Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost
Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost
Slika 4.2.4 EE u transportuBarijere (problemi)/ukazani razloziNeefikasno korišćenje energije u sektoru transportaNedovoljangradski javnisaobraćaj (KJP)Visok nivo emisijaizazvanihpovećanimsaobraćajemPovećana gustinasaobraćaja ugradskimoblastimaOgraničenakoordinacijaizmeñu subjekata (PROkoji učestvujuprocesu planiranjasaobraćajaBARIJERA(PROBLEM)Nedovoljne KJPuslugeNiska EE izazvanakorišćenjem starihautomobilaPovećanjetransporta putnika idobaraNedostataksveobuhvatnetransportnestrategijeNedovoljan voznipark i upravljanjezhtjevima kodmalih KJPprevoznikaPovećan broj vozilau privatnomvlasništvuPromovisanjemehanizama zamonitoring emisijaRAZLOGNedostatakfinansijskogkapaciteta uopštinama(vlasnici KJP)Nedovoljnealternative zatransport dobara(željeznice, itd.)Tehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju35
5. OSVRT NA PRETHODNE I POSTOJEĆE PROGRAME I PROJEKTEENERGETSKE EFIKASNOSTI U CRNOJ GORIDosadašnje svjetsko iskustvo u racionalnom korišćenju energije ukazuje na činjenicu da rezultatiakcija u velikoj mjeri zavise od stepena motivisanosti korisnika energije. Teško je postići dobarrezultat poboljšanja EE i visoki stepen angažovanosti svih nosilaca u tom procesu ukoliko nijesusnažno motivisani nedostatkom energije, najčešće praćenim visokim cijenama, kao što je to bilo nakon''naftnih kriza'' 70-tih godina. Efekti racionalizacije ne ostvaruju se na kratki rok za nekoliko mjeseci,ili za jednu godinu. To je, po pravilu, dugoročni proces koji zahtijeva kontinuirano preispitivanje ievaluiranje metoda i pristupa ovom problemu, što potvrñuje i tridesetogodišnje iskustvo zemalja EU.Crna Gora je neadekvatno reagovala na ''naftnu krizu'' jer je upravo 70-tih godina, pored industriječelika, razvijala energetski intenzivnu industriju proizvodnje aluminijuma. Porastom ukupnogstandarda stanovništva i razvojem drugih privrednih grana, sredinom 80-tih postaju izraženi problemienergetskog deficita uz zastoj gradnje novih energetskih izvora. Meñutim, u ondašnjem ambijentuekonomskog i ukupnog društvenog sistema i socijalizacije svih neracionalnosti nije bitnije evoluiralasvijest o nužnosti racionalne upotrebe energije. Rijetki slučajevi energetskih racionalizacija u privredisu bili motivisani potrebom supstitucije uvoznih naftnih derivata nekim drugim energentom koji je utom vremenu bio jeftiniji i lakše dostupan.Prvi sistematski program mjera racionalizacije energetskog sektora donijela je Skupština Crne Gore1987 g. pod nazivom Program mjera za racionalizaciju, štednju i supstituciju energije. Sličan programje bio donešen i na saveznom nivo ondašnje SFRJ. Izmeñu ostalih regulatornih mjera Programom zaCrnu Goru su bili predviñeni fiskalni podsticaji (smanjivanjem poreza i carina) i formiranje posebnihfondova za istraživanje i razvoj energetskih racionalizacija. I pored generalno dobre koncepcije, ovajprogram praktično nije ni startovao jer je već naredne godine došlo do krupnih poremećaja saposljedicama i na energetski sektor i pogoršanu EE.Drugi program mjera EE pod nazivom Program za efikasno korišćenje energije u SRJ, sa planom zarealizaciju mjera i programa u 1997. godini je donijela Vlada SRJ 1997. g. Prethodno je iste godineSavezna vlada donijela Strategiju razvoja energetike SRJ do 2020. godine sa vizijom do 2050. godine.Ciljevi ovog programa su bili ambiciozni i svodili su se na- na smanjenje troškova uvoza energije za 7.5 % na godišnjem nivou,- na smanjenje potrošnje energije u saobraćaju za 15%, au domaćinstvima za 10 % i- na povećanje učešća alternativnih izvora u ukupnoj potrošnji na 5 %.I ovaj Program je predviñao podsticajne mjere regulatorne, razvojne, ekonomske politike.Transformacijom SRJ u SCG 2002. g. doživio je sudbinu onog iz 1987. g. Sada je problematika EE unadležnosti država članica.Vlada Crne Gore, preko Ministarstva za industriju, energetiku i rudarstvo, 1997. povjerila jeElektrotehničkom fakultetu u Podgorici izradu Studije sa Programom mjera o mogućnostima, štednje,racionalne potrošnje i supstitucije pojedinih energenata u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom naelektričnu energiju. Na osnovu dvogodišnjih istraživanja u svim energetskim sektorima pripremljen jeProgram od 60 razvojnih, regulatornih i podsticajnih mjera meñu kojima su predložene i šestkonkretnih podsticajnih mjera ekonomske politike (poreske i carinske olakšice za proizvode, opremu imaterijale namijenjene racionalnom korišćenju energije), a posebno mjerom je bilo predviñenoformiranje Agencije za efikasno korišćenje energije. Prepoznati su bili glavni učesnici uimplementaciji Programa, uključujući i Vladine institucije. Meñutim, ovaj program nije ušao u daljuformalnu proceduru usvajanja od strane Vlade, pa je upravljanje EE prepušteno samim potrošačima.EPCG je 2002 g., u okviru programa Hitne stabilizacije snabdijevanja električnom energijom u CrnojGori, dobila kreditnu podršku od Svjetske Banke (2.8 miliona US$) za implementaciju Pilot projektaSmanjenje gubitaka i povećanje naplate u distributivnim pogonima Crne Gore. Distributivnim Pilotprojektom predviñena je demonstracija mogućnosti Sistema za automatsko očitavanje brojila i obračunTehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju36
- Page 1: Tehnička Podrška Ministarstvu Eko
- Page 5 and 6: ukazuju da instalacije postojećih
- Page 7 and 8: 6.3.2 Organizacija CJEE 466.3.3 Akc
- Page 9 and 10: UVODOvu preliminarnu Strategiju ene
- Page 11 and 12: 1. POLITIKA I CILJEVI ENERGETSKE EF
- Page 13 and 14: 2. PROŠLI I BUDUĆI TRENDOVI ENERG
- Page 15 and 16: Uporedni prikaz promjene GDP i ener
- Page 17 and 18: Ukoliko uočimo da je u meñuvremen
- Page 19 and 20: 3. POTENCIJALI ENERGETSKE EFIKASNOS
- Page 21 and 22: aktiviranje ovog potencijala. Uklan
- Page 23 and 24: 3.2.2 Sektor prenosa i distribucije
- Page 25 and 26: Stanje razvijenosti saobraćajnog s
- Page 27 and 28: Tabela 3.2.2 Pregled potrošnje ele
- Page 29 and 30: - Potrošnja energije niže noćne
- Page 31 and 32: Velikim učešćem termoakumulacion
- Page 33 and 34: Ministarstvo zaštite životnesredi
- Page 35 and 36: OpštineUdruženja industrijskihgra
- Page 37 and 38: 4.2 EE Barijere i osnovni razloziPr
- Page 39 and 40: Slika 4.2.1 Politika EEBarijere (pr
- Page 41: Slika 4.2.3 EE u industrijiBarijere
- Page 45 and 46: 6. NOVA POLITIKA ENERGETSKE EFIKASN
- Page 47 and 48: Ukupan trošak za energiju u javnom
- Page 49 and 50: Slika 6.1.2 EE u zgradamaCiljevi/ak
- Page 51 and 52: Slika 6.1.4 EE u transportuCiljevi/
- Page 53 and 54: - Objavljivanje tehničke dokumenta
- Page 55 and 56: U cilju nadoknañenja ovog tržišn
- Page 57 and 58: 6.4.3 IndustrijaDa bi se aktivirali
- Page 59 and 60: Za detaljne aktivnosti koje se tič
- Page 61 and 62: Područje EE i OE izvora koja bi se
- Page 63 and 64: 8. UTICAJ CIJENA ENERGIJE I STOPE N
- Page 65 and 66: 9. EKONOMSKI I TRŽIŠNI POTENCIJAL
- Page 67 and 68: 11. PRAVNI I REGULATORNI OKVIR U EU
- Page 69 and 70: ANEKS ADefinicije i preduslovi raci
- Page 71 and 72: Tabela B.1 - Pregled energetske pot
- Page 73 and 74: ANEKS CPotrošnja električne energ
- Page 75 and 76: ANEKS DOsnovni energetski indikator
- Page 77 and 78: Indikatori potrošnje energije1. En
- Page 79 and 80: | |12.10.20 - Rational utilisation
- Page 81 and 82: Document formats available: HTMLPub
- Page 83 and 84: REZOLUCIJA SAVJETAod 7 decembra 199
- Page 85: ANEKS FLista korišćene dokumentac
5. OSVRT NA PRETHODNE I POSTOJEĆE PROGRAME I PROJEKTEENERGETSKE EFIKASNOSTI U CRNOJ GORIDosadašnje svjetsko iskustvo u racionalnom korišćenju energije ukazuje na činjenicu da rezultatiakcija u velikoj mjeri zavise od stepena motivisanosti korisnika energije. Teško je postići dobarrezultat poboljšanja EE i visoki stepen angažovanosti svih nosilaca u tom procesu ukoliko nijesusnažno motivisani nedostatkom energije, najčešće praćenim visokim cijenama, kao što je to bilo nakon''naftnih kriza'' 70-tih godina. Efekti racionalizacije ne ostvaruju se na kratki rok za nekoliko mjeseci,ili za jednu godinu. To je, po pravilu, dugoročni proces koji zahtijeva kontinuirano preispitivanje ievaluiranje metoda i pristupa ovom problemu, što potvrñuje i tridesetogodišnje iskustvo zemalja EU.Crna Gora je neadekvatno reagovala na ''naftnu krizu'' jer je upravo 70-tih godina, pored industriječelika, razvijala energetski intenzivnu industriju proizvodnje aluminijuma. Porastom ukupnogstandarda stanovništva i razvojem drugih privrednih grana, sredinom 80-tih postaju izraženi problemienergetskog deficita uz zastoj gradnje novih energetskih izvora. Meñutim, u ondašnjem ambijentuekonomskog i ukupnog društvenog sistema i socijalizacije svih neracionalnosti nije bitnije evoluiralasvijest o nužnosti racionalne upotrebe energije. Rijetki slučajevi energetskih racionalizacija u privredisu bili motivisani potrebom supstitucije uvoznih naftnih derivata nekim drugim energentom koji je utom vremenu bio jeftiniji i lakše dostupan.Prvi sistematski program mjera racionalizacije energetskog sektora donijela je Skupština <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>1987 g. pod nazivom Program mjera za racionalizaciju, štednju i supstituciju energije. Sličan programje bio donešen i na saveznom nivo ondašnje SFRJ. Izmeñu ostalih regulatornih mjera Programom zaCrnu Goru su bili predviñeni fiskalni podsticaji (smanjivanjem poreza i carina) i formiranje posebnihfondova za istraživanje i razvoj energetskih racionalizacija. I pored generalno dobre koncepcije, ovajprogram praktično nije ni startovao jer je već naredne godine došlo do krupnih poremećaja saposljedicama i na energetski sektor i pogoršanu EE.Drugi program mjera EE pod nazivom Program za efikasno korišćenje energije u SRJ, sa planom zarealizaciju mjera i programa u 1997. godini je donijela Vlada SRJ 1997. g. Prethodno je iste godineSavezna vlada donijela Strategiju razvoja energetike SRJ do 2020. godine sa vizijom do 2050. godine.Ciljevi ovog programa su bili ambiciozni i svodili su se na- na smanjenje troškova uvoza energije za 7.5 % na godišnjem nivou,- na smanjenje potrošnje energije u saobraćaju za 15%, au domaćinstvima za 10 % i- na povećanje učešća alternativnih izvora u ukupnoj potrošnji na 5 %.I ovaj Program je predviñao podsticajne mjere regulatorne, razvojne, ekonomske politike.Transformacijom SRJ u SCG 2002. g. doživio je sudbinu onog iz 1987. g. Sada je problematika EE unadležnosti država članica.Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, preko Ministarstva za industriju, energetiku i rudarstvo, 1997. povjerila jeElektrotehničkom fakultetu u Podgorici izradu Studije sa Programom mjera o mogućnostima, štednje,racionalne potrošnje i supstitucije pojedinih energenata u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom naelektričnu energiju. Na osnovu dvogodišnjih istraživanja u svim energetskim sektorima pripremljen jeProgram od 60 razvojnih, regulatornih i podsticajnih mjera meñu kojima su predložene i šestkonkretnih podsticajnih mjera ekonomske politike (poreske i carinske olakšice za proizvode, opremu imaterijale namijenjene racionalnom korišćenju energije), a posebno mjerom je bilo predviñenoformiranje Agencije za efikasno korišćenje energije. Prepoznati su bili glavni učesnici uimplementaciji Programa, uključujući i Vladine institucije. Meñutim, ovaj program nije ušao u daljuformalnu proceduru usvajanja od strane Vlade, pa je upravljanje EE prepušteno samim potrošačima.EPCG je 2002 g., u okviru programa Hitne stabilizacije snabdijevanja električnom energijom u CrnojGori, dobila kreditnu podršku od Svjetske Banke (2.8 miliona US$) za implementaciju Pilot projektaSmanjenje gubitaka i povećanje naplate u distributivnim pogonima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Distributivnim Pilotprojektom predviñena je demonstracija mogućnosti Sistema za automatsko očitavanje brojila i obračunTehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju36