Tabela 2.3.2 Potrošnja energije u Crnoj Gori u 1997.godini i prognoza za period do 2005. i do 2010.godine (u naturalnim jedinicama)GorivoGodina1997 2005 2010Ugalj (1000t)TE 981 1200 1400Ostalo 126.5 120 139Mazut (1000t) 96.4 100 110Lož ulje (1000t) 9 16 17.6Pogonska goriva (1000t) 102.5 160 195Tečni naftni gas (1000t) 3.4 4 5El. energija * (GWh) 3646.9 4802 5567Ogrijevno drvo (1000m3) 146.7 200 223Alternativni izvori (%) - 2.5 4.3* Uključeni gubici u distribuciji[ TJ]4500040000350003000025000200001500010000500001997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010GodinaSlika 2.3.1 Prognoza finalne energije u Crnoj Gori do 2010.godineProcjene budućih energetskih potreba ukazuju da će se do 2010. g. značajno povećati uvoznazavisnost. Na primjer, elektroenergetski deficit će sa sadašnjih 30% narasti na 42% (2360 GWh). Potom osnovu će troškovi za uvoz električne energije (po cijeni od 37 €/MWh ) iznositi oko 87 miliona €godišnje. Drugim riječima, doći će do daljeg povećanja spoljnotrgovinskog debalansa, pa se kao jednaod značajnih mogućnosti njegovog uravnoteženja javlja hitno aktiviranje ekonomski iskoristivog EEpotencijala gdje je god to moguće. Brojne analize i heurističke procjene govore da u energetskomsektoru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> postoje značajne mogućnosti racionalnijeg korišćenja energije u svim njegovimpodručjima.Tehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju11
3. POTENCIJALI ENERGETSKE EFIKASNOSTI I OBNOVLJIVIHENERGETSKIH IZVORA3.1 EE indikatoriEnergetiku <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, u cijelom lancu od korišćenja primarnih izvora, preko postrojenja zaproizvodnju, prenos i distribuciju energije do transformacije i njenog korišćenja kod krajnjihpotrošača, karakteriše niz neracionalnosti koje su, prije svega, posljedica:- odsustva u dužem periodu utemeljene <strong>energetske</strong> strategije,- orjentacije na energetski intenzivne i često zastarjele tehnologije i opremu,- neoptimalnog angažovanja i neadekvatnog održavanja kapaciteta,- nedovoljne tehničke kulture korisnika energije,- nesavjesnog i nestručnog rada u pogonu,- nedovoljnog znanja i motiva o mogućnostima racionalne upotrebe energije,- pogrešne politike cijena energenata.Neprimjereno veliku i neracionalnu potrošnju energije najbolje ilustruju sledeći indikatori: potrošnjaenergije po glavi stanovnika, potrošnja energije po jedinici društvenog proizvoda (faktorintenzivnosti), po učešću troškova energije u ukupnom društvenom proizvodu, u cjelini i po sektorima,a posebno u energetski intenzivnim granama industrije.Zbog potrošnje KAP-a, Crna <strong>Gore</strong> je veliki potrošač električne energije i ima bruto potrošnju od 6 500KWh po stanovniku na godišnjem nivou, što dovoljno ukazuje na osjetljivost problema proizvodnjeelektrične energije. Ta osjetljivost je povećana činjenicom da KAP učestvuje u ukupnom konzumu sapribližno 44% i da njegov pogon zahtijeva pouzdano napajanje. Meñutim, specifična potrošnja ukupneenergije je relativno niska i procjenjuje se da je 2003. g. iznosila 1.08 ten. Ova vrijednost je premaIEA na nivou svjetskog prosjeka, ali i oko 5 puta ispod prosjeka razvijenih zemalja.Takoñe, faktor <strong>energetske</strong> intenzivnosti iznosio je u Crnoj Gori 2003.g. 0.432 kgen/ €, a u razvijenimzemljama oko 0.205 kgen/€,. Čak za EU 2001, prema proračunima IEA, ovaj factor je iznosio 0.13kgen/€. Znači da se u Crnoj Gori trošilo oko 2.1 puta više energije po jedinici društvenog proizvodanego u razvijenim zemljama, ili 3.3 puta više nego u EU, što ukazuje na značajan prostor zaenergetsku racionalizaciju.Postojeće nepovoljne <strong>energetske</strong> karakteristike posljedica su višeslojnih uticaja dugoročnogdruštveno-ekonomskog i privrednog razvoja u proteklom periodu i isprepletenih uticaja tradicionalnihi savremenih životnih uslova i navika. Posebno nepovoljan uticaj je ostavila državna, privredna idruštvena kriza iz zadnjih godina.Navedeni indikatori potrošnje energije do te mjere su pogoršani tokom perioda nakon 1990 g. damakro i mikro ekonomske analize ukazuju da se planirani privredno-ekonomski oporavak <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>do 2010. godine može ostvariti samo pod uslovom da se navedeni indikatori potrošnje energije dovedubar na nivo 1990. godine.Iz navedenih činjenica proističe urgentna potreba preuzimanja svih neophodnih mjera za pokretanjekonkretnih aktivnosti na programima za racionalnu upotrebu i štednju prije svega električne i toplotneenergije, u sektoru domaćinstva i javne i komercijalne djelatnosti.Tehnička podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCGProjekat finansirala EU pod Evropskom Agencijom za Rekostrukciju12