Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost
Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost Strategija energetske efikasnosti Crne Gore - Energetska efikasnost
3.2 EE potencijal u energetskom sektoruDa bi mogli razraditi adekvatan okvir aktivnosti potrebno je procijeniti potencijal za racionalnijekorišćenje energije. Ovaj potencijal može biti sagledan sa tri aspekta:- tehničkog potencijala,- ekonomskog potencijala i- tržišnog potencijala.Ako se ne uzimaju u obzir ekonomski kriterijumi, tehnički EE potencijal i potencijal OE bio bi skoroneograničen. Meñutim, EE i OE tehnologije imaju troškove, često više nego kod standardnih rješenja.Čak i tzv. ''besplatna'' rješenja, kao što je bolje korišćenje postojeće opreme (ručno komandovanjerasvjetom, ručna kontrola temperature itd.), izazivaju neki trošak za podizanje svijesti i edukativnukampanju i sl.Definicija ''ekonomskog potencijala'' nije jednostavna. U principu, održivi razvoj EE i OE tehnologijamora biti integrisan u tržišnu ekonomiju i troškovi moraju biti pokriveni benefitima. Ako su sve cijeneenergije bile korektne i, uključujući sve ''spoljne uticaje'', one će reflektovati stvarne troškove. Podtom pretpostavkom, može se definisati potencijal kao ekonomski kada:- za EE: krajnji korisnik može platiti trošak efikasnog rješenja na bazi energetskih ušteda i saprihvatljivim vremenom povraćaja PBP. Prihvatljivi PBP zavisi od tipa korisnika i velikogbroja kriterijuma.- za OE: investicija u proizvodnju energije može biti plaćena na bazi vrijednosti proizvedeneenergije (izbjegnut trošak za kupovinu energije, ili dodatni prihod za prodaju energije) saprihvatljivim PBP.Prema tome, ekonomski EE potencijal predstavlja dio tehničkog EE potencijala koji ima pozitivanefekat sa makroekonomske tačke gledišta, po idealnim uslovima koji podrazumijevaju da ne postojebarijere. Tržišni EE potencijal se procijenjuje sa mikro-ekonomskog aspekta investitora na bazirealnog roka otplate i postojanja barijera.Potencijal za racionalnije korišćenja energije predstavlja osnovu za postavljanje ciljeva EE politike ienergetske politike uopšte. Tehnički potencijal ne može predstavljati cilj sam po sebi, već više služikao indikator energetske efikasnosti. Razlika izmeñu ekonomskog i tržišnog potencijala pokazuje nivoneophodnih intervencija države na poboljšanju EE.Meñutim, aktiviranje EE i OE dovodi do odreñenih benefita za državu koji se ne mogu uvijek odrazitiu ovom mikro-ekonomskom pristupu: smanjeno investiranje u proizvodnju, prenos ili distribucijuenergije, potsticanje lokalne zapošljenosti umjesto uvoza električne energije, povećanje nacionalneenergetske nezavisnosti, poboljšanje strukture energetskog bilansa, zaštita okoline, povećanakonkurentnost preduzeća, bolji životni uslovi stanovništva, itd. To su dobri razlozi za javnu podrškuEE i OE. U EU zemljama javna podrška EE i OE uključuje direktne podsticaje, fiskalne olakšice,meke kredite, regulativu tržišta električne energije koja će favorizovati OE rješenja itd. Takvipodsticaji imaju očigledno direktni uticaj na "ekonomski" potencijal EE i OE.Nažalost, većina raspoloživih podataka oko EE i OE potencijala u Crnoj Gori, bez dodatne evaluacije,nijesu pouzdani, zbog čega niže navedene cifre moraju biti revidovane kroz "studije tržišta" za svakisektor. U prvom koraku, uzimajući u obzir nedostatak EE politike u posljednje vrijeme, nema sumnjeda u Crnoj Gori postoji veliki ekonomski EE potencijal bez bilo kakvih direktnih podsticaja krajnjimkorisnicima. Aktiviranje tog potencijala trebalo bi biti prioritet Strategije EE u narednim godinama.Nepostojanje podsticaja ne znači da Vlada neće imati nikakvog troška. U sljedećim sekcijama će sepokazati da različite vrste barijera imaju uticaja na funkcionisanje tržišta i da mogu spriječitiTehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju13
aktiviranje ovog potencijala. Uklanjanje, ili bar smanjivanje nivoa ovih barijera zahtjeva koordiniraneakcije Vlade i minimum sredstava neophodnih za njihovu implementaciju.Značajni potencijal za povećanje EE postoji i u postrojenjima za proizvodnju i prenos (posebno udistribuciji) i u industriji. Sektor za proizvodnju energije (EPCG i Rudnik uglja), kao i industrijskisektor će uskoro biti privatizovani, pa će tržišna konkurencija biti dodatna motivacija da budućekompanije donesu i posebne EE programe. U nekim slučajevima će to biti radikalnije rekonstrukcijeili zamjene postojeće neracionalne tehnologije, a u nekim samo organizaciono-tehničke mjere štednjeenergije.S druge strane, Crna Gora ima značajne potencijale OE (male HE, vjetar, solarnu energiju, biomasu,itd.).Prema istraživanjima iz Studije [1], uz manja ulaganja u sektoru industrije moguća su značajnapoboljšanja EE i to: u obojenoj metalurgiji do 13%, a u crnoj i do 30%. Moguće uštede u ostalojindustriji procjenjuju se na oko 7% , a u saobraćaju oko 10%. U stambeno-komunalnom sektoru saturizmom postoje potencijalno značajne mogućnosti racionalizacije reda 20 – 30 %. Meñutim, sobzirom na tradicionalnu inerciju ovog sektora prema energetskim racionalizacijama, realno jeočekivati uštede reda 10%. U energetskom sektoru (potrošnja energije za proizvodnju i prenosenergije) realne uštede se procjenjuju na oko 7%, dok je gubitke u prenosu i distribuciji energijemoguće smanjiti za oko 30%.Tako su prema Studiji [1] moguće ukupne uštede energije u svim sektorima u Crnoj Gori, bezznačajnijih ulaganja, procijenjene na 13-13,5%, što na nivou prognoziranih potreba 2005.g. iznosi4100 - 4300 TJ. Ova ušteda je ekvivalentna 1140 - 1180 GWh električne energije (koliko je iznosiodeficit 1997. g.) ili 400.000 - 410.000 tona uglja (oko 40% potrošnje uglja u TE Pljevlja), ili 96.000 -98.000 tona pogonskih goriva. Godišnji efekat energetske racionalizacije pri cijeni električne energijeod 3,7 c€/kWh iznosi oko 41 miliona €.3.2.1 Sektor proizvodnje energije – Kogeneracija i OE izvoriU skladu sa postojećim konceptualnim projektom, u sektoru proizvodnje električne energije, glavnipotencijal EE je kogeneracioni potencijal TE Pljevlja od 78 MW toplotne energije koji se možeiskoristiti za toplifikaciju Pljevalja. Uslov za aktiviranje ovog potencijala je realizacija Programarekonstrukcije i modernizacije TE u cilju njenog prevoñenja u status TE-TO i izgradnja odgovarajućegradske toplovodne infrastrukture. Za ovaj veoma isplativi i ekološki podoban program potrebna suznačajna investiciona sredstva Elektroprivrede (odnosno budućeg vlasnika TE) i opštine Pljevlja.Navedeni energetski, ekološki i investicioni aspekat ovog EE potencijala treba uključiti uprivatizacionu strategiju TE i Rudnika uglja Pljevlja.Male HEOsim HE velikih snaga na Pivi i Zeti, u sistemu EPCG su aktivne sedam malih HE ukupne instalisanesnage 9 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 21,4 GWh. Pored neskorišćenog HE potencijala zapostrojenja velike snage, glavni neiskorišćeni OE potencijal za proizvodnju električne energije jestepotencijal malih vodotoka. Obrañen je na nivou Studija i idejnih rješenja za 70 malih HE napritokama Morače, Zete, Lima, Pive i Ibra. Tehnički potencijal za male HE procijenjen je na oko 680GWh pri ukupnoj instalisanoj snazi 226 MW. Potrebno je izvesti istražne radove za sve moguće maleHE za nivo Master plana, a zatim istražne radove za konkretne elektrane za nivo Idejnog projekta.Tehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju14
- Page 1: Tehnička Podrška Ministarstvu Eko
- Page 5 and 6: ukazuju da instalacije postojećih
- Page 7 and 8: 6.3.2 Organizacija CJEE 466.3.3 Akc
- Page 9 and 10: UVODOvu preliminarnu Strategiju ene
- Page 11 and 12: 1. POLITIKA I CILJEVI ENERGETSKE EF
- Page 13 and 14: 2. PROŠLI I BUDUĆI TRENDOVI ENERG
- Page 15 and 16: Uporedni prikaz promjene GDP i ener
- Page 17 and 18: Ukoliko uočimo da je u meñuvremen
- Page 19: 3. POTENCIJALI ENERGETSKE EFIKASNOS
- Page 23 and 24: 3.2.2 Sektor prenosa i distribucije
- Page 25 and 26: Stanje razvijenosti saobraćajnog s
- Page 27 and 28: Tabela 3.2.2 Pregled potrošnje ele
- Page 29 and 30: - Potrošnja energije niže noćne
- Page 31 and 32: Velikim učešćem termoakumulacion
- Page 33 and 34: Ministarstvo zaštite životnesredi
- Page 35 and 36: OpštineUdruženja industrijskihgra
- Page 37 and 38: 4.2 EE Barijere i osnovni razloziPr
- Page 39 and 40: Slika 4.2.1 Politika EEBarijere (pr
- Page 41 and 42: Slika 4.2.3 EE u industrijiBarijere
- Page 43 and 44: 5. OSVRT NA PRETHODNE I POSTOJEĆE
- Page 45 and 46: 6. NOVA POLITIKA ENERGETSKE EFIKASN
- Page 47 and 48: Ukupan trošak za energiju u javnom
- Page 49 and 50: Slika 6.1.2 EE u zgradamaCiljevi/ak
- Page 51 and 52: Slika 6.1.4 EE u transportuCiljevi/
- Page 53 and 54: - Objavljivanje tehničke dokumenta
- Page 55 and 56: U cilju nadoknañenja ovog tržišn
- Page 57 and 58: 6.4.3 IndustrijaDa bi se aktivirali
- Page 59 and 60: Za detaljne aktivnosti koje se tič
- Page 61 and 62: Područje EE i OE izvora koja bi se
- Page 63 and 64: 8. UTICAJ CIJENA ENERGIJE I STOPE N
- Page 65 and 66: 9. EKONOMSKI I TRŽIŠNI POTENCIJAL
- Page 67 and 68: 11. PRAVNI I REGULATORNI OKVIR U EU
- Page 69 and 70: ANEKS ADefinicije i preduslovi raci
aktiviranje ovog potencijala. Uklanjanje, ili bar smanjivanje nivoa ovih barijera zahtjeva koordiniraneakcije Vlade i minimum sredstava neophodnih za njihovu implementaciju.Značajni potencijal za povećanje EE postoji i u postrojenjima za proizvodnju i prenos (posebno udistribuciji) i u industriji. Sektor za proizvodnju energije (EPCG i Rudnik uglja), kao i industrijskisektor će uskoro biti privatizovani, pa će tržišna konkurencija biti dodatna motivacija da budućekompanije donesu i posebne EE programe. U nekim slučajevima će to biti radikalnije rekonstrukcijeili zamjene postojeće neracionalne tehnologije, a u nekim samo organizaciono-tehničke mjere štednjeenergije.S druge strane, Crna Gora ima značajne potencijale OE (male HE, vjetar, solarnu energiju, biomasu,itd.).Prema istraživanjima iz Studije [1], uz manja ulaganja u sektoru industrije moguća su značajnapoboljšanja EE i to: u obojenoj metalurgiji do 13%, a u crnoj i do 30%. Moguće uštede u ostalojindustriji procjenjuju se na oko 7% , a u saobraćaju oko 10%. U stambeno-komunalnom sektoru saturizmom postoje potencijalno značajne mogućnosti racionalizacije reda 20 – 30 %. Meñutim, sobzirom na tradicionalnu inerciju ovog sektora prema energetskim racionalizacijama, realno jeočekivati uštede reda 10%. U energetskom sektoru (potrošnja energije za proizvodnju i prenosenergije) realne uštede se procjenjuju na oko 7%, dok je gubitke u prenosu i distribuciji energijemoguće smanjiti za oko 30%.Tako su prema Studiji [1] moguće ukupne uštede energije u svim sektorima u Crnoj Gori, bezznačajnijih ulaganja, procijenjene na 13-13,5%, što na nivou prognoziranih potreba 2005.g. iznosi4100 - 4300 TJ. Ova ušteda je ekvivalentna 1140 - 1180 GWh električne energije (koliko je iznosiodeficit 1997. g.) ili 400.000 - 410.000 tona uglja (oko 40% potrošnje uglja u TE Pljevlja), ili 96.000 -98.000 tona pogonskih goriva. Godišnji efekat <strong>energetske</strong> racionalizacije pri cijeni električne energijeod 3,7 c€/kWh iznosi oko 41 miliona €.3.2.1 Sektor proizvodnje energije – Kogeneracija i OE izvoriU skladu sa postojećim konceptualnim projektom, u sektoru proizvodnje električne energije, glavnipotencijal EE je kogeneracioni potencijal TE Pljevlja od 78 MW toplotne energije koji se možeiskoristiti za toplifikaciju Pljevalja. Uslov za aktiviranje ovog potencijala je realizacija Programarekonstrukcije i modernizacije TE u cilju njenog prevoñenja u status TE-TO i izgradnja odgovarajućegradske toplovodne infrastrukture. Za ovaj veoma isplativi i ekološki podoban program potrebna suznačajna investiciona sredstva Elektroprivrede (odnosno budućeg vlasnika TE) i opštine Pljevlja.Navedeni energetski, ekološki i investicioni aspekat ovog EE potencijala treba uključiti uprivatizacionu strategiju TE i Rudnika uglja Pljevlja.Male HEOsim HE velikih snaga na Pivi i Zeti, u sistemu EPCG su aktivne sedam malih HE ukupne instalisanesnage 9 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 21,4 GWh. Pored neskorišćenog HE potencijala zapostrojenja velike snage, glavni neiskorišćeni OE potencijal za proizvodnju električne energije jestepotencijal malih vodotoka. Obrañen je na nivou Studija i idejnih rješenja za 70 malih HE napritokama Morače, Zete, Lima, Pive i Ibra. Tehnički potencijal za male HE procijenjen je na oko 680GWh pri ukupnoj instalisanoj snazi 226 MW. Potrebno je izvesti istražne radove za sve moguće maleHE za nivo Master plana, a zatim istražne radove za konkretne elektrane za nivo Idejnog projekta.Tehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju14