Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost

9. EKONOMSKI I TRŽIŠNI POTENCIJALIParalelno sa osnivanjem CJEE za administrativne aspekte Strategije EE, (a i finansijske – ukoliko sekonstituiše EE Fond), investiranje u EE može biti provedeno iz raznih multilateralnih ili javnihfinansijskih izvora.Što se tiče mogućnosti finansiranja iz inostranih izvora, očekuje se da će najavljena sredstva KfW bitiusmjerena na mala i srednja preduzeća. Istina, veći dio EE potencijala je u javnim zgradama idomaćinstvima. Neophodno je stimulisati investicionu klimu za EE projekte u komercijalnimsektorima. To pretpostavlja snimanje proizvodnih preduzeća koja su voljna i odgovaraju EEprojektima (fokusirati se na preduzeća koja su privatizovana, ili u procesu privatizacije), kojimatrebaju ’’soft’’ ugovori o zajmu od strane lokalnih ili inostranih banaka (KfW, WB itd).Kao što je napomenuto, s obzirom na relativno izdašne OE izvore u Crnoj Gori, postoje mogućnost zaaktiviranje finansijskih mehanizama kao što je CDM (Mehanizam čistog razvoja). Pristupanjem Kyotoprotokolu Crna Gora će formirati okvire za primjenu ovakvih mehanizama. Alternativni izvorifinansiranja uključuju EBRD, Svjetsku Banku, UNDP (GEF) i ostale donatore.10. PROCJENA PRATEĆIH UTICAJA10.1 Makro ekonomski uticajGeneralno govoreći, glavni makro ekonomski efekat primjene Strategije EE je povećanje GDP-a,smanjenje uvoza energije, odnosno spoljnotrgovinskog deficita, uštede državnog budžeta, primjenanovih tehnologija, otvaranje novih industrijskih sektora uz povećanje zaposlenosti, povećanjekonkurentnosti ekonomije.10.2 Socijalni uticajPromovisanje EE mjera na strani potražnje pomoći će smanjenju potrošnje i izbalansirati uticajpovećanih cijena, posebno cijena električne energije koje su još uvijek podcijenjene. Poboljšanje EE ustambenom sektoru će omogućiti smanjenje direktnog subvencioniranja (pokrivajući jaz izmeñu tarifai stvarnih troškova proizvodnje). Ovo zatim dozvoljava prebacivanje ušteñenih subvencija zaelektroprivredu na selektivno subvencioniranje siromašnog stanovništva. U slučaju siromašnijih grupasa niskim prihodima (penzioneri, nezaposleni, itd.) udio troškova za grijanje u ukupnom porodičnomprihodu zauzima 50%, ili čak i više.Predlaže se da Vlada kroz ERA definiše odgovarajuće mjere zaštite najsiromašnijeg dijela populacije.Meñutim, EPCG bi trebalo da razumije svoju ulogu u ovom problemu kroz uvoñenje pravila zaolakšano plaćanje u slučaju ugroženih slojeva i uvoñenje pogodnih tarifa ili načina mjerenja (pretplata,ograničene tarife, itd.). Paralelno sa ograničenim tarifama, ugrožena populacija bi mogla bitiobrazovana kako da na najbolji mogući način koristi količinu energije koju će imati pravo da utroši.Osim toga, mora biti naglašeno da javni sektor ne daje dobar primjer kada veći dio računa plaća putemkompenzacija. Ovaj problem bi trebalo adresirati prilikom aktivnosti usmjerenih na smanjenjepotrošnje energije i troškova u javnom sektoru. CJEE će elaborirati podatke demonstrirajući negativanuticaj neplaćanja EE i lobirati relevantne autoritete za primjenu gore navedenih preporuka.Tehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju58