Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost
Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost
(AMR&B) za precizni monitoring tehničkih elektroenergetskih gubitaka, potrošnje, DSMmogućnostima, poboljšanju naplate daljinskim isključenjem potrošača za neplaćene račune itd. Pilotprojektom će biti obuhvaćeno oko 3000 domaćinstava (oko 1% ukupnog broja) u distribucijamaPodgorice, Nikšića, Bijelog Polja i Herceg Novog. Očekivani efekti ovog programa su smanjenjeukupnih gubitaka u pilot reonima na oko 5 – 7 % i povećanje naplate na blizu 100 %. U okviru Pilotprojekta predviñeno je praćenje svih energetskih, finansijskih, edukativnih, socijalnih i drugih efekatai reakcija potrošača i službi u EPCG, obuhvaćenih Pilot projektom, u trajanju od najmanje jednegodine. Na osnovu analize iskustava i podataka iz Pilot projekta, kao i na osnovu detaljne tehnoekonomskeanalize isplativosti uvoñenja AMR&B sistema, definisala bi se dalja strategija širenja ovogsavremenog mjerno-kontrolnog sistema, posebno u urbanim centrima Crne Gore.O modelima finansiranja i eventualnim podsticajima drugih realizovanih projekata energetskihracionalizacija za ovaj pregled se nije raspolagalo odgovarajućim podacima.Tehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju37
6. NOVA POLITIKA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U CRNOJ GORI6.1 Osnovi nove EE politikeKao što je naprijed istaknuto, Vlada Republike Crne Gore, resorno ministarstvo, nadležne institucije(ERA, CJEE i druge) u skladu sa Zakonom o energetici, Energetskom politikom, Agendomekonomskih reformi, Atinskim memorandumom o razumijevanju i u skladu sa odgovarajućomevropskom regulativom, imaju neposredne obaveze oko poboljšanja EE i aktiviranja potencijala OEresursa u Crnoj Gori.Navedeni dokumenti potenciraju doprinos efikasnog korišćenja energije na sigurnost snabdijevanja,tržišnu konkurentnost i zaštitu okoline i potvrñuje značajnu ulogu EE i aktiviranja OE potencijala okokreiranja novih poslovnih mogućnosti i povećanja zapošljenosti, kao i na ostale koristi naregionalnom i globalnom nivou. Sa tog aspekta, EE politika je suštinski sastavni dio energetske i šireekonomske politike Vlade Crne Gore u naredno periodu. Uspješna realizacija politike i programa uoblasti EE predstavljaće preduslov i snažnu podršku održivom razvoju Crne Gore i njenim strateškimopredjeljenjima za evropske integracije.Dokument Energetska politika Republike Crne Gore, kao i ova Strategija EE jasno identifikujuključne energetske probleme, a posebno zastoj u primjeni politika i programa poboljšanja EE i većegkorišćenja OE resursa. U poglavlju 2 je ukazano na zabrinjavajući trend povećanja energetskogintenziteta i nepovoljnog prestrukturiranja bilansa finalne potrošnje energije na račun smanjenogobima industrijskih i drugih privrednih djelatnosti. Ako se ovi nepovoljni trendovi ne zaustave, prijetiopasnost da energetski sektor u bližoj budućnosti postane neodrživ. U poglavlju 4 navedene suosnovne sistemske, institucionalne, zakonske, ekonomsko-finansijske i druge barijere za poboljšanjestanja u ovoj oblasti. Meñutim, pored tržišnih i drugih privrednih i društvenih reformi, uključujući ienergetski sektor i njegovu ulogu u ovoj oblasti, institucionalni preduslov za implementaciju EEpolitike jeste osposobljavanje CJEE i finansijske podrške (Republički budžet i/ili donacije,meñunarodni fondovi, kreditna sredstva i sl. ) za njene početne aktivnosti.U glavne sistemske (regulatorno-institucionalne) aktivnosti za uspješnu primjenu EE Strategijesagledana je potreba što hitnije izrade Nacionalne energetske strategije koja bi, pored ostalog,predstavljala osnovu za jasnije definisanje EE politika. Takoñe, predviñena je priprema odgovarajućelegislative i sveobuhvatnog sistema energetske statistike koji bi bili kompatibilni sa EU legislativom istatističkim standardima. Najzad, istaknuta je potreba definisanja ekonomskih podsticaja za EE, OE izaštitu životne sredine.Evropsko iskustvo govori da se bilo koja Strategija EE ne može uspješno implementirati bezkooperacije i podrške širokog kruga učesnika (Vladine institucije, proizvoñači i isporučioci energije,proizvoñači energetske opreme, univerziteti i NIR centri, udruženja potrošača i NGOs. Pri tom je čestopotrebno pojedine politike i akcije energetske efikasnosti uvezati sa politikama i akcijama u drugimoblastima (na primjer, ekologija, grañevinarstvo, turizam, poljoprivreda i šumarstvo, obrazovanje isl.). Pored uspostavljanja tržišnih principa i mehanizama, savremena evropska i svjetska regulativa uovoj oblasti (na primjer, Rezolucija Savjeta EU o EE iz 1998. 98/C 394/01) predviña i mjere istandarde mandatornog karaktera za sve energetske i druge subjekte, kao i sankcije za one subjektekoji opstruiraju i ne provode programe i koordinirane akcije za dostizanje definisanih ciljeva EEpolitike.U okviru usaglašavanja nacionalnog zakonodavstava sa EU zakonodavstvom biće neophodnodonošenje novih propisa i standarda u oblasti EE. Priprema nove legislative će biti veoma ozbiljanzadatak CJEE i resornog ministarstva. S obzirom na ozbiljan zastoj u oblasti racionalnog korišćenjaenergije i njen značaj na privredni i društveni razvoj Crne Gore, treba ozbiljno razmotriti mogućnostda se, poput niza zemalja koje su to uradile u početnoj fazi, što prije donese poseban Zakon oenergetskoj efikasnosti. Zakon bi definisao ciljeve, prioritetna područja i administrativnuTehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju38
- Page 1: Tehnička Podrška Ministarstvu Eko
- Page 5 and 6: ukazuju da instalacije postojećih
- Page 7 and 8: 6.3.2 Organizacija CJEE 466.3.3 Akc
- Page 9 and 10: UVODOvu preliminarnu Strategiju ene
- Page 11 and 12: 1. POLITIKA I CILJEVI ENERGETSKE EF
- Page 13 and 14: 2. PROŠLI I BUDUĆI TRENDOVI ENERG
- Page 15 and 16: Uporedni prikaz promjene GDP i ener
- Page 17 and 18: Ukoliko uočimo da je u meñuvremen
- Page 19 and 20: 3. POTENCIJALI ENERGETSKE EFIKASNOS
- Page 21 and 22: aktiviranje ovog potencijala. Uklan
- Page 23 and 24: 3.2.2 Sektor prenosa i distribucije
- Page 25 and 26: Stanje razvijenosti saobraćajnog s
- Page 27 and 28: Tabela 3.2.2 Pregled potrošnje ele
- Page 29 and 30: - Potrošnja energije niže noćne
- Page 31 and 32: Velikim učešćem termoakumulacion
- Page 33 and 34: Ministarstvo zaštite životnesredi
- Page 35 and 36: OpštineUdruženja industrijskihgra
- Page 37 and 38: 4.2 EE Barijere i osnovni razloziPr
- Page 39 and 40: Slika 4.2.1 Politika EEBarijere (pr
- Page 41 and 42: Slika 4.2.3 EE u industrijiBarijere
- Page 43: 5. OSVRT NA PRETHODNE I POSTOJEĆE
- Page 47 and 48: Ukupan trošak za energiju u javnom
- Page 49 and 50: Slika 6.1.2 EE u zgradamaCiljevi/ak
- Page 51 and 52: Slika 6.1.4 EE u transportuCiljevi/
- Page 53 and 54: - Objavljivanje tehničke dokumenta
- Page 55 and 56: U cilju nadoknañenja ovog tržišn
- Page 57 and 58: 6.4.3 IndustrijaDa bi se aktivirali
- Page 59 and 60: Za detaljne aktivnosti koje se tič
- Page 61 and 62: Područje EE i OE izvora koja bi se
- Page 63 and 64: 8. UTICAJ CIJENA ENERGIJE I STOPE N
- Page 65 and 66: 9. EKONOMSKI I TRŽIŠNI POTENCIJAL
- Page 67 and 68: 11. PRAVNI I REGULATORNI OKVIR U EU
- Page 69 and 70: ANEKS ADefinicije i preduslovi raci
- Page 71 and 72: Tabela B.1 - Pregled energetske pot
- Page 73 and 74: ANEKS CPotrošnja električne energ
- Page 75 and 76: ANEKS DOsnovni energetski indikator
- Page 77 and 78: Indikatori potrošnje energije1. En
- Page 79 and 80: | |12.10.20 - Rational utilisation
- Page 81 and 82: Document formats available: HTMLPub
- Page 83 and 84: REZOLUCIJA SAVJETAod 7 decembra 199
- Page 85: ANEKS FLista korišćene dokumentac
6. NOVA POLITIKA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U CRNOJ GORI6.1 Osnovi nove EE politikeKao što je naprijed istaknuto, Vlada Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, resorno ministarstvo, nadležne institucije(ERA, CJEE i druge) u skladu sa Zakonom o energetici, Energetskom politikom, Agendomekonomskih reformi, Atinskim memorandumom o razumijevanju i u skladu sa odgovarajućomevropskom regulativom, imaju neposredne obaveze oko poboljšanja EE i aktiviranja potencijala OEresursa u Crnoj Gori.Navedeni dokumenti potenciraju doprinos efikasnog korišćenja energije na sigurnost snabdijevanja,tržišnu konkurentnost i zaštitu okoline i potvrñuje značajnu ulogu EE i aktiviranja OE potencijala okokreiranja novih poslovnih mogućnosti i povećanja zapošljenosti, kao i na ostale koristi naregionalnom i globalnom nivou. Sa tog aspekta, EE politika je suštinski sastavni dio <strong>energetske</strong> i šireekonomske politike Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u naredno periodu. Uspješna realizacija politike i programa uoblasti EE predstavljaće preduslov i snažnu podršku održivom razvoju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i njenim strateškimopredjeljenjima za evropske integracije.Dokument <strong>Energetska</strong> politika Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, kao i ova <strong>Strategija</strong> EE jasno identifikujuključne <strong>energetske</strong> probleme, a posebno zastoj u primjeni politika i programa poboljšanja EE i većegkorišćenja OE resursa. U poglavlju 2 je ukazano na zabrinjavajući trend povećanja energetskogintenziteta i nepovoljnog prestrukturiranja bilansa finalne potrošnje energije na račun smanjenogobima industrijskih i drugih privrednih djelatnosti. Ako se ovi nepovoljni trendovi ne zaustave, prijetiopasnost da energetski sektor u bližoj budućnosti postane neodrživ. U poglavlju 4 navedene suosnovne sistemske, institucionalne, zakonske, ekonomsko-finansijske i druge barijere za poboljšanjestanja u ovoj oblasti. Meñutim, pored tržišnih i drugih privrednih i društvenih reformi, uključujući ienergetski sektor i njegovu ulogu u ovoj oblasti, institucionalni preduslov za implementaciju EEpolitike jeste osposobljavanje CJEE i finansijske podrške (Republički budžet i/ili donacije,meñunarodni fondovi, kreditna sredstva i sl. ) za njene početne aktivnosti.U glavne sistemske (regulatorno-institucionalne) aktivnosti za uspješnu primjenu EE Strategijesagledana je potreba što hitnije izrade Nacionalne <strong>energetske</strong> strategije koja bi, pored ostalog,predstavljala osnovu za jasnije definisanje EE politika. Takoñe, predviñena je priprema odgovarajućelegislative i sveobuhvatnog sistema <strong>energetske</strong> statistike koji bi bili kompatibilni sa EU legislativom istatističkim standardima. Najzad, istaknuta je potreba definisanja ekonomskih podsticaja za EE, OE izaštitu životne sredine.Evropsko iskustvo govori da se bilo koja <strong>Strategija</strong> EE ne može uspješno implementirati bezkooperacije i podrške širokog kruga učesnika (Vladine institucije, proizvoñači i isporučioci energije,proizvoñači <strong>energetske</strong> opreme, univerziteti i NIR centri, udruženja potrošača i NGOs. Pri tom je čestopotrebno pojedine politike i akcije <strong>energetske</strong> <strong><strong>efikasnost</strong>i</strong> uvezati sa politikama i akcijama u drugimoblastima (na primjer, ekologija, grañevinarstvo, turizam, poljoprivreda i šumarstvo, obrazovanje isl.). Pored uspostavljanja tržišnih principa i mehanizama, savremena evropska i svjetska regulativa uovoj oblasti (na primjer, Rezolucija Savjeta EU o EE iz 1998. 98/C 394/01) predviña i mjere istandarde mandatornog karaktera za sve <strong>energetske</strong> i druge subjekte, kao i sankcije za one subjektekoji opstruiraju i ne provode programe i koordinirane akcije za dostizanje definisanih ciljeva EEpolitike.U okviru usaglašavanja nacionalnog zakonodavstava sa EU zakonodavstvom biće neophodnodonošenje novih propisa i standarda u oblasti EE. Priprema nove legislative će biti veoma ozbiljanzadatak CJEE i resornog ministarstva. S obzirom na ozbiljan zastoj u oblasti racionalnog korišćenjaenergije i njen značaj na privredni i društveni razvoj <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, treba ozbiljno razmotriti mogućnostda se, poput niza zemalja koje su to uradile u početnoj fazi, što prije donese poseban Zakon oenergetskoj <strong><strong>efikasnost</strong>i</strong>. Zakon bi definisao ciljeve, prioritetna područja i administrativnuTehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju38