Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost
Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost
) Ostale aktivnostiU skladu sa specifikacijom osnovnih aktivnost za povećanje efikasnosti korišćenja energije uzgradama (Slika 6.1.2), koje imaju za cilj povećanje životnog komfora i smanjenja troškova zagrijanje, neophodno je preduzeti osmišljene akcije za poboljšanje upravljanja potrošnjom energije uzgradama javnog i privatnog sektora. To pretpostavlja uvoñenje obaveznog energetskog upravljanja ujavnim i velikim zgradama (revizija, program, nadzor), uz prethodno implementiranje nekolikodemonstracionih projekata u javnom, privatnom i komercijalnom sektoru.Demonstarcioni pilot projekti bi bili višestruko korisni i u oblasti provjere efikasnosti alternativnihrješenja za grijanje (solarni kolektori, toplotne pumpe, peći na drvo i druga čvrsta goriva i sl) urazličitim klimatskim uslovima.Takoñe, potrebno je pokrenuti dobro osmišljene kampanje za podizanje svijesti o EE u zgradama, saedukativnim i informativnim popularnim materijalima za razne ciljne grupe stanovništva ikomercijalnog sektora.U oblasti finansijskih podsticaja potrebno je razraditi mehanizme poreskih olakšica za nove zgrade saprimijenjenim EE mjerama, odnosno za grañevinski materijal namijenjen energetskoj rehabilitacijipostojećih zgrada.Kao i kod ostalih sektora, za praćenje ovog sektoru neophodno je uspostaviti adekvatan statističkisistem sa bazama podataka o fizičkim, energetskim i drugim karakteristikama objekata.c) Racionalizacija potrošnje električne energije za grijanje i hlañenje prostoraU cilju obeshrabrivanja potrošnje električne energije za potrebe grijanja i optimalnog korišćenjaproizvedenih i prenosnih kapaciteta, neophodno je analizirati paritet cijena električne energije ipostojeći tarifni sistem (u funkciji trajanja VT i MT). Novim, dobro koncipiranim tarifnim sistemom(baziranim na dugoročnim marginalnim troškovima) i odgovarajućom tehnikom daljinskog nadzora iupravljanja (SDU) termoakumulacionim pećima i akumulacionim bojlerima iz dispečerskih centara,moguće je značajno ''peglati'' dnevne dijagrame opterećenja i ostale efekte Distributivnog sistemaupravljanja (DMS).U cilju postizanja energetskih i ekonomskih ušteda na strani isporučioca i na strani korisnika (kupca)električne energije neophodno je modernizovati postojeće sisteme upravljanja, mjerenja i naplate. Topretpostavlja postepeni razvoj Tehničkog informacionog sistema čiji su ključni segmenti SDU iSistem daljinskog automatskog očitavanja brojila i obračun potrošnje (AMR&B), integrisan saposlovnim informacionim sistemom. Analiza iskustva praćenjem Distributivnog AMR&B pilotprojekta u četiri distributivna pogona (Podgorica, Nikšić, Herceg Novi i Bijelo Polje), čija jeimplementacija u toku, kao započeti poslovi uvoñenja DMS funkcija u EPCG kojima se integrišudaljinski upravljivi resursi potrebno je uraditi detaljne tehno-ekonomske analize isplativosti SDU istrategiju njegovog uvoñenja i širenja na cjelokupni ili pojedina područja EDS-a.Posljednjih godina primjetan je porast u broju toplotnih pumpi (air- condition) za kondicioniranjevazduha, naročito u centarlnim i južnim područjima Crne Gore. Njihova primjena predstavlja značajneprobleme u vremenima vršnih opterećenja, sa pogoršanjem faktora snage i ostalim tehničkim iekonomskim posljedicama. Prema EU Direktivi 2002/91/EC prioritet se daje strategiji povećanjatermičkih izolacionih svojstava zgrada tokom ljetnjeg perioda, daljem razvoju pasivnih tehnikahlañenja, posebno onih koje poboljšavaju unutrašnje klimatske uslove i uslove mikroklime oko zgrada.U vezi sa ovim problemom potrebno je hitno pristupiti izradi posebne studije.Tehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju49
6.4.3 IndustrijaDa bi se aktivirali EE potencijali i smanjila specifična potrošnja električne energije u industriji, bilo biod ekonomskog značaja, kako za samu industriju tako i za Republiku Crnu Goru, pripremitiprograme za racionalnu upotrebu energije (RUE). Ovi programi bi, pored ostalog, sagledalimogućnosti korišćenja ''otpadne'' toplote iz industrijske vode i izduvnih gasova iz elektrolučnih iostalih peći. Taj toplotni potencijal bi bio korišćen za zagrijavanja prostorija uz korišćenje toplotnihpumpi, kao i za zagrijavanje vode u cilju dobijanja visokotemperaturne pare za tehnološke procese.U nekim industrijama (prvenstveno KAP i Željezara - Nikšić) RUE programi bi uključili analizukombinovane proizvodnje električne i toplotne energije (CHP), kao i primjenu elektromotornihpogona sa kontrolom brzine u različitim procesima. Takoñe je neophodno aktivirati sisteme zakompenzaciju reaktivne energije i filtriranje harmonika kako bi se postigao visoki faktor snage,poboljšao napon i smanjili energetski gubici u sistemu KAP-a i Željezare.Dostizanje prosječnih svjetskih standarda specifične energetske potrošnje i energetskog intenziteta,kao i uticaja na okolni sistem (faktor snage, harmonici i sl.) odreñene industrijskog preduzeća morabiti ključni zahtjev i uslov privatizacionih strategija i tenderskih postupaka. Uslovi kompatibilnosti saokolnim (napojnim) sistemom moraju biti ispunjeni i kod gradnje i priključenja novog industrijskogpogona na energetski sistemU industrijskom sektoru većih kompanija, kao i kod malih i srednjih preduzeća treba razvijati sistemintegralnog energetskog upravljanja, uključujući obuku specijalista (timova) za energetskoupravljanje, kao i pripremu i diseminaciju uputstava štednju i druge oblike EE. U svakom subjektu jeneophodno uspostaviti sistem obaveznog praćenja odreñenih energetskih indikatora koji se periodičnodostavljaju CJEE, Monstatu i drugim oficijelnim institucijama, ovlašćenim za prikupljanje i statističkuobradu energetskih podataka.Takoñe, u skladu sa svjetskom praksom, potrebno je definisati obavezu energetskih revizija zakompanije čija je potrošnja iznad 2 Ktoe. Istovremeno, ove kompanije moraju imati uspostavljensistem energetskog upravljanja.6.4.4 TransportS obzirom da skoro 90 % energetske potrošnje u transportu otpada na drumski saobraćaj 3 , sadominantnim učešćem privatnih automobila. Tako je i osnovni EE potencijal u racionalnijoj potrošnjienergenata u domenu drumskog saobraćaja. Dodatni razlozi za da sektor transporta bude obuhvaćenprogramima EE jeste što se u cjelini radi o uvoznim energentima i što se emisijom štetnih gasovapovećava zagañenje životne sredine u urbanim naseljima.Pristup EE potencijalu u sektoru transporta je dosta kompleksan, pa bi bilo neophodno pristupitihitnoj analizi mogućih poboljšanja izradom posebnih studija koje bi obuhvatile EE problem i problememisija štetnih gasova. Takva istraživanja bi, pored ostalog, uključila uticaj ograničene saobraćajneinfrastrukture, mogućnosti optimizacije saobraćajnih tokova u kontekstu EE, posebno izvjesnopreusmjeravanje teretnog i putničkog saobraćaja na željeznički, kao i neophodnost većeg učešćajavnog gradskog i prigradskog saobraćaja. Od posebnog značaja za EE bi bila i hitna elektrifikacija sageneralnim remontom pruge Podgorica – Nikšić.Kao i za druge sektore potrošnje i za sektor transporta treba hitno razviti adekvatni statistički sistemkoji bi obezbjeñivao osnovne energetske indikatore. Takoñe treba razviti propise i standarde saefikasnim sistemom monitoringa emisije, kao i pokrenuti kampanje o podizanju svijesti oko EE iekoloških efekata u ovom sektoru.3) Bilansom nije obuhvaćena potrošnja u pomorskom saobraćajuTehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju50
- Page 5 and 6: ukazuju da instalacije postojećih
- Page 7 and 8: 6.3.2 Organizacija CJEE 466.3.3 Akc
- Page 9 and 10: UVODOvu preliminarnu Strategiju ene
- Page 11 and 12: 1. POLITIKA I CILJEVI ENERGETSKE EF
- Page 13 and 14: 2. PROŠLI I BUDUĆI TRENDOVI ENERG
- Page 15 and 16: Uporedni prikaz promjene GDP i ener
- Page 17 and 18: Ukoliko uočimo da je u meñuvremen
- Page 19 and 20: 3. POTENCIJALI ENERGETSKE EFIKASNOS
- Page 21 and 22: aktiviranje ovog potencijala. Uklan
- Page 23 and 24: 3.2.2 Sektor prenosa i distribucije
- Page 25 and 26: Stanje razvijenosti saobraćajnog s
- Page 27 and 28: Tabela 3.2.2 Pregled potrošnje ele
- Page 29 and 30: - Potrošnja energije niže noćne
- Page 31 and 32: Velikim učešćem termoakumulacion
- Page 33 and 34: Ministarstvo zaštite životnesredi
- Page 35 and 36: OpštineUdruženja industrijskihgra
- Page 37 and 38: 4.2 EE Barijere i osnovni razloziPr
- Page 39 and 40: Slika 4.2.1 Politika EEBarijere (pr
- Page 41 and 42: Slika 4.2.3 EE u industrijiBarijere
- Page 43 and 44: 5. OSVRT NA PRETHODNE I POSTOJEĆE
- Page 45 and 46: 6. NOVA POLITIKA ENERGETSKE EFIKASN
- Page 47 and 48: Ukupan trošak za energiju u javnom
- Page 49 and 50: Slika 6.1.2 EE u zgradamaCiljevi/ak
- Page 51 and 52: Slika 6.1.4 EE u transportuCiljevi/
- Page 53 and 54: - Objavljivanje tehničke dokumenta
- Page 55: U cilju nadoknañenja ovog tržišn
- Page 59 and 60: Za detaljne aktivnosti koje se tič
- Page 61 and 62: Područje EE i OE izvora koja bi se
- Page 63 and 64: 8. UTICAJ CIJENA ENERGIJE I STOPE N
- Page 65 and 66: 9. EKONOMSKI I TRŽIŠNI POTENCIJAL
- Page 67 and 68: 11. PRAVNI I REGULATORNI OKVIR U EU
- Page 69 and 70: ANEKS ADefinicije i preduslovi raci
- Page 71 and 72: Tabela B.1 - Pregled energetske pot
- Page 73 and 74: ANEKS CPotrošnja električne energ
- Page 75 and 76: ANEKS DOsnovni energetski indikator
- Page 77 and 78: Indikatori potrošnje energije1. En
- Page 79 and 80: | |12.10.20 - Rational utilisation
- Page 81 and 82: Document formats available: HTMLPub
- Page 83 and 84: REZOLUCIJA SAVJETAod 7 decembra 199
- Page 85: ANEKS FLista korišćene dokumentac
) Ostale aktivnostiU skladu sa specifikacijom osnovnih aktivnost za povećanje <strong><strong>efikasnost</strong>i</strong> korišćenja energije uzgradama (Slika 6.1.2), koje imaju za cilj povećanje životnog komfora i smanjenja troškova zagrijanje, neophodno je preduzeti osmišljene akcije za poboljšanje upravljanja potrošnjom energije uzgradama javnog i privatnog sektora. To pretpostavlja uvoñenje obaveznog energetskog upravljanja ujavnim i velikim zgradama (revizija, program, nadzor), uz prethodno implementiranje nekolikodemonstracionih projekata u javnom, privatnom i komercijalnom sektoru.Demonstarcioni pilot projekti bi bili višestruko korisni i u oblasti provjere <strong><strong>efikasnost</strong>i</strong> alternativnihrješenja za grijanje (solarni kolektori, toplotne pumpe, peći na drvo i druga čvrsta goriva i sl) urazličitim klimatskim uslovima.Takoñe, potrebno je pokrenuti dobro osmišljene kampanje za podizanje svijesti o EE u zgradama, saedukativnim i informativnim popularnim materijalima za razne ciljne grupe stanovništva ikomercijalnog sektora.U oblasti finansijskih podsticaja potrebno je razraditi mehanizme poreskih olakšica za nove zgrade saprimijenjenim EE mjerama, odnosno za grañevinski materijal namijenjen energetskoj rehabilitacijipostojećih zgrada.Kao i kod ostalih sektora, za praćenje ovog sektoru neophodno je uspostaviti adekvatan statističkisistem sa bazama podataka o fizičkim, energetskim i drugim karakteristikama objekata.c) Racionalizacija potrošnje električne energije za grijanje i hlañenje prostoraU cilju obeshrabrivanja potrošnje električne energije za potrebe grijanja i optimalnog korišćenjaproizvedenih i prenosnih kapaciteta, neophodno je analizirati paritet cijena električne energije ipostojeći tarifni sistem (u funkciji trajanja VT i MT). Novim, dobro koncipiranim tarifnim sistemom(baziranim na dugoročnim marginalnim troškovima) i odgovarajućom tehnikom daljinskog nadzora iupravljanja (SDU) termoakumulacionim pećima i akumulacionim bojlerima iz dispečerskih centara,moguće je značajno ''peglati'' dnevne dijagrame opterećenja i ostale efekte Distributivnog sistemaupravljanja (DMS).U cilju postizanja energetskih i ekonomskih ušteda na strani isporučioca i na strani korisnika (kupca)električne energije neophodno je modernizovati postojeće sisteme upravljanja, mjerenja i naplate. Topretpostavlja postepeni razvoj Tehničkog informacionog sistema čiji su ključni segmenti SDU iSistem daljinskog automatskog očitavanja brojila i obračun potrošnje (AMR&B), integrisan saposlovnim informacionim sistemom. Analiza iskustva praćenjem Distributivnog AMR&B pilotprojekta u četiri distributivna pogona (Podgorica, Nikšić, Herceg Novi i Bijelo Polje), čija jeimplementacija u toku, kao započeti poslovi uvoñenja DMS funkcija u EPCG kojima se integrišudaljinski upravljivi resursi potrebno je uraditi detaljne tehno-ekonomske analize isplativosti SDU istrategiju njegovog uvoñenja i širenja na cjelokupni ili pojedina područja EDS-a.Posljednjih godina primjetan je porast u broju toplotnih pumpi (air- condition) za kondicioniranjevazduha, naročito u centarlnim i južnim područjima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Njihova primjena predstavlja značajneprobleme u vremenima vršnih opterećenja, sa pogoršanjem faktora snage i ostalim tehničkim iekonomskim posljedicama. Prema EU Direktivi 2002/91/EC prioritet se daje strategiji povećanjatermičkih izolacionih svojstava zgrada tokom ljetnjeg perioda, daljem razvoju pasivnih tehnikahlañenja, posebno onih koje poboljšavaju unutrašnje klimatske uslove i uslove mikroklime oko zgrada.U vezi sa ovim problemom potrebno je hitno pristupiti izradi posebne studije.Tehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju49