikacija na primjerima.Predavanje 14 (2 sata). Konzervacijska biologija morskih sisavaca.Ishodi učenja: Navesti najugroženije vrste morskih sisavaca. Objasniti faktore koji direktno i indirektno utječu naizumiranje pojedinih vrsta morskih sisavaca. Razumjeti načine aktivne zaštite morskih sisavaca.Predavanje 15 (2 sata). Morski sisavci u Jadranu.Ishodi učenja: Poznavanje vrsta morskih sisavaca u Jadranu. Razumijevanje dinamike populacija morskih sisavaca uJadranu. Razumijevanje faktora koji utječu na raspodjelu i opstanak morskih sisavaca u Jadranu.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (10), kolokvijukonzultacijamavezanim za seminarski rad (20), prezentaciji seminarskog rada (50), te završnom usmenom ispitu (20).Seminarski rad se sastoji od analize nekoliko znanstvenih radova iz zadanog područja. U sklopu kolokvijakonzultacijapredaje se kratki pismeni sažetak seminara koji sadržava natuknice potrebne za pripremu završnogusmenog seminara. Usmena prezentacija seminarskog rada je sistematičan prikaz dosadašnjih spoznaja i provedenihistraživanja iz jednog aspekta ekologije morskih sisavaca. Završni usmeni ispit sastoji se od predstavljanja mogućeg

istraživanja morskih sisavaca iz područja koje nije bilo pokriveno u seminarskom radu studenta. Na osnovuprikupljenih ocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3),61-70 (dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju da student želi veću ocjenu od one kojamu pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradidodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada. Naovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Konzultacije se odvijaju prema dogovoru sa studentima uz prethodnu najavu usmeno ili na e mail melita@izor.hr.Podatci o kolegiju i nastavniku dostupni su na web stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora(http://more.unist.hr/) kao i na osobnim web stranicama nastavnika (http://www.izor.hr/web/melita/home).Naziv predmeta BIOPROIZVODNJA I TROFIČKI ODNOSI U MORUKod predmetaSMR317Satnica predmeta30/0/15(P/S/V)ECTS4 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe, 2,5 za samostalno učenje i konzultacije)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar I. (godina) / II. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezik (moguće i Engleski jezik)drugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesorVoditelj vježbiDoc. dr. sc. Živana Ninčević GladanO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Kroz ovaj se kolegij studenti podrobno upoznaju s proizvodnjom na različitim razinama trofičkog lanca u morskomekosustavu, kao i sa složenim ekološkim odnosima između organizama na različitim trofičkim razinama. Pored toga,studenti će se upoznati s razlikama u produktivnosti i uzrocima tih razlika između umjerenih, tropskih i polarnihpodručja, te oceanskih i obalnih područja, kao i najpoznatijih 'upwelling' područja. Posebna će se pozornost posvetitiproduktivnosti Jadranskog mora. Nastava se izvodi kroz predavanja i vježbe. Predavanja se održavaju uz korištenjePowerPoint i video prezentacija, uz konzultiranje preporučene literature. Vježbe se održavaju u laboratoriju. Studentisu obvezni prisustvovati predavanjima i vježbama u odnosima predviđenim pravilima Odjela i u dogovoru snastavnikom.Popis obavezne literature1. J.E.G. Raymont: Plankton and Productivity in the Oceans. Pergamon Press Oxford, 1980.2. M.J. Dring: The Biology of Marine plants. Edward Arnold Publ., 1982.3. E. Steeman Nielsen: Marine Photosynthesis with Special Emphasis on the Ecological Aspects. ElsevierSci.Publ.Comp., 1975.Popis izborne literature1. Marasović, I., T. Pucher-Petković & V. Alegria,1990: Phytoplankton productivity of the Adriatic Sea in relation tothe fishing grounds. In: Perspectives in Phycology. Ed.V.N. Rajarao, Today and Tomorow Printers & Publishers, NewDelhi, pp. 255-261.2. Marasović, I., D. Viličić & Ž. Ninčević, 1999. South Adriatic ecosystem: interaction with the Mediterranean Sea.In: The Eastern Mediterranean as a Laboratory Basin for the Assessment of Contrasting Ecosystems (Eds. P.

Malanotte-Rizzoli & V.N. Eremeev), Kluwer Academic Press, Dordrecht, Netherlands, pp. 383-405.3. Grbec, B., M. Morović, J. Dulčić, I. Marasović & Ž. Ninčević- Gladan (2008). Impact of the Climatic Change onthe Adriatic Sea Ecosystem. Fresenius Environmental Bulletin. 17: 1615-1620.4. Marasović, I., Ž. Ninčević, G. Kušpilić, S. Marinović & S. Marinov. 2005. Long term changes of basic biologicaland chemical parameters at two stations in the Middle Adriatic. Journal of Sea Research.5. Marasović, I., Ž. Ninčević-Gladan, B. Grbec & S. Skejić (2010) Recent Changes in the Phytoplankton Communityof the Adriatic Sea. In: Phytoplankton responses to Mediterranean environmental changes, CIESM WorkshopMonographs / F. Briand (ur.) Monaco: CIESM, 2010. 49-56.6. Ninčević Gladan, Ž., I. Marasović, B.Grbec, S. Skejić, M. Bužančić, G. Kušpilić, S. Matijević & F. Matić (2010)Inter-decadal Variability in Phytoplankton Community in the Middle Adriatic (Kaštela Bay) in Relation to the NorthAtlantic Oscillation. Estuaries and Coast, 33 (2): 376- 384.7. Skejić, S., I. Marasović, O. Vidjak, G. Kušpilić, Ž. Ninčević-Gladan, S. Šestanović, N. Bojanić. (2010) Effects ofcage fish farming on phytoplankton community structure, biomass and primary production in an aquaculture area inthe middle Adriatic Sea. Aquaculture research. 42 (2011), 1393-1405.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. (90 min) Fitoplankton kao najvažniji čimbenik primarne proizvodnje mora. Općenito ofitoplanktonu. Općenito o planktonskom načinu života.Ishodi učenja: Upoznati i razumjeti ulogu fitoplanktonske zajednice u morskom ekosustavu. Upoznati prostornu ivremensku raspodjelu fitoplanktona vezano uz različita geografska područja, kao i uzroke sezonske varijabilnosti.Upoznati specifičnosti horizontalne i vertikalne raspodjele fitoplanktona. Upoznati glavne grupe planktonskihorganizama u morskoj sredini (fitoplankton, zoplankton, bakterioplankton). Upoznati specifičnosti planktonskognačina života.Predavanje 2. (90 min) Pregled sistematske i morfološke podjele fitoplanktona. Dijatomeje.Ishodi učenja: Upoznati specifičnosti pojedinih fitoplanktonskih skupina. Upoznati morfološke osobine skupinedijatomeja. Upoznati načine razmnožavanja dijatomeja. Upoznati prostornu i vremensku raspodjelu dijatomeja. Ulogadijatomeja u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava.Predavanje 3. (90 min) Dinoflagelati. Kokolitoforide.Ishodi učenja: Upoznati morfološke osobine dinoflagelata. Upoznati načine razmnožavanja dinoflagelata. Upoznatispecifičnosti ishrane dinoflagelata. Uloga dinoflagelata u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava. Upoznatimorfološke osobine kokolitoforida. Upoznati specifičnosti kokolitoforida. Upoznati vremensku i prostornu raspodjelukokolitoforida. Uloga kokolitoforida u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava.Predavanje 4. (90 min) Silikoflagelati. Cijanoficeje. Proklorofita.Ishodi učenja: Upoznati morfološke osobine silikoflagelata. Upoznati specifičnosti skupine silikoflagelata. Ulogasilikoflagelata u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava. Upoznati morfološke osobine cijanoficeja. Upoznatispecifičnosti cijanoficeja. Upoznati vremensku i prostornu raspodjelu cijanoficeja. Uloga cijanoficeja u primarnojproizvodnji morskog ekosustava. Upoznati morfološke osobine proklorofita. Upoznati specifičnosti skupineproklorofita. Uloga proklorofita u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava.Predavanje 5. (90 min) Općenito o primarnoj proizvodnji. Ograničavajući čimbenici primarne proizvodnje.Ishodi učenja: Razumjeti osnovne principe procesa primarne proizvodnje. Upoznati specifičnosti procesa primarneproizvodnje u moru. Upoznati ulogu različitih pigmenata u procesu primarne proizvodnje u moru. Upoznati se sograničavajućim čimbenicima primarne proizvodnje (svjetlost,CO 2, hranjive soli).Predavanje 6. (90 min) Sezonski aspekti primarne proizvodnje. Primarna proizvodnja u oceanima. Primarnaproizvodnja u obalnim područjima. Primarna proizvodnja u 'upwelling' područjima.Ishodi učenja: Upoznati sezonske aspekte primarne proizvodnje u različitim geografskim područjima. Upoznati se sosobitostima primarne proizvodnje u oceanskom području. Upoznati osobitosti primarne proizvodnje u obalnimpodručjima. Upoznati osobitosti primarne proizvodnje u 'upwelling' područjima. Razlike između 'nove proizvodnje' iregenerirane proizvodnje.Predavanje 7. (90 min) Primarna proizvodnja Sredozemnog bazena. Primarna proizvodnja Jadrana.Ishodi učenja: Upoznati se s različitostima i uzrocima različitosti u primarnoj proizvodnji u različitim dijelovimaSredozemlja. Upoznati se s osobitostima primarne proizvodnje u Jadranskom moru. Pojava sezonskih 'upwelling'-a.Predavanje 8. (90 min) Prijenos novostvorene organske tvari na više trofičke razine. Uloga mikrozooplanktonau sekundarnoj proizvodnji. Mikrobni krug (petlja) – povećanje učinkovitosti prijenosa.

Ishodi učenja: Upoznati načine i efikasnost prijenosa novostvorene organske tvari (primarna proizvodnja) na različitimtrofičkim razinama. Razumjeti učinkovitost prijenosa na iz prve trofičke razine (primarna proizvodnja – fitoplankton)na drugu trofičku razinu (sekundarna proizvodnja – herbivorni zooplankton). Uloga i značaj mikrozooplanktona umorskom ekosustavu. Mikrobni krug – porast učinkovitosti prijenosa.Predavanje 9. (90 min) Ekološka učinkovitost prijenosa kroz hranidbeni lanac.Ishodi učenja:Upoznati osnovne lance ishrane u morskom ekosustavu. Upoznati tipove ekološke učinkovitosti umorskom ekosustavu pri prijenosu materije i energije na više trofičke razine. Razumjeti uzroke razlika ekološkeučinkovitosti između različitih dijelova morskog ekosustava (oceanski tip prijenosa, obalni tip prijenosa, tip prijenosau 'upwelling' područjima).Predavanje 10. (90 min) Biološka proizvodnja u eutrofiziranim ekosustavima.Ishodi učenja: Razumjeti proces eutrofikacije. Upoznati pozitivne učinke eutrofikacije. Upoznati negativne učinkeeutrofikacije. Eutrofikacija prouzročena prirodnim čimbenicima. Eutrofikacija prouzročena antropogenim utjecajem.Predavanje 11. (90 min) Štetne i toksične cvatnje (Harmful Algal Blooms - HAB).Ishodi učenja: Upoznati uzroke nastanka HAB cvatnji. Upoznati različite vrste HAB cvatnji. Upoznati ekofiziologijuHAB-a. Razumjeti odnos eutrofikacije i HAB-a.Predavanje 12. (90 min) Štetne i toksične cvatnje (Harmful Algal Blooms - HAB).Ishodi učenja: Upoznati 'red tide' cvatnje. Upoznati toksične cvatnje. Upoznati sluzave cvatnje. Razumjeti 'top- down'i 'bottom up' kontrolu HAB cvatnji.Predavanje 13. (90 min) Utjecaj širenja invazivnih vrsta na produktivnost ekosustava.Ishodi učenja: Upoznati posljedice unosa novih vrsta u morska područja. Upoznati moguće utjecaje nabioproduktivnost morskog ekosustava. Upoznati moguće utjecaje na bioraznolikost. Upoznati utjecaj na komercijalnovažne morske resurse.Predavanje 14. (90 min) Utjecaj povećane koncentracije CO 2 u atmosferi na produktivnost morskogekosustava.Ishodi učenja: Upoznati ciklus ugljika. Upoznati mehanizam biološke pumpe. Upoznati posljedice 'acidifikacije'morskog ekosustava. Umjetna fertilizacija.Predavanje 15. (90 min) Utjecaj klimatskih promjena na produktivnost morskog ekosustava.Ishodi učenja: Upoznati se s klimatskim promjenama. Razumjeti utjecaj klimatskih promjena na biogeokemijskeprocese u morskom ekosustavu. Upoznati posljedice klimatskih promjena na ekosustav mora.Seminar 1. (90 min) Izlaganje i rasprava o uzrocima pojave HAB-a (Harmful Algal Blooms) i uzročnimorganizmima.Seminar 2. (90 min) Izlaganje i rasprava o pojavi HAB-a u Jadranu.Seminar 3. (90 min) Izlaganje i rasprava o ulozi planktonskih organizama vezanoj uz probleme izazvanebalastnim vodama.Seminar 4. (90 min) Izlaganje i rasprava o značaju stalnih i povremenih 'upwelling' područja u oceanima,Mediteranu i Jadranu.Seminar 5. (90 min) Izlaganje i rasprava o utjecaju invazivne vrste Mnemiopsis leidyi na Crno more kaoprimjer degradacije i postepenog oporavka ekosustava.Seminar 6. (90 min) Izlaganje i rasprava o pojavi i mehanizmima bioluminiscencije kod planktonskihorganizama.Seminar 7. (90 min) Izlaganje i rasprava o ulozi različitih veličinskih kategorija planktona u hranidbenomlancu.Seminar 8. (45 min) Izlaganje i rasprava o ulozi fekalnih peleta zooplanktona u biogeokemijskom ciklusuoceana.Napomena: U okviru ovog kolegija studenti su dužni pojedinačno ili u grupi izraditi zadani seminarski rad vezan uzjednu od navedenih problematika.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Provjera znanja iz kolegija Bioproizvodnja i trofički odnosi u moru obavlja se pismenim putem preko testa. Naponuđena pitanja odgovara se metodom višestrukog izbora (multiple choice), ili upisivanjem točne riječi ili izraza udefiniciju. Kriterij ocjenjivanja (bodovna skala) nalazi se u tablici:

% riješenosti testa Ocjena

Popis obavezne literature1. Castro P, Huber ME (2005) Marine biology, 5th Ed., McGraw Hill Higher Education, NY2. Nybakken JW (1993) Marine biology, An ecological approach, 3rd Ed., Harper Collins College Publishers, NYPopis izborne literature1. Peres JM, Gamulin-Brida H (1973) Biološka oceanografija. ŠK Zagreb2. Riedl R (1973) Fauna und Flora der Adria, Verlag Paul Parey, Hamburg-BerlinNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Uvod.Ishodi učenja: Upoznati studente sa sadržajem kolegija, planom predavanja, obavezama koje trebaju izvršiti kaopreduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanje konačne ocjene iz kolegija. Tijekom uvodnogpredavanja studentima se objašnjava način polaganja ispita kao i način ocjenjivanja. Studenti stječu uvid u značajpoznavanja raznovrsnosti i složenosti odnosa među morskim organizmima.Predavanje 2. Osnovni ekološki pojmovi.Ishodi učenja: Opisati osnovne ekološke pojmove važne za razumijevanje sadržaja predmeta. Prepoznati i objasnitipojmove intra- i interspecijski odnosi. Razumjeti uvjete i razloge nastanka i održavanja postojećih odnosa međumorskim organizmima u različitim životnim zajednicama mora.Predavanje 3. Tipovi interspecijskih odnosa.Ishodi učenja: Upoznati osnovne tipove interspecijskih odnosa. Znati navesti primjere za različite tipoveinterspecijskih odnosa među morskim organizmima i opisati njihov utjecaj na svakog od sudionika takvog odnosa.Predavanje 4. Ličinački tipovi i njihove strategije.Ishodi učenja: Definirati različite tipove morskih ličinki i njihova osnovna obilježja. Naučiti razliku između pojedinihtipova ličinki i značaj razlika u njihovim životnim strategijama. Znati razliku između -K i –r selekcije, prepoznatimorske organizme s određenim tipom strategije životnog ciklusa i objasniti kako se to odražava na životne zajednice ukojima žive.Predavanje 5. Kruženje materije i protok energije u ekosustavu mora.Ishodi učenja: Upoznati se s osnovnim načelima protoka materije i energije u ekosustavu mora. Naučiti pojmovehranidbenih lanaca i hranidbenih mreža. Znati što su trofičke razine i kako se one definiraju.Predavanje 6. Prilagodbe morskih organizama na uvjete okoliša.Ishodi učenja: Opisati značenje različitih oblika tijela morskih organizama za život u različitim uvjetima okoliša.Prepoznati povezanost između različitih morfoloških i fizioloških obilježja i načina života i ishrane različitih vrstaorganizama.Predavanje 7. Odnosi među morskim organizmima u različitim životnim zajednicama mora.Ishodi učenja: Upoznati se s horizontalnom i vertikalnom strukturom oceana i osnovnim svojstvima svake oddubinskih stepenica morskog dna (bentala) i otvorenog mora (pelagijala). Shvatiti utjecaj poremećaja i razumjetiposljedice koje nastaju uklanjanjem ključnih predatora iz zajednice. Analizirati primjere ekoloških sukcesija i shvatitinjihovog značaj u prirodnim ekosustavima.Predavanje 8. Obilježja, sastav zajednica i odnosi među organizmima u obalnim zajednicama kamenitihpodloga.Ishodi učenja: Objasniti uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u zoni plime i oseke na kamenitimpodlogama. Nabrojati limitirajuće faktore ove zone i prilagodbe organizama kako bi se održali u takvom okolišu.Upoznati pojavu i uzroke vertikalne zonacije, sastav zajednica u pojedinim zonama i međusobne odnose organizama usvakoj od njih. Analizirati hranidbene mreže ove zone.Predavanje 9. Obalne životne zajednice mekih supstrata.Ishodi učenja: Upoznati uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u zoni plime i oseke na mekimsupstratima. Analizrati limitirajuće faktore ove zone i prilagodbe organizama kako bi se održali u takvom okolišu.Upoznati vertikalnu zonaciju, sastav zajednica u pojedinim zonama i međusobne odnose organizama u svakoj od njih.Upoznavati hranidbenu mrežu ove zone.Predavanje 10. Pridnene životne zajednice mekih supstrata kontinentske podine.Ishodi učenja: Definirati uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u subtidalnoj zoni koja se proteže dokontinentskog slaza te osnovna obilježja pridnenih zajednica mekih dna i osnovnu podjelu obzirom naprisutnost/odsutnost vegetacije. Opisati odnose među organizmima koji vladaju u ovim zajednicama i navesti primjereiz svjetskih mora i Jadrana. Poznavati sastav osnovnih hranidbenih mreža.

Predavanje 11. Pridnene životne zajednice kamenitog dna kontinentske podine.Ishodi učenja: Opisati osnovna obilježja pridnenih zajednica kamenitih dna i njihov biološki značaj. Definiratilimitirajuće faktore i analizirati odnose među organizmima u ovim zajednicama. Upoznati se sa zajednicama kelpa iefektima promjena u hranidbenom lancu u tipičnim zajednicama kelpa.Predavanje 12. Životne zajednice epipelagijala.Ishodi učenja: Znati koji su osnovni abiotički i biotički faktori koji utječu na sastav i brojnost pridnenih zajednicaovog područja. Opisati podjelu područja i prilagodbe organizama na uvjete koji vladaju. Upoznati se s obilježjimaepipelagijske hranidbene mreže i obilježjima primarne produkcije epipelagijala u različitim geografskim područjima.Predavanje 13. Životne zajednice koraljnih grebena.Ishodi učenja: Upoznati različite tipove koraljnih grebena, načine i uvjete postanka i opstanka ovih biološki bogatih iraznovrsnih životnih zajednica. Znati koji su to najznačajniji inter- i intraspecijski odnosi među organizmima kojinastanjuju ove životne zajednice. Analizirati pojednostavljene hranidbene mreže i opasnosti od poremećaja koji moguizazvati negativne promjene/nestanak koraljnih grebena.Predavanje 14: Dubokomorske životne zajednice.Ishodi učenja: Znati podjelu dubokomorskih područja prema u ovisnosti o količini/odsutnosti svjetla. Upoznati se sosnovnim adaptacijama morskih organizama na život u ekstremnim, dubokomorskih uvjetima. Nabrojati tipoveodnosa koji vladaju među istim i različitim vrstama koje nastanjuju dubokomorska područja s naglaskom na ihtio- iteutofaunu Južnojadranske kotline.Predavanje 15. Utjecaj čovjeka na ekosustav mora.Ishodi učenja: Upoznati se s posljedicama antropogenih utjecaja na životne zajednice mora i oceana. Prepoznatirazlike između ekstinkcije i eksterminacije s primjerima iz morskog svijeta. Steći jasne spoznaje o ugroženosti velikogbroja vrsta i značaju IUCN liste.Vježba 1: Uvod.Ishodi učenja: Upoznati osnovnu anatomsku terminologiju, metode i pribor za sekciju morskih organizama. Opisatiglavne značajke Jadranskog mora kao životne sredine. Cilj vježbe je osposobiti studente za samostalno i sigurnoizvođenje praktičnog rada u laboratoriju i na terenu te usvajanje znanja o ekološkim osobinama Jadranskog mora.Vježba 2: Anatomsko-morfološke prilagodbe morskih organizma u odnosu na njihovu životnu sredinu.Ishodi učenja: Upoznati se sa simetrijama i oblicima tijela morskih organizama i njihovim prilagodbama na okoliš ukojem obitavaju. Analizirati morfologiju reprezentativnih životinjskih organizama glavnih taksonomskih skupina uzizvođenje vježbi na biološkom materijalu, dermoplastičnim i mikroskopskim preparatima.Vježba 3: Komparativni prikaz i prilagodbe organskih sustava morskih organizama glavnih taksonomskihskupina.Ishodi učenja: Upoznati glavne anatomsko-morfološke značajke različitih morskih organizama te usporedba građe,oblika i funkcionalnih osobina njihovih organskih sustava. Izvoditi sekciju oglednih morskih organizama te prikazatidermoplastične i mikroskopske preparate.Vježba 4: Naselja čvrstih podloga.Ishodi učenja: Upoznati i opisati organizme i zajednice koji naseljavaju čvrste podloge supralitorala, mediolitorala igornjeg infralitorala. Opisati interakcije koje se odvijaju među njima i objasniti zakonitosti na kojima se one temelje.Razumjeti anatomsko-morfološke i fiziološke osobine najznačajnijih vrsta koje obitavaju na tom području uzodvijanje nastave na terenu i u laboratoriju.Vježba 5: Naselja pomičnih podloga.Ishodi učenja: Upoznati i opisati organizme i zajednice na pomičnim podlogama supralitorala, mediolitorala i gornjeginfralitorala, opisati interakcije koje vladaju među njima i objasniti zakonitosti na kojima se one temelje. Opisatianatomsko-morfološke i fiziološke osobine najznačajnijih vrsta koje obitavaju na tom području uz odvijanje nastavena terenu i u laboratoriju.Vježba 6: Odnosi među organizmima na područjima ušća rijeka.Ishodi učenja: Upoznati i opisati organizme i zajednice na ušću rijeka (estuariji). Opisati interakcije koje vladaju međunjima i objasniti zakonitosti na kojima se temelje te interakcije. Opisati anatomsko-morfološke i fiziološke osobinenajznačajnijih vrsta koje obitavaju na tom području uz odvijanje nastave na terenu i u laboratoriju.Vježba 7: Organizmi, zajednice i njihovi međusobni odnosi u donjem infralitoralu i cirkalitoralu.Ishodi učenja: Opisati najznačajnije organizme i zajednice ovog područja te objasniti odnose koji vladaju među njima

kao i zakonitosti na kojima se ti odnosi temelje. Izvoditi sekciju cijelih životinja, prikazati dermoplastične preparate iaudio-vizualne zapise s ciljem opisivanja anatomsko-morfoloških osobina proučavanih organizama i ekološkihznačajki zajednica tog područja.Vježba 8: Dubokomorski organizmi.Ishodi učenja: Upoznati se sa načinom života i obilježjima dubokomorskih organizama i sa odnosima koji vladajumeđu njima. Analizirati morfološke i anatomsko-fiziološke specifičnosti ovih vrsta te prepoznati najznačajnijepredstavnike jadranske dubokomorske ihtio- i teutofaune uz korištenje dermoplastičnih preparata audio-vizualnihzapisa sa recentnih istraživanja dubokomorskih zajednica Jadrana.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Poznavanje gradiva iz kolegija Odnosi među morskim organizmima ocjenjuje se kroz 2 parcijalna pismena kolokvija,kojima je obuhvaćena građa s predavanja te jednim finalnim usmenim kolokvijem iz vježbi kojim je obuhvaćencjelokupni sadržaj obrađen na vježbama. Parcijalni pismeni kolokviji iz nastavnog gradiva s predavanja rješavaju sedavanjem odgovora na ponuđena pitanja metodom izbora ili upisivanja riječi/definicija koje nedostaju. Studenti kojina jednom od pismenih kolokvija nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja kojunastavnik može obaviti pismenim ili usmenim putem. Studenti koji žele popraviti prolaznu ocjenu mogu također, udogovoru s nastavnikom, pristupiti naknadnoj pismenoj ili usmenoj provjeri znanja.Kriteriji ocjenjivanja na kolokviju (bodovna skala) nalaze se u tablici:% ocjena

O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Čovjek je svojim zahvatima u biotope promijenio prirodne ravnotežne odnose u njima. Cilj ovog predmeta jeupoznavanje studenata sa posrednim i neposrednim učinkom stranih tvari na prirodu, na sve živuće organizme snaglaskom na morske organizme, odnos prema neživoj tvari te njihov međusobni odnos. Student će se tako upoznati oosnovnim pojmovima i odnosima u ekosustavu, najčešćim tipovima onečišćenja i načinima kojim dospijevaju uokoliš. Steći će temeljna znanja o mehanizmima djelovanja različitih vrsta ksenobiotika, o molekularno-staničnimaspektima toksičnosti, o bioakumulaciji, biokoncentracija u morskim organizmima. Steći će znanja o ulozibioindikatori i biomarkera za utvrđivanje stanja onečišćenja okoliša u kopnenim i vodenim ekosustavima. Upoznat ćese sa akvatičkim testovima toksičnosti različitih vrsta zagađivala i njihova primjena u ribarstvu. Nastava se izvodi uobliku predavanja, seminara i vježbi. Na predavanjima studenti stiču temeljna teorijska znanja iz problematikeekotoksikologije, sa naglaskom na morske organizme i sediment. Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem seraspravlja na seminaru, aktivno sudjelovati u raspravi o djelovanju određenih toksičnih spojeva na biokemijske ifiziološke parametre organizama,i promjenama koje mogu izazvati na okoliš i na ostale morske organizme. Nastavnikocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema,zaključivanje, itd), bodovi se pribrajaju bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. Cilj vježbi jeizdvajanje i kvantitativna identifikacija toksikanata. Studenta se upoznaje sa načinima uzorkovanja i pripremeuzoraka, analizama uzoraka, standardizaciji i prikazivanju rezultata. Rad svake grupe studenata se nadgleda, anastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi. Student je obavezan pohađatipredavanja i seminare te odraditi sve predviđene vježbe.Popis obavezne literature1. Springer, O., Springer, D.. Otrovani modrozeleni planet, Meridijani, Samobor, 2008.2. Srebočan V. Veterinarska toksikologija, Medicinska naklada, 1993.3. Fish ecotoxicology and ecophysiology. Proceedings of an international symposium, Heidelberg, 1993. (Ed.Braunbeck, T. Hanke, W., Segner, H.) Weinheim, New York, Cambridge.Popis izborne literature1. Walker,C.H., Hopkin, S.P., Sibly, R.M.and Peakall,D.B.: Principles of ecotoxicology Taylor & Francis publ. 1997.2. Kamrin, M.A.: Toxicology : a primer on toxicology principles and applications. Lewis publishers. 1988.3. Hoffman, D.J., Rattner,B.A., Burton, G.A.jr. , Cairns, J., jr. 1995. Handbook of ecotoxicology, CRC Press.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1: Uvod, definicije pojmova te povijesni pregled ekotoksikologije. (2 sata)Ishodi učenja: Definirati i razumijeti pojam ekotoksikologije. Usvojiti pojmove ksenobiotici, otrovi i otrovnost.Povijesni pregled razvitka ekotoksikologije kao nauke.Predavanje 2: Fiziološka klasifikacija otrova. Osnovne vrste zagađivala. Postojanost i detoksikacija zagađivala.(2 sata)Ishodi učenja:Objasniti i usvojiti – kemikalije iz prirode,anorganska zagađivala, organska zagađivala, radioaktivneizotope, organometalne tvari, plinovita zagađivala koji mogu biti prisutni u okolišu. Razumjeti postojanost i principedetoksikacije zagađivala.Predavanje 3: Podjela onečistača i način ulaska zagađivala u ekosustav. (2 sata)Ishodi učenja: Usvojiti podjelu prema primarnom mjestu zagađenja, prirodi i podrijetlu zagađenja.Predavanje 4: Faktori koji određuju kretanje i raspodjelu zagađivala u ekosustavu. (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati i usvojiti način kruženja toksičnih tvari u biosferi.Predavanje 5: Faktori koji određuju kretanje i raspodjelu zagađivala u ekosustavu. (2 sata)Ishodi učenja: Razumjeti i usvojiti utjecaj polarnosti, topljivosti, particijskog koeficijenta tlaka para, te ostalihekoloških faktora na zagađivala.Predavanje 6: Adsorpcija i distribucija ksenobiotika u organizmu. (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati se sa polarnosti, dozom i odnosom doza-rezistentnost. Upoznati se sa tipovima toksičnihefekata.Predavanje 7: Način djelovanja otrova. (2 sata)Ishodi učenja: Naučiti vrste kemijskih veza između otrova i staničnih metabolita.Predavanje 8: Molekularno - stanični aspekti toksičnosti. (2 sata)Ishodi učenja: Razumjeti i upoznati se sa mehanizmima transporta toksičnih tvari kroz staničnu membranu. Definirati

i razumjeti pasivan i specijalni transport (aktivni, izmjenični transport i endocitoza).Predavanje 9: Biotransformacija toksičnih tvari. (2 sata)Ishodi učenja: Razumjeti procese i rekcije biotransformacije. Čimbenici koji utječu na biotransformaciju.Predavanje 10: Biodinamika. (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati se sa selektivnosti i specifičnosti djelovanja toksičnih tvari.Predavanje 11: Toksikanti koji pri reakciji ne reagiraju s receptorom. (2 sata)Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje mehanizama reakcija.Predavanje 12: Izlučivanje toksičnih tvari. (2 sata)Ishodi učenja: Usvajanje kinetike i stupanja izlučivanja toksičnih tvari.Predavanje 13: Bioakumulacija, biokoncentracija i biomagnifikacija u morskim organizmima i sedimentu. (2sata)Ishodi učenja: Definirati čimbenike koji utječu na biokoncentaciju i bioakumulaciju. Izračunavanje faktorabiokoncentracije i bioakumulacije. Biomarkeri i bioindikatori.Predavanje 14: Nebiološka razgradnja toksičnih tvari u okolišu. (2 sata)Ishodi učenja: Razumijevanje i usvajanje razgradnje procesima hidrolize, fotolize,oksidacije i reduktivnetransformacije.Predavanje 15: Primjena akvatičkih testova toksičnosti na morske organizme. (2 sata)Ishod učenja: Usvojiti principe toxodinamike – efekte različitih toksičnih spojeva na morske organizme prvenstvenoribe i školjkaše koji su značajni za preradu ribe.Vježba 1: Uvod u analitičku toksikologiju. (1 sat)Uvod u program. Toksičnost. Biomonitoring. Biomarkeri. Analiza rezidua. Analitičke metode u toksikologiji.Vježba 2: Dokazivanje nitrata, nitrita i amonijaka. (2 sata)Dokazivanje nitrata, nitrita i amonijaka se provodi kroz četiri različita testa, koristeći nekoliko različitih uzoraka kojisadrže nitrat, nitrit ili amonijak.Vježba 3: Dokazivanje fosfora, fosfida, organofosfatnih spojeva i fenola. (4 sata)Dokazivanje se provodi kroz nekoliko testova s različitim uzorcima kako bi se na više načina dokazalo postojanjenavedenih tvari. Uzorci: organski fosfor, fenol, listovi matičnjaka (Melissa oficinalis), listovi čuvarkuće(Sempervivum tectorum), itd.Vježba 4: Dokazivanje arsena i žive. (2 sata)Dokazivanje teških metala, arsena i žive u različitim uzorcima.Vježba 5: Dokazivanje cijanida i cijanogenih glikozida. (2 sata)Dokazivanje cijanida i cijanogenih glikozida u uzorcima (npr. listovi lovorvišnje Prunus laurocerasus).Vježba 6: Dokazivanje bakra i željeza. (2 sata)Dokazivanje bakra i željeza u različitim uzorcima.Vježba 7: Histološke promjene u organizmu ribe (2 sata)Promjene na koži, jetri, škrgama i bubrezima uzrokovane djelovanjem ksenobiotika.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastavevrednuje se: a) pohađanje nastave, seminara i vježbi, b) samostalni rad i aktivnost na vježbama i seminaru, c)usvojeno znanje. Znanje studenata se provjerava parcijalnim pismenim ispima, nakon završenih cjelina. Na završnom,pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu. Provjere znanjaodvijaju se putem pismenih parcijalnih ispita, o terminu studenti će biti obaviješteni na vrijeme. Trajanje parcijalnogispita je 60 minuta. Izlazak na parcijalne ispite je obavezan. Svaki parcijalni ispit se boduje i dobiva se ocjena kojaulazi u konačnu ocjenu predmeta. Za prolaz na parcijalnom ispitu potrebno je na pitanja odgovoriti s točnošću odnajmanje 60 %. Ocjena na parcijalnim ispitima formira se na temelju postignutog uspjeha prema slijedećem ključu:70 – 81 bod dovoljan (2)82 – 93 boda dobar (3)94 – 105 bodova vrlo dobar (4)106 – 120 bodova izvrstan (5).Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje tijekomseminara), odraditi sve vježbe i položiti završni kolokvij, tijekom semestra položiti dva parcijalna ispita. Ukupnu

ocjenu čine rezultati parcijalnih ispita, ocjene iz seminarskog rada odnosno vježbi (ovisno o smjeru) teprisustvo i aktivno sudjelovanje u nastavi.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Za sva pitanja vezana uz predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnom nastavniku obratitiputem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor.Naziv predmeta OČUVANJE RIBLJE SIROVINE SOLJENJEM, SUŠENJEM I DIMLJENJEMKod predmetaSMR424Satnica predmeta30/0/15(P/S/V)ECTS4 ECTS (1 za predavanja, 1 za praktični rad, 2 za samostalno učenje uz konzultacije)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar I. (godina) / II. (semestar)Preduvjeti za upis Poznavanje osnovnih pojmova iz kemije, biokemije i mikrobiologijeJezik poduke iHrvatski jezik, a u dogovoru sa studentima i predstojnikom studija postoji mogućnostmogućnost praćenja napraćenja nastave na engleskom jezikudrugim jezicimaNositelj predmeta Doc. dr. sc. Vida ŠimatVoditelj vježbiDoc. dr. sc. Vida ŠimatO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Opis i cilj kolegija: Proizvodi ribarstva spadaju u visoko vrijedne namirnice i čine važan dio ljudske prehrane. Kakobi se potrošačima plasirali kvalitetni i zdravstveno ispravni proizvodi, potrebno je pravilno rukovanje proizvodimaribarstva od ulova do stola, te odabir pogodnih metoda konzerviranja. Soljenje, sušenje i dimljenje spadaju u najstarijemetode konzerviranja proizvoda ribarstva. Pravilna primjena tih postupaka osigurava kvalitetnu i zdravstvenoispravnu sirovinu, odnosno proizvode. Ciljevi ovog kolegija su i) razumijevanje tehnologije, principa, uređaja ipostupaka koji se koriste za soljenje, dimljenje i sušenje proizvoda ribarstva, odnosno omogućavanje stjecanje znanjao principima konzerviranja navedenim metodama, o ulozi temperature, soli, kvalitete početne sirovine i dr. čimbenikau osiguranju kvalitete finalnih proizvoda dobivenih ovim procesima; ii) osiguravanje znanja potrebnih za rješavanjeproblema iz područja konzerviranja proizvoda ribarstva primjenom soljenjem, dimljenjem i sušenjem ribe, iii)omogućiti studentima stjecanje teoretskog znanja i upoznavanje sa praktičnom primjenom tih znanja kroz posjeteribljoj industriji.Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti bi trebali jasno razumjeti i savladati:- upoznati i razlikovati glavne karakteristike proizvoda ribarstva koji definiraju daljnju obradu sirovine;- tehnologiju proizvodnje slane, dimljene i sušene ribe;- metode ocjenjivanja kvalitete sirovine, tehnoloških procesa i finalnih proizvoda;- omogućiti studentima stjecanje teoretskog znanja i upoznavanje sa praktičnom primjenom tih znanja kroz posjeteribljoj industriji, kako bi studenti upoznali rad pogona, tijek procesa proizvodnje i načine kontrole rada i provedbesljedivosti unutar objekta;- poznavanje uloge čimbenika poput temperature, brzine strujanja zraka i dr. tijekom zrenja i proizvodnje slane, sušenei dimljene ribe.Organizacija nastave: Nastava se izvodi u obliku predavanja (Power Point prezentacije, edukacijski filmovi) ipraktičnih vježbi. Predavanja su zamišljena tako da potiču aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja ikomentare. Praktične vježbe (praktikum) su osmišljene na način da prate i nadopunjuju predavanja. Na praktikumu ćese studenti upoznati s praktičnim radom i primjenom tehnologije konzerviranja proizvoda ribarstva soljenjem,

sušenjem ili dimljenjem, te upoznati metode za ocjenu kvalitete tih proizvoda. Studenti su na sat vježbi dužni ponijeti:olovku, bilježnicu, kalkulator i laboratorijsku kutu.Pohađanje nastave: Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnomprocesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja i vježbe).Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s vježbi i 2 izostanaka s predavanja. Izostanak je opravdan u slučajubolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu (predavanja ivježbe) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotnaprisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda.Popis obavezne literature1. Doe, P. E. (1998). Fish Drying & Smoking: Production and Quality. Taylor & Francis Group, pp. 250.2. Šoša B. (1989). Higijena i tehnologija prerade morske ribe, Školska knjiga, Zagreb.3. Sikorski ZE. (1990). Seafood: resources, nutritional composition and preservation, CRC Press, Inc. Boca Raton,Florida, SAD.4. Huss, H.H., Ababouch, L., Gram, L. (2003). Assessment and Management of Seafood Safety and Quality. FaoFisheries Technical Paper 444, Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome.5. Luten, JB., Borresen T., Oehlenschlager J. (1997). Seafood from producer to consumer. Integrated approach toquality. Elsevier, Amsterdam.6. Lovrić T. (2003). Procesi u prehrambenoj industriji, Hinus, Zagreb.Popis izborne literature1. Borresen T. (2008). Improving seafood products for the consumer, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge,England. Martinez, I., James, D., Loreal, H. (2005) Application of modern analytical techniques to ensure seafoodsafety and authenticity. FAO, Rome, Italy.2. Bremner HA. (2002). Safety and quality issues in Fish Processing, CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, SAD.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1: Uvodno predavanje.Upoznavanje studenata s općim stanjem ribarstva u nas i u svijetu, s posebnim osvrtom na proizvodnju slane, sušene idimljene ribe. Kratka povijest razvoja tehnologija soljenja, sušenja i dimljenja.Predavanje 2: Priprema sirovine za konzerviranje ribe soljenjem, dimljenjem i sušenjem.Prijem i kontrola kvalitete proizvoda ribarstva. Načini pripreme sirovine za procese soljenja, sušenja i dimljenja.Uloga udjela vode i soli u konzerviranju ribe. Ispravan odabir sirovine i oblikovanje prema vrsti proizvoda.Postavljanje recepture proizvodnog procesa.Predavanja 3-6: Konzerviranje ribe soljenjem.Principi konzerviranja soljenjem. Definiranje čimbenika koji utječu na soljenje. Vrste riba koje se koriste za soljenje,sezonske promjene u kemijskom sastavu i specifičnosti tih vrsta riba. Uloga, osobine i sastav soli u procesu soljenja.Uloga, osobine i sastav salamure u procesu soljenja. Kinetika penetracije soli u meso ribe obzirom na vrstu ribe,metodu soljenja, granulaciju soli, opterećenje i temperaturu zrenja. Uvjeti koji pogoduju zrenju ribe. Specifičnostipojedinih metoda soljenja. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom soljenja. Kvarenje slane ribe. Specifičnimikroorganizmi kvarenja slane ribe. Soljenje drugih morskih organizama. Proizvodi ribarstva obrađeni enzimskimdozrijevanjem u salamuri. Upoznavanje s postrojenjima za soljenje i zrenje slane ribe. Finalizacija proizvoda od slaneribe. Ambalažni materijali i metode pakiranja u proizvodnji slane ribe. Načini pohrane i transporta slane ribe.Opasnosti tijekom proizvodnje termički netretiranih proizvoda. Rukovođenje kvalitetom i procesima proizvodnjeslane ribe. Kontrola kvalitete sirovine, proizvodnih procesa i gotovih proizvoda. Reguliranje otpadnih voda iz pogonaza soljenje ribe.Predavanja 7-10: Konzerviranje ribe sušenjem.Principi konzerviranja sušenjem. Prirodno i umjetno sušenje, tradicionalni i industrijski procesi sušenja. Definiranjerežima sušenja za različite vrste riba i uloge soli u procesu. Definiranje čimbenika koji utječu na sušenje. Uloga vode uprocesu sušenja. Kretanje vlage unutar ribljeg mesa tijekom procesa. Upoznavanje novih postupaka: liofilizacijasušenjenamirnice u smrznutom stanju. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom sušenja. Upoznavanje stehnološkim procesom proizvodnje sušene ribe i tehničkim osobinama, kapacitetima i principima rada uređaja zasušenje. Specifičnosti pojedinih metoda sušenja. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom sušenja. Kvarenjesušene ribe. Specifični mikroorganizmi kvarenja sušene ribe. Sušenje drugih morskih organizama. Upoznavanje spostrojenjima za sušenje ribe. Finalizacija proizvoda od sušene ribe. Ambalažni materijali i metode pakiranja u

proizvodnji sušene ribe. Načini pohrane i transporta sušene ribe. Rukovođenje kvalitetom i procesima proizvodnjesušene ribe. Kontrola kvalitete sirovine, proizvodnih procesa i gotovih proizvoda.Predavanja 11-13: Konzerviranje ribe dimljenjem.Principi konzerviranja dimljenjem. Hladno vs. toplo dimljenje. Uloga, osobine i sastav dima. Definiranje režimadimljenja za različite vrste riba i uloga soli u procesu. Cirkulacija zraka tijekom procesa. Promjene koje se odvijaju umesu ribe tijekom dimljenja. Upoznavanje s tehnološkim procesom proizvodnje dimljenja ribe i tehničkim osobinama,kapacitetima i principima rada uređaja za dimljenje. Kvarenje dimljene ribe. Specifični mikroorganizmi kvarenjadimljene ribe. Dimljenje drugih morskih organizama. Upoznavanje s postrojenjima za dimljenje ribe. Finalizacijaproizvoda od dimljene ribe. Ambalažni materijali i metode pakiranja u proizvodnji dimljene ribe. Načini pohrane itransporta dimljene ribe. Rukovođenje kvalitetom i procesima proizvodnje dimljene ribe. Kontrola kvalitete sirovine,proizvodnih procesa i gotovih proizvoda.Predavanja 14-15: Sigurnost i zdravstvena ispravnost, legislativa i HACCP u proizvodnji soljenih, sušenih idimljenih proizvoda ribarstva.Sigurnost i zdravstvena ispravnost soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Utjecaj procesa soljenja, sušenja idimljenja na bakterije, enzimatsku aktivnost i nametnike. Hranjive vrijednosti, vrijeme čuvanja i rok trajanja soljenih,sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Čimbenici koji utječu na vrijeme skladištenja. Promjene na soljenoj, sušenoj idimljenoj hrani. Kaliranje tijekom skladištenja soljene, sušene i dimljene ribe. Analiza opasnosti i rizika tijekompostupaka soljenja, sušenja i dimljenja različitih proizvoda ribarstva. Ocjena kakvoće soljenih, sušenih i dimljenihproizvoda ribarstva.Vježba 1. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda ribarstava konzerviranih procesom soljenja.Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta proizvoda dobivenih enzimatskim zrenjem u salamuri (suho i mokrosoljenje) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza slane ribe.Vježba 2. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda ribarstava konzerviranih procesom sušenja.Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta proizvoda dobivenih sušenjem (tradicionalno i industrijsko sušenje)sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza sušene ribe, te upoznavanjakarakterističnih osobina koje ukazuju na kvarenje.Vježba 3. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda ribarstava konzerviranih procesom dimljenja.Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta proizvoda dobivenih dimljenjem (hladno i toplo dimljenje) sasvrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza dimljene ribe, te upoznavanjakarakterističnih osobina koje ukazuju na kvarenje.Vježbe 4-6. Praktična vježba. Posjeta tvornici za soljenje ribe– soljenje inćuna i srdele u barile.Vježbe 7-9. Praktična vježba. Posjeta tvornici za soljenje ribe – soljenje inćuna u late. Upoznavanje sazatvaračima lata i načinima pripreme ekstra proizvoda.Vježbe 10-12. Praktična vježba. Posjeta tvornici za dimljenje ribe.Vježba 13. Parametri kvalitete soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva. Instrumentalne metode koje sekoriste za ocjenu soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva.Vježbe 14-15. Rukovođenje kvalitetom tijekom proizvodnje soljenih, sušenih i dimljenih proizvoda ribarstva.Provedba HACCP sustava – praktična vježba.Ishodi učenja vježbi: Omogućiti studentima stjecanje teoretskog znanja i upoznavanje sa praktičnom primjenom tihznanja kroz posjete ribljoj industriji, kako bi studenti upoznali rad pogona, tijek procesa proizvodnje i načine kontrolerada i provedbe sljedivosti unutar objekta. Znati senzorski ocijeniti kvalitetu soljenih, sušenih i dimljenih proizvodaribarstva. Znati prepoznati proizvode ribarstva upitne kvalitete te odrediti potrebne daljnje radnje. Upoznati i razumjetitehnološke zahtjeve za projektiranje tvornica za soljenje, sušenje i dimljenje, potrebne kapacitete prostorija za zrenje,uređaja i potrebne opreme. Upoznati metode koje se provode u području kontrole upravljanja proizvodnim procesima,kontrole kvalitete hrane, rukovođenja kvalitetom i zaštitom potrošača.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Studenti su dužni riješiti sve zadatke iz vježbi, kako bi imali pravo pristupiti ispitu. Gradivo predmeta podijeljeno je udvije cjeline. Studenti ove cjeline polažu odvojeno kroz dva pismena testa od kojih svaki nosi po 50 bodova, a sastojese od gradiva odslušanog na predavanjima i na praktikumu. Da bi se jedna cjelina smatrala položenom potrebno jepostići najmanje 50%. Ako student više puta izlazi na pojedini ispit, kao rezultat se uzima prosjek od svih prethodnoostvarenih rezultata (primjer: prvi izlazak na Ispit A: 15 bodova (33,3%); drugi izlazak na Ispit A: 30 bodova (66,7%);

ezultat Ispita A: (15+30)/2 = 22,5 bodova (50%)). Na kraju semestra, ukoliko je student zadovoljan ocjenom ista seupisuje u indeks, u suprotnom može usmeno odgovarati za veću ocjenu.> 89 boda - izvrstan (5)76 – 88 boda - vrlo dobar (4)63 – 75 bodova - dobar (3)50 – 62 bodova - dovoljan (2)< 50 student nije zadovoljio.Primjeri ispitnog pitanja:1. Objasnite utjecaj brzine kretanja zraka na proizvod u procesu sušenja!2. Jedinstveni postupak sušenja namirnice u zamrznutom stanju zove se ____________________, traje ___________ iodvija se kroz _________ faze!3. Crvenilo uz kost koje se javlja kao jedan pokazatelja kvarenja slane ribe rezultat je:a) korištenja neprikladne solib) oksidacije mesa ribec) mikrobiološke aktivnostid) nepravilnog postupka soljenja.Dodatne bodove (maksimalno 2) student može dobiti ukoliko pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za predmet,uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i aktivno sudjeluje u raspravama, ispunjava sve terenske zadatke (vidirubriku O predmetu > Pohađanje nastave).Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave (vidi rubriku O predmetu > Pohađanje nastave).Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminimakonzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja, te su dostupni na web stranicama Odjela za studije mora.Naziv predmeta BIOMINERALIZACIJAKod predmetaSMR220Satnica predmeta(P/S/V)30/0/30ECTS(uz obrazloženje)5 ECTS (2 za predavanja i vježbe, 3 za samostalno učenje i konzultacije)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar I. (godina) / II. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Dr. sc. Davorin Medaković, znanstveni suradnikVoditelj vježbiDr. sc. Davorin Medaković, znanstveni suradnikO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)-Popis obavezne literature-Popis izborne literature-Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)

-Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)-Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)-Naziv predmeta SPORTSKI I REKREACIJSKI RIBOLOV NA MORUKod predmetaSMR426Satnica predmeta(P/S/V)15/0/15ECTS(uz obrazloženje)2 ECTS (1 za predavanja i vježbe, 1 za samostalno učenje i konzultacije)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar I. (godina) / II. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Alen Soldo, izvanredni profesorVoditelj vježbiProf. dr. sc. Alen Soldo, izvanredni profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o ribolovnim alatima koji se koriste u sportsko-rekreativnomribolovu, njihovoj zakonskoj regulativi, ribolovnim karakteristikama te utjecajem na morski ekosustav, prvenstvenonaselja riba i drugih morskih organizama.Popis obavezne literature-Popis izborne literature-Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)-Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)-Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)-Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)ODGOVORNI RIBOLOV I NJEGOVO REGULIRANJESMR22130/15/04 ECTS (2 za predavanja i seminare, 2 za samostalno učenje)obavezan izborni Xtemeljni napredni X specijalistički

Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisMorsko ribarstvo / diplomski studijI. (godina) / II. (semestar)Osnovna predznanja iz gospodarenja živim bogatstvima mora i ribarstvene biologije iekologijeJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezik, engleski jezik (prema potrebi)drugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Alen Soldo, izvanredni profesorVoditelj seminara Jure Brčić, dipl. ing.O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađanju nastave, obveze studenata...)Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o konstrukcijsko-tehničkim osobinama ribolovnih alata, načinunjihova projektiranja te izračunu i poboljšanju njihove selektivnosti i lovnosti. Nastava je organizirana krozpredavanja i vježbe na kojima su studenti obavezni prisustvovati.Popis obavezne literature1. Interna skriptaPopis izborne literature1. Pearse, P.H., 1980. Regulation of fishing effort: with special reference to Mediterranean trawl fisheries. FAO Fish.Tech. Pap. 197: 82 p.2. Beddington, J.R. & Rettig, R.B., 1984. Approaches to the regulation of fishing effort. FAO Fish. Tech. Pap. 243: 39p.3. FAO, 2000. Kodeks odgovornog ribolova. FAO Adriamed: 38 p.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Tragedija zajedničkih dobara. (2 sata)Ishodi učenja: Izvršiti simulaciju ne-reguliranog ribolova sa studentima te zajedno izvesti zaključke o sudbini takvogribolova. Izvršiti simulaciju ribolova gdje su samo regulirane tehničko konstrukcijske karakteristike ribolovnih alata tezajedno sa studentima usporediti prvu simulaciju sa drugom. Izvršiti simulaciju ribolova gdje je razina ulovalimitirana kvotom te zajedno sa studentima usporediti sve tri simulacije te izvesti zaključke.Predavanje 2. Zbog čega trebamo regulirati ribolov? (2 sata)Ishodi učenja: Prikazati studentima trenutno stanje u kojem se nalazi svjetsko ribarstvo. Objasniti simptome prelova tekako ih prepoznati. Objasniti razloge i posljedice geografske ekspanzije ribolova. Objasniti razloge i posljedicetrofičke ekspanzije ribolova. Objasniti razlike i posljedice batimetrijske ekspanzije ribolova.Predavanje 3. Održivost kao cilj odgovornog ribolova. (3 sata)Ishodi učenja: Objasniti vezu između milenijskih ciljeva i ribarstva. Objasniti pojmove antropocena ili homogocena tenapraviti poveznicu sa ribarstvom. Navesti koje su najveće prijetnje održivom življenju na planetu te objasnitiproblematiku održivog ribarenja. Objasniti pojam ekološkog otiska i globalnog hektara. Objasniti pojam ribolovnogotiska. Razumjeti kako se izračunava ribolovni otisak neke zemlje. Prikazati kako se ribolovni otisak kretao od 1970.do danas, te objasniti zbog čega većina zemalja koje imaju 'dobro' reguliran ribolov imaju ujedno i najveći ribolovniotisak?Predavanje 4. Reguliranje ribolova na nacionalnom i internacionalnom nivou. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti u kratkim crtama studentima što je sve najčešće obuhvaćeno zakonom regulativom. Pojasnitišto se najčešće regulira nacionalnim, a što internacionalnim zakonima u ribarstvu te navesti primjere. Objasniti uloguregionalnih upravljačkih tijela u reguliranju ribarstva.Predavanje 5. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti značaj Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora za svjetsko ribarstvo. Objasniti pojamgospodarskog pojasa. Objasniti što se događalo sa ribolovnim naporom nakon što su države počele širiti jurisdikcijuna moru. Opisati ulogu 'partnerskih ugovora' između razvijenih i manje razvijenih zemalja svijeta.Predavanje 6. Reguliranje ribolovnih alata i tehnike ribolova. (3 sata)Ishodi učenja: Objasniti na koji se sve način najčešće regulira ribolov aktivnim alatima te navesti primjere. Objasnitina koji način se najčešće regulira ribolov pasivnim ribolovnim alatima te navesti primjere. Objasniti uloguselektivnosti ribolovnih alata te razumjeti utjecaj ribolova na morski ekosustav. Objasniti studentima neke od

karakteristika koje bi trebao zadovoljavati idealan ribolovni alat.Predavanje 7. Prostorno i vremensko reguliranje ribolova. (3 sata)Ishodi učenja: Objasniti studentima u kojim slučajevima se koriste prostorno vremenska regulacija ribolova i zašto.Objasniti koje su prednosti i nedostaci prostorno vremenske regulacije ribolova. Objasniti praktične korake koduspostave prostorno vremenske regulacije ribolova. Navesti neke pozitivne i negativne primjere ovakvog načinareguliranja ribolova. Uloga zaštićenih područja (MPA) u reguliranju ribolova.Predavanje 8. Reguliranje ribolovnog napora. (3 sata)Ishodi učenja: Pojasniti što je to ribolovni napor i kako se može regulirati. Pojasniti u kojim slučajevima je poželjnoregulirati ribolovni napor te na koje sve načine se to može učiniti. Navesti u kojim dijelovima svijeta se reguliranjeribolova ponajviše bazira na reguliranju ribolovnog napora. Objasniti kakvu institucionalnu podršku je potrebno imatida bi se uspješno regulirao ribolovni napor. Objasniti prednosti i nedostatke ovog načina reguliranja ribolova. Navestii opisati primjere reguliranja ribolovnog napora u svijetu.Predavanje 9. Reguliranje ribolova kvotama i koncesijama. (3 sata)Ishodi učenja: Objasniti što je to ribolovna kvota. Objasniti ulogu dodjeljivanja koncesija u reguliranju ribolova(TURF). Objasniti prednosti i nedostatke ovakvog načina reguliranja ribolova. Objasniti koje korake treba poduzetikako bi se pravilno dodijelile kvote i koncesije. Navesti i opisati primjere reguliranja ribolova kvotama i koncesijama.Predavanje 10. Uloga ekološkog etiketiranja u reguliranju ribolova. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti ulogu tržišta u reguliranju ribolova. Navesti kakve sve ekološke etikete danas postoje natržištu te objasniti razlog i način na koje su nastale. Objasniti što je to MSC certifikat i kako se dodjeljuje. Detaljnoopisati koje uvjete treba neko ribarstvo zadovoljiti da bi dobilo MSC certifikat. Opisati problematiku certificiranjaindustrijskog i malog ribolova. Objasniti koji su najveći nedostaci MSC certifikata te budućnost certificiranja. Navestikako je ekološko etiketiranje utjecalo na podizanje svijesti o problematici prelova u svjetskom ribarstvu te navesti kojesu regulative proizašle iz toga.Predavanje 11. FAO kodeks odgovornog ribolova. (3 sata)Ishodi učenja: Razumjeti prirodu i djelokrug kodeksa. Opisati glavne ciljeve kodeksa. Navesti glavna načela kodeksa.Objasniti implementaciju i utjecaj kodeksa od 1995. do danas. Objasniti glavne nedostatke kodeksa u praksi te navestiu kojoj mjeri koja država poštuje i ispunjava ciljeve kodeksa.Predavanje 12. Reguliranje ribolova u EU. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti što je to zajednička ribarska politika (ZRP). Navesti ciljeve ZRP-a. Objasniti zakonskuosnovu ZRP-a. Objasniti ulogu principa predostrožnosti u ZPR-u. Opisati ulogu 'top-down' i 'bottom up' donošenjaodluka u ZRP-u. Objasniti proces prilagodbe hrvatskog zakonodavstva zakonima EU.Seminar 1. Uvodno predavanje. (1 sat)Ishodi učenja: Upoznati studente s načinima upravljanja zajedničkim dobrima. Objasniti tragediju zajedničkih dobara.Pojasniti igru zatvorenikove dileme. Pojasniti logiku kolektivnog djelovanja.Seminar 2. Privatizacija oceana – jedini put prema odgovornom ribolovu? (2 sata)Ishodi učenja: Objasnit zbog čega se danas uvelike smatra da je privatizacija jedini način odgovornog reguliranjaribolova. Objasniti kakva sve ekskluzivna prava na ribolov poznajemo. Pozitivna i negativna iskustva privatizacijeoceana.Seminar 3. Reguliranje ribolova na Islandu. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti evoluciju reguliranja ribolova na Islandu. Opisati bakalarske ratove. Objasniti efekt uvođenjaITQ –a na biološke resurse. Opisati stanje u kojem se nalazi Islandski ribolov danas.Seminar 4. Čileanska iskustva sa TURF – ovima. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti što je to TURF. Ukratko opisati povijesni razvoj ribolova. Opisati zbog čega se uvođenjekvota nije pokazalo uspješnim. Opisati prednosti i nedostatke ovakvog načina reguliranja ribolova.Seminar 5. Specifičnosti reguliranja ribolova u Japanu. (2 sata)Ishodi učenja: Ukratko opisati povijesni razvoj ribolova u Japanu. Opisati značajke starog i novog zakona kojim seregulira ribolova u Japanu. Opisati decentralizaciju upravljanja ribolovom te navesti razlike između 'top down' i'bottom up' odlučivanja.Seminar 6. Reguliranje izlova halibuta u Kanadi – pozitivan primjer? (2 sata)Ishodi učenja: Ukratko opisati povijest reguliranja izlova halibuta u Kanadi te navesti osnove biološke karakteristikevrste. Objasniti postupak uvođenja kvota u ribolov. Objasniti ekonomsku isplativost uvođenja kvota. Usporediti

pozitivne i negativne posljedice uvođenja kvote u ribolovu halibuta.Seminar 7. Uloga zadrugarstva u odgovornom ribolovu – izlov vongola u Italiji. (2 sata)Ishodi učenja: Opisati alat i tehniku ribolova hidrauličnom dredžom. Objasniti povijesni razvoj ribolova. Objasniti iopisati način na koji je reguliran ribolov danas te navesti prednosti i nedostatke.Seminar 8. Uloga zadrugarstva u odgovornom ribolovu - izlov lososa u Kanadi. (2 sata)Ishodi učenja: Ukratko opisati povijest reguliranja izlova lososa u Kanadi. Opisati teoretsku pozadinu osnivanjazadruge u svrhu odgovornijeg ribarenja. Objasniti razloge ukidanja zadruge te navesti koji se pozitivni primjeri moguizvući iz togaIspit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispit je usmeni.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve upite vezane za predmet Odgovorni ribolov i njegovo reguliranje studenti mogu poslati na e-mail:jure.brcic@unist.hr.Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicimaTOKSIČNOST ŠKOLJKAŠASMR21915/0/02 ECTS (0,5 – predavanja, 1,5 – samostalno učenje i konzultacije)obavezan izborni Xtemeljni napredni specijalistički XMorsko ribarstvo / diplomski studijI. (godina) / II. (semestar)Hrvatski jezikMogućnost praćenja na engleskom jezikuProf. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesorNositelj predmetaDoc. dr. sc. Ivana UjevićVoditeljvježbi/seminaraO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Svrha ovog kolegija je upoznati studente s cjelovitom problematikom toksičnosti školjkaša, prirodnom pojavom čijapovećana učestalost neposredno ugrožava zdravlje potrošača, dok posredno ugrožava veoma važne gospodarske granemarikulturu i turizam. U prvom dijelu predavanja (7 sati) studenti će proširiti stečeno znanje o ekologiji fitoplanktona,odnosno upoznati će se s biologijom i ekologijom toksičnih vrsta fitoplanktona, kao i s tipovima toksičnosti kojepojedine vrste ili grupe uzrokuju. U drugom dijelu predavanja (8 sati) studenti će se upoznati s osnovamatoksikologije, školjkarstvom u Hrvatskoj, najčešćim biotoksinima u morskom ekosustavu, mehanizmimapojavljivanja, ugradnje i akumulacije biotoksina u školjkaše, simptomima trovanja pojedinim skupinama biotoksina,procjenom rizika, biološkim i instrumentalnim metodama određivanja u školjkašima, pojavama toksičnosti uHrvatskoj, europskim i hrvatskim zakonodavstvom vezanim za biotoksine. Osnovna zadaća kolegija je upoznatistudente s problematikom toksičnosti u kontroliranom uzgoju školjkaša i prirodnom okolišu kao i prepoznavanjesimptoma trovanja nakon konzumacije toksičnih školjkaša. Cilj je postići da stečena znanja osiguraju kompetitivnost ucilju samostalnog stjecanja novih znanja o problemima pojavljivanja i akumulacije biotoksina i drugih zagađivala uškoljkašima. Predavanja se održavaju tijekom jednog semestra, jedan ili dva sata tjedno, prema zahtjevima pojedinogpredavanja. Studenti su obvezni samostalnim radom pronaći zakonske dokumente o biotoksinima u školjkašima, koji

su dostupni na web-u te se uključiti u raspravu o propisanim regulativama. Nadalje, studenti su obvezni samostalnimradom savladati osnove izračuna procjene rizika za pojedini toksin.Popis obavezne literature1. Hallegraef, G.M. (1993) A review of harmful algal blooms and their apparent global increase. Phycologia, 32: 79-99.2. Falconer, J.R. 1993. Algal Toxins in Seafood and Drinking Water. University press, Cambridge, pp. 224.3. UNESCO (2003) Manual of Harmful Marine Microalgae. Eds. G.M. Hallegraef, D.M. Anderson and A.D.Cembella. Unesco Publ., Paris. pp. 793.4. Luis M. Botana (2008) Seafood and Freshwater Toxins, Pharmacology, Physiology and Detection, Taylor &Francis Group, Second Edition.Popis izborne literature1. Hallegraef, G.M. (1991) Aquaculturist’s guide to harmful Australian microalgae. CSIRO Australia, pp. 58.2. Zijad Duraković i suradnici (2000) Klinička toksikologija, Grafos, Zagreb.3. Marasović, I., Ninčević, Ž., Orhanović, S. & Pavela-Vrančić, M. (1998) A survey of shellfish toxicity in the centralAdriatic Sea. Journal of Marine Biology Association U.K, 78: 745-754.4. Skoog D.A., West D.M i Holler F.J. (1999) Osnove Analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb, prvo izdanje.5. Pavela-Vrančič, M. & I. Marasović (2004). Paralytic Shellfish Poisoning (PSP) in the Central Adriatic Sea.Croatica Chemica Acta, 77 (4): 627-631.6. Marasović, I., Ž. Ninčević-Gladan, S. Skejić. B. Grbec, M. Bužančić & I. Ujević (2007) Temporal distribution ofDinophysis spp. in relation to diarrhetic shellfish poisoning shellfish toxicity. Int. J. Environment and Health, 1 (3):493-506.7. Ninčević-Gladan, Ž., I. Ujević, A. Millandri, I. Marasović, A. Ceredi, S. Pigozzi, J.Arapov, S. Skejić, S. Orhanović& I. Isajlović (2010) Is Yessotoxin the Main DSP Toxin in Croatian Waters? Mar. Drugs, 8 (3): 460-470.8. Ujević, I., Ž. Ninčević-Gladan, R. Roje, S. Skejić, J. Arapov, I. Marasović (2010) Domoic acid – a new toxin in theCroatian Adriatic shellfish toxin profile Molecules, 15 : 6835-6849.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Općenito o fitoplanktonu. Pregled fitoplanktonskih grupa. Uzroci toksičnosti školjkaša. (45 min)Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesorIshodi učenja: Razumjeti ulogu fitoplanktona u morskom ekosustavu. Poznavati fitoplanktonske grupe i njihoveodnose u različitim trofičkim uvjetima. Razumijeti uzroke toksičnosti školjkaša i moguće puteve prijenosa krozprehrambeni lanac.Predavanje 2. Vrste toksičnosti školjkaša. Toksične vrste fitoplanktona. (90 min)Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesorIshodi učenja: Poznavati različite vrste toksičnosti školjkaša. PSP tip toksičnosti. NSP tip toksičnosti. DSP tiptoksičnosti. ASP tip toksičnosti. Ciguatera tip toksičnosti (ribe). Cijanobakterijski tip toksičnosti. Poznavatifitoplanktonske grupe i vrste – uzročnike toksičnosti školjkaša. Fitoplanktonske vrste – uzročnici PSP toksičnosti.Fitoplanktonske vrste – uzročnici NSP toksičnosti.Predavanje 3. Toksične vrste fitoplanktona. (90 min)Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesorIshodi učenja: Poznavati fitoplanktonske grupe i vrste – uzročnike toksičnosti školjkaša. Fitoplanktonske vrste –uzročnici DSP toksičnosti. Fitoplanktonske vrste – uzročnici ASP toksičnosti. Fitoplanktonske vrste – uzročniciciguatera toksičnosti. Cijanobakterijske vrste – uzročnici toksičnosti.Predavanje 4. Prostorna i vremenska raspodjela toksičnosti. Hipoteze o uzrocima proizvodnje toksičnihmetabolita. Zakonske odredbe vezane uz toksičnost. (90 min)Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesorIshodi učenja: Poznavati globalnu prostornu raspodjelu toksičnosti. Poznavati područja podložna pojedinim tipovimatoksičnosti. Razumijeti sezonalitet javljanja toksičnost. Poznavati argumente koji podržavaju pojedine pretpostavke ouzrocima toksičnosti. Poznavati zakonske odredbe koje reguliraju problem toksičnosti školjkaša.Predavanje 5. Osnove toksikologije. (45 min)Doc. dr. sc. Ivana UjevićIshodi učenja: Kratki pregled osnovnih pristupa u toksikologiji. Definirati otrov, objasniti toksikološke i farmakološkeučinke otrova. Interakcija otrova s kemijskim i morfološkim strukturama organizma. Razumijevanje reverzibilnih i

ireverzibilnih kemijskih interakcija otrova s molekulama u organizmu. Razlikovati sinergističke, aditivne,potencirajuće interakcije pojačavanja učinka. Objasniti procese interakcija otrova s tvarima koje se unose uorganizam, toksokinetike.Predavanje 6. Kemijska struktura, svojstva, metode određivanja i procijena rizika DSP toksina. (90 min)Doc. dr. sc. Ivana UjevićIshodi učenja: Objasniti podjelu prirodnih toksina u moru prema načinu djelovanja na čovjeka. Utjecaj toksina naškoljkaše. Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja DSP toksina. Upoznati derivate DSPtoksina, toksikologija azaspiracida (AZA) i jesotoksina (YTX). Prepoznavanje simptoma trovanja DSP toksinima.Biološke i instrumentalne kemijske metode određivanja u uzorcima fitoplanktona i mekom tkivu školjkaša. Opisatipostupke pri pripremi uzoraka mekog tkiva školjkaša za analizu biološkom metodom. Objasniti proces ekstrakcijetekuće-tekuće (primjer aceton-voda, diklormetan voda). Usvajanje osnovnih principa rada tehnike masenespektrometrije vezane na tekućinski kromatograf. Razumjeti i objasniti čimbenike procjene rizika za DSP toksine.Evidentirani slučajevi DSP toksina u svijetu i u Hrvatskoj. Samostalno obaviti izračun procjene rizika za DSP toksine.Upoznavanje s europskom i hrvatskom zakonskim dokumentima vezano za DSP toksine u školjkašim s posebnimosvrtom na MDK, maksimalno dopuštene količine.Predavanje 7. Kemijska struktura, svojstva, metode određivanja i procijena rizika ASP toksina. (90 min)Doc. dr. sc. Ivana UjevićIshodi učenja: Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja ASP toksina. Upoznati derivate ASPtoksina. Prepoznavanje simptoma trovanja ASP toksinima. Instrumentalne kemijske metode određivanja u uzorcimafitoplanktona i mekom tkivu školjkaša. Opisati postupke pri pripremi uzoraka mekog tikiva školjkaša za analizu natekućinskom kromatografu, homogenizacija, ekstrakcija i pročišćavanje na krutoj fazi. Usvajanje osnovnih principarada kromatografske tehnike, utjecaj sastava i temperature mobilne faze na vrijeme zadržavanja, UV detektor,kalibracijski pravac. Razumjeti i objasniti čimbenike procjene rizika za ASP toksine. Evidentirani slučajevi ASPtoksina u svijetu i u Hrvatskoj. Samostalno obaviti izračun procjene rizika za ASP toksine. Upoznavanje s europskomi hrvatskom zakonskim dokumentima vezano za ASP toksine u školjkašim s posebnim osvrtom na MDK, maksimalnodopuštene količine.Predavanje 8. Kemijska struktura, svojstva, metode određivanja i procijena rizika PSP toksina. (45 min)Doc. dr. sc. Ivana UjevićIshodi učenja: Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja PSP toksina. Objasniti podjelu PSPtoksina prema kemijskoj strukturi i relativnu toksičnost. Prepoznavanje blagih, umjereno teških i teških simptomatrovanja PSP toksinima. Biološke i instrumentalne kemijske metode određivanja u uzorcima fitoplanktona i mekomtkivu školjkaša. Opisati postupke pri pripremi uzoraka mekog tikiva školjkaša za biološku metodu određivanja PSPtoksina. Razumjeti i objasniti čimbenike procjene rizika za PSP toksine. Evidentirani slučajevi PSP toksina u svijetu iu Hrvatskoj. Samostalno obaviti izračun procjene rizika za ASP toksine. Upoznavanje s europskom i hrvatskomzakonskim dokumentima vezano za PSP toksine u školjkašim s posebnim osvrtom na MDK, maksimalno dopuštenekoličine.Predavanje 9. NSP toksini i tetrodotoksin, prednosti i nedostaci bioloških i instrumentalnih metodaodređivanja toksina. (45 min)Doc. dr. sc. Ivana UjevićIshodi učenja: Objasniti toksično djelovanje, razinu toksičnosti i raspodjelu tetrodoksina. Evidentirani slučajevitrovanja tetradotoksinom u svijetu. Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja NSP toksina.Prepoznavanje simptoma trovanja NSP toksinima. Raspodjela NSP toksina. Navesti nedostatke i prednosti biološkihmetoda određivanja toksina. Navesti nedostatke i prednosti kemijskih instrumentalnih metoda određivanja toksina.Upoznati europsku i zakonsku regulativu obzirom na službene metode odfređivanja koje se primjenjuju pri kontrolizdravstvene ispravnosti školjkaša.Predavanje 10. Monitoring uzgajališta i područja izlovljavanja školjkaša, europsko i htrvatsko zakonodavstvo.(45 min)Doc. dr. sc. Ivana UjevićIshodi učenja: Objasniti razlog redovitog obavljanja monitoringa školjkaša. Navesti opseg Plana praćenja kakvoćemora i školjkaša, što obuhvaća analiza morske vode i školjkaša. Opisati način odabira točaka uzorkovanja morskevode i školjkaša. Razumjeti princip slijedivosti (pri službenim kontrolama) od uzorkovanja do rezultata analiza.Upoznati studente s rezultatima monitoringa tijekom prethodnih godina.

Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Provjera znanja iz kolegija Toksičnost školjkaša obavlja se pismeno, putem dva kolokvija (I dio-Ekologija toksičnogfitoplanktona i toksične cvatnje II dio-Fikotoksini i metode ispitivanja). Ispit se polaže putem testa nakon završetkapredavanja. Test se sastoji od 26 pitanja, koja bodovanjem točnih odgovora daju maksimalno 36 bodova. Na ponuđenapitanja odgovara se metodom višestrukog izbora (multiple choice), ili upisivanja točne riječi ili izraza u definiciju.Kriteriji ocjenjivanja (bodovna skala) nalazi se u tablici:% riješenosti testa Ocjena

vještina za kritičko razumijevanje tema iz ponašanja riba kao i učiniti ih sposobnima da raspravljaju o gorućimtemama iz tog područja. Nastava je organizirana u obliku predavanja. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnomprogramu nastoji se postići interaktivnim predavanjima, video klipovima te prezentacijom relevantnih znanstvenihradova iz područja ponašanja riba koji u datom trenutku zapanjuju širu javnost. Predavanja su obavezna. Napredavanjima student s nastavnikom aktivno raspravlja o trenutnim 'vrućim' temama iz područja ponašanja riba.Nastavnik studentima daje na uvid rezultate najnovijih znanstvenih radova iz svjetski poznatih časopisa. Studente sepotiče da o pojedinim strategijama ponašanja iznose primjere na osnovu svog dosadašnjeg znanja te iskustva. Studentje obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima. Nastavnik ocjenjuje aktivno sudjelovanjestudenta na predavanju (pokazano dosadašnje znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje,itd.). 'Zarađeni' bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta.Popis obavezne literature1. Alcock, J. 1993. Animal behavior. Sinauer Associates, Inc. Sunderland, Massachusetts. 625p.2. Pitcher, T.J.(ed). 1992. Behaviour of Teleost Fishes. Kluwer Academic Publishers. Dordrecht. The Netherlands.Popis izborne literature1. Wickler, W. 1968. Mimicry in Plants and Animals. World University Library, London.2. Wilson, E.O. 1992. The diversity of life. Penguin books, London. 406 p.3. Wittenberger, J.F. 1981. Animal Social Behaviour. Duxbury Press, Boston.4. Young, D. 1989. Nerve Cells and Animal Behaviour. Cambridge University Press, Cambridge.5. Sale P.F. (ed.), 1991. The ecology of fishes on Coral Reefs. Academic Press, inc., London, 754p.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Osnova ponašanja. Osjetila.Komunikacijski sustavi. Osjetila uključena u komunikaciju: vid, miris, okus, zvuk, dodir. Bočna pruga!Kemoreceptori. Svjetlost i zvuk u vodenom okolišu. Šumovi biološkog i fizikalnog podrijetla. Svrha osjetila.Zanimljivosti.Ishodi učenja: Student mora poznavati osnovna osjetila riba (anatomiju i fiziologiju) te osnovne fizikalne zakonitostivezane uz valnu teoriju svjetlosti i zvuka. Student mora znati kojim načinima sve riba može uspostaviti komunikaciju,koja je njena uloga, zakonitost i ograničenja.Predavanje 2. Osnova ponašanja. Spoznaja: Učenje i pamćenje.Pažnja. Usmjeravanje pozornosti. Prostorno, kratkotrajno i dugotrajno pamćenje. Ostvarivanje hijerarhije. Korištenjealata i oružja. Razumijevanje i rješavanje problema. Svjesnost. Emocije. Matematička sposobnost.Ishodi učenja: Studenti se upoznavaju s osnovama spoznaje kod svih viših kralježnjaka (poglavito sisavaca) uusporedbi s ribama. Svaki parametar vezan uz spoznaju potkrepljuje se primjerima koje student mora poznavati.Predavanje 3. Osnova ponašanja. Hormoni i socijalno ponašanje.Koja je uobičajena veličina grupe? Koji čimbenici ograničavaju veličinu grupe? Koji čimbenici dovode do spajanja ilirazdvajanja grupa? Da li vrste pokazuju teritorijalnost? Ako da, do koje mjere? Ako se teritoriji okupiraju, za kojunamjenu služe? Da li teritoriji pod nadležnosti jedinke ili cijele grupe? Da li postoji odnos stalne socijalne dominacije(nadmoć) unutar grupe? Postoji li neka zakonitost među njima? Hormonska uvjetovanost. Spolnost kao neizostavniparametar oblikovanja socijalnog ponašanja.Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženorazumijevanje i, zaključivanje te povezanost pojedinog ispoljavanja ponašanja s hormonskom uvjetovanosti (strah,stres, bolest, panika, izgubljenost, prva spolna zrelost).Predavanje 4. Osnova ponašanja. Genetika i socijalno ponašanje.Koliko genetičko ustrojstvo utječe na socijalno ponašanje, a koliko okolina? Fenomen grupe ili čopora. Izdvajanje,odbačenost ili nadmoć.Ishodi učenja: Student mora razumljivo moći objasniti kako nasljedne osobine utječu na ponašanje i koliko se takvoponašanje može modificirati tijekom životnog vijeka kao rezultat okoline i iskustva.Predavanje 5. Osnova života. Migracije i izbor staništa.Vrste migracija. Teorem marginalne vrijednosti. Optimalno vrijeme provedeno u staništu. Modeli.Ishodi učenja: Student mora poznavati osnove migracije riba, te objasniti sve navedene teoreme i modele. Mora moćijasno i brzo iščitati dijagrame teorema marginalne vrijednosti.Predavanje 6. Osnova života. Potraga za hranom u teoriji i praksi.OFT teorija. Skupine predatora. Važnost alternativnog plijena. OFT teorija. Veličina optimalnog plijena. Rizik od

izgladnjivanja. Varijabilnost vremena hranjenja. Kompromis između prehrane i opasnosti. Hranidbena ograničenja.Trofička kaskada (plijen-predator). Kako uloviti, a ne biti ulovljen (mimikrija).Ishodi učenja: Student mora razumjeti sve navedene probleme i znati ekološka rješenja isth kroz utvrđene teorije imodele. Iste mora moći lako potkrijepiti primjerima.Predavanje 7. Osnova života. Rizik predacije kod riba plijena.Odnos predatora i plijena. Minimaliziranje rizika: kriptičnost i nesavršena kriptičnost, aposematizam, Evolucijaupozoravajuće obojenosti. Kompromis između upadljivosti i kriptičnosti. Zašto predatori ne postanu toliko efikasni daistrijebe plijen? Ili zašto plijen ne razvije tako dobre prilagodbe protiv predacije da to eliminira predatore?Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženorazumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima.Predavanje 8. Osnova života. Spolna selekcija. Izbor partnera.Spolni konflikti i spolna selekcija. Razlike između mužjaka i ženki. Omjer spolova. Da li organizmi mogumanipulirati omjerom spolova? Postoji li konflikt između roditelja i potomstva? Strastveni mužjaci i izbirljive ženke.Negenetičke i genetičke koristi. Ukrašavanje. Fisher-ova hipoteza. 'Hendikep' hipoteza. Ulaganje mužjaka. Spolnikonflikti. Važnost udvaranja.Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženorazumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima.Predavanje 9. Osnova života. Roditeljska skrb i spolna selekcija.Vremensko usklađivanje mrijesta. Izražavanje spola. Oplodnja. Alternativne strategije u podizanju potomstva.Problemi u procjeni cijene i koristi alternativnih strategija. Alternativne reproduktivne taktike. Promjena spola. Spolnazrelost i spolno ponašanje. Ekološke hipoteze o skrbi za potomstvo. Oblici skrbi. Živorodnost. Kanibalizam mužjaka.Polimorfizam mužjaka. Posvajanje. Snubljenje? Zašto ženka pristaje na poliginiju? Ženkin i mužjakov ideal.Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženorazumijevanje i, zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima.Predavanje 10. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Kooperativno ponašanje.Primjer usvojenog kooperativnog ponašanja. Par čistača pruža bolju uslugu.Ishodi učenja: Student mora znati detaljno iznijeti navedene primjere i logički objasniti zašto se kooperativnoponašanje, karakteristično za više kralježnjake, nije znatnije proširilo kod riba.Predavanje 11. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Život u grupi i socijalna povezanost.Zašto ribe žive u grupi? Socijalne veze u plovi. Život u grupi i izbjegavanje predatora. Kontramjere predatora.Prednosti u potrazi za plijenom. Reproduktivne prednosti. Hidrodinamička učinkovitost. Kako ribe formiraju plove?Opis strukture plove. Modeliranje ponašanja plove. Donošenje odluka.Ishodi učenja: Student mora znati koje prednosti donosi život u grupi i pred kakvim se sve odlukama nalaze riba koježive u plovama.Predavanje 12. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Donošenje odluka i kompromisi.Ishodi učenja: Student mora znati objasniti ekološke hipoteze o donošenju odluka i kompromisa kod riba koje žive uplovama.Predavanje 13. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Paraziti i ponašanje riba.Paraziti i patogeni organizmi. Kako riba može izbjeći da bude inficirana parazitima? Kako riba mijenja ponašanjekada se jednom zarazi parazitima? Paraziti i izbor partnera. Ostali učinci parazita.Ishodi učenja: Na kraju predavanja, student mora biti sposoban odgovoriti na sva gore postavljena pitanja uz izraženorazumijevanje i zaključivanje. Mora moći odgovore potkrijepiti primjerima.Predavanje 14. Kako se nositi s kompleksnim svijetom? Primijenjena ekologija riba: Akvakultura i ribarstvo.Ribarstvo: aktivni i pasivni alati. Ponašanje riba kod koćarenja. Klopke koriste ponašanje riba: migracije. Zaštita.Prilov. Slučajni ulov. Propisi. Metode reduciranja prilova. Odnos morske ptice-ribe. Kompeticija ribara i ptica. Ulogaakvakulture. Poribljavanja.Ishodi učenja: Student mora znati kako se stečena ekološka znanja primjenjuju u praksi. S jedne strane mora razumjetimjere razumnog korištenje resursa (ribarstvo i akvakultura), a s druge strane mora znati kako se primjenjuju znanja oekologiji riba u svrhu konzervacijske ekologije: uspostava zaštićenih područja, zaštita staništa i vrsta. Važnostedukacije i znanosti u kreiranju ekološke svijesti.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave

student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Tijekom nastave vrednuje se a) pohađanje nastave(do 4 boda), b) aktivnost u nastavi (do 16 bodova) te c) dosadašnje usvojeno znanje i njegova primjena (do 50 bodovakroz tri kolokvija). Na završnom, pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđujuza svaku cjelinu. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su tijekom nastave ostvarili najmanje 40 bodova.Konačna ocjena utvrđuje se na temelju relativne raspodjele: izvrstan (5) (10% najboljih studenata), vrlo dobar (4)(sljedećih 25% studenata), dobar (3) (sljedećih 30% studenata), dovoljan (2) (sljedećih 25% studenata. Završni ispit seodržava usmeno / pismeno ovisno o broju studenata. U oba slučaja prag za prolaznost je minimalno ostvarenih 60%točnih odgovora. Ocjena dobar (3) je rezultat 70 %, a vrlo-dobar (4) 80 % točnosti odgovora na postavljena pitanja.Ocjena izvrstan (5) je rezultat visoke točnosti (>90%), ali i iskazanog logičkog zaključivanja i povezivanja ekološkihčinjenica.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Sveučilišnog studijskog centra za studije mora Sveučilišta uSplitu (http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: sanja@izor.hr. Usmenekonzultacije nastavnik održava jednom tjedno prije redovnog termina nastave iz navedenog kolegija.Naziv predmeta UTJECAJ RIBOLOVA NA BENTOSKE ZAJEDNICEKod predmetaSMR431Satnica predmeta(P/S/V)15/15/0ECTS(uz obrazloženje)2 ECTS (15 sati predavanja = 0,5 ECTS boda i 15 sati seminara i samostalan rad = 1,5ECTS boda)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar I. (godina) / II. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Doc. dr. sc. Gorana Jelić MrčelićVoditelj seminara Doc. dr. sc. Gorana Jelić MrčelićO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Osnovna zadaća predmeta je upoznati studente s neposrednim i posrednim utjecajem (kroz interakcije vrsta) ribolovautjecajem ribolova na populacije, ali i ekosustave, te konzervacijskim mjerama. Student mora razumjeti da nije teškovidjeti da utjecaj postoji, ali da teško je procijeniti stupanj i značaj utjecaja. Sadržaj kolegija:I. NEPOSREDAN UTJECAJ NA POPULACIJE1. Povijesni razvoj, trendovi u ribarstvu i definicija problema2. Prilov3. Utjecaj koćarenja i dredžanja na morsko dno4. Ribolov u području šelfaII. INTERAKCIJE VRSTA - odgovor predatora, plijena i kompetitora na ulov ciljanih vrstaIII. UTJECAJ NA RAZINI EKOSUSTAVA1. Bioraznolikost2. Zdravlje i cjelovitost ekosustava i stresu ekosustavuIV. FISHERIES MANAGEMENT – zaštitne mjere.Nastava je organizirana u obliku predavanja i seminara. Prisustvovanje nastavi je obavezno. Aktivno sudjelovanjestudenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima i video klipovima. Na seminarimastudent izlaže izabranu temu u vidu Power Point prezentacije. Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom

semestra prisustvovali na minimum 80% nastave i uspješno izradili i izložili seminarski rad.Popis obavezne literature1. Jelić Mrčelić, G., 2010/11: Utjecaj ribolova na bentoske zajednice, interna skripta, SplitPopis izborne literature1. Hall SJ. 1999. The Effects of Fishing on marine Ecosystems and Communities. Blackwell Science, Oxford.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Upoznati studente sa uvjetima za dobivanje potpisa i načinom polaganja ispita i ocjenjivanja, tesadržajem kolegija. Uvod u kolegij. Povijesni razvoj, trendovi u ribarstvu i definicija problema. (2 sata)Ishodi učenja: Razumjeti važnost ribolova kroz povijest. Poznavati globalna kretanja ribolova kroz povijest, te kolapsestokova koji su se dogodili. Poznavati količine ulova, vrste i ribolovna područje, te predviđanja razvoja ribolova.Razumjeti problem upravljanja u ribarstvu. Definirati stok, određivanje njegove struktura i veličine, temeljnečimbenike koji utječu na biomasu stoka, prirodna i ribolovnu regulacija veličine stoka. Poznavati pojmove tehnikeribolova, ribolovni napor i intenzitet ribolova, ribolovna snaga, lovnost i selektivnost ribolovnih alata, ulov po jediniciribolovnog napora.Predavanje 2. Neposredan utjecaj na populacije. Prelov. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti utjecaj jačine ribolova na sastav i veličinu riblje populacije. Objasniti direktne i indirektneučinke ribolova na ciljane i neciljane vrste. Razumjeti teškoće u procjeni stupnja i značaja utjecaja, te da se velikutjecaj može detektirati kao redukcija veličine populacije. Objasniti pojam prelov zbog slabog novačenja i prelov zbognedovoljnog rasta. Razumjeti i objasniti problem prilova. Objasniti pojam Tragedija zajedništva. Razumjeti biološke,ekonomske i društvene ciljeve ribolova.Predavanje 3. Neposredan utjecaj na populacije. Prilov. (2 sata)Ishodi učenja: Poznavati osnovne pojmove (zadržani i odbačeni prilov, neprijavljeni ulov, ulov za koji je krivotvorenopodručje ili vrste, High-grading). Utjecaj ribolova na pojedine takse: školjkaše, morske pse, bentoske strvinare.Utjecaj na populacije: hrskavičnječe, bentoski strvinari.Predavanje 4. Utjecaj koćarenja i dredžanja na morsko dno. Ribolov u području šelfa (2 sata)Ishodi učenja: Poznavati razvoj dredžanja i koćarenja, te razvoj spoznaje o štetnosti ovih ribolovnih alata. Poznavatitrenutačne nacionalne restrikcije, te razloge nedostatka regionalne i globalne regulative. Razumjeti veliku važnostiovog problema, te glavne prepreke u procjeni problema i implementaciji željene strategije zaštite - nepoznavanjepodručja djelovanja koćara i rasprostranjenosti bentoskih epifaunalnih zajednica. Poznavanje litoralnih, te plitkihbentoskih zajednica i posljedice ribolova na ova staništa.Predavanje 5. Interakcije vrsta - odgovor predatora, plijena i kompetitora na ulov ciljanih vrsta. (2 sata)Ishodi učenja: Mora razumjeti odnose plijen-predator, te kompeticiju i ekološke mehanizme smanjenja kompeticije.Objasniti mehanizme top down i bottom up kontrole. Objasniti zamjenu vrsta i druge konkurentne utjecaje. Poznavatiprimjere ovih utjecaja.Predavanje 6. Utjecaj na razini ekosustava. Bioraznolikost. Zdravlje i cjelovitost ekosustava i stres uekosustavu. (2 sata)Ishodi učenja: Student mora razumjeti pojam bioraznolikosti i vremenske obrasce biološke raznolikosti. Student morapoznavati posljedice ljudskih aktivnosti koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne zajednice imehanizme njihovog djelovanja (direktni i indirektni).Predavanje 7. Fisheries management. (2 sata)Ishodi učenja: Poznavati Kodeks odgovornog ribolova. Razumjeti potrebu zaštite bioloških resursa i načine njihovezaštitite (uspostava zaštićenih područja, zaštita staništa i vrsta), te važnost međunarodne suradnje i razvoja znanosti.Student mora razumjeti princip održivog razvoja i važnost edukacije.Predavanje 8. Film The end of the line. (1 sat)Ishodi učenja: Razumjeti utjecaj ribolova na smanjenje bioraznolikosti u moru (prelov i prilov) na primjeru bakalara uSjevernom Atlantiku, važnost i načine zaštite ugroženih vrsta, te društveno-ekonomski kontekst.Seminari.Studenti odabiru teme koje su vezane uz sadržaj kolegija sukladno svom interesu.Ishodi učenja: Student u obliku Power Point prezentacije iznosi svoj seminarski rad s ciljem da prepozna i objasnibitne činjenice (analiza i sinteza, te podučavanje). Također ga se potiče na samostalnost u radu (sposobnostpronalaženja informacija i razvijanje kritičkog mišljenja) i daje prilika za učenje kako prezentirati vlastiti rad.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)

Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, izradai prezentacija seminarskog rada). Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum80% nastave. Klasičnog polaganja ispita nema. Konačnu ocjenu čini 75% ocjene izrade i prezentacije seminarskograda i 25% pohađanje i aktivnost na nastavi. U ocjenjivanju seminarskog rada vrednovat će se: samostalnost uistraživanju, sposobnost analize i sinteze problema, posebice strukturiranje građe, prezentacija teme (vizualno igovornička vještina), sposobnost prenošenja znanja, kritički osvrt na vlastiti i tuđi rad.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: gjelic@pfst.hr. Usmene konzultacijenastavnik održava jednom tjedno prema rasporedu.Naziv predmeta INSTRUMENTI ZAŠTITE I UPRAVLJANJA EKOSUSTAVIMA MORAKod predmetaSMR432Satnica predmeta(P/S/V)30/15/0ECTS(uz obrazloženje)4 ECTS (15 sati nastave i 15 seminara = 1,5 ECTS; samostalno učenje i konzultacije = 2,5ECTS)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar I. (godina) / II. (semestar)Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz fizike, kemije, biologije i ekologijeJezik poduke iHrvatski jezikmogućnost praćenja naMoguća prilagodba na engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesorVoditelj seminara Prof. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Glavni cilj predmeta je upoznavanje studenata s instrumentima i postupcima za upravljanje mjerama u ekosustavukako bi se postigla ravnoteža između zaštite i očuvanja prirodnih vrijednost određenog područja i gospodarskihinteresa brojnih korisnika. Drugačije rečeno, fokus je na mjerama i instrumentima kojima se uz održiv gospodarskirazvoj ostvaruju ekološki (zaštita) i socijalni (npr. zapošljavanje) učinci. Kroz seminare se studenti uvode u praktičnuprimjenu ovakvog pristupa u relevantnim sektorima (ribarstvo, akvakultura, šumarstvo, urbano planiranje i dr.).Nastava se organizira u blok –satovima. Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; seminarski radovi;diskusija i zaključivanje; pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni brojopravdanih izostanaka). Studenti su obvezni sudjelovati u seminarskom dijelu nastave.Popis obavezne literature1. Katavić, I. Instrumenti zaštite i upravljanja ekosustavima mora CD*2. Garcia, S.M. Zerbi, A. Aliaume, C. Do Chi, T. And Lasserre, G., 2003. The ecosystem approach to fisheries. Issuesterminology, principles, institutional foundations, implementation and outlook. FAO Fisheries Technical Paper. No.443, FAO. 2003. 71p.*CD uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PPT prezentacija, različiti tekstovi i web adrese iz problematikeupravljaja temeljenog na ekosustavimaPopis izborne literature1. Shepheerd, G. 2004, The ecosystem approach. Five steps to implementation. IUCN, Gland, Switzerland andCambridge, UK, 30pp.2. Grumbine, R.E., What is Ecosystem Management? Conservation Biology, Vol. 8, No 1, 27-38.

3. Vella, A. 2010. Sustainable Fisheries in the Mediterranean. UNEP/MAP CP/RAC, 143p. (dostupno također na;www. cprc.org)4. FAO, 1995. Code of conuct for responsible fisheries. Rome, FAO, 41p.5. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisa6. NOAA, 1999. Ecosystem-Based Fishery Management. U.S. Department of Commerce, National Oceanic andAtmospheric Administration NOAA, National Marine Fisheries Service NMFS: 66p: http://www.st.nmfs.gov/st2/Ecobas-fis-man.pdf7. DFO, 2003. Objective-Based Fisheries Management (OBFM). B-HQ-03-01E(a): http://www.dfompo.gc.ca/media/backgrou/2003/hq-ac01a_e.htm8. Linkovi za UN konvencije:UN, 1971. Convention on Wetlands of International Importance especially as Waterfowl Habitat. Ramsar (Iran), 2February 1971. UN Treaty: http://www.ramsar.org/indexfr.htmUN, 1972. Report of the United Nations Conference on the Human Environment. United Nations EnvironmentProgramme: http://www.unep.org/Documents/Default.asp?DocumentID=97UN, 1982. United Nations Convention on the Law of the Sea: http://www.un.org/depts/los/index.htmUN, 1992. Action 21. United Nations UN: http://www.un.org/french/ga/special/sids/agenda21/action17.htmUN, 1992. Convention on Biological Diversity. United Nations, UN:http://www.biodiv.org/default.shtmlUN, 1995. United Nations Agreement for the Implementation of the Provisions of the United Nations Convention onthe Law of the Sea of 10 December 1982 relating to the Conservation and Management of Straddling Fish Stocks andHighly Migratory Fish Stocks:http://www.un.org/Depts/los/convention_agreements/convention_overview_fish_stocks.htmUN, 1995a. Convention on Biological Diversity. The Jakarta Mandate Marine and Coastal Biodiversity –introduction: http://www.biodiv.org/programmes/areas/marine/default.aspUN, 2002. World Summit on Sustainable Development WSSD. Johannesburg Plan of Implementation. Chapter IV,Protecting and managing the natural resource base of economic and social development. United Nations UN:http://www.un.org/esa/sustdev/documents/WSSD_POI_PD/English/POIChapter4.htmNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)I. CJELINA: Procjena utjecaja na okoliš (PUO)Predavanje 1. Uvod: Terminologija i paradigma.Definicija ekosustava. Management u ekosustavu. Management u ribarskom sektoru. Pristup upravljanju i zaštitiprirodnih vrijednosti temeljen na funkcioniranju ekosustava. Integralni pristup.Predavanje 2. Morski ekosustav i njegova obilježja.Biološka organizacija morskog ekosustava. Struktura. Međuovisnosti čimbenika. Sektor ribarstva i morski ekosusstav– učinci i posljedice uslijed neusklađenog ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti; uslijed neselektivnosti alata;prilov – neželjeni ulov. Predator – plijen. Ostali utjecaji – čovjek i morski sisavci.Predavanje 3. Obnovljiva biološka bogatstva u ekosustavu mora – instrumenti i mjere regulacije ribolova.Čimbenici koji presudno utječu na biozalihe i dinamiku populacija. Globalne promjene, prevladavajući trendovi umorskom okolišu. Indikatori promjena. Varijable koje utječu na model optimizacije ribolva.Instrumenti i mjereupravljanja.Predavanje 4. Principi upravljanja aktivnostima u ekosustavu i implementacija.Principi (12) i njihova stupnjevita primjena (5): (1) dionici, prostor i međuodnosi; (2) struktura i funkcioniranjeekosustava s mehanizmima upravljanja i praćenja; (3) relevantna ekonomska pitanja koja utječu na ekosustav i ljude;(4) mogući utjecaj predmetnog ekosustava na susjedne; (5) dostizanje dugoročnih ciljeva.Predavanje 5. Problemi upravljanja i zaštite ekosustava s većim brojem vrsta i alata u ribolovu.Regulacijske i manipulacijske mjere u ekosustavu. Održivi v.s. neodrživi način upravljanja i zaštite biološkimbogatstvima. Međuovisnost vrsta u ekosustavu. Tradicionalne mjere upravljanja i praksa u ribarstvu. Procedure udonošenju odluka. Ukupni dopustivi ribolov – kvote u odnosu na upravljanje ribarstvom temeljenim na ribolovu.Predavanje 6. Zakonodavno pravni, organizacijski i institucionalni okviri za upravljanje i zaštitu morskihekosustava.Konvencije, protokoli, uputstva. Međunarodni sporazumi, ugovori i dogovori. Korijeni utemeljenja od 1970. do danas.Agencije i tijela UN sustava (UNEP/UNDP/FAO), druga međunarodna i regionalna tijela i organizacije.Predavanje 7. Pravo mora i granice na moru (UNCLOS, 1982).

Konvencija o pravu mora kao međunarodno-pravni instrument upravljanja i zaštite mora. Povijesne težnje, pokušaji ipromašaji u naporima za razgraničenje na moru. Definicije i odredbe koje se odnose na epikontinentski pojas,unutrašnje morske vode, teritorijalno more, isključivi gospodarski pojas i otvoreno more.Predavanje 8 Konferencija o okolišu i razvoju (UNCED, 1992) – poruke i dosezi.Agenda 21. Načela. Klimatske promjene. Bioraznolikost.Predavanje 9. Regionalna tijela i organizacije za razvoj i zaštitu Sredozemlja.Barcelonska konvencija kao politička podloga za poduzimanje mjera u Sredozemlju. Mediteranski akcijski plan(UNEP/MAP); Centri za regionalne aktivnosti MAP-a (RAC). Krovna komisija za ribarstvo u Sredozemlju (GFCM).Aktivnosti na polju razvoja i zaštite.Predavanje 10 Sredozemno more – instrumenti upravljanja i zaštite.Principi primjene instrumenata za upravljanje i zaštitu. Financijski, tehnički i administrativni instrumenti.Predavanje 11. Ilegalni, neprijavljeni i neregulirani ribolov (IUU).Napori u pravcu suzbijanja/eliminacije IUU ribolova. Mjesto i uloga međunarodnih organizacija: MeđunarodneOrganizacije za zaštitu prirode i prirodnih bogatstava (IUCN); Međunarodne komisije za zaštitu tuna (ICCAT) iKonvencija o mđunarodnoj trgovini ugroženim vrstama flore i faune (CITES); nd za zaštitu divljih životinja (WWF).Predavanje 12. Razgraničenje zatvorenih i poluotvorenih mora sukladno Konvenciji (primjer: Jadranskomore).Povijesni prikaz sporazumijevanja i dogovaranja na Jadranu. Osnovna crta, crta sredine (ekvidistanca) . Osimskisporazum s Italijom (1975). Razgraničenje nakon raspada ex-Jugoslavije. Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas u svjetlugraničnih nesporazuma sa R. Slovenijom. Razgraničenje južnih granica RH na moru (BiH & Crna Gora).Predavanje 13. Relevantnost FAO Kodeksa za upravljanje temeljeno na ekosustavu.Relevantnost za ekosustav, okoliš, biodiverzitet i ugrožene vrste, ribarstvo i druge aktivnosti.Predavanje 14. Zajednička ribarska politika (ZRP) EU – povijesni slijed, principi i trendovi.Mjere i instrumenti ZRP EU. Zakonodavno – pravni okvir i reformski iskoraci: pristup vodama i resursima; zaštitaresursa; upravljanje ribolovnim kapacitetima; nadzor i kontrola.Predavanje 15. Potpore kao instrumenti upravljanja s posebnim obzirom na ribarski sektor.Pojam, oblici i vrste državnih potpora. Horizontalne, regionalne i sektorske potpore; strukturalne, 'de minimis' i 'blockexemption' potpore. Ciljevi. Usporedba politike poticaja u ribarstvu EU i RH.Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temu i prezentirati ga ostalimstudentima. Studenti će se koristiti američkim priručnikom za praktičnu implementaciju EBM koji je dostupan nainterenetu. (University of Michigen, 2007. Ecosystem management initiative. School of Natural Resources andEnvironment, Ann Arbor, Mich. www.snre.umich.edu/ecomgt)Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispit se sastoji od pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka ikvaliteti napisanog i prezentiranog seminarskog rada, te njihova aktivnost i doprinos diskusijama.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminimakonzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaPOVIJEST ISTRAŽIVANJA MORA I MORSKOG RIBARSTVASMR10730/15/03 (30 sati predavanja = 1 ECTS bod; 15 sati seminarskih radova i samostalni rad = 2ECTS bod)obavezan izborni Xtemeljni X napredni specijalističkiMorsko ribarstvo / diplomski studiji

Godina/semestar I. (godina) / II. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Doc. dr. sc. Gorana Jelić MrčelićVoditelj seminara Doc. dr. sc. Gorana Jelić MrčelićO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Osnovna zadaća je upoznati studente s povijesnim razvojem istraživanja mora i morskog ribarstva, s ciljem da studentirazviju vlastite spoznaje o tome koji su mogući trendovi razvoja znanosti o moru, kao i trendovi u iskorištavanjubogatstava mora. Kroz kolegij obrađuju se sljedeća poglavlja:1. Povijesni razvoj plovidbe i istraživanja mora (oceanologije):• Faze razvoja• Značajni istraživači i znanstvenici• Znanstvene ekspedicije• Znanstveno-istraživačke ustanove• Značajna otkrića• Razvoj metoda istraživanja• Razvoj podvodnih istraživanja (uključujući ronjenje)2. Povijesni razvoj ribarstva:• Razvoj ribolova i ribolovnih alata• Razvoj ribarskih brodova• Razvoj marikulture• Pravna osnova (međunarodne konvencije i drugi pravni propisi)3. Mediteran i Jadran4. Suvremeni problemi, organizacije i pravna osnova (međunarodne konvencije i drugi pravni propisi).Nastava je organizirana u obliku predavanja i seminara. Prisustvovanje nastavi je obavezno. Aktivno sudjelovanjestudenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima i video klipovima. Na seminarimastudent izlaže izabranu temu u vidu Power Point prezentacije. Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekomsemestra prisustvovali na minimum 80% nastave (12 od 15 tjedana) i uspješno izradili i izložili seminarski rad.Tijekom semestra polažu se dva pismena kolokvija. Izlazak na kolokvij nije obavezan. Pozitivna ocjena iz obakolokvija oslobađa studente od ispita koji se polaže kao pismeni test.Popis obavezne literature1. Jelić Mrčelić, G., 2011/12: Povijest istraživanja mora i ribarstva, interna skripta, SplitPopis izborne literature1. Basoli, 1984: Ribarstvo na Jadranu, Znanje, Zagreb2. Ercegović, 1949: Život u moru, JAZU, Zagreb3. Lorini, 1995. Ribanje i ribarske sprave, D&M, Zagreb4. Županović, 1971: Ribarstvo Jadrana, MH, Split5. D’Erco, 1973: O ribolovu na istočnom Jadranu, Jadranski Institut JAZU, Zgreb6. Šimunković, 2008: Ribolov i prerada ribe u 18. stoljeću, Filozofski fakultet u Splitu-Dante Alighieri, Split7. Pomorska enciklopedijaNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Upoznati studente sa uvjetima za dobivanje potpisa i načinom polaganja ispita i ocjenjivanja, tesadržajem kolegija. Uvod u kolegij.Ishodi učenja: Student mora objasniti pojam i poznavati podjelu oceanologije, te navesti faze razvoja oceanologije iglavna obilježja svake epohe. Student mora razumjeti društvene prilike koje uvjetovale razvoj znanosti o moru.Predavanje 2. Klasično doba oceanologije – od prvih civilizacija do antičke Grčke.Ishodi učenja: Student mora poznavati podjelu povijesti, epohe u prapovijesti (kameno doba, brončano doba, željeznodoba), društvene prilike ovih epoha, razvoj prvih plovila i razloge čovjekova 'zbližavanja' s morem, prve civilizacijevezane uz more (Mezopotamija, Egipat, Kina, narodi Polinezije, Fenikija, Kretsko-minojska kultura i Mikenska

Grčka). Poznavati putovanja koja su poduzimali Feničani (plovidba oko Afrike i ulazak u Indijski ocean) i važnostfeničke kolonije Kartage.Predavanje 3. Klasično doba oceanologije – od antičke Grčke do Srednjeg vijeka.Ishodi učenja: Prepoznati utjecaj Feničana i antičke Grčke na današnji Zapadni svijet (kolijevka zapadne civilizacije).Objasniti razvoj grčke spoznaje o moru (kako su grci opisivali poznati svijet). Objasniti ulogu Aristotela u razvojuznanosti. Poznavati velike znanstvenike Aleksandrijskog doba, pogotovo doprinos Aleksandra Makedonskog,Eratostena i Ptolomeja. Poznavati ulogu Etruščana i Rima u razvoju pomorstva i znanosti o moru.Predavanje 4. Klasično doba oceanologije – Srednji vijek.Ishodi učenja: Poznavati društvene prilike u Europi u Srednjem vijeku i razlog kočenja znanosti – mračno doba(podjela Europe na Istočno i Zapadno Rimsko carstvo, pad Zapadnog Rimskog carstva). Poznavati ulogu Vikinga urazvoju pomorstva (prva europska kolonija u Americi), te Normana. Objasniti ulogu vjere u istraživanju mora (širenjevjere, sukobi i traženje novih putova iz Europe u Indiju). Poznavati razloge uspona talijanskih trgovačkih gradova,posebice Venecije. Poznavati ulogu Marca Pola u razvoju istraživanja mora. Razumjeti ulogu Islama u suvremenojznanosti (astrologija, geografija, prva sveučilišta). Objasniti položaj Kine u tadašnjem Svijetu.Predavanje 5. Predchallengersko doba oceanologije – Doba velikih otkrića.Ishodi učenja: Poznavati društvene prilike u Europi koje su dovele do velikih otkrića – nemogućnost kopnene trgovines Indijom – pojava karavela – uspon Portugala i Španjolske. Poznavati istraživače i putovanja (Princ Henrika odPortugala, Bartolomeo Diaz, Vasco da Gama, Cristofor Columbo, Ferdinando Magellan, Sir Francis Drake). Objasnitirazloge zašto Francuska, Engleska, Danska tragaju za Sjevernoistočnim i Sjevernozapadnim prolazom u Pacifik.Objasniti razloge koji su doveli do većeg interesa Europe za Ameriku, Afriku, Aziju i Australiju.Predavanje 6. Predchallengersko doba oceanologije – doba prvih znanstvenih putovanja.Ishodi učenja: Poznavati razloge ponovnog procvata prirodnih znanosti, te objasniti pojavu znanstvenika – amatera.Objasniti kako je riješen problem određivanja geografske dužine na moru. Poznavati znanstveni doprinos Boyla,Humbolta i Marsiglia. Objasniti zašto su Europljani vjerovali u terru Australis Incognitu i kako je opovrgnuto tovjerovanje. Poznavati istraživačka putovanja Cooka.Predavanje 7. Predchallengersko doba oceanologije – doba prvih znanstvenih putovanja.Ishodi učenja: Poznavati znanstveni rad Benjamina Franklina. Poznavati i povezati znanstvene doprinose Galilea,Newtona i Laplacea. Poznavati znanstvene doprinose Lavoisiera, Gay Lussaca, Marceta. Poznavati rad Darwina,objasniti kako je potkrijepio teoriju o evoluciji i prirodnom odabiru. Poznavati doprinos Maurya oceanologiji.Kolokvij 1Predavanje 8. Challengersko doba oceanologije – doba prva prava znanstvena ekspedicija.Ishodi učenja: Poznavati prilike koje su dovele do ekspedicije Challenger. Poznavati kako je otkriće prasluzi objasnioHuxlya i u čemu je pogriješio. Objasniti postojanje azoične teorije. Poznavati znanstveni doprinos Forbesa. Poznavatiekspedicije postchallengerskog doba – brodovima Albatross, Meteor, Discovery i Fram.Predavanje 9. Postchallengersko doba oceanologije.Ishodi učenja: Poznavati uređaje i alate za mjerenje i uzorkovanje ove epohe (dredža, planktonska mreža, Secchiploča, Nansenova i Niskinova boca (crpac), Forel-Ulleova ljestvica boja mora). Poznavati vodeće institute (StazioneZoologica Napoli, Woods Hole Institute), organizacije (ICES, CIESM) za istraživanje mora. Poznavati znanstvenidoprinos znanstvenika: Wegenera, Haeckela, Hensena, Nansena, Eckamana, Jerlova, ZoBell. Objasniti važnost nalazaživih Latimerija.Predavanje 10. Glomar-challengersko doba oceanologije – prvi dio.Ishodi učenja: Objasniti ulogu novih tehnologija u istraživanju mora - primjene računala, satelita, zvučnihopservatorija. Poznavati razvoj kartiranja morskog dna – otkriće oceanskih uzvisina uzvisine (the Ocean Ridges).Objasniti važnost mineralnih dimanjaka za život na Zemlji (Ballard). Objasniti teoriju širenja morskog dna (HarryHammond Hess) i teoriju o izmjeni ledenih doba na Zemlji i teoriju Mesinske krize saliniteta (navesti dokaze).Poznavati etape razvoja istraživačkog bušenja oceanskog dna: 1.The Deep Sea Drilling Project (DSDP) i GlomarChallenge; 2. The Ocean Drilling Program (ODP) i Joides Resolution; 3. The Integrated Ocean Drilling Program(IODP).Predavanje 11. Glomar-challengersko doba oceanologije – drugi dio.Ishodi učenja: Poznavati prednosti i nedostatke satelitske oceanografije. Poznavati glavne karakteristike, te opremuistraživačkih brodova, podvodnih laboratorija - podvodnih habitata. Poznavati FLIP (Floating Instrument Platform).Objasniti razloge postavljanja umjetnih grebena. Poznavati rad popularnih suvremenih oceanografa: Cousteau,

Ballard. Predvidjeti mogućnosti i daljnje pravce istraživanja mora. Poznavati mogućnosti kolonizacije oceana –prednosti i nedostatke.Predavanje 12. Razvoj podvodnih istraživanja.Ishodi učenja: Poznavati razvoj podmornica - batisfera i batiskaf Trieste (otac i sin Piccard), ronilice bez posade(Unmanned Undersea Vehicle UUV): autonomne podmornice bez posade Autonomous Underwater Vehicle (AUV) ineautonomne daljinski upravljane podmornice bez posade Remotely Operated (Controlled) Underwater Vehicles(ROVs), podmornice za izronjavanje LILOS (Lock-In-Lock-Out Submarines). Poznavati vrste i razvoj različitih vrstaronjenja (SCUBA ronjenje, ronjenje s dobavom s površine, ronjenje u saturaciji), ronilačka zvona i objasniti što je tokesonska bolest. Vrednovati doprinos Cousteau-a razvoju ronjenja.Predavanje 13. Pregled istraživanja Mediterana i Jadrana.Ishodi učenja: Poznavati istraživače (Marsigli) i ekspedicije (Thor) važne za istraživanje Mediterana. Poznavatiorganizacije, istraživače i ekspedicije važne za istraživanje Jadrana: Adria Commition, Pomorska biološka postaja uRovinju, morski akvarij u Zagrebu, IOR, znanstveni doprinos Bučića, prvo hrvatsko znanstveno-istraživačkoputovanje duž Jadrana – Brusina. Razumjeti važnost ekspedicije Hvar.Predavanje 14. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi istraživanja, iskorištavanjai zaštite mora.Ishodi učenja: Poznavati vodeće organizacije, programe i projekte koji se bave pitanjima vezanim uz more (FAO,IMO, UNESCO, UNEP; WWF, IUCN). Poznavati pravnu osnovu istraživanja, iskorištavanja i zaštite mora(Konvencija o pravu mora, Kodeks odgovornog ribarstva). Student mora razumjeti princip održivog razvoja, odnosnomjere razumnog korištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja.Predavanje 15. Pitanja od posebne važnosti.Ishodi učenja: Student mora poznavati suvremene probleme kojima se susreće oceanologija, te znati objasniti razlogetih problema i navesti moguća rješenja. Objasniti mehanizam pojava (današnja saznanja): el Nino južna oscilacija,globalne klimatske promjene, kisele kiše.Kolokvij 2Seminar 1. Povijesni razvoj ribarstvaSeminar 2. Povijesni razvoj pojeedinih vrsta ribolova – poseban osvrt na razvoj tunolova, lova na sleđeve ibakalare, te kitolova.Seminar 3. Povijesni razvoj ribarskih brodova.Seminar 4. Povijesni razvoj ribolovnih alata, posebice ribarskih mreža – stajačice, potegače, povlačne,plivarice.Seminar 5. Povijesni razvoj marikulture.Seminar 6. Povijesni razvoj spužvarstva.Seminar 7. Povijesni razvoj koraljarstva.Seminar 8. Povijesni razvoj prerade i očuvanja proizvoda iz mora (sušenje, dimljenje, soljenje, fermentiranje,mariniranje, konzerviranje, paštete, kavijar, riblje brašno).Seminar 9. Povijesni razvoj ribarstva – pojedinih vrsta ribolova na Jadranu – poseban osvrt na razvojtunolova, lova na malu plavu ribu (vojge i potegače, te plivarice), te koćarenja.Seminar 10. Povijesni razvoj ribarskih brodova na Jadranu.Seminar 11. Povijesni razvoj ribolovnih alata na Jadranu.Seminar 12. Povijesni razvoj marikulture na Jadranu.Seminar 13. Povijesni razvoj spužvarstva.Seminar 14. Povijesni razvoj koraljarstva.Seminar 15. Povijesni razvoj prerade i očuvanja proizvoda iz mora na Jadranu. Život ribara. Trgovina iraspodjela ribe. Ribarnice. Zaštitne mjere.Ishodi učenja: Student u obliku Power Point prezentacije iznosi svoj seminarski rad s ciljem da prepozna i objasnibitne činjenice (analiza i sinteza, te podučavanje). Također ga se potiče na samostalnost u radu (sposobnostpronalaženja informacija i razvijanje kritičkog mišljenja) i daje prilika za učenje kako prezentirati vlastiti rad. Studentmora poznavati razvoj ribolovnih alata, načina njihove uporabe, razvoj plovila koja su se koristili u ribolovu, ali i uškoljkarstvu, koraljarstvu i spužvarstvu. Također moraju usvojiti znanje o razvijanju marikulture, te prerade i očuvanjaproizvoda iz mora. Mora biti sposoban prepoznati koje prepreke i ograničenja upotreba pojedinih alata i tehnika

ibolova, te utjecaj društvene situacije na razvoj pojedinih ribolovnih alata, tehnika ribolova, uzgoja i prerade. Morarazumjeti kako su društveno-ekonomske prilike utjecale na razvoj ribarstva.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, izradai prezentacija seminarskog rada, polaganje dva kolokvija) i na završnom ispitu. Pravo na potpis imaju studenti koji sutijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave (12 od 15 tjedana) i uspješno izradili i izložili seminarskirad. Tijekom semestra polažu se dva pismena kolokvija. Izlazak na kolokvij nije obavezan. Pozitivna ocjena iz obakolokvija oslobađa studente od ispita koji se polaže kao pismeni test. Polaganje ispita je pismeno i to: završnipismeni ispit ili polaganje dva pismena kolokvija. Prag za prolaznost je minimalno riješenih 50% na završnompismenom ispitu, odnosno na svakom od kolokvija. Ocjenjivanje pismenog ispita i kolokvije je relativno: izvrstan (5)15% najboljih studenata, vrlo dobar (4) 35% studenata, dobar (3) 35% studenata, dovoljan (2) 15% studenata.Konačnu ocjenu čini 75% ocjene završnog testa (ili srednje ocjene dva kolokvija) i 25% ocjene seminara.Primjeri ispitnih pitanja:1. U čemu je značaj ekspedicije Challenger?2. Posebno je značajnu ulogu imala ekspedicija od 13 ljudi s norveškim arktičkim istraživačima F.Nansenom, R. Amudsenom i O. Sverdrupom, koja je poduzeta od 1893. do 1896. drvenimledolomcem ____________.3. Pathfinder of the Seas (1806.-1873.), američki oceanograf i profesionalni mornarički časnik,direktor ustanove za izradu pomorskih karata i instrumenata US Navy’s Department of Charts andInstruments, za mnoge je otac moderne oceanogafije. Radi se (zaokruži odgovor):A. Matthew Fontaine MauryB. Edward ForbesC. Charles Wyville ThomsonDodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: gjelic@pfst.hr. Usmene konzultacijenastavnik održava jednom tjedno prema rasporedu.Naziv predmeta MARIKULTURA BESKRALJEŽNJAKAKod predmetaSMB425Satnica predmeta(P/S/V)15/15/0ECTS(uz obrazloženje)3 ECTS (15 sati predavanja = 1ECTS, seminari i terenski rad=2 ECTS)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar I. (godina) / II. (semestar)Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije beskralježnjakaJezik poduke iPredavanja, prezentacije i izrada seminarskih radova kao i njihova oralna prezentacija sumogućnost praćenja nana hrvatskom jeziku. Predavač nastavu može pripremiti na engleskom i poljskom jeziku.drugim jezicimaNositelj predmeta Doc. dr. sc. Leon GrubišićVoditelj seminara Doc. dr. sc. Leon GrubišićO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Marikultura beskralježnjaka je izborni predmet koji ima za cilj upoznati studente s razlozima kontroliranog uzgojavelikog broja vrsta beskralješnjaka. Kontrolirani uzgoj se primjenjuje na širokoj lepezi od virusa do višestaničnih algi

i rakova. Beskralješnjaci se istražuju i uzgajaju u različite svrhe. Za potrebe vojne industrije, medicine i farmacije,kozmetičke industrije akvakulture, poljoprivrede i na koncu za prehranu ljudi. Cilj predmeta je upoznati studente stemeljnim bio-ekološkim spoznajama uzgajanich vrsta. O razlozima njihova uzgoja i minimalnim i optimalnimbiotskim i abiotskim čimbenicima potrebnim za masovniju proizvodnju. Kroz predavanja studenti se upoznaju stehničkim i tehnološkim zahtijevima proizvodnje. Studenti su obvezni pohađati predavanja, te samostalno ili uparovima na koncu semestra napisati i javno prezentirati seminarski rad koji će predhodno recenzirati nositeljpredmeta. Postoji mogućnost terenskog i laboratorijskog praktičnog rada u mrijestilištima morskih riba gdije sestudenti upoznaju s tehnologijom uzgoja planktonskih zajednica (fito i zooplanktonti) koje služe kao živa hrana zapotrebe akvakulture.Popis obavezne literature1. Frank, H. Hoff & Terry W. Snell 1987. Plankton culture manual. Fifth edition. Florida aqua farms. Inc.2. Moretti, A i dr. 1999. Manual on hatchery Production of seabass and gilthead seabream. Volume1. FAO3. Landau., M. 1991. Introduction to aquaculture. John Wiley and Sons.Inc.4. Phillips B.F. & J. Kittaka 1987. Spiny lobsters fisheries and culture., Fishing News Books. second edition.Popis izborne literatureStudente na izbornu literaturi i izvore s interneta (PDF-dokumente) usmijerava nositelj predmeta s obzirom na zadaneteme i problematiku seminarskog rada, te užih interesa pojedinich studenata.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1.Uvodno predavanje obuhvaća upoznavanje s najzastupljenijim grupama beskralješnjaka u uzgoju s posebnim osvrtomna vrste koje se uzgajaju u marikulturi. Uzgoj virusa i bakterija, razlozi i metode uzgoja u visokospecijaliziranimvojnim i farmacetskim laboratorijima. Uzgoj sojeva bakterija za prehrambenu tehnologiju i farmaciju. Biotehnologijauzgoja probiotskih sojeva. Uzgoj bakterija za potrebe biofiltracije morske vode u reciklažnom sustavu uzgoja riba.Predavanje 2.Uzgoj jednostaničnih algi za potrebe akvakulture, farmacije, poljoprivrede, energetike i ljudske ishrane. Upoznavanjes biološkim osobitostima najčešće uzgajanih vrsta fitoplanktona. Priprema uzgojnog medija i izolacija uzgojnihstanica. Masovni uzgoj za potrebe akvakulture. Uzgoj višestaničnih algi i vodenog bilja.Predavanje 3.Uzgoj zooplanktona. Uzgoj praživotinja (cilijata) za potrebe akvakulture. Biološka obilježja rotifera. Uzgoj rotifera zapotrebe ishrane najranijih razvojnih stadija riba i školjkaša. Uzgoj salamurnog račića (Artemia salina) za potrebehranjenja postličinačkih stadija riba i rakova.Predavanje 4.Uzgoj morskih spužvi ekstenzivnog tipa za potrebe kozmetičke industrije. Kontrolirano mriješćenje i uzgoj morskihbodljikaša (trpova i ježeva) za potrebe ekskluzivne gastronomske ponude. Uzgoj školjkaša, kontrolirani mrijest itehnologija uzgoja kamenice. Tehnologija uzgoja dagnji. Kontrolirani mrijest, uzgoj i repopulacija puzlatke.Predavanje 5.Uzgoj glavonožaca. Glavonožci uzgajani kao eksperimentalne životinje u biomedicinskim istraživanjima. Ekstenzivniuzgoj hobotnica. Kontrolirani mrijest hobotnice i uzgoj paraličinačkih stadija. Tehnologija uzgoja lignje i sipe.Tehnologije uzgoja kozica (ekstenzivna i intenzivna). Kontrolirana reprodukcija hlapa i ekstenzivni uzgoj jastoga.Seminar 1.Uzgoj makroalgi za potrebe farmaceutske i kozmetičke industrije.Seminar 2.Tehnološki procesi purifikacije školjkaša.Seminar 3.Proizvodnja eko-goriva iz jednostaničnih algi.Seminar 4.Uzgoj školjkaša s ciljem proizvodnje nakita.Seminar 5.Mogućnosti uzgoja jakobove kapice u Jadranskom moru.Seminar 6.Uzgoj spužvi za potrabe farmacetske industrije.

Seminar 7.Uzgoj koralja za potrebe morske akvaristike.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Na kraju semestra studenti polažu završni usmeni ispit. Student odgovara na pet postavljenih pitanja. Za svako pitanjei odgovore student dobije ocjene iz čijeg zbroja se izračunava srednja vrijednost. Ukoliko za jedan odgovor student nedobije prolaznu ocijenu, završna ocjena ne može biti prolazna.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Svi studenti su tijekom semestra slobodni putem e-maila i telefona kontaktirati nositelja predmeta.Naziv predmeta POSTUPCI PROVJERE, ANALIZE I PRIKAZA PROSTORNIH PODATAKAKod predmetaSMB426Satnica predmeta(P/S/V)15/0/15ECTS(uz obrazloženje)3 ECTS (1 za predavanja i vježbe, 2 za samostalno učenje i konzultacije)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar I. (godina) / II. (semstar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesorVoditelj vježbiProf. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Upoznavanje studenata s postupcima provjere kvalitete, analize i prikaza prostornih oceanografskih podataka.Popis obavezne literature-Popis izborne literature-Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)-Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)-Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)-Naziv predmeta RIBOLOV I KOLEBANJE RIBLJIH STOKOVAKod predmetaSMR510Satnica predmeta(P/S/V)30/15/15ECTS(uz obrazloženje)5 ECTS (2 za predavanja, seminare i vježbe, 3 za samostalno učenje)Status predmeta obavezan X izborni

(označiti X) temeljni X napredni specijalističkiStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar II.( godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezik, engleski jezik (prema potrebi)drugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Alen Soldo, izvanredni profesorVoditeljProf. dr. sc. Alen Soldo, izvanredni profesor (voditelj seminara)vježbi/seminara Jure Brčić, dipl. ing. (voditelj vježbi)O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađanju nastave, obveze studenata...)Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o reguliranju ribolova usljed promjena u stanju stokova riba idrugih morskih organizama.Popis obavezne literature-Popis izborne literature-Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Vježba 1. Uvod. (2 sata)Ishodi učenja: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i definicijama kojima ćemo se služiti na vježbama.Ponavljanje osnovnih matematičkih operacija koje ćemo koristiti kod rješavanja zadataka. Upoznavanje sa POPULUSkompjuterskim programom.Vježba 2. Rast populacije u beskonačnom okolišu. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti kontinuirani rast populacije (stoka) u beskonačnom okolišu. Objasniti diskretni rast populacije(stoka) u beskonačnom okolišu. Usporediti kontinuirani i diskretni model rasta populacije (stoka). Izvršiti simulacijuoba modela koristeći se POPULUS računalnom programu.Vježba 3. Rast populacije u ograničenom okolišu. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti kontinuirani logistički model rasta populacije (stoka). Objasniti diskretni logistički rastpopulacije. Izvršiti simulaciju oba modela koristeći se POPULUS računalnom programu. Objasniti izlov 'logističke'populacije (stoka).Vježba 4. Starosna struktura populacije i rast populacije. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti određivanje parametre fekunditeta i preživljavanja (S x , l x , m x i F x ). Objasniti kako rastpopulacije može ovisiti o starosnoj strukturi populacije. Objasniti što je to 'Cole – ov paradox'. Izvršiti simulacijukoristeći se POPULUS računalnom programu.Vježba 5. Lotka – Volterra model kompeticije. (3 sata)Ishodi učenja: Objasniti Lotka – Volterra model kompeticije. Objasniti Dynamiku Lotka – Volterra modelakompeticije. Izvršiti i objasniti analizu izoklina. Objasniti vezu nosivog kapaciteta okoliša i intenziteta kompeticije.Izvršiti simulaciju u POPULUS računalnom programu.Vježba 6. Lotka – Volterra predator - plijen model. (3 sata)Ishodi učenja: Objasniti Lotka – Volterra model predacije. Objasniti Dynamiku Lotka – Volterra modela predacije.Objasniti vezu nosivog kapaciteta okoliša i intenziteta kompeticije. Izvršiti simulaciju u POPULUS računalnomprogramu.Vježba 7. Da li ribolov pojačava kolebanje ribljih stokova. (1 sat)Ishodi učenja: Objasniti koje se sve pretpostavke o uzrocima fluktuacija ribljih stokova (nelinearna dinamika jednepopulacije, fluktuacije u okolišu, interakcije između vrsta)Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)-Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve upite vezane za predmet Ribolov i kolebanje ribljih stokova studenti mogu poslati na e-mail: jure.brcic@unist.hr.

Naziv predmeta METODIKA ZNANSTVENOG RADAKod predmetaSMB503Satnica predmeta15/30/0(P/S/V)ECTS3 ECTS (45 sati nastave = 2 ECTS, samostalno učenje, seminarski rad = 1 ECTS)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan X izborni(označiti X)temeljni X napredni specijalističkiStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upis Elementarna iskustva u korištenju literatureJezik poduke iHrvatski jezikmogućnost praćenja naMoguća prilagodba na engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Mladen Šolić, redoviti profesorVoditelj seminara Prof. dr. sc. Mladen Šolić, redoviti profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s metodikom znanstvenog rada od planiranja istraživanja do pisanjai izlaganja znastvenog rada. Problematika predmeta iznosi se kroz sljedeće cjeline: Znanost, znanstveni postupak iznanstvena metoda. Postavljanje hipoteze. Planiranje istraživanja (opažanje, istraživanje na terenu, laboratorijskieksperiment). Metode istraživanja. Sakupljanje i obrada podataka. Statističke metode. Analiza rezultata. Pisanjeznanstvenog rada. Korištenje literature. Izlaganje znanstvenih rezultata. Nastava se organizira kao nastava ublokovima. Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; diskusija i zaključivanje; pokazne i auditornevježbe. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka).Popis obavezne literature1. Šolić, M: Uvod u znanstveni rad, CD s nastavnim materijalima koji uključuje PPT prezentacije i skripte i opisevježbiPopis izborne literature1. McMillan, V.E. 1997. Writing Papers in the Biological Sciences. Bedford Books, Boston, pp 197.2. Katz, M.J. 2009. From Research to Manuscript. Springer, pp 205.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Definicija znanosti; znanstveno i kritičko mišljenje.Definicija znanosti, pojam pouzdanog znanja, što je znanstvena metoda, znanstveno ili kritičko mišljenje.Predavanje 2. Empiricizam, racionalizam, skepticizam.Komponente znanstvenog ili kritičkog mišljenja: empiricizam, racionalizam i skepticizam.Predavanje 3. Opažanje fenomena ili procesa u prirodi.Problemi s opažanjem, logičkim razmišljanjem i zaključivanjem; opažanje i mjerenje, znanost i osjetila.Predavanje 4. Definicija problema (postavljanje pitanja).Kako postaviti dobro znanstveno pitanje ili kako definirati problem, različiti tipvi pitanja.Predavanje 5. Prikupljanje informacija (istraživanje problema).Izvori informacija (literatura, razgovori, vlastita opažanja, iskustvo).Predavanje 6. Postavljanje hipoteze.Najvažnije značajke dobro postavljene hipoteze, alternativne hipoteze, nul-hipoteza.Predavanje 7. Testiranje hipoteze.Eksperimet, opažanje, modeli.Predavanje 8. Pravljenje prognoze.Kakav oblik mora imati prognoza, Ockhamov princip.Predavanje 9. Eksperiment.Uzročno posljedična veza, glavni elementi eksperimenta (zavisna i nezavisna varijabla, kontrola, replikacije),

eksperimentalni podaci (deskriptivni, numerički), oblikovanje i izvođenje eksperimenta.Predavanje 10. Analiza rezultata.Statističke metode u analizi rezultata, donošenje odluke, pojam statističke značajnosti.Predavanje 11. Od hipoteze do znanstvene teorije.Potvrđena hipoteza, objavljena hipoteza, višestruko potvrđena hipoteza, znanstvena činjenica, znanstvena teorija,induktivno i deduktivno zaključivanje.Predavanje 12. Planiranje znanstvenog istraživanja.Izbor teme istraživanja, prikupljanje informacija, čitanje znanstvenih radova, pravljenje bilježaka (banka podataka),kako započeti istraživanje, oblikovanje eksperimenta, prikazivanje rezultata.Predavanje 13. Pisanje znanstvenog rada.Djelovi znanstvenog rada: što se piše u uvodu, materijalu i metodama, rezultatima, diskusiji, sažetku, kako se citiraliteratura, nacrt rada, kalendar, redosljed pisanja, draft verzija i konačna verzija, stil pisanja.Predavanje 14. Prezentacija znanstvenih rezultata.Usmena prezentacija rada, prezentacija u obliku postera.Predavanje 15. Objavljivanje znanstvenih rezultata.Postupak objavljivanja rada, vrste radova i tipovi časopisa.Seminari se sastoje od vježbi i zadataka koje studenti moraju obaviti nakon čega se razvija diskusija na datu temu. Unastavku su nabrojene vježbe i zadaci koji se provode (u zagradama je približno trajanje svake vježbe).Vježba 1: Načini na koje ljudi dolaze do onoga u što vjeruju da je 'istina' (20’)Vježba 2: Različiti tipovi 'istine' (20’)Vježba 3: Različiti tipovi dokaza (20’)Vježba 4: Opažanje i analiza dokaza (60’)Vježba 5: Korištenje osjetilnog opažanja, logičkog razmišljanja i zaključivanja (90’)Vježba 6: Promatranje događaja u prirodi i opisivanje opaženog (30’)Vježba 7: Opisivanje i identifikacija nalaza u prirodi (prirodnih dokaza) (60’)Vježba 8: Definiranje problema ili postavljanje pitanja (30’)Vježba 9: Opis fenomena na temelju opažanja i/ili prošlog iskustva i postavljanje hipoteze (45’)Vježba 10: Istraživanje problema (prikupljanje i nformacija) (120’)Vježba 11: Postavljanje prognoza upotrebom uzročno-posljedičnog odnosa (30’)Vježba 12: Ockhamov princip (15’)Vježba 13: Oblikovanje i izvođenje eksperimenta (120’)Vježba 14: Oblikovanje i planiranje eksperimenta (30’)Vježba 15: Eksperiment s replikacijama: analiza podataka (60’)Vježba 16: Pretraživanje i proučavanje literature (120’)Vježba 17: Pisanje znanstvenog rada (120’)Vježba 18: Prezentacija rada (120’)Napomena: Neke vježbe koje traju duže se mogu prebaciti u formu domaće zadaće.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispit je u obliku pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka ivježbi kao i njihova aktivnost i doprinos diskusijama.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminimakonzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTSPRIMIJENJENA STATISTIKASMR50330/0/304 ECTS (2 za predavanja i vježbe, 2 za samostalno učenje i konzultacije)

(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicimaNositelj predmetaVoditelj vježbiobavezan X izbornitemeljni X napredni specijalističkiMorsko ribarstvo / diplomski studijII. (godina) / III. (semstar)Hrvatski jezikProf. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesorProf. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Kompetencije iz problematike primjenjene statistike s posebnim osvrtom na morsko ribarstvo.Popis obavezne literature-Popis izborne literature-Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)-Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)-Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)-Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisLOVNOST, SELEKTIVNOST I PROJEKTIRANJE RIBOLOVNIH ALATASMR31230/0/305 ECTS (2 za predavanja i vježbe, 3 za samostalno učenje)obavezan izborni Xtemeljni napredni X specijalističkiMorsko ribarstvo / diplomski studijII. (godina) / III. (semestar)Osnovna predznanja iz gospodarenja živim bogatstvima mora, ribarstvene biologije iekologije, statistike te poznavanje rada na računalu (prvenstveno rad u MS Excelu)Jezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezik, engleski jezik (prema potrebi)drugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Alen Soldo, izvanredni profesorVoditelj vježbiJure Brčić, dipl. ing.O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađanju nastave, obveze studenata...)Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o konstrukcijsko-tehničkim osobinama ribolovnih alata, načinunjihova projektiranja te izračunu i poboljšanju njihove selektivnosti i lovnosti. Nastava je organizirana krozpredavanja i vježbe na kojima su studenti obavezni prisustvovati.

Popis obavezne literature1. Interna skriptaPopis izborne literature1. Wileman, D.A., Ferro, R.S.T., Fonteyne, R., Millar, R.B., 1996. ICES manual of methods of measuring theselectivity of towed fishing gears. ICES Coop Res. Rep. 215.2. He, P. 2010. Behavior of Marine Fishes: Capture Processes and Conservation Challenges. Ames, IA: Willey-Blackwell. 375 p.3. Suuronen, P. 2005. Mortality of fish escaping from fishing gears, FAO Fisheries Technical Paper T4784. Holst, R., Madsen, N., Moth – Poulsen, T. Fonseca, P., Campos, A. Manual for GillNet Selectivity. 43.pp.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Uvodno predavanje. (1 sat)Ishodi učenja: Kratak pregled cijelog kolegija. Upoznavanje studenata sa problematikom selektivnosti i lovnostiribolovnih alata. Ukratko upoznati studente sa ribarskim alatima koje će se spominjati u kolegiju.Predavanje 2. Kako ribe vide – uloga vida u lovnom procesu. (2 sata)Ishodi učenja: Ponoviti i objasniti osnovnu strukturu ribljeg oka te svjetlost u moru. Pojasniti vizualni kapacitet kodriba: oštrinu vida te maksimalnu udaljenost na kojoj vizualno mogu percipirati objekt. Objasniti na koji način različitaobojenost ribolovnih alata utječe na lovnost samog alata, kontrast alata i okoline. Navesti načine kojima se vizualnomstimulacijom riba poboljšava lovnost pojedinih alata.Predavanje 3. Kako ribe čuju – uloga sluha u lovnom procesu. (2 sata)Ishodi učenja: Ponoviti i objasniti proces širenja zvuka u moru te strukturu ribljeg uha. Pojasniti izvore zvuka ivibracija u moru. Odgovor riba na zvuk u moru te uloga zvuka u lovnom procesu.Predavanje 4. Ponašanje riba tijekom lova pridnenom povlačnom mrežom koćom. (3 sata)Ishodi učenja: Objasniti osnovne karakteristike pridnene povlačne mreže koće, lovni oblik mreže te način na koji seostvaruje ulov. Pojasniti ponašanje riba u zoni prije nailaska mreže. Pojasniti ponašanje riba u zoni između širilica imreže. Pojasniti ponašanje riba unutar mreže. Navesti i objasniti ulogu svijetlosti, kontrasta, boje, ambijentalnetemperature na lovnost pridnene povlačne mreže koće.Predavanje 5. Smanjenje prilova u lovu povlačnom mrežom koćom. (4 sata)Ishodi učenja: Objasniti definiciju prilova te navesti procjenu koćarskog prilova u svjetskom ribarstvu. Objasnitirazloge zbog kojih se određeni dio koćarskog ulova odbacuje. Navesti konstrukcijsko tehničke mjere koje sepoduzimaju u svrhu smanjenja prilova u ribolovu povlačnom mrežom koćom. Objasniti ulogu selektivnih panela.Objasniti ulogu različitih rešetki u svrhu smanjenje ulova ne-ciljanih vrsta (TED, JTED, NAFTED itd.).Predavanje 6. Sudbina organizama nakon izlaska (bijega) iz povlačne mreže koće. (3 sata)Ishodi učenja: Objasniti načine na koje se određuje mortalitet. Pojasniti faktore koje uzrokuju stres, ozljede i smrtnosttijekom lovnog procesa. Objasniti mjere kojima se nastoji poboljšati preživljavanje organizama nakon izlaska izmreže.Predavanje 7. Lovnost parangala. (3 sata)Ishodi učenja: Objasniti osnovne konstrukcijske karakteristike parangala. Uloga kemorecepcije u lovu prirodnimmamcem. Objasniti interakciju ribe i alata tijekom lova parangalima. Objasniti konstrukcijsko tehničke mjere kojimase nastoji smanjiti ulov ne-ciljanih vrsta i ne-ciljanih veličina komercijalnih vrsta.Predavanje 8. Lovnost vrša. (3 sata)Ishodi učenja: Ukratko objasniti osnovne konstrukcijsko tehničke karakteristike vrša te značaj ribolova vršama usvijetu. Ponašanje riba tijekom nailaska na vršu. Ponašanje riba u vrši. Objasniti konstrukcijsko tehničke mjere kojimase nastoji smanjiti ulov ne-ciljanih vrsta i ne-ciljanih veličina komercijalnih vrsta. Objasniti probleme koji nastajugubitkom vrše u moru ('ghost fishing') te opisati načine kojima se nastoji smanjit lovnost vrše ukoliko dođe do gubitkaalata.Predavanje 9. Lovnost mreža stajaćica. (3 sata)Ishodi učenja: Ukratko pojasniti podjelu i osnovne konstrukcijsko tehničke karakteristike mreža stajaćica. Objasniti nakoji način se sve može ostvariti ulov mrežama stajaćicama te navesti različite načine kojima se ribari poboljšavajulovnost unutar zakonskih okvira. Objasniti konstrukcijsko tehničke mjere kojima se nastoji smanjiti ulov ne ciljanihorganizama te što sve utječe na lovnost i selektivnost mreža stajaćica. Objasniti utjecaj izgubljenog alata u moru, tenačine kojima se nastoji smanjiti lovnost mreža stajaćica u slučaju gubitka alata.Predavanje 10. Lovnost dredža. (2 sata)

Ishodi učenja: Ukratko pojasniti podjelu i osnovne konstrukcijsko tehničke karakteristike dredža. Detaljno opisaticjelokupni proces ribolova dredžama. Objasniti kako se vrše istraživanja selektivnosti dredža. Navesti nekekonstrukcijsko tehničke mjere kojima se nastoji poboljšati selektivnost dredža.Predavanje 11. Ekološki i evolucijski utjecaj selektivnog ribolova. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti na koji način selektivni ribolov može utjecati na evoluciju morskih organizama. Objasnitikakav utjecaj može imati selektivni izlov velikog broja nedoraslih organizama. Objasniti kakav utjecaj može imatiselektivni izlov lov samo odraslih organizama. Objasniti kad je balansirani izlov superiorniji selektivnom izlovu izašto. Problem selektivnosti u 'mnogovrsnom' ribolovu.Predavanje 12. Prednosti i nedostaci zakonskih mjera u RH i EU u svrhu poboljšanja selektivnosti ribolovnihalata. (2 sata)Ishodi učenja: Ukratko navesti zakone kojima se regulira ribolov u EU i RH. Objasniti sličnosti u različitosti zakonaEU i RH kojima se reguliraju konstrukcijsko tehničke mjere u svrhu poboljšanja selektivnosti ribolovnih alata. Navestikoje mjere bi trebalo promijeniti kako bi se poboljšala selektivnost nekih ribolovnih alata te navesti neka pozitivnaiskustva iz svjetskog ribarstva.Vježba 1. Uvod. (2 sata)Ishodi učenja: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i definicijama kojima ćemo se služiti na vježbama.Objasniti što se podrazumijeva pod pojmom selektivnosti. Objasniti što je to selekcijska krivulja i kakva sve možebiti. Objasniti i ponoviti osnovne konstrukcijske značajke alata koje ćemo obrađivati. Objasniti pojmove L 25% , L 50% iL 75% . Objasniti pojam selekcijskog raspona. Objasniti zbog čega se određuje selektivnost nekog alata. Objasnitirazliku između relativne i apsolutne selektivnosti te navesti prednosti i nedostatke.Vježba 2. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – odabir odgovarajuće metode ispitivanja selektivnost. (2sata)Ishodi učenja: Upoznavanje studenata sa različitim metodama ispitivanja selektivnosti povlačnih alata. Navestiprednosti i nedostatke metode pokrovne vreće. Navesti prednosti i nedostatke metode alternativnih potega. Navestiprednosti i nedostatke metode paralelnih potega. Navesti prednosti i nedostatke 'twin trawl' metode. Navesti prednostii nedostatke 'trouser trawl' metode. Navesti metode ispitivanja selektivnosti selektivnih panela, rešetki itd. Objasnitikojom metodom je najbolje ispitati selektivnost različitih povlačnih ribolovnih alata.Vježba 3. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – planiranje eksperimenta nakon odabira metode. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti kako odabrati područje gdje će se ispitivati selektivnost. Objasniti važnost poznavanja sastavalovine na području koje ispitujemo. Objasniti zašto se ispitivanje selektivnosti povlačnih alata nikad ne vrši napodručju gdje je velika aktivnost drugih ribolovnih alata (npr. mreža stajaćica). Objasniti važnost poznavanjaponašanja riba na području gdje vršimo ispitivanje. Objasniti važnost odabira broda na kojem će se vršiti istraživanja.Navesti i objasniti koje podatke o brodu je nužno zabilježiti kod ispitivanja selektivnosti. Navesti i objasniti kojepodatke o ribolovnom alatu je nužno zabilježiti kod ispitivanja selektivnosti. Navesti i objasniti koje podatke o vreći jenužno zabilježiti kod ispitivanja selektivnosti.Vježba 4. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – faktori koji utječu na selektivnost ribolovnih alata. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti utjecaj veličine mrežnog oka na selektivnost povlačnih alata (prokomentirati razliku izmeđuveličine mrežnog oka, otvora oka i duljine jedne stranice). Objasniti utjecaj različitog oblika mrežnog oka naselektivnost povlačnih alata (romboidno mrežno oko, kvadratno mrežno oko itd). Objasniti utjecaj opsega vreće mrežena selektivnost povlačnih alata. Objasniti utjecaj debljine mrežnog konca na selektivnost povlačnih alata. Objasnitikako sezonske varijacije indeksa kondicije na selektivnost povlačnih alata. Objasniti kako veličina ulova može utjecatina selektivnost povlačnih alata.Vježba 5. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – teoretska pozadina statističke analize eksperimentalnihpodataka. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti osnovne statističke metode koje se upotrebljavaju kod procijene selektivnosti povlačnihribolovnih alata. Objasniti karakteristike 'logit' krivulje. Objasniti karakteristike 'probit' krivulje. Objasnitikarakteristike 'Gompertz-ove' (log-log) krivulje. Objasniti karakteristike 'Richards-ove' krivulje.Vježba 6. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – statistička obrada podataka kod metode pokrovne vreće. (4sata)Ishodi učenja: Znati primijeniti teoretsko znanje u obradi podataka iz prethodne vježbe. Studenti će naučiti kakogrupirati podatke, odrediti dužinske frekvencije vrsta u vreći koja se testira, te u pokrovnoj vreći. Znati provesti

preliminarnu analizu te odrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatiratipodatke za daljnju analizu u SELNET kompjuterskom programu. Razumjeti rezultate nakon obrade u SELNETkompjuterskom programu. Naučiti grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Naučiti sumiratirezultate te donijeti adekvatne zaključke.Vježba 7. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – usporedba selektivnosti romboidnog i kvadratnog oka kodpridnene povlačne mreže koće. (4 sata)Ishodi učenja: Primjenom znanja stečenih tijekom prijašnjih vježbi, potrebno je detaljno isplanirati eksperiment.Odrediti koju metodu ispitivanja selektivnosti koristiti i zašto Znati grupirati podatke u razrede. Znati provestipreliminarnu analizu te odrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatiratipodatke za daljnju analizu u SELNET kompjuterskom programu. Razumjeti rezultate nakon obrade u SELNETkompjuterskom programu. Grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Sumirati rezultate te donijetiadekvatne zaključke.Vježba 8. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – analiza selektivnosti hidraulične dredže. (4 sata)Ishodi učenja: Naučiti i ponoviti princip lova hidrauličnom dredžom (ciljane vrste, tehnika ribolova itd). Primjenomznanja stečenih tijekom prijašnjih vježbi, potrebno je detaljno isplanirati eksperiment. Odrediti koju metoduispitivanja selektivnosti koristiti i zašto. Znati grupirati podatke u razrede. Znati provesti preliminarnu analizu teodrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati podatke za daljnju analizu uSELNET kompjuterskom programu. Razumjeti rezultate nakon obrade u SELNET kompjuterskom programu.Grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Sumirati rezultate te donijeti adekvatne zaključke.Vježba 9. Selektivnost mreža stajačica – planiranje i dizajniranje eksperimenta. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti faktore koji utječu na selektivnost mreža stajačica (mrežno oko, horizontalni i vertikalnikoeficijent nabiranja, itd.). Navesti koje podatke je potrebno skupiti da bi se uspješno izveo eksperiment. Objasnitiorganizaciju eksperimenta od odabira faktora kojeg se želi ispitati, dimenzija mreža, odabir broda za vršenjeeksperimenta itd.Vježba 10. Selektivnost mreža stajačica – teoretska pozadina statističke analize eksperimentalnih podataka. (2sata)Ishodi učenja: Objasniti osnovne statističke metode koje se upotrebljavaju kod procijene selektivnosti mreža stajaćica.Objasniti karakteristike 'Normal location shift' selekcijske krivulje. Objasniti karakteristike 'Normal scale shift'selekcijske krivulje. Objasniti karakteristike 'Lognormal' selekcijske krivulje. Objasniti karakteristike 'Gamma'selekcijske krivulje. Navesti uobičajene korake kod analize eksperimentalnih podataka.Vježba 11. Selektivnost mreža stajačica – analiza eksperimentalnih podataka. (4 sata)Ishodi učenja: Znati primijeniti teoretsko znanje u obradi podataka iz prethodne vježbe. Studenti će naučiti kakogrupirati podatke, odrediti dužinske frekvencije vrsta u ulovu. Znati provesti preliminarnu analizu te odrediti kojevrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati podatke za daljnju analizu u R programuza statističku obradu podataka. Naučiti grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Naučiti sumiratirezultate te donijeti adekvatne zaključke. Naučiti kako se podaci analize mogu primijeniti u reguliranju ribolova (kojaveličina oka je najprikladnija za lov jedinki određene vrste itd.).Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispit je pismeni.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve upite vezane za predmet Lovnost, selektivnost i projektiranje ribolovnih alata studenti mogu poslati na e-mail:jure.brcic@unist.hr.Naziv predmeta BIOTEHNOLOGIJA I GENETIKA U RIBARSTVU I AKVAKULTURIKod predmetaSMR506Satnica predmeta(P/S/V)30/0/30ECTS(uz obrazloženje)4 ECTS (2 za predavanja i vježbe, 2 za samostalno učenje i konzultacije)Status predmeta obavezan izborni X

(označiti X) temeljni napredni X specijalističkiStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar II. (godina) / III. (semstar)Preduvjeti za upis Kompetencije iz kemije, biokemije, genetike i opće biologije.Jezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesorVoditelj vježbiProf. dr. sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata s osnovama biotehnologije s posebnim naglaskom na morsku (plavu)biotehnologiju. Tijekom predavanja obradit će se osnovne tehnike manipulacije genima, morski organizmi kao izvorivisoko molekularnih spojeva te proizvođači fiziološki aktivnih supstanci. Genetski modificirani i transgenetskiorganizmi u akvakulturi. Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Na predavanjima studenti stječu temeljnateoretska znanja iz problematike biotehnologije. Student je obvezan odraditi sve vježbe. Nastavnik ocjenjujesudjelovanje studenta u radu (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd).Cilj vježbi je upoznati studenta s radom bioreaktora, načinima uzorkovanja i pripreme uzoraka, analizama uzoraka,standardizaciji i prikazivanju rezultata. Na kraju odrađenih svih vježbi student je dužan položiti kolokvij. Studenti kojine odrade sve vježbe i ne polože kolokvij predmet upisuju slijedeće godine. Tijekom semestra prati se rad svakogstudenta, a nastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi.Popis obavezne literature1. Beaumont, A.R. and Hoare,K. 2003. Biotechnology and genetics in fisheries and aquaculture. Blackwell scienceLtd.158pp.2. Dunham, Rex A. 2004. Aquaculture and fisheries biotechnology: genetic approaches. CABI Publishing.372 pp.Popis izborne literature1. Fenical, W. And Jensen P. (1993). Advances in Marine biotechnology. Vol.I: Pharmaceutical and Bioactive Naturalproducts. (Attaway,D. and Zaborsky,O. Eds.) Plenum Press.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1: Uvod, definicije pojmova te povijesni pregled biotehnologije. (2 sata)Ishodi učenja: Definirati i razumijeti pojam biotehnologije. Povijesni pregled razvitka biotehnologije kao nauke.Predavanje 2: Podjela biotehnologije – Plava, Zelena, Bijela i Siva. (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti i usvojiti glavna područja primjene biotehnologije.Predavanje 3: Podjela biotehnoloških procesa prema biokemijskim reakcijama i s obzirom na vrstubiokatalizatora. (2 sata)Ishodi učenja: Usvojiti podjelu biotehnoloških procesa.Predavanje 4: Osnovni principi istraživanja genoma (genomics) i proteina (proteomics). (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati i usvojiti nove metode istraživanja genoma i proteina.Predavanje 5: Opća shema mikrobnog procesa; mikrobna stanica kao bioreaktor. (2 sata)Ishodi učenja: Razumjeti i usvojiti mikrobne procese u stanicama.Predavanja 6 i 7: Tehnologija rekombinantne DNA. Kloniranje biljne i životinjske stanice. (4 sata)Ishodi učenja: Upoznati se sa principma tehnike rekombinantne DNA, kloniranja.Predavanje 8: Osnove transgenetike. (2 sata)Ishodi učenja: Razumijeti i upoznati se s principima i primjenom transgenetikePredavanje 9: Genetski modificirani i transgenetički organizmi u akvakulturi. Problemi primjenetransgenetičke ribe. (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati se i razumijeti značaj ovako dobivenih organizama i njihova uloga u akvakulturi.Predavanje 10: Morski organizmi kao izvori prirodnih proizvoda (beskralježnjaci, spužve i alge). (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati se s principima proizvodnje visokovrijednih spojeva iz navedenih organizama.Predavanje 11: Kontinuirani uzgoj algi u akvakulturi (mikro, mini i makro alge). (2sata)Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje principa selekcije algi, uzgoja u otvorenim bazenima i fotobioreaktorima

(Dunaliella salina, Spirulina sp.).Predavanje 12: Alge proizvođači energije (biogoriva - biodizel). (2 sata)Ishodi učenja: Upoznavanje s procesima dobivanja biogoriva iz algi.Predavanja 13 i 14: Drugi proizvodi iz morskih organizama (lijekovi, enzimi, bimaterijali, biosenzori,biopesticidi). (4 sata)Ishodi učenja: Upoznavanje s procesima dobivanja navedenih proizvoda.Predavanje 15: Proizvodnja biopesticida (morske spužve) i bioherbicida (organizmi koraljnih grebena). (2 sata)Ishodi učenja: Usvojiti principe korištenja morskih organizama i mehanizme djelovanja njihovih aktivnih spojeva kaobiopesticida i bioherbicida.VJEŽBE:Ishodi učenja: Upoznavanje s principima rada bioreaktora i analitičko dokazivanje aktivnih supstanci iz morskihorganizama.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastavevrednuje se: a) pohađanje nastave, b) samostalni rad i aktivnost u nastavi te c) usvojeno znanje. Znanje studenata seprovjerava pismenim ispitom. Na završnom, pismenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje seutvrđuju za svaku cjelinu.Provjere znanja: Provjera znanja odvija se putem pismenog ispita, o terminu studenti će biti obaviješteni na vrijeme.Trajanje ispita je 60 minuta. Ispit se boduje i dobiva se ocjena koja ulazi u konačnu ocjenu predmeta. Za prolaz naispitu potrebno je na pitanja odgovoriti s točnošću od najmanje 60 %.Ocjenjivanje: Ocjena na ispitu formira se na temelju postignutog uspjeha prema slijedećem ključu:70 – 81 bod dovoljan (2)82 – 93 boda dobar (3)94 – 105 bodova vrlo dobar (4)106 – 120 bodova izvrstan (5)Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje i aktivno sudjelovanje na predavanjima) iodraditi vježbe i položiti kolokvij. Ukupnu ocjenu čine rezultati ispita, ocjene iz kolokvija vježbi te prisustvo iaktivno sudjelovanje u nastavi.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Za sva pitanja vezana predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnom nastavniku obratitiputem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor.Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicimaNositelj predmetaVoditeljKLIMATSKE PROMJENE I MORSKI EKOSUSTAVISMB51015/0/02 ECTS (0,5 za predavanja, 1,5 za samostalno učenje i konzultacije)obavezan izborni Xtemeljni napredni specijalistički XMorsko ribarstvo / diplomski studijII. (godina) / III. (semstar)Hrvatski jezikProf. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor

vježbi/seminaraO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Cilj predmeta je upoznati studente sa globalnim i regionalnim klimatskim promjenama sustava atmosfera-kopnooceanii sa odrazom tih promjena u morskom ekosistemu.Popis obavezne literature-Popis izborne literature-Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)-Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)-Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)-Naziv predmeta PRIMIJENJENA HISTOLOGIJA MORSKIH ORGANIZAMAKod predmetaSMR210Satnica predmeta(P/S/V)15/0/15ECTS(uz obrazloženje)2 ECTS (predavanja, terenski rad, konzultacije, samostalno učenje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni X napredni specijalističkiStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upis Poznavanje biologije staniceJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezik, engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesorVoditelj vježbiŽeljka Trumbić, dipl. ing.O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađanju nastave, obveze studenata...)Primijenjena histologija ima zadatak otkrivanje mehanizama utjecaja različitih okolišnih čimbenika na staniceorganizama i njihove posljedice po preživljavanje jedinke u njenom ekosustavu. Kolegij ima za cilj pripremiti studentaza prepoznavanje fiziološkog izgleda tkiva i odstupanja od istih. Predavanja imaju za cilj odgovoriti na pitanja: Štoproučava histologija? Što su stanica, tkivo i organi i kako se povezuju u cjelinu nazvanu organizmom? Osnovne vrstetkiva. Kratka ontogeneza organskih sustava. Specifičnosti pojedinih organskih sustava. Razlike u tkivima međurazličitim morskim organizmima (modeli riba, školjkaša, glavonožaca). Djelovanje okolišnih čimbenika (kemijski,biološki, mehanički) na promjene u tkivima. Ontogeneza bolesti. Bojani preparati, imunohistokemija,imunofluorescencija. Vježbe: Razudba i uzimanje tkiva za histologiju. Priprema fiksativa. Dehidracija, parafinskekupke i bojanje. Uklop uzoraka u parafinske blokove i rezanje na mikrotomu. Bojanje preparata. Diferencijalnabojanja. Prepoznavanje tkiva.Popis obavezne literature1. Veterinarska histologija. Kozarić, 2002.2. Theory and practice of histotechnology. Sheehan & Hrapchak, 1980.3. Histologija domaćih životinja. Hrastnik,1990.

Popis izborne literature1. An atlas of histology and cytology of marine bivalve molluscs. IFREMER, 2003.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanja 1 i 2.Uvod u histologiju: povijesni pregled istraživanja strukture tkiva. Citologija (mikro i ultrastruktura staničnihelemenata): stanična membrana; jezgra i jezgrica; citoplazma; endoplazmatski retikulum; ribosomi; golgijev aparat;lizosomi; mitohondriji; mikrotubuli; mikrofilamenti; centrioli; trepetljike; inkluzije.Ishodi učenja: Produbljeno znanje strukture stanice i raspoznavanje pojedinih elemenata.Predavanja 3 i 4.Epitelno tkivo: izgled stanice i vrste epitelnog tkiva. Podrijetlo i funkcije. Pokrovni epitel: jednoslojni (pločasti,kubični, prizmatični, pseudovišeslojni prizmatični), mnogoslojni (orožnjali, neorožnjali) i prijelazni epitel. Žljezdaniepitel (izgled, vrste i funkcije žlijezda).Ishodi učenja: Razlikovanje vrsta pokrovnog epitela.Predavanja 5 i 6.Vezivno tkivo (I): elementi veziva, funkcije, razvoj. Vlaknati elementi veziva (sastav, izgled, funkcija): kolagenavlakna, elastična vlakna, retikulinska vlakna. Amorfna međustanična tvar: sastav, izgled, funkcija.Ishodi učenja: Razumijevanje sastava vezivnog tkiva.Predavanja 7 i 8.Vezivno tkivo (II): mezenhimalne stanice, retikularne stanice, fibroblasti/ citi, makrofagi, mastociti, plazma stanice,pigmentne stanice. Vrste vezivnog tkiva (sastav, izgled, funkcija): rahlo, gusto, elastično, retikularno.Ishodi učenja: Razumijevanje staničnih elemenata vezivnog tkiva.Predavanja 9 i 10.Vezivno tkivo (III): hrskavice (hijalina, elastična, fibrozna, stanična). Koštano tkivo: osteoblasti/citi/klasti, koštanimatriks.Ishodi učenja: Razumijevanje i razlikovanje koštanog i hrskavičnog veziva.Predavanja 11 i 12.Mišićno tkivo: miociti (izgled, funkcija, vrste), miofilamenti. Pokretanje miocita.Ishodi učenja: Razumijevanje i razlikovanje tipova mišićnog tkiva.Predavanja 13 i 14.Živčano tkivo: neuroni, aksoni i neuroglija (izgled, sastav, funkcija). Neurotransmiteri. Krv: stanični krvni elementi(izgled, sastav, funkcija).Ishodi učenja: Razumijevanje i razlikovanje živčanog tkiva i krvnih elemenata.Predavanje 15.Spolne žlijezde: spolne stanice mužjaka i ženki, građa spolnih žlijezda (vrste tkiva), stadiji sazrijevanja spolnihžlijezda riba i školjkaša.Ishodi učenja: Prepoznavanje spolnih žlijezda mužjaka i ženki, i stadija razvoja istih.Vježbe 1, 2 i 3. Uzorkovanje tkiva za histološku pretragu.Ishodi učenja: Razumjeti postupke pripreme histoloških preparata: uzimanje uzoraka, fiksaciju prikladnim fiksativima,dehidraciju, bistrenje, prožimanje i uklop u parafinski vosak. Znati objasniti postupak bojanja preparata i izborrazličitih kemikalija koje se koriste u tu svrhu. Obići histološki laboratorij i upoznati se s instrumentima koji se koristeu pripremi histoloških preparata. Promatrati postupak rezanja parafinskih blokova na mikrotomu i postavljanje rezovana mikroskopska stakalca u histološkom laboratoriju. Promatrati postupak bojanja i pripreme trajnih histološkihpreparata.Vježbe 4, 5 i 6. Mikroskopiranje i crtanje epitelnog tkiva (I) u različitim organima: pokrovni epitel.Ishodi učenja: Znati prepoznati različite vrste pokrovnog epitela i identificirati specifične stanične elemente.Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: jednoslojni pločasti epitel (endotel krvnihžila, serozne ovojnice trbušnih organa), jednoslojni kubični epitel (sabirni kanalići bubrega), jednoslojni prizmatičniepitel (probavni sustav), mnogoslojni neorožnjali epitel (koža riba).Vježba 7. Mikroskopiranje i crtanje epitelnog tkiva (II): žljezdani epitel.Ishodi učenja: Znati prepoznati različite vrste žljezdanog epitela i identificirati specifične stanične elemente.Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: jednostanične žlijezde (vrčaste žlijezde

probavila riba), višestanične žlijezde (hepatopankreas riba).Vježbe 8 i 9. Mikroskopiranje i crtanje vezivnog tkiva u različitim organima.Ishodi učenja: Znati prepoznati različite vrste vezivnog tkiva i identificirati specifične stanične elemente.Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: rahlo vezivo (lamina propria probavila),gusto neformirano vezivo (dermis kože), retikularno vezivo (slezena), masno tkivo (adipociti u jetri), hrskavično tkivo(škržni lukovi).Vježbe 10 i 11. Mikroskopiranje i crtanje mišićnog tkiva u različitim organima.Ishodi učenja: Znati prepoznati različite vrste mišićnog tkiva i identificirati specifične stanične elemente.Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: skeletni poprečno-prugasti mišić riba,glatki mišić (probavilo, krvne žile), srčani mišić.Vježbe 12 i 13. Mikroskopiranje i crtanje živčanog tkiva u različitim organima.Ishodi učenja: Znati prepoznati i objasniti strukturu živčanog tkiva i identificirati specifične stanične elemente.Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: središnji živčani sustav riba (mozak, malimozak, leđna moždina), periferni živčani sustav riba (mrežnica ribljeg oka).Vježba 14. Mikroskopiranje krvi riba i školjkaša – poseban oblik vezivnog tkiva.Ishodi učenja: Znati objasniti sastav krvi i identificirati specifične stanične elemente. Mikroskopirati, nacrtati ioznačiti pojedine elemente histološkog preparata: krvni razmaz.Vježba 15. Mikroskopiranje spolnih žlijezda.Ishodi učenja: Znati prepoznati i objasniti strukturu muških i ženskih gonada, njihove stadija razvoja i identificiratispecifične stanične elemente. Mikroskopirati, nacrtati i označiti pojedine elemente histološkog preparata: testis i ovarijriba, spolne žlijezde hermafrodita (školjkaša).Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispit se sastoji iz usmene prezentacije odabrane teme s izrađenom histološkom mapom. Preduvjet pristupu ispita jepoložen kolokvij prepoznavanja histoloških preparata tkiva.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)mladineo@izor.hr; ztrumbic@unist.hrNaziv predmeta OPTIKA MORAKod predmetaSMB507Satnica predmeta(P/S/V)15/0/0ECTS(uz obrazloženje)2 ECTS (0,5 za predavanja, 1,5 za samostalno učenje i konzultacije)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar II. (godina) / III. (semstar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Dr. sc. Mira Morović, viši znanstveni suradnikVoditeljvježbi/seminaraO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Upoznati studente s optičkim procesima i ulogom svjetlosti u moru; prikazati osnovne teorijske pretpostavke zarazumijevanje optičkih procesa u moru; uključiti studente u eksperimentalni rad u optici mora upoznavanjem optičkog

instrumentarija kroz terensku nastavu na oceanografskom brodu i u laboratoriju.Popis obavezne literature-Popis izborne literature-Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)-Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)-Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)-Naziv predmeta ŽIVO BOGATSTVO JADRANA I NJEGOVO ISKORIŠTAVANJEKod predmetaSMR511Satnica predmeta30/30/0(P/S/V)ECTS5 ECTS (2 za predavanja i seminare, 3 za samostalno učenje i konzultacije)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar II. (godina) / III. (semstar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezik, po potrebi engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesorVoditelj seminara Dr. sc. Frane Škeljo, asistentO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Savladavanjem ovog predmeta stječu se znanja potrebna za obavljanje poslova koji se odnose na iskorištavanje,zaštitu i gospodarenje živim bogatstvima Jadrana, kao i nadzor nad primjenom propisa iz oblasti morskog ribarstva,zaštite mora i njegovog živog bogatstva. U okviru kolegija studenti se upoznaju s temeljnim ekološkim i biološkim(oceanološkim) obilježjima Jadrana značajnim za njegov živi svijet, kao što su položaj, veličina i podjela Jadrana,njegove fizikalne i kemijske značajke i zone produkcije. Studenti se upoznaju i s ribolovnim područjima i ribolovomgospodarski značajnih vrsta. Kroz kolegij se daju obilježja, stanje i pregled živih bogatstava Jadrana, značajnih zamorsko ribarstvo te perspektive i mogućnosti njihovog iskorištavanja te procjene stanja i monitoring jadranskeihtiofaune i drugih živih bogatstava značajnih za morsko ribarstvo. Studenti se upoznaju s gospodarenjem,racionalnim iskorištavanjem, zaštitom i očuvanjem živih bogatstava Jadrana kao i s odgovornim ribolovom i načinimareguliranja ribolova u Jadranu. Upoznaju se i s propisima iz oblasti morskog ribarstva, zaštite Jadrana i njegovogživog bogatstva. Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom predavanja od studenta se očekuje aktivnosudjelovanje kroz pitanja, primjedbe, komentare vezane uz izloženu nastavnu materiju. Student je obvezan poznavati ipripremiti gradivo izloženo na predavanjima i seminarima. Seminari, osim dubljeg upoznavanja predmetne materije,imaju za cilj pripremu studenata za samostalan, aktivni i kreativni rad kakav se od njih očekuje nakon završetkadiplomskog studija. Nastavnik ocjenjuje rad studenata u okviru seminarima, što se odnosi na postavljanje problema,razumijevanje gradiva, znanje o zadanoj temi, zaključivanje, pisanje seminarskog rada i njegovo izlaganje. Odstudenata se očekuje redovito pohađanje nastave, što uključuje predavanja i seminare.Popis obavezne literature

1. Buljan M. (1974) Osnovne karakteristike Jadrana kao produkcionog bazena, Acta Adriatica, 18 (2) : 31 – 62.2. Cetinić P., Dulčić J., Soldo A. (1998) Zaštita živih bogatstava mora reguliranjem ribolova, Pomorski zbornik, 36(1): 161 – 175.3. Pérès J.M., Gamulin Brida H. (1973) Biološka oceanografija, Bentos, Bentoska bionomija Jadranskog mora,Školska knjiga, Zagreb, 493 p.4. Jardas I. (1996) Jadranska ihtiofauna, Školska knjiga, Zagreb, 533 p.5. Review of the state of world marine fishery resources (2011) FAO Fisheries Technical Paper No. 569, Rome, FAO.6. The state of world fisheries and aquaculture (2006) FAO Rome.Popis izborne literature1. Vrgoč N, Arneri E, Jukić-Peladić S, Krstulović-Šifner S, Mannini P, Marčeta B, Osmani K, Piccinetti C, Ungaro N(2004) Review of current knowledge on demersal stocks of the Adriatic Sea. FAO-MiPAF Scientific Cooperation toSupport Responsible Fisheries in the Adriatic Sea. GCP/RER/010/ITA/TD. AdriaMed Technical Documents 12: 91pp.2. Relini G, Bertrand J, Zamboni A (1999) Synthesis of the knowledge on bottom fishery resources in CentralMediterranean (Italy and Corsica). Biol. Mar. Medit., 6 (suppl. 1).3. Dulčić, J. (2000) Ugroženost i zaštita jadranske ihtiofaune, Hrvatska vodoprivreda, 92: 47-59.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1: Uvod (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati se sa sadržajem kolegija, planom predavanja, obavezama koje studenti trebaju izvršiti kaopreduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanja konačne ocjene iz kolegija. Objasniti studentima načinpolaganja ispita i način ocjenjivanja. Steći uvid u značaj živih bogatstava mora Jadrana u biološkom i gospodarskomsmislu.Predavanje 2: Osnovne značajke Jadranskog mora (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati osnovna fizikalna, geomorfološka i hidrografska obilježja Jadrana. Razumjeti vertikalnu ihorizontalnu podjelu i strukturu bentoskih i pelagijskih zajednica kao i razliku između zajednica priobalnog područja iotvorenog mora. Objasniti utjecaj abiotičkih i biotičkih faktora na pojedinačne organizme i cijele životne zajednice.Predavanje 3: Živa bogatstva i značaj Jadrana u okviru FAO statističke zone 37 (2 sata)Ishodi učenja: Znati geomorfološke, klimatske i hidrografske specifičnosti Mediterana i Crnog mora te položaj iznačaj Jadrana u okviru te FAO statističke zone. Analizirati glavne ribolovne resurse, njihove ulove i trendove.Poznavati najznačajnija obilježja ribolova, intenzitet i načine iskorištavanja živih bogatstava mora. Definirati veličinui snagu ribolovne flote u zoni i udio pojedinih zemalja u ukupnom ribolovnom naporu. Opisati stanje najznačajnijihribolovnih resursa u Mediteranu. Usvojiti koje su najznačajnije preporuke GFCM vezane uz očuvanje i zaštituribolovnih resursa Mediterana i Jadrana.Predavanje 4: Jadransko more i njegova živa bogatstva: stanje i trendovi (2 sata)Ishodi učenja: Definirati podjelu Jadranskog mora prema FAO. Objasniti koje su kategorije ribolova u Jadranu premahrvatskoj legislativi. Analizirati snagu ribolovnih flota koje sudjeluju u izlovu jadranskih bioloških resursa i njihovudio u ukupnim ulovima. Usvojiti koje su najznačajnije ribolovne vrste u Jadranu. Razumjeti potrebu očuvanjaribolovnih resursa i načine na koji se oni najbolje mogu zaštititi. Objasniti ulogu znanosti i suradnje među zemljamasudionicama u ribolovu u managementu ribolova i bioloških resursa Jadranskog mora.Predavanje 5: Najznačajniji ribolovni resursi i njihova zastupljenost u gospodarskom ribolovu Jadrana (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati se sa najznačajnijim skupinama morskih organizama koje se iskorištavaju u Jadranu. Znatikoji je njihov udio u lovinama Jadrana i Republike Hrvatske. Upoznati njihovu zastupljenost u pojedinim ribolovnimflotama na Jadranu. Znati trendove njihovih godišnjih ulova te najčešće načine njihovog izlova.Predavanje 6: Beskralježnjaci u gospodarskom ribolovu Jadrana (2 sata)Ishodi učenja: Analizirati najznačajnije skupine beskralježnjaka u ribolovu Jadrana i njihove prosječne godišnje ulovei trendove. Upoznati se s gospodarski značajnim vrstama beskralježnjaka u ribolovu Jadran. Znati kako je zakonskireguliran njihov izlov u Mediteranu i Jadranu i kakvo je recentno stanje njihovih populacija. Razumjeti razlogepovećanog interesa za ovim skupinama u svjetskom ribolovu i ribolovu Jadrana. Poznavati najznačajnije ribolovnealate i tehnike za njihovo izlovljavanje u Jadranu.Predavanje 7: Gospodarski značajne pelagijske vrste riba Jadrana (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati osnovna morfološka i biološka-ekološka obilježja gospodarski značajnih pelagijskih vrsta ribaZnati u kojim se količinama i kojim ribolovnim alatima izlovljavaju navedene vrste. Objasniti koje vrste spadaju ukategoriju velikih, a koje malih pelagijskih vrsta riba i koji je njihov gospodarski značaj. Opisati područja i način

izlova ovih vrsta, količine i trendove ulova. Upoznati se sa stanjem stockova gospodarski najznačajnijih vrsta.Predavanje 8: Gospodarski najznačajnije pridnene i priobalne vrste riba Jadrana (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati značenje pridnenih i priobalnih vrsta Jadranskog mora u biološkom i gospodarskim smislu.Znati koje su najznačajnije vrste u pridnenom ribolovu, njihova osnovna biološka obilježja i područja njihovog izlova.Upoznati se s trendovima ulova najvažnijih vrsta i preporukama GFCM za njihovo iskorištavanje.Predavanje 9: Najznačajnija ribolovna područja u Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati se s najznačajnijim ribolovnim područjima Jadrana. Znati ribolovne alate i tehnike koje sekoriste na tim ribolovnim područjima i ciljane vrste koje dominiraju u ulovima.Predavanje 10: Tipovi ribolova u Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Znati koji su osnovni tipovi ribolova prema hrvatskoj legislativi. Znati razlikovati i objasniti osnovnetipove ribolovnih alata i tehnika koje se koriste u gospodarskom ribolovu Jadrana. Upoznati obilježja, zastupljenost iznačaj sportskog i rekreacijskog te malog obalnog ribolova u Jadranu.Predavanje 11: Koćarski ribolov u Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Znati koja su najznačajnija znanstvena, povijesna i recentna, istraživanjima pridnenih biozaliha uJadranu. Upoznati se s glavnim značajkama pridnenih resursa Jadrana. Usporediti povijesno i recentno stanjedemerzalnih bioloških resursa: po skupinama i za pojede značajne vrste. Znati najznačajnija koćarska područjimaJadrana, snagu ribolovnih flota koje u tim područjima izlovljavaju ribolovne resurse. Shvatiti potrebu očuvanja izaštite pridnenih ribolovnih resursa i uz to vezane probleme. Upoznati se s mogućim načinima održivog upravljanjabiološkim pridnenim resursima.Predavanje 12: Priobalni ribolov u Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Znati najznačajnije vrste ribolovnih alata upotrebljavanih u priobalnom gospodarskom ribolovu naJadranu, njihovu namjenu, područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu. Razumjeti tehniku ribolovanajznačajnijim ribolovnim alatima koji se upotrebljavaju u priobalnom gospodarskom ribolovu na Jadranu.Predavanje 13: Pelagijski ribolov Jadrana (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati se sa različitim tipovima pelagijskog ribolova zastupljenog u gospodarskom ribolovu Jadrana.Razumjeti tehniku ribolova mrežama plivaricama, i pelagijskim koćama. Znati namjenu pojedinih tipova alata,područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu.Predavanje 14: Ribolovno more RH (2 sata)Ishodi učenja: Znati što sve obuhvaća ribolovno more RH. Upoznati se s podjelom na ribolovne zone i njihovimznačajem. Znati koja su osnovna obilježja svake ribolovne zone i njezin udio u ukupnim ribolovnim aktivnostima RH.Poznavanje načina upravljanje ribolovnim resursima Upoznati se s pojmom zaštićeno ribolovno područje i načinomgospodarenja ovakvim područjima i njihovim biološkim resursima.Predavanje 15: Nacionalni i europski zakonski okviri za gospodarenje živim bogatstvima Jadrana (2 sata)Ishodi učenja: Upoznati se sa osnovnim nacionalnim i europskim zakonima i podzakonskim odredbama vezanim uzmorsko ribarstvo. Shvatiti ulogu znanosti u procesima vezanim uz praćenje i ocjenu stanja ribolovnih resursa i davanjepreporuka za njihovo održivo korištenje. Analizirati prednosti i nedostatke ulaska u EU kroz prizmu potrebe očuvanjai zaštite ribolovnih resursa Jadrana.Seminar 1: Oceanografska obilježja Jadrana (2 sata)Ishodi učenja: Objasniti geomorfološke značajke Jadrana, dinamiku strujanja i kretanje saliniteta i temperature.Objasniti značaj jadranskih ingresija. Opisati četiri proizvodne zone Jadrana (na temelju sadržaja hranjivih soli; M.Buljan)Seminar 2: Biološka obilježja Jadrana (2 sata)Ishodi učenja: Znati osnovne karakteristike živih bogatstva Jadrana, s posebnim osvrtom na broj vrsta i najznačajnijeekološke i ribarstvene podjele živih bogatstava mora. Znati najznačajnije pridnene i pelagične životne zajedniceJadrana. Opisati biološku raznolikost Jadrana.Seminar 3: Povijesni pregled ribarstva na Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Znati osnove povijesnog razvoja ribolova na Jadranu. Objasniti značaj pojedinih ribolovnih alata itehnika kroz povijest ribarstva na Jadranu. Poznavati razvoj najvažnijih tehničkih inovacija u ribolovu na Jadranu, tenjihov utjecaj na način i učinkovitost ribolova.Seminar 4: Pregled ribolovnih alata upotrebljavanih na Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Opisati i razlikovati osnovne vrste ribolovnih alata na Jadranu. Znati važnost, zastupljenost i

asprostranjenost osnovnih vrsta ribolovnih alata na Jadranu.Seminar 5: Rekreacijsko-sportski ribolov na Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Opisati tehnike rekreacijsko-sportskog ribolova na Jadranu. Znati važnost, zastupljenost irasprostranjenost rekreacijsko-sportskog ribolova na Jadranu.Seminar 6: Gospodarski ribolov na Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Opisati najvažnije tehnike gospodarskog ribolova na Jadranu. Znati važnost, zastupljenost irasprostranjenost pojedinih tehnika gospodarskog ribolova na Jadranu.Seminar 7: Najznačajnija ribolovna područja Jadrana (2 sata)Ishodi učenja: Navesti i opisati najvažnija ribolovna područja Jadrana. Znati karakteristične vrste, ribolovne alate itehnike ribolova za pojedina ribolovna područja.Seminar 8: Najznačajnije vrste u gospodarskom ribolovu na Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Navesti najznačajnije vrste gospodarskog ribolova na Jadranu. Poznavati osnovne biološke, ekološke iribarstvene karakteristike navedenih vrsta.Seminar 9: Plivaričarski ribolov na Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Znati osnovne tipove mreža plivarica upotrebljavanih na Jadranu. Znati namjenu pojedinih tipovamreža plivarica, područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolovamrežama plivaricama. Znati najznačajnije vrste plivaričarskog ribolova na Jadranu.Seminar 10: Koćarski ribolov na Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Znati osnovne tipove pridnenih i pelagičnih povlačnih mreža – koća upotrebljavanih na Jadranu. Znatinamjenu pojedinih tipova pridnenih i pelagičnih povlačnih mreža, područje upotrebe i važnost u gospodarskomribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova pridnenim i pelagičnim povlačnim mrežama. Znati najznačajnijevrste koćarskog ribolova na Jadranu.Seminar 11: Priobalni ribolov na Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Znati najznačajnije vrste ribolovnih alata upotrebljavanih u priobalnom gospodarskom ribolovu naJadranu. Znati namjenu pojedinih vrsta ribolovnih alatima upotrebljavanih u priobalnom ribolovu, područje upotrebe ivažnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova najznačajnijim vrstama ribolovnih alataupotrebljavanih u priobalnom gospodarskom ribolovu na Jadranu. Znati najznačajnije vrste u priobalnomgospodarskom ribolovu na Jadranu.Seminar 12: Procjena stanja živih bogatstava Jadrana (2 sata)Ishodi učenja: Znati metode procjene stanja živih bogatstava mora. Znati rezultate i zaključke najznačajnijihistraživanja stanja živih bogatstava Jadrana. Objasniti trenutno stanje živih bogatstava Jadrana u skladu s najnovijimpodacima istraživanja s posebnim naglaskom na najznačajnije vrste gospodarskog ribolova.Seminar 13: Mjere gospodarenja živim bogatstvima mora (2 sata)Ishodi učenja: Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova. Znati metode i tehnike reguliranja ribolova, uključujućiprostorne i vremenske zabrane, reguliranje karakteristika ribolovnih alata te sistem kvota. Objasniti prednosti inedostatke svih navedenih metoda i trenutne svjetske trendove u gospodarenju živim bogatstvima mora.Seminar 14: Odgovorni ribolov i načini reguliranja ribolova na Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Razumjeti pojam odgovornog ribolova. Znati osnovne načine reguliranja ribolova koji su trenutno uprimjeni na Jadranu.Seminar 15: Propisi iz oblasti morskog ribarstva na Jadranu (2 sata)Ishodi učenja: Znati najvažnije zakone i podzakonske odredbe vezane uz ribolov na Jadranu, s posebnim naglaskomna gospodarski ribolov. Objasniti značenje i svrhu pojedinih propisa, kao i značajke njihove primjene u praksi.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Nastavnik ocjenjuje poznavanje gradiva iz kolegija Živo bogatstvo Jadrana i njegovo iskorištavanje putem pismenogispita, kojim je obuhvaćena građa s predavanja i seminara. Pismeni ispit se rješava davanjem odgovora na ponuđenapitanja metodom izbora ili upisivanja riječi/definicija koje nedostaju. Studenti koji na pismenom ispitu nisu dobiliprolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastavnik može obaviti pismenim ili usmenimputem. Studenti koji žele popraviti prolaznu ocjenu mogu također, u dogovoru s nastavnikom, pristupiti naknadnojpismenoj ili usmenoj provjeri znanja.Kriteriji ocjenjivanja na kolokviju (bodovna skala) nalaze se u tablici:% ocjena

60-70 dovoljan (2)71-80 dobar (3)81-90 vrlo dobar (4)91-100 odličan (5)Seminarski radovi studenata ocjenjuju se uzimajući u obzir razumijevanje gradiva, znanje o zadanoj temi, odgovara lirad sadržajno zadanoj temi, je li napisan u skladu s naputcima o oblikovanju i sadržaju rada, je li način prezentiranjarada i elementi kojima je prezentiran adekvatan, je li izlaganje jasno, razumljivo i u skladu s prezentiranim sadržajem.Zbirna ocjena iz kolegija obuhvaća nekoliko segmenata: uspjeh na kolokvijima, nazočnost i aktivnost na nastavi teocjenu iz seminarskog rada. U konačnici ocjena koja se dobiva je zbir postotaka dobivenih u različitim segmentima.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Studenti od nastavnika mogu dobiti sve potrebne informacije vezane uz kolegij na redovitim konzultacijama, putemelektroničke pošte ili telefonskim putem.Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicimaNositelj predmetaVoditelj vježbiMARIKULTURA I OKOLIŠSMR51330/0/305 ECTS (3 za predavanja i samostalno učenje; 2 za konzultacije, angažiranost u izradiseminara i raspravama tijekom njihove prezentacije)obavezan izborni Xtemeljni napredni X specijalističkiMorsko ribarstvo / diplomski studijII. (godina) / III. (semestar)Temeljna znanja iz biologije, kemije i fizike mora, te biologije i ekologije gospodarskivažnih vrstaHrvatski jezikMoguća prilagodba na engleski jezikProf. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesorProf. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Predmetni kolegij ima za cilj da studentima pruži potrebne informacije o zootehničkim i bio-ekološkimspecifičnostima marikulture kao relevantne aktivnosti u obalnom prostoru sa svim pravima, obvezama iodgovornostima glede socijalnog, ekonomskog i ekolškog ispunjenja. Poznavanje zootehničkih i bio-ekološkihobilježja marikulture usmjereno je u pravcu usklađivanja interesa marikulture s drugim korisnicima obalnog i morskogprostora. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama koje uključuju izmjenjene okolnosti, otvorena pitanja ipovoljnosti u svjetlu globalnih procesa, značenja ribe u ljudskoj prehrani, interakcije lovnog i uzgojnog ribarstva,prostornih pretpostavki za dugoročno održivu i stabilnu marikulturu. Posebno se obrađuju potencijalni utjecajirazličitih uzgojnih aktivnosti na okoliš i živi svijet poput utjecaja na kemizam mora i sedimenta, utjecaja na bentoskezajednice i prirodne ihtiopopulacije. Od posebnog interesa je 'genetska polucija' odnosno mogući štetni utjecajprebjega na genetsku strukturu izvornih populacija (povećanje homozigotnosti i smanjenje heterozigotnosti uzispoljavanje recesivnih osobina). Posebna pozoronost je usmjerena preventivnim mjerama s ciljem smanjenjanegativnih utjecaja marikulture poput integralnog sagledavanja prostornih potreba marikulture pri izboru lokaija,unapređenju zootehnike i praćenju stanja u okolišu (monitoring).Bioindikarori u marikulturi uz primjenu genetskihmetoda te upravljanje objektima marikulture temeljeno na ekosustavu (EBM) jesu mjere koje mogu znatno doprinjetinjenoj ekonomskoj održivosti socijalnoj opravdanosti i ekološkoj usmjerenosti. Planiraju se kombinirani obliciprovođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim pomagalima u blok satovima, poticajne rasprave izaključivanja uz seminarske rad, pokazne i auditorne demonstracije. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se

određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama.Popis obavezne literature1. Katavić, I., Predavanja iz kolegija Marikulture: CD*2. Katavić, I., e-book: Marikultura3. Bogut, I., Horvath, L. Adamek, Z., Katavić, I. 2006. Ribogojstvo. Sveučilište u Osijeku, Mostaru i Splitu, 523 p.*CD - uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PP prezentacija, Priloge (knjige – udžbenike dostupne u PDF,različiti tekstove i web adrese iz problematike marikulture.Popis izborne literature1. Barnabe, G. (1994). Biological basis of fish culture. In: Aquaculture - biology and ecology of cultured species,Barnabe, G. (ed), Elis Horword Limited, 227-372.2. Beveridge, M.C.M. (1996). Cage aquaculture. Fishing News Books, Blackwell, Oxford, 351p.3. Black, K.D. (1998). The environmental interactions associated with fish culture. In: Biology of farmed fish. Black,K.D. and A.D. Pickering (eds), Shefield Academic Press, 285-326.4. FAO, 2008. Understanding and applying risk analysis in aquaculture. (Eds) Bondad-Rerantaso, M.G., Arthur, J.R.and Subasinghe, R.P.. FAO Tech. Paper No. 519, 304pp.5. GFCM, 2010. Indicators for sustainable development of Aquaculture. GFCM CAQ Working Group Report onsustainability of aquaculture, Athens, Greece, 14-17 April 2010.6. Gezelius, S.S. and Raagjaer, J. (eds.), 2008. Making Fisheries Management Work. Implementation of policies forsustainable Fishing. Springer, 235pp.7. Ottolenghi, F., Silvestri, C., Giordano, P., Lovatelli, A., New, M.B. (2004). Capture-based aquaculture. Thefattening of eels, groupers, tunas and yellowtails. Rome, FAO, 385p.8. Hindisyde, N.T. Ross, L.G. Badjeck, M-C. And Allison, E.H., 2008. The effect of climate change on worldaquaculture: a global perspective. Department for International Development (DIFID), 151pp.9. Pillay, T.V.R. (1992). Aquaculture and environment. Oxford, Fishing News Books, Blackwell, 189p.10. UNEP/MAP-CP/RAC, 2009. Sustainable Fisheries in the Mediterranena, 143 pp. Available also at: www.cprac.org11. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisaNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenjaPredavanje 1. Marikultura u svijetlu globalnih svjetskih okolnosti.Definicija i ciljevi marikulture. Izmjenjene okolnost, otvorena pitanja i povoljnosti. Riba u ljudskoj prehrani – bolestivezane za prehranu i sigurnost prehrane.Predavanje 2. Interakcija lovnog i uzgojnog ribarstva.Sinergijski čimbenici i različitosti. Ribolov kao biološka osnova marikulture. Marikultura u funkciji ribolova –poribljavanje.Predavanje 3. Hidrološke i biološke osnove marikulture.Odnos uzgajanih organizama prema promjenjivim čimbenicima morskog okoliša. Stres i posljedice po uzgajaneorganizme.Predavanje 4. Zootehnika u marikulturi.Klasifikacija sustava za uzgoj ribe i drugih morskih organizama s posebnim obzirom na: (a) razinu kontrole; (b)smještaj uzgojnih instalacija; (c) dinamiku izmjene vodenih masa; (d) primjenjenu tehnologiju i zootehnička riješenja;i (d) uzgajane vrste. Zootehničke mjere – problem obraštaja. Medikamenti (npr. antibiotici) i opasnost njihoveprimjene po okoliš i ljudsko zdravlje.Predavanje 5. Utjcaj marikulture na okoliš i živi svijet.Osnove funkcioniranja morskog ekosustava. Potencijalni utjecaji na okoliš. Utjecaj na vodeni stupac, sediment ibentoske zajednice. Oporavak morskog ekosustava u prostoru i vremenu.Predavanje 6. Organski unos i rizici eutrofikacije uslijed aktivnosti u marikulturi.Unos i posljedice unosa organske tvari kaveznim uzgojem i uzgojem školjkaša. Analiza različitih ekoloških scenarijauslijed: (a) visoke koncentracije organske tvari; (b) nutrijenti u suvišku i (c) fito i bakterioplanktonska aktivnost urazličitim uvjetima organskog i anorganskog opterećenja.Predavanje 7. Kapacitet uzgajališta. Koliko ribe u uzgoju?Limitirajući čimbenici intenzifikacije pri uzgoju riba i školjkaša. Produkcijski, ekološki i sociološki kapacitet.Kvantifikacija nutrienata temeljem hidroloških i bioloških metoda. Izračun količine nutrijenata u vodi i sedimentu u

odnosu na ugrađene nutriente u ribu. Zone utjecaja.Predavanje 8. Smanjenje negativnih utjecaja na okoliš.Mogućnosti prevencije putem odabira ekološki poželjnijeg sastava hranidbenih komponenti i formulacijom hrane ioptimizacijom hranidbe. Izbor optimalnih lokacija za uzgoj. Kontrola praćenja stanja u okolišu (monitoring).Predavanje 9. Mogući utjecaji uzgoja na biodiverzitet.Prebjezi i 'genetsko zagađenje'. Posljedice smanjenje heterozigotnosti uz povećano ispoljavanje recesivnih gena.Povećanja homozigotnosti. Primjenjena genetika i genetičke interakcije u uzgojnoj praksi. Selektivni uzgoj prekociljanog fenotipa. Hibridizacija i križanje. Kromosomske manipulacije. Usmjeravanje spola i transgeničke tehnologije.Moguće ublažavanje posljedica primjenom odgovarajućih metoda primjenjene genetike.Predavanje 10. Marikultura temeljena na ekosustavu – planiranje i upravljanje.Održivi v.s. neodrživi razvoj. Principi i postupci implementacije upravljanja temeljenog na ekosustavu. Regulacijske imanipulacijske mjere u ekosustavu. Konvencionalno u odnosu na ekološki osvješćeno upravljanje procesima.Predavanje 11. Zoniranje za marikulturu u kontekstu sveobuhvatnog planitanja i upravljanja obalnimprostorima.Temeljna obilježja obalnog prostora, korisnici i sukobljenosti. Izrazi i pojmovi. Interakcija socioloških, ekonomskih iekoloških čimbenika u održivom upravljanju. Indikatori za marikulturu. Zoniranje za kaveski uzgoj ribe i uzgojškoljkaša na linijskim sustavima. Standardi za proizvodna područja, područja za ponovno polaganje, centre zapročišćavanje i otpremne centre.Predavanje 12. Potencijalni utjecaj klimatskih promjena na marikulturu.Predviđanja – procjena ranjivosti sektora marikulture s obzirom na promjene u temperaturi, slanosti, padalinama, iglobalnoj dinamici oceana. Utjecaj na ruralne zajednice ovisne o uzgoju ribe. Indirektni utjecaji – riblje brašno kaokritična komponenta u intenzivnom uzgoju karnivora.Predavanje 13. Ekološki indikatori i kontrola praćenja u marikulturi (monitoring).Indikatori kvalitete okolša relevantni za marikulturu: (a) u vodi; (b) sedimentu i (c) bentoskim zajednicama. Principimonitoringa u marikulturi. Monitoring uzgajališta ribe. Monitoring uzgajališta školjkaša. Čimbenici koji utječu naparametre mjerenja te prostornu i vremensku skala uzorkovanja.Predavanje 14. Poremećaji i bolesti u marikulturi kao posljedica ekoloških i zootehničkih promjena.Dijagnosticiranje poremećaja. Metode i tehnike preveniranja poremećaja u uzgoju. Smanjenje rizika uslijedporemećaja i bolesti. Tretman bolesnih organizama u uzgoju.Predavanje 15. Rizici i upravljanje rizicima u marikulturi.Podrijetlo i vrste rizika u marikulturi. Osiguranje kao preventivni institut. Principi i trendovi koji utječu na tržišteosiguranja u marikulturi. Rizici u kaveskom uzgoju ribe. Rizici u školjkarskoj proizvodnji. Iskustva i trendovi u svijetui R. Hrvatskoj.Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temi i prezentirati ga ostalimstudentima.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispit se sastoji od pismenog testa i usmenog ispita. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izradi iprezentaciji seminarskih radova, te njihova angažiranost i doprinos raspravama.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminimakonzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.Naziv predmeta EKOLOGIJA RANIH RAZVOJNIH STADIJA RIBAKod predmetaSMR313Satnica predmeta(P/S/V)15/0/15ECTS(uz obrazloženje)2 ECTS (predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje)Status predmeta obavezan izborni X

(označiti X) temeljni napredni specijalistički XStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Dr. sc. Pero Tutman, viši znanstveni suradnikVoditelj vježbiDr. sc. Pero Tutman, viši znanstveni suradnikO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Namjera predmetnog kolegija je da se temeljem prethodno stečenih spoznaja tijekom studija usvoji znanje oprocesima prostorno – vremenske raspodjele i promjenama kvalitativno – kvantitativnog sastava populacija nedoraslihriba u plitkim priobalnim područjima. Na ovaj se način omogućava bolje poznavanje životnog ciklusa gospodarskiinteresantnih vrsta riba u cilju racionalnijeg gospodarenja prirodnim biozalihama priobalja te provođenja njihovesustavne zaštite i mogućnosti uvođenja u marikulturu. Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Napredavanjima se izlaže jasno struktuiran materijal predmetnog kolegija pri čemu su studenti aktivno uključeni unastavni proces. Aktivno učešće studenata uključuje raspravu, rješavanje problema, prezentacije, rad u grupama, daklesve ono što će studente potaknuti na međusobnu interakciju i zaokupiti ih nastavnim materijalima. Aktivnosudjelovanje studenta nadalje se podržava izvođenjem vježbi u laboratoriju i neposredno na terenu gdje se međusobnoi sa nastavnikom aktivno raspravlja o procesima prostorno – vremenske raspodjele i sastava populacija nedoraslih ribau plitkim priobalnim područjima. Student je obvezan pripremiti gradivo koje se izlaže i o kojem se raspravlja napredavanjima i vježbama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje i aktivnost studenta u radu predavanja i vježbi (pokazanoznanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, i slično), tako da se tako stečeni dojampribraja bodovima dobivenim na završnom ispitu iz kolegija.Popis obavezne literature1. Fishery Science, The Unique Contributions of Early Life Stages. Fuiman LA, Werner RG (ed.) Blackwell Science.p 324.Popis izborne literature1. Dulčić J, Kraljević M, Grbec B, Pallaoro A (1997) Composition and temporal fluctuations of inshore juvenile fishpopulations in the Kornati Archipelago, eastern middle Adriatic. Marine Biology 129: 267-277.2. Dulčić J, Kraljević M, Kožul V, Skaramuca B (1998) Composition of juvenile fish populations in the DonjiMolunat Bay, southern Adriatic (summer aspect). In: Rapports du Commission internationale pour l'exploration de laMer Méditerranée 35(2): 424-425.3. Dulčić J, Cetinić P, Kraljević M, Soldo A (1999) Small beach seine for fish fry catching-preliminary data aboutcatch efficiency. Proceedings of the International Symposium on Responsible Fisheries & Fishing Techniques. Ed. J.Swiniarski & E. Ceronik, Insko-Poland 16-19 June: 183-190.4. Dulčić J, Matić S, Kraljević M (2002a) Shallow coves as nurseries for non-resident fish: a case study in the easternmiddle Adriatic. Journal of Marine Biology Association of United Kingdom 82: 991-993.5. Dulčić J, Fencil M, Matić-Skoko S, Kraljević M, Glamuzina B (2004) Diel variations in a shallow-water fishassemblage at Duće Glava, eastern Adriatic (Croatian coast). Journal of Marine Biology Association of UnitedKingdom 84: 659-664.6. Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M, Fencil M, Glamuzina B (2005) Seasonality of a fish assemblage in shallowwaters of Duće-Glava, eastern middle Adriatic. Cybium 29: 57-63.7. Leis JM (1991) The pelagic stage of reef fishes: the larval biology of coral reef fishes. In: The Ecology of Fishes onCoral Reefs, pp. 183-230. Sale PF 1991, Academic Press, New York.8. Jug-Dujaković J (1988) Growth and temporal distribution of juvenile sparids in the Šibenik area in the middleAdriatic. FAO Fisheries Report 394: 152-158.9. Katavić I (1980) Temporal distribution of young mugilids (Mugilidae) in the coastal waters of the central easternAdriatic. Acta Adriatica 21: 137-150.10. Kraljević M, Pallaoro A (1991) Ihtiocenoze plitkih uvala nacionalnog parka «Kornati». Morsko ribarstvo 3: 81-90.

11. Matić S, Kraljević M, Dulčić J (2001) Spatio-temporal variability in composition of inshore juvenile fishpopulations along the west coast of Istra, northern Adriatic. Acta Adriatica 42 (2): 72-84.12. Matić-Skoko S, Dulčić J, Kraljević M, Tomasović L (2005) Seasonality in diel catch rate of Labrids in a shallowwaterof Adriatic coastal area. Annals for Istrian and Mediterranean studies 20: 258-267.13. Slišković M, Jelić Mrčelić G (2006) Pojam i modeli novačenja u ribarstvu. Ribarstvo 64(2): 75-82.14. Tutman P, Skaramuca B, Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M, Bartulović V, Glamuzina, B, Glavić N, Kožul V,Antolović N (2010) Naseljavanje i novačenje mlađi morskih riba na širem prostoru ušća rijeke Neretve. Ribe iribarstvo rijeke Neretve: stanje i perspektive Glamuzina B, Dulčić J (ur.). Opuzen: Sveučilište u Dubrovniku iDubrovačko-Neretvanska Županija, 39-58.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Što su to prve faze životnog ciklusa riba?Ishodi učenja: Općenito opisati spolne organe, oogenezu i oplodnju kod riba. Objasniti pojmove ranih razvojnihstadija (oplođena jaja, ličinke, poslijeličinke i nedorasle ribe).Predavanje 2. Pojmovi selidba i novačenjeIshodi učenja: Objasniti pojmove selidba i novačenje, te oblike ponašanja nedoraslih stadija riba tijekom ovih procesa.Predavanje 3. Važnost plitkih priobalnih područja u životu ranih razvojnih stadija riba – 1. dio.Ishodi učenja: Objasniti pojam plitkog priobalnog područja, te procese koji se kod nedoraslih stadija riba odvijajutijekom ovog razdoblja.Predavanje 4. Važnost plitkih priobalnih područja u životu ranih razvojnih stadija riba – 2. dio.Ishodi učenja: Objasniti osobitosti strukture nedoraslih ribljih populacija i njihovo odjeljivanje u odnosu naraspoloživa bogatstva životne sredine. Razdioba bogatstava životne sredine prema prostornoj, vremenskoj ihranidbenoj skali.Predavanje 5. Važnost utjecaja abiotičkih i biotičkih uvjeta okoline na preživljavanje, rast i razvoj.Ishodi učenja: Objasniti pojam abiotičkog i biotičkog čimbenika, načela njihovog djelovanja na raspodjelu nedoraslihstadija. Osobitosti staništa koji utječu na strukturu i dinamiku populacija (vrsta podloge, dubina, vegetacijskapokrovnost i topografska raznolikost staništa).Predavanje 6. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba.Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba. Terenski rad, laboratorijskirad.Predavanje 7. Obrasci ponašanja nedoraslih stadija u plitkim vodama.Ishodi učenja: Prostorno – vremenska raspodjela nedoraslih stadija – pojam i osobitosti.Predavanje 8. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – dnevnonoćnei sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana.Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeruistraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – uvala Donji Molunat u južnom Jadranu.Predavanje 9. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – dnevnonoćnei sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana.Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeruistraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – uvala Prapratna u južnom Jadranu.Predavanje 10. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – dnevnonoćnei sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana.Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeruistraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – usporedna analiza sastava i brojnosti nedoraslih ribljihzajednica u uvalama Donji Molunat i Prapratna u južnom Jadranu.Vježba 1. Laboratorijsko upoznavanje sa ranim razvojnim stadijima riba.Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadranaizolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove.Vježbe 2 – 6. Prve faze životnog ciklusa riba, laboratorijski rad.Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadranaizolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove.Vježba 7. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba.

Ishodi učenja: Metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba koji su objašnjeni na predavanjimaprikazati na terenu. Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija (modificirana priobalna pridnenamreža izrađena za ovakve potrebe). Na terenu prikazati lov mrežom na različitim staništima i način pohranjivanjauzoraka u prethodno označene posude.Vježba 8. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba.Ishodi učenja: Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija (modificirana priobalna pridnena mrežaizrađena za ovakve potrebe). Na terenu prikazati lov mrežom na različitim staništima i način pohranjivanja uzoraka uprethodno označene posude.Vježba 9. Laboratorijsko određivanje ulovljenih vrsta.Ishodi učenja: Objasniti taksonomske ključeve za određivanje vrsta riba na primjeru ulovljenih vrsta na terenu.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje na završnom ispitu na kojem student može ostvariti 10 bodova. Završni ispit je upismenom obliku i njime se provjerava usvojeno znanje koje se utvrđuje za svaku cjelinu. Konačna ocjena se utvrđujebodovanjem odgovora:ocjena izvrstan (5) – više od 80% pozitivno ocijenjenih odgovoraocjena vrlo-dobar (4) – 80% pozitivno ocijenjenih odgovoraocjena dobar (3) – 70% pozitivno ocijenjenih odgovoraocjena dovoljan (2) – 60% pozitivno ocijenjenih odgovoraocjena nedovoljan (1) – 50% i manje od 50% pozitivno ocijenjenih odgovora.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Nastavnik stoji na raspolaganju studentima svaki radni dan za djelatnog vremena. Nastavni sadržaji i obavijesti vezaneuz kolegij mogu se pronaći na oglasnoj ploči IOR-a u Splitu kao i na web stranicama Sveučilišnog odjela za studijemora Sveučilišta u Splitu.Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicimaNositelj predmetaVoditelj vježbiPLANKTONSKE KULTURE I NJIHOV UZGOJSMR51530/0/455 ECTS (4 za predavanja i vježbe, 1 za samostalno učenje i konzultacije)obavezan izborni Xtemeljni napredni specijalistički XMorsko ribarstvo / diplomski studijII. (godina) / III. (semestar)Znanja iz opće biologije, biologije i ekologije mora te uzgoja riba i drugih morskihorganizamaHrvatski jezikMoguća prilagodba na engleski i poljski jezikDoc. dr. sc. Leon GrubišićDoc. dr. sc. Leon GrubišićO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Kolegij ima za cilj upoznavanje studenata s metodama uzgoja planktonskih kultura za potrebe marikulturneproizvodnje. Studenti će poznavati biologiju uzgajanih vrsta i njihovu ulogu u akvakulturi. Stečena teoretska ipraktična znanja neophodna su za rad i upravljanje mrijestilištem. Predmet je usmjeren na tumačenje tematskihpoglavlja, kao što su: Uloga planktonskih kultura, nezaobilazne karike u procesu akvakulturne proizvodnje. Uzgojslatkovodnih i morskih ciliata. Biologija, hranjiva vrijednost, eko-biološke potrebe i metode uzgoja jednostaničnih i

višestaničnih planktonskih algi. Reproduktivna biologija i tehnologija uzgoja zooplanktonskih kultura. Ulogaplanktonata kao prenosioca umjetnih hranjiva i medikamenata uzgajanim akvatičkim organizmima. Proizvodni procesii zoohigijena. Biotehnologija u proizvodnji planktonskih kultura. Proizvodnja planktonata za potrebe farmaceutske ieko-energetske industrije Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnimpomagalima u blok satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz terenski rad, pokazne i auditorne vježbe. Pohađanjenastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovatina vježbama.Popis obavezne literature1. Frank, H. Hoff & Terry W. Snell 1987. Plankton culture manual. Fifth edition. Florida aqua farms. Inc.2. Moretti, A i dr. 1999. Manual on hatchery Production of seabass and gilthead seabream. Volume1. FAO3. Landau., M. 1991. Introduction to aquaculture. John Wiley and Sons.Inc.Popis izborne literature1. Sorgelos, p- 1973. Hiqh density culturing of the brine shrimp Artemia salina. Aquaculture, 1:385-391.2. Sorgeloos, P.-1978 The culture and use of brine shrimp Artemia salina as food for hatchery raised larval prawns,shrimp and fish in South East Asia. FAO Report THA/75/008/78/WP3, 50 p.3. Drugi odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisa.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Globalno stanje u svjetskoj akvakulturi.Cilj ovog predavanja je upoznati studente s globalnom situacijom u sektoru proizvodnje hrane i ulozi akvakulture.Predstavit će se razvojni trendovi akvakulture s posebnim osvrtom na potrebe uzgoja planktonskih kultura.Ishodi učenja: Objasniti globalne razmjere rasta potrebe za hranom. Pojasniti ulogu akvakulture u sektoru proizvodnjehrane. Definirati potrebe za proizvodnju planktonskih kultura.Predavanje 2. Značajne planktonske kulture u uzgoju.Predavanje ima za cilj upoznati studente s najvažnijim fito i zooplanktonskim vrstama u uzgoju i njihovojtaksonomskoj pripadnosti.Ishodi učenja: Odrediti sistematsku pripadnost najčešće uzgajanih planktonata. Upoznati se s najčešće uzgajanimvrstama jednostaničnih algi. Opisati biokemijski sastav najznačajnijih vrsta fitooplanktona i razloge njihovog uzgoja.Opisati najčešće uzgajane vrste zooplanktonata i potrebe za njihovim uzgojem.Predavanje 3. Uzgoj morskih i slatkovodnih ciliata.Zadaća ovog predavanja je definirati ulogu nepatogenih ciliata u prehrani uzgajanih akvatičkih organizama. Biti ćeopisane najznačajnije uzgajane vrste.Ishodi učenja: Upoznavanje s pozitivnim i negativnim učincima prisutnosti praživotinja u uzgojnom mediju. Opisatinajčešće uzgajane vrste i razloge uzgoja. Objasniti građu i životni ciklus ciliata. Upoznati zootehniku uzgoja ciliata.Predavanje 4. Uzgoj jednostaničnih algi.Predavanje ima za zadaću upoznati studente s ulogom proizvodnje jednostaničnih algi u akvakulturi, prehrambenoj ifarmaceutskoj industriji, te proizvodnji alternativnih eko-prihvatljivih izvora energije. Uvodno će se studenti upoznatis najčešće uzgajanim vrstama jednostaničnih algi, nastavno iskorištavanju algi u akvakulturi kao izvora hrane za raznerazvojne stadije uzgajanih organizama.Ishodi učenja: Upoznati ulogu jednostaničnih algi u akvakulturi. Opisati vrste koje se uzgajaju za potrebe farmacije.Objasniti odabir vrsta s obzirom na njihov biokemijski sastav. Definirati veličinu i prehrambenu vrijednostjednostaničnih algi.Predavanje 5. Biotski i abiotski čimbenici nepohodni za uzgoj jednostaničnih algi.Kroz ovo predavanje studenti će dobiti osnovne informacije o fizikalno kemijskim svojstvima uzgojnog medijapotrebnih za uspješan uzgoj jednostaničnih algi. Pored toga biti će upoznati s tehnikama pripreme uzgojnog medija sciljem preveniranja bio - kontaminacije kulture mikroalgi.Ishodi učenja: Definirati osnovne okolišne uvijete potrebne za maksimalni rast kulture. Upoznati se s ulogomtemperature, intenziteta svjetla, turbulencije i kisika vs. ugljik dioksida, te Ph uzgojnog medija. Objasniti uloguhranjivih tvari i obogaćivanje uzgojnog medija istim. Upoznati tehnike pripremanja uzgojnog medija. Upoznati se sizvorima mogućh kontaminacija. Opisati preventivne mjere za spriječavanje kontaminacije kulture algi.Predavanje 6. Tehnologija uzgoja jednostaničnih algi.Predavanje obuhvaća problematiku izolacije jednostaničnih algi za uzgoj, i osnovne tehnološke pristupe njihovogintenzivnog uzgoja. Cilj je upoznati studente s tehnološkim pristupom uzgoja početnih kultura tkz. inokuluma, te s

dinamikom rasta populacije jednostaničnih algi u jedinici volumena uzgojnog medija primjenom različitihzootehničkih pristupa i tehnikom eksploatacijom jednostaničnih algi.Ishodi učenja: Upoznati se s načinima dobivanja i održavanja početnih kultura. Objasniti tehniku inkubacijeinokuluma i početne procese masovne proizvodnje. Opisati tehnologiju serijskog, polukontinuiranog, kontinuiranoguzgoja mikroalgi i njihov uzgoj u fotobioreaktorima. Usvojiti metodologiju procjene gustoće i brojnsti uzgajanih algi.Naučiti načine prikupljnja i održavanja koncentriranih jednostaničnih algi.Predavanje 7. Uzgoj rotatorija za potrebe akvakulture.Cilj je upoznati studente s grupom organizama koji se masovno uzgaja za prehranu najranijih razvojnih stadija brojnihakvatičkih vrsta.Ishod učenja: Objasniti ulogu žive hrane u akvakulturi i odnose predator-plijen. Upoznati se s građom i reprodukcijomrotatorija. Upoznati se s vrstama i sojevima rotatorija u uzgoju. Definirati bio-ekološke čimbenike potrebne za uzgojrotatorija.Predavanje 8. Tehnologija uzgoja Brachionusa plicatilis.Rotatorij Brahionus plicatilis najzastupljenija je uzgajana vrsta koja služi kao prva hrana raznih postličinačkih stadijariba i rakova. Poznavanje tehnologije uzgoja ove vrste gotovo je neophodna kompentencija za rad u mrijestilištima.Ishod učenja: Definiranje načina održavanja nativnih kultura B. plicatilis. Upoznati se s tehnikom pripreme uzgojnogmedija. Upoznati se s tehnologijom serijskog uzgoja i polukontinuranog uzgoja. Opisati vrste hrane korištene u uzgojuB. plicatilis. Objasniti načine enkapsulacije hranjiva u živim rotatorijima. Definirati rizike i izvore eventualnihbiokontaminacija uzgojnog medija.Predavanje 9. Intenzivni uzgoj rotatorija.Predavanje ima za cilj upoznati studente s tehnološkim prednostima, ali i izvorima rizika kod intenzivnog uzgoja B.plicatilis u zatvorenim sustavima.Ishodi učenja: Definirati prednosti i potrebe za uzgojem B. plicatilis u velikim gustoćama. Upoznati se s tehničkim iekološkim pretpostavkama uzgoja u velikim gustoćama. Objasniti tehnologiju uzgoja u reciklažnom sustavu. Objasnitinačine pripreme uzgojnog medija i proces automatiziranog hranjenja. Opisati izvore rizika kod intenzivnog uzgoja B.plicatilis.Predavanje 10. Uzgoj rakova za potrebe akvakulture.Rakovi i njihovi najraniji razvojni oblici predstavljaju iznimno vrijedan izvor hrane za razne uzgajane vrste. Predmetdefinira tehnologiju uzgoja različitih razvojnih stadija i njihovu iskoristivost u akvakulturi.Ishodi učenja: Upoznati se s vrstama rakova u uzgoju i njihovim razvojnim oblicima. Opisati razvojne stadije imogućnost njihovog korištenja u akvakulturi. Zootehnika uzgoja misida i njihova uloga u akvakulturi.Predavanje 11. Proizvodnja i zootehnika izkorištavanja salamurnog račića.Salamurni račić Artemia salina predstavlja izvor hrane za brojne uzgajane vrste. Kroz predloženo predavanje studentiće biti upoznati s tehnologijom dobivanja naupliusa i metanaupliusa salamurnog račića, najčešćih razvojnih formi skojima se hrane postličinke uzgajanih riba i rakova.Ishodi učenja: Upoznavanje različitih vrsta i podvrsta salamurnog račića s obzirom na zemljopisno izvorište.Poznavanje reproduktivne biologije uvjetovane okolišnim čimbenicima. Objasniti tehniku prikupljanja cista sembrijima u dormaciji. Upoznati se s metodom održavanja cisti. Objasniti proces dekapsulacije i inkubacije cista.Poznavanje tehnike izolacije, obogaćivanja i održavanja nauplija.Predavanje 12. Uzgoj slatkovodnih i morskih kopepoda.Predavanje je posvećeno grupi koja ima značajnu ulogu kao karika koja spaja fitoplankton i više trofičke razine uvodenim ekosustevima. Kopepoditi zbog svojih raznovrsnih formi, visoke hranjive vrijednosti i atraktivnostipredstavljaju bogat izvor žive hrane za slatkovodne i morske uzgajane vrste.Ishodi učenja: Upoznati se s različitim formama kopepoda. Definirati najčešće uzgajane vrste kopepoda. Upoznati se sreproduktivnom biologijom kopepoda. Objasniti okolišne čimbenike neophodne za masovni uzgoj. Opisati tehnologijuuzgoja slatkovodnih i morskih kopepoda.Predavanje 13. Uzgoj planktonskih razvojnih oblika drugih vodenih organizama.Tema predavanja su druge akvatičke vrste, manje zastupljene u masovnom uzgoju žive hrane. Studenti će biti upoznatis tehnologijom uzgoja ličinačkih faza školjkaša, nematoda, glavonožaca i drugih grupa.Ishodi učenja: Upoznati se s vrstama zastupljenim u uzgoju. Objasniti razloge uzgoja ovih vrsta. Opisatireproduktivnu biologiju vrsta u uzgoju. Opisati ekološke uvjete neophodne za uzgoj. Upoznati se s tehnologijomuzgoja.

Predavanje 14. Uzgoj mikroalgi za potrebe farmaceutske industrije.Predavanje ima za cilj upoznati studente s perspektivom uzgoja jednostaničnih algi za potrebe farmacije. Mnoge vrstemikroalgi sadrže spojeve koji imaju farmakološka svojstva. Osobito su zanimljiva antibiotska svojstva nekih vrstamodro-zelenih vrsta algi, te bogati sastav jednostaničnih algi drugim bioaktivnim spojevima.Ishod učenja: Upoznati se s vrstama algi koje se koriste kao dodatak prehrani ljudi. Upoznati se s vrstamajednostaničnih algi koje imaju antibiotska i druga farmakološka svojstva. Definirati proces izolacije i iskoristivostimolekula bioaktivnih molekula. Definirati mogućnost masovnog uzgoja i sinteze farmaceutika.Predavanje 15. Tehnologija masovnog uzgoja jednostaničnih algi za proizvodnju biodizela.Globalno gledajući postoji ogroman interes za alternativnim okolišno prihvatljivim izvorima energije među kojeubrajamo i eko goriva proizvedene od jednostaničnih algi. Predavanje će studentima približiti tehnologiju masovneproizvodnje jednostaničnih algi za proizvodnju biogoriva.Ishodi učenja: Definirati vrste mikroalgi korištenih za proizvodnju biogoriva. Upoznati tehnologiju masovnog uzgojana otvorenom. Razumjeti procese intenzivnog i kontroliranog uzgoja. Objasniti procese estrahiranja lipida iz algi.Vježba 1. Priprema medija za uzgoj fitoplanktonskih kultura; 5 sati (teorija i praktični rad u laboratoriju).Ishodi učenja: Upoznati se s metodama sterilizacije morske vode. Objasniti mogućnosti obogaćivanja morske vodemakro i mikro nutrientima. Opisati metode inokulacije.Vježba 2. Intenzivni uzgoj jednostaničnih algi u kontroliranim uvjetima; 4 sata (teorija i praktični rad ulaboratoriju).Ishodi učenja: Upoznati metodu održavanja nativnih kultura. Objasniti načine omasovljenja proizvodnje algi.Demonstracija određivanja koncentracije i čistoće populacije.Vježba 3. Demonstracija uzgoja rorotorija u polukontinuranom sustavu; 5 sati (praktični rad).Ishodi učenja: Poznavanje uzgoja rotifera na bazi pekarskog kvasca i algi. Održavnje čiste kulture i poznavanjautjecaja ciliata na uzgoj.Vježba 4. Kontrolirani uzgoj rotatorija u reciklažnom sustavu; 5 sati (praktična nastava u eksperimantalnommrijestilištu).Ishodi učenja: Upoznavanje s zatvorenim zgojnim sustavom za rotatorije. Opisati način rada sustava za automatskohranjenje. Poznavanje metode procjene kavantitativnog sastava rotatorija.Vježba 5. Demonstracija inkubacije cista Artemia salina; 4 sata (praktična nastava u eksperimentalnommrijestilištu).Ishodi učenja: Poznavanje metode dekapsulacije cista prije inkubacije. Poznavanje metode inkubacije artemije.Upoznati se s načinima odvajanja i prikupljanja naupliusa.Vježba 6. Demonstracija uzgoja metanaupliusa i adultnih formi Artemia salina; 5 sati (praktični rad ulaboratoriju).Ishodi učenja: Poznavanje metode uzgoja metanaupliusa salamurnog račića. Prepoznavanje različitih okolišemuvjetovanih strategija razmnožavanja artemije.Vježba 7. Razmnožavanje drugih vrsta rakova; 4 sata (teoretska i praktična nastava).Ishodi učenja: Prikupljanje i razlikovanje spolova i spolnih prdukata kod rakova. Prikupljanje zoa i drugih razvojnihstadija rakova.Vježba 8. Proizvodnja ranih razvojnih stadija školjkaša; 6 sati (teoretska i terenska nastava).Ishodi učenja: Poznavanje metoda proizvodnje rahih razvojnih stadija školjkaša, glavonožaca i poliheta. Poznavanjetehničkih preduvjeta za proizvodnju gore navedenih organizama.Vježba 9. Uzgoj ranih razvojnih stadija glavonožaca i poliheta; 4 sata (teoretska i praktična nastava).Ishodi učenja: Poznavanje metoda proizvodnje rahih razvojnih faza glavonožaca i poliheta. Poznavanje tehničkihpreduvjeta za proizvodnju gore navedenih organizama.Vježba 10. Prikupljanje i izoliranje kopepodita za potrebe uzgoja; 4 sata (praktični rad).Ishodi učenja: Prepoznavanje i izoliranje ciljanih vrsta: Acartia i dr. Uzgoj kopepodita u kulturi jednostaničnih algi.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ukupna ocjena ovisi o zalaganju i uspješnosti studenata tijekom predavanja i praktičnih vježbi. Temeljni principocjenjivanja jeste provjera znanja usvojenog na predavanjima s maksimalnih 70% konačne ocjene, a 30% napraktičnim vježbama. Ispit je usmeni. Postoji mogućnost polaganja ispita polaganjem tri kolokvija tijekom semestra.Iz ocjena kolokvija izračunava se konačna ocjena ispita. Kolokviji obuhvaćaju gradivo s predavanja i vježbi.

Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminimakonzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja. Studenti se primaju na konzultacije. Omogućene sukonzultacije po prethodnom dogovoru (e-mail; telefon, posjet) uvažavajući ranije dogovrene obveze nastavnika istudenata.Naziv predmeta PRAVO ZAŠTITE RIBOLOVA I MORSKOG OKOLIŠAKod predmetaSMR516Satnica predmeta30/15/0(P/S/V)ECTS3 ECTS (2 za predavanja i seminarske radove, 1 za samostalno učenje i konzulatcije)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni X napredni specijalističkiStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upis Kompetencije u primjeni znanja iz opće obrazovnih predmeta stečenih u srednjoj školiJezik poduke iHrvatski jezikmogućnost praćenja naEngleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Ranka Petrinović, izvanredni profesorVoditelj seminara Mr. sc. Nikola Mandić, asistentO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Osnovna zadaća kolegija je studente upoznati sa suvremenim poimanjem okoliša, onečišćavanjem i ugrožavanjemokoliša, zaštitom okoliša, pojmom prava okoliša i njegovim mjestom u pravnom sustavu, načelima prava okoliša,izvorima prava okoliša u pravnom poretku RH i u međunarodnim odnosima, pravom okoliša u EU, kategorizacijompropisa (izvori, narav, ishodišta onečišćenja, namjena), propisima RH, međunarodnim propisima, pravnomproblematikom spriječavanja i suzbijanja onečišćenja mora, građanskopravnom odgovornosti i naknadom štete uslučaju onečišćenja mora štetnim tvarima, problematikom provedbe propisa o zaštiti morskog okoliša. Nastava seizvodi u obliku predavanja i seminara. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavnom programu nastoji se postićiodržavanjem seminarske nastave, odnosno obvezom studenata na izradu i prezentaciju seminarskog rada, kojiobrađuju zadanu materiju s praktične strane. Studenti su obvezni pohađati minimalno 80% nastave, te izraditi iobraniti seminarski rad.Popis obavezne literature1. Ćorić, Dorotea, Onečišćenje mora s brodova – Međunarodna i nacionalna pravna regulativa, Pravni fakultetSveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009.2. Hlača, Vinko – Stanković, Gordan, Pravo zaštite morskog okoliša (priručnik odabranih propisa), Rijeka, 1997. (str.1. – 27. i 235. – 240.).3. Lončarić-Horvat, Olivera i dr., Pravo okoliša, Zagreb, 2003. (str. 23. – 71., 180. – 186. i 247. – 280.)Popis izborne literature1. Bolanča, Dragan, Zaštita i očuvanje morskog okoliša, Zbornik radova sa Paneuropskog pomorskog simpozija, Split,2000. (str. 93. – 104.)2. Ćorić, Dorotea, Međunarodni sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem, Zagreb, 2002.3. Grabovac, Ivo, Zaštita morskog okoliša od onečišćenja u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moruRepublike Hrvatske, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 3 – 4, 1998. (str. 721. – 729.)4. Pomorski zakonik, Narodne novine, br. 181/04, 76/07, 146/08 i 61/11.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)

Predavanje / Seminar 1.Uvod; Pravo okoliša.Ishodi učenja: Poznavati suvremeno poimanje okoliša.Predavanje / Seminar 2.Pravo okoliša.Ishodi učenja: Definirati pojam prava okoliša i njegovo mjesto u pravnom sustavu, te poznavati načela prava okoliša.Predavanje / Seminar 3.Izvori prava okoliša u pravnom poretku RH.Ishodi učenja: Poznavati propise koji reguliraju zaštitu okoliša u RH.Predavanje / Seminar 4.Međunarodni aspekti zaštite okoliša.Ishodi učenja: Poznavati međunarodni aspekt zaštite okoliša.Predavanje / Seminar 5.Najvažniji međunarodni ugovori posvećeni zaštiti i očuvanju okoliša.Ishodi učenja: Poznavati međunarodne propise koji reguliraju zaštitu i očuvanje okoliša.Predavanje / Seminar 6.Pravo okoliša u EU.Ishodi učenja: Poznavati propise koji reguliraju zaštitu okoliša u EU.Predavanje / Seminar 7.Pravo zaštite morskog okoliša – uvod.Ishodi učenja: Poznavati osnove prava zaštite morskog okoliša.Predavanje / seminar 8.Sprječavanje onečišćenja mora.Ishodi učenja: Poznavati međunarodne i nacionalne preventivne propise o zaštiti morskog okoliša.Predavanje / Seminar 9.Onečišćenje mora s brodova.Ishodi učenja: Poznavati propise koji reguliraju onečišćenje mora s brodova s posebnim naglaskom na MARPOLkonvenciju.Predavanje / Seminar 10.Građanska odgovornost za onečišćenje morskog okoliša (odgovornost za onečišćenje uljem s tankera).Ishodi učenja: Poznavati međunarodnopravni sustav odgovornosti za onečišćenje mora uljem i drugim štetnim iopasnim tvarima.Predavanje / Seminar 11.Sustavi odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem u RH.Ishodi učenja: Poznavati sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem prema nacionalnimpropisima RH.Predavanje / Seminar 12.Odgovornost poduzetnika nuklearnog broda.Ishodi učenja: Poznavati temeljna načela Konvencije o odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova.Predavanje / Seminar 13.Odgovornost za štetu u ostalim slučajevima onečišćenja.Ishodi učenja: Poznavati odgovornost za štetu kod onečišćenja u ostalim slučajevima koji nisu posebno navedeni.Predavanje / Seminar 14.Zaštita morskog ribolova prema međunarodnim propisima.Ishodi učenja: Poznavati temeljna načela međunarodnih propisa koji reguliraju morski ribolov.Predavanje / Seminar 15.Barcelonska konvencija.Ishodi učenja: Poznavati temeljna načela Barcelonske konvencije.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Cijeli ispit se sastoji od dva kolokvija te izrade i obrane seminarskog rada. Provođenje provjere znanja se organizira utoku semestra u kojem se sluša kolegij i u redovitim ispitnim rokovima. Prvi kolokvij obuhvaća područje zaštiteokoliša općenito, dok drugi kolokvij obuhvaća područje zaštite morskog okoliša. Prolazna ocjena iz svakog kolokvija

predstavlja minimum od barem 50% točnih odgovora od ukupnog broja pitanja. Izrada i obrana seminarskog rada sesastoji od izbora teme, proučavanja dijelova zadane litareture, izrade samog rada, te obrane, odnosno prezentacije radapred ostalim studentima. Prolazna ocjena seminarskog rada predstavlja uspješno izlaganje seminarskog rada iz kojegje vidljivo da student velikim dijelom vlada materijom koju prezentira. Da bi student uspješno položio kolegij moradobiti prolaznu ocjenu iz oba kolokvija, te iz obrane seminarskog rada. Srednja ocjena te tri ocjene predstavlja ukupnuocjenu iz kolegija.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Nastavu izvode Prof. dr. sc. Ranka Petrinović i Mr. sc. Nikola Mandić nastavnici Pomorskog fakulteta u Splitu.Kontakt e-mailovi su ranka@pfst.hr i nmandic@pfst.hr. Sve informacije o kolegiju studentima će biti dostupne naslužbenim Internet stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora http://more.unist.hr.Naziv predmeta OČUVANJE BIORAZNOLIKOSTI U MORUKod predmetaSMR517Satnica predmeta(P/S/V)15/15/0ECTS(uz obrazloženje)2 ECTS (15 sati predavanja = 0,5 ECTS boda, 15 sati seminara i samostalan rad = 1,5ECTS boda)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Doc. dr. sc. Gorana Jelić MrčelićVoditelj seminara Doc. dr. sc. Gorana Jelić MrčelićO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Cilj kolegija: Upoznavanjem temeljnih karakteristika i procesa, koji uvjetuju biološku raznolikost u morskimekosistemima, studenti će steći praktična i teoretska znanja za shvaćanje problematika o aktivnim i pasivnimprincipima očuvanja biodiverziteta. Također studenti stječu saznanja o faktorima, koji utječu na propadanjebiodiverziteta (poseban osvrt na Mediteran i Jadransko more), te o mogućim rješenjima za njezino očuvanje.Sadržaj: Definicija biološke raznolikosti, Nivoi biološke raznolikosti (genetski nivo, nivo vrste, ekosistemski nivo).Broj vrsta, regionalni pregled diverziteta vrsta. Biološka raznolikost u moru - prirodni resursi, vremenske promijenebiološke raznolikosti, prostorne promijene bioraznolikosti, propadanje bioraznolikosti (degradacija i gubitak habitata,fragmentacija, polucija, globalne klimatske promijene, pretjerano iskorištavanje resursa, bioinvazija), očuvanjemorske bioraznolikosti, principi očuvanja (in situ, ex situ), zaštićena podrućja, IUCN kategorizacija, biološkaraznolikost Jadrana i njeno očuvanje, pregled ugroženih vrsta, legislacija i očuvanje bioraznolikosti.Nastava je organizirana u obliku predavanja i seminara. Prisustvovanje nastavi je obavezno. Aktivno sudjelovanjestudenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima i video klipovima. Na seminarimastudent izlaže izabranu temu u vidu Power Point prezentacije. Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekomsemestra prisustvovali na minimum 80% nastave i uspješno izradili i izložili seminarski rad.Popis obavezne literature1. Jelić Mrčelić, G., 2012/13: Očuvanje bioraznolikosti u moru, interna skripta, SplitPopis izborne literature1. Norse, E.A. 1993. Global marine biological diversity: A strategy for building conservation and decision making.Island Press, Washington D.C.000. Global biodiversity - Earth's living resources in the 21st century. World

Conservation Press, Cambridge.2. Radović, J. 2000. An overview of the state of biological and landscape diversity of Croatia with the protectionstrategy and action plans. Ministry of Environmental Protection and Physical Planning, XVIII: 158 pp.3. UNEP World Conservation Monitoring Centre. 2 Gaston, K.J. (ed.). 1996. Biodiversity: A Biology of Numbers andDifference.4. IUCN: Svjetski crveni popis biljaka i životinja (www.redlist.org).5. Državni zavod za zaštitu prirode. 2004. Crveni popis ugroženih biljaka i životinja RH.6. Nybakken, J. W.E. 1997. Marine biology: An ecological approach. B. Cummings LTD Wilson, E.O. 1992. Thediversity of life. Penguin books, London.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Upoznati studente sa uvjetima za dobivanje potpisa i načinom polaganja ispita i ocjenjivanja, tesadržajem kolegija. Uvod u kolegij. Mehanizmi koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životnezajednice.Ishodi učenja: Student mora razumjeti pojam bioraznolikosti i vremenske obrasce biološke raznolikosti (specijaciju inestanak vrsta). Student mora poznavati posljedice ljudskih aktivnosti koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništai životne zajednice (litoralizacija, pomorski prijevoz, hidrogradnja, ulov i uzgoj morskih organizama) i mehanizmenjihovog djelovanja (direktni i indirektni). Student mora razumjeti princip održivog razvoja, odnosno mjere razumnogkorištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja.Predavanje 2. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi zaštite mora. Sustav crvenogpopisa IUCNa.Ishodi učenja: Student mora poznavati vodeće međunarodne, programe i planove koji se bave pitanjima vezanim uzmore (FAO, IMO, UNESCO, UNEP; WWF, IUCN, Natura 2000). Mora poznavati pravnu osnovu zaštite mora(Konvencija o pravu mora, Konvencija o zaštiti bioraznolikosti, Kodeks odgovornog ribarstva, Barcelonskakonvencija,). Student mora poznavati sadržaj crvenog popisa IUCNa, kategorije i kriterije ugroženosti. ugroženosti.Predavanje 3. Zaštita bioraznolikost Mediteran i RH. Pregled ugroženih vrsta i nižih sistematskih kategorijaflore i faune u Mediteranu i Jadranu.Ishodi učenja: Student mora poznavati nacionalne organizacije, programe i planove, te zakonske i podzakonske akte(Zakon o zaštiti okoliša, zakon o zaštiti prirode, Pravilnici) kojima se štiti morski okoliš (legislativa). Student morapoznavati kriterije za razvrstavanje svojti u strogo zaštićene i zaštićene svojte, te načine postupanje s takvim svojtama.Student mora poznavati Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenimživotinjskim vrstama (NN 84/96). Student mora poznavati kategorije i kriterije ugroženosti Crvene knjige RepublikeHrvatske.Predavanje 4. Ekologija ugroženih vrsta flore u Mediteranu i Jadranu.Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih biljnih vrsta (rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu uekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (legislativa).Predavanje 5. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: od Protozoa do Mollusca.Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite(legislativa)).Predavanje 6. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Mollusca i Anellida.Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite(legislativa)).Predavanje 7. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: od Arthropoda do Echinodermata.Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite(legislativa)).Predavanje 8. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: od Echinodermata do Acrania.Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite) (Pravilniko zaštiti trpova (NN 76/98)).Predavanje 9. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Cyclostomata i Chondrichthyes.

Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Crvenaknjiga ugroženih riba Jadrana)).Predavanje 10. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Osteichties.Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite (Crvenaknjiga ugroženih riba Jadrana)).Predavanje 11. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Reptilia i Aves.Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite) (Pravilniko zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia)).Predavanje 12. Ekologija ugroženih vrsta faune u Mediteranu i Jadranu: Mammalia.Ishodi učenja: Poznavati biologiju i ekologiju ugroženih vrsta iz gore navedenih sistematskih skupina(rasprostranjenost, rast, razmnožavanje, ulogu u ekosustavu, mehanizme koji ih ugrožavaju i načine zaštite)(ACCOBAMS (Agreement on the conservation of cetaceans of the Black Sea, Mediterranean Sea and contiguousAtlantic Area), Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (NN 31/95)).Predavanje 13. Film The tree of life.Ishodi učenja: Razumjeti pojam biološka raznolikost (taksonomska, genetska varijabilnost i varijabilnost ekosustava),te procese specijacije i nestanka vrsta. Razumjeti praćenje vremenskih promjena preko fosilnih nalaza. Razumjetiekološku izolaciju kao evolucijski mehanizam u nastanku novih vrsta. Razumjeti Darwinovu teoriju o evoluciji iprirodnom odabiru. Prema Darwinovoj teoriji varijacije unutar vrsta pojavljuju se slučajno i preživljavanje iliizumiranje organizama određeno je sposobnošću da se adaptiraju na okoliš. Razumjeti Haeckelovu rekapitulacijskuteoriju - ontogenija je paralelna filogeniji.Predavanja 14 i 15. Film The end of the line.Ishodi učenja: Razumjeti utjecaj ribolova na smanjenje bioraznolikosti u moru (prelov i prilov) na primjeru bakalara uSjevernom Atlantiku i Atlantske plavoperajne tune, važnost zaštite ugroženih vrsta, te društveno-ekonomski kontekst.Seminari. Studenti odabiru teme koje su vezane uz sadržaj kolegija sukladno svom interesu.Ishodi učenja: Student u obliku Power Point prezentacije iznosi svoj seminarski rad s ciljem da prepozna i objasnibitne činjenice (analiza i sinteza, te podučavanje). Također ga se potiče na samostalnost u radu (sposobnostpronalaženja informacija i razvijanje kritičkog mišljenja) i daje prilika za učenje kako prezentirati vlastiti rad.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, izradai prezentacija seminarskog rada). Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom semestra prisustvovali na minimum80% nastave. Klasičnog polaganja ispita nema. Konačnu ocjenu čini 75% ocjene izrade i prezentacije seminarskograda i 25% pohađanje i aktivnost na nastavi. U ocjenjivanju seminarskog rada vrednovat će se: samostalnost uistraživanju, sposobnost analize i sinteze problema, posebice strukturiranje građe, prezentacija teme (vizualno igovornička vještina), sposobnost prenošenja znanja, kritički osvrt na vlastiti i tuđi rad.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: gjelic@pfst.hr. Usmene konzultacijenastavnik održava jednom tjedno prema rasporedu.Naziv predmeta PREHRAMBENI PROIZVODI IZ MORAKod predmetaSMR518Satnica predmeta(P/S/V)30/0/15ECTS(uz obrazloženje)3 ECTS (1 za predavanja, 1 za praktični rad, 1 za samostalno učenje uz konzultacije)Status predmeta obavezan izborni X

(označiti X) temeljni napredni specijalistički XStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upis Poznavanje osnovnih pojmova iz kemije, biokemije i mikrobiologijeJezik poduke iHrvatski jezik, a u dogovoru sa studentima i predstojnikom studija postoji mogućnostmogućnost praćenja napraćenja nastave na engleskom jeziku.drugim jezicimaNositelj predmeta Doc. dr. sc. Vida ŠimatVoditelj vježbiDoc. dr. sc. Vida ŠimatO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Opis i cilj kolegija: Morski organizmi koji se upotrebljavaju za prehranu ljudi i industrijsku preradu. Tijekompovijesti ljudskog društva čovjek je stekao mnogo znanja o tome kako se mora hraniti da bi zadovoljio potrebe svogatijela za hranjivim tvarima. Ovaj kolegij obrađuje nutritivne vrijednosti pojedinih vrsta riba i drugih morskihorganizama i njihovih proizvoda, te njihovu ulogu u prehrani čovjeka i utjecaj na zdravlje; tehnološku pogodnostprehrambenih sirovina morskog podrijetla za fizikalne, kemijske i kombinirane postupke konzerviranja, ali ipogodnost morskih organizama za preradu u drugim industrijama. Obrađuje konzerviranje riblje ikre i morskihbeskralježnjaka, te proizvode na bazi morskih algi. Poseban naglasak predmeta je na iskorištenju sirovina izakvakulture, te otpadaka iz riboprerađivačke industrije kao sirovine za proizvodnju ribljeg brašna, surimi mase idrugih sirovina. Cilj predmeta je upoznati studente s alternativnim proizvodima koji imaju značajan doprinosljudskom zdravlju, kako bi stečena znanja koristili u daljnjem radu i usavršavanju s ciljem promicanja zdravog načinaživota.Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti bi trebali jasno razumjeti i savladati:- ulogu ribe u prehrani ljudi;- načine i mogućnosti kojima se sirovine porijeklom iz mora mogu iskoristiti za prehranu ljudi;- iskoristivost sirovine porijeklom iz mora za različite grane industrije;- metode konzerviranja i načine poboljšanja proizvoda mora;- osnove razvoja novih proizvoda;- metode ocjenjivanja kvalitete sirovine, tehnoloških procesa i finalnih proizvoda;- studenti dobivaju teoretsko i praktično znanje za primjenu, provođenje i rukovođenje naučenih tehnologija u ciljupromoviranja i poboljšanja proizvoda mora.Organizacija nastave: Nastava se izvodi u obliku predavanja (Power Point prezentacije, edukacijski filmovi) ilaboratorijskih vježbi. Predavanja su zamišljena tako da potiču aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja ikomentare. Laboratorijske vježbe su osmišljene na način da prate i nadopunjuju predavanja. Na vježbama će sestudenti upoznati s metodama ocjene kakvoće različitih proizvoda mora, te uspoređivati iste proizvode različitihproizvođača kako bi stekli iskustvo u prepoznavanju proizvodnih pogrešaka koje se direktno odražavaju na kvalitetufinalnog proizvoda. Studenti su na sat vježbi dužni ponijeti: olovku, bilježnicu, kalkulator i laboratorijsku kutu.Pohađanje nastave: Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnomprocesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja i vježbe).Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s vježbi i 2 izostanaka s predavanja. Izostanak je opravdan u slučajubolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu (predavanja ivježbe) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotnaprisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda.Popis obavezne literature1. Šoša B. (1989). Higijena i tehnologija prerade morske ribe, Školska knjiga, Zagreb.Sikorski ZE. (1990). Seafood: resources, nutritional composition and preservation, CRC Press, Inc. Boca Raton,Florida, SAD.2. Borresen T. (2008). Improving seafood products for the consumer, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge3. Jae W. Park (2005). Surimi and surimi seafood. Taylor & Francis Group, Boca Raton, FL.4. Earle, M., Earle, R., Anderson, A. (2001). Food product development. CRC Press, Boca Raton, FL, USA.5. Luten, JB., Borresen T., Oehlenschlager J. (1997). Seafood from producer to consumer. Integrated approach to

quality. Elsevier, Amsterdam.6. Lovrić T. (2003). Procesi u prehrambenoj industriji, Hinus, Zagreb.Popis izborne literature1. England. Martinez, I., James, D., Loreal, H. (2005) Application of modern analytical techniques to ensure seafoodsafety and authenticity. FAO, Rome, Italy.2. Bremner HA. (2002). Safety and quality issues in Fish Processing, CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, SAD.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1: Uvodno predavanje.Upoznavanje studenata s općim stanjem ribarstva u nas i u svijetu, s posebnim osvrtom na potrošnju ribe i proizvodaiz mora, trendove u konzumaciji proizvoda mora, te utjecaj istih na zdravlje ljudi. Razlika u nutricionističkojvrijednosti različitih proizvoda ribarstva, te preporuke za konzumaciju ribe.Predavanja 2-3: Svježa i smrznuta riba.Rukovođenje kvalitetom u primarnoj proizvodnji. Uloga temperature u očuvanju kvalitete svježe ribe. Važnosti brzinehlađenja. Uloga i vrste leda koje se koriste za hlađenje ribe. Hladni lanac distribucije. Pravilno poleđivanje pelagične idemerzalnih vrsta riba. Priprema proizvoda ribarstva za daljnju distribuciju. Hlađenje ribe (osim ledom) zrakom,rashlađenom morskom vodom i pothlađivanje do -2°C. Metode smrzavanja pogodne za različite vrste riba. Metodepakiranja i odabir ambalažnih materijala za transport i distribuciju svježe i smrznute ribe. Pokazatelji kvarenjasvježe/smrznute ribe. Utjecaj hlađenja/smrzavanja na nutritivne vrijednosti ribe.Predavanje 4: Riblje konzerve.Proizvodnja ribljih konzervi, proizvoda od male i velike plave ribe i delikates proizvoda – metode konzerviranja,pakiranja i kontrola kvalitete proizvodnog procesa i finalnih proizvoda. Metode pakiranja i odabir ambalažnihmaterijala za transport i distribuciju ribljih konzervi. Pokazatelji kvarenja ribljih konzervi. Utjecaj termičke obrade nanutritivne vrijednosti proizvoda. Otpad u proizvodnji ribljih konzervi – daljnja obrada i mogućnosti.Predavanje 5: Riblje polukonzerve.Definicija i podjela ribljih polukonzervi. Opis, tehnološki postupci proizvodnje, metode konzerviranja, metodepakiranja i kontrola kvalitete proizvodnog procesa i finalnih proizvoda ribljih polukonzervi. Metode pakiranja i odabirambalažnih materijala za transport i distribuciju ribljih polukonzervi. Pokazatelji kvarenja ribljih polukonzervi.Utjecaj termičke obrade, mariniranja i soljenja na nutritivne vrijednosti proizvoda. Otpad u proizvodnji ribljihpolukonzervi – daljnja obrada, mogućnosti i problemi.Predavanje 6: Sušeni i dimljeni proizvodi ribarstva.Prijem, kontrola kvalitete i načini pripreme sirovine za procese sušenja i dimljenja. Uloga udjela vode i soli ukonzerviranju ribe. Prirodno i umjetno sušenje, tradicionalni i industrijski procesi sušenja. Toplo i hladno dimljenje.Specifičnosti pojedinih metoda. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom sušenja i dimljenja i njihov utjecaj nanutritivne vrijednosti proizvoda. Kvarenje sušene/dimljene ribe. Sušenje/dimljenje drugih morskih organizama.Finalizacija proizvoda od sušene i dimljene ribe. Ambalažni materijali i metode pakiranja u proizvodnji sušene idimljene ribe. Načini pohrane i transporta sušene i dimljene ribe. Rukovođenje kvalitetom i procesima proizvodnje,kontrola kvalitete sirovine, proizvodnih procesa i gotovih proizvoda.Predavanja 7-8: Surimi.Sirovine za proizvodnju surimija. Biološki čimbenici koji utječu na kvalitetu surimija. Tehnologija proizvodnjesurimija. Čimbenici proizvodnje koji utječu na kvalitetu surimija. Iskorištenje bjelančevina iz tamnog i bijelog mišićariba. Problemi u proizvodnji. Proizvodi na bazi surimi mase. Mikrobiologija i sigurnost surimi proizvoda. Nutritivnavrijednost surimi proizvoda.Predavanja 9-10: Riblja ikra i proizvodi od ikre.Vrste ikre koje se koriste za prehranu ljudi i industrijsku proizvodnju. Kemijski i nutritivni sastav ikra različitih ribljihvrsta. Biološki čimbenici koji utječu na kvalitetu ikre. Načini konzerviranja. Problemi u proizvodnji. Mikrobiologija isigurnost proizvoda od ikre. Ambalažni materijali i metode pakiranja proizvoda od ikre.Predavanja 11-12: Proizvodi od algi. Proizvodi iz akvakulture.Alge koje se koriste u prehrani ljudi. Uzgoj/berba, svojstva, nutritivne vrijednosti. Metode konzerviranja proizvoda odalgi. Kvarenje proizvoda od algi i njihova sigurnost. Proizvodnja ekstrakata i kapsula od algi. Primjena algi u drugimindustrijama. Riba iz uzgoja. Školjkaši. Kvaliteta sirovine, metode konzerviranja, nutricionističke vrijednosti.Trendovi i planovi za budućnost. Usporedba s proizvodima iz ulova.Predavanje 13: Razvoj novih proizvoda.

Razvojni proces novih proizvoda. Ključ uspjeha/neuspjeha novih proizvoda. Od ideje do proizvoda – rukovođenjerazvojnim procesom novog proizvoda. Uloga potrošača u razvoju novog proizvoda.Predavanja 14-15: Riblja sirovina u drugim industrijama.Iskorištenje riblje sirovine u farmaceutskoj, kozmetičkoj i dr. industrijama, u proizvodnji hrane za životinje. Kontrola iiskorištenje otpada iz riboprerađivačke industrije.Vježba 1. Lab vježba. Senzorska ocjena svježih proizvoda ribarstava.Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riba skladištenih tijekom različitih vremenskih perioda sa svrhomupoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza svježe ribe.Vježba 2. Lab vježba. Senzorska ocjena smrznutih proizvoda ribarstava.Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riba skladištenih tijekom različitih vremenskih perioda natemperaturama od -18 do -25°C sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskihanaliza smrznute ribe.Vježbe 3-4. Lab vježba. Senzorska ocjena ribljih konzervi.Analiza organoleptičkih svojstava i težinskih omjera različitih vrsta ribljih konzervi od male i velike plave ribe(različitih proizvođača) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza ribljihkonzervi i upoznavanje s parametrima kvalitete istih.Vježbe 5-6. Lab vježba. Senzorska ocjena ribljih polukonzervi.Analiza organoleptičkih svojstava i težinskih omjera različitih vrsta ribljih polukonzervi (pasterizirani proizvodi,marinade) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza ribljihpolukonzervi i upoznavanje s parametrima kvalitete istih.Vježbe 7-8. Lab vježba. Senzorska ocjena dimljenih i sušenih ribljih proizvoda.Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta dimljenih i sušenih ribljih proizvoda (s posebnim naglaskom na udiovode, udio NaCl, boju i miris) sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analizadimljenih i sušenih ribljih proizvoda i upoznavanje s parametrima kvalitete istih.Vježba 9. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda od riblje ikre.Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riblje ikre (s posebnim naglaskom na udio NaCl, boju i miris) sasvrhom upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza soljenih i riblje ikre iupoznavanje s parametrima kvalitete istih.Vježba 10. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda od algi.Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta algi sa svrhom upoznavanja studenata s principima i načinomprovođenja senzorskih analiza proizvoda od algi i upoznavanje s parametrima kvalitete istih.Vježbe 11-15. Praktična vježba. Razvoj novog proizvoda.Učenje principa i znanja potrebnih za razvoj novih proizvoda porijeklom iz mora.Ishodi učenja vježbi: Upoznati se s razlikama između istih proizvoda mora, znati te razlike povezati s problemima uproizvodnji. Steći napredna znanja za provođenje senzorskih analiza u cilju ocijene kvalitetu različitih proizvodamora. Znati prepoznati proizvode ribarstva upitne kvalitete te odrediti potrebne daljnje radnje. Upoznati metode kojese provode u području kontrole upravljanja proizvodnim procesima, kontrole kvalitete hrane, rukovođenja kvalitetom izaštitom potrošača. Steći osnovna znanja potrebna za razvoj novih proizvoda.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Studenti su dužni riješiti sve zadatke iz vježbi, kako bi imali pravo pristupiti ispitu. Gradivo predmeta podijeljeno je udvije cjeline. Studenti ove cjeline polažu odvojeno kroz dva pismena testa od kojih svaki nosi po 50 bodova, a sastojese od gradiva odslušanog na predavanjima i na praktikumu. Da bi se jedna cjelina smatrala položenom potrebno jepostići najmanje 50%. Ako student više puta izlazi na pojedini ispit, kao rezultat se uzima prosjek od svih prethodnoostvarenih rezultata (primjer: prvi izlazak na Ispit A: 15 bodova (33,3%); drugi izlazak na Ispit A: 30 bodova (66,7%);rezultat Ispita A: (15+30)/2 = 22,5 bodova (50%)). Na kraju semestra, ukoliko je student zadovoljan ocjenom ista seupisuje u indeks, u suprotnom može usmeno odgovarati za veću ocjenu.> 89 boda - izvrstan (5)76 – 88 boda - vrlo dobar (4)63 – 75 bodova - dobar (3)50 – 62 bodova - dovoljan (2)< 50 student nije zadovoljio.

Dodatne bodove (maksimalno 2) student može dobiti ukoliko pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za predmet,uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i aktivno sudjeluje u raspravama, ispunjava sve terenske zadatke (vidirubriku O predmetu > Pohađanje nastave).Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave (vidi rubriku O predmetu > Pohađanje nastave).Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminimakonzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja, te su dostupni na web stranicama Odjela za studije mora.Naziv predmeta BIOLOŠKA INVAZIJAKod predmetaSMB207Satnica predmeta15/0/0(P/S/V)ECTS2 ECTS (1,5 za predavanja, 0,5 za samostalno učenje)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Doc. dr. sc. Ante ŽuljevićVoditeljvježbi/seminaraO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Predmet Biološka invazija bavi se problematikom širenja areala vrsta posebno onim uzrokovanim ljudskimaktivnostima te posljedicama koje širenje vrsta može imati za ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Kolegijzapočinje općenitim primjerima i terminologijom iz biološke invazije, a kasnije se fokusira na aktualne primjere izSredozemnog i Jadranskog mora. Nastava se odvija u obliku predavanja uz Power Point prezentaciju te kratkuterensku nastavu kako bi se studenti upoznali s nekim od stranih vrsta prisutnim na području Splita. U nastavisudjeluju gostujući predavači: Prof. dr. sc. Jakov Dulčić (IOR Split) – 'Alohtone vrste riba u Jadranskom moru' i Mr.sc. Toni Žitko (Zavod za javno zdravstvo Split) – 'Pojava, širenje i kontrola tigrastog komarca'.Za spremanje ispita studentima se preporučaju izvori poput preglednih radova, knjiga i internet stranica dospecijalističkih znanstvenih publikacija o pojedinim temama. Ispit je pismeni.Popis obavezne literature1. Global Invasive Species Database www.issg.org2. Ciesm Atlas Of Exotic Species www.ciesm.org3. Caulerpa www.izor.hr/kaulerpa4. Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe www.europe-aliens.org5. Zakon o zaštiti prirode NN 70/20056. Andrew N. Cohen. Invasions in the sea, Park Science 22(2), 2004.Popis izborne literature1. The Ecology of Invasions by Animals and Plants. Charles S. Elton2. Aquatic Invasions in the Black, Caspian, and Mediterranean Seas (NATO Science Series: IV: Earth andEnvironmental Sciences)3. Natural Enemies: An Introduction to Biological Control. Ann E. Hajek

4. Encyclopedia of Biological Invasions (Encyclopedias of the Natural World). Daniel Simberloff and MarcelRejmanekNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Povijest biološke invazije.Obrađuje se nekoliko povijesnih i recentnih svjetskih primjera invazivnih organizama i posljedica koje je njihovoširenje imalo za ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Među njima su primjeri: Teredo navalis – zaljev SanFrancisco; Mnemiopsis leidyi – Crno more; Eriocheir sinensis – europske rijeke.Predavanje 2. Zašto se bavimo biološkom invazijom?Kroz nekoliko jasnih primjera demonstrira se razlog zašto se bavimo biološkom invazijom odnosno procesom kojimože rezultirati drastičnim promjenama biološke, ekološke i krajobrazne raznolikosti, značajnim ekonomskimposljedicama i ugroziti ljudsko zdravlje.Predavanja 3 i 4. Terminologija.Obrađuje se osnovna terminologija koja se koristi u kolegiju biološka invazija, a koje je potrebno znati zbog daljnjegpraćenja kolegija. Svaki se termin pojašnjava primjerom. Osnovni obrađeni termini su: biološka invazija, autohtona ialohtona vrsta, invazivna vrsta, udomaćena vrsta, naturalizirana vrsta, endem, biogeografske regije.Predavanje 5. Proces biološke invazije.Obrađuje se proces biološke invazije uzrokovane ljudskim djelovanjem. Proces uključuje različite faze od preuzimanjaorganizma do njegovog ispuštanja i širenja u novom arealu koje može rezultirati povremenom, naturaliziranom iliinvazivnom vrstom. Dodatno se obrađuju slučajevi kriptogenih vrsta i pravilo broja 10.Predavanje 6. Mehanizmi širenja vrsta.Obrađuju se načini širenja areala vrsta od onih u vremenski geološkim razmjerima do onih izazvanim ljudskimaktivnostima kao što su promet, ribarstvo, akvaristika, probijanje kanala i dr. Naglasak je na morski ekosustav.Predavanje 7. Sprječavanje biološke invazije.Kroz primjere se prikazuje što možemo napraviti da bi spriječili proces biološke invazije ili kontrolirali invazivnuvrstu. Kontrola invazivnih organizama u morskom ekosustavu je iznimno zahtjevna što se pokazuje i primjerom da sedo danas u svijetu uspješno suzbilo samo tri invazivne vrste. Dodatno se obrađuje pojam biološke kontrole.Predavanje 8. Primjer biološke invazije.Kroz dokumentarni film "Mrav koji je pokorio Ameriku", utvrđuje se znanje stečeno u predavanjima 2 – 5.Predavanje 9. Gostujući predavač Mr. sc. Toni Žitko (Zavod za javno zdravstvo Split) – 'Pojava, širenje i kontrolatigrastog komarca'.Predavanje 10. Biološka invazija u Jadranskom moru.Obrađuju se sljedeći problemi: način unosa stranih vrsta, broj stranih vrsta, baze podataka o stranim vrstama, projekti /institucije koji se bave stranim vrstama.Predavanja 11-14. Alohtoni bentoski organizmi u Jadranskom moru.Obrađuju se sljedeći primjeri koji pokrivaju povremene, kriptične, naturalizirane i invazivne vrste: Callinectessapidus, Teredo navalis, Melibe fimbriata, Bursatella leachi, Siphonaria pectinata, Ficopomatus enigmaticus,Crassostrea gigas, Rapana venosa, Asparagopsis armata, Asparagopsis taxiformis, Womersleyella setacea,Acrothamnion preissii, Colpomenia peregrina, Caulerpa taxifolia, Caulerpa racemosa var. cylindracea.Predavanje 15. Gostujući predavač Prof. dr. sc. Jakov Dulčić (IOR Split) – 'Alohtone vrste riba u Jadranskom moru'.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispit se polaže pismeno. Pitanja su s ponuđenim odgovorima. Odnos bodovi/ocjena: odličan >90%; vrlo dobar 80-90%; dobar 70-80%; dovoljan 60-70%; nedovoljan

(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicimaNositelj predmetaobavezan izborni Xtemeljni napredni specijalistički XMorsko ribarstvo / diplomski studijII. (godina) / III. (semestar)Temeljna znanja iz biologije i ekologije moraHrvatski, Engleski jezikProf. dr. sc. Melita Peharda UljevićVoditeljvježbi/seminaraO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Cilj kolegija je upoznavanje studenata s biologijom, ekologijom i uzgojem školjkaša. Osobita će se pažnja usmjeriti naškoljkaše Jadranskog mora. Studenti stječu teorijsku osnovu potrebnu za istraživanja školjkaša i upravljanje prirodnimpopulacijama. Nastava je organizirana kao redovita tjedna ili koncentrirana u blokove u dogovoru sa nastavnikom,predstojnikom smjera i upravom Sveučilišnog odjela za studije mora. Nastava se provodi u obliku predavanjakorištenjem modernih tehnologija (Power Point prezentacije, video materijali). Obaveza studenata je aktivnosudjelovanje u nastavnom programu što uključuje redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivnopostavljanje pitanja, te pokazanu sposobnost postavljanja problema i zaključivanja. Ovisno o istraživanjima u kojimanositelj predmeta trenutno sudjeluje i interesima studenata, studenti se aktivno uključuju u dio laboratorijskih iterenskih istraživanja. Kroz predavanja studenti pored saznanja iz područja biologije, ekologije i uzgoja školjkašastječu kompetencije vezane za pretraživanje baza podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu znanstvenih radova.Popis obavezne literature1. Gosling, E. 2003. Bivalve molluscs: Biology, Ecology and Culture. Blackwell Publishing.Popis izborne literature1. Poppe, G.T. & Y. Goto Y. 2000. European Seashells. Volume II. (Scaphopoda, Bivalvia, Cephalopoda). 2nd edn.ConchBooks, Hackenheim, Germany2. Znanstveni radovi o školjkašimaNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1 (1 sat). Uvod.Ishodi učenja: Razumijevanje taksonomije i sistematike školjkaša. Razumijevanje raspodjele školjkaša.Predavanje 2 (2 sata). Biološka raznolikost školjkaša.Ishodi učenja: Objasniti metodologiju istraživanja raznolikosti školjkaša. Razumjeti univarijatne i multivarijatnestatističke metode koje se primjenjuju za analizu raznolikosti školjkaša. Poznavanje dosadašnjih istraživanjaraznolikosti školjkaša u Mediteranu i Jadranskom moru.Predavanje 3 (2 sata). Ishrana školjkaša.Ishodi učenja: Razumijevanje procesa filtracije. Razumijevanje anatomskih dijelova školjkaša uključenih u proceshranjenja. Objasniti selekciju čestica. Razumjeti čimbenike koji utječu na ishranu školjkaša. Objasniti razlike u ishraniizmeđu različitih vrsta školjkaša.Predavanje 4 (2 sata). Razmnožavanje i naseljavanje školjkaša.Ishodi učenja: Razumijevanje procesa gametogeneze. Objasniti razlike u spolovima između različitih vrsta školjkaša.Razumjeti čimbenike koji utječu na razmnožavanje. Objasniti razvoj ličinki školjkaša. Objasniti čimbenike koji utječuna naseljavanje školjkaša.Predavanje 5 (2 sata). Starost i rast školjkaša.Ishodi učenja: Razumijevanje metoda analize starosti i rasta školjkaša. Razumijevanje fiziologije rasta školjkaša.Objasniti čimbenike koji utječu na rast i starost školjkaša.Predavanje 6 (2 sata). Cirkulacija, respiracija, izlučivanje i osmoregulacija.Ishodi učenja: Objasniti cirkulaciju školjkaša. Razumjeti proces respiracije kod školjkaša. Razumjeti proceseizlučivanja i osmoregulacije kod školjkaša.

Predavanje 7 (2 sata). Ribarstveno upravljanje prirodnim populacijama školjkaša.Ishodi učenja Objasniti populacijsku dinamiku školjkaša. Razumjeti metode koje se primjenjuju za procjenu prirodnihpopulacija i upravljanje njima. Razumjeti zakonske okvire u Republici Hrvatskoj i EU upravljanja prirodnimpopulacijama školjkaša.Predavanje 8 (2 sata). Akvakultura školjkaša.Ishodi učenja: Objasniti osnove uzgoja školjkaša. Razumjeti razlike u tehnikama uzgoja različitih vrsta školjkaša.Razumjeti primjenu genetike na poboljšanje uzgoja školjkaša. Razumjeti pojave bolesti kod školjkaša u uzgoju.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (20), pismenom iusmenom kolokviju-konzultacijama vezanim za vježbe (40), te završnom usmenom ispitu (40). U sklopu kolokvijakonzultacijapredaje se pismeni izvještaj sa svih vježbi te odgovara usmeno na pitanja vezana za provedene vježbe.Završni usmeni ispit sastoji se od predstavljanja mogućeg istraživanja školjkaša iz područja koje nije bilo pokriveno useminarskom radu studenta. Na osnovu prikupljenih ocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5),81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3), 61-70 (dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučajuda student želi veću ocjenu od one koja mu pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sanastavnikom može pristupiti izradi dodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u oblikupreglednog znanstvenog rada. Na ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Konzultacije se odvijaju prema dogovoru sa studentima uz prethodnu najavu usmeno ili na e mail melita@izor.hr.Podatci o kolegiju i nastavniku dostupni su na web stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora(http://more.unist.hr/) kao i na osobnim web stranicama nastavnika (http://www.izor.hr/web/melita/home).Naziv predmeta PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠKod predmetaSMB509Satnica predmeta(P/S/V)15/15/0ECTS(uz obrazloženje)3 ECTS (30 sati nastave = 1 ECTS; samostalno učenje, seminarski rad = 2 ECTS)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz fizike, kemije, biologije i ekologijeJezik poduke iHrvatski jezikmogućnost praćenja naMoguća prilagodba na engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmetaProf. dr. sc. Mladen Šolić, redoviti profesorProf. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesorVoditelj seminaraProf. dr. sc. Mladen Šolić, redoviti profesorProf. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Glavni ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s postupcima Procjene utjecaja na okoliš (PUO) i Strateške procjeneutjecaja na okoliš (SPUO), koje se koriste kao jedan od suvremenih alata u zaštiti okoliša i planiranju održivograzvitka. Problematika predmeta se iznosi kroz dvije velike cjeline: Procjena utjecaja na okoliš (PUO) i Starteškaprocjena utjecaja na okoliš (SPUO). Nastava se organizira u blokovima. Kombinirani oblici provođenja: frontalnapredavanja; seminarski radovi; diskusija i zaključivanje; pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje nastave je obvezno(tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovati u seminarskom

dijelu nastave.Popis obavezne literatureŠolić, M. Procjena utjecaja na okoliš: CD*Katavić, I. Starteška procjena utjecaja na okoliš: CD**CD Šolić - uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PPT prezentacija, UNEP-ov priručnik za Procjenuutjecaja na okoliš (400 str.), Priloge (različiti tekstovi i web adrese iz problematike Procjene utjecaja na okoliš);Pregled Pravilnika i Zakona u RH koji se odnose na problematiku Procjene utjacaja na okoliš; Primjeri Studija outjecaju na okoliš (SUO);*CD Katavić – uključuje: Smjernice o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš. Program CARDS EU za Hrvatsku, Ug.Br. Europe Aid/119980/C/SV/HR, Zagreb, 2007, 88pp.; Nacionalna strategija zaštite okoliša, “NN” br. 46/02; Zakono zaštiti okoliša, “NN” br. 110/07; Uredba o Strateškoj procjeni utjecaja programa i planova na okoliš, “NN” br64/08.Popis izborne literature1. Bailey, J. And Dixon, J. 1999. Policy Environmental Assessment . In Petts J. (ed). Handbook of EnvironmentalImpact Assessment (Vol. 1, pp 251-272). Blackwell Science Ltd, Oxford2. Brown, A. And Therivel, R. 2000. Principles to Guide the Development of SEA Methodology. Impact Appraisal,18(3): 183-1903. Kjorvnen, O., 2001. Strategic Environmental Assesment in World Bank Operations. Draft Report prepared byECON Centre for Economic Analysis, Oslo4. Partidario, M., 2001. Strategic Environmental Assesment (SEA) Training Manual (mp a mail.fct.unl.pt5. SEA of District and Territorial Development Plans in Hong Kong SARhttp://www.info.gov.hk/epd6. SEA process to formulate development and strategy7. http://www.seanplatform.org8. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisaNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)I. CJELINA: Procjena utjecaja na okoliš (PUO)Predavanje 1. Definicija i ciljevi PUO.Definicija, pricipi na kojima se temelji, ciljevi i ključne vrijednosti PUO; Faze u procesu PUO.Predavanje 2. Snimka i obuhvat zahvata.Definicija snimke zahvata (screening); Okvir za provođenje snimke; Značaj snimke zahvata u procesu PUO;Definicija i ciljevi obuhvata zahvata (scoping) u procesu PUO.Predavanje 3. Analiza utjecaja.Definicija utjecaja na okoliš; Tipovi utjecaja: direktni, indirektni, kumulativni, reverzibilini-ireverzibilni; Trajanjeutjecaja; Razmjeri utjecaja, Razdoblje utjecaja, Jačina utjecaja; Značajnost utjecaja (lokalna, regionalna, globalna).Predavanje 4. Metode procjene utjecaja na okoliš.Kontrolne liste, matrice (leopoldova matrica), mreže, slojevi, modeli i računalne metode; Određivanje značajnostiutjecaja; Kriteriji ekološke značajnosti.Predavanje 5. Mjere za ublažavanje/izbjegavanje negativnih utjecaja.Poželjna hijerarhija njera: izbjegavanje, ublažavanje, kompenzacija, Elementi utjecaja (izvor, prenosnik, primatelj);Primjeri ublažavanja različitih utjecaja na okoliš.Predavanje 6. Pisanje izvješća.Studija o utjecaju na okoliš (SUO) – pisano izvješće; Elementi izvješća; Način pisanja i česte zablude; Postupakrecenziranja.Predavanje 7. Mišljenje javnosti i donošenje odluke.PUO kao dio procesa donošenja odluke; Uključivanje javnosti u proces PUO i donošenje odluke; Mogućnostikomunikacije s javnošću tijekom procesa PUO.Predavanje 8. Program praćenja (monitoring).Definicija praćenja i nadgledanja utjecaja zahvata na okoliš (moitoring); Kriteriji za određivanje programa praćenja;Mogućnost revidiranja nekih elemenata zahvata (auditing).II. CJELINA: Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO)Predavanje 9. Definicija Strateške procjene utjecaja na okolip (SPUO).

Obuhvat, ciljevi i principi.Predavanje 10. Metode, tehnike i indikatori strateške procjene utjecaja.Primjeri iz prakse.Predavanje 11. Strateški postupak sustavne procjene utjecaja planova i programa na okoliš.Provedba SPUO; hijerarhijski odnosi 4P modela (politika/program/plan/projekt).Predavanje 12. Studija o strateškoj procjena utjecaju na okoliš (SPUO).Pisano izvješće; elementi izvješća; usvajanje planova i programa temeljem SPUO doc-a, monitoring.Predavanje 13. Direktiva EU o SPUO 2001/42.Područje primjene Direktive; planovi i programi koji ne podliježu Direktivi; iskustva i po(r)uke.Predavanje 14. Hrvatsko zakonodovstva o Strateškoj procjeni.Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07);Uredba o SPUO, NN 64/08; obvezujuća primjena SPUO; planovi i programi kojine podliježu SPUO; nadležnosti za provedbu i ovjenu - izbor povjerenstva, monitoring, financiranje.Predavanje 15. SPUO u odnosu na okolišno prihvatljiv i održiv razvoj obalnih područja.SPUO u kontekstu Integralnog planiranja obalnih područja (ICAM); SPUO na geografskoj i sektorskoj skali.Tijekom semestra svaki od studenata je dužan izraditi seminarski rad na zadanu temu i prezentirati ga ostalimstudentima.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispit se sastoji od pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka ivježbi, kvaliteta napisanog i prezentiranog seminarskog rada, te njihova aktivnost i doprinos diskusijama.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminimakonzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.Naziv predmeta DALJINSKA ISTRAŽIVANJA S PRIMJENOM U RIBARSTVUKod predmetaSMR523Satnica predmeta(P/S/V)15/0/15ECTS(uz obrazloženje)2 ECTS (1 za predavanja i vježbe, 1 za samostalno učenje i konzultacije)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar II. (godina) / III. (semstar)Preduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Dr. sc. Mira Morović, viši znanstveni suradnikVoditelj vježbiDr. sc. Mira Morović, viši znanstveni suradnikO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Cilj je upoznati studente s osnovama i korištenjem metoda daljinske detekcije. Objasniti će se osnovne teorijskepretpostavke nužne za razumijevanje rezultata daljinskih mjerenja. Objasniti će se principi pasivne i aktivne daljinskedetekcije i procesiranje satelitskih podataka. Biti će objašnjeno korištenje daljinskih metoda mjerenja s osobitimakcentom na upotrebe u ribarstvu.Popis obavezne literature-

Popis izborne literature-Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)-Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)-Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)-Naziv predmeta PRIKUPLJANJE, RUKOVANJE I OBRADA PODATAKAKod predmetaSMR524Satnica predmeta30/0/30(P/S/V)ECTS5 ECTS (2 za predavanja i vježbe, 3 zasamostalno učenje s konzultacijama)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upis Osnovna znanja iz oceanografije i informatikeJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski, uz mogućnost praćenja na engleskom jezikudrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesorVoditelj vježbiProf. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Upoznavanje studenata s postupcima prikupljanja, obrade, prikaza s ciljem što lakše analize i interpretacijeoceanografskih i drugih geoprostornih podataka vezanih za morsku okoliš. Nastava se održava u obliku predavanja ivježbi u računalnom praktikumu gdje studenti prate nastavu i izvode vježbe na stolnim računalima. Za vrijeme vježbistudenti izvode praktične zadatke na računalima vezanih za predmetno gradivo, a dodatno znanje stječu putemobvezatnih seminarskih radova pri čemu se ujedno provjerava stupanj usvojenog znanja.Popis obavezne literature1. Dadić, V. (2007). Problemi prikupljanja, validacije i obrade oceanografskih podataka. Interna skripta-izmijenjenoizdanje, 147 pp.2. MEDAR/MEDATLAS Group. 2001. Specifications for the Mediterranean Sea Data Banking and Quality Controls.SISMER/IS/V5.3. Deutch C.V. and A.G. Journel, 1998. GSLIB – Geostatistical software; library and user’s guide. Oxford UniversityPress. 369 pp.4. Http://www.ocenteacher.orgPopis izborne literature1. Boyer T and S. Levitus. 1999. QC and processing of historical oceanographic temperature, salinity and oxygendata. U.S. Department of Commerce. NOAA technical report NESDIS 81, 1994: 64 pp.2. Brankart J. M. and P. Brasseur, 1996. Optimal analysis of in sity data in the western Mediterranean using statisticsand cross-validation. Journal of Atmospheric and Oceanic technology. Vol: 13(2): 477-491.3. Maidement D.R, 2003. ArcHydro. GIS for water resources, ESRI, USA, 203 pp.4. Dadić, V. (2008). Mjerenja u oceanografiji. Interna skripta, 35 stranica.5. http://jadran.izor.hr/roscop/

6. http://www.izor.hr/web/guest/mjerni-sustavi-u-realnom-vremenu7. http://www.moon-oceanforecasting.eu/8. http://www.eurogoos.org/9. http://oceanservice.noaa.gov/10. Http://www.nodc.noaa.gov/OC5/WOA09/pr_woa09.html11. Http://www.seadatanet.org12. http://odv.awi.de/en/software/download/Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Mjerne metode i instrumentacija u oceanografiji i ribarstvu.Mjerne metode i instrumentacija za prikupljanje podataka u istraživanju mora. Prikupljanje podataka brodovima,daljinskim mjerenjima i automatskim mjernim sustavima.Predavanje 2. Mjerni parametri, jedinice i podatci.Parametri i mjerne jedinice u oceanografiji i ribarstvu. Pogreške kod prikupljenih podataka. Utjecaj mjernih metoda iinstrumenata na pogreške i njihovo smanjivanje. Pogrješke zbog obrade podataka pomoću računala.Predavanje 3. Provjera kvalitete podataka.Postupci za provjeru podataka. Sustavi baza za rukovanje podacima i informacijama. Klimatološka analiza. Problemianalize nedovoljnog broja podataka raspoređenih u prostoru i vremenu. Interpolacija podataka na standardneoceanografske razine. Primjenjive interpolacijske metode.Predavanje 4. Analiza geoprostornih podataka.Geostatistička analiza statistički slučajno raspodijeljenih prostornih podataka. Metode objektivne analize. Metodeinterpolacije. Upotreba variograma u procjeni statističke ovisnosti prostornih podataka. Problem dugih i uskih otokakod upotrebe objektivne analize. Kriging metoda interpolacije. Obrnuta varijacijska metoda interpolacije.Predavanje 5. Primjena GIS-a u prikazu i analizi geoprostornih podataka.Upotreba Geografskih informacijskih sustava (GIS) u prikazu i analizi prostornih podataka. Osnovni kartografskislojevi. Tematski slojevi i njihovo preklapanje. Analiza prostornih polja prikazanih pomoću karata s različitimtematskim slojevima. Tematski slojevi vezani za morsku okoliš i njihova međuovisnost. GIS kao korisni alat uplaniranju namjene prostora. GIS i donositelji odluka.Vježba 1. Rukovanje dostupnom mjernom instrumentacijom.Upoznavanje s instrumentacijom za prikupljanje osnovnih oceanografskih parametara (temperature, saliniteta), struja,optičkih i kemijsko osobina mora, bioloških i ribarstvenih istraživanja. Usporedba mjerenja pomoću brodova,automatskih mjernih sustava (plutača, posmačnih plovaka) i daljinskim instrumentima.Vježba 2. Rukovanje podatcima morskog okoliša.Praktični unos podataka više oceanografskih i drugih podataka o morskom okolišu, provjera kvalitete podataka inačini smanjivana pogrješki u cilju ujednačavanja njihove kvalitete. Primjena postojećih skladišta podataka upojednostavljenju provjere kvalitete podataka (MEDAS, IOR-AZO).Vježba 3. Primjena različitih numeričkih postupaka u provjeri kvalitete oceanografskih podataka mjerenih nastandardnim dubinama.Prikaz učinkovitosti pojedinih postupaka za provjeru podataka. Analiza klimatoloških podataka s obzirom napromjene i trendove. Analiza podataka i vrijednost rekonstruiranih prostornih polja s obzirom na njihovu prostornu ivremensku rasprostranjenost. Interpolacija stvarnih podataka na standardne oceanografske razine.Vježba 4. Geostatistička analiza prostornih polja podataka morskog okoliša.Geostatistička analiza statistički slučajno raspodijeljenih prostornih podataka. Praktično generiranje prostornih polja uanalizi kvalitete mjerenih podataka. Metode objektivne analize i njihove pogrješke. Prikaz oceanografskih podatakaprogramom ODV. Primjena programa SURFER u generiranju analizi prostornih podataka i generiranju prostornihslojeva. Prikaz kriging metoda interpolacije. Upotreba variograma u procjeni statističke ovisnosti prostornih podataka.Rješavanje problema dugih i uskih otoka kod geostatističke analize. Program DIVA i obrnuta varijacijska metoda.Vježba 5. Upotreba GIS-a u obradi, prikazu i analizi podataka morskog okoliša.Praktična primjena Geografskih informacijskih sustava (GIS) u prikazu i analizi geoprostornih podataka. Izradakartografskih i tematskih slojeva. Preklapanje tematskih slojeva u svrhu analize osobina pojedinih dijelova prostora.Obrada i analiza tematskih slojeva naslonjenih na osnovne kartografske podloge. Rukovanje tematskim slojevimamorskog okoliša GIS-alata s praktičkim primjerima.

Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu kako slijedi:1. redovito pohađanje i aktivnost na nastavi (2 boda)2. polaganjem jednog kolokvija, na kojem studenti preko mrežnog sučelja odgovaraju na 15 postavljenih pitanjaiz predmetnog gradiva. Svako pitanje se ocjenjuje s 0, 0.5 ili 1 bod pa student može na kolokviju sakupitinajviše 15 bodova.3. Seminarski rad iz pojedine teme vezane za kolegij, a odnosi se na problematiku prikupljanja, provjerekvalitete i prikaza podataka i generiranih prostornih polja pomoću različitih programa za geostatističkuobradu podataka kao što su ODV, DIVA, SURFER, ARCGIS, GRASS, itd. koji čine tekst napisan u jednomod uređivača teksta i PPT formatu, a može nositi od 1 do 15 bodova ovisno o ukupnoj kvaliteti.4. Završni ispit se sastoji od usmenog dijela koji obuhvaća provjeru poznavanja praktičnog rada na umreženomračunalu na 5 unaprijed pripremljenih pitanja predavača koji se ocjenjuju s 0, 1, 2 i 3 boda tako da studentmože sakupiti najviše do 15 bodova.Zaključni broj bodova izračunava se kao aritmetički srednjak iz kolokvija, seminara i završnog dijela ispita kojem sepridodaju bodovi ostvareni iz redovitog pohađanja nastave i aktivnosti na nastavi.Zaključni bodovi se pretvaraju u zaključnu ocjenu prema sljedećoj tablici:Zaključni broj bodovaZaključna ocjena13.5.-15 511.5.-13.0 49.5-11.0 37.5-9.0 20-7.5 1Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na mrežnom poslužitelju:http://jadran.izor.hr/~dadic/provjera-kvalitete. Elektronska adresa nastavnika za upite i konzultacije: dadic@izor.hr.Naziv predmeta KONTROLIRANA REPRODUKCIJA MORSKIH ORGANIZAMAKod predmetaSMR525Satnica predmeta(P/S/V)30/0/30ECTS(uz obrazloženje)5ECTS (predavanja = 3 ECTS; samostalno učenje, vježbe i konzultacije = 2 ECTS)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke iHrvatski jezikmogućnost praćenja naMoguća prilagodba na engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesorVoditelj vježbiProf. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesor ( uz asistenciju Tanje Šegvić Bubić, dipl. ing.)O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Nastavno na elementarno poznavanje osnova embrilogije, genetike i marikulture, ovim kolegijem se studenti upoznajus osnovama kontrolirane reprodukcije morskih organizama. Studenti se upućuju na povezivanje stečenihfundamentalna i zootehnička znanja znanja s recentnom praksom kontrolirane proizvodnje različitih reproduktivnih

stadija (oplođena jajana stanica- embrij, ličinke, metamorfozirana mlađ). U fokusu je biomanipulacija reprodukcijskimciklusom gospodarski značajnih vrsta morskih organizama (ribe i beskralješnjaci) bilo manipulacijom čimbenikasredine ili hormonalnom terapijom. Cilj predmeta je je upoznavanje sa metodama i tehnikama kontroliranegametogeneze, inkubacije i razvoja ranih razvojnih stadija riba, školjkaša i bodljikaša s ciljem njihovog održivoguzgoja temeljenog na zaokruženom životnom ciklusu vrste. Nastava se organizira u blok –satovima uz kombiniranioblike izvedbe: frontalna predavanja; pokazne i auditorne vježbe; rasprave i zaključivanja. Pohađanje nastave jeobvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovati upraktičnom radu i demonstracijama na terenu.Popis obavezne literature1. Katavić, I. Kontrolirana reprodukcija - predavanja CD*2. Katavić, I. 2006. Marikultura - Razmnožavanje riba i kontrolirana proizvodnja mlađi. U: Ribogojstvo (Bogut, I. ur.Poljoprivredni fakupltet, Osijek, str. 349-509.*CD uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PP prezentacija, obvezatnu literaturu, različiti tekstove i webadrese iz problematike kontrolirane reprodukcijePopis izborne literature1. Moretti A., Fernandex-Criado M.P., Vetillart R. (2005) Manual on Hatchery Production of Seabass and GiltheadSeabream Volume 2 FAO, Rome, 163pp. (dostupno na www.fao. org)2. Bourne, N. (2004) Hatchery culture of bivalves: a practical manual. FAO, Rome,201pp. (www.fao. org)3. Tave, D. (1999) Inbreeding and brood stock management. Fisheries Technical Paper. No. 392. Rome, FAO. 1999.122p. (www.fao. org)4. Levens , P. Sorgeloos, P. (eds) (1996). Manual on production and use of live food for aquaculture. FAO FisheriesTechnical Paper, No. 361. Rome, 1966, 295p. (www.fao. org)5. Brooks, S., Taylor, C.R. and Supter, J.P. 1997. Egg quality in fish. What makes a good eggs. Reviews in FishBiology and Fisheries 7:387-4176. Donald, B.McM., 2007. Fish histology – Female Reproductive Systems. Springer, 587p.7. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisaNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Uvod: Osnovni pojmovi reprodukcijske biologije.Ishodi učenja: Obnoviti osnovne pojmove reprodukcijske biologije poput ontogeneze, filogeneze, gametogeneze,spolnog razmnožavanje. Prisjetiti se morfologije i histologije gonada kod riba. Razumjeti endokrini sustav riba.Razlučiti diobu somatskih i spolnih stanica (mitoza, mejoza). Upoznati specifičnosti embrionalnog razvoj riba imorfogenezu gospodarski znčajnih vrsta riba i beskralješnjaka.Predavanje 2. Uzgojni i reprodukcijski kriteriji.Ishodi učenja: Upoznati bio-ekološke i ekonomsko-tržišne kriterije. Upoznati reprodukcijske značajke uzgajanihorganizama (fekunditet, fertilitet). Modaliteti gametogeneze (oogeneze i spermatogeneze) kod morskih (demerzalnih ipelagijskih vrsta), slatkovodnih i diadromnih (anadromne i katadromne). Oplodnja i inkubacija u odnosu na čimbenikeokoliša.Predavanje 3. Kvaliteta ikre – endogeni i egzogeni čimbenici koji je određuju.Ishodi učenja: Razumjeti značenje i mehanizme utjecaja temperature i fotoperioda za reprodukcijski ciklus riba.Upoznati sadržaj jajne stanice. Hormoni, dob ribe i čimbenici okoliša u odnosu na kvalitetu ikre. Veličina jajne stanice– što ona sugerira? Utjecaj ishrane reproduktivnih jedinki na fekunditet i fertilitet spolnih stanica. Utjecaj nasljeđa,roditeljskih gena. Genetički markeri u ocjeni kvalitete janih stanica. Polutanti i njihov učinak na kvalitetu ikre.Predavanje 4. Osnove reprodukcijske fiziologije riba.Ishodi učenja: Upoznati spolnu diferencijaciju kod riba: gonohoristi (odvojenih spolova) i hermafroditizam(dvospolnost). Razumjeti mehanizme alternacije spola; primjeri i obilježja protandričkih i protginičkih hermafrodita.Upoznati reproduktivne različitosti kod riba: višekratni mrijest tijekom životnog ciklusa v.s. mrijest jedamput uživotu; sezonalni parcijalni (višekratni) mrijest i mrijest jedamput u sezoni; sinkrona i asinkrona gametogeneza.Predavanje 5. Endokrinologija u akvakulturi.Ishodi učenja: Upoznati endokrinološke organe, njihova obilježja i funkciju (hipotalamus. hipofiza, spolne žlijezde –ovariji i testisi). Znati hormone uključeni u proces gametogeneze (Gth –GnRH-FSH-LTH-estrogeni/androgeni).Razumjeti mehanizme endokrine regulacije kod riba. Objasniti značenje nekih ekološki čimbenika za induciranjegametogeneze kod riba (fotoperiod, temperatura).

Predavanje 6. Gametogeneza (oogeneza i spermatogeneza) riba.Ishodi učenja: Upoznati slijed promjena kod sazrijevanja oocita i spermatocita. Objasniti i upoznati histološke,citološke i biokemijske promjene u spolnim stanicama. Oociti u stadiju vitelogeneze. Upoznati endogene i egzogenečimbenike značajne za ovulaciju i mrijest riba u zatočeništvu.Predavanje 7. Hormonalna terapija i inducirani mrijest riba.Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike praktične primjene gonadotropnih hormona akvakulturi. Upoznatimogućnosti i domete hormonalne terapije za poticanje gametogeneze komercijalno interesantnih vrsta riba. Objasnitiprednosti i nedostatke sintetičkih analoga (GNRHa). Objasniti metode i tehnike intramuskularne i oralne primjenehormona. Upoznati učinkovitost hormonalnih implanata u hormonalnoj terapiji s posebnim obzirom na primjenu kodpučinskih vrsta (tune).Predavanje 8. Poliploidija riba i školjkaša.Ishodi učenja: Upoznati koristi i načine induciranja poliploidije kod riba i školjkaša. Uzgojne performanse (rast ipreživljavanje) triploida u akvakulturi u usporedbi s diploidnim jedinkama. Upoznati iskustva i spoznaje vezane zaponašanje, preživljavanje, deformitete, i kvalitetu mesa triploida. Objasniti potencijalne mogućnosti unapređenjatriploida kroz genetsku selekciju – je li to provedivo preko selekciju roditeljskih parova? Upoznati rezultate praktičneprimjene poliploidije (ribe, školjkaši). Potencijalni genetički učinak poliploidnih prebjega. Društvena i tržišnapercepcija.Predavanje 9. Novija dostignuća i tehnike kontroliranog uzgoja mlađi morskih riba.Ishodi učenja: Objasniti ekstenzivni, intenzivni i poluintenzivni uzgoj ranih razvojnih stadija morskih riba. Upoznatimetode uzgoja u čistoj (clean water) u odnosu na zelenu vodu (green water). Upoznati 'mezokozm' tehnologijuproizvodnje mlađi morskih riba – prednosti i nedostatke u odnosu na konvencionalne postupke.Predavanje 10. Reprodukcijska obilježja nekih potencijalno interesantnih vrsta za marikulturu.Ishodi učenja: Objasniti potencijalne mogućnosti kompetiranja životnog ciklusa pelagijskih vrsta morskih riba uzatočeništvu (tuna, gof) – problemi i perspektive. Je li moguće očekivati kontrolirani mrijest i uzgoj ranih razvojnihstadija batipelagijske forme (jegulja). Upoznati dostignuća i potencijale kontrolirane reprodukcije plosnatica (romb,list, iverak) u zatočeništvu.Predavanje 11. Selekcijski postupak i upravljanje matičnim jedinkama.Ishodi učenja: Razumjeti čimbenike koji presudno utječu na reproduktivne performanse matičnih jedinki uzatočeništvu (nasljeđe, okolišni uvjeti i ishrana). Razumjeti posljedice fenotipske selekcije (biranje poželjnih osobina)s genetskim učinkom. Posljedice križanja u bliskom srodstvu ('inbriding') na potomstvo.Predavanje 12. Posljedice križanja prebjega iz uzgoja s autohtonim (nativnim) jedinkama.Ishodi učenja: Objasniti potencijalni genetički učinak fenotipski i/ili genotipski izmjenjenih prebjega na autohtonepopulacije ('genetsko onečišćenje'). Upoznati dosadašnja iskustva ovakvog prenosa gena i posljedice po ponašanje,rast, preživljavanje i dominantna fenotipska obilježja potomaka. Raspraviti mogućnosti smanjenja rizika genetskogonečišćenja prebjezima. Razumjeti relevantnost za morski ekosustav, biodiverzitet, i opstojnost ovako izmjenjenihorganizama.Predavanje 13. Reprodukcijska kontrola i uzgoj mlađi školjkaša.Ishodi učenja: Obnoviti znanja o anatomskim i fiziološkim osobitostima školjkaša (bivalvia). Objasniti bitnečimbenike reproduktivne kontrole školjkaša (zootehnika i uvjeti okoliša). Upoznati se sa specifičnostimagametogeneze školjkaša, mrijestom i oplodnjom gameta te embriogenezom. Upoznati tehničko-tehnološkespecifičnosti mrjestilišta za školjkaše. Korelirati znanja o njihovom životnom ciklusu s adekvatnim zootehničkimrješenjima, posebno u monitoriranju stadija zrelosti gonada, planktonskoj ličinačkoj fazi, kolektiranju mlađi i njenojselekciji za daljnji uzgoj. Razmotriti kriterije za ocjenu kvalitete umjetno proizvedene mlađi.Predavanje 14. Reprodukcijska obilježja kamenica i dagnji.Ishodi učenja: Opisati spolna obilježja i proces gametogeneze dagnje i kamenice. Upoznati specifičnosti mrijesta iplanktonske faze života ovih bivalvia. Povezati odgovarajuće tehnike kolektiranja mlađi za potrebe daljnjeg uzgoja saspecifičnostima njihovog životnog ciklusa. Razumjeti neophodnost koreliranja specifičnih obilježja vrste s tehnikamai tehnologijama komercijalnog uzgoja (npr. razlike u funkcioniranju bisusne žlijezde; funkcija 'stopala' kod dagnje isl.).Predavanje 15. Planktonske kulture u ishrani ličinki školjkaša.Ishodi učenja: Upoznati vrste i biokemijski sastav fitoplanktonata od interesa za akvakulturu bivalvija. Objasnitimetode i tehnike masovne proizvodnje fitoplanktonskih kultura. Upoznati metode i tehnike uspostavljanja i

održavanja matičnih kultura – hranjivi medij, sterilizacija, inokulacija.Predavanje 16. Reprodukcijska obilježja ostalih gospodarski važnih beskralješnjaka.Ishodi učenja: Upoznati reproducijska obilježja ježinca (echinodermata) – spolne stanice, ebrionalni i ličinački razvoj.Pretpostavke za uspješan uzgoj – prostorne i zootehničke. Predstaviti uspješne primjere komercijalne proizvodnje(Kina, Japan, Kalifornija). Upoznati se s pokušajima komercijalizacije ježinaca u R. Hrvatskoj. Reproduktivneosobitosti puzlatke (gastropoda) i potencijalne mogućnosti njenog uzgoja.Vježba 1. Matične fitoplanktonske kulture (pokazne vježbe u mrjestilištu IZOR-a i praktična demonstracija ukomercijalnom mrjestilištu (2 + 3 sata).Ishodi učenja: Morfološka i biokemijska obilježja odabranih fitoplanktonskih monokultura. Razumjeti ulogufitoplanktonskih kultura u proizvodnji zooplanktona za ishranu ranih razvojnih stadija morskih riba i ishranuškoljkaša. Upoznati tehnologiju masovne proizvodnje fitoplanktonskih monokultura. Racionalna eksploatacija iupravljanje proizvodnjom.Vježba 2. Zooplanktonske kulture (pokazne vježbe u mrjestilištu IZOR-a i praktična demonstracija ukomercijalnom mrijestilištu 2 + 3 sata).Ishodi učenja: Upoznati se s naprednim metodama i tehnikama proizvodnje zooplanktonskih monokultura(Brachionus sp. i Atremia sp.). Znati kakvoću uzgojnog medija, inokulacijske tehnike, održavanje matičnih kultura tekontrolu masovne proizvodnje. Objasniti potencijalne mogućnosti uvođenja drugih zooplanktonata.Vježba 3. Inducirana gametogeneza i mrijest priobalnih i pučinskih vrsta riba (IZOR i upoznavanje stehnologijama i tehnikama putem video materijala i histoloških preparata uz terensku nastavu) (3 + 4 sata).Ishodi učenja: Upoznati tehničku organizaciju industrijskih mrijestilišta. Znati ključne zootehničke parametre značajneza kontrolirani uzgoj ličinačkih i poslijeličinačkih stadija lubina i komarče. Upoznati se s tehnikama inkubacije.Upoznati se s metodama i tehnikama umjetne reprodukcije tuna.Vježba 4. Kondicioniranje matičnih jedinki i kontrolirana gametogeneza bivalvia (kamenica, dagnja, jakobskakapica) kroz pokazne vježbe u mrijestilištu IOR-a i posjet specijaliziranom mrjestilištu školjkaša uMalostonskom zaljevu (5 + 8 sati).Ishodi učenja: Upoznati se s tehničkim pretpostavkama za kondicioniranje uvjeta u mrijestilištu školjkaša(recirkulacija). Upoznati se s rukovanjem živim biološkim materijalom. Analiza procesa gametogeneze na živombiološkom materijalu. Ovladati metodama i tehnikama umjetne oplodnje u kontroliranim uvjetima. Upoznati se smetodama kontroliranog uzgoja mlađi.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka tijekom predavanja i praktičnihvježbi. Temeljni princip ocjenjivanja jeste provjera znanja usvojenog na predavanjima s maksimalnih 70% konačneocjene, a 30% na praktičnim vježbama. Ispit se u principu sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni ispitpodrazumijeva provjeru znanja gradiva iz predavanja, a sastoji se od zadataka u kojima se traže opcijska rješenjaputem zaokruživanja, nadopunjavanja, opisivanja, i/ili identificiranja na slici ili grafici. Provjera praktičnog znanjausvojenog na predavanjima i vježbama se odvija pismenim putem. Uspješno savladan praktični rad je preduvjet zapristupanje završnom ispitu. Ispit se sastoji od zadataka na zaokruživanje, nadopunjavanje, opisivanje, označavanje tes računskim operacijama. Postotak uspješno riješenih zadataka se koristi za izračunavanje ostvarenih bodova na ispituiz praktičnih vježbi (max 30%).Način vrednovanja i prikupljanje bodova na kolokvijima, odnosno na završnom ispitu je sljedeći:90%-100% - ocjena izvrstan (5)80%- 90% - ocjena vrlo dobar (4)70% - 80% - ocjena dobar (3)60% - 70% - ocjena dovoljan (2)

Naziv predmeta BIOLOŠKA RAZNOLIKOSTKod predmetaSMB306Satnica predmeta30/0/0(P/S/V)ECTS3 ECTS = 2 (predavanja, samostalno učenje, konzultacije) i 1 (kolokvij, seminari)(uz obrazloženje)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni X specijalističkiStudijski program iMorsko ribarstvo / diplomski studijrazina studijaGodina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upis Vladanje temeljnim ekološkim pojmovima i principimaJezik poduke imogućnost praćenja na Hrvatski, Engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesorVoditeljvježbi/seminaraO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Cilj kolegija je upoznavanje studenata s gradijentima biološke raznolikosti na Zemlji, teorijama koje objašnjavajumehanizme regulacije biološke raznolikosti, te nestancima vrsta i njihovoj zaštiti. Studenti stječu znanje potrebno zasudjelovanje u projektima mjerenja i analize biološke raznolikosti i zaštiti okoliša. Nastava je organizirana kaoredovita tjedna ili koncentrirana u blokove u dogovoru sa nastavnikom, predstojnikom smjera i upravom Centra.Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara korištenjem modernih tehnologija (Power Point prezentacije, videomaterijali). Obaveza studenata je aktivno sudjelovanje u nastavnom programu što uključuje redovito pohađanjenastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno postavljanje pitanja, te pokazanu sposobnost postavljanja problema izaključivanja. Kroz seminare i predavanja studenti pored saznanja iz područja biološke raznolikosti stječukompetencije vezane za pretraživanje baza podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu znanstvenih radova. Naprimjerima iz seminara studenti uče osnove metodologije znanstvenog rada.Popis obavezne literature1. Gaston, K.J. (ed.). 1996. Biodiversity: A Biology of Numbers and Difference.2. Norse, E.A. 1993. Global marine biological diversity: A strategy for building conservation and decision making.Island Press, Washington D.C.Popis izborne literature1. UNEP World Conservation Monitoring Centre. 2000. Global biodiversity - Earth's living resources in the 21stcentury. World Conservation Press, Cambridge.2. Wilson, E.O. 1992. The diversity of life. Penguin books, London.3. Radović, J. 1999. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovimazaštite. DUZO, Zagreb4. Znanstveni radoviNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1 (1 sat). Pojam i definicija biološke raznolikosti.Ishodi učenja: Razumjeti različite pristupe definiranju biološke raznolikosti i njihove razlike. Objasniti povijestterminologije iz područja biološke raznolikosti. Razumjeti zakonske regulative i osnovne smjernice zaštite biološkeraznolikosti. Definirati hijerarhijski pristup istraživanju biološke raznolikosti. Stjecanje spoznaja o znanstvenimpristupima istraživanja biološke raznolikosti. Objasniti značaj biološke raznolikosti.Predavanje 2 (2 sata). Razine mjerenja biološke raznolikosti.Ishodi učenja: Objasniti razlike u hijerarhijskom pristupu istraživanja biološke raznolikosti. Definirati genetičkuraznolikost i objasniti funkcionalnu hijerarhiju genetičke raznolikosti. Objasniti klasifikacijsku ili strukturalnuhijerarhiju genetičke raznolikosti. Objasniti pojmove vezane za genetičku strukturu populacije, polimorfizam i efekt

osnivača. Razumjeti mehanizme održavanja genetičke raznolikosti populacija i mehanizme stvaranja genetičkeraznolikosti. Razumjeti proces određivanja genetičke raznolikosti viših razina organizacije. Objasniti na primjerimadefiniranje i mjerenje biološke raznolikosti na višim razinama organizacije.Predavanje 3 (2 sata). Bogatstvo vrsta kao pokazatelj biološke raznolikosti.Ishodi učenja: Objasniti koncept bogatstva vrsta i pojmove broj, ujednačenost i različitost. Razumjeti praktičneprobleme u mjerenju bogatstva vrsta. Objasniti razlike u definicijama koncepta vrste. Objasniti metode procjenebogatstva vrsta. Razumjeti temeljne univarijatne i multivarijatne metode koje se primjenjuju za analizu biološkeraznolikosti.Predavanje 4 (2 sata). Čimbenici koji su u korelaciji s biološkom raznolikošću i gradijenti raznolikosti.Ishodi učenja: Objasniti čimbenike okoliša koji su u korelaciji s biološkom raznolikosti. Razumjeti i objasnitigradijente koji utječu na biološku raznolikost. Interpretirati grafove sa rezultatima istraživanja vezanim za utjecajgradijenata.Predavanje 5 (2 sata). Mehanizmi regulacije biološke raznolikosti.Ishodi učenja: Razumjeti metode analize lokalne i regionalne raznolikosti (α, γ i β raznolikost). Objasniti pojam iprimjenu hipoteze vremenske stabilnosti. Razumjeti pojam i primjenu hipoteze otočne biogeografije. Razumjetiprincip kompeticijskog isključenja i koncept diferencijacije ekoloških niša. Razumjeti koncept lokalnog zasićenja.Objasniti neravnotežne mehanizme regulacije biološke raznolikosti – predacija i poremećaji u okolišu.Predavanje 6 (2 sata). Utjecaj biološke raznolikosti na stabilnost i funkcioniranje ekosistema.Ishodi učenja: Razumjeti koncept stabilnosti zajednice i komponente stabilnosti. Objasniti povezanost izmeđuraznolikosti zajednice i stabilnosti. Objasniti otpornost na promjenu kao funkciju raznolikosti. Definirati funkcijuekosustava. Objasniti povezanost biološke raznolikosti i funkcije ekosustava na primjerima. Objasniti hipotetskeodnose između biološke raznolikosti i funkcije ekosustava.Predavanje 7 (2 sata). Posljedice smanjenja biološke raznolikosti.Ishodi učenja: Razumjeti pojavu masovnih nestanaka vrsta tijekom evolucije. Objasniti terminologiju vezanu zamasovne nestanke na primjeru 5 velikih nestanka vrsta. Objasniti moguće uzroke masovnih nestanaka. Razumjetipojam manjih pozadinskih nestanaka vrsta. Objasniti značajke vrsta koje pojedinu vrstu čine podložniju nestanku.Predavanje 8 (2 sata). Očuvanje biološke raznolikosti (Konzervacijska ekologija).Ishodi učenja: Razumjeti ciljeve konzervacijske ekologije. Razumjeti zakonske osnove zaštite prirode u RepubliciHrvatskoj. Razumjeti zakonske osnove zaštite prirode na međunarodnom nivou. Objasniti značaj IUCN-a ikategorizaciju vrsta. Razumjeti principe upravljanja zaštićenim vrstama u Republici Hrvatskoj. Razumjeti kriterijekoji se primjenjuju pri odabiru vrsta za zaštitu.Predavanje 9 / Seminar 1 (2 sata). Pretraživanje baza podataka i literature vezane za biološku raznolikost.Ishodi učenja: Razumjeti načine pristupa bazama i pretraživanje baza sa podatcima o biološkoj raznolikosti. Razumjetirazličite načine pretraživanje znanstvene literature iz područja biološke raznolikosti.Predavanje 10 / Seminar 2 (2 sata). Kritički pristup analizi podataka iz područja biološke raznolikosti.Ishodi učenja: Objasniti analitički pristup podatcima. Objasniti kritički pristup analizi podataka i znanstvenog teksta.Predlaganje izmjena u načinu prikupljanja podataka.Predavanje 11 / Seminar 3 (2 sata). Statistička analiza podataka iz područja biološke raznolikosti.Ishodi učenja: Razlikovanje primjene univarijatnih i multivarijatnih statističkih metoda pri analizi biološkeraznolikosti. Razumijevanje statističkih testova uključujući slijedeće indekse: Sorensonov, Bray-Curtis, Shannon-Wienerov, i Pielouvov.Predavanje 12 / Seminar 4 (2 sata). Istraživanja biološke raznolikosti Jadranskog mora.Ishodi učenja: Stjecanje spoznaja o mogućnostima aktivnog uključivanja studenata u znanstveni rad. Razmjenaiskustva sa starijim kolegama (diplomskim i doktorskim studentima) o procesu izrade klasifikacijskih radova.Stjecanje spoznaja o mogućnostima daljnjeg školovanja vezanim za područje biološke raznolikosti – sudjelovanje nakongresima, prijave za stipendije i sl.Predavanje 13 / Seminar 5 (2 sata). Zaštićena područja u moru i biološka raznolikost.Ishodi učenja: Razumjeti ciljeve uspostave zaštićenih područja u moru. Objasniti značajke zaštićenih područja u moru.Objasniti IUCN kategorije zaštićenih područja – na primjerima. Navesti primjere zaštićenih područja u svijetu,Mediteranu i Jadranskom moru. Objasniti moguće metode analize efikasnosti zaštite.Predavanje 14 / Seminar 6 (5 sati). Detaljna analiza znanstvenog rada iz područja biološke raznolikosti.Ishodi učenja: Samostalno detaljno pretraživanje znanstvene literature iz odabranog područja vezanog za biološku

aznolikost. Prezentiranje odabranog rada u obliku power-point prezentacije sa detaljnim prikazom metodologije ikritičkim osvrtom na prikupljanje, analizu i prezentaciju podataka. Kritički osvrt na prezentacije kolega sa naputcimaza poboljšanje i daljnje usavršavanje.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (10), kolokvijukonzultacijamavezanim za seminarski rad (20), prezentaciji seminarskog rada (30), te završnom pismenom ispitu(40). Završni ispit sastoji se od pitanja sa više mogućih odgovora, pitanja za nadopunjavanje i pitanja vezanih zainterpretaciju grafova preuzetih iz znanstvenih radova vezanih za biološku raznolikost. Na osnovu prikupljenihocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3), 61-70(dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju da student želi veću ocjenu od one koja mupripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradidodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada. Naovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Konzultacije se odvijaju prema dogovoru sa studentima uz prethodnu najavu usmeno ili na e mail melita@izor.hr.Podatci o kolegiju i nastavniku dostupni su na web stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora(http://more.unist.hr/) kao i na osobnim web stranicama nastavnika (http://www.izor.hr/web/melita/home).Naziv predmeta IZBOR LOKACIJA ZA MARIKULTURUKod predmetaSMR527Satnica predmeta(P/S/V)15/0/0ECTS(uz obrazloženje)2 ECTS (predavanja = 0,5 ECTS; samostalno učenje i konzultacije = 1,5 ECTS)Status predmetaobavezan izborni X(označiti X)temeljni napredni specijalistički XStudijski program irazina studijaMorsko ribarstvo / diplomski studijGodina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upisJezik poduke iHrvatski jezikmogućnost praćenja naMoguća prilagodba na engleski jezikdrugim jezicimaNositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesorVoditeljvježbi/seminaraO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim prostorno planskim elementima potrebnim za integralnosagledavanje i pozicioniranje marikulture bez sukoba s ostalim korisnicima prostora. Planiraju se kombinirani obliciprovođenja nastave: frontalna predavanja; konzultacije, diskusija i zaključivanje; video prezentacije. Pohađanjenastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka). Studenti su obvezni sudjelovati u seminarskomdijelu nastave.Popis obavezne literature1. IUCN-FEAP, 2008. Guide on site selection an site management, 212p.2. Katavic, I., Herstad, T-J., Kryvi, H., White, P., Franičević, V., and Skakelja, N. 2005. Guidelines to marineaquaculture planning, integration and monitoring in Croatia, Project: “Coastal Zone Management Plan for Croatia,Zagreb, 2005, 78 pp.3. Katavić, I. Uzgoj temeljen na ribolovu - predavanja CD*

4. Katavić, I. e-book: Marikultura*CD uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PP prezentacija, obvezatnu literaturu, različiti tekstove i webadrese iz problematike uzgoja temeljenog na ribolovuPopis izborne literature1. Chua Thia-Eng, 2006. The dynamics of integrated coastal management. Practical applications in the sustainablecoastal development in East Asia. EMSEA/GEF/UNDP/IMO.2. FAO Guidelines, 1988. Integrated coastal area management and agriculture, forestry and fisheries. Rome.3. METAP Secretariat, 2002. Integrated Coastal Zone Management in the Mediterranean, From Concept toImplementation. Towards a Strategy for Capacity Building in METAP Countries.4. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisaNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1. Uvod.Definiranje izraza i pojmova vezanih za priobalni i morski ekosustav. Prostorno-planska terminologija i značenje.Predavanje 2. Posebnosti obalnog i otočnog pojasa.Glavni vektori promjena. Trendovi i perspektive. Interakcija socijalnih ekonomskih i ekoloških čimbenika u prostoru ivremenu.Predavanje 3. Relevantne pologe za izbor lokacija za marikulturu.(1) deskriptori okoliša - obalni profil, oceanografska i hidrološka obilježja, struktura i sastav morskog na, struktura isastav bentoskih zajednica, kvaliteta vode; (2) infrastrukturna, logistička i zakonodavno-pravna podrška – luke,servisi, zaštićena područja, odlagališta; korisnici i aktivnosti; uvjeti koncesioniranja, socio-ekonomski uvjeti sposebnim obzirom na demografske trendove i uvjete investiranja.Predavanje 4. Utjecaj akvakulture na prirodni okoliš s posebnim obzirom na biološku raznolikost.Predavanje 5. Postupak i procedure izbora lokacija za marikulturu.a) kaveski uzgoj ribe (uzobalni uzgoj bijele ribe i pučinksi uzgoj tuna), b) uzgoj školjkaša na linijskim pergolarima.Predavanje 6. Izbor lokacija za marikulturu temeljen na respektiranju specifičnosti ekosustava.Predavanje 7. Integralno planiranje i upravljanje s fokusom na marikulturu.Predavanje 8. Socijalno prihvatljiva marikultura.Predavanje 9. Ekonomski aspekt izbora lokacija (trošak/korist analiza).Predavanje 10. Adaptivni pristup i primjena principa opreza pri izboru lokacija za marikulturu.Predavanje 11. Mjesto i uloga profesionalnih i nevladinih organizacije te privatnog sektora u izboru lokacija zamarikulturu.Predavanje 12. Zakonodavno-pravna osnova i administrativne procedure pri izboru lokacija za marikulturu(prethodne radnje, odobrenja, dozvole/povlastice, koncesije).Predavanje 13. Primjena GIS-a u izboru lokacija za marikulturu.Predavanje 14. Nosivi kapacitet, indikatori (ekološki i socio-ekonomski) i monitoring utjecaja na okoliš.Predavanje 15. Primjeri zoniranja obalnog prostora s posebnim obzirom na izbor lokacija za marikulturu.a) R: Hrvatska; b) Norveška.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispit se sastoji od pismenog testa. Na ukupnu ocjenu utječe interes tijekom konzultacija, zalaganje i doprinosdiskusijama.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminimakonzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)KLIMA I ŽIVI SVIJET U MORUSMR52830/15/04 ECTS (1,5 za predavanja i seminare, 2,5 za samostalno učenje i konzultacije)

Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicimaobavezan izborni Xtemeljni napredni X specijalističkiMorsko ribarstvo / diplomski studijII. (godina) / III. (semstar)Hrvatski jezikProf. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesorNositelj predmetaProf. dr. sc. Jakov Dulčić, redoviti profesorProf. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesorVoditelj seminaraProf. dr. sc. Jakov Dulčić, redoviti profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Savladavanjem ovog predmeta stječu se teoretska znanja i vještine koje su potrebite da se može razumjetiproblematika iz djelatnosti morskog ribarstva te obavljati poslovi (u znanstvenim ustanovama i tvrtkama kojeobavljaju izlov i preradu ribe) koji se odnose na procjene potencijalnih i stvarnih učinaka klimatskih promjena nastanje populacija živih bogatstava mora te poslovi koji se odnose na racionalno gospodarenje živim bogatstvima mora.Ciljevi nastave studijskog predmeta su: a) upoznati studente s pojmom i uzrocima prirodnih i antropogenih klimatskihpromjena na globalnoj i hemisfernoj skali, te poglavito u Jadranu, b) povezati klimatske promjene s promjenamaekosustava mora te s populacijama riba i drugih morskih organizama.Popis obavezne literature-Popis izborne literature-Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)-Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)-Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)-Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicimaNositelj predmetaBIOLOGIJA, EKOLOGIJA I DINAMIKA POPULACIJA GLAVONOŽACASMB51415/15/03 ECTS = 2 (predavanja, konzultacije, samostalno učenje) i 1 (seminarski rad)obavezan izborni Xtemeljni napredni specijalistički XMorsko ribarstvo / diplomski studijII. (godina) / III. (semestar)Temeljna znanja iz biologije i ekologije morskih beskralježnjakaHrvatski, po potrebi i engleski jezikProf. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor

Voditelj seminara Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesorO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)U okviru kolegija studenti se detaljno upoznaju sa biološkim i ekološkim značajkama glavonožaca i dinamikomnjihovih populacija, uz poseban osvrt na glavonošce Jadranskog mora. Studenti se upoznaju sa sistematikomglavonožaca, gospodarskim značajem i godišnjom produkcijom glavonožaca, načinima i metodama njihovog izlova,reproduktivnom biologijom (reproduktivni sustav, sazrijevanje gonada, razmnožavanje, fertilizacija, polaganje jaja ibriga za potomstvo, embrionalni razvoj, juvenilna faza) i reproduktivnim strategijama glavonožaca. Osim toga stječunova saznanja o dinamici populacija glavonožaca i metodama određivanja njihove starosti s posebnim osvrtom naodređivanje starosti pomoću statolita. Studenti se detaljnije upoznaju i sa biološkim i ekološkim obilježjimateutofaune u Jadranu te s biologijom, ekologijom i dinamikom populacija gospodarski značajnih vrsta u Jadranu. Krozpredavanja stječu i nove spoznaje o najnovijim istraživanjima dubokomorske teutofaune Jadranskog mora. Nastava seizvodi u obliku predavanja i seminara. Od studenta se očekuje nazočnost na predavanjima i seminarima te aktivnosudjelovanje kroz pitanja, primjedbe i komentare vezane uz izloženu nastavnu materiju. Student je obvezan poznavatii pripremiti gradivo izloženo na predavanjima i seminarima. Osnovna zadaća seminara je stjecanje spoznaja oodabranom nastavnom sadržaju vezanom uz gradivo koje obuhvaća kolegij te njegovo samostalno i argumentiranopripremanje i izlaganje pred nastavnikom i ostalim kolegama. To, osim dubljeg upoznavanja predmetne materije, imaza cilj pripremu studenata za samostalan, aktivni i kreativni rad kakav se od njih očekuje nakon završetka studija. Odstudenta se očekuje redovito pohađanje nastave, što uključuje predavanja i seminare.Popis obavezne literature1. Boyle PR (1983) Cephalopod life cycles. Volume 1. Species Accounts. Academic Press London2. Boyle PR (1987) Cephalopod life cycles. Volume 2. Comparative Reviews. Academic Press London3. Caddy JF (ed) (1983) Advances in assessment of world cephalopod resources. FAO Fisheries Tech. Paper 231: 1-4524. Nesis K (1987) Cephalopods of the world. T.H.F. Publications Inc. 42-46 pPopis izborne literature1. Jereb P, Ragonese S, Boletzky Sv (1991) Squid age determination using statoliths. Proceedings of the internationalworkshop held in the Istituto di technologia della pesca e del pescato N.T.R. – I.T.P.P. Special publication N.1: 1-1272. Jereb P., Roper C.F.E. (2005) Cephalopods of the world. Volume 1, Chambered Nautiluses and Sepioids. FAOSpecies Catalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 13. Jereb P., Roper C.F.E. (2011) Cephalopods of the world. Volume 2, Myopsid and Oegopsid Squids. FAO SpeciesCatalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 24. Roper CFE, Sweeney MJ, Nauen CE (1984) FAO species catalogue. Vol. 3. Cephalopods of the world. Anannotated and illustrated catalogue of species of interest to fisheries. FAO Fish. Synop., (125)Vol. 3Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Predavanje 1 (3 sata). Uvod. Sistematika glavonožaca.Ishodi učenja: Upoznavanje sa sadržajem kolegija, planom predavanja, literaturom te svim obavezama koje studentitrebaju izvršiti kao preduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanje konačne ocjene iz kolegija. Tijekomuvodnog predavanja studentima se objašnjava način polaganja ispita i ocjenjivanja. Utvrđivanje i proširivanje znanja osistematici glavonožaca uz kratki pregled svih izumrlih i recentnih skupina.Predavanje 2 (3 sata). Gospodarski značaj i godišnja produkcija glavonožaca. Ribolovni alati i metode izlovaglavonožaca.Ishodi učenja: Analizirati gospodarski značaj glavonožaca u svjetskom ribolovu i upoznati skupine i vrste koje činenajveći udio u ukupnim svjetskim ulovima i u ulovima Mediterana i Jadrana te se upoznati s trendovima ulova iuzrocima promjena u veličini i rasprostranjenosti iskorištavanih stockova. Upoznati ribolovne alate i metode izlovaglavonožaca u svjetskim morima i oceanima te u Mediteranu i Jadranu.Predavanje 3 (3 sata). Reproduktivna biologija glavonožaca. Reproduktivne strategije glavonožaca.Ishodi učenja: Upoznati reproduktivna obilježja različitih skupina glavonožaca, reproduktivne organe i spolneprodukte, vrijeme i način razmnožavanja, načine i mjesto polaganja jaja, brigu za potomstvo, obilježja embrionalnograzvoja. Definirati osnovne reproduktivne strategije glavonožaca. Znati obilježja i glavne predstavnike svakog odosnovnih tipova reproduktivnih strategija.Predavanje 4 (3 sata). Dinamika populacija: rast, starost i smrtnost glavonožaca. Metode određivanja starosti.

Ishodi učenja: Naučiti koja su osnovna obilježja dinamike rasta i smrtnosti glavonožaca. Usvojiti koji biotički iabiotički faktori i na koji način utječu na rast i smrtnost ove skupine organizama. Upoznati se s metodama koje sedanas koriste za određivanja starosti glavonožaca, s njihovim prednostima i nedostacima. Objasniti metodologijunajčešće korištenih metoda određivanja starosti pomoću tvrdih struktura, posebice metodu određivanja starostipomoću statolita.Predavanje 5 (3 sata). Glavonošci Jadrana. Dubokomorska teutofauna Jadrana.Ishodi učenja: Definirati osnovna biološka obilježja gospodarski značajnih vrsta glavonožaca. Upoznati recentnostanje stockova tih vrsta u Jadranu te utjecaj povećanja ribolovnog napora na stanje njihovih populacija. Znatirazlikovati pojedine porodice i rodove glavonožaca koji nastanjuju Jadran. Upoznati se sa dosadašnjim znanstvenimistraživanjima i spoznajama o ovoj skupini u Jadranu. Opisati recentna istraživanjima dubokomorske teutofaune uJadranu i osnovna biološka obilježja nađenih vrsta.Seminari:Teme seminara ovise o interesima studenata. Osim tema koje predlaže nastavnik studenti mogu odabrati i druge, njimazanimljive teme, koje su sadržajno vezane uz sadržaj kolegija Biologija, ekologija i dinamika populacija glavonožaca.Na seminarima je predviđeno aktivno sudjelovanje svih studenata kroz odgovaranje na pitanja na kraju seminara, kojapostavlja student koji je pripremio seminar te kroz komentare i raspravu koja se vodi na kraju svakog seminara, gdjenastavnik ima ulogu moderatora dok student koji je pripremio seminar treba biti spreman odgovoriti na sva pitanjakoja iz rasprave mogu proizaći.Općeniti ishodi učenja u okviru seminara su: upoznati se sa obilježjima razreda Cephalopoda: njihovim biološkim iekološkim obilježjima, dinamikom populacija i gospodarskim značajem, steći uvid u stanje stockova gospodarskiznačajnih vrsta glavonožaca, perspektivama njihovog daljnjeg iskorištavanja i mjerama koje su poduzete ili ih trebapoduzeti s ciljem pravilnog i održivog gospodarenja tom skupinom/vrstom/populacijom, razumjeti osnovne principedjelovanja različitih abiotičkih i biotičkih čimbenika koji utječu na stanje populacija glavonožaca, upoznati detaljnijereproduktivna obilježja glavonožaca, posebnosti pojedinih skupina unutar razreda kao i utjecaj pojedinihreproduktivnih strategija na recentno stanje njihovih populacija, razviti samostalnost u istraživanju i prikupljanjugrađe za izradu rada, sposobnost pisanja rada prema zadanim pravilima, osposobiti se za kvalitetnu i temeljitu obradu iprezentaciju seminarske teme, steći sposobnost raspravljanja i objektivnog, kritičkog osvrta na vlastiti i tuđi rad.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Nastavnik ocjenjuje poznavanje gradiva iz kolegija Biologija, ekologija i dinamika populacija glavonožaca putempismenog ispita, kojim je obuhvaćena građa s predavanja. Pismeni ispit iz nastavnog gradiva s predavanja rješavaju sedavanjem odgovora na ponuđena pitanja metodom izbora ili upisivanja riječi/definicija koje nedostaju. Studenti kojina pismenom ispitu nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastavnik možeobaviti pismenim ili usmenim putem. Studenti koji žele popraviti prolaznu ocjenu mogu također, u dogovoru snastavnikom, pristupiti naknadnoj pismenoj ili usmenoj provjeri znanja.Kriteriji ocjenjivanja na pismenom ispitu (bodovna skala) nalaze se u tablici:% ocjena

Naziv predmetaKod predmetaSatnica predmeta(P/S/V)ECTS(uz obrazloženje)Status predmeta(označiti X)Studijski program irazina studijaGodina/semestarPreduvjeti za upisJezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicimaBIOLOŠKA RAZNOLIKOST JADRANASMR50145/30/06 ECTS (4 ECTS predavanja i pripremanje ispita, 2 ECTS seminarski rad i konzultacije)obavezan izborni Xtemeljni X napredni specijalističkiMorsko ribarstvo / diplomski studijII. (godina) / III. (semestar)Hrvatski, engleski jezikProf. dr. sc. Ivan Jardas, professor emeritusdio nastave izvode: prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor; prof. dr. sc.Nositelj predmetaBoris Antolić, izvanredni profesor, prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredniprofesor; doc. dr. sc. Marija DespalatovićProf. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner (za dio nastavnog sadržaja kolegija koji se odnosiVoditelj seminara na skupinu Cephalopoda – glavonošci)Doc. dr. sc. Marija Despalatović (dio koji se odnosi na beskralježnjake)O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Cilj ovog studijskog predmeta je upoznavanje studenata s biološkim bogatstvom Jadranskog mora. Studenti dobivajuodgovore na pitanja što je biološka raznolikost; što utječe na biološku raznolikost u moru; o kvalitativnom sastavubiološke raznolikosti u Jadranu; o vertikalnoj i horizontalnoj rasprostranjenost u ovisnosti o ekološkim uvjetima kojivladaju u Jadranu; o metodologiji zaštite biološke raznolikosti i zakonskom uporištu, te što ugrožava biološkuraznolikost i kako je štititi. Stečeno znanje je neophodno za rad u oblasti morskog ribarstva s ciljem održivog razvoja izaštite prirode. Nastava se organizira po blok satima. Obaveza je studenata da prisustvuju na barem 75% nastave.Svaki student je također obavezan samostalno izraditi jedan seminarski rad iz jedne od problematika predmeta iobrazložiti ga usmeno pred nosiocem kolegija i kolegama.Popis obavezne literature1. Jardas, I. 1983. Analitički pregled ihtiofaune Jadranskog mora. Ichthyologia, 15 (1): 15-35.2. Jardas, I. 1996. Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga, Zagreb, pp. 533.3. Quignard, J.-P., Tomasini, J.A. 2000. Mediterranean fish biodiversity. Biol Mar. Medit., 7 (3): 1-66.4. Dulčić, J., Grbec, B., Lipej, L. 1999. Information on the Adriatic ichthyofauna – effect of water warming. ActaAdriat., 40 (2): 33-43.5. Dulčić, J., Grbec, B. 2000. Climate change and Adriatic ichthyofauna. Fish. Oceanogr., 9 (2): 187-191.6. Dulčić, J., Grbec, B. 2000. Klimatske promjene i jadranska ihtiofauna. Hrvatska vodoprivreda, 9 (91): 50-52.7. Dulčić, J.,Grbrc, B., Lipej, L., Beg-Paklar, G., Supić, N., Smirčić, A. 2004. The effect of the hemispheric climaticoscillations on the Adriatic ichthyofauna. Fresenius Environ. Bull. (in press).8. Dulčić, J., Lipej, L. 1997. New records of marine fishes from the Slovenian coastal waters. Falco, 12: 35-40.9. Bettoso, N., Dulčić, J. 1999. First record of the oilfish Ruvetus pretiosus in the Northern Adrioatic. J. Mar. Biol.Assoc. U.K., 79 (12): 1145-1146.10. Dulčić, J., Pallaoro, A. 2001. Some new data on Xyrichthys novacula (Linnaeus, 1758) and Sparisoma (Euscarus)cretense (Linnaeus, 1758) from the Eastern Adriatic. Annales, 23 (11): 35-40.11. Pallaoro, A., Dulčić, J. 2001. First record of the Sphyraena chrysotaenia (Kluzinger, 1884) (Pisces, Sphyraenidae)from the Adriatic Sea. J. Fish Biol., 59 (1): 179-182.12. Dulčić, J., Pallaoro, A. 2002. First record of the lessepsian migrant Leiognathus kluzingeri (Pisces: Leiognathidae)from the Adriatic Sea. J. Mar. Biol. Assoc. U.K., 82: 523-524.

13. Dulčić, J., Pallaoro, A. 2002. Northern range extension of the ornate wrasse, Thalassoma pavo (Linnaeus, 1758)(Pisces: Labridae) in the eastern Adriatic. Annales, 12 (2): 167-172.14. Dulčić, J., Marčeta, B., Žiža, V., Pallaoro, A., Lipej, L. 2003. Northern extension of the range of the vadigoCampogramma glaycos (Pisces: Carangidae) from the Adriatic Sea. J. Mar. Biol. Assoc. U.K., 83 (4): 877-815. Roper C.F.E., Sweeney M.J., Nauen CE (1984) FAO species catalogue. Vol. 3. Cephalopods of the world. Anannotated and illustrated catalogue of species of interest to fisheries. FAO Fish. Synop., (125)Vol.3: 1-27716. Jereb P., Roper C.F.E. (2005) Cephalopods of the world. Volume 1, Chambered Nautiluses and Sepioids. FAOSpecies Catalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 117. Jereb P., Roper C.F.E. (2010) Cephalopods of the world. Volume 2, Myopsid and Aegopsid Squids. FAO SpeciesCatalogue for Fishery Purposes No. 4, Vol. 218. Krstulović Šifner, S., Lefkaditou, E., Ungaro, N., Ceriola, L., Osmani, C., Kavadas, S., Vrgoč, N. (2005)Composition and distribution of the cephalopod fauna in the eastern Adriatic and eastern Ionian Sea. Israel Journal ofZoology 51(4): 315-330.19. Krstulović Šifner S. Peharda M., Vrgoč N., Isajlović I., Dadić V., Petrić M. (2011) Biodiversity and distribution ofcephalopods caught by trawling along the Northern and Central Adriatic Sea. Cahiers de Biologie Marine 52: 291-302.20. Vrgoč N, Arneri E, Jukić-Peladić S, Krstulović-Šifner S, Mannini P, Marčeta B, Osmani K, Piccinetti C, UngaroN (2004) Review of current knowledge on demersal stocks of the Adriatic Sea. FAO-MiPAF Scientific Cooperation toSupport Responsible Fisheries in the Adriatic Sea. GCP/RER/010/ITA/TD. AdriaMed Technical Documents 12: 91pp21. Gaston, K.J. (ed.). 1996. Biodiversity: A Biology of Numbers and Difference, Wiley.22. Matoničkin I, Habdija I, Primc-Habdija B. 1998. Beskralješnjaci, Biologija nižih avertebrata. Školska knjga,Zagreb.23. Matoničkin I, Habdija I, Primc-Habdija B. 1998. Beskralješnjaci, Biologija viših avertebrata. Školska knjiga,Zagreb.24. Riedl R. 1983. Fauna und Flora des Mittelmeeres. Verlag P. Parey, Hamburg und Berlin.Popis izborne literature1. Poppe, G.T. & Y. Goto Y. 2000. European Seashells. Volume II. (Scaphopoda, Bivalvia, Cephalopoda). 2nd edn.ConchBooks, Hackenheim, Germany2. Znanstveni radovi iz područja biološke raznolikostiNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)Prof. dr. sc. Ivan Jardas, professor emeritus:Predavanje (blok sati) 1. Ihtiofaunistička bioraznolikost.Ishodi učenja: Razumjeti ihtiofaunističku bioraznolikost: pojam, sadržaj i značaj. Objasniti odnos ekološkabioraznolikost mora i bioraznolikosti ihtiofaune: morska područja i njihova podjela na topografske provincije ivertikalne zone (Hedgpeth, Perez), pelagijska i bentoska ihtiofauna, podjela ekosustava Jadranskog mora u skladu sopćom podjelom mora.Predavanje (blok sati) 2. Mjesto riba u taksonomiji Craniata (Vertebrata).Ishodi učenja: Dati taksonomsku podjelu Chordata do nadrazreda riba. Prikazati osnovna svojstva i razlike ribataksonomskih skupina Agnatha (Cyclostomata), Chondrichthyes i Osteichthyes (Actinopterygii) uključujući i njihoveniže taksonomske skupine.Predavanje (blok sati) 3. Postanak recentne mediteranske (jadranske) ihtiofaune.Ishodi učenja: Upoznati s događanjima u Mediteranu tijekom Mesinske (salinitetne) krize u tercijaru (između 6 i 5,3mil. god.): nestanak i ponovo formiranje mediteranske (jadranske) ihtiofaune. Usporediti bioraznolikost ihtiofauneeuropskih mora, Mediterana i Jadrana, sličnosti i razlike mediteranske i jadranske ihtiofaune, endemizammediteranske i jadranske ihtiofaune.Predavanje (blok sati) 4. Bioraznolikost jadranske ihtiofaune.Ishodi učenja: Dati pregled poznavanja bioraznolikosti jadranske ihtiofaune u prošlosti (18. – 20. stoljeće). Prikazati uglavnim crtama taksonomiju jadranske ihtiofaune. Upoznati biogeografske ihtiofaunističke elemente u jadranskojihtiofauni. Objasniti regionalnu podjelu Jadrana i regionalne razlike u bioraznolikosti ihtiofaune.Predavanje (blok sati) 5. Ugroženost i zaštita jadranske ihtiofaune.Ishodi učenja: Dati sliku različite rasprostranjenosti vrsta riba u Jadranu. Prikazati intenzitet iskorištavanja jadranskeihtiofaune i posljedice. Dati pregled ugroženosti, uzroka ugroženosti i mjera zaštite jadranske ihtiofaune (Crvena

knjiga morskih riba Hrvatske).Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor:Predavanje (blok sati) 6. Istraživanja teutofaune Jadranskog mora.Ishodi učenja: Upoznati se s najranijim znanstvenim istraživanjima glavonožaca u Jadranu. Znati koja su recentnaistraživanja, gdje i kako se provode. Spoznati značaj skupine glavonožaca u biološkom i gospodarskom smislu kao ipotrebu njihovog istraživanja i kontinuiranog praćenja stanja njihovih populacija. Upoznati se s najnovijimistraživanjima na području dubokog južnog Jadrana i vrstama glavonožaca koje su u njemu zastupljene. Prepoznatiznačaj praćenja stanja i promjena ovakvih specifičnih područja kao i životnih oblika koji ih nastanjuju.Predavanje (blok sati) 7. Zastupljenost i raznolikost glavonožaca u Jadranu.Ishodi učenja: Analizirati sastav zajednica glavonožaca u Jadranu. Upoznati se sa skupinama i vrstama koje suzastupljene u Jadranu i gustoćama njihovim populacija. Znati kakva je preferentnost vrsta u odnosu na abiotičkefaktore, prvenstveno dubinu, i kakve su najnovije znanstvene spoznaje o zajednicama glavonožaca u Jadranu.Upoznati se s trofičkim položajem i biološko-ekološkim značajem glavonožaca u pelagijskim i bentoskimzajednicama Jadranskog mora.Predavanje (blok sati) 8. Biološke, ekološke i ribarstvene značajke glavonožaca iz reda Sepioidea.Ishodi učenja: Upoznati se s morfološkim i ekološkim značajkama svih predstavnika ovih skupina koji su zastupljeni uJadranu. Naučiti najznačajnija razlikovna obilježja čije je poznavanje neophodno pri analizama lovina glavonožaca injihovoj identifikaciji. Proučiti distribuciju pojedinih vrsta, njihovu brojnost, način izlova i gospodarski značaj ukolikoga imaju.Predavanje (blok sati) 9. Biološke, ekološke i ribarstvene značajke glavonožaca iz reda Teuthoidea.Ishodi učenja: Upoznati se s morfološkim i ekološkim značajkama svih predstavnika ovih skupina koji su zastupljeni uJadranu. Naučiti najznačajnija razlikovna obilježja čije je poznavanje neophodno pri analizama lovina glavonožaca injihovoj identifikaciji. Proučiti distribuciju pojedinih vrsta, njihovu brojnost, način izlova i gospodarski značaj ukolikoga imaju.Predavanje (blok sati) 10. Biološke, ekološke i ribarstvene značajke glavonožaca iz reda Octopoda.Ishodi učenja: Upoznati se s morfološkim i ekološkim značajkama svih predstavnika ove skupine koji su zastupljeni uJadranu. Naučiti najznačajnija razlikovna obilježja čije je poznavanje neophodno pri analizama lovina glavonožaca injihovoj identifikaciji. Proučiti distribuciju pojedinih vrsta, njihovu brojnost, način izlova i gospodarski značaj ukolikoga imaju.Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor:Predavanje 11 (2 sata). Uvod u biološku raznolikost.Ishodi učenja: Razumjeti različite pristupe definiranju biološke raznolikosti i njihove razlike. Objasniti povijestterminologije iz područja biološke raznolikosti. Razumjeti zakonske regulative i osnovne smjernice zaštite biološkeraznolikosti. Definirati hijerarhijski pristup istraživanju biološke raznolikosti. Stjecanje spoznaja o znanstvenimpristupima istraživanja biološke raznolikosti. Objasniti značaj biološke raznolikosti.Predavanje 12 (4 sata). Raznolikost vrsta, mjerenje i procijene raznolikosti.Ishodi učenja: Objasniti razlike u hijerarhijskom pristupu istraživanja biološke raznolikosti. Objasniti na primjerimadefiniranje i mjerenje biološke raznolikosti na višim razinama organizacije. Objasniti koncept bogatstva vrsta ipojmove broj, ujednačenost i različitost. Razumjeti praktične probleme u mjerenju bogatstva vrsta. Objasniti razlike udefinicijama koncepta vrste. Objasniti metode procjene bogatstva vrsta. Razumjeti temeljne univarijatne imultivarijatne metode koje se primjenjuju za analizu biološke raznolikosti.Predavanje 13 (2 sata). Raznolikost školjkaša u Jadranu.Ishodi učenja: Razumijevanje taksonomije i sistematike školjkaša. Razumijevanje raspodjele školjkaša.Razumijevanje metoda uzorkovanja školjkaša. Razumijevanje statističkim metoda za analizu raznolikosti školjkaša.Predavanje 14 (2 sata) Utjecaj biološke raznolikosti na stabilnost i funkcioniranje ekosistema.Ishodi učenja: Razumjeti koncept stabilnosti zajednice i komponente stabilnosti. Objasniti povezanost izmeđuraznolikosti zajednice i stabilnosti. Objasniti otpornost na promjenu kao funkciju raznolikosti. Definirati funkcijuekosustava. Objasniti povezanost biološke raznolikosti i funkcije ekosustava na primjerima. Objasniti hipotetskeodnose između biološke raznolikosti i funkcije ekosustava.Predavanje 15 (2 sata). Očuvanje biološke raznolikosti (Konzervacijska ekologija).Ishod učenja: Razumjeti ciljeve konzervacijske ekologije. Razumjeti zakonske osnove zaštite prirode u RepubliciHrvatskoj. Razumjeti zakonske osnove zaštite prirode na međunarodnom nivou. Objasniti značaj IUCN-a i

kategorizaciju vrsta. Razumjeti principe upravljanja zaštićenim vrstama u Republici Hrvatskoj. Razumjeti kriterijekoji se primjenjuju pri odabiru vrsta za zaštitu.Predavanje 16 (3 sata). Zaštićena područja u moru i biološka raznolikost.Ishodi učenja: Razumjeti ciljeve uspostave zaštićenih područja u moru. Objasniti značajke zaštićenih područja u moru.Objasniti IUCN kategorije zaštićenih područja – na primjerima. Navesti primjere zaštićenih područja u svijetu,Mediteranu i Jadranskom moru. Objasniti moguće metode analize efikasnosti zaštite.Doc. dr. sc. Marija Despalatović:Predavanje (blok sati) 17. Bioraznolikost beskralješnjaka Jadranskog mora. Bioraznolikost spužavaJadranskog mora. Bioraznolikost žarnjaka Jadranskog mora.Ishodi učenja: Dati pregled svih skupina beskralješnjaka koji žive u Jadranu te njihove istraženosti. Usporeditibioraznolikost spužava u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomijujadranskih spužava. Upoznati ekologiju odabranih vrsta spužava u Jadranu. Upoznati ugrožene i zaštićene vrstespužava u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih žarnjaka. Upoznati ekologiju odabranih vrstažarnjaka u Jadranu. Upoznati ugrožene i zaštićene vrste žarnjaka u Jadranu.Predavanje (blok sati) 18. Bioraznolikost puževa i školjkaša Jadranskog mora.Ishodi učenja: Usporediti bioraznolikost puževa i školjkaša u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu.Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih puževa i školjkaša. Upoznati ekologiju odabranih vrsta puževa iškoljkaša u Jadranu. Upoznati ugrožene i zaštićene vrste puževa i školjkaša u Jadranu.Predavanje (blok sati) 19. Bioraznolikost kolutićavaca Jadranskog mora. Bioraznolikost mahovnjakaJadranskog mora.Ishodi učenja: Usporediti bioraznolikost kolutićavaca u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazatiu glavnim crtama taksonomiju jadranskih kolutićavaca. Upoznati ekologiju odabranih vrsta kolutićavaca u Jadranu.Usporediti bioraznolikost mahovnjaka u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnimcrtama taksonomiju jadranskih mahovnjaka. Upoznati ekologiju odabranih vrsta mahovnjaka u Jadranu.Predavanje (blok sati) 20. Bioraznolikost rakova Jadranskog mora.Ishodi učenja: Usporediti bioraznolikost rakova u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati uglavnim crtama taksonomiju jadranskih rakova. Upoznati ekologiju odabranih vrsta rakova u Jadranu. Upoznatiugrožene i zaštićene vrste rakova u Jadranu.Predavanje (blok sati) 21. Bioraznolikost bodljikaša Jadranskog mora. Bioraznolikost plaštenjaka Jadranskogmora.Ishodi učenja: Usporediti bioraznolikost bodljikaša u svjetskim morima, Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati uglavnim crtama taksonomiju jadranskih bodljikaša. Upoznati ekologiju odabranih vrsta bodljikaša u Jadranu. Upoznatiugrožene i zaštićene vrste bodljikaša u Jadranu. Usporediti bioraznolikost plaštenjaka u svjetskim morima,Sredozemnom moru i u Jadranu. Prikazati u glavnim crtama taksonomiju jadranskih plaštenjaka. Upoznati ekologijuodabranih vrsta plaštenjaka u Jadranu.Seminari:Teme seminara ovise o interesima studenata. Osim tema koje predlaže nastavnik studenti mogu odabrati i druge, njimazanimljive teme, koje su sadržajno vezane uz sadržaj kolegija Biološka raznolikost Jadrana. Na seminarima jepredviđeno aktivno sudjelovanje svih studenata kroz odgovaranje na pitanja koja postavlja student koji je pripremioseminar te kroz komentare i raspravu koja se vodi na kraju svakog seminara, gdje nastavnik ima ulogu moderatora dokstudent koji je pripremio seminar i izložio njegov sadržaj, odgovora na sva pitanja koja proizlaze iz rasprave.Seminar 1. Bioraznolikost spužava i žarnjaka Jadranskog mora.Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta spužava i žarnjaka Jadranskog mora.Seminar 2. Bioraznolikost puževa i školjkaša Jadranskog mora.Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta puževa i školjkaša Jadranskog mora.Seminar 3. Bioraznolikost kolutićavaca i mahovnjaka Jadranskog mora.Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta kolutićavaca i mahovnjaka Jadranskog mora.Seminar 4. Bioraznolikost rakova Jadranskog mora.Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta rakova Jadranskog mora.Seminar 5. Bioraznolikost bodljikaša i plaštenjaka Jadranskog mora.Ishodi učenja: Upoznati rasprostranjenost i ekologiju odabranih vrsta bodljikaša i plaštenjaka Jadranskog mora.

Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Doc. dr. sc. Marija Despalatović:Znanje studenata se provjerava pismenim ispitom. Pismeni ispit sadrži 30 pitanja. Odgovori na pitanja su ponuđeni, atreba odabrati jedan ili više točnih odgovora. Način ocjenjivanja: 60-70% točnih odgovora - dovoljan; 70-80% - dobar;80-90% - vrlo dobar; 90-100% - odličan.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)-