Integralni planovi razvoja Å¡koljkarstva - UNDP Croatia

Integralni planovi razvojaškoljkarstvaPodručja Malostonskog zaljeva, ušća rijeke Krke iakvatorija sjeverozapadnog dijela Zadarske županije

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene ipovezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade boljiživot. UNDP djeluje u 166 zemalja.Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnihkapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu,uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama sekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.Voditelj tima: dr.sc. Branko GlamuzinaAutorski tim: dr.sc. Lav Bavčević (akvatorij sjeverozapadnog dijela Zadarske županije),dr.sc. Branko Glamuzina (područje Malostonskog zaljeva), dr.sc. Drago Marguš (područjeušća rijeke Krke)

Projekt COASTOčuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazneraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitkaobalnog područjaIntegralni planovi razvoja školjkarstvaPodručja Malostonskog zaljeva, ušća rijeke Krke i akvatorijasjeverozapadnog dijela Zadarske županijeLipanj 2009. godine

SADRŽAJIntegralni planovi razvoja školjkarstva za podruje Malostonskog zaljeva, uša rijeke Krke iakvatorija sjeverozapadnog dijela Zadarske županije....................................................................... 1Integralni plan razvoja školjkarstva za podruje Malostonskog zaljeva(s Akcijskim planom za period 2009. – 2012.) .................................................................................... 5Sažetak ......................................................................................................................................... 7Sumary .......................................................................................................................................... 91. Uvod ili motivacija za izradu plana.................................................................................... 112. SWOT analiza školjkarskog sektora za Malostonski zaljev/Malo more............................ 123. Mogui scenariji i vizija razvoja sektora školjkarstva u malostonskom podruju.............. 184. Strateške smjernice / mjere za razvoj malostonske školjkarske industrije ....................... 205. Akcijski plan 2009-2012.................................................................................................... 27Integralni plan razvoja školjkarstva u ušu rijeke Krke(s Akcijskim planom za period 2009. – 2012.) .................................................................................. 33Sažetak ....................................................................................................................................... 35Sumary ........................................................................................................................................ 371. Uvod ili motivacija za izradu plana.................................................................................... 392. SWOT analiza uzgoja školjkaša u ušu rijeke Krke.......................................................... 403. Vizija i mogui scenariji razvoja uzgoja školjkaša............................................................ 434. Strateške smjernice/mjere razvoja uzgoja školjkaša ........................................................ 455. Akcijski plan 2009.-2012................................................................................................... 51Integralni plan razvoja školjkarstva za podruje akvatorija sjeverozapadnog dijela Zadarskežupanije (s Akcijskim planom za period 2009. – 2012.)................................................................... 59Sažetak ....................................................................................................................................... 61Sumary ........................................................................................................................................ 631. Uvod ili motivacija za izradu plana.................................................................................... 652. SWOT analiza školjkarskog sektora za Novigradsko more/ JI dio Velebitskog kanala/JI dio otoka Paga ............................................................................................................. 673. Vizija, strateški ciljevi i mogui scenariji razvoja sektora školjkarstva u Zadarskojžupaniji.............................................................................................................................. 734. Strateške smjernice / mjere za razvoj uzgoja školjkaša u Zadarskoj županiji .................. 755. Akcijski plan 2009-2012.................................................................................................... 796. Dodatak............................................................................................................................. 82Dodatak 1: Stanje i analiza školjkarstva u Malostonskom zaljevu / Malom moru ................... 109Dodatak 2: Stanje i analiza školjkarstva u ušu rijeke Krke ....................................................... 125Dodatak 3: Stanje i analiza školjkarstva na podruju Novigradsko more/Velebitski kanal ijugoistona strana otoka Paga ................................................................................... 149Dodatak 4: Status školjkarstva u svijetu, EU i RH, moderni trendovi školjkarskog sektora ianaliza tržišta................................................................................................................. 169

Postojea organizacija uzgoja, bez snažnih i velikih nositelja proizvodnje, te bez krovneorganizacije malih školjkara, nema velike izglede da opstane u uvjetima zajednikog EU tržišta, posebicešto se tie uzgoja dagnji. Potrebna je temeljita reorganizacija uzgojnih aktivnosti, ujedinjavanjeproizvoaa u proizvodnji i marketingu, tehnološka podrška u osiguravanju mlai školjkaša i državnapotpora strukturnim promjenama koje se moraju napraviti.Izraenim Integralnim planovima razvoja se školjkarska industrija želi razviti u skladu sasuvremenim proizvodnim i tržišnim trendovima u okruženju, uz ouvanje tradicije i prirodnih vrijednostipodruja. Planira se rast proizvodnje kamenica sa 100 tona u 2008. na 3000 tona, uzgojenih u tradicionalnompodruju uzgoja u Malostonskom zaljevu i novim podrujima u zadarskom podruju, u proizvodnjizasnovanoj na divljoj mlai i mlai proizvedenoj u novim mrjestilištima školjkaša ukupnog kapaciteta do50 milijuna mlai godišnje. Predvia se rast proizvodnje dagnji sa 3000 tona u 2008. na 20.000 tona,modernim mehaniziranim puinskim uzgojem, izmještanjem na nove do sada neiskorištene površineMalostonskog zaljeva prema rijeci Neretvi, ušu rijeke Krke i Novigradskom moru/Velebitskom kanalu.Hrvatsko školjkarstvo se mora diversificirati uvoenjem novih vrsta u proizvodnju. Suradnjomznanstveno-razvojnog i gospodarskog sektora se treba pokrenuti pokusna proizvodnja novih vrstaškoljkaša: od vrsta za koje ve postoji razvijena tehnologija uzgoja (kapice), preko vrsta koje su uodmakloj fazi istraživanja (brbavica, periska), do interesantnih vrsta koje tek treba istražiti (prstac).Danas potpuno neutjecajni uzgajivai školjkaša moraju se poslovno-interesno organizirati krozorganizaciju proizvoaa (udruga, zadruga, klaster)- koji e u suradnji sa svim drugim znaajnimdionicima sektora školjkarstva (ukljuujui u prvom redu regionalnu i lokalnu samoupravu i njihoverazvojne institucije, tehnološko-inovacijski poslovne centre za marikulturu, sveuilišta/veleuilišta, tržišnedistributere, turistiko-ugostiteljski sektor) – biti glavni nositelj svih razvojnih aktivnosti. Treba za primjeruzeti samo razvoj vinogradarskog sektora, koji uz veliku podršku države osvaja kamenjar diljemDalmacije, što nije bilo mogue bez uspješne organiziranosti i lobiranja na svim razinama.Planiranim razvojnim iskoracima e sveukupna zajednica profitirati na nain:1. prosjeni mali proizvoa e imati osiguranu pretpostavke za širenje proizvodnje i osigurano tržište2. županije e osigurati veu lokalnu zaposlenost, znaajan regionalni brand i doprinos skladnom iodrživom razvoju podruja oko Malostonskog zaljeva3. hrvatski turizam e dobiti atraktivne autohtone proizvode4. država e dobiti proizvod koji e biti znaajan doprinos pozitivnoj uvozno-izvoznoj bilanci upoljoprivredi / ribarstvu.Hrvatsko školjkarstvo se danas nalazi u teškoj situaciji prilagodbe na nove i sve novije uvjeteposlovanja, te postoje velike šanse da doživi sudbinu veine preradbenih kapaciteta male plave ribe, kojisu u kratkom vremenu nestali iz lokalnih zajednica i tradicije naroda, kao da nikad nisu ni postojale.Lakoa kojom nestaju tradicionalne hrvatske djelatnosti kao posljedica tranzicije i pristupanja EU, jevelika prijetnja i za tradicionalno hrvatsko školjkarstvo. Integralnim planovima razvoja i akcijskimplanovima za tri glavna i potencijalna školjkarska podruja se daju smjernice kako se ovo nestajanjemože sprijeiti. Promoviranjem i usvajanjem predloženih akcijskih planova, hrvatsko školjkarstvo se možerazviti u modernu industriju, koja e svojim razvojem socio-ekonomski unaprijediti obalna i otonapodruja, te doprinijeti ruralnom razvoju Hrvatske.Koordinator izrade integralnih planova razvoja školjkarstvaprof.dr.sc. Branko Glamuzina2

Integrated shellfish farming development plans for the areas of MaliSton Bay, the mouth of the river Krka, the Novigrad sea and the islandof PagAquaculture, or farming aquatic organisms in the sea, is today the world's powerful industry with anannual growth rate of about 8% and high profitability, especially in developed countries. Total worldaquaculture production in year 2008 already reached a total of 70 million tonnes of cultivated aquaticorganisms. World mariculture production is dominated by shellfish farming (11 million tons), and marineplants (10.5 million tons), followed by marine fish and shrimps with about 2 million tons. 4.2 million tons ofPacific oysters (Crassostrea gigas) only are cultivated in the world.Croatia mariculture, although with a great tradition in shellfish farming and early modern white-fishbreeding in the Mediterranean, has been brought down onto the low branches during the post war periodand due to the known transition problems. Namely, although the state strategy planned the relativelysignificant (in absolute terms, in European context, still rather insignificant) growth during the 10 yearperiod starting from 2001, with up to 10 000 tonnes/year of sea fish and 20 000 tonnes/year of shellfish(from cca 3000 tonnes in 2001), along with the construction of fish and shellfish hatcheries and otherinfrastructure, over the past period production has remained more or less on the same level whileadditional infrastructure has not been built. Besides other barriers, this is also partially consequence ofmariculture being subject of permanent and strong pressure from various interest groups, with emphasison its negative impact on the environment and interference with other sectors, particularly tourism,despite the example of Greece, which now grows about 150 000 tonnes of marine fish and 30 000 tons ofmussels, which clearly indicates that it is possible to reconcile the interests of tourism and aquaculture asconflicting activities, within the frame of the Integrated coastal area management.Existing plans for the development take a little in the account of existing EU environment, levels ofproduction and the rules of the EU market, and the consequences that will hit the sector when enteringthe EU common market, without customs and other barriers.Integral development plans in Mali Ston Bay, the mouth of the river Krka and Novigrad sea / Pag /Velebit waters, look to the specifics of these areas, the state of the sector in the world and Europe and amarket perspective of existing and future production, conciliated with financial possibilities and the socioeconomicfeatures of the surroundings.Although the planned sectoral steps forward anticipate the growth of production in all targetedareas, the realization of the set forth plans will be confronted with a series of problems, which, for allareas, can be grouped into several similar blocks:1. in all areas it is obvious that the breeders are not organized for the purpose of achieving commongoals, especially the growth of production and successful marketing;2. by lacking of strong associations and large manufacturers, the sector lobby power is lost and themost important decisions are made without the participation of producers.3. marketing and sale of shellfish are very low, and the conditions for rapid growth of sales in thedomestic market are not in near sight, which represents the biggest obstacle to the expansion ofhigher production and possible export. Standards of sales that cultivated shellfish must meet areincreasingly strict, and without the construction of modern distribution centres any significantincrease of production can not be planned.4. breeding technologies are traditional, and organization, resources and state strategic incentivesfor new technological step forward are missing.5. the entire cultivation is based on the spawn gathered from nature, which are unpredictable andsubject to oscillations, and is not a good basis for serious business operations.The existing shellfish farming in all breeding areas of Croatia has a very crafts-family character,based on the tradition of rearing in the last 50-years. Existing shellfish farming is mainly based ontraditional technologies, in particular ensuring the spawn, and as such economically difficult to predict andtherefore critical for the financing by commercial sources. Integral plan provides the preconditions for thedevelopment of modern industry, recognized in the capital market as successful and profitable. Existingtechnologies must be improved, in particular the cultivation of European flat oysters, while modernshellfish farming technologies, especially offshore breeding of mussels and shellfish hatcheries, must beadapted to the conditions of the Croatian shellfish farming production.3

Integralni plan razvoja školjkarstva zapodruje Malostonskog zaljeva(s Akcijskim planom za period 2009. – 2012.)5

SažetakIzraenim Integralnim planom razvoja se školjkarska industrija Malostonskog zaljeva želirazviti u skladu sa suvremenim proizvodnim i tržišnim trendovima u okruženju, uz ouvanjetradicije i prirodnih vrijednosti podruja.VIZIJA INTEGRALNOG PLANA RAZVOJA DO 2015. GODINE:Proizvodnje kamenica je porasla s 100 tona u 2008. na 3000 tona, uzgojenih u tradicionalnompodruju uzgoja (uvale Kuta, Bistrina, Soca, Bjejevica), u proizvodnji zasnovanoj na divljoj mlaii mlai proizvedenoj u novim mrjestilištima školjkaša ukupnog kapaciteta do 50 milijuna mlaigodišnje.Proizvodnje dagnji je narasla s 2000 tona u 2008. na 5000 tona, modernim mehaniziranimpuinskim uzgojem, izmještanjem na nove do sada neiskorištene površine Malostonskogzaljeva prema rijeci Neretvi.Pokrenuta je pokusna proizvodnja novih vrsta školjkaša: od vrsta za koje ve postoji razvijenatehnologija uzgoja (kapice), preko vrsta koje su u odmakloj fazi istraživanja (brbavica, periska),do interesantnih vrsta koje tek treba istražiti (prstac).Uzgajivai su poslovno-interesno organizirani kroz organizaciju proizvoaa (udruga, zadruga,klaster)- koji u suradnji sa svim drugim znaajnim dionicima sektora školjkarstva (ukljuujui uprvom redu regionalnu i lokalnu samoupravu i njihove razvojne institucije, tehnološko-inovacijskiposlovni centar za marikulturu, sveuilište, tržišne distributere, turistiko-ugostiteljski sektor) –glavni nositelj svih razvojnih aktivnosti.Dio uzgojenih školjkaša trži se direktnom prodajom na mjestu uzgoja putem tradicionalnihotpremnih centara smještenih na plovnim objektima. Glavnina uzgojenih školjkaša trži se krozmoderne otpremno-distribucijske i purifikacijske centre ukupnog okvirnog kapaciteta 30 tona zatržište pripremljenih školjkaša dnevno. Jedan od centara je izgraen na lokaciji Bistrina uvlasništvu MARIBIC-a Tehnološkog i poslovno-inovacijskog centra za marikulturu.Školjkaši malostonskog zaljeva brandirani su proizvod zajamene zdravstvene ispravnosti,standardne kvalitete i zaštienog geografskog podrijetla.Planirano poveanje proizvodnje dijelom se trži kroz unaprijeeni plasman u RH (u prvom redukroz turistiko-ugostiteljsku ponudu), a vei dijelom na EU tržištu (u prvom redu Italija, pa i Francuska).Proizvodnja mlai osigurana je kroz mrjestilišta školjkaša izgraena uz strunu potporuMARIBIC-a Sveuilišta u Dubrovniku i suradnju zainteresiranih poduzetnika/institucija.Regionalna i lokalna samouprava (Županija Dubrovako-neretvanska, opine Ston, Dubrovakoprimorje, Janjina, Slivno) su uskladile prostorne planove s potrebama razvoja školjkarskeindustrije, te izgradile lokalnu kanalizacijsku mrežu, osigurale prostor i izradile potrebnuinfrastrukturu za razvoj školjkarske industrijeMarikultura se razvija u sinergiji s razvojem turizma, a planirana izgradnja novih turistikougostiteljskihkapaciteta vodi rauna o zahtjevima ouvanja okoliša i prirode. Ukupnost razvojana podruju Malostonskog zaljeva doprinosi ouvanju njegove izrazite prirodne vrijednostiprepoznate njegovom zaštitom u statusu Posebnog rezervata u moru.Planiranim razvojnim iskorakom sveukupna zajednica e profitirati na nain:1) prosjeni mali proizvoa e imati osiguranu pretpostavke za širenje proizvodnje i osigurano tržište2) županija e osigurati veu lokalnu zaposlenost, znaajan regionalni brand i doprinosskladnom i održivom razvoju podruja oko Malostonskog zaljeva3) država e dobiti proizvod koji e biti znaajan doprinos pozitivnoj uvozno-izvoznoj bilanci upoljoprivredi / ribarstvu7

Prioritetne aktivnosti kojima e se predložena vizija postupno ostvarivati u razdoblju 2009-2012ukljuuju:1. Prezentacija razvojnog plana i objašnjenje nužnosti njegove provedbe. injenica da sjedne strane napravljena analiza dionika sektora školjkarstva Malostonskog zaljeva, kao ianaliza rezultata veeg broja inicijativa u posljednjih desetak godina sugerira nedostatakinteresa za opisanu viziju, a s druge strane objektivna analiza izvjesnih scenarija budunostisektora pokazuje da je razvojni iskorak egzistencijalna nužnost za veinu dionika, ukazujena potrebu prioritetnog prezentiranja razloga i nužnosti predlaganih mjera.2. Unaprijeenje poslovno-interesne organiziranosti školjkara (udruge, zadruge, klaster)Dubrovako-neretvanske županije/Malostonskog zaljeva, ime bi se postavila osnovaza sustavno bavljenje problemima razvoja i stalnog unaprjeenja proizvodnje veimukljuivanjem poslovnog sektora, koji postaje kljuna karika razvoja.3. Kontinuirana edukacija i pružanje sustavne strune potpore proizvoaima i njihovimposlovno-interesnim organizacijama, je uslijed procesa prilagoavanja cjelokupneproizvodnje i trženja proizvoda školjkarstva novom HR i EU zakonodavstvu i nužnostimodernizacije tradicionalne proizvodnje novim tehnologijama i vrstama, od kljunogznaenja za planirani razvoj sektora.4. Modernizacija cijelog sustava proizvodnje, što je osnovni preduvjet i za podizanje razineproizvodnje, ali i za sam opstanak postojeeg obiteljskog naina uzgoja, te svekolikounapreenje postojeih lokalnih prilika, ouvanje gospodarsko-demografske matricepodruja i novo zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova.5. Izgradnja modernih otpremno-distribucijskih centara, koji e na sebe vezati proizvodnju,preradu, otpremu, monitoring proizvoda, standardiziranje i brigu o otpadu, a ime bi seriješili sve postojee barijere i kontroverze oko EU-prilagoenosti proizvodnje,6. Iskorak u proizvodnji autohtone malostonske kamenice s temeljnim strateškim ciljemproizvodnje 3000 tona malostonske kamenice, a kroz mjere koje ukljuuju: sustavnogospodarenje prirodnim i uzgajanim populacijama, daljnju organizaciju podruja uzgoja,trajni monitoring i na njemu temeljeno adaptivno upravljanje proizvodnjom, izgradnjumrjestilišta kamenica i izradu strategije prodaje.7. Moderni mehanizirani uzgoj dagnje na podruju otvorenog dijela zaljeva prema rijeciNeretvi koji se odlikuje veim dubinama i do 30 metara, veom primarnom produktivnošu ineiskorištenim vodenim površinama za razvoj školjkarstva. Moderna industrija dagnje u EUje visokomehanizirana i puinska proizvodnja koja rezultira niskim cijenama i dobrom kvalitetom,te mora biti primjer na kojem se zasniva budui uzgoj dagnje u Malostonskom zaljevu.8. Unaprijeenje zdravstvene sigurnosti i ostalih standarda kvalitete konanogproizvoda je od presudnog znaenja za iskorak na nova tržišta, posebice zahtjevno EUtržište. Malostonski školjkaši moraju biti prepoznatljivi na tržištu po svojim zdravstvenim iproizvodnim standardima, te oznaeni po izvornosti, podrijetlu, veliini i kvaliteti.9. Razvojno-istraživake aktivnosti u svrhu unaprijeenja školjkarske industrije trebajupostati stalna djelatnost koja e doprinijeti uvoenju u uzgojnu praksu komercijalnozanimljivih autohtonih vrsta školjkaša i proizvoda, unaprijeenju postojee i transfera novihtehnologija uzgoja i prerade.10. Osmišljavanje, pripremu i provedbu marketinške strategije kako bi se osigurala prodajastrategijom predviene poveane proizvodnje na zahtjevnim EU tržištima u uvjetima velikekonkurencije.11. Planiranje izgradnje pratee školjkarske infrastrukture, manipulativnih i skladišnihprostora, radnih obala, luica za radne brodice i plovila, izgradnja lokalne kanalizacijskemreže i prikljuak na reginalni kanalizacijski sustav Neum-Mljet, kao temeljnaprepostavka za dugorono ouvanje postojee kvalitete mora.12. Trajno adaptivno participatorno usmjeravanje razvoja školjkarske industrije, temeljempraenja prirodnih, proizvodnih i tržišnih imbenika, koje vodi rauna o ouvanju prirodnihznaajki zaštienog podruja Malostonskog zaljeva.8

SummaryThe produced integral development plans intend to develop shellfish farming industry in linewith modern production and market trends in the EU, while preserving traditions and values ofnatural areas.INTEGRAL PLAN OF DEVELOPMENT TO 2015 YEAR – VISIONProduction of oysters has increased from 100 tons in 2008. to 3,000 tons, grown in thetraditional breeding areas (bays Kuta, Bistrina, Soa, Bjejevica), in the production based on thewild spawning and recruitment and spats produced in the new bivalves hatcheries with totalcapacity of up to 50 million spats per year.Production of mussels have grown from 2,000 tons in 2008. to 5,000 tons, by modernmechanized offshore breeding, by moving to the new so far unused areas in Mali Ston Baytowards Neretva River.The trial production of new species of bivalves have been started: from species for which thereis already developed technology for rearing (scallops), through the species that are in advancedphase of research (Venus verrusoca and Pina nobilis), to interesting species that have yet to beexplored (Lithophaga lithophaga).The breeders are organized on business interests basis, the organization of the producers(associations, cooperatives, clusters) that will, in cooperation with all other significantstakeholders in shellfish farming sector (including in the first place regional and localgovernments and their development institutions, MARIBIC- technology-innovation businesscentres for mariculture, universities / schools, market distributors, tourism and catering sector) -be the main promoter of development activities.Part of the cultured shellfish is sold directly on the site through traditional breeding distributioncentres located on the floating objects. The majority of the grown shellfish is sold throughmodern transport-distribution and purification centres with overall framework capacity of 30 tonsfor the market prepared shellfish per day. One such centre is built on the site Bistrina owned byMARIBIC, Technology and Business-Innovation Centre for Mariculture.Shellfish from Mali Ston Bay are branded products with guaranteed health security, standards ofquality and protected geographical origin.Planned increase in production is partly sold through enhanced marketing in Croatia (primarilythrough tourism and catering facilities) and a larger part on the EU market (primarily in Italy andFrance).Production of the shellfish spats is secured through shellfish hatcheries built with the technicalsupport from MARIBIC of the University of Dubrovnik and the cooperation of interestedentrepreneurs / institutions.Regional and local government (County of Dubrovnik-Neretva, the municipality of Ston,Dubrovako Primorje, Janjina, Slivno) reconciled their spatial plans with the needs of shellfishindustry development and built the local sewage system, provided space and created thenecessary infrastructure for the development of shellfish industry.Mariculture develops in synergy with the development of tourism, and the planned constructionof new tourism and catering capacity takes into account the requirements of environmental andnature. Total development in the area of Mali Ston Bay contributes to the preservation of itsoutstanding natural values identified through protection by giving it the status of the SpecialReserves in the sea.Priority activities that will gradually realize the proposed vision in the period 2009-2012 include:1. Presentation of the development plan and an explanation of the necessity of itsimplementation. The fact that on the one hand the analysis of the shellfish farming sectorstakeholders in Mali Ston Bay, as well as the analysis of the results of a number of initiativesin the past ten years suggests a lack of interest to the vision described, while on the otherhand, objective analysis of certain sectors of the future scenarios shows that the9

development step forward is the necessity for the majority of stakeholders, indicates priorityneed for presenting reasons and necessity of the proposed measures.2. Improvement of business-interest organization of shellfish farmers (associations,cooperatives, cluster) Dubrovnik-Neretva County / Mali Ston Bay, which would set thebasis for systematic engagement with the problems of development and constant upgradingof production by greater involvement of business sector, which becomes a key link in thedevelopment.3. Continuous education and the provision of systematic support for professionalshellfish farmers and their business-interest organizations is of key importance for theplanned development of the sector, due to the process of adjustment of the overallproduction and marketing of products of shellfish framing in new Croatian and EU legislationand the necessity of modernization of traditional production technologies and new species;4. Modernization of the entire system of production, which is a basic prerequisite forimproving the level of production, but also for survival of the existing family methods ofbreeding, and improvement of all existing local conditions, preserving the economic anddemographic matrix of the areas and new employment of highly educated personnel.5. Building a modern dispatch-distribution centres, which will take over production,processing, shipping, monitoring of products, and standardizing of waste disposal, thusresolving all existing barriers and the controversy around the EU-adjusted production.6. Step forward in the culture of native Mali Ston flat oysters with fundamental strategicgoal of production 3000 tons of Mali Ston oysters through the measures that include: asystematic management of natural and culture populations, further organization of breedingareas, permanent monitoring and adaptive production management based on thatmonitoring, the construction of oysters hatcheries and creation of sale strategy.7. Modern offshore mussels farming in the area of the open part of the bay towards theriver Neretva, which is characterized by greater depths (up to 30 meters), greater primaryproductivity and un-used water areas for the development of shellfish farming. Modernmussels industry in the EU is highly mechanized and offshore production, which results inlow prices and good quality, and must be an example and the base for future growing of themussels in the Mali Ston bay.8. Improvement of health safety and other standards of quality of final products are ofcrucial importance for a step forward to new markets, especially the demanding EU market.Mali Ston shellfish must be recognizable in the market for its health and productionstandards, and marked by authenticity, origin, size and quality.9. Development and research activities to foster shellfish farming industry shouldbecome a permanent action that will contribute to the introduction into the rearing practicesof commercially interesting indigenous species of shellfish and products, improving existing,and transfer of new technologies for breeding and processing.10. The development, preparation and implementation of marketing strategies to ensuresales of the anticipated increased production and to meet the demanding EU markets interms of great competition.11. Planning the construction of ancillary shellfish farming infrastructure, handling andstorage facilities, the working waterfront, the working harbour for boats and vessels, theconstruction of local sewer network and the connection to the regional sewerage systemNeum-Mljet, as a fundamental presumption for long term preservation of the existing qualityof the sea.12. Continuous adaptive management of shellfish farming industry development, basedon monitoring of natural, production and market factors, which takes into account thepreservation of natural features of protected areas of Mali Ston Bay.10

1. Uvod ili motivacija za izradu planaMarikultura, odnosno uzgoj vodenih organizama u moru, kao gospodarska aktivnost se snažnorazvila u cijelom svijetu, Europi i Hrvatskoj. Danas je marikultura snažna industrija s godišnjomstopom rasta od oko 8% i visokoj profitabilnosti, posebice u razvijenim zemljama. Ukupnasvjetska akvakulturna proizvodnja je 2004. godine ve dosegla ukupno 60 milijuna tonauzgajanih vodenih organizama. Svjetskom marikulturom – uzgojem morskih organizama –koliinski dominira uzgoj školjkaša (11 milijuna tona) morskog bilja i algi (10,5 milijuna tona), aslijede morske ribe i kozice s oko 2 milijuna tona. Samo se pacifike kamenice u svijetu uzgajaak 4,2 milijuna tona.Djelatnost marikulture predstavlja veliki potencijal za razvoj hrvatske obale i otoka. Osnovniargumenti za ovu tvrdnju ukljuuju u prvom redu razvedenost obale i posljedino punopotencijalnih lokaliteta za uzgoj ribe i školjkaša, tradiciju uzgoja i poznavanje tehnologija,postojanje velikog broja školovanih kadrova te izuzetno veliko turistiko tržište. Imajui u vidusve reeno, moglo bi se pretpostaviti da je hrvatska marikultura ve jako razvijena i konkurentnatakmacima iz Europe koji baštine sline proizvodne pretpostavke. Nažalost to nije tako.Iako je državnom strategijom s poetka 21-stoljea predvien brzi rast godišnje proizvodnje na10.000 tona morske bijele ribe i 20.000 tona školjkaša, osam godina kasnije, gotovo ništa senije promijenilo. Proizvodnja je ostala ista, tehnološki iskorak u proizvodnji kroz izgradnju iuspostavu mrjestilišta nije se dogodio, a nije se promijenio niti nain trženja proizvodimamarikulture. Nadalje, recentno usvojenim prostornim planovima su smanjena podruja za novirazvoj marikulture, posebice uzgoja riba. Naime, steeni imidž velikog zagaivaa i neugodnogsusjeda uinio je da se u prostornom planiranju marikultura doživljava kao konfliktna sektorimaturizma, marina, vikendaša, a ne kao komplementarna što je takoer mogue i štoviše – premascenariju / modelu integralnog razvoja – poželjno. Konano, ulaskom u EU Hrvatska e otvorititržište velikim koliinama morske ribe iz Grke, školjkaša iz Italije, Francuske i Španjolske, štomože oznaiti kraj razvojnih ambicija hrvatske marikulture, i daljnji doprinos scenariju razvojahrvatskog turizma koji se svodi na „prodaju“ mora, sunca i jeftine radne snage. Ogromnipotencijali razvoja marikulture o kojima su sanjale generacije e biti gotova pria, a veliki brojkadrova koji se danas obrazuju za njezin razvoj imati e neke druge karijere.Ovako depresivnom, ali realnom scenariju se možemo barem dijelom suprotstaviti brzimrazvojem školjkarstva u tri za to predviene zone: podruju Malog mora i Malostonskog zaljeva,ušu Krke i podruju Novigradskog mora - JI akvatorija otoka Paga. U ove tri zone, još uvijek sestignu, u vremenom preostalom do ulaska u EU, postaviti temelji moderne industrije koja e bitikonkurentna glavnim EU takmacima.Integralnim planovima razvoja za ova tri podruja izraenim u okviru projekta COAST, nastojese objektivno sagledati komparativne prednosti i slabosti, te s njima u vezi mogunosti i prijetnježeljenom razvoju, kao i predložiti konkretne aktivnosti ijom provedbom bi se u narednomkratkorono-srednjoronom razdoblju mogao napraviti iskorak od postojeeg stanja koji jeapsolutno nužan za opstanak i daljnji održivi razvoj djelatnosti.11

2. SWOT analiza 1 školjkarskog sektora za Malostonski zaljev/MalomoreTablica 1. prikazuje rezultat provedene SWOT analize školjkarskog sektora u podrujuMalostonskog zaljeva na radionici održanoj 30.05.2008 u Stonu. Analiza pokazuje da surazvojne perspektive školjkarstva Malostonskog zaljeva vrlo dobre, ali je evidentno dapostoji i niz slabosti i prijetnji ije se potencijalno djelovanje mora sprijeiti i smanjiti,ako se potencijali u potpunosti hoe iskoristiti.Tablica 1. SWOT analiza školjkarskog sektora podruja Malostonski zaljev / Malo moreSNAGAOuvan i prostorno planski rezerviran prostor za uzgojškoljkaša, kvalitetno monitoriran u više zasebnihpodrujaOuvana i zdrava lokalna populacija europske plosnatekamenice i potencijal za uzgoj drugih komercijalnih vrstaškoljkašaTradicija i tehnologija uzgoja kamenice s prepoznatljivimproizvodomNajbolja kvaliteta kamenica (prosinac-svibanj) poklapa ses razdobljem najvee potražnje na EU tržištima (oko Novegodine)Stabilna lokalna potražnja zadovoljena postojeomproizvodnjom (cca. 1-2 milijuna komada)Dovoljan radni kontigent lokalnog stanovništva uškoljkarskoj proizvodnjiPotpora svih razina vlasti konceptu razvoja školjkarstva,dokazana nizom financiranih projektata i aktivnostiZnanstveno-struna potpora Sveuilišta u Dubrovniku:npr. razvijena lokalna tehnologija za proizvodnju mlaikamenice, uvoenje novih vrsta školjkaša u uzgoj,monitoring prostora i uzgoja.MOGUNOSTIPostojanje dodatnog prostora (sjeverna obala Pelješca,uše Neretve) prikladnog za puinski uzgoj dagnjiPotencijal za brandiranje (ukljuujui zaštitu geografskogporijekla) malostonskih školjkaša kao vrhunskogproizvodaVeliko još uvijek nezasieno EU tržište školjkašaRast potražnje na lokalnom i širem regionalnom tržištutijekom turistike sezoneUspostavljen sustav obrazovanja / praktine izobrazbe zamarikulturu-školjkarstvo na Sveuilištu u DubrovnikuMogunost zapošljavanja mladog strunog kadra netomeduciranog na Sveuilištu u DubrovnikuSLABOSTINestabilni izvori mlai školjkaša za uzgojProblemi s obraštajem uzgojnih instalacijaProblemi s predatorskim ribamaNajbolja kvaliteta kamenica (ožujak-lipanj) ne poklapa ses razdobljem najvee potražnje na domaeme tržištu(srpanj-rujan)Neriješeni kanalizacijski sustavi okolnih naseljaPostojanje neregistrirane proizvodnje i tržišta kojaonemoguava sustavnu institucionalnu potporu Iuzrokuje slabu sljedljivost proizvodaSlaba tržišna organiziranost: nerazvijen moderanmarketing i nepostojanje modernih otpremnih idistributivnih centaraManjkava tehnološka organiziranost: nepostojanjekomercijalnih mrjestilišta školjkaša; neiskorištenamogunost uzgoja drugih tržišno zanimljivijih vrstaškoljkašaNepouzdani podaci tj. nepostojanje jedinstvenogpouzdanog sustava informacijaNedovoljna organiziranost sektora kao cjeline,Birokratiziranost proceduraNedovoljna informiranost, neuinkovit sustav edukacijeza lokalne uzgajivaa i druge dionike sektoraNeriješena morska granica s BiHPRIJETNJEPotencijalno fekalno zagaenje uslijed nepostojanjakanalizacijskog sustava i prekomjerne urbanizacije obaleUnošenje kamenica iz drugih uzgojnih podruja i za njihvezanih bolesti i obraštajnih organizama u uvjetimapostojanja neregistriranog prometa školjkamaPrekoraenje nosivog kapaciteta akvatorija uslijedprevelikog uzgojaNeprilagoenosti postojeih uzgajališta novim uvjetimatržišta (promjene porezne, kontrolne i veterinarskepolitike RH i pristupanje EU tržištu)Niža konkurentnost / produktivnost u odnosu na drugedijelove RH i uvoz živih školjkaša iz EUNeriješena zaštita prirode i okoliša obalnog podruja napodruju BiH1 Analiza jakih strana koje su osnova buduih mogunosti i slabosti kao i prijetnji iz okoliša (i fizikog i šireg) kojemogu znaajno utjecati na ostvarivanje dugoronog razvoja, od konkurentnosti vlastite proizvodnje i drugih zemalja,tehnoloških inovacija, postojanja sivog tradicionalnog tržišta, organizacijskih problema i dr.12

Nešto detaljnije, SWOT analiza ukazuje na postojanje NIZA DOBRIH I SNAŽNIHPRETPOSTAVKI RAZVOJA MODERNE INDUSTRIJE u podruju Malostonskog zaljeva.Vrlo je važna tradicija u školjkarskoj proizvodnji, koja traje ve nekoliko stoljea, uz velikeuspone i padove. Uzgoj je potpuno propadao i uslijed II svjetskog rata i Domovinskog rata(1991-1996), ali se tradicija uzgoja uvijek uvala i obnavljala. Malostonske kamenice sunagraivane i na velikim svjetskim izložbama, npr. World Exhibition u Londonu, 1936 sazlatnom medaljom za kvalitetu.Jedna od snaga je i dobro razvijeno lokalno tržište praeno uhodanom i poznatomrestoranskom ponudom, koja je praena i dobrom turistiko-gastronomskom podrškom. Na ovajnain se i danas veina proizvodnje kamenice prodaje lokalno, bilo direktno na uzgajalištima ikroz restorane, a mogunosti poveanja ovakve ponude su ogromne. Moraju se iskoristitipotencijali tradicionalnih fešti, tipa Sv.Josipa-Dan kamenica, koji se trebaju promovirati narazinu velikih turistikih ponuda-sajmova, kada e se trošiti velike koliine kamenica, po uzoruna sline francuske proslave.Dovoljan radni kontigent lokalnog stanovništva u školjkarskoj proizvodnji: po popisustanovništva iz 2001. godine na prostoru koje gravitira podruju uzgoja školjkaša i koje imamogunosti za aktivno bavljenje ovom djelatnošu, živi ukupno 7.492 stanovnika, od ega jeradno sposobno 4.116. Najvea zastupljenost zaposlenosti u podruju sektora marikulture je uopinama Ston i nešto manje Dubrovako primorje. U opini Slivno se nitko ne baviškoljkarstvom kao djelatnošu. Opina Ston je najznaajnija po udjelu stanovništva koje sebavi školjkarstvom.Tablica 2 daje demografske podatke za opine Dubrovako primorje, Janjina, Ston i Slivno. Sobzirom da bi realno ostvariv plan razvoja školjkarstva (npr. onaj predlagan ovim dokumentom)direktno i indirektno mogao u slijedeih desetak godina zaposliti do 300 ljudi, iz tablice je vidljivoda za takav razvoj postoji dovoljno radne snage, i u postojeem radnom kontigentu, ali i u dijelupopulacije do 19 godina starosti. Osim toga, na Sveuilištu u Dubrovniku se obrazuje trenutnooko 30-tak kadrova za planirani razvoj marikulture, što zadovoljava potrebe planiranog razvoja.Tablica 2. Popis stanovništa iz 2001. godine za opine Dubrovako primorje, Janjina, Ston i Slivno.Ukupno0-19 Radni kontingent: žene (15- 60 i više Prosjena Indeksgodina 59), muškarci (15-64) godina starost starenjaDubrovakoprimorje2.216 462 1.203 741 44,3 160,4Janjina 593 72 307 262 51,3 363,9Slivno 2.078 518 1.180 566 40,9 109,3Ston 2.605 641 1.426 771 42,1 120,3U Hrvatskoj je dobro poznat brand malostonskih kamenica, mada on nije razvijen na nainprimjeren modernim tržišnim trendovima. On se mora dalje razvijati kako bi se ova snaga dokraja iskoristila. To znai da ga treba uskladiti sa slinim europskim standardima kamenica,posebno imajui u vidu potencijalna izvozna tržišta.Dobra kvaliteta kamenica (prosinac-svibanj) poklapa se s razdobljem najvee potražnje na EUtržištima (oko Nove godine), te je kroz ovo razdoblje mogu znaajan izvoz, posebice ako seuzgojne aktivnosti ciljano orijentiraju na izvoznu proizvodnju.Vrlo je znaajno da uslijed izoliranosti od ostalih uzgojnih podruja, populacija malostonskekamenice do danas nije zaražena bolestima koje su uništile ostale europske populacije, adanas onemoguavaju oporavak uzgoja u europskim zemljama. Potrebno je stalno voditibrigu o unosu drugih kamenica u akvatorij Malostonskog zaljeva, posebice iz Istre koja jeu graninoj zoni uzgoja pacifike kamenice. Nažalost, iako je ova prijetnja iznošena i ujavnost, i danas se istarske kamenice polažu na daljnji uzgoj u Malostonskom zaljevu,zanemarujui posljedice koje mogu uništiti cjelokupnu perspektivu razvoja.Prostornim planom županije Dubrovako-neretvanske cijeli prostor rezervata Malostonski zaljevje predvien za marikulturu, odnosno uzgoj morske ribe i školjkaša, u koliini od 8.500 tisuatona školjkaša. Dodatno je za marikulturu predviena cijela sjeverna obala Pelješca od13

Sresera do Lovišta, koja mada više otvorena, i izložena valovima i vjetru, pruža osnovuza razvoj puinskih uzgajališta dagnji.SLABOSTI SEKTORA SU TAKOER IZRAŽENE, te traže posebnu analizu radi njihovarješavanja u budunosti.Jedna od slabosti je predatorstvo karnivornih riba, posebice orade, na uzgojnim instalacijama.One pojedu mlade cementirane kamenice ili pergolare s dagnjama, inei ogromne štete. Kakosu izgleda populacije ovih riba u velikom porastu, potencijalno predstavljaju i najveutrenutnu prijetnju profitabilnosti uzgoja školjkaša. Plove ovih riba mogu dnevno pojestinekoliko puta veu koliinu školjkaša od vlastite, te samo plova od tone orada kakve su veviene u zaljevu može kroz mjesec dana pojesti i do 100 tona uzgajanih školjkaša! Jasno je dapoveanje populacije ovih riba može znaajno smanjiti profitabilnost uzgoja, te se morajupoduzimati mjere za kontrolu brojnosti predatorskih riba, posebice orade. U podruju uzgoja semora dozvoliti kontrolirani izlov orada, bilo da se ta mogunost da uzgajivaima na njihovimkoncesijama ili profesionalnim ribarima na podrujima koja nisu obuhvaena koncesijama. Utijeku je i projekt o ribarstvu u delti Neretve koji financira Županija Dubrovako-neretvanska, kojikao jedan od ciljeva ima utvrivanje razloga porasta populacija nekih riba, pa tako i orade.Utvrivanjem razloga za poveanu brojnost orade, e se predložiti i mjere za kontrolu, biloizlovom divlje mlai za potrebe uzgoja ili poveanim ribolovom spolno zrelih jedinka namrijesnim migracijama.U potpunosti je nerazvijen moderan marketing posebice kamenice. Plasman je vezanuglavnom za lokalnu potrošnju, a tržište za moderni nain prodaje trenutno ne postoji.Uglavnom se školjkaši trže lokalno na uzgajalištima ili pakirani u velike 30-kg vree poribarnicama i trgovakim lancima, bez postojanja markica ili oznaka o podrijetlu.Vezano za ovakav nain prodaje veže se i postojanje neregistriranog prometa školjkaša,koje je jasno vidljivo u razlici izmeu zbroja proizvodnje izdatih povlastica i isplaenihsubvencija za proizvodnju kamenica i dagnji. Postojanje sivog tržišta treba svesti na najmanjumjeru, mada ono postoji i u EU, posebice prilikom prodaje na uzgajalištima. Problem e sejaviti kod prvih utvrenih zdravstvenih problema kod potrošaa, kada e posljedicetrpjeti cijeli sektor, jer je sljedivost proizvoda u ovakvim sluajevima nemogua.Veina naselja uz Malostonski zaljev (osim grada Neuma u BiH) nema izgraenu kanalizacijskumrežu, iako regionalni kanalizacijski sustav prolazi pored svih sela. Ovo predstavlja velikuslabost, ali i potencijalnu prijetnju, ako se zagaenja utvrde tijekom glavne ljetne sezoneprodaje, jer po pravilima EU zatvara se za prodaju cijelo podruje, slino primjeru uša Krkeiz 2007. godine. Za sve opine (osim opine Janjina), dakle Slivno (morski pojas), Ston iDubrovako primorje postoji planirana mogunost prikljuka na regionalni kanalizacijski sustavNeum-Mljetski kanal. Za lokaciju Bistrina je ve i dobijena lokacijska dozvola za kanalizacijskisustav do prikljuka na regionalni sustav, kao preduvjet za poetak projekta MARIBIC.Izvori mlai dagnje su do danas relativno stabilni, dok su uzvori divlje mlai kamenice zadnjih10-godina podložni velikim kolebanjima. Na ovakav nain se ne može planirati modernaindustrijska proizvodnja, te je potrebno poduzeti organizacijske i tehnološke iskorake zapoboljšanje ovakvog stanja. Dok je za kamenice jasno da je rješenje izgradnja više manjih/veihmrjestilišta, kod dagnje se otvara mogunost kooperativnih odnosa s uzgajivaima uNovigradskom moru, gdje su zabilježene izuzetno velike koliine mlai dagnje, a uzgojkonzuma radi problema s velikim dotocima slatke vode nije prifitabilan.MOGUNOSTI RAZVOJA ŠKOLJKARSTVA U MALOSTONSKOM ZALJEVU su znatnouveane razvojem lokalne tehnologije za proizvodnju mlai malostonske kamenice, razvoj kojisu financirali Ministarstvo znanosti, visokog obrazovanja i športa i Ministarstvo poljoprivrede,vodnog gospodarstva i šumarstva. Razvoj ove tehnologije omoguit e planirani iskorakproizvodnje kamenica do 3.000 tona/godišnje. Svemu ovome treba pridodati stalnuznanstvenu podršku školjkarstvu Malostonskog zaljeva od pojedinih sastavnicaSveuilišta u Dubrovniku, izraženu kroz izvoenje niza projekata u zadnjih 10-tak godina.14

Dodatno se na Sveuilištu u Dubrovniku u zadnjih 5-godina obrazuju kadrovi kroz sverazine studiranja u oblasti marikulture.Posebnu mogunost pruža veliko i nezasieno EU tržište školjkaša, na kojem i najveaplanirana hrvatska proizvodnja predstavlja malu koliinu. Dakle, s prodajom u EU ne bitrebalo biti problema, kada se dostignu i prihvate standardi proizvodnje i trženja, akoliine školjkaša budu dovoljno velike za uspješan marketing.Temeljne znaajke tržišta školjkaša u EU su: 1) rast potražnje za uzgajanim školjkašima; 2)rast zabrinutosti za sigurnost proizvoda; 3) poveanje kompeticije iz cijelog svijeta; 4) sve vearaznolikost proizvoda temeljenih na školjkašima.Glavne znaajke modernog tržišta dagnji su: 1) rast potražnje za dagnjama, 2) rast potražnje zadoraenim i preraenim dagnjama, 3) vea važnost podrijetla, 4) inzistiranje na sigurnosti isljedivosti dagnje i 5) sve vea prodaja u trgovakim lancimaCIJENA DAGNJE je uglavnom odreena nainom i stanjem školjkaša prilikom prodaje, tako dadagnje koje se prerauju u meso tijekom glavne sezone prodaje imaju i najmanju cijenu, kao štoje sluaj sa španjolskim dagnjama. Dagnje koje na tržište dolaze u svježem stanju imaju znatnoveu cijenu. Posljedino, cijena dagnje plaena proizvoau znaajno koleba u svijetu i EU.Prosjena je proizvoaka cijena europske dagnje oko 650 €/toni, ali znaajno koleba od zemljei regije uzgoja. U Španjolskoj je cijena oko 350 €/toni, pa sve do 1750 €/toni u Velikoj Britaniji.Cijene europske dagnje su znaajno vee nego u ostalom dijelu svijetu, gdje se kreu od 200€/toni u Kini do prosjene cijene od oko 500 €/toni za ostale zemlje proizvoae.Proizvoaka cijena dagnje predstavlja ¼ maloprodajne cijene, a najviše u lancu zarauje se umaloprodaji. Ostali dio cijene predstavlja priprema dagnji za prodaju, dakle išenje i pakiranje,te transportne troškove od uzgajališta do maloprodajnih lanaca.Jednostavnom usporedbom današnje zarade proizvoaa u Malostonskom zaljevu gdje secijena ex-uzgajalište ili u direktnoj prodaji na samim uzgajalištima kree od 5 do 6 kuna, možese zakljuiti da ulazak na EU tržište ili konkurencija EU proizvoaa u zemlji, nee dovesti doznaajnih sniženja cijena dagnje. Dakle, današnje cijene hrvatske dagnje su i pored veihtroškova tradicionalne proizvodnje cijenama konkurentne europskim proizvodnimcijenama.Najvei uvoznik dagnji je Francuska s uvozom od oko 47.000 tona godišnje, a slijedi Italija s oko33.000 tona godišnje. Meutim, iz slika je takoer vidljivo da za dagnje najviše plaa Belgija,više od 36% od ukupne vrijednosti uvoza, što jasno ukazuje na veliku razliku cijena dagnji kojese uvoze na tržište Belgije, u odnosu na tržišta Francuske i Italije.Glavni potroša kamenica u EU je Francuska, a slijede Italija i Španjolska. Glavni uvoznikkamenica je Italija, koja uvozi oko 4 300 tona/god., Francuska oko 2 400 tona/god. i Belgijaoko 1 700 tona/godišnje. Glavna znaajka europskog tržišta kamenica je njegova zatvorenostjer se uvozi samo oko 3 500 t/god. iz zemalja van EU. Promet se uglavnom obavlja izmeu EUzemalja, tako da npr. Irska izvozi veinu kamenica u Francusku.Ovo bi predstavljalo najveu prepreku hrvatskoj proizvodnji da imamo vee izvozne koliine, uperiodu prije ulaska RH u EU. No, kako je jasno da do veeg rasta proizvodnje kamenica uHrvatskoj nee doi prije ulaska u EU, imamo dovoljno vremena za razvoj prave izvoznestrategije. Analizirajui potencijalna tržišta jasno je da e najzanimljivije biti talijanskotržište, na koje se uvozi dosta kamenica, a sama Italija je ne proizvodi u veimkoliinama.Bilokako, da bi bile konkurentne malostonske kamenice moraju biti prepoznate na EU tržištu,dakle moraju imati iste ili bolje znaajke od ostalih kamenica. One se ne mogu prodavati samokao kamenice iz istih uzgojnih zona, nego moraju imati i oblik, veliinu i koliinu mesa, kaofrancuske ili irske kamenice. Veina kamenica koje se danas trže u Malostonskom zaljevu nezadovoljavaju ove standarde, posebice što se tie prodajne veliine.Stoga se kao jedan od prioriteta postavlja razvoj proizvodnih, zdravstvenih imarketinških standarda za malostonsku kamenicu što se tie veliine, oblika, boje ikoliine mesa. Jedino kamenice koje imaju dogovorene znaajke bi na tržište trebaledolaziti s markicom podrijetla „Malostonska kamenica“.15

CIJENE KAMENICA NA EU TRŽIŠTU su relativno stabilne, te su za najbolje robne marke(grade Belon npr.) izmeu 0.8-1 € na veletržnicama, dok u restoranima dosežu i cijene od 2 €za jedan primjerak kamenice. Cijene su u Irskoj sline, te iznose oko 0.7 € ex-farma, a urestoranima dvostruki iznos. Cijene malostonskih kamenica su sline ovima, jer je ex-farmacijena trenutno oko 5 kuna, a u restoranima je od 8-10 kuna, s tim da su standardi kamenicarazliiti od europskih, posebice što se tie veliine. Uslijed dobrog prihvata mlai tijekom 2006.godine, 2008. e biti obilježena veom proizvodnjom kamenica, što se oituje i smanjivanjulokalnih cijena (3-4 kn fco. proizvoa, 6-8 kn restorani). Istovremeno su cijene u restoranima uZagrebu 10-14 kn, a na crnogorskoj obali ak od 20-30 kn.Za razliku od dagnji koje su idealne za daljnju preradu, proizvode dodane vrijednosti i vakumskapakiranja, uslijed ega ulaze u trgovake lance kao „commodity“ proizvod, te iskazuje stalanrast potrošnje, situacija sa tržištem kamenica je potpuno drukija. Dok veina dagnje (64%)završava u trgovakim lancima, po 15% u restoranima i ribarnicama i samo 6% u direktnojprodaji, u sluaju kamenice strukturu prodaje je bitno razliiti, odnosno: 32% prodaje otpada natrgovake lance, a ak 30% na direktnu prodaju na uzgajalištima. Ostatak je prodaja naribarnicama od 23% i restoranima 15%. Iako je tržište stabilno, zamijeen je blagi silaznitrend u potrošnji kamenica, posebice kod mlaih generacija. To se posebno odnosi naeuropsku plosnatu kamenicu koje na tržištu ima jako malo, te je uglavnom konzumiraju starijikao nekakvu tradicionalnu vrijednost. Mlae generacije su više orijentirane na pacifikikamenicu jer nju jedino i poznaju. Ovo može predstavljati dugoroni problem za izvozmalostonske kamenice.Potencijal za brandiranje (ukljuujui zaštitu geografskog podrijetla) malostonskihškoljkaša kao vrhunskog proizvoda e biti jedan od kljunih pretpostavki ostvarenjapredložene strategije razvoja.Upravo je glavni tržišni i marketinški trend zadnjih godina u EU školjkarstvu razvoj službeneeuropske oznake kvalitete, koja obuhvaa: 1) zaštieno geografsko podrijetlo; 2) zajamenitradicionalni proizvod; 3) proizvod iz „ekološkog uzgoja“- eko markica.Kljuni aspekti kontrole školjkaša za uspješan dugoroni marketing u zemlji i EUukljuuju: 1) kontrolu koliine i kakvoe mesa u školjkašima iz razliitih proizvodnihpodruja; 2) ustanovljavanje optimalne veliine potrebne za pojedina tržišta iorganizaciju proizvodnje, prerade i prodaje prema tržišno zadanim specifikacijama; 3)kontrola sigurnosti proizvoda kroz strogo pridržavanje mikrobioloških znaajki i stalnimonitoring uzgojnog okoliša; 4) Oznaavanje proizvoda markicama kakvoe, podrijetla idrugim tržišno bitnim znaajkama.Jasno je da opisani trend stavlja pred hrvatske proizvoae mnogo zahtjeva o kojima setrenutno ne vodi briga, osim na razini izrade potrebnih zakona i pravilnika. Kako jesigurno da e veina tereta u budunosti i s organizacijskog i financijskog aspekta, bitina strani proizvoaa, to e biti dodatni teret, na koji se moraju pripremiti.Tablica 1 daje nekoliko primjera zaštienih sustava kvalitete dagnje u Europi:Tablica 1. Primjeri zaštienih sustava kvalitete dagnji u EUNAZIVOPISFQC dagnje (Francuska) jami se da je mla francuskog podrijetla, sljedivost od mlai do konzuma, minimummesa 24%QSP dagnje (Irska)Jami se niz znaajki kvalitete dagnji (minimum mesa od 23% za dagnje s parkova,20% za divlje, minimalna veliina dagnji 40 mm), sigurnosti hrane kroz cijeli proizvodnilanac (potpuna sljedivost proizvoda od uzgajališta do prodaje, strogi mikrobiološkistandardi i monitoring biotoksina), s akreditacijom posebnog tijela za kvalitetu hrane;CCP Bouchot (Francuska) tradicionalni uzgoj na drvenim stupovima (“bouchot”), minimum mesa od 24%, vrijemeod izlova do pakiranja najviše 24 sata, potpuna sljedivostŠpanjolska galicijska dagnja sa uzgoj na platformama s ogranienom gustinom, minimum 12% mesazaštienim podrijetlom16

PRIJETNJE RAZVOJU ŠKOLJKARSKE INDUSTRIJE, A IMAJUI U VIDU ISKUSTVA IZZEMALJA EUROPE, su uglavnom fekalno zagaenje i biotoksini. Velike razine biotoksina suonemoguile veliki planirani uzgoj školjkaša u Norveškoj, a fekalna zagaenja su i velikaprijetnja uzgoju na ušu Krke. Slino se može predvidjeti i za Malostonski zaljev uslijednepostojanja kanalizacijskih sustava u veini okolnih naselja, ali i poveanih razina fekalnihbakterija na lokaciji Brijesta tijekom 2007. godine.Posebna prijetnja planiranom razvoju može biti smanjivanje nosivog kapaciteta zaljeva uslijedporasta proizvodnje školjkaša i obraštajnih organizama. Ve i danas je vidljiva lošija kvalitetadagnje u uzgoju, te e u budunosti ovaj problem biti sve izraženiji.injenica je da obraštaj ve predstavlja veliki dio težine uzgajanih pergolara s dagnjama ikonopa s kamenicama, te da kao kompetitor u prehrani troši velike koliine hrane. Uslijedrecentnog zagrijavanja mora ovaj problem e biti sve izraženiji. Istraživanje Sveuilišta uDubrovniku je ukazalo na veliko poveanje kvalitativnog sastava obraštaja. Potrebno jeosigurati financiranje daljnjih istraživanja koji e dati odgovor o kvantitativnim znaajkamaobraštaja i njegove kompeticije sa školjkašima u uzgoju, kao temelj za izradu tehnološkihrješenja za njegovo smanjivanje. Dobrim poznavanjem znaajki obraštaja i bioloških ciklusapojedinih biljaka i životinja u njemu, mogue je fizikim manipulacijama, sušenjem, izlaganjemsuncu ili kratkotrajno nekim kemikalijama, djelovati na rane ili najosjetljivije stadije tihorganizama, te tako sprjeavati njihov razvoj.Posebnu prijetnju predstavlja unošenje alohtonih kamenica koje potencijalno u zaljev mogudonijeti parazite (Bonamia i Martelia), koji su uništili ostale EU populacije plosnate kamenice.Praksa unošenja alohtonih kamenica mora biti strogo zabranjena i zakonskikriminalizirana. Unošenje samo jedne bolesne kamenice može znaiti propast uzgojaplosnate kamenice u Malostonskom zaljevu.Prijetnju predstavljaju i dva razliita koncepta razvoja Malostonskog zaljeva u RepubliciHrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Dok se u RH ustanovio koncept zaštite zaljeva i promoviranjaškoljkarstva kao temeljne dugorone orijentacije, u BiH se razvija koncept razvoja masovnogturizma uz iskorištavanje akvatorija u turistike svrhe. Neriješena zaštita prirode i okolišaobalnog podruja na podruju BiH i njegova turistika namjena, predstavljat e stalnuprijetnju održivom razvoju školjkarstva u RH.17

3. Mogui scenariji 2 i vizija razvoja sektora školjkarstva umalostonskom podrujuProvedena analiza sektora pokazuje da je scenarij školjkrastva Malostonskog zaljeva u prvomredu odreen strukturom i organiziranošu proizvoaa i sektora u cjelini.Trenutno stanje je velika usitnjenost sektora, sa nekoliko proizvoaa koji proizvode preko 200ti 60% proizvodnje koju pokrivaju proizvoai s proizvodnjom izmeu 5-20t, gdje veiproizvoai okupljaju vei broj manjih. Iako trenutni tržišni i legislativni okvir ini ovakvustrukturu najinteresantnijom veini dionika, u uvjetima EU tržišta on više nee biti konkurentan.Za poveanje konkurentnosti proizvodnje koja je preduvjet opstanka postojeeg tradicionalnogškoljkarstva u Malostonskom zaljevu, nužno je okrupnjavanje / udruživanje / organiziranjesektora. Dvije raspravljane mogunosti su:1) okrupnjavanje nekog od postojeih veih i/ili zadruga manjih uzgajivaa i/ili „ulazak“ novogveeg uzgajivaa (najvjerojatnije i distributera);2) udruživanje kritine mase postojeih manjih uzgajivaa u poslovno interesnu organizaciju /klaster.Druga mogunost je preferirana ovim planom, jer u veoj mjeri uva tradicionalni obiteljski oblikproizvodnje, osigurava kvalitetnije tržišne natjecanje jer izbjegava monopol u sektoru. Dodatno,vjerojatno najrealniji i najpoželjniji scenarij je kombinacija dva reena scenarija, gdje je reenivei subjekt glavni inicijator i nositelj razvojnih ideja, a udruženost svih uzgajivaa u klasteromoguuje kvalitetniju komunikaciju i suradnju „manjih“ s „velikim“.Ovo bi znailo da velika kompanija koja ima proizvodne i trgovake interese u marikulturi, a tosu u Hrvatskoj danas „Agrokor“ i „Adris“, gradi cjelokupnu infrastrukturu potrebnu za opstanak irazvoj tradicionalnog školjkarstva i prilagoenost EU steevinama, a da kao glavni partner urazvojnim iskoracima i planiranju proizvodnje na proizvoakoj strani sudjeluje „Klasterškoljkarstva Dubrovako-neretvanske županije“. Veina ostalih uzgajivaa veže sekooperantskim odnosima s nositeljem distribucije i prodaje. Ovim se osigurava trženjecjelokupne postojee i strategijom planirane proizvodnje, osiguranje plasmana po prihvatljivimcijenama i najmanjim uzgajivaima, te opstanak tradicionalnog naina proizvodnje i življenja ucjelini.U nastavku se opisuje ovaj posljednji, poželjni scenarij, odnosno VIZIJA ŠKOLJKARSTVAMALOSTONSKOG ZALJEVA 2015 GODINE.ŽELJENI SCENARIJ RAZVOJA ILI VIZIJA (do 2015. godine) JE KAKO SLIJEDI:Rast proizvodnje kamenica sa sadašnjih oko 100 tona na 3000 tona, uzgojenih u tradicionalnompodruju uzgoja (od uvale Kuta do tjesnaca Usko), u proizvodnji zasnovanoj na divljoj mlai imlai proizvedenoj u novim mrjestilištima školjkaša ukupnog kapaciteta do 50 milijuna mlai.Rast proizvodnje dagnji sa sadašnjih 2000 tona na 5000 tona dagnji, modernim mehaniziranimpuinskim uzgojem, izmještanjem na nove do sada neiskorištene površine Malostonskogzaljeva prema rijeci Neretvi.Pokrenuta je pokusna proizvodnja novih vrsta školjkaša: od vrsta za koje ve postoji razvijenatehnologija uzgoja (kapice), preko vrsta koje su u pilot fazi istraživanja (brbavica, periska,kunjka), do zanimljivih vrsta koje tek treba istražiti (prstac).Uzgajivai su poslovno-interesno organizirani kroz organizaciju proizvoaa / klastermalostonskog školjkarstva, koji je – u suradnji sa svim drugim znaajnim dionicima sektoraškoljkarstva (ukljuujui u prvom redu regionalnu i lokalnu samoupravu i njihove razvojne2 Na radionici održanoj u Stonu, 30.05.2008. godine, na kojoj su sudjelovali uzgajivai, predstavnici lokalne uprave isamouprave, znanstvenici i drugi zainteresirani za razvoj sektora školjkarstva, razmatrana su tri mogua scenarijarazvoja.18

institucije, tehnološko-inovacijski poslovni centar za marikulturu, sveuilište, tržišne distributere,turistiko-ugostiteljski sektor) – glavni nositelj svih razvojnih aktivnosti.Dio uzgojenih školjkaša trži se direktnom prodajom na mjestu uzgoja putem tradicionalnihotpremnih centara smještenih na plovnim objektima. Glavnina uzgojenih školjkaša trži se krozmoderne otpremno-distribucijske i purifikacijske centre okvirnog kapaciteta 30 tona za tržištepripremljenih školjkaša dnevno, od kojih je prvi izgraen na lokaciji Bistrina. Drugi otpremnodistributivnii purifikacijski centar je u vlasništvu novoformiranog interesnog klasteramalostonskih uzgajivaa/velike trgovako-proizvodne kompanije, izgraen vlastitim sredstvima isufinanciran sredstvima EU kroz IPA program.Školjkaši malostonskog zaljeva brandirani su proizvod zajamene standardne kvalitete,zdravstvene ispravnosti i zaštienog geografskog porijekla.Planirano poveanje proizvodnje dijelom e se tržišno plasirati kroz unaprijeeni plasman u RH(u prvom redu kroz turistiko-ugostiteljsku ponudu), a vei dio na EU tržište (u prvom reduItalija, pa i Francuska).Proizvodnja mlai osigurana je kroz mrjestilišta školjkaša izgraena kroz javno-privatnapartnerstva Sveuilišta u Dubrovniku i novoosnovanog klastera malostonskog školjkarstva ili / izainteresiranih uzgajivaa.Lokalna uprava (opine Ston, Dubrovako primorje, Janjina, Slivno) je preko svojih komunalnihpoduzea izgradila lokalnu kanalizacijsku mrežu, koristei sredstva centralne države.Turizam se razvija u sinergiji s razvojem marikulture, a planirana izgradnja novih turistikougostiteljskihkapaciteta vodi rauna o zahtjevima ouvanja okoliša i prirode. Ukupnost razvojana podruju Malostonskog zaljeva doprinosi ouvanju njegove izrazite prirodne vrijednostiprepoznate njegovom zaštitom u statusu Posebnog rezervata u moru.Planiranim razvojnim iskorakom sveukupna zajednica e profitirati na nain:1) prosjeni mali proizvoa e imati osiguranu pretpostavke za širenje proizvodnje i osiguranotržište2) županija e osigurati veu lokalnu zaposlenost, znaajan regionalni brand i doprinosskladnom i održivom razvoju podruja oko Malostonskog zajljeva3) država e dobiti proizvod koji e biti znaajni doprinositi pozitivnoj uvozno-izvoznoj bilanci upoljoprivredi / ribarstvu19

4. Strateške smjernice / mjere za razvoj malostonske školjkarskeindustrije4.1 Osnivanje snažne poslovno-interesne udruge malostonskih uzgajivaaZA ostvarenje bilo koje vizije, scenarija i strategije razvoja školjkarstva u Malostonskom zaljevuneophodno je povezivanje svih relevantnih subjekata u snažnu poslovno-interesnu udrugu,koja e biti temelj za povezivanje cijelog sektora u klaster sektora školjkarstva DNŽ u. Iako susvi uzgajivai danas udruženi u Ceh uzgajivaa organiziran od Obrtnike komore, njezina uloganije izražena u smislu poslovnih iskoraka, nego je više informativnog karaktera. Osnivanjeudruge „Stonski školjkari“ koja ujedinjuje sve velike i glavninu manjih školjkara je iskorak kojitreba promovirati na svim razinama. Postojea struktura uzgajivaa u kojoj dominira 6-7 veihuzgajivaa i veliki broj malih obrtnika jasno ukazuje na potrebu ovog naina organiziranja.Nekoliko veih obrtnika, postojee zadruge i trgovaka društva mogu biti nositelji poslovanjaklastera, s ciljem opstanka svih proizvoaa.4.2 Kontinuirana edukacija i pružanje sustavne strune potpore proizvoaima injihovim poslovno-interesnim organizacijamaŠkoljkarstvo Malostonskog zaljeva još je uvijek u velikoj mjeri temeljeno na tradicionalnimprincipima, korištenjem starih tehnologija uzgoja i prodajom na lokalnom tržištu. Modernizacijacijelog sektora na svom razinama ovisiti e o uspješnom provoenju kontinuirane edukacijeproizvoaa i njihovih udruga. Ta edukacija e biti posebno važna u svjetlu pridruživanja EU iprihvaanju EU legislative u proizvodnji i prometu školjkaša. Edukacija e se odvijati naprincipima radionica, teajeva ili praktine nastave, a predmeti pojedinih edukacijskih ciklusa eovisiti od izraženih potreba sektora, države i znanstvenih institucija. Centralna institucija zaodreivanje prioriteta edukacije e biti MARIBIC Poslovno i Tehnološko-inovacijski centar zamarikulturu, koji e temeljem konzultacija sa sektorom odreenivati prioritete, organiziratiedukacijske aktivnosti ili ih organizirati u dogovoru s drugim institucijama.4.3 Modernizacija cijelog sustava proizvodnjeModernizacija cijelog sustava proizvodnje je osnovni preduvjet i za podizanje razineproizvodnje, ali i za sam opstanak postojeeg obiteljskog naina uzgoja, te svekolikounapreenje postojeih lokalnih prilika, ouvanje gospodarsko demografske matrice podruja inovo zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova.Direktno vezano za prethodni stavak je i potreba za organizacijom postojeeg akvatorija sobzirom na vrste školjkaša i životne stadije koje bi prevladavale u pojedinim zonama.a) organizacija prema vrstama: rezerviranje užeg podruja (Usko-uvala Kuti) za uzgoj kamenicai ostalih skupljih vrsta (kapice), te ostalog (“semi i offshore”) podruja za moderni industrijskiuzgoj dagnji.b) organizacija prema životnim stadijima, kroz ustanovljavanje zaštienih podruja za matinestokove i prikupljanje mlai iz prirode.Mišljenje je svih zainteresiranih strana da je potrebno unutrašnjii dio zaljeva, od tjesnaca Uskodo uvale Kuti, koristiti iskljuivo za uzgoj visoko kvalitetnih i skupljih školjkaša, danas uglavnomkamenice, a u budunosti i nekim vrstama kapica (Pectinidae), periskom ili brbavicom. Uzgojovih vrsta obilježava vea potreba za manualnim radom i praenjem uzgoja, uzgoj se obavlja ufazama, te radi blizine naselja i tradicije uzgoja, predstavlja odlinu kombinaciju za uinkovitu iisplativu proizvodnju.20

Uzgoj dagnji, kao vrste koja se može industrijski uzgajati, a rutinski poslovi mogu potpunomehanizirati u svim fazama proizvodnje, bi se izmjestio iz unutrašnjeg dijela od tjesnaca Uskodo sjeverne granice uzgojnog podruja (Sreser-Blace).Iako je ideja nove organizacije uzgoja uinkovita i lako provediva na razini idejne osnove, njenaprimjena u praksi e ovisiti od nekoliko imbenika. To su:1) osiguravanja adekvatnih koliina mlai kamenice i drugih vrsta, bilo iz prirode ilimrijestilišta, za potrebe promjene uzgojnih vrsta,2) osiguravanje tehniko-tehnoloških i financijskih uvjeta za poetak uzgoja dagnji naotvorenijim dijelovima zaljeva,3) reorganizacija uzgojnih aktivnosti u skladu s prihvaenim planom novog zoniranjapodruja.4.4 Izgradnja modernih otpremno-distribucijskih centaraIzgradnja modernih otpremno-distribucijskih centara, koji e na sebe vezati proizvodnju,preradu, otpremu, monitoring proizvoda, standardiziranje i brigu o otpadu, a ime bi se riješilisve postojee barijere i kontroverze oko EU-prilagoenosti proizvodnje.Za normalno funkcioniranje današnje proizvodnje, po procjenama oko 3000 tona dagnji ikamenica, uz daljni rad postojeih otpremnih centara na plovilima, je potrebno napravitiotpremni centar na kopnu kapaciteta 20-30 tona i purifikacijski centar odgovarajueg kapaciteta.Kako se slini kapaciteti planiraju izgraditi na Bistrini, kroz projekte Sveuilišta u Dubrovniku(projekt MARIBIC- Tehnološko i poslovno-inovacijski centar za marikulturu; projekt Purifikacijskicentar), moglo bi se zakljuiti da se time zadovoljavaju interesi postojeeg školjkarskog sektora.Za planirani iskorak u proizvodnji potrebno je pristupiti planiranju izgradnje još jednog slinogcentra, u iju izgradnju bi svakako bilo važno ukljuiti jedan od velikih trgovakih prehrambenotrgovakihlanaca, kao jamstvo osiguranja prodaje svih proizvedenih koliina školjkaša.Kako se strategijskim dokumentima na razini države planira opisani razvojni iskorak, opisan uviziji razvoja školjkarstva u Malostonskom zaljevu, potrebno je prostornim planom predvidjeti imogunost ostvarenja ovog scenarija. To znai da se u prostornim planovima kao prioritet unjihovim izmjenama moraju predvidjeti lokacije za vei otpremni i purifikacijski centar kapacitetado 50 tona, te ostala pratea infrastruktura za potporu ove predviene proizvodnje.4.5 Iskorak u proizvodnji autohtone malostonske kameniceIskorak u proizvodnji autohtone malostonske kamenice s temeljnim strateškim ciljemproizvodnje 3000 tona malostonske kamenice, a kroz mjere koje ukljuuju: sustavnogospodarenje prirodnim i uzgajanim populacijama, daljnja organizacija podruja uzgoja, trajnimonitoring i na njemu temeljeno adaptivno upravljanje proizvodnjom, te izgradnju mrjestilištakamenica.Moderna školjkarska industrija, posebice kamenica, kapica i kuica, nezamisliva je bezproizvodnje mlai u mrjestilištima. Prednosti ove mlai su laka dostupnost i poznata cijena,manje nepoznanica i rizika vezano uz proizvodnju, što znaajno olakšava planiranje proizvodnjete dobivanje bankarskih kredita.Od vrsta koje se u Europi proizvode u mrjestilištima najbrojnija je pacifika kamenica,(Crassostrea gigas) i filipinska kuica (Ruditapes philipinarum), jer je i potražnja za ovimvrstama najvea. Do razine komercijalne proizvodnje u mrjestilištima je dovedena i atlantskakapica (Pecten maximus). Veina ostalih vrsta je na razini predkomercijalne ili pilot-znanstveneproizvodnje, a daljnji razvoj i usavršavanje onemoguava relativno spor razvoj komercijalnoguzgoja nekih vrsta.Tehnologija proizvodnje mlai plosnate kamenice je dobro poznata i usavršena. Meutim,proizvodnja mlai u EU je vrlo mala zbog niske potražnje, jer je – zbog zaraženosti veine21

uzgojnih podruja parazitima Bonamia i Martelia – uzgoj uslijed visokih mortaliteta ekonomskineisplativ.Rezultati pokusne proizvodnje mlai plosnate kamenice obavljeni na Sveuilištu u Dubrovnikukroz VIP projekt „Proizvodnja mlai malostonske kamenice“ financiran od Ministarstvapoljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva i TEST projekt „Pokusna proizvodnja mlaiškoljkaša“ financiran od Ministarstva znanosti i tehnologije, su doveli do potpunog usvajanjapostojee tehnologije proizvodnje mlai kamenice u mrjestilištu do razine njeneprimjenljivosti u proizvodnji.Za poetak proizvodnje mlai malostonske kamenice, preporueni su najjednostavnijinaini proizvodnje; od prikupljanja liinki od kamenica iz uzgoja, te njihova daljnjeg uzgoja umrjestilištu kroz 15-20 dana, naseljavanja na kolektore koji se inae koriste, te prebacivanjetakvih kolektora na daljnji uzgoj u more. Na ovakav nain se tijekom prirodne reproduktivnesezone od ožujka do srpnja, može odraditi 5-6 proizvodnih ciklusa, te time znaajno poveatibroj mlai u uzgoju. Ovakav tip mrjestilišta je jednostavan za primjenu, kadrovi za proizvodnjupostoje, a sva potencijalna mrjestilišta se mogu proizvodno vezati za mrjestilište u sklopuMARIBIC-a Sveuilišta u Dubrovniku na Bistrini, posebice što se tie proizvodnje algi zaprehranu liinki. Model ovog mrjestilišta e biti dostupan kroz suradnju sa Sveuilištem uDubrovniku od 2008. godine.Izgradnju veeg punosustavog komercijalnog mrjestilišta po uzoru na irska, španjolska ilifrancuska mrjestilišta, e biti potrebno usuglasiti s planom budueg razvoja sektora i rastaproizvodnje kamenice i s tim u vezi rasta potražnje za mlai.Preporuka je da se to mrjestilište napravi kao poduzetniki poduhvat zainteresiranihlokalnih imbenika- uzgajivaa, lokalne uprave i samouprave, znanstvenih institucija,kako bi se mla kao temeljni resurs školjkarske industrije, zadržala na lokalnoj razini.4.6 Moderni mehanizirani puinski uzgoj dagnjeModerni mehanizirani puinski uzgoj dagnje na podruju otvorenog dijela zaljeva prema rijeciNeretvi koji se odlikuje veim dubinama i do 30 metara, veom primarnom produktivnošu ineiskorištenim vodenim površinama za razvoj školjkarstva. Tradicionalni uzgoj malostonskedagnje je obiteljskog tipa temeljen na fizikom radu cijele obitelji. Kao takav, u uvjetima budueposlovne i porezne politike, on nee biti konkurentan dagnjama proizvedenim u EU koje seproizvode potpuno mehanizirano na uzgajalistima kapaciteta i do 1000 tona. Ve danashrvatskim tržištem dominira preraena dagnja iz Španjolske, u veim gradovima duž obale seve prodaje talijanska svježa dagnja, te je jasno da su promjene nužne. Ovim planom sepredvia uzgoj dagnje modernim puinskim uzgojem od tjesnaca Usko do rijeke Neretve. Prviparkovi na veim dubinama su ve postavljeni ispred uvale Bjejevica uslijed nedostatkakoncesija u tradicionalnom podruju uzgoja, te oni predstavljaju osnovu za organizaciju prvopokaznog puinskog-mehaniziranog uzgoja dagnje.Glavna znaajka ovakvog uzgoja su niže proizvodne cijene dagnje, te visoka ulaganja u radnibrod i prateu opremu za manipulaciju uzgojnim instalacijama u poetku poduzetništva.Potrebno je promovirati pilot projekt puinskog uzgoja dagnje kako bi se napravio pokazniuzgojni park i opremio radni brod za pokusnu proizvodnju, koja treba rezultirati usvojenomuzgojnom tehnologijom i finacijskom analizom, kao temelja za vee investicije.4.7 Unaprijeenje zdravstvene sigurnosti i ostalih standarda kvalitete konanogproizvodaUnaprijeenje zdravstvene sigurnosti i ostalih standarda kvalitete konanog proizvoda je odpresudnog znaenja za iskorak na nova tržišta, posebice zahtjevno EU tržište. Sigurnostpotrošaa je postala kljuna znaajka EU politike u sektoru hrane, te je postala glavnapretpostavka razvoja svih školjkarskih industrija u EU i zemljama koje izvoze na EU tržište.22

Sljedivost proizvoda i izgradnja infrastrukture koja je omoguuje je postala neizostavna karikacijelog prehrambenog sektora, posebice tržišta školjaša.Malostonski školjkaši moraju biti prepoznatljivi na tržištu po svojim zdravstvenim i proizvodnimstandardima, te oznaeni po izvornosti, podrijetlu, veliini i kvaliteti. Potrebno je oznaitiškoljkaše ili njihove proizvode markicama podrijetla, kvalitete, ekološke proizvodnje islino, na nain na koji se to radi u pojedinim europskim zemljama. Potrebno jepromovirati školjkaše i na njima temeljena jela kao svakodnevni obrok u hrvatskimhotelima i ostalim velikim potrošaima hrane (vojska, bolnice i sl), i openito promoviratiškoljkaše kao zdravu i za zdravstveni status ljudi vrlo poželjnu hranu.Moraju se poticati inicijative i projekti kojima je za cilj kreirati robne marke tipa „malostonskeškoljke“, „stonska kamenica“, „hrvatske dagnje“ i slino, kako bi se jasno istakle znaajkepojedinih proizvoda i proizvodnih podruja.4.8 Razvojno-istraživake aktivnosti u svrhu unaprijeenja školjkarske industrije(uvoenje komercijalno zanimljivih autohtonih vrsta školjkaša i proizvoda,tehnologija uzgoja i prerade)Diversifikacija marikulturne proizvodnje novim vrstama u uzgoju je jedan od naina da sepoveaju profiti poduzetnika kada se nosive uzgajane vrste nau u tržišnoj situaciji stabilneponude i cijena, a profitne margine postanu male. Uzgojem novih vrsta koriste se visoke cijenena tržištu, te time ostvaruju znaajne dodatne zarade, ustaljenoj nižeprofitnoj proizvodnjiosnovnih vrsta.Diversifikacija europske školjkarske industrije je znatno slabija u odnosu na uzgoj riba,ali se trenutno nekoliko vrsta uzgaja na industrijskoj razini. Dvije su glavne skupine objektidiversifikacije: školjkaši koji se uzgajaju na dnu (razne vrste kuica i prstavaca, posebice uŠpanjolskoj) i školjkaši koji se uzgajaju na plutajuim uzgojnim instalacijama (razne vrste kapicaposebice Pecten maximus u Irskoj). Poseban sluaj je uzgoj više vrsta puža petrova uha(Haliotis), koji se može uzgajati u moru ali i u recirkulacijskim sustavima.Od ovih vrsta jasno je da su u uvjetima Malostonskog zaljeva primjenjiva znanja o uzgojukapica (porodica Pectinidae), posebice jakovske kapice (Pecten jacobaeus), male kapica(Chlamys varia), te nekih drugih kapica.Osim nekoliko manjih muljevitih površina, uzgoj kuica na dnu nije mogu upotrebom postojeihi poznatih tehnologija.Možebitni uzgoj brbavica kao potencijalno zanimljive vrste na veim dubinama usporedo suzgojem dagnji ili kamenica na plutajuim parkovima na postojeim koncesijama predstavljaveliki izazov. Meutim kako je sam uzgoj brbavice nepoznat u Europi, posebice na ovakavnepoznat nain, te kako e i sustav koncesioniranja trebati mijenjati jer se po postojeojregulativi ne koncesionira dno mora ili je to barem upitno, diversifikacija ovom vrstom e bitisložena, ali dugorono predstavlja izazov. Prvi koraci su ve napravljeni pokusnomproizvodnjom mlai brbavice kroz projekte Sveuilišta u Dubrovniku.Od lokalnih vrsta zanimljive su plemenita periska, Pina nobilis i kunjka (lokalni naziv školjak,Arca noae), koje su zadnjih godina objekt istraživanja Instituta za more i priobalje Sveuilišta uDubrovniku. Preliminarni rezultati projekta uzgoja periske koji Institut izvodi u suradnji sBraniteljskom zadrugom „Mirna Luka“ ukazuju na izuzetno dobar rast periske u uvjetima uzgoja,te su osnova za ozbiljnije aktivnosti.Od ostalih potencijalnih kandidata za uzgoj jasno je da je najvei izazov prstac (Lithophagalitophaga), radi svoje cijene i vrijednosti za hrvatski turizam. Meutim uzgoj ove vrste još nijebio predmet znanstvenih istraživanja, pa je teško oekivati komercijalne iskorake uslijedeih nekoliko godina.Zakljuno, postojeu tradicionalnu proizvodnju školjkaša u Malostonskom zaljevu mogue je ukratkoronom razdoblju diversificirati s vrstama: 1) jakovska kapica (Pecten jacobaeus) i 2)mala kapica (Chlamy varia), 3. brbavica (Venus verrucosa) i 4. periska (Pina nobilis)23

Dugorono se preporua uvoenje petrova uha (Haliotis tuberculosus), kao vrsta kojezahtijevaju i razvoj novih uzgojnih tehnologija: uzgoja na dnu i recirkulacijskim sustavima.Osim toga, sugerira se i nastavak / poetak znaajnijih istraživanja na kunjki i prstacu.4.9 Osmišljavanje, priprema i provedba marketinške strategijeOsmišljavanje, priprema i provedba marketinške strategije kako bi se osigurala prodajastrategijom predviene poveane proizvodnje. Postojea proizvodnja od 3000 tona se danasuspješno plasira na lokalnom tržištu tijekom cijele godinu, tržištu Istre tijekom turistike sezone ikroz neke maloprodajne lance. Tijekom godine javljaju se manji poremeaji u prodaji, koji neutjeu znaajno na ukupni rezultat, ali je oito da je postojee opisano tržište blizu zasienosti,te je potrebno poeti poduzimati odgovarajue mjere za mijenjanje strukture prodaje, kupaca itržišta. Evidentno je da planirani razvojni iskorak mora, posebice što se tie kamenice, bitipraen iskorakom na EU tržišta. Ova aktivnost mora zapoeti odmah, kako bi razvoj tržištapratio razvoj sektora i poveanje proizvodnje. Stoga je neophodno: Napraviti marketinške studije za budui plasman hrvatskih školjkaša i raditi stalnepromidžbene akcije, Istražiti i razviti potencijalna tržišta, radi optimiziranja izvoznih aktivnosti, Aktivnije raditi na organiziranju manifestracija koje e promovirati malostonskeškoljkaše- tradicionalni „Dan kamenica za Sv. Josipa, 19.03.“ unaprijediti u županijskuproslavu sektora ribarstva i marikulture, a tijekom ljetnih mjeseci organizirati stalne„turistike fešte“ sa školjkašima kao glavnim motom organizacije.4.10 Planiranje izgradnje pratee školjkarske infrastrukture, manipulativni iskladišni prostori, radne obale, luice za radne brodice i plovila, izgradnjalokalne kanalizacijske mreže i prikljuak na regionalni kanalizacijski sustavNeum-Mljet, kao temeljna prepostavka za dugorono ouvanje kvalitetemoraTrenutno stanje na terenu obilježava potpuni izostanak kvalitetne pratee infrastrukture zapostojeu razinu proizvodnje, a posebice za planirani rast proizvodnje. Usvojenim prostornimplanom Županije Dubrovako-neretvanske u podruju Malostonskog zaljeva nije predvienainfrastruktura neophodna za normalno odvijanje školjkarske proizvodnje, što predstavlja velikiproblem u daljnjem razvoju. Meutim, isto tako je jasno da se planiranje infrastrukture moravezati za buducu strategiju razvoja školjkarstva u regiji, jer razina proizvodnje diktira i kapaciteteotpremnih i purifikacijskih centara, kapacitete luica i manipulativnih površina i ostale prateeinfrastrukture.Analizom stanja na terenu oito je da su lokacije za novu infrastrukturu teško dostupne, bilo dasu udaljene od obale (lokacija esvinica), od postojeeg regionalnog kanalizacijskog sustava(lokacije Bistrina i Soca) ili su na pomorskom dobru. Plan izgradnje mora se stoga uskladiti snizom drugih zakonskih propisa, sto ce znatno otezati njegovu realizaciju.Po svim parametrima mogu se predvidjeti dvije pogodne lokacije, a to su: uvala Bistrinaza otpremno-distribucijski centar i luka Hodilje za gradnju manipulativnih površina, te nanjih treba vezati sve ostale infrastrukturne zahvate.4.11 Trajno adaptivno participatorno usmjeravanje razvoja školjkarske industrijeTri kljuna koraka prema uspješnom gospodarenju prostorom i razvitku moderne školjkarskeindustrije su: procjena biološke i proizvodne nosivosti uzgojnog akvatorija, kao osnove za procjenumogue razine proizvodnje kvalitetnih školjkaša24

Uzgojni kapaciteti Malostonskog zaljeva su relativno teško procjenjivi te su zadnjih 30-takgodina procjene znaajno kolebale. Po SUO marikulture u Malostonskom zaljevu iz 2003.godine (Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split-Dubrovnik, 2003), koristei poznate metodeprocjene nosivog kapaciteta akvatorija, mogua je ukupna populacija školjkaša zakomercijalnu prodaju u koliinama od 48.870 t/g.Uzimajui u obzir uzgojna ogranienja i brojnost prirodnih populacija, procijenjeno je da biukupna mogua koliina uzgajanih školjkaša bila 28.215 tona godišnje proizvodnje. Zakratkorono razdoblje planiranja do 2010. autori studije su preporuili uzgoj školjkaša do 8.520tona/god. i pratei uzgoj morske bijele ribe od 1.280 tona/god.Iako je model uzgojnog kapaciteta usklaen s postojeom legislativom i okvirnim biološkimznaajkama akvatorija, postoji nekoliko problematinih pitanja koja e biti potrebno riješiti zazavršnu procjenu uzgojnog kapaciteta hrvatskog dijela akvatorija, a time i optimalne okvire zabudui razvoj školjkarske industrije. To su: 1) neriješena morska granica izmeu RepublikeHrvatske i Bosne i Hercegovine, posebice u vanjskom dijelu izmeu poluotoka Kleka i Pelješca,koja može znaajno smanjiti perspektive razvoja; 2) slabo poznata dinamika izmjene vodazaljeva, unosa hranjivih soli, uslijed recentnih izmjena hidrologije rijeke Neretve i Trebišnice, teglobalnog zatopljavanja i rasta temperature morske vode; te 3) sve lošije znaajke uzgajanihdagnji u unutrašnjem dijelu zaljeva, izražene kroz postotak mesa (koji se zadnjih godinakree izmeu 10-12% u sezoni reprodukcije) i sve vei broj izmriještenih dagnji u ljetnojsezoni kada je potražnja najvea.Kako je zadnjih godina evidentno da su dagnje u unutrašnjem dijelu zaljeva lošekvalitete, te da je obraštaj izraženiji neko ikada u zadnjih 40-tak godina, mogua jehipoteza da je ovaj dio zaljeva ve dosegao maksimalni nosivi kapacitet. Ako se pokažeda se to ve desilo, biti e potrebno razmotriti ponovnu uspostavu uzgoja ribe u Bistrini iBjejevici, koja je postojala do 1991. godine, radi poveanja unosa organskih materija u more. Struno gospodarenje divljim i uzgajanim populacijama školjkaša radi dugoronogosiguranja mlaiUzgoj školjkaša u odreenom podruju kad-tad se suoi s nedostatkom mlai za uzgoj izprirode kao razlogom usporavanja rasta proizvodnje. Uzroka uvijek ima više; od prelovaprirodnih populacija školjkaša, prodaje uzgajanih školjkaša prije prve prirodne sezone mrijesta,mortaliteta starijih jedinka, porasta predatora liinki i mlai. Problem nedostatka mlai nije tolikokarakteristian za dagnje, ali je svugdje obilježje uzgoja kamenica, posebice plosnatekamenice. Manjak mlai kamenice je ve zabilježen u Malostonskom zaljevu 2002. do 2004.godine, kada je poprimio dramatine razmjere. Kao pokušaj da se stanje popravi poglavarstvoŽupanije Dubrovako-neretvanske je financiralo projekt „Javni matini stokovi malostonskekamenice“ koji je izveden od Razvojno-istraživakog centra za marikulturu od 2004-2006.godine. Ustanovljen je na etiri lokacije u zaljevu matini stok selekcioniranih adultnihkamenica. Rezultati prvog mrijesta su bili odlini, a prihvat na privatnim uzgajalištima u blizinimatinih stokova odlian. Iako je pokazano da bi ustanovljavanje veeg broja ovakvihmatinih stokova znaajno poveao brojnost liinki i prihvat mlai, on dalje nijenastavljen, jer je novaenje i kolektiranje mlai kamenice u 2006. i 2007. godini biloznaajno poveano.Bez obzira na trenutno povoljno stanje, temeljem nedavnih vlastitih i svjetskih iskustava,preporua se ustanovljavanje javnih, zadružnih ili korporacijskih matinih stokovamalostonske kamenice. Predviene lokacije su Soca, Bistrina, Bjejevica i Brijesta. Proraun jeda bi ukupan broj kamenica na svim lokacijama bio oko 100 000 reproduktivno sposobnihjedinka, starosti od 2-7 godina, selekcioniranim iz uzgojnih populacija po brzini rasta i oblikuljušture. Projekt bi se trebao vezati na financiranje putem linije unaprijeenja marikulture putemselekcijskog rada, koji svake godine raspisuje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnograzvoja. Selekcijom brzorastuih jedinki odgovarajuih morfoloških znaajki u matinimstokovima se poboljšavaju i sveukupne znaajke uzgojnih populacija.Pored matinih stokova, uobiajeno je i formiranje zaštienih podruja-zona, u kojima jezabranjen izlov školjkaša iz prirode. Ovakva podruja nisu definirana u Malostonskom zaljevu.25

Smatra se da je izlov prirodne populacije kamenica naseljenih na betonskim stupovima mostana Bistirni, jedan od razloga za smanjen broj liinka i mlai u poratnom razdoblju. Zaproglašavanje ovih zona osim prethodnih znanstvenih istraživanja, potrebno je izgraditi i svijestu lokalnoj zajednici o znaenju tih zaštienih populacija za širu zajednicu.SUO studijom iz 2003. godine jedino je za podruje tjesnaca Usko preporueno da se nedozvoljava uzgoj komercijalnih školjkaša jer to podruje treba služiti prvenstveno za prikupljanjemlai kamenica. Sve sadašnje instalacije uzgoja treba ukloniti. Iako je studija trebala imatiizvršnu snagu, te instalacije do danas nisu uklonjene.26

5. Akcijski plan 2009-2012Akcijskim planom su razraene prioritetne aktivnosti koje su nužne da bi se u narednomkratkoronom-srednjoronom razdoblju maksimalno uinkovito krenulo s provedbom planaiskazanog kroz strateške smjernice / mjere u prethodnom poglavlju, odnosno ostvarivanjadugorone vizije razvoja Malostonskog zaljeva kao podruja gdje se na nasadima i uz ouvanjetisuljetne tradicije, razvija moderna školjkarska industrija kao znaajan element cjelokupnoglokalnog i regionalnog održivog razvoja.U nastavku je detaljnije razraena svaka od identificiranih prioritetnih aktivnosti.AKTIVNOST 1: Prezentacija razvojnog plana i objašnjenje nužnosti njegove provedbeNositelj Inicijativni odbor za provedbu akcijskog planaSudionici Udruga „Stonski školjkari“, postojee Zadruge uzgajivaa, interesne organizacije školjkara,uzgajivai, MARIBIC, Sveuilište U Dubrovniku, vei distributeri, predstavnici lokalnog turistikougostiteljskogsektoraSadržaj Identificiranje zainteresiranih proizvoaa i drugih interesnih grupa Javna prezentacija svrhe i oekivanih rezultata Lociranje potencijalnih izvora financiranja za sve aktivnosti predviene planom i imenovanjesubjekata za njihovu realizacijuOekivani Osnivanje trajne radne skupine za ostvarenje ciljeva aktivnostirezultat Publiciranje usvojenog razvojnog plana za školjkarstvo Malostonskog zaljevaRok izvedbe Do kraja 2008Potrebna Sredstva projekta COASTsredstvaAKTIVNOST 2: Unaprijeenje poslovno-interesne organiziranosti školjkarstva u Malostonskomzaljevu (udruge, zadruge, klaster)Nositelj Inicijativni odbor za provedbu akcijskog planaSudionici Udruga „Stonski školjkari“, postojee Zadruge uzgajivaa, interesne organizacije školjkara,uzgajivai, MARIBIC, Sveuilište U Dubrovniku, vei distributeri, predstavnici lokalnog turistikougostiteljskogsektoraSadržaj Identificiranje zainteresiranih proizvoaa i drugih interesnih grupa Javna prezentacija svrhe i oekivanih rezultata osnivanja udruge/klastera Izrada statuta ili drugog dokumenta potrebnog za uinkovit rad klastera Izrada plana rada klastera: prijedlog – aktivnosti iz ovog akcijskog plana ini osnovu za planrada klastara, a dio sredstava projekta COAST predvien za potporu razvojnim aktivnostimaškoljkarstva u Malostonskom zaljevu koristi se kao ueše koje je preduvjet u realizacijipoticajnih sredstava Ministarstva gospodarstvaOekivani Osnivanje klastera uzgajivaa školjkaša u Malostonskom zaljevurezultat Dokument o prioritetnim aktivnostima Izbor rukovodstva za ostvarenje ciljevaRok izvedbe Do kraja 2009PotrebnasredstvaSredstva SU RASPOLOŽIVA kroz natjeaje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,od projekta COAST i od Ministarstva gospodarstva27

AKTIVNOST 3: Izgradnja modernog otpremno-distribucijskog i purifikacijskog centraNositelj MARIBIC Tehnološko i poslovno-inovacijski centar za marikulturu, StonSudionici Zainteresirani uzgajivai, udruge, zadruge, trgovci i distributeriPotrebni Sredstva i prostor za izgradnju su osigurani od Svjetske banke, Ministarstva znanosti, visokogpreduvjeti obrazovanja i športa te Sveuilišta u DubrovnikuOekivani Izgradnja otpremno-distribucijskog i purifikacijskog centrarezultatRok izvedbe Do kraja 2009Potrebna Zatvorena financijska konstrukcijasredstvaAKTIVNOST 4: Informativno edukativne radionice za školjkareNositelj MARIBICSudionici Uzgajivai, države institucije, obrazovne institucijeSadržajPotrebnipreduvjetiOekivanirezultatRok izvedbePotrebnasredstvaSadržaj pojedinih radionica e se dogovarati tromjeseno. Do kraja, 2009. su odreene slijedeeprioritetne teme: „Postojei oblici poslovno-interesnog udruživanja“ „Higijenski paket mjera u proizvodnji školjkaša“ „HACCP standard u marikulturi” „Sljedivost proizvoda-Traceability „Puinski uzgoj dagnje“ „Problemi obraštaja u marikulturi“Svijest o nužnosti stalnog obrazovanja u promjenljivim uvjetima poslovanja i trženja proizvodaUpoznavanje proizvoaa s novim tehnologijama, novim standardima u proizvodnji i prometuškoljkaša, te primjena ovih standarda u proizvodnji.Stalno30000 kuna po radioniciAKTIVNOST 5: Pilot projekti uzgoja novih vrsta školjkašaNositelj Svi kvalificirani ponuaiSudionici -Sadržaj Razvoj tehnologije uzgoja novih vrsta školjašaIdentifikacija vrsta pogodnih za uzgoj s biološkog, tehnološkog i tržišnog aspekta- kapice, periska,brbavica, prstacBiološko-ekološke znaajke vrsta zanimljivih za uzgojProizvodnja mlai u mrjestilištuTehnologija uzgoja u reciklažnim sustavima i otvorenom moruPotrebni Identificiranje zajednikog interesa znanstvenog i poslovnog sektora u marikulturipreduvjeti Dostupnost istraživake infrastrukture za izvoenje projekataOekivanirezultatRok izvedbePotrebnasredstvaStudija o identifikaciji vrsta školjkaša za diversifikaciju proizvodnje u RHIzrada prijedloga projekata uvoenja u marikulturu novih vrsta školjkaša: kapice, brbavica, periska,kunjka, prstac i dr.Diversifikacija postojee školjkarske proizvodnje u RH novim vrstama školjkašaStalno: po izabranoj vrsti dvije godine za pilot projektOvisno o pojedinom projektu28

AKTIVNOST 6: Projekt rješavanja problema šteta od prirodnih predatoraNositelj Svi kvalificirani ponuaiSudionici Sveuilište u Dubrovniku, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Udruga uzgajivaa, uzgajivaiSadržaj Opisati razloge za recentno poveanje brojnosti predatorskih vrsta, posebice oradeUtvrditi mjere za kontroliranje prirodne populacije orade kontroliranim ribolovom mlai, odraslihjedinka i mrijesnih plova.Razviti tehniko-tehnološke mjere zaštite uzgajališta školjkaša.PotrebnipreduvjetiOekivanirezultatRok izvedbe 2009-2010PotrebnasredstvaProcjena o štetama nastalim na uzgajalištima prikupljanjem informacija od osiguravajuih društavai izvješima pojedinih izgajivaaDopusnice za ciljani ribolov orade u podruju rezervata Malostonski zaljevSmanjivanje šteta koje predatorske vrste rade na uzgajalištima školjkašaPoveani ulov orade u podruju Neretvanskog i Malostonskog kanala, kao novi resurs zakomercijalni ribolovRazvoj tehniko-tehnoloških mjera zaštite uzgajališta školjkašaZa provedbu integralnog projekta zaštite uzgajališta i ciljanog ribolova na predatore potrebno je300 00 kunaAKTIVNOST 7: Projekt rješavanja problema obraštajaNositelj Svi kvalificirani ponuaiSudionici Odjel za akvakulturu, Institut za more i priobalje, MARIBIC, uzgajivaiSadržaj Istražiti kvalitativne i kvantitativne znaajke obraštaja na uzgojnim instalacijamaOpisati biološke cikluse najznaajnijih i najštetnijih organizamaUtvrditi štete koje nastaju razvojem obraštaja, kroz kompeticiju za hranu obraštaja i uzgajanihškoljkaša i poveane troškove išenja i pripreme školjkaša za tržišteRazviti tehniko-tehnološke metode za smanjivanje obraštajaPotrebni Suradnja s uzgajivaimapreduvjeti Postavljanje pokusnog uzgajalištaOekivanirezultatOpisane kvalitativne i kvantitativne znaajke obraštajaOpisani biološki ciklusi najštetnijih vrstaPredložene tehniko-tehnološke metode za sprjeavanje obraštajaRok izvedbe 2 godine- 2009-2010Potrebna 350 000 kunasredstvaAKTIVNOST 8: Trajni monitoring uzgojnog podruja i uzgojnih populacijaNositelj Svi kvalificirani ponuaiSudionici Znanstvene i strune institucije, sektor školjkarstvaSadržaj Monitoring kemijskih i fizikih znaajki Malostonskog zaljeva; monitoring fitotoksinaMonitoring bioloških, ekoloških i sanitarnih znaajki akvatorija Malostonskog zaljevaMonitoring vrsta u uzgoju, uzgojnih podrujaMonitoring divljih populacija školjkaša i liinki gospodarski zanimljivih vrstaPotrebni Suradnja sa sektorompreduvjetiOekivani Poznavanje svih znaajki uzgoja i uzgojnog podruja i pravovremeno reagiranje na promjenerezultatRok izvedbe TrajnoPotrebna 250 000 kuna/godišnjesredstva29

AKTIVNOST 9: Izrada markentinške studije i otvaranje novih tržišta za malostonske školjkašeNositelj Svi kvalificirani ponuaiSudioniciSadržajOekivanirezultatIstražiti potencijalna tržišta za malostonske školjkaše, s aspekta potrebne kvalitete proizvoda zaizlazak na pojedina tržišta, moguih izvoznih koliina i potrebnih preduvjeta za uspješnu izvoznuaktivnostMarketinška studija za školjkarski sektorLociranje potencijalnih tržišta po vrstama, sezoni prodaje i tipu proizvodaIzbor partnera za pokusni izvozRok izvedbe 2 godine- 2009-2010Potrebna 250 000 kunasredstvaAKTIVNOST 10: Definiranje standarda kvalitete i prepoznatljivosti malostonskih školjkašaNositelj Svi kvalificirani ponuaiSudioniciSadržajOekivanirezultatCertificiranje svih uzgajališta, otpremnih centara i prodajnih mjesta potrebnim proizvodnim iprodajnim standardima- zdravstveni, sanitarni, HACCP, ekološki.Potrebno je svu proizvodnju koja zadovoljava gore navedene standarde nadalje zaštititi oznakama:zaštieno geografsko podrijetlo, zajameni tradicionalni proizvod, proizvod iz ekološkog uzgoja,Zaštieni i razvijeni brandovi: „malostonske školjke“, „malostonska kamenica“Standardizirani proizvodi po veliini, obliku, kvaliteti i koliini mesaDefinirani naini i oblici pakiranja kao zaštitnog znaka malostonskih školjkašaRok izvedbe 2 godine- 2009-2010PotrebnasredstvaTrošak projekata za pojedine oznake proizvoda: po 100 000 kunaNaknadni troškovi certificiranja i registracije pojedinih oznakaAKTIVNOST 11: Restrukturiranje proizvodnje u zaljevu prema predloženom planiranjuNositelj Udruge/klaster proizvoaa, postojee Zadruge uzgajivaa, interesne organizacije školjkaraSudionici Svi Studijom identificirani znaajni akteri i zainteresirane strane (ukljuivo: školjkare i njihovainteresna udruženja; predstavnike relevantnih upravnih i nadzornih tijela; ), Ministarstvopoljoprivrede i ribarstvaSadržaj Idejna osnova za restrukturiranje proizvodnje Analiza prikupljenih informacija i stajališta i izrada izvješa o zakljucima Financijska analiza troškova restrukturiranja Završna prezentacija i rasprava sa svim sudionicima sektoraPotrebnipreduvjetiOekivanirezultatFinanciranje strukturne promjene proizvodnje, kroz dostupne EU fondove, na nain da se osigurajupovoljni uvjeti nabave opreme za puinski uzgoj dagnji, te da se osigura financiranje projekata zaosiguranje potrebnih koliina mlai kamenice Upoznavanje školjkara sa idejom preustroja uzgoja po zonama i vrstama Postizanje konsenzusa za promjene ako se zadovolje potrebni preduvjeti Održivo korištenje postojeeg resursa mora za uzgoj kvalitetnih školjkaša i poveanjeprofitabilnosti uzgojem skupljih vrstaRok izvedbe Do 2012Potrebna Sredstva potreba za organiziraje sastanaka i završne radionice- 20 000 kunasredstva30

AKTIVNOST 12: Izgradnja mrjestilišta školjkašaNositelj MARIBIC u suradnji sa zainteresiranim poduzetnicima/državnim institucijamaSudionici -Sadržaj Identificiranje potencijalnih lokacija i njihovo ukljuivanje u prostorne planove Izrada idejne projektne dokumentacije za izgradnju i tehnologije proizvodnju mlai Izbor lokacije za mrjestilište školjkaša u Malostonskom zaljevu Izrada dokumentacije za lokacijsku i graevinsku dozvolu Izbor partnera za investiranje u izgradnju i dogovor o nainu korištenja tehnologijeproizvodnjeOekivani Izgradnja mrjestilišta školjkaša dogovorenog kapacitetarezultatRok izvedbe Do kraja 2010PotrebnasredstvaOkvirno 200 000 kuna za izradu projektne dokumentacije za lokacijsku i graevinsku dozvolu- idejnii graevinski projektOstali troškovi e ovisiti od kapaciteta mrjestilišta. Pravo punosustavno mrjestilište školjkaša sesastoji od pogona za uzgoj algi, liinaki uzgoj, uzgoj mlai do veliine od 1-2 cm, prostora zastrojeve, manipulativnog prostora, te ostalih prateih sadržaja. Kako postoji mogunost modularnogpristupa izgradnji može se za poetak pristupiti izgradnji i opremanju mrjestilišta kapaciteta 10milijuna komada mlai godišnje. Investicija u ovo mrjestilište, bez troška zemljišta, se procjenjuje naoko 2 milijuna kuna.AKTIVNOST 13: Pilot projekt modernog puinskog mehaniziranog uzgoja dagnjeNositelj Udruga/klaster, zadruge, vei uzgajivaiSudionici Uzgajivai, znanstvene , strune i državne institucijeSadržaj Optimiranje modernog puinskog uzgoja dagnje uvjetima Malostonskog zaljevaPilot proizvodnja dagnje puinskim uzgojemOpremanje broda opremom potrebnom za mehanizirani radAnaliza profitabilnosti puinske proizvodnje i kvalitete proizvedenih dagnjiPotrebni Izrada kvalitetnog projekta za korištenje UNDP sredstava, kao osnova za pravi IPA projektpreduvjeti Zainteresiranost uzgajivaa za ovaj nain proizvodnje dagnjeOekivanirezultatPilot uzgajalište dagnje na veim dubinama i mehanizacija proizvodnjeVea profitabilnost puinskog naina uzgoja dagnji i bolja kvaliteta proizvoda, manji obraštaj i boljirastRok izvedbe Do kraja 2011Potrebna Okvirno 400 000 kunasredstva31

AKTIVNOST 14: Osiguravanje prostora za izgradnju otpremih centara, mrjestilišta i obalneinfrastrukture za marikulturu u prostornim planovima DNŽ i opinaNositelj Županija Dubrovako-neretvanska. Opine Ston, Dubrovako primorje, Janjina, SlivnoSudionici Županija, opine, klaster uzgajivaa, udruge, zadrugeSadržaj Identificiranje potencijalnih lokacija za navedenu marikulturnu infrastrukturuUgraivanje izabranih lokacija u tekue izmjene prostornog plana DNŽ i opinaIzbor prioritetnih lokacija i izrada dokumentacije za izgradnjuOekivani Rezervirane lokacije za marikulturnu infrastrukturu na kopnu u prostornim planovima županije irezultat opinaRok izvedbe Do kraja 2009PotrebnasredstvaAKTIVNOST 15: Izgradnja kanalizacijskih sustavaNositelj Opine Ston, Dubrovako primorje, Janjina i SlivnoSudionici Opine, Županija, Vlada RHSadržaj Konsenzus svih sudionika o potrebi zajednike akcije Izrada projektne dokumentacije ako ne postoji Zajedniki nastup prema Vladi RH za rješenje ovog problemaPotrebni Konsenzus o neophodnosti gradnje kanalizacijskih sustava kao pretpostavke za održivi razvitakpreduvjeti školjkarstva i turizmaOekivanirezultatPovezivanje svih naselja u Malostonskom zaljevu na regionalni kanalizacijski sustav Neum-Mljet,kao osnova za održivo školjkarstvo, turizam i ouvanje kvalitete životne sredineRok izvedbe Do kraja 2015Potrebna Iznos dostupan nakon izrade idejne projektne dokumentacije za sve kanalizacijske sustavesredstva32

Integralni plan razvoja školjkarstva u ušurijeke Krke (s Akcijskim planom za period2009. – 2012.)33

SažetakIzraenim Akcijskim planom razvoja školjkarstva u ušu rijeke Krke za period 2009.do 2012. prikazano je postojee stanje uzgoja školjkaša, a provedenom SWOT analizomobjektivno su sagledane snage, slabosti, mogunosti i prijetnje njegovog daljnjeg razvoja. Vizijaintegralnog plana razvoja do 2012. temelji se na pretpostavkama da je lokalna samouprava, 1)uz pomo državnih sredstava, riješila odvodnju komunalnih voda gradova i naselja uz tok rijekeKrke ime je osigurano da je uše podruje I. kakvoe mora; te 2) provela izmjene i dopuneprostornih planova, kojima su proširena postojea uzgojna podruja, a izgraena su i novauzgajališta na Prukljanskom jezeru.Proizvodnja dagnji je oko 5.000 tona ostvarena dijelom uzgojem u dubljim vodenimslojevima, primjenom novih tehnologija i mehanizacijom proizvodnje, a temelji se na prirodnojmlai. U polikulturi s dagnjama na dubini od 5 do 8 m, a i dublje, razvijen je kontrolirani uzgojkamenica. Proizvodnja je oko 1.000.000 kom., a temelji se na prirodnoj mlai. Na Prukljanskomjezeru zapoeo je kontrolirani uzgoj jakovske kapice (Pecten jacobaeus) i male kapice(Chlamys varia) dijelom temeljen na prirodnoj mlai, a dijelom proizvedenoj u modernommrjestilištu školjkaša u Stonu. Proizvodnja je organizirana u polikuturi (školjkaš-školjkaš). Usuradnji s mrjestilištem u Stonu pojedini uzgajivai zapoeli su pilot proizvodnju uzgoja na morskomdnu novih vrsta školjkaša: kuice kuice (Tapes decussatus) i prnjavice (Venus verrucosa).Na Martinskoj je sredstvima lokalne samouprave i države te dijelom sufinanciransredstvima predpristupnih fondova EU kroz IPA program izgraen otpremni i purifikacijskicentar. Centar je u vlasništvu udruge uzgajivaa, koja je i nositelj proizvodnje i svih marketinškihaktivnosti. Proizvedeni školjkaši nose robnu markicu (Šibenska pidoa ili sl.) i zadovoljavaju sveeuropske kriterije. Dijelom se plasiraju u RH (u prvom redu kroz turistiko-ugostiteljsku ponudu),a dijelom na EU tržištu (u prvom redu Italiji i Francuskoj).U tijeku je priprema dokumentacije za izgradnju mrjestilišta jakovske kapice (Pectenjacobaeus) i kuice (Tapes decussatus), a u sinergiji s razvojem turizma izrauju se planovirazvoja akvakulture otonih podruja.Planiranim razvojem školjkarstava zajednica e profitirati tako da e:1. uzgajivai imati osigurane pretpostavke za širenje proizvodnje i sigurno tržište;2. županija osigurati veu lokalnu zaposlenost, znaajan regionalni brand i doprinosskladnom i održivom razvoju uša rijeke Krke;3. država dobiti proizvod koji e doprinositi pozitivnoj uvozno-izvoznoj bilanci upoljoprivredi/ribarstvu.Prioritetne aktivnosti kojima e se predložena vizija postupno ostvarivati u razdoblju 2009.-2012. ukljuuju:1. prezentaciju razvojnog plana i objašnjenje nužnosti njegove provedbe, jer je injenicada uzgajivai nemaju interes za opisanu viziju razvoja uzgoja, unato tomu što sveobjektivne analize buduih scenarija opstanka sektora ukazuju da je razvojni iskorakegzistencijalna nužnost za veinu dionika;2. osnivanje jake i dobro organizirane poslovno-interesne udruge uzgajivaa (odnosnoosnaživanje postojeih oblika organiziranja), ime bi se postavila osnova za sustavnobavljenje problemima razvoja i stalnog unaprjeenja proizvodnje veim ukljuivanjemposlovnog sektora, što je kljuna karika razvoja;3. modernizaciju cijelog sustava proizvodnje, što je osnovni preduvjet za podizanje razineproizvodnje, opstanka postojeeg obiteljskog naina uzgoja, ouvanja gospodarskodemografskeslike podruja te mogunost novog zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova;35

4. izgradnju modernog otpremnog i purifikacijskog centra, koji e uz sebe vezatiproizvodnju, otpremu, monitoring kakvoe krajnjeg proizvoda i brigu o otpadu, a ime bi seriješili sve postojee barijere i kontroverze oko EU-prilagoenosti proizvodnje;5. iskorak u proizvodnji, s temeljnim strateškim ciljem proizvodnje 5 000 tona dagnji i1.000.000 kom. kamenica, a kroz mjere koje ukljuuju: sustavno gospodarenje prirodnim iuzgajanim populacijama, trajni monitoring, daljnje zoniranje podruja uzgoja, uzgoj novihsvojti, korištenje dubljih pogodnih vodenih slojeva, ouvanje ekološke ravnoteže akvatorija,zapošljavanje visokoobrazovanog kadra i dugorono izgradnju mrjestilišta;6. osmišljavanje, pripremu i provedbu izvozne strategije, da bi se osigurala prodajastrategijom predviene poveane proizvodnje bez zasienja lokalnog tržišta.36

SummaryAn integral plan of development in the estuary of the Krka River shows the current statusof breeding of shellfish, and conducted SWOT analysis objectively analyzed the strength,weaknesses, opportunities and threats to its future development.The vision of the integrated development plan till 2015. is based on the assumptions thatthe local government, 1) with the help of state funds, has resolved the drainage of waste watersfrom towns and villages along the course of the Krka river which secures that the estuary areais of 1 st quality, and 2) has implemented amendments to regional plans, which expandedexisting breeding areas, and built new ones on Prukljan Lake.Production of mussels is about 5,000 tonnes. achieved in the deeper water layers, byapplication of new technology and by mechanizing the production that is based on a naturalspawn. In poly-culture with mussels at a depth of 5 to 8 m, and deeper, the controlled cultivationof oysters is developed. Production is about 1,000,000 pcs. (approx. 60 tonnes) and based onnatural spawn. Controlled breeding of Jacob’s scallops (Pecten jacobaeus) and of smallscallops (Chlamys varia) began on Prukljan lake, partly based on natural spawn, and partly onspawn produced in modern bivalves nursery in Ston. Production is organized in shells-shellspoly-culture. In cooperation with the hatcheries in Ston some breeders have started pilotproduction of breeding on the sea bed of new types of shellfish clams (Tapes decussatus) andWart Venus (Venus verrucosa).Distribution and purification centre is built on Martinska with the local government andstate funds and partly co-financed with pre-funding of EU funds through the IPA program. TheCentre is owned by breeder association, which is a bearer of production and all marketingactivities. Produced shellfish carry trade-mark (“Sibenik pidoa” or the like) and meet allEuropean criteria. It is partly placed in Croatia (primarily through tourism and catering facilities),and partly on the EU market (primarily Italy and France).The preparation of documentation for the construction of nursery for Jacob’s scallops(Pecten jacobaeus) and clams (Tapes decussatus) is in progress. The plans are being made forthe development of aquaculture of insular areas in synergy with the development of tourism.Priority activities that will gradually realize the proposed vision in the period 2009-2012 willinclude:1. Presentation of the development plan and an explanation of the necessity of itsimplementation, because of the fact that breeders have no interest in the described visionof breeding, despite the fact that all objective analysis of future scenarios for the survival ofthe sector indicate that the developmental step forward is the existential necessity for themajority of stakeholders,2. Establishment of a strong and well organized business-interest association ofbreeders (or strengthening of existing forms of organization), which would set the basis forsystematic engagement with the problems of development and constant upgrading ofproduction by greater involvement of business sector, which becomes a key link in thedevelopment.3. Modernization (technological - organizational) of the entire system of production,which is - with the preserved quality of the environment (for which the prerequisites are thecompletion of construction of the sewage and the development and implementation of anintegrated management plan for the estuary) - the basic prerequisite for raising production,for the survival of the existing methods of family farming, for preserving the economicdemographicpicture of the region as well as for the possibility of new employment of highlyeducated personnel.4. Building modern transport-distribution centres, (and the operational waterfront for theneeds of aquaculture), which will tie themselves with the production, shipping, monitoring of37

end-product quality and waste disposal, and thus to resolve all existing barriers and thecontroversy around the EU-adjusted production;5. Step forward in the production, the basic strategic goal of the production of 5,000 tonnesof mussels and 1,000,000 pieces of oysters, and through measures that include: asystematic management of natural and breeding populations, permanent monitoring, furtherzoning of areas for breeding, cultivation of new species (Jacob’s cap, small cap and clams),troubleshooting biofouling, the use of suitable deep water layers, preserving theenvironmental environment equilibrium, employment of higher-educated personnel and inlong-term construction of the nursery;6. Development, preparation and implementation of export strategies, to ensure sales ofthe anticipated increased production without the saturation of local markets.38

1. Uvod ili motivacija za izradu planaMarikultura, odnosno uzgoj vodenih organizama u moru, kao gospodarska aktivnost se snažnorazvila u cijelom svijetu, Europi i Hrvatskoj. Danas je marikultura snažna industrija s godišnjomstopom rasta od oko 8% i visokom profitabilnosti, posebice u razvijenim zemljama. Ukupnasvjetska akvakulturna proizvodnja je 2004. godine ve dosegla ukupno 60 milijuna tonauzgajanih vodenih organizama. Svjetskom marikulturom – uzgojem morskih organizama –koliinski dominira uzgoj školjkaša (11 milijuna tona) morskog bilja i algi (10,5 milijuna tona), aslijede morske ribe i kozice s oko 2 milijuna tona. Samo se pacifike kamenice u svijetu uzgajaak 4,2 milijuna tona.Djelatnost marikulture predstavlja veliki potencijal za razvoj hrvatske obale i otoka. Osnovniargumenti za ovu tvrdnju ukljuuju u prvom redu razvedenost obale i posljedino punopotencijalnih lokaliteta za uzgoj ribe i školjkaša, tradiciju uzgoja i poznavanje tehnologija,postojanje velikog broja školovanih kadrova te izuzetno veliko turistiko tržište. Imajui u vidusve reeno, moglo bi se pretpostaviti da je hrvatska marikultura ve jako razvijena i konkurentnatakmacima iz Europe koji baštine sline proizvodne pretpostavke. Nažalost to nije tako.Iako je državnom strategijom s poetka 21. stoljea predvien brzi rast godišnje proizvodnje na10 000 tona morske bijele ribe i 20 000 tona školjkaša, osam godina kasnije, gotovo ništa senije promijenilo. Proizvodnja je ostala ista, tehnološki iskorak u proizvodnji kroz izgradnju iuspostavu mrjestilišta nije se dogodio, a nije se promijeni niti nain trženja proizvodimamarikulture. Nadalje, recentno usvojenim prostornim planovima su smanjena podruja za novirazvoj marikulture, posebice uzgoja riba. Naime, steeni imidž velikog zagaivaa i neugodnogsusjeda uinio je da se u planiranju marikultura doživljava kao konfliktna sektorima turizma,marina, vikendaša, a ne kao komplementarna što je takoer mogue i štoviše – prema scenariju/ modelu integralnog razvoja – poželjno. Konano, ulaskom u EU Hrvatska e otvoriti tržištevelikim koliinama morske ribe iz Grke, školjkaša iz Italije, Francuske i Španjolske, što možeoznaiti kraj razvojnih ambicija hrvatske marikulture, i daljnji doprinos scenariju razvojahrvatskog turizma koji se svodi na „prodaju“ mora, sunca i jeftine radne snage. Ogromnipotencijali razvoja marikulture o kojima su sanjale generacije e biti gotova pria, a veliki brojkadrova koji se danas obrazuju za njezin razvoj e imati promašene karijere.Ovako depresivnom ali realnom scenariju se možemo barem dijelom suprotstaviti brzimrazvojem školjkarstva u tri za to predviene zone: podruju Malog mora i Malostonskog zaljeva,ušu Krke i podruju Novigradskog mora - JI akvatorija otoka Paga. U ove tri zone, još uvijek sestignu, u vremenom preostalom do ulaska u EU, postaviti temelji moderne industrije koja e bitikonkurentna glavnim EU takmacima.Integralnim planovima razvoja za ova tri podruja izraenim u okviru projekta COAST, nastojise objektivno sagledati komparativne prednosti i slabosti, te s njima u vezi mogunosti i prijetnježeljenom razvoju, kao i predložiti konkretne aktivnosti ijom provedbom bi se u narednomkratkorono-srednjoronom razdoblju mogao napraviti iskorak od postojeeg stanja koji jeapsolutno nužan za opstanak i daljnji održivi razvoj djelatnosti.39

2. SWOT analiza uzgoja školjkaša u ušu rijeke KrkeProvedena SWOT analiza prikazana na tablici 1 rezultat je nekoliko sastanaka s uzgajivaimaškoljkaša u ušu rijeke Krke. Analiza pokazuje da u ušu rijeke Krke postoje realne mogunostidaljnjeg razvoja uzgoja školjkaša, ali je evidentno da postoji i niz slabosti i prijetnji iji sepotencijalno djelovanje mora sprijeiti i/ili smanjiti, ako se povoljni prirodni potencijali želeracionalno koristiti.Tablica 6. Rezultati SWOT analizeSnaga Prirodna pretpostavka:visokoproduktivno boatopodruje; Brzi rast školjkaša Bogata prirodna rastilišta dagnje;Stabilna koliina prirodne mlai Dvadesetpetogodišnja tradicijauzgoja Osiguran prostor za daljnji razvojškoljkarstva Naelna podrška svih razinavlasti konceptu razvojuškoljkarstvaMogunosti Uvoenje novih tehnika itehnologija uzgoja dagnji Razvoj uzgoja drugih vrsta(kamenica; ešljaa; kapice; …) Veliko EU tržište školjkaša idobre perspektive hrvatskogtržištaSlabosti Komunalne otpadne vodenaselja i od nautikog turizma Neorganizirano tržište isamostalni nastup uzgajivaa Postojanje sivog tržišta Nerazvijeni marketing;nedostatak robne marke; … Nedostatak otpremnog ipurifikacijskog centra Nedostatak jake strukovneudruge lokalnih uzgajivaa Sporost/zastoj u operativnojprovedbi razvojnih planova(npr. par godina zastoja uprovedbi OPC-a) Crno tržište 30% ukupneproizvodnje (200 tona crnoguzgoja, ronjenja … a ovi spovlasticama cca 500tona)Prijetnje Mortaliteti uzrokovanioslaenjem akvatorija Obraštaj uzgojnih instalacija ikonzumnih školjkaša Predatorske ribe Fekalno zagaenje (cijeli slivKrke do Šibenika) Plovni put i štete uzrokovanebrzom plovidbomSWOT analiza ukazuje na postojanje snažnih pretpostavki i prirodnih mogunosti za daljnjirazvoja uzgoja školjkaša u ušu rijeke Krke. Podruje svojim geomorfološkim i ekobiološkimkarakteristikama pruža izvanredne uvjete za razvoj akvakulture, a radi velikog unosa hranjivihtvari rijekom uše je jako eutrofizirano. Visoka organska produktivnost fitoplanktona pogodujerazvoju bogatih populacija mikrozooplanktona. Velike koliine fitoplanktona, mikrozooplanktonai detritusa uzrokuju brzi rasta školjkaša i kratki, gotovo jednogodišnji uzgojni ciklus, te jeproizvodnja znatno profitabilnija.Snaga je i 25 godina tradicije kontroliranog uzgoja dagnji. U odnosu na neka druga uzgojnapodruja u Hrvatskoj (Malostonski zaljev i Limski kanal) može se rei da ta tradicija i nije tako40

duga, no u tom vremenu skupljena su brojna saznanja i iskustva o kontroliranom uzgojuškoljkaša u boatim vodama.Izuzetna snaga uša rijeke Krke su bogate prirodne populacije dagnji koje su uzduž ušanalaze u razliitim fizikalno-kemijskim uvjetima (slanost, temperatura i sl.) te je njihovreproduktivni ciklus razvuen na gotovo cijelu godinu s dva maksimuma: primarni u proljee isekundarni u jesen. Prirodna produkcija mlai u dubljim stabilnijim slojevima (slanost >30 psu) uproljee (travanj) na dubini 3 m viša je od 5 000 jedinki na 125 cm 2 . Koliine prihvaene mlaina uzgajalištima vee su od potreba za daljnji uzgoj do komercijalne veliine.Prostornim planovima Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika osiguran je prostor za daljnjirazvoj akvakulture u ušu, a osigurani su i prostorni uvjeti za razvoj uzgoja na otocima, te bi se,prema dosadašnjim saznanjima i stupnju istraženosti podruja, proizvodnja morskih organizamau županiji mogla višestruko poveati bez znaajnijeg narušavanja ekološke stabilnostiakvatorija. Uz to sve lokalne vlasti, Županija i Grad Šibenik, pružaju punu podršku razvojuuzgoja školjkaša i riba.Najizraženija slabost uzgoja školjkaša u ušu rijeke Krke je u potpunosti neorganizirano tržištena kojem uzgajivai nastupaju potpuno samostalno. Uglavnom se školjkaši trže lokalno nauzgajalištima i u restoranima ili se prodaju na ribarnicama i trgovakim lancima, bez postojanjamarkica ili oznaka o podrijetlu. Uzgajivai sami traže nova tržišta i vlastitim vozilimahladnjaama transportiraju školjkaše do kupca. Ne provode se ni zajednike marketinškeaktivnosti, a nisu pokrenute niti aktivnosti da se napravi vlastita robna marka (brand)«ŠIBENSKE PIDOE», koja bi potrošau garantirala kvalitetu dagnje. Stoga je tržište podložnosivom prometu i nelojalnoj konkurenciji izlovljenih prirodnih populacija dagnji, posebice uturistikoj sezoni kada je i prodaja najbolja. Problema sivog tržišta je i injenica da se školjkašitrže bez veterinarsko-zdravstvene kontrole te mogu uzrokovati trovanja potrošaa od kojeg biposljedice osjetili svi legalni uzgajivai školjkaša.Slabost uša su i komunalne otpadne vode naselja Bilica, Raslina i Zatona koja nemajuizgraeni kanalizacijski sustav. Nedostatak kanalizacijskog sustava ujedno je i prijetnja radi veregistriranih fekalnih oneišenja i zabrane prodaje školjkaša.Velika slabost je i nedostatak modernog otpremnog i purifikacijskog centra za išenje,pakiranje i održavanje živih školjkaša jer se ne mogu postii sanitarno-zdravstveni standardipropisani legislativom EU i Hrvatske.Slabost je i nedostatak jake strukovne udruge jer pojedini uzgajivai nemaju mo lobiranja kakobi privukli državna i županijska sredstava za razvoj akvakuture, a takoer nedostaje i zajednikainicijativa za rješavanje kljunih problema školjkarstva u ušu rijeke Krke, posebice izgradnjiotpremnog i purifikacijskog centra i obalne infrastruktura.Mogunosti razvoja školjkarstva u ušu rijeke Krke uvoenje je novih tehnologija i tehnikauzgoja školjkaša te uvoenje novih vrsta u akvakulturnu proizvodnju, prije svega kamenice(Ostrea edulis) i školjkaša porodice ešljaa jakovske kapice (Pecten jacobaeus) i male kapice(Chlamys varia). Velike proizvodne mogunosti kriju se u korištenju dubljih, danas nekorištenihslojeva morske vode, organizacijom uzgoja školjkaša na postojeim plutajuim linijama upolikulturi (školjkaš-školjkaš ili riba-školjkaš), ime bi se ostvarila poveana proizvodnja, smanjilitroškovi proizvodnje, tržištu ponudili novi proizvodi te ostvarila dodatna zarada i racionalizacijaradne snage.Kontrolirani uzgoj kamenica i malih kapica mogao bi se organizirati prihvatom prirodne mlai, aza uzgoj jakovske kapice, radi prelova matinog stoka, uz prihvat prirodne mlai trebala bi sekoristiti i mla uzgojena u mrjestilištu. Prema prirodnim populacijama optimalne dubine za uzgojkamenica bile bi od 5 do 8 m, a jakovske kapice i male kapice od 10 do 15 m, no prijeorganizirane proizvodnje trebaju se u pokusnom uzgoju istražiti optimalne dubine za prihvatmlai, tempo rasta i mortaliteti uzgajanih školjkaša. Istraživanja su nužna da bi se odredilotrajanje uzgojnog ciklusa, od liinke do konzumne veliine, temeljem kojeg bi se mogle izraditi41

studije financijske opravdanosti uzgoja. Uz jakovsku kapicu, prilikom kolektiranja mlai, moguse sakupiti i manje koliine i kraljiine kapice (Aequipecten opercularis L.) i pokrovae (Chlamysflexuosa), ije su tehniko-tehnološke odrednice uzgoja istovjetne uzgoju jakovske kapice.Dugorono u akvakulturnu proizvodnju uša rijeke Krke, na muljevitom dnu, mogao bi se uvestii kontrolirani uzgoj kuice (Tapes decussatus) temeljem postojeih poznatih tehnologija iuzgojem mlai u mrjestilištu. Razvojem ekonomski opravdane tehnologije proizvodnje mlai umrjestilištu potencijalno zanimljiv na morskom dnu mogao bi biti i uzgoj prnjavice (Venusverrucosa).Posebnu mogunost pruža veliko i nezasieno EU tržište školjkaša, na kojem i najveaplanirana hrvatska proizvodnja predstavlja malu koliinu, jasno uz uvjet da se dostignu iprihvate sanitarno-zdravstveni standardi propisani legislativom EU, provede uspješan marketingi uzgoji dovoljni koliini školjkaša za kontinuiranu opskrbu tržišta. Za hrvatsku proizvodnju dagnjinajbolje potencijalno tržište je svakako talijansko tijekom ljetnih mjeseci, kada je potrošnjavelika, a udaljenost od naših uzgajališta nije velika jer su veletržnice i distribucijski centridostupni u roku od 24 sata. Za poveanu proizvodnju kamenica, kao i u proizvodnji dagnji,talijansko tržište je najatraktivnije, jer je Italija ne proizvodi u veim koliinama, a najvei jeuvoznik u Europi.Najvea prijetnja razvoju uzgoja školjkaša u ušu rijeke Krke su fekalna zagaenja, jer okolnanaselja Bilice, Raslina i Zaton nemaju izgraeni kanalizacijski sustav. Broj fekalnih bakterija odkolovoza do prosinca 2007. na pojedinim uzgajalištima kretao se od 750 do 3,5 x 10 3 . Prodajaškoljkaša je zabranjena, a sukladno l. 5. Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima zaizlov, uzgoj, proišavanje i stavljanje u promet živih školjkaša («Narodne novine» br. 117/04)koji propisuje podruja kakvoe mora, uše rijeke Krke uvršteno je u podruje II kakvoe mora(

3. Vizija i mogui scenariji razvoja uzgoja školjkaša3.1 VizijaVIZIJA ŠKOLJKARSTVA 2015. U UŠU RIJEKE KRKEUše rijeke Krke podruje je I kakvoe mora jer je osigurana infrastruktura i pravilaponašanja koja to omoguuju (lokalna samouprava je uz pomo državnih sredstava riješilaodvodnju komunalnih voda gradova i naselja uz tok rijeke Krke; legislativom i nadzoromriješen je problem oneišenja od nautikog turizma; …).Napravljene su izmjene i dopune prostornih planova, a postojea uzgojna podruja suproširena i izgraena su nova uzgajališta na Prukljanskom jezeru.Proizvodnja dagnji od oko 5 000 tona ostvarena je dijelom uzgojem u dubljim vodenimslojevima, primjenom novih tehnologija i mehanizacijom proizvodnje, a temelji se naprirodnoj mlai.U polikulturi s dagnjama na dubini od 5 do 8 m, a i dublje, razvijen je kontrolirani uzgojkamenica. Proizvodnja je oko 1 000 000 kom., a temelji se na prirodnoj mlai.Na Prukljanskom jezeru zapoeo je kontrolirani uzgoj jakovske kapice (Pecten jacobaeus)i male kapice (Chlamys varia) dijelom temeljen na prirodnoj mlai, a dijelom proizvedenoju modernom mrjestilištu školjkaša u Stonu. Proizvodnja je organizirana u polikuturi(školjkaš-školjkaš).U suradnji s mrjestilištem u Stonu pojedini uzgajivai zapoeli su pilot proizvodnju uzgojana morskom dnu drugih vrsta školjkaša: kuice kuice (Tapes decussatus) i prnjavice(Venus verrucosa). U tijeku je priprema dokumentacije za izgradnju mrjestilišta jakovskekapice (Pecten jacobaeus) i kuice (Tapes decussatus), a u sinergiji s razvojem turizmaizrauju se planovi razvoja akvakulture otonih podruja.Na Martinskoj je izgraen otpremni i purifikacijski centar na Martinskoj. Centar je uvlasništvu udruge / zadruge / klastera uzgajivaa, koja je i nositelj proizvodnje i svihmarketinških aktivnosti.Proizvedeni školjkaši nose robnu markicu (Šibenska pidoa ili sl.) i zadovoljavaju sveeuropske kriterije.3.2 Mogui scenariji razvoja uzgoja školjkašaProstorni plan Šibensko-kninske županije (2002.) i Prostorni plan ureenja Grada Šibenika(2003. i 2007.) odredili su se za selektivni razvoj marikulture i prostorno su ograniili podrujeza uzgoj školjkaša u ušu rijeke Krke u skladu s ostalim korisnicima prostora. Studijom utjecajana okoliš za objekte akvakulture u zoni uša rijeke Krke (2004.) planiran je ukupni uzgojnikapacitet školjkaša 3.000 t/god.MPŠVGD u razdoblju od 2003. do 2007. godine izdalo je 12 povlastica za uzgoj školjkaša uušu rijeke Krke s prijavljenom proizvodnjom od 400 t dagnji. Koncesije su dodijeljeneetrnaestorici koncesionara, od koji su: 8 obrtnici s ukupnom površinom od 92.356 m 2 (51,1%) ipotencijalnom proizvodnjom od 950 t (47,5%), 4 profesionalni ribari s ukupnom površinom od55.510 m 2 (30,7%) i potencijalnom proizvodnjom od 700 t (35%), te 2 dionika društva sukupnom površinom od 32.973 m 2 (18,2%) i potencijalnom proizvodnjom od 350 t (17,5%).Prema provedenoj anketi (2008.) koncesionari danas proizvode 507,5 t, od ega 342 tkonzumnih dagnji i 165,6 t mlai te 15.000 tisua kamenica. Na ukupno koncesioniranih 3843

uzgojnih polja, ukupne površine 180.839 m 2 s potencijalnim uzgojem školjkaša od 2.000 t,trenutno se proizvodi 25,4% od potencijalne proizvodnje uzmemo li u razmatranje proizvodnjumlai i konzumnih školjkaša, a svega 17,1% konzumnih dagnji. Proizvodnju ostvaruje 17zaposlenika, što je oko 30 t godišnje po zaposlenom.Oigledno je da navedeni prostorni okviri i proizvodni kapaciteti, uvažavajui ostale korisnikeprostora, ostavljaju prostora za daljnje poveanje uzgoja školjkaša uz kontinuirani dugoronimonitoring. Stoga se u buduem razvoju uzgoja školjkaša mogu, uz danas prisutni obiteljskiobrtniki uzgoj, dugorono može oekivati i razvoj industrijskog uzgoja. Za oekivati je da e sedanašnji obiteljski obrtniki uzgoj (model proizvodnje «jedan ovjek = organizacija-proizvodnjaprodaja»)teško održati bez adekvatnih plovila i opreme za išenje i pakiranje školjkaša(temeljen na runom radu), s malim obrtnim sredstvima, zastarjelim tehnologijama, niskomproduktivnošu i malom proizvodnjom, visokim troškovima proizvodnje i s ogranienim domaimtržištem bez mogunosti uklapanja u europske tržišne tokove, bez meusobnog udruživanja uzadrugu ili neku slinu organizaciju. Unato tomu zbog postojee proizvodnje, ogranienjaprostornog ureenja (važei prostorni planovi) i sociološko-ekonomskog aspekta razvoja regijekratkorono se predlaže nastavak obiteljskog obrtnikog uzgoja uz minimalnu godišnjuproizvodnju od 65 do 70 tona dagnji ili 100 000 (cca 8 tona) kamenica. Takva proizvodnjatrenutno bi bila gospodarski opravdana i osigurala bi pozitivno poslovanje obiteljskog obrtnikoguzgaja i mogla bi biti poticaj daljnjem razvoju uz preduvjete da se izgradi zajedniki otpremni ipurifikacijski centar.Znaajniji industrijski razvoj (ulazak velikog trgovakog društva) može se oekivati tek izmjenomprostornih planova, usvajanjem novih tehnologija, boljim korištenjem prirodnih resursa,izgradnjom modernog mrjestilišta, izgradnjom otpremnog i purifikacijskog centra, izgradnjompogona za preradu školjkaša, organizacijom uzgoja novih svojti i kreiranjem brenda.44

4. Strateške smjernice/mjere razvoja uzgoja školjkaša4.1 Udruga uzgajivaaOstvarenje vizije i strategije razvoja školjkarstva u ušu rijeke Krke velikim dijelom se temelji naosnivanju jake i dobro organizirane poslovno-interesne udruge uzgajivaa. Danas su uzgajivaiudruženi u Ceh uzgajivaa organiziran od Obrtnike komore, no njezina uloga je višeinformativnog karaktera i nije u mogunosti napraviti bilo kakve poslovne iskorake. Postojeastruktura uzgajivaa u kojoj dominiraju mali obrtnici jasno ukazuje na potrebu ovog nainaorganiziranja, ali u budunosti je nužno da vei uzgajivai preuzmu ulogu nositelja razvoja iposlovanja novoosnovane udruge.4.2 Zoniranje podruja uša rijeke KrkePostojee uzgojno podruje uša rijeke Krke, koje se proteže uz lijevu i desnu obalurijeke Krke od Prukljanskog jezera nizvodno do spojnice linije zona bivšeg TEF –Martinska, zbog osobitih hidroloških karakteristika i velikih dubina, zadovoljava uvjeteza uzgoj svih planiranih školjkaša te ga nije potrebno zonirati po vrstama.Potencijalna nova podruja za akvakulturu kao i nove zone koje mogu udovoljitiuvjetima uzgoja trebaju se tražiti u prostornom proširenju postojeih uzgojnih podruja iuvoenjem akvakulturne proizvodnje na podruje Prukljanskog jezera.Studijom utjecaja na okoliš za objekte akvakulture u zoni uša rijeke Krke zaštiena jecijela obalna crta što jami da e se sauvati matini stok i produkciju prirodnihškoljkaša, stoga u uzgoju dagnji nema potrebe proglašenja zaštienih podruja.U ušu rijeke Krke tradicijski izlov kamenica i malih kapica s prirodnih rastiliša gotovoda i ne postoji, te u ovom trenutku, prema stanju prirodnih staništa, nema potrebe zaproglašenjem zaštienih podruja.Zbog prelova matinog stoka jakovske kapice (96,5%) predlaže se zaštita Prukljanskogjezera na kojem treba zabraniti svaki izlov ali omoguiti kontrolirani uzgoj.4.3 Trajno adaptivno upravljanje uzgojemetiri su kljuna koraka prema uspješnom gospodarenju prostorom i razvitku moderneškoljkarske industrije su: procjena biološke i proizvodne nosivosti uzgojnog akvatorija, kao osnove za procjenumogue razine proizvodnje kvalitetnih školjkaša; struno gospodarenje prirodnim i uzgajanim populacijama školjkaša radi dugoronogosiguranja mlai racionalnije korištenje sadašnjih uzgojnih podruja (polikultura) i osiguranje novihuzgojnih podruja za akvakulturnu proizvodnju; promoviranje uzgoja novih svojti školjkaša.4.4. Osiguranje sljedivosti, zdravstvene sigurnosti i standarda kvalitetepostii sanitarno-higijenske standarde propisane EU legislativom kao glavnogpotencijalnog izvoznog tržišta i glavnog klijenta hrvatskog turizma;izgraditi moderni otpremni i purifikacijski centar;provoditi stalni monitoring kakvoe mesa i uzgojnog okoliša temeljen na hrvatskoj i EUlegislativi.45

4.5 Tržni i marketinški iskorakizraditi marketinšku studiju za plasman hrvatskih školjkaša na EU tržište;provoditi stalne promidžbene akcije;istražiti i razviti državnim projektima potencijalna tržišta, radi optimiziranja izvoznihaktivnosti;oznaiti školjke ili njihove proizvode markicama podrijetla, kvalitete, istoe, ekološke iliorganske proizvodnje i sl.;promovirati školjkaše i na njima temeljena jela kao svakodnevni obrok u hrvatskimhotelima i ostalim velikim potrošaima hrane (vojska, bolnice i sl.);promovirati školjkaše kao zdravu i za zdravstveni status ljudi vrlo poželjnu hranu.4.6 Optimalni razvoj uzgoja školjkaša u skladu s nosivim kapacitetom akvatorijaPrema Studiji utjecaja na okoliš za objekte akvakulture u zoni uša rijeke Krke koju je izradioZavod za istraživanje mora i okoliša, Institut «Ruer Boškovi» Zagreb 2004. godine prirodnikapacitet akvatorija [masa školjkaša koju je mogue uzgojiti u godinu dana (kg/god) nazadanom prostoru bez dodatne prihrane akvatorija] za uzgoj školjkaša uša rijeke Krkeizraunat temeljem prirodnog dotoka hrane u akvatorij koju školjke mogu upotrijebiti, uzpretpostavku da su školjkaši tako rasporeeni da mogu upotrijebiti svu prirodno donesenuhranu (gornja teorijska vrijednost prirodnog kapaciteta). Prirodni dotok hrane u akvatorijizraunat je prema strujanju morske vode u sloju uzgoja školjkaša (dotok hrane iz mora ije suglavne determinante brzina struje i koncentracija fitoplanktona) i dotoku hranjivih tvari raspadomslatkovodnog fitoplanktona (utjecaj na brži rast morskog fitoplanktona). Takoer, je uzeta uizraun donja ograda prirodnog kapaciteta okoliša [ne ukljuuje samo ekološke razloge ve itehnološke (položaj odnosno izloženosti školjkaša prirodnom dotoku) i ekonomske (odnosdobitka i utroška po jedinici proizvodnje ovisan o rastu školjkaša)]. Osnova za izraun bila jekoncentracija klorofila i pretpostavka da se biomasa morskog fitoplanktona udvostrui u 10dana iz koje proizlazi da je produkcija fitoplanktona u ušu oko 6 000 000 t mokre mase/god.Ako se pretpostavi da polovina produkcije prelazi u školjkaše, da je samo etvrtina volumenamorskog sloja do dubine od 10 m dostupna uzgoju školjkaša, te da je efikasnost školjkaša 10%dobivano prirodni kapacitet za proizvodnju školjkaša od 75 000 t/god.Temeljem Studije utjecaja na okoliš za objekte akvakulture u zoni uša rijeke Krke (InstitutRuer Boškovi, Zagreb, 2004.) nadležno ministarstvo – Ministarstvo zaštite okoliša, prostornogureenja i graditeljstva namjeravani zahvat ocijenilo je prihvatljivim za okoliš rješenjem kl: UP/I-351-03/05-02/0006, urbr: 531-08-3-1-ZV-06-6, od 14. travnja 2006. uz ukupni kapacitet uzgojaškoljkaša 3.000 t/god i uzgoja riba 600 t/god. (l. 30. Zakona o zaštiti okoliša – „Narodnenovine“, broj: 82/94 i 128/99). Planirani uzgojni kapacitet je svega 6,8% od prirodnog kapacitetaza proizvodnju školjkaša.Struna podloga za lokacijsku dozvolu Postavljanje naprava i opreme za uzgoj školjkaša i riba uzoni uša rijeke Krke predvieno je 55 polja za uzgoj školjkaša kapacitet uzgoja od 50t/god/polje te potencijalni uzgoj iznosi 2 750 t/god, što je svega 3,66% od prirodnog kapacitetaza proizvodnju školjkaša.Odnos prirodnog kapaciteta za proizvodnju školjkaša i planirane proizvodnje te injenice da jeuzgoju školjkaša namijenjeno manje od 1% površine uša nee znaajnije utjecati na biomasufitoplanktona, a za pretpostaviti je da nee imati znaajniji utjecaj ni na brojnost makrozooplanktonai više razine hranidbenog lanca te su stoga iskljueni i negativni utjecaji za daljnjirazvoj sektora ribarstva.Prema dosadašnjim saznanjima i stupnju istraženosti akvatorija oigledno je da postojepotencijalne mogunosti poveanja uzgoja školjkaša bez znaajnijeg narušavanja ekološkestabilnosti akvatorija, ali uz uvažavanje prostornih mogunosti i zahtjeva ostalih korisnikaprostora, prvenstveno pomorstva (plovni put) i sporta (veslaka staza) te uz kontinuirani dugoronimonitoring koji bi trebao dati odgovor što je razina optimalnog uzgojnoj kapaciteta uša.46

4.7 Novo zoniranje pojedinih podruja i mjere za njihovo ostvarivanjeNa uzgojnom podruju uša rijeke Krke koje se proteže uz lijevu i desnu obalu rijeke Krke odPrukljanskog jezera nizvodno do spojnice linije zona bivšeg TEF – Martinska, temeljem Studijeutjecaja na okoliš za objekte akvakulture u zoni uša rijeke Krke (Institut Ruer Boškovi,Zagreb, 2004.) i Strune podloge za lokacijsku dozvolu – Postavljanje naprava i opreme zauzgoj školjkaša i riba u zoni uša rijeke Krke (URBING, Zagreb, 2006.) odreeno je 55 polja zauzgoj školjkaša, radi uvjeta ogranienja prostornih planova, zahtjeva luke kapetanije (plovniput), drugih korisnika (veslaka staza) i graevina infrastrukture u koritu rijeke (ispust otpadnihvoda i sl.), više nema. Potencijalna podruja za akvakulturu kao i nove zone koje moguudovoljiti uvjetima uzgoja trebaju se tražiti u prostornom proširenju postojeih uzgojnih podrujai uvoenjem akvakulturne proizvodnje na podruju Prukljanskog jezera. Prostornim planomŠibensko-kninske županije predviena je mogunost utvrivanja novih uzgojnih zona, u okviruizrade Programa razvoja marikulture Županije, temeljem istraživanja potencijalnih podruja,njihove detaljne prostorno-planske valorizacije te definiranja utjecaja uzgoja na ostale namjeneu širem podruju i gospodarske uinke za Županiju.Uzgoj dagnji u ušu rijeke Krke, zbog snižene slanosti obavlja se u sloju od 2 do 5 m dubine.Stoga bi se poveanje uzgoja dagnji moglo bi se ostvariti i uzgojem školjkaša u dubljim, danasneiskorištenim, vodenim slojevima uša rijeke Krke do 10 m dubine. Unato tomu što je premaprovedenim istraživanjima prirast dužine za treinu, mase za polovinu slabiji, a indeks kondicijeza etvrtinu slabiji od vrijednosti zabilježenih na dubinama od 2 do 5 m, mišljenja smo da jenjihov uzgoj ekonomski opravdan. Organizacijom uzgoja dagnji u veim dubinama moglo bi seostvariti znaajno poveanje proizvodnje tj. poveanje biološke nosivosti uzgojnih polja, uzminimalni rizik narušavanja ekološke ravnoteže ekosustava uša.4.8 Diversifikacija proizvodnje novim vrstama školjkašaIstraživanjima zajednica morskog dna uša rijeke Krke zabilježeno je 52 vrste školjkaša iz 27porodica. Horizontalna i vertikalna rasprostranjenost pojedinih vrsta ovisna je o slanostiodnosno utjecaje slatke vode rijeke Krke. Prirodne populacije gospodarsko važnih vrsta zaakvakulturu (razvijene tehnologije uzgoja), njihova staništa i biometrijske karakteristike sustabilne i ukazuje na ekološke mogunosti intenzivnog kontroliranog uzgoja. U gornjem dijeluuša ukljuujuu i Prukljansko jezero na kamenitim obalama nalaze se bogate populacijekamenica (Ostrea edulis) na dubini 3 do 6 m (srednja dužina od 62,2 mm do 73,1 mm – max.170 mm i težine više od 300 g). Na ljušturasto-pjeskovitom dnu nalaze se jakovske kapice(Pecten jacobaeus) i male kapice (Chlamys varia) na dubini 5 do 20 m. Najvei broj jakovskihkapica nalazi se u Prukljanskom jezeru na dubini od 8 do 15 m (srednja dužina od 96,9 mm do104,4 mm i srednja masa od 86 do 106 g). U Prukljanskom jezeru nalazi se i najvei broj malihkapica (od 16 do 28 jedinki po m 2 , srednja dužina od 33,8 do 44,0 mm i srednje masa od 8 do17,1 g).Kontrolirani uzgoj kamenica i malih kapica mogao bi se organizirati prihvatom prirodne mlai, aza uzgoj jakovske kapice, radi prelova matinog stoka, uz prihvat prirodne mlai trebala bi sekoristiti i mla uzgojena u mrjestilištu. Prema prirodnim populacijama optimalne dubine za uzgojkamenica bile bi od 5 do 8 m, a jakovske kapice i male kapice od 10 do 15 m, no prijeorganizirane proizvodnje trebaju se u pokusnom uzgoju istražiti optimalne dubine za prihvatmlai, tempo rasta i mortaliteti uzgajanih školjkaša. Istraživanja su nužna da bi se odredilotrajanje uzgojnog ciklusa, od liinke do konzumne veliine, temeljem kojeg bi se mogle izraditistudije financijske opravdanosti uzgoja. Uz jakovsku kapicu, prilikom kolektiranja mlai, moguse sakupiti i manje koliine i kraljiine kapice (Aequipecten opercularis L.) i pokrovae (Chlamysflexuosa), ije su tehniko-tehnološke odrednice uzgoja istovjetne uzgoju jakovske kapice.Uvoenjem novih vrsta u akvakulturnu proizvodnju na postojeim plutajuim linijama(polukultura dagnja-kamenica, dagnja-jakovska kapica i sl.) u dubljim neiskorištenim stabilnimslojevima morske vode ili organizacijom novih monokulturnih uzgajališta ostvarila bi se47

poveana proizvodnja, dodatne zarade zbog viših cijena, a raznolikom ponudom osvojila bi senova tržišta zbog vee potražnje novih vrsta.Uzgoj kamenica, jakovske kapice i male kapice mogao bi se organizirati i u polikulturi s ribamajer bi se tako racionalizirala radna snaga i pridonijelo održavanju biološke i fizikalno-kemijskeravnoteže ekosustava (ukljuivanja više proizvodnih karika u lancu prehrane). U procesu uzgojariba nagomilavaju se hranjive soli (fosfati, nitrati, amonijak), te se vrši odreeno «gnojenje»akvatorija što povoljno djeluje na primarnu produkciju fitoplanktona kojim se hrane školjkaši itako postiže pozitivan utjecaj jedne vrste na rast i proizvodnju druge vrste.Dugorono u akvakulturnu proizvodnju uša rijeke Krke, na muljevitom dnu, mogao bi se uvestii kontrolirani uzgoj kuice (Tapes decussatus) temeljem postojeih poznatih tehnologija iuzgojem mlai u mrjestilištu. Razvojem ekonomski opravdane tehnologije proizvodnje mlai umrjestilištu potencijalno zanimljiv na morskom dnu mogao bi biti i uzgoj prnjavice (Venusverrucosa).4.9 Uspostavljanje zaštienih „no-take“ podruja i formiranje javnih ili grupnihmatinih stokova kameniceReproduktivni ciklus dagnji u ušu rijeke Krke razvuen je na gotovo cijelu godinu s dvamaksimuma: primarni u proljee i sekundarni u jesen. Vremenski i prostorni obrazacprihvaanja mlai dagnji ovisan je o dotoku slatke vode rijeke Krke. Prirodna produkcija mlai udubljim stabilnijim slojevima (slanost >30 psu) u proljee (travanj) na dubini 3 m viša je od 5000 jedinki na 125 cm 2 . Koliine prihvaene mlai na uzgajalištima vee su od potreba za daljnjiuzgoj do komercijalne veliine. Prirodna staništa dagnji kao euritermne i eurihaline svojte nalazese u svim dijelovima uša rijeke Krke. Gustoa jedinki, radi slabijeg utjecaja slatke vode rijekeKrke, raste idui od gornjeg ka donjem dijelu uša te dostižu i koliine do 20 kg po m 2 , srednjedužina oko 60 mm i srednji težine oko 25 g. Dubina vertikalnog rasprostranjenja dagnji iduiprema moru sve je plia i kree se od 3 m u Prukljanskom tjesnacu do zone plime i oseke uŠibenskom kanalu. Kako je Studijom utjecaja na okoliš za objekte akvakulture u zoni uša rijekeKrke predviena površina manja od 1% uša, a uzgajališta se moraju postaviti izvan uvala, 5 –10 metara od linije rtova prema sredini uša (obale kanjona izuzete i neizgraene), uzgajalištane bi trebala imati utjecaja na matini stok i produkciju prirodnih školjkaša, koji se nalaze nastjenovitim obalama ili kamenitom dnu do dubine 7-8 metara. Stoga u uzgoju dagnji nemapotrebe za proglašenjem «no take» (zaštienih) podruja.U ušu rijeke Krke tradicijski izlov kamenica s prirodnih rastiliša i uzgoj gotovo da i ne postoje. Uovom trenutku, prema stanju prirodnih staništa i biometrijskim karakteristikama kamenica u ušurijeke Krke i prema podacima o prihvatu mlai na plastine kolektore (na kolektoru postavljenomu svibnju, na dubini od 5 do 10 m, srednje vrijednosti od 15 do 20 jedinki na plastinoj ploicipovršine 800 cm 2 – neobjavljeni podaci), njihov kontrolirani uzgoj mogao organizirati prihvatomprirodne mlai stoga nema potrebe za proglašenjem «no take» (zaštienim) podrujem.Tradicijski izlov i uzgoj malih kapica, takoer, ne postoji i prema stanju prirodnih staništa injihovim biometrijskim karakteristikama te prema podacima o prihvatu mlai u kolektorima(vree za povre 75 x 50 cm, ispunjene s cca 200 g plastine mreže) uronjenima u more usvibnju i lipnju na dubini od 1 do 10 m iznad morskog dna, na lokalitetu dubine 20 m, može seoekivati srednji broj od 1 000 do 2 000 jedinki po vrei. Kontrolirani uzgoj malih kapica upoetku mogao bi se organizirati prihvatom prirodne mlai stoga nema potrebe za proglašenjem«no take» (zaštienim) podrujem.U istraživanjima rasprostranjenosti jakovske kapice 1987. godine na 30 lokaliteta u ušu rijekeKrke najvei broj (262 jedinke u 20 min. ronjenja) sakupljen je u Prukljanu na dubi 17 m.Srednja dužina izlovljenih školjkaša iznosila je 87,1 mm, težina 60,3 g i starost 4,1 godinu. Vegodinu dana kasnije (1988.) na istom lokalitetu sakupljeno je 83 jedinki u 15 min. ronjenja, što jeza 58% manje nego prethodne godine. Na istom lokalitetu 1989. u 15 min. ronjenja pronaenoje 7 jedinki, što je svega 3,5% u odnosu na 1987. godinu. Godine 1987. provedena su iistraživanja prihvata mlai jakovske kapice. Maksimum prihvata mlai od 93 jedinki po vreizabilježen je u lipnju (kolektor uronjen od ožujka do lipnja) na 15 m dubine. Temeljem toga48

zakljueno je da se u kontroliranom uzgoju kolektori trebaju uroniti u more u svibnju i lipnju nadubine od 1 do 10 m iznad morskog dna, na lokalitetu dubine 20 m, pri emu se može oekivatisrednji broj prihvaene mlai do 50 jedinki po vrei. Zbog gore prikazanog prelova matinogstoka od 96,5% nije za oekivati da bi se ti rezultati mogli oekivati danas te je nužno da sePrukljan proglasi «no take» (zaštienim) podrujem na kojem e se zabraniti svaki izlov aliomoguiti kontrolirani uzgoj jakovske kapice. Kratkorono gledano u kontrolirani uzgoj jakovskekapice danas se ne bi mogao temeljiti na prihvatu prirodne mlai ve bi se trebala koristiti i mlauzgojena u mrjestilištu.4.10 Plan izgradnje infrastruktureU poglavlju Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Prostornog plana Šibensko-kninskežupanije navodi se da je akvatorij Županije pogodan za razvoj raznovrsnih oblika marikulture alidjelatnosti nisu dopuštene: a) na plovnom putu (ukljuivo cijeli kanal sv. Ante); b) namanevarskom prostoru brodova koji uplovljavaju (za sve operativne obale); c) u blizini buduegkanalizacijskog ispusta; d) na mjestima gdje su položene vodovodne cijevi; e) uz kupališta,rekreacijske zone (šport na vodi) i druge turistike sadržaje i f) podrujima gdje je tradicionalniribolov i gdje su predviene podvodne aktivnosti. Prilikom zauzimanja vodenog prostora zaakvakulturne djelatnosti posebnu pozornost treba posvetiti pristupu kopnu, a za obavljanjeakvakulturnih djelatnosti sadržaji na kopnu ne mogu inicirati izgradnju nove infrastrukture(cesta, energetika, obala). PPUG Šibenika, takoer, navodi da se za nove lokacije za smještajuzgajališta školjkaša mogu dopustiti uz uvjet da se, osim bioloških parametara, treba ispitati imogunost smještaja prateih sadržaja na kopnu, mogunost izgradnje potrebne infrastrukture,a posebnu pozornost, prilikom zauzimanja vodenog prostora za akvakulturne djelatnosti trebaposvetiti pristupu kopnu. Stoga su današnja uzgajališta unutar uzgojnog podruja zaakvakulturu odreena na temelju uvjeta i ogranienja: a) odredbi prostornih planova (Prostorniplan županije i Prostorni plan ureenja Grada Šibenika): minimalne udaljenosti od obale,minimalne dubine mora; b) zahtjeva luke kapetanije: plovni put, pristup na obalu u uvaliMalinica; c) izdanih koncesija i postavljenih uzgojnih polja; d) drugih korisnika - veslaka staza ie) graevine infrastrukture u koritu rijeke Krke. Smještaj naprava i opreme unutar polja morajuudovoljiti uvjetima da instalacije za uzgoj školjkaša budu udaljene najmanje 15 m od obale i dase obala treba sauvati u izvornom obliku te da se ne dozvoljava nikakva gradnja, postavljanjeopreme ili ureivati putove i prilaze. Uz uzgajalište dopušteno je držati plutajuu platformu 8 m x4 m do 10 m x 5 m, nosivosti do 2 000 kg, koja podliježe zakonskoj regulativi i mora imati atestnadležnog registra brodova i moraju biti smještene izvan plovnog puta.Navedeni uvjeti i ogranienja prostornog ureenja ne ostavljaju prostora za razvoj infrastrukturena uzgajalištima, a kako se u kratkoronom razdoblju temeljem postojee proizvodnje i drugihkorisnika prostora (prije svega turizam) ne može oekivati izmjena prostornih planova uzgajivaie uvjete rada na uzgajalištu moi riješiti samo kupnjom specijaliziranog plovila s opremom zaišenje i pakiranje školjkaša.Znaajniji poticaj razvoju uzgoja školjkaša u ušu rijeke Krke mogla bi biti izgradnja zajednikogotpremnog i purifikacijskog centra na Martinskoj (prostor ex kampa) i ureenje operativne rivena Martinskoj, za što ve postoji prostorna regulativa u Izmjenama i dopunama PPUG Šibenik(URBING, 2007.). Skladišta opreme i radni prostor za pripremu uzgojne opreme i prostor zazbrinjavanje otpada mogli bi se takoer organizirati na Martinskoj.Izgradnju navedene infrastrukture prethodno treba usuglasiti s planom budueg razvojaakvakulturne proizvodnje, rastom proizvodnje i prostorno planskim dokumentima Županije.Obzirom na trenutnu proizvodnji i financijsku «mo» uzgajivaa projekt bi se trebao realiziratikao zajedniki poduzetniki projekt uzgajivaa, lokalne uprave i samouprave te kroz pristupnefondove EU.Dugorono na lokalitetu Martinska prema potrebi moglo bi se napraviti i mrjestilište jakovskekapice (Pecten jacobaeus) i kuice (Tapes decussatus), ne samo za potrebe uša ve i zarazvoj akvakulture otonih podruja, jer njihova revitalizacija se, zbog izuzetno lošedemografske slike i povijesnog razvoja koji se temeljio na poljoprivredi i manjim dijelom na49

ibarstvu i stoarstvu, ne može oekivati razvojem industrije. Uzgojem mlai jakovske kapice ikuice u mrjestilištu, odnosno njihova dostupnost i poznata cijena, vjerujemo da bi potaknuonjihov uzgoj jer bi uzgajivai mogli planirati proizvodnju i temeljem razvojnih programa ioekivanog profita dobiti povoljne bankarske kredite i državne potpore za razvoj otoka. Jasnoda je izgradnja mrjestilišta vezana uz potražnju mlai, razvoj gospodarski održive tehnologijenjihova uzgoja i edukaciju visokostrunog kadra.50

5. Akcijski plan 2009.-2012.Akcijskim planom su razraene prioritetne aktivnosti koje su nužne da bi se u narednomkratkoronom-srednjoronom razdoblju uinkovito krenulo s provedbom plana iskazanog krozstrateške smjernice/mjere u prethodnom poglavlju, odnosno ostvarila dugorona vizija razvojakontroliranog uzgoja školjkaša u ušu rijeke Krke u sklopu održivog razvoja lokalne i regionalnezajednice.Slijedi petnaest, akcijskim planom predvienih, prioritetnih aktivnosti koje definiraju nositelje isudionike aktivnosti, sadržaj plana, potrebne preduvjete, oekivane rezultate, doprinos,vremenski rok provedbe te potrebna sredstva za realizaciju aktivnosti (plana). Kronološki redprovedbe nije zadan redosljedom prikazivanja, ve e biti odreen od samih nositelja provedbeovog Akcijskog plana, ovisno o njihovom interesu, dogovoru, te vanjskim uvjetima.AKTIVNOST 1: Osnivanje / daljnji razvoj poslovno-interesnog udruživanja uzgajivaa u ušu rijeke KrkeNositelj Postojea Zadruga uzgajivaa (Trenutno je u Zadrugu udruženo 6 uzgajivaa (od njihpetnaestak), no Zadruga je prema postojeem statutu otvorena za sve zainteresiraneuzgajivae)Sudionici Ceh uzgajivaa, uzgajivai, ostale interesne grupe i turistiko-ugustiteljski sektorSadržaj Identificiranje zainteresiranih proizvoaa i drugih interesnih grupa; SWOT analiza opravdanosti organizacijskog iskoraka; Identificiranje prioritetnih zajednikih projekata (uglavnom su to aktivnosti veidentificirane ovim Akcijskim planom, no mogue da e neki dodatni dionici, istalno mijenjajue okolnosti donijeti i nove ideje i potrebe); Jasno prezentiranje nužnosti kvalitetnijeg udruživanja (i propuštenih prilika) svimdionicima; Izrada statuta i poslovnika.Preduvjeti „Podvlaenje crte“, rješavanje „zle krvi“ oko kalanja cijena, dogovor … Konsenzusuzgajivaa i ostalih zainteresirani za jae udruživanjeRezultati Osnivanje udruge (ili jaanje postojee zadruge) uzgajivaa školjkaša u ušu rijekeKrke; Dokument o prioritetnim aktivnostima (ažurirani ovaj Akcijski plan); Izbor / potvrda rukovodstva za ostvarenje ciljeva.Doprinos Jaka poslovno-interesna udruga sposobna da nosi razvoj kontroliranog uzgoja uškoljkaša u ušu rijeke Krke.RokPRIORITETNO! Rok za poetak aktivnosti prvi kvartal 2009., mogui kraj aktivnostitijekom 2009.Sredstva (kn) Oko 100.000,00 Poticajna sredstva se mogu dobiti kroz natjeaje Ministarstvapoljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstva gospodarstva.51

AKTIVNOST 2: Izgradnja otpremnog i purifikacijskog centra na MartinskojNositelj Poslovno-interesna udruga uzgajivaa školjkaša (ili postojea Zadruga u koju jeudruženo 6 uzgajivaa (od njih petnaestak), no kako je prema postojeem statutuotvorena za sve zainteresirane uzgajivae, davanje koncesije zadruzi nikako nikoga ne bistavljalo u lošiji položaj).Sudionici Grad Šibenik, Šibensko-kninska županija, MPR, meunarodni fondovi (EU, UNDP)Sadržaj Kroz komunikaciju svih zainteresiranih i relevantnih strana razriješiti postojeeprepreke, velikim dijelom uzrokovana i nepotpunom informiranošu (npr. navodnopostoji interes za turistiku namjenu (kamp), no to ne mora biti konflikt negonadopuna (tržište …), a dovoljno su prostorno udaljeni; postoji i predrasuda da jeproces purifikacije „prljavi“ proces koji ne ide skupa sa turizmom i zaštitom okoliša definiranje modaliteta formalnog ustupanja na korištenje nekretnine (bivši restoran,bazen, …) na Martinskoj Zadruzi (koncesija na npr. 15 god.).… Izrada projektne dokumentacije (specifinost – postoji ve bazen, cijevi do mora …) Apliciranje na dodatne izvore financiranja (osim COAST sredstava), ukljuujui MPR iIPA. Izgradnja centraPreduvjeti Konsenzus svih sudionika u sektoru školjkarstva (uzgajivai, ugostitelji, trgovci); izborlokacije i njezina ugradnja u prostorne planove Županije/Grada; izrada projekta zakorištenje IPA predpristupnog fonda i provedba projekta gradnje. „Mrkva“ za pogurat ovuinicijativu je spremnost projekta da sufinancira izgradnju OPC-a; „Batina“ za poguratinicijativu je opasnost da je cijeli sektor u opasnosti ako se to ne riješi u narednih polagodine, a to ini sva dosada uložena sredstva baenim novcem)Rezultati Izgradnja otpremnog i purifikacijskog centra. Jaanje zadruge / udruge, riješavanje trenutnih konflikata oko cijena i sl.Doprinos Iskorak prema modernom trženju uzgajanih i izlovljenih školjkaša.Rok Do kraja 2010.Sredstva (kn) Oko 200.000,00 za izradu projektne dokumentacije, bez troškova zemljišta iinfrastrukture. Ostali troškovi e ovisiti o kapacitet (otpremni centar kapaciteta 20tona/dnevno i purifikacijski pogon od 5 tona /dnevno).AKTIVNOST 3: Participativna izrada i provedba integralnog plana gospodarenja estuarijemNositelj ŠKŽSudionici Poslovno-interesna udruga uzgajivaa školjkaša; predstavnici svih drugih zainteresiranihsektora (turizam, nautiki turizam, JLS, komunalni poslovi, …)Sadržaj Identifikacija svih zainteresiranih sektora Iniciranje dijaloga o budunosti korištenja i nužnosti zajednikog upravljanjaprostorom estuarija Dogovori i pregovori oko daljnjeg iskoraka u zonaciji i regulaciji, ukljuujui u prvomredu rješavanje konflikta s nautikim turizmom (uvoenje zabrane prežnjenjatankova i sl.) unapreenje nadzor (npr. ve postojeeg ogranienja brzine …)Preduvjeti Kritina masa relevantnih strana svjesna potrebe dogovora.Rezultati Izrada integralnog plana i konsenzusa oko potrebe njegove provedbe Provedba plana.Doprinos Bolje upravljanje, odnoso bolje ouvanje i korištenje resursa estuarija.Rok Do kraja 2009.Sredstva (kn) Oko 10.000€ za proces i izradu strunih podloga potrebnih za argumentiranu diskusiju idonošenje odluka.52

AKTIVNOST 4: Izgradnja kanalizacijskih sustavaNositelj Grad Šibenik i Opina BiliceSudionici Opine, Županija, Vlada RHSadržaj Pokrenuti inicijativu o potrebi zajednikih ulaganja; Izrada projektne dokumentacije; Zajedniki nastup prema Vladi RH za rješenje ovog problema.Preduvjeti Konsenzus svih sudionika o potrebi rješenja odvodnje komunalnih otpadnih voda iprovoenje postupka javnog natjeaja.Rezultati Povezivanje naselja uz Krku na regionalni kanalizacijski sustav; Održivi razvoj uzgoja školjkaša, turizam i ouvanje kakvoe okoliša.Doprinos Sigurna proizvodnja školjkaša i voda uše rijeke Krke i kakvoe.Rok Do kraja 2013.Sredstva (kn) Iznos poznat nakon izrade idejne projektne i izvedbene dokumentacijeAKTIVNOST 5: Postupna zamjena postojeih improviziranih plutaa od stiropora trajnim i okolišno neškodljivijim rješenjemNositelj školjkariSudionici Poslovno-interesna udruga uzgajivaa školjkaša, ŠKŽ kroz osiguravanje pogodnijihkreditnih uvjetaSadržaj Zamjena stiropora koji ima negativan utjecaj na okoliš nekom okolišno neškodljivom ikrajobrazno prihvatljivijom alternativom.Preduvjeti Osigurana dovoljna sredstva, u prvom redu vlastita školjkarska, a da bi se aktivnostmogla opravdano zahtjevati. U uvjetima nepostojeih sredstava, prisila ne bi dalarezultata.Rezultati Zamjenjene plutae.Doprinos Okolišno i krajobrazno prihvatljvija proizvodnja.RokOvisno o raspoloživosti sredstava.Sredstva (kn) Cca 25.000€ za svakih 100t proizvodnjeAKTIVNOST 6: Odreivanje novih potencijalnih podruja za razvoj akvakultureNositelj Poslovno-interesna udruga uzgajivaa školjkašaSudionici Šibensko-kninska županija, Grad Šibenik, Opina Bilice, Grad Skradin, uzgajivai,Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvojaSadržaj Definiranje novih potencijalnih uzgojnih podruja; Radionice za uzgajivae, jedinice lokalne samouprave, nevladine udruge, interesnaudruženja, tijela državne uprave i Ured državne uprave Šibensko-kninske županije; SWOT analiza opravdanosti namjene novih površina za razvoj akvakulture; Analiza prikupljenih mišljenja i priprema izviješa o zakljucima radionice; Završna prezentacija / rasprava / radionica sa svim zainteresiranim sudionicima; Izrada Programa održivog korištenja morskih resursa u razvoju akvakulture; Priprema Akcijskog plana djelovanja.Preduvjeti Studija utjecaja na okoliš za podruje Prukljanskog jezera; zabrana izlovljavanja jakovskekapice na podruju Prukljanskog jezera; izmjene i dopune postojeih prostornih planova;osiguranje sredstava iz pristupnih fondova EU za nabavu uzgojne opreme i uvoenjenovih uzgojnih tehnologija.Rezultati Osigurana nova podruja za razvoj akvakulture; Uvoenje akvakulturne proizvodnje na podruje Prukljanskog jezera; Racionalnije korištenje prirodnih resursa; Vea proizvodnja školjkaša.Doprinos Bolja suradnja i razumijevanje lokalne samouprave, tijela državne uprave, nevladinihudruga i uzgajivaa te zaštita matinog stoka jakovske kapice nužnog za prihvat prirodnemlai i uspješan uzgoj.Rok Do kraja 2010.Sredstva (kn) Oko 40.000,00 za organizaciju radionica i završne prezentacije.53

AKTIVNOST 7: Pilot projekt uzgoja jakovske kapice (Pecten jacobaeus)Nositelj Institut «Ruer Boškovi» ZagrebSudionici Poslovno-interesna udruga uzgajivaa školjkaša, Šibensko-kninska županija, uzgajivai,Veleuilište u Šibeniku, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športaSadržaj Analiza postojeih tehnologija i tehnika uzgoja jakovske kapice u Europi; Analiza tržišta Izbor potencijalnih lokacija; Primjena rezultata uzgoja jakovske kapice u ušu rijeke Krke; Izrada dokumentacije za gradnju uzgajališta.Preduvjeti Zainteresirani uzgajivai, izmjene i dopune prostornih planova; izrada istraživakogprojekta pilot proizvodnje jakovske kapice; prijava projekta na natjeaj ministarstava inabava uzgojne opreme za pilot proizvodnju sredstvima UNDP – mogui IPA projekt.Rezultati Tehnologija uzgoja jakovske kapice; Pilot uzgajalište jakovske kapice na Prukljanskom jezeru; Nova tržišta; Promocija uzgoja novih vrsta školjkaša.Doprinos Uvoenje novih uzgojnih tehnologija i novih školjkaša u akvakulturnu proizvodnju ušarijeke Krke i Hrvatske.Rok Do kraja 2011.Sredstva (kn) Oko 500.000,00 kn za dvogodišnji pilot projekt.AKTIVNOST 8: Pilot projekt uzgoja male kapice (Chlamys varia)Nositelj Institut «Ruer Boškovi» ZagrebSudionici Poslovno-interesna udruga uzgajivaa školjkaša, Šibensko-kninska županija, uzgajivai,Veleuilište u Šibeniku, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športaSadržaj Analiza postojeih tehnologija i tehnika male kapice u Europi; Analiza tržišta; Izbor potencijalnih lokacija; Primjena rezultata uzgoja jakovske kapice u ušu rijeke Krke; Izrada dokumentacije za gradnju uzgajališta.Preduvjeti Zainteresirani uzgajivai; izmjene i dopune prostornih planova; izrada istraživakogprojekta pilot proizvodnje male kapice; prijava projekta na natjeaj ministarstava i nabavauzgojne opreme za pilot proizvodnju sredstvima UNDP – mogui IPA projekt.Rezultati Tehnologija uzgoja male kapice; Pilot uzgajalište male kapice u ušu rijeke Krke; Promocija uzgoja novih vrsta školjkaša.Doprinos Uvoenje novih uzgojnih tehnologija i novih školjkaša u akvakulturnu proizvodnju ušarijeke Krke i Hrvatske.Rok Do kraja 2011.Sredstva (kn) Oko 400.000,00 kn za dvogodišnji pilot projekt.54

AKTIVNOST 9: Pilot projekt uzgoja kuice (Tapes decussatus) i prnjavice (Venus verrucosa)Nositelj Institut «Ruer Boškovi» ZagrebSudionici Poslovno-interesna udruga uzgajivaa školjkaša, Šibensko-kninska županija, uzgajivai,Razvojno-istraživaki centar za marikulturu u Stonu, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstvai ruralnog razvoja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športaSadržaj Analiza postojeih tehnologija i tehnika uzgoja kuice i prnjavice u Europi Analiza tržišta Izbor potencijalnih lokacija Izrada dokumentacije za gradnju uzgajalištaPreduvjeti Zainteresirani uzgajivai; izrada istraživakog projekta pilot proizvodnje kuice iprnjavice; prijava projekta na natjeaj ministarstava; uzgoj mlai u mrjestilištu; nabavauzgojne opreme za pilot proizvodnju sredstvima UNDP – mogui IPA projekt.Rezultati Pilot uzgajalište kuice i prnjavice u ušu rijeke Krke; Tehnologija uzgoja kuice i prnjavice; Promocija uzgoja novih vrsta školjkaša.Doprinos Uvoenje novih uzgojnih tehnologija i novih školjkaša u akvakulturnu proizvodnju ušarijeke Krke i Hrvatske.Rok Do kraja 2013.Sredstva (kn) Oko 400.000,00 kn za dvogodišnji pilot projekt.AKTIVNOST 10: Pilot projekt novih tehnika i tehnologija uzgoja dagnji i drugih školjkašaNositelj Poslovno-interesna udruga uzgajivaa, ili zainteresirani pojedini uzgajivaSudionici HOK, FZOEU, ŠKŽSadržaj Identifikacija u svijetu postojeih, a u podruju Krke još uvijek nepoznatih tehnologijakojima bi se mogla poveati produktivnost i/ili sigurnost proizvodnje (npr. rješenje zaproblem mortaliteta od povremenog poveanja slatkog sloja, i sl.) Implementacija pilot projekta kojim se demonstrira i testira tehnologija u uvjetima KrkePreduvjeti Zainteresirani uzgajiva(i); spremnost institucija da pomogne u realizaciji projekta kojiima širi znaaj u smislu demonstriranja pozitivne prakseRezultati Testirana tehnologijaDoprinos Potencijalno znaajan iskorak u produktivnosti i stabilnosti sektora.RoktrajnoSredstva (kn) Ovisno o projektu / tehnologijiAKTIVNOST 11: Gradnja operativne rive za potrebe akvakulture na MartinskojNositelj Šibensko-kninska županijaSudionici Grad Šibenik, Poslovno-interesna udruga uzgajivaa školjkašaSadržaj Studija opravdanosti izgradnje operativne rive; Mogunost smještaja prateih sadržaja na kopnu; Izrada dokumentacije za gradnju operativne rive na Martinskoj.Preduvjeti Izrada Studije utjecaja na okoliš i osiguranje sredstava iz pristupnih fondova EU.Rezultati Izgradnja operativne rive na Martinskoj.Doprinos Osiguran pristup prometnicom, sigurniji radovi pripreme uzgojen opreme te lakši i bržiprekrcaj uzgojne opreme ili proizvedenih školjkaša..Rok Do kraja 2010.Sredstva (kn) Oko 1.500.000,0055

AKTIVNOST 12. Marketinške aktivnostiNositelj Poslovno-interesna udruga uzgajivaa školjkašaSudionici Šibensko-kninska županija, uzgajivai, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvojaSadržaj Analiza tržišta i tržne prognoze; Permanentna kontrola kakvoe mora na uzgojnom podruju; Permanentna kontrola koliine i kakvoe mesa dagnje; Proizvodnja školjkaša veliine prema tržištu Hrvatske i EU; Oznaavanje proizvoda robnom markicom kakvoe i geografskog podrijetla«ŠIBENSKA PIDOA»; Uvoenje eko markice (tradicionalna proizvodnja); SWOT analiza; U suradnji s medijima provoditi stalne promidžbene aktivnost o školjkašima sakcentom na organsku proizvodnju (ekološku proizvodnju).Preduvjeti Konsenzus svih sudionika u sektoru školjkarstva (uzgajivai, ugostitelji i trgovci); izradaprojekta marketinških aktivnosti; prijava projekta na natjeaj Ministarstvo poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvoja i izrada projekta za korištenje sredstva iz predpristupnih fondova EU.Rezultati Proizvod zdravstveno siguran i visoke kakvoe, oznaen robnom i eko markicom; Prepoznatljivo geografsko podrijetlo proizvoda; Mogunost izvoza na EU tržište.Doprinos Prepoznatljivi proizvod, konkurentnost na tržištu, bolja prodaja i poveanje proizvodnje.Rok Do kraja 2010.Sredstva (kn) 300.000,00AKTIVNOST 13: Projekt rješenja obraštajnih organizama u uzgojuNositelj Institut «Ruer Boškovi» ZagrebSudionici Sveuilište u Dubrovniku, Poslovno-interesna udruga uzgajivaa školjkašaSadržaj Kvalitativni i kvantitativni sastav obraštaja na uzgojnoj opremi i školjkašima; Vremenska i prostorna distribucija obraštajnih organizama; Uloga obraštaja u proizvodnji školjkaša; Prijedlozi tehniko-tehnoloških metoda sprjeavanja prihvata i rasta obraštajnihorganizama.Preduvjeti Zainteresirani uzgajivai, osigurana sredstva i izrada prijedloga projekta.Rezultati Inventarizacija obraštajnih organizama; Razraene tehniko-tehnološke metode sprjeavanja prihvata i rasta obraštaja; Manji prihvat i rast obraštajnih organizama.Doprinos Manja ošteenja uzgojne opreme, brži rast uzgajanih školjkaša; manje rada u pripremiškoljkaša za tržište; bolji estetski izgled i vea komercijalna vrijednost školjkaša.Rok Do kraja 2011.Sredstva (kn) Oko 200.000,0056

AKTIVNOST 14: Gradnja mrjestilišta školjkašaNositelj Poslovno-interesna udruga uzgajivaa školjkašaSudionici Šibensko-kninska županija, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Institut «Ruer Boškovi», Veleuilište uŠibenikuSadržaj Analiza potrebe gradnje mrjestilišta školjkaša; Identificiranje zainteresiranih proizvoaa i drugih interesnih grupa; SWOT analiza opravdanosti gradnje; Identificiranje potencijalnih lokacija; Odabir tehnologije proizvodnje mlai školjkaša; Izrada idejnog rješenja mrjestilišta; Izrada dokumentacije za gradnju; Edukacija visokostrunog kadra za uvoenje novih tehnologija.Preduvjeti Konsenzus svih uzgajivaa i drugih interesnih grupa za gradnju; izbor poslovnogpartnera za investiranje i gradnju mrjestilišta; izbor partnera u razvoju tehnologijamriješenja školjkaša; izbor lokacije i njezina ugradnja u prostorne planove Šibenskokninskežupanije; vrsta suradnja s znanstvenim i strunim institucijama.Rezultati Izgradnja mrjestilišta školjkaša; Zapošljavanje visokostrunog kadra.Doprinos Osiguranje potrebnih koliina mlai jakovske kapice, kuice i možebitnih drugih svojtiškoljkaša za kontrolirani uzgoj u ušu rijeke Krke i dodatno zapošljavanje.Rok Do kraja 2013.Sredstva (kn) Oko 3.000.000,00 – bez troška zemljišta i infrastrukture, ali ovisi o kapacitetu.AKTIVNOST 15: Edukativne radioniceNositelj Poslovno-interesna udruga uzgajivaa školjkašaSudionici Institut «Ruer Boškovi», Veleuilište u Šibeniku, uzgajivai, regionalne i državneinstitucije, ugostitelji, distributeriSadržaj Stanje i perspektive uzgoja školjkaša u ušu rijeke Krke; Tehnologije uzgoja školjkaša u Europi; HACCP i zakonodavstvo EU u proizvodnji školjkaša; Predatori, kompetitori i bolesti školjkaša; Fekalna oneišenja uša i ostali rizici u proizvodnji školjkaša. Ostale teme prema zahtjevima uzgajivaa ovisno o problemima u uzgoju …Preduvjeti Svijest o potrebi dodatnog informiranja (obrazovanja) u novonastalim uvjetimaproizvodnji i prometu školjkaša.Rezultati Upoznavanje uzgajivaa s novim tehnologijama uzgoja školjkaša; Upoznavanje uzgajivaa s novim standardima u proizvodnji i prometu školjkaša; Profitabilnija proizvodnja školjkaša.Doprinos Usklaivanje proizvodnje sa zakonodavstvom EU; porast proizvodnje; viša kakvoaproizvoda, sigurnije tržište i stalna edukacija uzgajivaa.Rok Trajno – godišnji ciklusi od 2009. do 2013.Sredstva (kn) Oko 20.000,00 – po radionici.57

Integralni plan razvoja školjkarstvaza podruje akvatorija sjeverozapadnog dijelaZadarske županije (s Akcijskim planom zaperiod 2009. – 2012.)59

SažetakIzraenim Integralnim planom razvoja se želi ubrzati razvoj školjkarstva na sjeverozapadnomdijelu Zadarske županije koji je ranijim dokumentima, odlukama i PP Županije ve prepoznatkao pogodno podruje za razvoj ove djelatnosti.Zbog stalne prisutnosti prirodnih populacija školjkaša u prouavanoj zoni, cijelo podruje, apogotovo Novigradsko more prati “legenda“ o visokom potencijalu za razvoj uzgoja školjkaša,ali je cijelo podruje do danas ostalo bez znaajnih proizvodnih rezultata .Nakon usvojenog županijskog prostornog plana pokrenuta su manja uzgajališta na kojima jošnisu sakupljeni vrijedni podaci potrebni za tehnološki dizajn kapaciteta akvatorija za uspostavuekološki održivog uzgoja školjkaša.Županijskim prostornim planom je utvrena namjena prostora za uzgoj školjkaša u dijelužupanije koji je ujedno i predmetno podruje ove studije. Lokalne samouprave su takvunamjenu površina u prostornim planovima naelno prenijele u planove nižeg reda, ali jeizostala mikrozonacija kao i planiranost obalne i kopnene infrastrukture koja je nužna zarealizaciju uzgoja na planiranim površinama.Analizom literaturnih podataka i povijesnih injenica tri prouavane zone, Novigradsko more,jugoistoni dio Velebitskog kanala i jugoistona strana otoka Paga, se znaajno razlikuju poveliini primarne produkcije koja opada udaljavanjem od rijeke Zrmanje i po koliini slatke vodekoja može doi s kopna koja je sve vea što je lokacija bliža rijeci Zrmanji.Bez provoenja detaljnijih analiza i mjerenja u predmetnim zonama se može se procijenitimogunost uzgoja od približno 1 500 000 tona dagnji i oko 3 500 000 komada kamenicašto predstavlja dovoljnu startnu koliinu uzgoja na kojoj se dodatnim procjenama možegraditi rast proizvodnje do održivog maksimuma.Razliitosti u parametrima okoliša na tri prouavane zone navode na jednostavan zakljuak daje u produktivnijim zonama mogue postii vee proizvodne gustoe uzgajanih organizama štomeu poznatim tehnologijama daje prednost uzgoju dagnji na plujtajuim parkovima. Nasuprottome u nisko produktivnoj zoni treba smanjiti biomasu uzgajanih školjkaša po jedinici volumenamora gdje se može pronai ekološka i ekonomska opravdanost za uzgoj kamenica.Jednostavno reeno, od Novigradskog mora prema Pagu treba smanjivati relativnu koliinuuzgajanih dagnji i poveavati relativnu koliinu uzgajanih kamenica.U analiziranom podruju obitavaju i druge tržišno zanimljive vrste školjkaša, poglavito jakopskakapica i brbavica za koje potrebno obaviti i neka temeljna istraživanja o ekologoiji i biologiji vrstakako bi se moglo nastaviti razvijati prikladne uzgojne tehnologije.Paralelno s razvojem tehnologije uzgoja i s rastom proizvodnje školjkaša potrebno je omoguitiizgradnju otpremno-purifikacijskog centra, osigurati ili izgraditi potrebnu obalnu infrastrukturu ipokrenuti stvaranje tržišno prepoznatljivog proizvoda.Planirano poveanje proizvodnje dijelom e se tržišno plasirati kroz unaprijeeni plasman u RH(u prvom redu kroz turistiko-ugostiteljsku ponudu), a dijelom na EU tržište (u prvom redu Italija,pa i Francuska).Proizvodnja mlai osigurana je sakupljanjem prirodnog mrijesta ili kroz mrjestilišta školjkašaizgraena kroz javno-privatna partnerstva Sveuilišta u Dubrovniku i novoosnovanog klasteramalostonskog školjkarstva ili / i zainteresiranih uzgajivaa.Lokalna uprave (opine Novigrad, Posedarje, Jasenice, Starigrad i Povljana te gradovi Pag iObrovac) imaju planiranu gradnju lokalnih kanalizacijskih sustava vodei rauna o osjetljivostiakvatorija kojem gravitiraju.Turizam se razvija u sinergiji s razvojem marikulture, a planirana izgradnja novih turistikougostiteljskihkapaciteta vodi rauna o zahtjevima ouvanja okoliša i prirode.Planiranim razvojnim iskorakom sveukupna zajednica e profitirati na nain:1) prosjeni mali proizvoa e imati osiguranu pretpostavke za širenje proizvodnje i osiguranotržište61

2) županija e osigurati veu lokalnu zaposlenost, znaajan regionalni brand i doprinosskladnom i održivom razvoju podruja oko Malostonskog zajljeva3) država e dobiti proizvod koji e znaajno doprinositi diversifikaciji turistike gastronomskeponude i dati e mogunost plasmanu na inozemna tržišta.Prioritetne aktivnosti kojima e se predložena vizija postupno ostvarivati u razdoblju 2009-2012ukljuuju:1. Prezentacija razvojnog plana i objašnjenje nužnosti njegove provedbe. injenicada s jedne strane, napravljena analiza dionika sektora školjkarstva Zadarske županije,kao i analiza prirodnih i socioekonomskih polazišta za opisanu viziju iz koje se jasno vidida e traženje novih rješenja za gospodarski rast zone biti usmjerene i prema podizanjuuzgajališta školjkaša.2. Provoenjem predloženog akcijskog plana koji sadrži postavljanje pilot-uzgajalištariješiti e se dileme oko uzgojnih potencijala pojedinih zona, što e doprinijeti razvojusvake analizirane zone na dva mogua naina:a. Stjecanjem znanja o realno moguem i na injenicama utemeljenom razvojuuzgoja školjkaša, ohrabriti e se investitori i ruralno stanovništvo za ulazak ugospodarske projekte podizanja veih uzgajališta ili veeg broja za školjkaše sproizvodnjom koja može osigurati kvantitet i kontinuitet na tržištu.b. Rezultati koji bi ukazali na ogranienja, a koja bi uzgoj školjkaša u zoni prikazaliteškim i ekonomski rizinim, dali bi argumente za promjenu prostornih planova usmislu prepuštanja planiranih površina za podizanje uzgajališta drugim moguimaktivnostima. Modernizacija cijelog sustava proizvodnje, što je osnovni preduvjeti za podizanje razine proizvodnje, ali i za sam opstanak postojeeg obiteljskognaina uzgoja, te svekoliko unapreenje postojeih lokalnih prilika, ouvanjegospodarsko-demografske matrice podruja i novo zapošljavanje visokoobrazovanihkadrova.3. Podizanje pilot uzgajališta dagnje u Velebitskom kanalu s ciljem detaljnijeg odreivanjaparametara znaajnih za procjenu gospodarske opravdanosti intenzivnijeg i koliinskiveeg uzgoja.,4. Podizanje pilot uzgajališta za uzgoj Jakopske kapice u Novigradskom moru stestiranjem uginua dagnji u eksperimentalnim uvjetima.5. Podizanje pilot uzgajališta kamenica i brbavica u uvali Stara Povljana na otokuPagu s ciljem detaljnijeg odreivanja parametara znaajnih za procjenu gospodarskeopravdanosti intenzivnijeg i koliinski veeg uzgoja kamenica te utvrivanje mogunostiuzgoja brbavice u sklopu istog uzgajališta.osmišljavanje, pripremu i provedbu izvoznestrategije kako bi se osigurala prodaja strategijom predviene poveane proizvodnje,kako ne bi došlo do zasienja lokalnog tržišta.6. Konzultantski posao izrade hidrodinamikog modela za Novigradsko more radiprocjene brzine rasta zaslaenog sloja i uvjeta za pravovremeno predvianje takvogdogaaja.62

SummaryThe aim of the produced integral development plan is to accelerate development in the northwesternpart of the Zadar County, which is in the earlier documents, decisions and CountyPhysical Plan already recognized as a suitable area for the development of these activities.Due to the constant presence of natural populations of shellfish in the studied area, the "legend"about a high potential for the development of shellfish farming is linked to the whole area, andespecially to the Novigrad Sea, but the whole area has no significant results in the productionup to this date.After the county physical plan was adopted some small shellfish farms were started which didnot yet yield valuable information necessary for the technological design of the water areacapacity needed for the establishment of environmentally sustainable shellfish farming.The County zoning plan has determined allocation of space for shellfish farming in the part ofcounty that is also the subject area of this study. Local governments have such a purpose areain spatial plans in principle transferred to the plans of lower rank, but micro-zoning and planningof coastal and terrestrial infrastructure is missing which are necessary for the realization of thebreeding on the planned areas.Literature data and historical facts analysis of the three studied zones, Novigrad Sea, southeasternpart of the Velebit Channel and south-eastern side of the island of Pag, shows that thezones significantly differ in the size of primary production, which decreases with the distancefrom Zrmanja river and by the amount of fresh water that can come from land which isbecoming bigger as the locations near the river Zrmanja.Without conducting further analysis and measurements in the relevant areas, one can assessthe possibility of breeding of about 1,500 tons of mussels and about 3,500,000 pieces (approx.200 tonnes) of flat oysters, which represent a sufficient start in breeding quantity and based onthe increase of the production can be built by additional estimates up to sustainable maximum.Differences in environmental parameters on the three studied zones are set to a simpleconclusion that in the more productive zones it is possible to achieve higher production densityof breeding organisms which, among known technologies, gives the advantage to the cultivationof mussels in floating parks. Opposing this, in low productive zones the biomass of cultivatedbivalves per unit volume of the sea water should be reduced in the places where one can findthe ecological and economic justification for the cultivation of oysters. Simply put, from theNovigrad Sea towards Pag one should decrease the relative amount of cultivated mussels andincrease the relative amount of cultivated oysters.Other interesting types of market shellfish abide in the analyzed area, especially Jacob’s scallopand clams for which some basic research on the biology and ecology of species needs to bedone in order to be able to continue to develop appropriate breeding technologies. Parallel withthe development of breeding technology and the growth of shellfish production, it is necessaryto enable the construction of distribution-purification centre, to provide or build the necessarycoastal infrastructure and start creating a market recognizable product.Planned increase in production will be partly placed on the market through enhanced placementin Croatia (primarily through tourism and catering facilities), and partly on the EU market(primarily in Italy, and France).Production of the spats is secured by collecting natural spawning or from the bivalve hatcherybuilt through public-private partnerships at the University of Dubrovnik and from the newlyestablished cluster of shellfish farming in Mali Ston bay and / or interested breeders.Local governments (municipalities Novigrad, Posedarje, Jasenice, Starigrad and Povljana andcities Pag and Obrovac) have planned the construction of local sewage systems, taking intoaccount the sensitivity of the water areas that they gravitate to.Tourism is being developed in synergy with the development of aquaculture, and the plannedconstruction of new tourism and catering capacities takes into account the requirements ofenvironmental and nature.63

Priority activities that will gradually realize the proposed vision in the period 2009-2012 include:1. Presentation of the development plan and an explanation of the necessity of itsimplementation. Analysis have been made of the shellfish farming sector stakeholders ofZadar County, as well as the analysis of natural and socio-economic starting point for thedescribed vision that clearly show the search for new solutions for economic growth of thezones will be targeted towards raising shellfish farms.2. Implementing the proposed action plan which includes setting up pilot farms to solve thedilemma about breeding potential of each zone, which will contribute to the development ofeach analysed zone in two possible ways:a. Gain knowledge about possible and real facts based development of shellfishfarming, to encourage the investors and the rural population to enter intoeconomic projects, raising the larger farms or larger number of shellfishproduction that can provide quantity and continuity in the market.b. Results that would indicate the limits and mark the shellfish farming in the areaas severe and economically risky, would give the arguments for a change ofspatial plans in terms of handing over the planned areas for farms to otherpossible activities.3. Raising the pilot farms mussels in Velebit channel with the goal of more comprehensivedetermination of important parameters for assessing the economic justification for moreintense and a greater quantity of rearing.4. Raising a pilot farm for breeding Jacob’s scallops in Novigrad Sea and testing musselsmortalities in the experimental conditions.5. Raising the pilot farm of oysters and clams in the bay Old Povljana on the island ofPag, with the goal of more comprehensive determination of important parameters forassessing the economic justification for more intense and a greater quantity of breedingoysters, and determining the possibilities of breeding clams within the same farm.6. Preparation and implementation of export strategies in order to ensure sales ofanticipated increased production, in order to avoid saturation of local markets.7. Drafting the hydrodynamic model of Novigrad Sea to estimate the growth rate offreshwater layer and the conditions for the timely prediction of such events by a consultant.64

1. Uvod ili motivacija za izradu planaMarikultura, odnosno uzgoj vodenih organizama u moru, kao gospodarska aktivnost se snažnorazvila u cijelom svijetu, Europi i Hrvatskoj. Danas je marikultura snažna industrija s godišnjomstopom rasta od oko 8% i visokoj profitabilnosti, posebice u razvijenim zemljama. Ukupnasvjetska akvakulturna proizvodnja je 2004. godine ve dosegla ukupno 60 milijuna tonauzgajanih vodenih organizama. Svjetskom marikulturom – uzgojem morskih organizama –koliinski dominira uzgoj školjkaša (11 milijuna tona) morskog bilja i algi (10,5 milijuna tona), aslijede morske ribe i kozice s oko 2 milijuna tona. Samo se pacifike kamenice u svijetu uzgajaak 4,2 milijuna tona.(aneks 1)Djelatnost marikulture predstavlja veliki potencijal za razvoj hrvatske obale i otoka. Osnovniargumenti za ovu tvrdnju ukljuuju u prvom redu razvedenost obale i posljedino punopotencijalnih lokaliteta za uzgoj ribe i školjkaša, tradiciju uzgoja i poznavanje tehnologija,postojanje velikog broja školovanih kadrova te izuzetno veliko turistiko tržište.Strategijom poljoprivrede i ribarstva RH (NN 89/02) predvien je porast godišnje proizvodnje umarikulturi na 10 000 tona morske bijele ribe i 20 000 tona školjkaša. Ukupna proizvodnjaporasla je sa 9.000 tona 2002. godine na gotovo 14.000 tona 2006. godine, što predstavljaporast od 50 %. U ukupnom porastu najveim dijelom uestvuje uzgoj tuna - 60%, dok je porastproizvodnje školjkaša i bijele ribe oko 40 %. U proteklom razdoblju izvršene su potrebneizmjene Zakona o morskom ribarstvu i doneseni su svi potrebni podzakonski akti koji regulirajudjelatnost marikulture. Izdano je gotovo 200 povlastica za uzgoj riba i školjkaša i svi su nositeljipovlastica upisani u registar uzgajivaa pri MPRRR, ime su stekli prava na korištenje državnihpotpora. Uspostavljena je komunikacija i suradnja meu svim nadležnim ministarstvima,temeljem ega su stvoreni uvjeti za legalni i organizirani uzgoj ribe i školjkaša na podrujuMalostonskog zaljeva i Malog mora, što je do tada bilo znatno otežano uslijed zaštienogstatusa ovog podruja. Za ovo podruje napravljena je jedinstvena studija utjecaja na okoliš ijedinstvena lokacijska dozvola, temeljem ega su stvoreni uvjeti za raspisivanje natjeaja okoncesioniranju pomorskog dobra za potrebe uzgoja. Ista procedura napravljena je i zapodruje uša rijeke Krke, ime je u potpunosti stvoren zakonski okvir za legalizaciju svihuzgajivaa i na tom podruju. Izmjenama legislative omogueno je davanje koncesija zakorištenje pomorskog dobra za potrebe uzgoja sa dotadašnjih 4 na 20 godina, što je takoerstvorilo znatno povoljnije uvjete za ulaganja u ovu djelatnost. Gotovo sve županije predvidjelesu svojim prostornim planovima podruja za odvijanje marikulture, dok je Zadarska županijaizvršila i potrebno zoniranje utemeljeno na principima integralnog upravljanja obalnim pojasom.Prepoznavajui osnovne probleme u marikulturi, a to je osim poveanja proizvodnje u prvomredu potreba za izgradnjom kopnene infrastrukture, modernizacija postojeih pogona iunaprjeenje tehnologije u svrhu diversifikacije proizvodnje i poboljšanja kvalitete proizvoda,marikulturi je dat visoki prioritet u sklopu SAPARD i IPARD programa, te su osigurana sredstvaza davanje strukturne podrške ovom sektoru. Proizvodnja se potie i davanjem direktnihpoticaja na kilogram prodane ribe ili školjkaša.Poveanje proizvodnje nije se dogodilo zamišljenom dinamikom, meutim stvaranjem svihpotrebnih zakonskih okvira otvorene su mogunosti za nova ulaganja. Slijedei potez zacijelo jena samoj industriji koja se mora organizirati na nain koji e omoguiti korištenje svih planiranihsredstava, a to znai u prvom redu jaanje organizacija proizvoaa i korištenje ve postojeihinstitucija kao što su HGK i HOK.Povijest školjkarstva u Zadarskoj županiji se može svesti na aktivnosti u Novigradskom moru.Još u 17. stoljeu su se izlovljavale kamenice za izvoz pa je Venecija je zbog poraslog interesaza izlov školjkaša uvela posebnog pobiraa desetine te zakupninu za sakupljanje školjkaša.Austrougarska pomorska uprava je 1885 u N.m. odredila tri zone sakupljanja kako bi sprijeilaprelov i samo se jedna zona godišnje mogla iskorištavati.Nakon drugog svjetskog rata se pokušalo s intenzivni uzgojem dagnji ali je zbog nepoznavanjatehnologije došlo do preoptereenja uzgojnih instalacija koje su popucale pod teretom.65

Novigradsko more je od davnina bilo poznato kao izvor divlje dagnje koja je kod lokalnogstanovništva imala status poznatog proizvoda. Posebne prilike u hidrodinamici i ekologijiNovigradskog mora su pogodovale najboljoj kvaliteti školjke u ljetnom periodu što se poklopilo sturistikom sezonom. Tijekom posljednjih 20 godina se poveao i broj autonomnih ronilaca kojisu nekontrolirano sakupljali školjkaše meu kojima su dominirale dagnja i Jakubova kapica.Sadašnje stanje prirodnih naselja ne daje ekonomine rezultate kod sakupljanja pa je pokazaninteres za podizanje uzgajališta. Osim sakupljanja dagnji u podruju obuhvata projekta jeprisutan sve vei broj sakupljaa brbavice (Venus veucosa) koji nelegalno opskrbljuju mnogerestorane.Postojee školjkarstvo u Zadarskoj županiji je slabo razvijeno. Svega etiri mala uzgajivaapokušava uspostaviti uzgoj dagnji koji do sada ne predstavlja gospodarski znaajnu djelatnost ulokalnim sredinama. Uzgojene školjke za razliku od nekad divljih populacija nemaju statuspoznatog proizvoda kod graana županije. Treba naglasiti da je ipak jedan uzgajiva uNovigradskom moru postigao provesti ekološku proizvodnju. Skromna razvijenost školjkarstvaipak ima znaajnih pozitivnih elemenata koji se mogu iskoristiti za budue razvijanje djelatnosti.Obzirom da su sve potrebne predradnje za daljnji razvoj školjkarstva napravljene u tri za topredviene zone: podruju Malog mora i Malostonskog zaljeva, ušu Krke i podrujuNovigradskog mora - JI akvatorija otoka Paga na tim je podrujima potrebno postaviti temeljimoderne industrije koja e biti konkurentna glavnim EU takmacima.Integralnim planovima razvoja za ova tri podruja izraenim u okviru projekta COAST, nastojise objektivno sagledati komparativne prednosti i slabosti, te s njima u vezi mogunosti i prijetnježeljenom razvoju, kao i predložiti konkretne aktivnosti ijom provedbom bi se u narednomkratkorono-srednjoronom razdoblju mogao napraviti iskorak od postojeeg stanja koji jeapsolutno nužan za opstanak i daljnji održivi razvoj djelatnosti.66

2. SWOT analiza 3 školjkarskog sektora za Novigradsko more/ JI dioVelebitskog kanala /JI dio otoka PagaTablica . prikazuje rezultat provedene SWOT analize školjkarskog sektora u podrujuNovigradskog mora. Analiza pokazuje da su razvojne perspektive školjkarstva uNovigradskom moru vrlo kompleksne, naroito zbog prijetnji koje donosi povremeniporast debljine površinskog sloja slatke vode, koji je posljedica donosa rijekomZrmanjom i drugim vodotocima i izvorima. S druge strane velika koliina mlai dagnje inajvea popunjenost dagnje jestivim dijelom u turistikoj sezoni navode na promišljanjao tehnološki sofisticiranijem uzgoju.Tablica 2. SWOT analiza školjkarskog sektora podruja Novigradskog mora.SNAGAPrirodno stanište školjkaša posebno dagnje i kapica.Tržišno prihvatljiva popunjenost dagnji jestivim dijelom(mesom) tijekom ljeta daje mogunost plasmana tijekomturistike sezone kada je najvea potražnja.Poveana primarna produkcija u cijelom Novigradskommoru je dostatan izvor hrane za uzgoj vee koliinefiltratora.Prirodno stanište jakopske kapice ukazuje na potencijalza mogui uzgoj pecitinida na ovom podruju.Ouvan i ŽPPom prostorno planski rezerviran prostor zauzgoj školjkaša. Provedeni monitoring ukazuje na visokusanitarnu kvalitetu školjkaša i morske vode.Županijski prostorni plan predvia obvezu odvodnjeotpadnih voda izvan zone za uzgoj školjkaša.Prostorni plan grada Obrovca predvia mikrolokaciju zapostavljanje uzgajalištaMOGUNOSTIPodizanje veeg uzgajališta školjkaša prema srediniNovigradskog mora.Podizanje uzgajališta za proizvodnju mlai dagnje iplasman na druga uzgojna podruja.Veliko još uvijeknezasieno EU tržište školjkašaRast potražnje na lokalnom i širem regionalnom tržištutijekom turistike sezoneIzvrsni uvjeti za ekološku proizvodnjuSLABOSTINema tradicije industrijskog uzgoja školjkaša jer jenastao preveliki vremenski odmak od prethodnihpokušaja uzgajanja.Komplicirani zakonski okvir u nadležnosti više državnihinstitucija za stjecanje prava uzgoja i stavljanje školjkašau prometProstorno planska nedoreenost zahtjeva sektoraškoljkarstva na JLS razini (osim Obrovca, nijedna opinanije mikrozonirala prostor za školjkarstvo, PP opina nepredviaju obalnu infrastrukturu koja bi bila u funkcijipotencijalnih uzgajališta).Kompeticija za prostor u obalnom podruju slukrativnijim sektorom turizma (posebno za manjeuzgajivae koji preferiraju lokacije bliže obali)PRIJETNJENagli dotoci slatke vode za vrijeme dugotrajnih i obilatihoborina u slivnom podruju Novigradskog mora.„Cvjetanje mora“ koje je zabilježeno može se ponoviti uzpojavu toksinih vrsta planktonskih algi.Obraštajne zajednice u kojima dominiraju vrste kojeinkrustriraju vapnenac.Snažna bura može podii kratke visoke valove što možeoštetiti od obale udaljena uzgajališta.3 Analiza jakih strana koje su osnova buduih mogunosti i slabosti kao i prijetnji iz okoliša (i fizikog i šireg) kojemogu znaajno utjecati na ostvarivanje dugoronog razvoja, od konkurentnosti vlastite proizvodnje i drugih zemalja,tehnoloških inovacija, postojanja sivog tradicionalnog tržišta, organizacijskih problema i dr.67

Tablica 7. prikazuje rezultat provedene SWOT analize školjkarskog sektora u podrujuVelebitskog kanala. Analiza pokazuje da su razvojne perspektive školjkarstva uVelebitskom kanalu obeavajue ali i nedovoljno istražene što se može riješitipodizanjem niza pokusnih uzgajališta duž podvelebitske obale.Tablica 7. SWOT analiza školjkarskog sektora podruja Velebitskog kanalaSNAGAOuvan i prostorno planski rezerviran prostor za uzgojškoljkaša.Provedeni monitoring na dijelu Velebitskog kanalaukazuje na visoku sanitarnu kvalitetu školjkaša i morskevode.Tržišno prihvatljiva popunjenost dagnji jestivim dijelom(mesom) u proljee i ljeti daje mogunost plasmanadagnje ne samo tijekom turistike sezone najvea.Podruje je poznato i po prirodnim populacijamaškoljkaša koji žive u sedimentu (posebno brbavice)Planirana industrijska zona u opini Starigrad (moguaizgradnja otpremnog i purifikacijskog centra) je u blizininajvee planirane zone za uzgoj.Županijski prostorni plan predvia obvezu odvodnjeotpadnih voda izvan zone za uzgoj školjkaša.Interes Poljoprivredno ribarske zadruge iz Starigrada imainteres integrirati proizvodnju školjkaša u ukupnuponudu turistikog tržišta koje je razvijeno i dalje serazvija.MOGUNOSTIPokretanje novih uzgajališta kojima bi se u prvom koraku,bez izmjena i dopuna PP, mogla dostii proizvodnja od1200 tona godišnje. od ega oko 800 tona na podrujuSelina.Rastue još uvijek nezasieno EU tržište školjkašaRast potražnje na lokalnom i širem regionalnom tržištutijekom turistike sezone.Razvojem tehnologije mrijesta brbavice otvara se imogunost njenog uzgoja u ovom podruju.Izvrsni uvjeti za ekološku proizvodnjuSLABOSTINepoznata koliina dostupne mlai.Nepoznati rast i popunjenost školjkaša u sjevernijimdijelovima Velebitskog kanala, u nadležnosti Zadarskežupanije.Komplicirani zakonski okvir u nadležnosti više državnihinstitucija za stjecanje prava uzgoja i stavljanje školjkašau prometProstornim planom opine Starigrad ne predviajuobalnu infrastrukturu koja bi bila u funkciji potencijalnihuzgajališta.Neizgraena kanalizacijska mreža.Nema tradicije uzgoja školjkaša.PRIJETNJEOrkanska bura koja povremeno puše uzrokuje znaajnuvalovitost mora i izraženu bibavicu ispod samog Velebita.Snažni udari bure mogu oštetiti plutajue parkove(kidanje plutaa).Obraštajne zajednice u kojima dominiraju vrste kojeinkrustriraju vapnenac.Pojava predatora (komara).Pojava „cvjetanja mora“ je zabilježena što ukazuje i naopasnost od pojave toksinih jednostaninih algi.68

Tablica 8. prikazuje rezultat provedene SWOT analize školjkarskog sektora u podrujuJugoistone strane otoka Paga. Analiza pokazuje da su razvojne perspektive školjkarstva naJI strani otoka Paga obeavajue za uzgoj kamenice kojoj je to podruje i prirodnostanište. Relativno niska primarna proizvodnja navodi na oprez u odreivanju uzgojnegustoe kako se intenziviranjem proizvodnje ne bi smanjio prirast i kvaliteta.Tablica 8. SWOT analiza školjkarskog sektora podruja JI strane otoka Paga.SNAGAOuvan i prostorno planski rezerviran prostor za uzgojškoljkaša.Prirodno stanište kamenice koje se povremeno izlovljava(ronioci, turisti i sl.).Provedeni monitoring na dijelu Fortica ukazuje na visokusanitarnu kvalitetu školjkaša i morske vode. Ostalapodruja su pod još manjim pritiskom blizine naselja.Planiranost uzgoja bijele ribe i školjkaša u podrujuDinjiške otvara mogunost razvoja integralnemarikulture.Nizak stupanj izgraenosti turistikim kapacitetimasmanjuje rizik od nekontroliranog ispuštanja otpadnihvoda.Kamenice u zoni imaju vrstu ljušturu s malom koliinomkalcita što ih ini poželjnom u ugostiteljstvu.Županijski prostorni plan predvia obvezu odvodnjeotpadnih voda izvan zone za uzgoj školjkaša.MOGUNOSTIPokretanje novih uzgajališta kojima bi se u prvom koraku,bez izmjena i dopuna PP, mogla dostii proizvodnja od 3000 000 komada kamenica godišnje. Uzgoj kamenice(prednost pred uzgojem dagnji) Veliko još uvijeknezasieno EU tržište školjkašaRast potražnje plodova mora na lokalnom i širemregionalnom tržištu tijekom turistike sezone.Stvaranje robne marke s geografskom porijeklom.Mogunost korištenja prirodne populacije jestivihplaštenjaka (Microcosmos) i školjkaša biocenozapominih podloga (brbavica)Izvrsni uvjeti za ekološku proizvodnjuSLABOSTINema tradicije uzgoja školjkaša.Nepoznata koliina dostupne mlai.Nepoznat rast i popunjenost školjkaša u cijelompodruju.Relativno niska razina primarne produkcije.Neizgraena kanalizacijska mreža.Komplicirani zakonski okvir u nadležnosti više državnihinstitucija za stjecanje prava uzgoja i stavljanje školjkašau prometProstorni planovi grada Paga i opine Povljana nepredviaju obalnu infrastrukturu koja bi bila u funkcijipotencijalnih uzgajališta.Nedostatak prilaza obali u uvali Stara Povljanakao i izostanak zaklonjenog privezišta.PRIJETNJEPojava predatora (komara).2.1 SnagaOpenita i zajednika SNAGA sva tri podruja je sadržana u planski rezerviranom podruju zauzgoj školjkaša (PPZŽ_anex 2), a poznati podaci o sanitarnoj kvaliteti vode govore da sepodruja mogu svrstati u A zonu što karakterizira maksimalnu istou i mogunost direktnogstavljanja na tržište prijesnih školjkaša(tablica rezultata mjerenja anex 3). Prirodne populacijefiltratora (školjkaši, plaštenjaci) ukazuju na prosjeno zadovoljavajuu koliinu hrane u zonamaodreenim za uzgoj što je dobar poetni signal za pokretanje optimizacije uzgojnog modela zasvaku pojedinu zonu.Novigradsko more je poznato stanište i lovište jakopske kapice što definira ovo podruje i kaopotencijalno uzgajalište ovog organizma. Ukoliko intenzivni uzgoj ne bi dao rezultata trebarazmišljati o ekstenzivnom uzgoju, odnosno o upravljanju održivim ulovom prirodnih populacijakroz iskljuive koncesije i kvote za ulov na tom podruju.Podruja Velebitskog kanala i jugoistone strane otoka Paga obitavaju i komercijalnovrijedni školjkaši koji život provode kao rovai u pominim podlogama. Tu prvenstveno treba69

naglasiti brbavicu koja zbog potražnje na tržištu može lako doi u prelov. Stoga je svakakotreba uvrstiti u organizam koji otvara nove mogunosti marikukturi, ali su još uvijek potrebnaznaajna istraživanja in situ.Razliite razine produktivnosti po zonama su snaga koja daje mogunost prilagodbetehnologije uz izbor razliitih vrsta uzgajanih školjkaša. Produktivnost zona pada odNovigradskog mora prema Velebitskom kanalu i dalje prema JI obali o. Paga, ali timredoslijedom pada opasnost od zaslaivanja površinskog sloja za što je dagnja tolerantnijiorganizam os kamenice. Iz navedenih razloga može se preporuiti podruje bliže Zrmanji kaopogodnije za uzgoj dagnji dok se udaljavanjem od Novigradskog mora nalaze pogodniji uvjeti zauzgoj kamenica. (anex 4)Snagu predstavlja i razvijeno lokalno turistiko tržište s brojnim turistikim centrima i naseljima uzoni.Nakon što su zone za uzgoj školjkaša planirane PPZŽ lagano raste interes poduzetnika iobrtnika za podizanje uzgajališta školjkaša što predstavlja dodatnu snagu razvoja marikulture. UStarigradu se razvija zadruga koja pokazuje interes za pokretanje uzgoja školjkaša uVelebitskom kanalu što predstavlja dodatnu snagu za razvoj ovog sektora.Popunjenost intervalvalne šupljine jestivim dijelom školjkaša (meso) varira od od lokacije dolokacije. Ve odavno je poznata visoka popunjenost mesom u kod dagnji Novigradskog morau ljetnim mjesecima što školkaše ini konkurentnim u vrijeme turistike sezone. Popunjenostmesom u Velebitskom kanalu znaajno ovisi o fluktuaciji hrane, a što je direktno povezano sintenzitetom donosa slatkih voda u to podruje (Zrmanjom i vruljama). JI strana otoka Paga jezbog niže produktivnosti svakako pogodnija za uzgoj manje masene gustoe, a popunjenostuzgajanih školjkaša (kamenica) treba utvrditi kroz dulji vremenski period.Na JI strani otoka Paga na jednoj lokaciji u uvali Dinjiška planira se uzgoj ribe i školjaka štodaje mogunost uzgoja u integrairanoj proizvodnji na razliitim trofikim nišama. Tu se možeoekivati nešto vea koliina raspoložive hrane za školjkaše i mogunost njihovog uzgoja urelativno veoj masenoj gustoi (dagnje).Snagu predstavlja i položaj Odjela za akvakulturu, Uprave ribarstva u MPRR, kao i Odjela zaribarstvo HZPSS koji su smješteni i Zadru.2.2 SlabostiSve tri zone imaju zajedniku slabost u planiranju obalnog pojasa gdje se ne planiraju i dijeloviureene obale koji bi trebali poslužiti za komunikaciju uzgajališta s nužnim graevinama kojeprate uzgoj školjkaša..Zakonski okvir za podizanje novih uzgajališta (anex 5) takoer predstavlja znaajnu slabost, apogotovo ako se radi o novim uzgojnim zonama koje još nisu razvrstane prema propisima izpodruja veterine. Procedura ishoenja potrebne dokumentacije i dozvola za stavljanjeuzgajališta u gospodarski aktivnu fazu može potrajati i peko tri godine što odbija veliki brojpotencijalnih ulagaa u marikultruru.Pored uglavnom nedoreenog lociranja uzgojnih zona na moru evidentan je nedostatak obalneinfrastrukture za potrebe svih aktivnosti na moru. Razvojni planovi su prepoznali taj problem, alisu rješenja potražili samo za potrebe razvoja turizma.Svaku pojedinu zonu takoer karakterizira odreena kombinacija slabosti koje treba posebnoanalizirati i sukladno tome tražiti rješenja.U Novigradskom moru slabost predstavlja znaajan interes opina za gradnju turistikihkapaciteta uz obalu Novigradskog mora (posebno opina Posedarje) što traži postavljanjeuzgajališta dalje od obale koja se dodatno izlažu povremeno orkanskoj buri. Time se zapravogotovo potpuno odbacuje podizanje malih obiteljskih uzgajališta uz obalu. Poveanje turistikeaktivnosti u zoni, bez obzira na paniranu gradnju kanalizacije, može spustiti kategoriju vode iz Au B što nužno zahtjeva purifikaciju koju manji uzgajivai ne mogu samostalno financijskipodnijeti.70

Tradiciju lova i sakupljanja nikada nije uspjela zamijeniti tradicija uzgoja pa je razvoj socijalnopolitikogokvira lokalne zajednice, za razvoj gospodarstva, prilino neodreen u pogleduusmjerene akcije za razvoj marikulture. Zato su prostorni planovi opina preopeniti odnosnoneprecizni. Jedino precizno odreivanje lokacije za uzgoj je planirao grad Obrovac, gdje semože kazati i da je napravljen dobar izbor lokacije.Kompeticija za prostor u obalnom podruju s lukrativnijim sektorom turizma (posebno zamanje uzgajivae koji preferiraju lokacije bliže obali u Velebitskom Kanalu se sva podrujaza uzgoj nalaze u obuhvatu obale opine Starigrad.Slabost predstavlja i nedostatak podataka o prihvatu liinki školjkaša, kao i podataka o brzinirasta, što predstavlja temelj za planiranje (tehnološko i financijsko) uzgoja školjkaša.Na podruju jugoistone obale otoka Paga slabost je relativno mala primarna proizvodnjaime je ograniena koliina uzgajanih organizama. Kao i u Velebitskom kanalu nedostajupodaci o prihvatu liinki školjkaša, kao i podaci o brzini rasta školjkaša. Slabost je i slabadostupnost obale vozilima u uvali Stara Povljana i nedostatak zaklonjenog privezišta za brodicekoje služe za rad na uzgajalištu.2.3 MogunostiZajednika osobina svih podruja je znaajna razina ouvanosti prostora u kojem postojeizvrsni uvjeti za ekološku proizvodnju školjkaša, ime se otvara i mogunost stvaranja robnemarke. Prepoznatljivost proizvoda i standardna kvaliteta tako mogu još lakše pronai kvalitetnotržište koje je i tako u stalnom porastu.U Novigradskom moru se namee uzgoj dagnje po kojoj (zbog izlova prirodnih populacija) jeovo podruje bilo poznato u sjevernoj Dalmaciji. Bogato je prirodnim mrijestom dagnji ija semla u vrijeme mrijesta prihvaa kao vrlo gusti obraštaj što daje mogunost proizvodnje mlaidagnje za druga uzgojna podruja.Mogue je podizanje veeg uzgajališta prema sredini Novigradskog mora i jednog uzgajalištasrednje veliine na podruju Meke drage, ali je prethodno potrebno utvrditi rizike i metodeizbjegavanja problema koje donosi nagli dotok slatke vode.Takoer postoji mogunost za sakupljanje i uzgoj pectinida koji su stalno prisutni u prirodnimnaseljima.More u ovom podruju je još uvijek pod vrlo malim antropogenim djelovanjem što daje dobrapredvianja za uspjeh ekološke proizvodnje.U Velebitskom kanalu u prvoj fazi razvoja školjkarstva posebnu mogunost daje postojeiinteres zadruge za podizanje probnih uzgajališta školjkaša koja bi trebala preciznije odredititehnologiju uzgoja. Istovremeno se podruje turistiki razvija što predstavlja tržišni potencijal zaproizvedene školjkaše. Dugorono može se oekivati znaajna proizvodnja podizanjemuzgajališta puinskog tipa prema sredini Velebitskog kanala.U ovom trenutku je mogue u Velebitskom kanalu, bez dodatnog poboljšavanja prostornoplanskih odrednica, pokrenuti proizvodnju od 1200 tona dagnji. Najvea lokacija je u podrujuSelina u ijoj blizini je prostornim planom utvrena i industrijska zona. Planiranost takve zone uneposrednoj blizini obale daje mogunost povezivanja proizvodnje školjkaša s izgradnjompurifikacijsko-otpremnog centra za školjkaše koji je neophodan za daljnji razvoj školjkarstva uzoni.Na JI strani otoka Paga marikultura je slabog intenziteta. Osim postojeeg uzgajališta uDinjiškoj (kod Fortice) tek ove godine se pokreu nove in inicijative za novi uzgoja. Prirodnanaselja kamenice i niža primarna produkcija favorizira podizanje uzgajališta kamenica i drugihbentoskih filtratora. Nepoznate koliine prihvata mlai kamenice mogu biti amortiziranekorištenjem tehnologije mrijesta koja je razvijena u RIC-u u Bistrini. Tako bi se mogla mlaosigurati kroz izgradnju novog mrjestilišta u Zadarskoj županiji ili pak kroz kupovinu mlai izmrjestilišta u Bistrini.71

Posebnu mogunost pruža veliko i nezasieno EU tržište školjkaša, na kojem i najveaplanirana hrvatska proizvodnja predstavlja malu koliinu. Dakle, s prodajom u EU ne bitrebalo biti problema, kada se dostignu i prihvate standardi proizvodnje (anex 5), akoliine školjkaša budu dovoljno velike za uspješan marketing.2.4 PrijetnjeImajui u vidu iskustva iz zemalja mediteranskog bazena glavne prijetnje predstavljaju fekalnozagaenje i biotoksini. Ova zona je još pod vrlo malim pritiskom otpadnih voda, ali je ve bilozabilježeno cvjetanje algi u Novigradskom moru i Velebitskom kanalu pa ak i pojava toksinihvrsta fitoplanktona (anex 6).Snažna bura može podii kratke visoke valove što može oštetiti od obale udaljenauzgajališta. Pored toga u Velebitskom kanalu se razvija bibavica koja može uzrokovati štete i uzaklonjenijim uzgajalištima. Bura takoer može ometati rad na uzgajalištu, a u najgorojvarijanti kada zapuše naglo i snažno može biti i po život opasna za uzgajivae koji rade umanjim brodicama. Kratki i visoki valovi znaajno utjeu i na školjkaše uzgojnim parkovima kojise u takvim uvjetima „trešnje“ mogu esto mrijestiti, odnosno gubiti na popunjenosti mesom.Dugotrajna trešnja parkova sa školjkašima esto rezultira i otkidanjem dijela proizvedenihškoljkaša koji onda završe na morskom dnu.Planirano poveanje turistikih kapaciteta, posebno uz obalu Novigradskog mora i u uskoj zonigradnje uz obalu Velebitskog kanala, mora pratiti i kvaliteta odvodnje i obrade otpadnih vodakako iste ne bi predstavljale najveu prijetnju kvaliteti ekosustava.Još uvijek nema znaajnih koliina uzgajanih školjkaša pa se prirodni predatori nisu okrenulilakšem izvoru hrane, ali je pri porastu proizvodnje za oekivati i sakupljanje komari u jata,posebno pred mrijest, kada uobiajeno rade veu štetu na uzgajalištima školjkaša.Povremena orkanska bura predstavlja ozbiljnu prijetnju u Velebitskom kanalu i dijelovimaNovigradskog mora i ne dozvoljava pristup jeftine izgradnje uzgajališta što dodatno iniprocjenu tehnologije i investicije ozbiljnom.Najveu prijetnju uzgoju školjkaša u Novigradskom moru predstavlja povremeni velikidonos slatke vode, dominantno rijekom Zrmanjom, ali i Karišnicom i brojnim izvorima. Pomorškoljkaša koji se povezuje s naglim dotokom slatke vode je bio zabilježen i u povijesti 1872,1877, 1948 i 1956 ali i nedavno u devedesetim godinama dvadesetog stoljea nakon ega seprirodne populacije još nisu potpuno obnovile. Ovakav donos poveava sloj slatke, zimi i hladnevode, koja uzrokuje uginua sedentarnih filtratora i do 5 m dubine. Za vrijeme normalnogdonosa slatke vode gornji boati sloj predstavlja najbolju zonu za postavljanje uzgajanih dagnjiu kojem se k tome prihvaa znatno manje neželjenih obraštajnih organizama. Predvianjepojave ovog prirodnog fenomena otvara mogunost za uvoenje tehnoloških rješenja zaizbjegavanje pomora.Posebna prijetnja planiranom razvoju može biti znaajna koliina obraštajnih organizama. Ve idanas je vidljiva obraštenost dagnji polihetima i drugim organizmima koji inkrustrirajuvapnenac što smanjuje marketinšku vrijednost dagnji i poveava relativne troškova rada uproizvodu.injenica je da obraštaj može predstavljati veliki dio uzgajanih pergolara s dagnjama i konopa skamenicama, te da kao kompetitor u prehrani troši velike koliine hrane. Uslijedrecentnog zagrijavanja mora ovaj problem e biti sve izraženiji.72

3. Vizija, strateški ciljevi i mogui scenariji razvoja sektoraškoljkarstva u Zadarskoj županijiStrateški cilj razvoja marikulture je utvrena na nacionalnom nivou kroz Vladin program kojim seplanira uzgoj školjkaša u koliini od 20 000 tona (Katavi i Vodopija, 2001). Strateški ciljbrojano ne predstavlja vrijednost ukoliko se ne postave i prepoznaju konkretni strateškiparametri i definiraju vlastite mogunosti kojima e se postii cilj. Pravci razvoja imajuprvenstveno polazište u definiciji pogodnih i dostupnih lokacija, ali i u utvrivanju nosivihkapaciteta takvih podruja.Uzgoj se može odvijati na razliitim razinama organizacije i veliine uzgajališta što jeprvenstveno odreeno prirodnim obilježjima podruja, ali i tradicijom i poduzetnikim interesom.Tradicija se u ovom smislu ne odnosi samo na marikulturu nego na nain življenja iprivreivanja lokalnog stanovništva.Analiza sektora uzgoja školjkaša u podrujima Novigradsko more, JI dio Velebitskogkanala i JI dijela otoka Paga ukazuje na važne razliitosti ove tri zone. Zato je, u smislumarikulture, svaku od navedenih zona potrebno posebno definirati i planirati. Veizraeni prostorni planovi, opina i grada Obrovca kojima se obala nalazi u planiranimzonama za marikulturu, planiraju znaajnu obalnu aktivnost koja može bitiinkompatibilna s podizanjem uzgajališta školjkaša. To je najizraženije u Novigradskommoru, dok je predmetno podruje otoka Paga pod najmanjim pritiskom urbanizacije. Saspekta raspoložive hrane za rast i razvoj školjkaša situacija je suprotna stupnjuurbanizacije, Navea produkcija je u Novigradskom moru a najmanja na JI obli otokaPaga. Klimatske i hidrološke prilike znaajno osciliraju i predstavljaju takoer jednu odmoguih prepreka za razvoj marikulture u ovim podrujima. Tu se posebno misli na burui nagle dotoke slatke vode u Novigradsko more.Budui razvoj uzgoja školjkaša u ovim zonama dakle ovisi o utvrivanju mogunosti brzineprocjene porasta sloja slatke vode te o primjeni prilagoene tehnologije uzgoja. U tom smislutehnologija uzgoja obuhvaa tehnika rješenja i ekološke norme koje prvenstveno odreujuuzgajane vrste i relativnu gustou uzgoja. Postojei podaci su dovoljni za izbor uzgoja pojedinihvrsta u svakoj zoni, ali za utvrivanje preostalih parametara (gustoa uzgojnih populacija ukombinaciji sa sezonom izlova za prodaju) treba pokrenutu ciljane pilot projekte.Turistiko tržište ljeti daje ekonomsku opravdanost podizanja manjih pilot uzgajališta što ondapredloženi razvojni koncept ini i manje rizinim, a realizacija razvoja marikulture daje i moguuznaajnu socioekonomsku korist širem podruju (anex 7).Diversifikacija proizvodnje se namee kao tržišni imperativ pa je zato nužno prouiti imogunost uzgoja komercijalnih autohtonih vrsta školjkaša koje imaju šire regionalno tržište. Tuje potrebno primijeniti znanja o uzgoju srodnih vrsta, ali i unijeti inovacije kojima bi se prevladalepoteškoe u tehnologiji koje su specifine za odabrane vrste.73

ŽELJENI SCENARIJ RAZVOJA ILI VIZIJA (do 2015. godine) JE KAKO SLIJEDI:VIZIJA ŠKOLJKARSTVA U NOVIGRADSKOM MORU U 2015.U Novigradskom moru proizvodi se : 500 tona konzumnih dagnji prilagoenom tehnologijom puinskog uzgoja. 500 tona mlai dagnji za prodaju drugim uzgajalištima u EU.10 000 komada jakubske kapice u eksperimentalnom uzgajalištu.Temeljene na sakupljanjumlai iz prirodnog mrijesta.Jedan veliki uzgajiva i nekoliko (2-3) manjih uzgajivaa dagnji pokreu proizvodnju kojazapošljava cijelu godinu 10 – 15 lokalnih stanovnika.Turizam se razvija u sinergiji s razvojem marikulture, a izgradnja novih turistikih kapaciteta(hoteli, marine) vodi rauna o zahtjevima ouvanja okoliša.VIZIJA ŠKOLJKARSTVA U VELEBITSKOM KANALU U 2015.U Velebitskom kanalu proizvodi se : 500 tona konzumnih dagnji prilagoenom tehnologijom puinskog uzgoja. 100 000 komada kamenica u eksperimentalnom uzgajalištu.Uz postojee malo uzgajalište dagnji poljoprivredna i ribarska zadruga iz Starigrada pokreeuzgoj dagnji, u prvoj fazi pokusno, a zatim na jednoj veoj i 5 manjih lokacija. Turizam se razvijau sinergiji s razvojem marikulture, a izgradnja novih turistikih kapaciteta (hoteli, marine) vodirauna o zahtjevima ouvanja okoliša.VIZIJA ŠKOLJKARSTVA NA JI STRANI OTOKA PAGA U 2015.U uvali Stara Povljana proizvodi se : 3 500 000 komada kamenica 4 . Uspostavljen je uzgoj brbavice temeljen na mrijestu prirodnih populacija. Na lokaciji Fortica razvija se uzgoj školjkaša u polikulturi s ribom. Proizvodi se oko 150tona dagnji i oko 300 tona bijele ribe.Provoenjem predloženog akcijskog plana koji sadrži postavljanje pilot-uzgajalištariješiti e se dileme oko uzgojnih potencijala pojedinih zona, što e doprinijeti razvojusvake analizirane zone na dva mogua naina:1) Stjecanjem znanja o realno moguem i na injenicama utemeljenom razvojuuzgoja školjkaša, ohrabriti e se investitori i ruralno stanovništvo za ulazak ugospodarske projekte podizanja veih uzgajališta ili veeg broja za školjkaše sproizvodnjom koja može osigurati kvantitet i kontinuitet na tržištu.2) Rezultati koji bi ukazali na ogranienja, a koja bi uzgoj školjkaša u zoni prikazaliteškim i ekonomski rizinim, dali bi argumente za promjenu prostornih planova usmislu prepuštanja planiranih površina za podizanje uzgajališta drugim moguimaktivnostima.4 Poduzee „Ostrea Dalmacija“ ve pokree uzgoj kamenica s ciljem rasta proizvodnje na respektabilnoj razini.74

4. Strateške smjernice / mjere za razvoj uzgoja školjkaša u Zadarskojžupaniji4.1 Zoniranje podruja Novigradskog mora,Velebitskog kanala i JI strane otokaPagaa) Preciznije odreivanje podruja za postavljanje uzgajališta školjkaša. Zoniranje obale zaizgradnju ili adaptaciju obalne infrastrukture za potrebe uzgajališta.b) Zoniranje uzgajališta kamenice i drugih vrsta u podzone za uzgoj matine populacije zamatine stokove i prikupljanje mlai iz prirode.4.2 Adaptivno upravljanje uzgojem kojim se osigurava ouvanje potrebnihekološko/okolišnih uvjetaKljuni koraci prema uspješnom gospodarenju prostorom i razvitku moderne školjkarskeindustrije su: Identifikacija i procjena rizika od poremeaja potrebnih ekološko/okolišnih uvjeta iuspostava sustava upravljanjem rizicima (u prvom redu problem naglog donosa velikekoliine slatke vode u Novigradsko more) Monitoring prirasta uzgajanih populacija i stalno ažuriranje procijenjene biološke iproizvodne nosivosti uzgojnog akvatorija, kao osnove za izdavanje novih povlastica; struno gospodarenje divljim i uzgajanim populacijama školjkaša radi dugoronogosiguranja mlai; izgradnja modernih mrjestilišta kao izvora mlai u nesigurnimgodinama prihvata iz prirode promoviranje uzgoja novih vrsta školjkaša i poboljšanje genetikih znaajki uzgajanihpopulacija.4.3 Osiguranje sljedivosti, zdravstvene sigurnosti i standarda kvalitete Dosegnuti sanitarno-higijenske standarde propisane EU legislativom kao glavnogpotencijalnog izvoznog tržišta i glavnog klijenta hrvatskog turizma izgraditi moderne otpremne centre, purifikacijske sustave i sustave za držanje živihškoljkaša ustanoviti uvjerljivu i vjerodostojnu proceduru monitoringa temeljenu na hrvatskoj i EUlegislativi4.4 Tržni i marketinški iskorak Napraviti marketinške studije za budui plasman hrvatskih školjkaša i raditi stalnepromidžbene akcije istražiti i razviti državnim projektima potencijalna tržišta, radi optimiziranja izvoznihaktivnosti oznaiti školjke ili njihove proizvode markicama podrijetla, kvalitete, istoe, ekološke iliorganske proizvodnje i sl. promovirati školjkaše i na njima temeljena jela kao svakodnevni obrok u hrvatskimhotelima i ostalim velikim potrošaima hrane (vojska, bolnice i sl) promovirati školjkaše kao zdravu i za zdravstveni status ljudi vrlo poželjnu hranu75

4.5 Optimiranje razvoja u skladu s nosivim kapacitetima akvatorijaUzgojni kapaciteti Zadarske županije još nisu poznati. Pregledom literature i analognimmodelom predvianja predlaže se poetni kapacitet koji treba preciznije odrediti slijedompraenja stanja ekosustava i životnog ciklusa uzgajanih školjkaša. U tu svrhu potrebno je napoetku dizajnirati pokusna uzgajališta s razliitim uzgojnim gustoama kako bi se izraunanorelativni uzgojni optimum za poetnu veliinu komercijalnog uzgajališta. Kasnije je potrebnopodizati uzgajališta u višegodišnjim fazama, na nain postupnog podizanja biomase uz koji bise pratili rast i popunjenost školjkaša kao i temeljni parametri za utvrivanje trofike degradacijevodenog stupca (od eutrofnijeg prema oligotrofinijem).Prema raspoloživim pokazateljima znanstvenih i drugih istraživanja kao i prema postojeimprostornim planovima sektor se može razvijati u smjeru slijedeih maksimalnih uzgojnih koliinaškoljkaša:1. Novigradsko more – cca. 1000 tona dagnje i pokusni uzgoj novih vrsta2. JI dio Velebitskog kanala – cca. 500 tona dagnje i pokusni uzgoj novih vrsta3. JI dio otoka Paga – cca. 3 500 000 komada kamenica i pokusni uzgoj novih vrsta4. Postojee uzgajalište kod Fortice je potencijelno dobar poligon za usavršavanjeintegralne akvakulture za što je potrebno provesti sofisticiran znanstveni projekt.Prijedlog zona za podizanje uzgajališta školjkaša u anexu (8)Raspoložive površine za obavljanje uzgoja školjkaša predstavljanju izazov za uzgoj koji dva dotri puta nadilazi spomenute kapacitete, ali je prvo potrebno prikupiti potrebne podatke o tomekako okoliš reagira na postavljene zahvate. U meuvremenu takoer treba nadopuniti postojeeprostorne planove s potrebnom obalnom infrastrukturom bez koje je modreno školjkarstvo veihrazmjera nezamislivo.Postojei propisi omoguavaju uzgoj školjkaša do 400 tona u ZOPU i neogranieno izvan ZOPAs obzirom na obavezu izrade SUO. Time je dana vea sloboda uzgajivaima i davateljukoncesije za odreivanje uzgajane koliine. Neovisno o propisima zaštite okoliša županija bitrebala ugovorom o koncesiji uvesti obavezan monitoring koji se odnosi na optimizacijuproizvodnje (Indeks kondicije školjkaša, klorofil a).4.6 Diversifikacija proizvodnje novim vrstama školjkašaDiversifikacija marikulturne proizvodnje novim vrstama u uzgoju je jedan od naina da sepoveaju profiti poduzetnika kada se nosive uzgajane vrste nau u tržišnoj situaciji stabilneponude i cijena, a profitne margine postanu male. Uzgojem novih vrsta koriste se visoke cijenena tržištu, te time ostvaruju znaajne dodatne zarade, ustaljenoj niskoprofitnoj proizvodnjiosnovnih vrsta.Diversifikacija europske školjkarske industrije je znatno slabija u odnosu na uzgoj riba,ali se trenutno nekoliko vrsta uzgaja na industrijskoj razini. Dvije su glavne skupine objektidiversifikacije: školjkaši koji se uzgajaju na dnu (razne vrste kuica i prstavaca, posebice uŠpanjolskoj) i školjkaši koji se uzgajaju na plutajuim uzgojnim instalacijama (razne vrste kapicaposebice Pecten maximus u Irskoj). Poseban sluaj je uzgoj više vrsta puža petrova uha(Haliotis), koji se može uzgajati u moru ali i u recirkulacijskim sustavima.Od ovih vrsta jasno je da su u uvjetima podruja obuhvata studije primjenjiva znanja o uzgojukapica (porodica Pectinidae), posebice jakovske kapice (Pecten jacobaeus) i mala kapica(Chlamys varia), te neke druge.Možebitni uzgoj brbavica kao potencijalno zanimljive vrste na veim dubinama usporedo suzgojem dagnji ili kamenica na plutajuim parkovima na postojeim koncesijama predstavljaveliki izazov. Meutim kako je sam uzgoj brbavice nepoznat u Europi, potrebno je postaviti novimodel ekstenzivnog uzgoja brbavice. Diversifikacija ovom vrstom e biti upitna ali dugorono76

predstavlja izazov. Prvi koraci su ve napravljeni pokusnom proizvodnjom mlai brbavice krozprojekte Sveuilišta u Dubrovniku.Od lokalnih vrsta zanimljive su plemenita periska, Pina nobilis i kunjka (lokalni naziv školjak,Arca noae), koje su zadnjih godina objekt istraživanja Instituta za more i priobalje Sveuilišta uDubrovniku, ali trenutno bez znaajnijih tehnološko-uzgojnih iskoraka / rezultata.Od ostalih potencijalnih kandidata za uzgoj jasno je da je najvei izazov prstac (Lithophagalitophaga), radi svoje cijene i vrijednosti za hrvatski turizam. Meutim uzgoj ove vrste još nijebio predmet niti znanstvenih istraživanja, pa je teško oekivati komercijalne iskorake uslijedeih nekoliko godina.Zakljuno, postojeu tradicionalnu proizvodnju školjkaša u podruju obuhvata studije je mogueu kratkoronom razdoblju diversificirati s vrstama: 1) jakovska kapica (Pecten jacobaeus) i 2)mala kapica (Chlamy varia).Dugorono se preporua uvoenje brbavice (Venus verrucosa), kao vrsta koje zahtijevaju irazvoj novih uzgojnih tehnologija: uzgoja na dnu i recirkulacijskim sustavima.Osim toga, sugerira se i nastavak / poetak znaajnijih istraživanja na prstacu i kunjki.4.7 Kontrolirana proizvodnja mlai kamenice i drugih školjkašaModerna školjkarska industrija, posebice kamenica, kapica i kuica, nezamisliva je bezproizvodnje mlai u mrjestilištima. Prednosti ove mlai su laka dostupnost i poznata cijena,manje nepoznanica i rizika vezano uz proizvodnju, što znaajno olakšava planiranje proizvodnjete dobivanje bankarskih kredita.Od vrsta koje se u Europi proizvode u mrjestilištima najbrojnija je pacifika kamenica,(Crassostrea gigas) i filipinska kuica (Ruditapes philipinarum), jer je i potražnja za ovimvrstama najvea. Do razine komercijalne proizvodnje u mrjestilištima je dovedena i atlantskakapica (Pecten maximus). Veina ostalih vrsta je na razini predkomercijalne ili pilot-znanstveneproizvodnje, a daljnji razvoj i usavršavanje onemoguava relativno spor razvoj komercijalnoguzgoja nekih vrsta.ŠTO SE TIE PROIZVODNJE MLAI PLOSNATE KAMENICE situacija je konfuzna. Openito sesmatra da je tehnologija proizvodnje mlai dobro poznata i usavršena. Meutim, proizvodnja mlaije vrlo mala zbog niske potražnje, jer je – zbog zaraženosti veine uzgojnih podruja parazitimaBonamia i Martelia – uzgoj uslijed mortaliteta ekonomski neisplativ. U vezi s tim, nije posvedostupna ni sigurna i ekonomski održiva tehnologija proizvodnje mlai plosnate kamenice.Glavni problem u ovoj proizvodnji su – relativno prema proizvodnji mlai pacifike kamenice –vee oscilacije u rezultatima proizvodnih ciklusa, uslijed još uvijek neutvrenih razloga. Rezultatipokusne proizvodnje mlai plosnate kamenice obavljeni na Sveuilištu u Dubrovniku kroz VIPprojekt „Proizvodnja mlai malostonske kamenice“ financiran od Ministarstva poljoprivrede,vodnog gospodarstva i šumarstva i TEST projekt „Pokusna proizvodnja mlai školjkaša“financiran od Ministarstva znanosti i tehnologije, potvrdili su te probleme. Proizvedeno jenekoliko stotina tisua primjeraka mlai kamenice do metamorfoze i naseljavanja na kolektore,ali nije razvijena proizvodnja mlai do veliine od nekoliko centimetara, a rezultati pojedinihproizvodnih ciklusa su bili vrlo razliiti, od potpuno uspješnih do izrazito neuspješnih.Za poetak proizvodnje mlai kamenice, preporueni su najjednostavniji naini proizvodnje;od prikupljanja liinki od kamenica iz uzgoja, te njihova daljnjeg uzgoja u mrjestilištu kroz 15-20dana, naseljavanja na kolektore koji se inae koriste, te prebacivanje takvih kolektora na daljnjiuzgoj u more. Na ovakav nain se tijekom prirodne reproduktivne sezone od ožujka do srpnja, možeodraditi 5-6 proizvodnih ciklusa, te time znaajno poveati broj mlai u uzgoju. Ovakav tipmrjestilišta je jednostavan za primjenu, kadrovi za proizvodnju postoje, a sva potencijalnamrjestilišta se mogu proizvodno vezati za mrjestilište Sveuilišta u Dubrovniku na Bistrini, posebicešto se tie proizvodnje algi za prehranu liinki. Model ovog mrjestilišta e biti dostupan krozsuradnju sa Sveuilištem u Dubrovniku od 2008. godine.77

Izgradnju veeg punosustavog komercijalnog mrjestilišta po uzoru na irska, španjolska ili francuskamrjestilišta, e biti potrebno usuglasiti sa planom budueg razvoja sektora, uspješnosti zoniranjapodruja, te rasta proizvodnje kamenice i s tim u vezi rasta potražnje za mlai.Preporuka je da se to mrjestilište napravi kao poduzetniki poduhvat zainteresiranihlokalnih imbenika- uzgajivaa, lokalne uprave i samouprave, znanstvenih institucija,kako bi se mla kao temeljni resurs školjkarske industrije, zadržala na lokalnoj razini. Usuradnji svih zainteresiranih imbenika mogue je izgraditi mrjestilište koje e bitifinancirano kroz IPA program EU.4.8 Uspostavljanje zaštienih „no-take“ podruja i formiranje javnih ili grupnihmatinih stokova kameniceUzgoj školjkaša u odreenom podruju kad-tad se suoi s nedostatkom mlai za uzgoj kaorazlogom usporavanja rasta proizvodnje. Uzroka uvijek ima više; od prelova prirodnih populacijaškoljkaša, prodaje uzgajanih školjkaša prije prve prirodne sezone mrijesta, mortaliteta starijihjedinka, porasta predatora liinki i mlai. Problem nedostatka mlai nije toliko karakteristian zadagnje, ali je svugdje obilježje uzgoja kamenica, posebice plosnate kamenice. Manjak mlaikamenice je ve zabilježen u Malostonskom zaljevu 2002. do 2004. godine, kada je poprimiodramatine razmjere. Kao pokušaj da se stanje popravi poglavarstvo Županije Dubrovakoneretvanskeje financiralo projekt „Javni matini stokovi malostonske kamenice“ koji je izvedenod Razvojno-istraživakog centra za marikulturu od 2004-2006. godine.Ukoliko se u podruju obuhvata studije planom utvrdi mogunost veeg broja manjih uzgajivaatada bi trebalo primijeniti slian model kao u Malostonskom zaljevu. Ukoliko se pretpostavipodizanje samo nekoliko velikih uzgajališta tada to postaje dio ukupne tehnologije uzgajivaa koji seobvezuje (npr. ugovorom o koncesiji) postaviti odreeni broj parkova za uzgoj matinih školjkaša.Pored matinih stokova, uobiajeno je i formiranje „no take“ podruja-zona, u kojima jezabranjen izlov školjkaša iz prirode. Ovakva podruja nisu definirana u podruju obuhvatazahvata i zadiru u Zakon o morskom ribarstvu temeljem kojega se odreene zone u ribolovnommoru mogu izuzeti iz ribolova ili sakupljanja. S druge strane školjkaši iz zona koje nisu podmonitoringom Uprave veterinarstva se ne smiju izlovljavati za komercijalne svrhe.Kombiniranjem ovih nadležnosti lako se definiraju zone u kojima je zabranjeno sakupljanješkoljkaša ime se ujedno formiraju i „no take“ podruja, koja treba štititi od krivolova.4.9 Plan izgradnje infrastrukture: purifikacijski i otpremni centri, mrijestilišta,radne obale, luice, manipulativni prostor, skladišta opremeUsvojenim prostornim planom Zadarske županije nije predviena obalna infrastrukturaneophodna za normalno odvijanje marikulture, k tome postoji i ogranienje u korištenju obale utom smislu. Zato je potrebno definirati obalne kapacitete i kroz izmjene i dopune PPZŽomoguiti definiranu gradnju infrastrukture u zonama s prioritetom za marikulturu. Topodrazumijeva cestovno povezanu pripadajuu obalnu infrastrukturu gdje je to mogue, adrugdje barem izgradnja privezišta i mogunost privremene gradnje minimalno potrebnihobalnih sadržaja koji ovise o tipu i obimu marikulture koja se njih nadovezuje.Za realizaciju proizvodnje školjkaša potrebno je takoer, kada proizvodnja pree 500 tona popojedinom pod-podruju, izgraditi otpremne centre za školjkaše, i to u svakom pod-podrujubarem jedan dnevnog kapaciteta oko 50 tona/dan. Izgradnja ili dogradnja purifikacijskog centrae ovisiti o ouvanosti sanitarne kvalitete mora.Kako se strategijskim dokumentima na razini države planira razvojni iskorak u uzgoju školjkaša,potrebno je doraditi postojee prostorne planove kako bi predvieni scenariji bio praktino ostvariv.Po svim parametrima mogu se predvidjeti pogodne lokacije u okviru poslovnih zona, alinajbolje rješenje bi bile lokacije uz obalu koja ini dio zona s prioritetom marikulture.78

5. Akcijski plan 2009-2012Akcijskim planom su razraene prioritetne aktivnosti koje su nužne da bi se u narednomkratkoronom-srednjoronom razdoblju maksimalno uinkovito krenulo s provedbom planaiskazanog kroz strateške smjernice / mjere u prethodnom poglavlju, odnosno ostvarivanjadugorone vizije razvoja uzgoja školjaka u sjeverozapadnom dijelu Zadarske županije.U nastavku je detaljnije razraena svaka od identificiranih prioritetnih aktivnosti.AKTIVNOST 1: Podizanje pilot uzgajališta dagnje u Velebitskom kanalu s ciljem detaljnijeg odreivanja parametaraznaajnih za procjenu gospodarske opravdanosti intenzivnijeg i koliinski veeg uzgoja.Nositelj Zadarska Županija u suradnji s HZPSS i sa ZZJZ zadarske županije.Sudionici Zainteresirani uzgajivai školjkašaSadržaj Izrada tehnike dokumentacije za koncesiju (do proljea 2009) za podizanje pilot uzgajališta zadagnje Praenje temeljnih kemijskih i fizikalnih parametara Praenje prihvata mlai školjkaša iz prirodnog mrijesta. Postavljanje uzgajališta razliite unutarnje gustoe uzgoja školjkaša i utvrivanje brzine rasta iindeksa kondicije školjkaša Cost- bennefit analiza optimalnog tehnološkog rješenja.PotrebnipreduvjetiUkljuivanje barem jednog uzgajališta u dva pod-podruja u Velebitskom Kanalu. ( prijedlog je ukljuitipostojee uzgajalište u Selinama i podii novo uzgajalište na sjevernom dijelu opine Starigrad. Dobivanjepotrebnih dozvola.Oekivanirezultat Dobivanje podataka o ovisnosti gustoe uzgoja i kemijsko-fizikalnih parametara radi utvrivanjagranine relativne gustoe uzgoja školjkaša. Dobivanje parametara o rastu i popunjenosti školjkaša u simuliranim uvjetima intenzifikacije uzgojakoji su osnovica za izradu tehnološko-ekonomskog modela za vee investicije.Doprinos Preciznije planiranje obima proizvodnje u svakom pod-podruju.ostvarenjumjereRok izvedbe Do kraja 2009.PotrebnasredstvaOkvirno 300 tisua kuna. potrebna sredstva obuhvaaju investiciju,troškove za izradu tehnikedokumentacije, troškove koncesije i troškove rada.AKTIVNOST 2: Podizanje pilot uzgajališta za uzgoj Jakopske kapice u Novigradskom moru s testiranjem uginuadagnji u eksperimentalnim uvjetima.NositeljZadarska Županija u suradnji s HZPSS i sa ZZJZ zadarske županije.SudioniciZainteresirani uzgajivai školjkašaSadržaj Izrada tehnike dokumentacije za koncesiju (do proljea 2009) za podizanje pilot uzgajalištaza dagnje Korištenje poznatih tehnologija za sakupljanje mlai pektinida. Utvrivanje dinamike prihvata mlai jakopske kapice Postavljanje uzgojnih linija za pokusni uzgoj jakopske kapice Definiranje temeljnjih karakteristika uzgoja jakopske kapice Praenje uginua dagnji na razliitim dubinama tijekom godine. Cost- bennefit analiza optimalnog tehnološkog rješenja.Potrebni preduvjeti Iskaz interesa barem jednog uzgajivaa školjkaša i dobivanje potrebnih dozvola.Oekivani rezultat Dobivanje podataka o ovisnosti gustoe uzgoja i kemijsko-fizikalnih parametara radiutvrivanja granine relativne gustoe uzgoja školjkaša. Dobivanje parametara o rastu i popunjenosti školjkaša u simuliranim uvjetima intenzifikacijeuzgoja koji su osnovica za izradu tehnološko-ekonomskog modela za vee investicije.DoprinosPreciznije planiranje obima proizvodnje u svakom pod-podruju.ostvarenju mjereRok izvedbe Do kraja 2009.Potrebna sredstva Okvirno 280 tisua kuna. potrebna sredstva obuhvaaju investiciju,troškove za izradu tehnikedokumentacije, troškove koncesije i troškove rada.79

AKTIVNOST 3: Podizanje pilot uzgajališta kamenica i brbavica u uvali Stara Povljana na otoku Pagu s ciljemdetaljnijeg odreivanja parametara znaajnih za procjenu gospodarske opravdanosti intenzivnijeg i koliinski veeguzgoja kamenica te utvrivanje mogunosti uzgoja brbavice u sklopu istog uzgajališta.Nositelj Zadarska Županija u suradnji s HZPSS i sa ZZJZ zadarske županije.Sudionici Zainteresirani uzgajivai školjkaša (postojei ili novi uzgajiva)Sadržaj Izrada tehnike dokumentacije za koncesiju (do proljea 2009) za podizanje pilot uzgajališta zadagnje Praenje temeljnih kemijskih i fizikalnih parametara Praenje prihvata mlai kamenice iz prirodnog mrijesta i praenje prirasta kamenica. Pokretanje pokusnog uzgoja u prirodi prikupljenih jedinki brbavice, u lanternama, radi utvrivanjamogunosti uzgoja u poznatim tehnološkim uvjetima. Cost- bennefit analiza optimalnog tehnološkog rješenja.PotrebnipreduvjetiUkljuivanje barem jednog uzgajališta u dva pod-podruja u Velebitskom Kanalu. ( prijedlog je ukljuitipostojee uzgajalište u Selinama i podii novo uzgajalište na sjevernom dijelu opine Starigrad.Oekivanirezultat Dobivanje podataka o ovisnosti gustoe uzgoja i kemijsko-fizikalnih parametara radi utvrivanjagranine relativne gustoe uzgoja školjkaša. Dobivanje parametara o rastu i popunjenosti školjkaša u simuliranim uvjetima intenzifikacije uzgojakoji su osnovica za izradu tehnološko-ekonomskog modela za vee investicije.Doprinos Preciznije planiranje obima proizvodnje u svakom pod-podruju.ostvarenjumjereRok izvedbe Do kraja 2009.PotrebnasredstvaOkvirno 280 tisua kuna. potrebna sredstva obuhvaaju investiciju,troškove za izradu tehnikedokumentacije, troškove koncesije i troškove rada.AKTIVNOST 4: Konzultantski posao izrade hidrodinamikog modela za Novigradsko more radi procjene brzine rastazaslaenog sloja i uvjeta za pravovremeno predvianje takvog dogaaja.Nositelj Konzultant dobiven temeljem objavljenog natjeaja.SudioniciSadržaj Hidrodinamiki model porasta zaslaenog sloja u Novigradskom moru za etiri godišnja doba. Identifikacija rubnih uvjeta na rijeci Zrmanji koji bi postali elementi za prognozu. SWOT analiza za opravdanost uspostave sustava za prognozu porasta donosa slatke vode.PotrebnipreduvjetiUspostava suradnje s hidrocentralom Muškovci radi utvrivanja toke monitoringa i korištenja podataka kaopotrebnih rubnih uvjeta.OekivanirezultatDoprinosostvarenjumjerePreciznija procjena rizika za ekonomsku opravdanost izgradnje veeg uzgajališta dagnji u Novigradskommoru.Donošenje odluke o podizanju uzgajališta dagnji u Novigradskom moru.Rok izvedbe Do svibna 2009Potrebna Okvirno 50 000 kuna.sredstva80

AKTIVNOST 5: Podloga za dopunu prostornih planova potrebnom obalnom infrastrukturom i utvrivanjegraevinske zona za granju graevina koje su nužne za obavljanje intenzivnog uzgoja školjkaša.Nositelj Zavod za prostorno planiranje Zadarske županije.Sudionici Svi Studijom identificirani znaajni akteri i zainteresirane strane (ukljuivo: školjkare i njihova interesnaudruženja; predstavnike relevantnih upravnih i nadzornih tijela; ), Ministarstvo poljoprivrede i ribarstvaSadržaj Kriteriji za dimenzioniranje obalne infrastrukture za potrebe marikulture. Prijedlozi integralnog rješenja gradnje ili adaptacije graevina za svako pojedino pod-podrujeprojekta. Tri inicijalne prezentacije / rasprave / radionice koje bi bile odvojeno organizirane za sljedee triskupine aktera: 1) JLS, predstavnici lokalne zajednice, NVU; 2) koncesionari i njihova interesnaudruženja; 3) tijela državne uprave i UDUZŽ. Analiza prikupljenih komentara i priprema konane podloge za dopunu prostornih planova. Upuivanje podloga na Upravni odjel za zaštitu okoliša i prostorno planiranje radi koordiniranja priimplementaciji postignutih rješenja.Potrebni Prihvaanje ove aktivnosti od nadležnog tijela Zadarske županije.preduvjetiOekivani Izrada podloge za podizanje nužno potrebnih graevina u zonama uzgoja školjkaša.rezultat Pokretanje izmjena i dopuna prostornih planova radi integralnog i potpunog ukljuivanja marikultureu gospodarsku sliku podruja zahvata.DoprinosostvarenjumjereRok izvedbePotrebnasredstvaPostizanje temeljnih uvjeta za pokretanje izgradnje potrebna infrastrukture koja nedostaje za uinkovitrazvoj uzgoja školjkaša u sjeverozapadnom dijelu ZŽ.Tijekom 2009. godineOkvirno 800 000 kunaAKTIVNOST 6: Izgradnja barem jednog modernog otpremnog centra s puruifikacijomNositelj Opina StarigradSudionici Zainteresirani uzgajivai školjkašaSadržaj SWOT analiza za opravdanost izgradnje otpremnog centra za školjkaše Identificiranje potencijalnih lokacije za izgradnju centra Izrada dokumentacije za izgradnjuPotrebnipreduvjeti Izrada kvalitetnog projekta za korištenje IPA predpristupnog fondaOekivani Izgradnja otpremnog centra za školjkaše.rezultatDoprinosostvarenjuIzgradnjom i stavljanjem u funkciju otpremnog i purifikacijskog centra daje se dimenzija sigurnosti hrane imogunost trajnog nastupa na tržištu.mjereRok izvedbe Do kraja 2012.Potrebna Okvirno 3 milijuna kunasredstva81

6. Dodatak6.1 Aneks 1TRŽIŠNO OKRUŽENJE HRVATSKOG ŠKOLJKARSTVANovo okruženje koje dolazi s pristupanjem Hrvatske u EU bezrezervno otvara put svimeuropskim proizvodima pa tako i školjkašima što našu proizvodnju postavlja u potpuno novotržišno okruženje. Konkurentna školjka, s podruja zapadne Jadranske obale, eka namogunost ulaska na hrvatsko tržište bez graninih prepreka pa se postavlja pitanje kako i nakoji nain razvijati i štititi naše školjkarstvo. Inicijalno razmišljanje o potencijalu razvoja obalnihaktivnosti pa tako i školjkarstva može se kvantificirati usporedbom odnosa proizvodnje i duljineraspoložive obale koja s pozicije sukoba interesa predstavlja najznaajniji društveniograniavajui faktor. U tablici 1. je prikazan odnos proizvodnje i duljine obale na koju seproizvodnja odnosi i to za mediteranske zemlje s razvijenom proizvodnjom i kao i za RH.Tablica 1. Usporedba veliine proizvodnje uzgoja školjaka u nekim zemljama EU-a iHrvatske, uz naznaku duljine raspoložive obale.FrancuskaDuljina obale 5 500 km (Korzika, Mediteran , Atlantske obala i otoci, Kanal i Sj. more )1993. -205 500 t 1998. -218 500tGrkaDuljina obale približno 15 000 km od ega 4 600 km kopnene obale1994. -19 000t 1998. -26 598tItalijaDuljina obale približno 8 600 km1993. -165 000t 1998. -178 000tŠpanjolskaDuljina obale približno 6 000 km1998. -263 000tHrvatskaDuljina obale 5 835 km od ega 1 777 km kopnene obale1993. -1000t 2000. -2 100t 2008. -3 000tDuljina otone obale sredozemlja iznosi približno 45 000 km od ega 17 700 km ini duljinaobale otoka. Duljina otone obale Jadrana iznosi 4058 km, što ini 23 % duljine otone obaleSredozemlja.(D.Dosdat and C. de la Pomelie, 2000), (S.E. Papautsoglou, 2000), (M. Saroglia, S. Checiniand G. Seroglia- Terova, 2000), (A. Sanches-Mata and J.Mora,2000)Uzgoj školjkaša u RH predstavlja jedan od strateških pravaca razvoja poljoprivrede odnosnoakvakulture ((NN 89/02). Pratei povijest ove grane na našoj obali zamjeujemo permanentnefluktuacije proizvodnje koja je veim dijelom tradicionalno obiteljska. Ratna zbivanja poetkomdevedesetih, raspad Jugoslavije, kao i donesena zabrana izvoza u zemlje EU donesenomregulativom (91/492/EEC) iz 1991. godine uzrok su nemogunosti izvoza školjkaša što je uzemlji, tada vrlo skromnog tržišnog kapaciteta, znaajno usporilo ili ak smanjilo proizvodnjuškoljkaša.Povratak turizma kao i približavanje RH Europskim integracijama uzrokuje porast interesa zaobnovu i razvoj proizvodnje školjkaša. Formalni povratak ovoj proizvodnoj grani možemopropisati donošenju Pravilnika o veterinarsko sanitarnim uvjetima za izlov, uzgoj, proišavanje istavljanje u promet živih školjkaša koji se temeljio na odredbi savjeta EZ krajem 1999. Od tadapoinje priprema Hrvatske za otvaranje tržišta EU što se praktino oituje u uspostavisustavnog praenja sanitarno higijenske ispravnosti mora u uzgojnim akvatorijma i školjkaša iz82

uzgojnih podruja. Poštivanje i primjena europske regulative vezane za uzgoj , uzgojnapodruja, monitoring kao i sam plasman vezan uz higijensku ispravnost školjkaša prilikompuštanja na tržište jesu od kljune važnosti za širenje kapaciteta uzgoja i prestanak zabraneizvoza u zemlje EU koje predstavljaju znaajno tržište za uzgojne školjke. Poetnanesnalaženja u provedbama zakonodavnih mjera treba zamijeniti postavljanjem jasnodefiniranih smjernica za razvoj ove izuzetno znaajne grane u ostalim Mediteranskim zemljama.Postojei planovi razvoja se uglavnom odnose na procijenjeni kapacitet okoliša na poznatimpodrujima uzgoja školjkaša, tako zanemarujui tržišnu komponentu otvorenog europskogtržišta koje e nas zatei u trenutku pridruživanja u EU. Tada e se sva školjka koja legalno idena europsko tržište nai i na hrvatskom tržištu. Na sreu u ovom sektoru nema viškova pa e secijena još neko vrijeme održati na interesantnoj razini, ali itekako mogue nižoj od one na kojusu naši uzgajivai navikli na domaem tržištu. Primjerice uzgoj na podruju otvorenog Jadranaispred talijanske obale ima proizvodnost od preko 100 tona po djelatniku na farmi, dok u RHrijetko prelazi 20 tona po djelatniku.ŠKOLJKARSTVO U EUROPI I SVIJETUSvjetska akvakulturna proizvodnja školjkaša je u 2000. godini iznosila 9,1 milijun tona sprosjenom godišnjom stopom rasta od 11%. U ukupnoj svjetskoj akvakulturnoj proizvodnjiškoljkaši su zastupljeni s 26% koliine i 17% vrijednosti. Kina je najvei i dominantni proizvoa,a slijede je Japan, SAD, Koreja, Španjolska, Francuska i Italija (Tablica 1). U ukupnom prometuškoljkaša preko 80% je uzgojenih, a samo 20% izlovljeno iz prirodnih populacija.Tablica 2. Glavni proizvoai školjkaša u svijetu, koliine i dominantne vrste u 2000. (FAO)Zemlja Koliina (tona) VrsteKina 7.1 milijun Kamenica (46%)Japan 827 000SAD 710 000 KamenicaRepublika Koreja 318 000 KamenicaŠpanjolska 275 000 DagnjaFrancuska 240 000 KamenicaItalija 223 000 Dagnja, kuicaU ukupnom europskom ulovu i uzgoju iz mora školjkaši ine 8%. U ukupnojakvakulturnoj proizvodnji, školjkaši predstavljaju 39% ukupne koliine i 18% vrijednosti. Glavneuzgajane vrste u Europi su dagnje (dvije sline vrste: atlantska dagnja, Mytilus edulis imediteranska dagnja, Mytilus galloprovincialis) s proizvodnjom od 550 000 tona u 2000. godini;uglavnom u Španjolskoj i Italiji (uzgoj na plutajuim parkovima, te Nizozemskoj (uzgoj na dnu).Slijede kamenice s proizvodnjom od 140 000 tona, pri emu i izrazito dominira pacifikakamenica, Crassostrea gigas s preko 95%. Treu grupa su kuice s proizvodnjom od 67 500tona, s dominiranjem filipinske kuice, Tapes phillipinarum. A u etvrtoj grupi su kapice s malimuzgajanim koliinama od oko 200 tona.83

DAGNJETablica 3. Glavni proizvoai dagnji u svijetu 2000. (FA0, 2006).Zemlja Uzgoj (tona) Ribarstvo (tona)Kina 534 503 -Španjolska 247 730 -Italija 94 000 42 000Novi Zeland 76 000 4 467Francuska 68 000 10 468Nizozemska 66 800Tajland 56 000 -Irska 25 660 1 053Njemaka 24 122ile 23 996 -Danska - 110 618Proizvodnja dagnji u Europi je ve duže vrijeme stabilna, meutim njezin udjel u svjetskojproizvodnji je pao s 64% u 1985. godini na 46% u 2000. godini, uslijed rasta proizvodnje udrugim dijelovima svijeta. Više of 76% dagnji u Europi je iz uzgoja, a atlantska dagnja dominiras preko 79%, a ostatak je mediteranska dagnja. Španjolska je najvei proizvoa s godišnjomproizvodnjom koja koleba izmeu 180 000 do 290 000 tisua tona, a veina se uzgaja u Galicijina Atlantiku tehnologijom uzgoja na splavima („rafts“) koja je specifina za ovo podruje. Glavnirazlog uspješnosti galicijske industrije dagnji u zadnjem desetljeu je potpuna vertikalnaintegracija od proizvodnje do marketinga i diversifikacija proizvodnje od prodaje svježih dagnjido prerade u gotove proizvode od mesa dagnji. Drugi proizvoa je Italija, uglavnomtehnologijom uzgoja na plutajuim parkovima, te se veina proizvodnje konzumira u svježemstanju. Danska je veliki proizvoa dagnji ali uglavnom izlovom prirodnih populacija u dvapodruja: Limfjord i Wadden sea. Izlov je vrlo striktno reguliran licencama i kvotama, a veliki diose preradi u poznate gotove proizvode, uglavnom za njemako tržište. Slian naingospodarenja prirodnim populacijama je obilježje i Nizozemske, gdje je proizvodnja uglavnomkoncentrirana u dva podruja: Zeeland i Waddenzee. Glavno obilježje ove proizvodnje je da seveina dagnji izvozi u Belgiju u svježem stanju. Ve dugo ih odlikuje visoka kvaliteta istandardiziranost, i stoga imaju i visoke cijene u odnosu na druge europske dagnje.Nekoliko manjih zemalja u zadnjem desetljeu, posebice Irska i Grka, su znaajno razvileindustriju dagnju, orijentirane gotovo iskljuivo za izvoz na tradicionalna EU tržišta, dakleFrancusku, Italiju i Belgiju. Iskustva ovih zemalja u primjeni strategije planiranja i investiranja,primjene modernih tehnologija, osvajanja tržišta su jako primjenjiva u razvoju hrvatskogškoljkarstva.Najrecentniji plan brzog razvoja uzgoja dagnji i ostalih školjkaša je iz Norveške. Poetni planovisu predviali ogromne uzgojne koliine i razvoj slian industriji lososa. Glavna prepreka razvojuuzgoja za koji su bile osigurane sve pretpostavke, tehnološke i financijske posebice, suneoekivano velike razine toksina u dagnjama, uslijed estih cvjetanja mora. Iako je u 2003.godini izdano 572 licence za uzgoj dagnji, danas postoji samo jedan vei proizvoa, a ostataksu male kompanije u obiteljskom vlasništvu. Današnja proizvodnja je oko 3 000 do 4 000 tona,a veina se u svježem stanju izvozi u Nizozemsku i Njemaku na daljnju preradu.Najvei europski proizvoa, Španjolska, svoju proizvodnju temelji na dodavanju vrijednostikroz smrzavanje i konzerviranje. U izvozu ove zemlje koliinski dominira dagnja u svježemobliku (22000 tona), slijedi izvoz smrznutog mesa (4700 t) i konzervi (3000 t) koje nalazimo i nahrvatskom tržištu. Cijena smrznutog mesa dagnje u hrvatskoj se kree oko 40 kuna po kg štoeventualni hrvatski proizvod ini nekonkurentnim. Nizozemska proizvodi 80000 tona dagnji koje84

uzgaja na dnu. Cijena prvo-otkupa nizozemske dagnje se kree oko 920 €/t i uglavnom seizvozi u Belgiju, ali i u Francusku kojoj vlastita proizvodnja (60000 t) nije dostatna pa uvoziznaajne koliine. Nizozemska je razvila i industriju za preradu i pakiranje dagnji te je razvilapakiranje u modificiranoj atmosferi kojim se omoguava držanje dagnje u svježem stanju i dosedmice dana. Italija poput Francuske predstavlja ne samo znaajnog proizvoaa nego iznaajnog uvoznika dagnji koje uvozi iz Španjolske,Turske, Novog zelanda i Grke. Naeuropskom tržištu openito se bilježi stalni porast potrošnje dagnji uz konstantni lagani padcijene dok se kod kamenica zamjeuje stalni lagani pad potrošnje.KAMENICAEuropska proizvodnja kamenica se kree oko 150 000 tona što ini oko 3,5% svjetskeproizvodnje. Porast svjetske proizvodnje i lagani pad proizvodnje kamenica u Europi rezultirapadom relativnog udjela europske proizvodnje za 10%. Unato zabilježenom padu proizvodnjekamenica u Europi europsku proizvodnju može se smatrati relativno stabilnom. Nakon pomoraeuropske kamenice u Francuskoj zbog unosa parazita Bonamia ostrae, proizvodnja jetemeljena na otpornoj pacifikoj vrsti Crassostrea gigas (95%). Ostatak proizvodnje se odnosina uzgoj europske kamenice Ostrea edulis i uzgoj portugalske kamenice Ostrea angulata.Najvei europski proizvoa kamenica je Francuska (135000 t) koju slijede Irska (5300 t) iŠpanjolska (4000 t). Proizvodnja se temelji gotovo iskljuivo na uzgoju jer je ulov praktinobeznaajan (730t). (Lovatelli, 2002). Porast svjetske proizvodnje kamenica nema utjecaja nastanje na europskom tržištu jer se u europi uglavnom konzumira u svježem stanju što je važnatržišna prepreka za transport na velike udaljenosti.Glavno europsko tržište kamenica je uFrancuskoj uz kojeg treba naglasiti i talijansko tržište koje uvozi 4-5000 tona kamenica godišnje.Cijena kamenica ovisi o kvaliteti praenoj brendom. Najskuplja je tako kamenica klase Belon 00koja dostiže oko 7 kuna po komadu dok su ostale kategorije jeftinije (oko 5,5 kuna po komadu6.2 Aneks 2ŽUPANIJSKI PROSTORNI PLAN ZADARSKE ŽUPANIJEUzgoj školjkaša na podruju Novigradsko more/Velebitski kanal i jugoistona strana otoka Pagaje utvren županijskim prostornim planom Zadarske županije. Planom su obuhvaena morskapodruja, bez utvrivanja ili planiranja potrebnih sadržaja obalne infrastrukture. To nije bilo nitimogue napraviti bez poznavanja intenziteta mogue proizvodnje koja gotovo da nije postojalau vrijeme donošenja prostornog plana. Planiranje nepostojee ili slabo razvijene djelatnosti uprostoru ima istou forme koja je s urbanistiko-pravnog stajališta vrlo poželjna jerpretpostavlja priželjkivani red u tijekom njenog razvoja. Takav pristup koji se oslanja na naelo„planiranjem u razvoj“ ima teorijsku dosljednost, ali krije i opasnost usporavanja loginograzvoja. Logini razvoj je maksimalno adaptivan stanju na tržištu koje u na vremenskoj skaliplaniranja može znaajno fluktuirati. Dugim rijeima ne-adaptivno planiranje uvodi formalni redu prostor, ali mora biti preširoko postavljeno da ne bi stvaralo pretpostavku za ekonomskopropadanje djelatnosti kada se ukaže potrebnim tehnološki izmijeniti zahvat u prostoru. Zaovako dinamian pristup korištenja prostora koji je adaptivan u planiranju i upravljanjupotrebno je pomaknuti težište planiranja s jednoznanog ucrtavanju djelatnosti u karte nautvrivanje pravila korištenja prostora kojima se integriraju sve predviene aktivnosti u prostoru.Planiranost djelatnosti i namjena površina u PP Zadarske županije85

Slika 1. Podruje Novigradskog moraSlika 2. Podruje SI dijela Velebitskog Kanala86

Slika 3. Podruje JI strane otoka Paga87

6.3 Aneks 3Kategorizacija uzgojnih podruja – rezultati mjerenjaFekalne bakterije nisu posebno štetne za školjkaše, osim što postoji korelacija izmeu fekalnogzagaenja, donosa kemikalija otpadnim vodama i eutrofikacije sustava što može biti posebnimsluajevima štetno za uzgajane školjkaše. Fekalno optereenje se uglavnom vezuje zaoneišenje školjkaša kao ljudske hrane. Za razliku od fitotoksina koje izluuju pojedine vrstefitoplanktona koji nisu termolabilni, crijevni mikroorganizmi su, što ukljuuje i one patogene(enterovirusi i patogene bakterije), osjetljivi na poveanu temperaturu i pri termikoj obradi kojaje esta u pripremi školjkaša prestaju biti štetni za ljudsko zdravlje. Obzirom da u mnogimzemljama postoji tradicija jedenja svježih školjkaša uspostavljen je sustav higijenskekategorizacije podruja za uzgoj i sakupljanje školjkaša kao je to gore opisano. Školjkaši u zoniA (do 230 koliforma u 100 g mesa školjkaša i meuljušturne tekuine) mogu biti stavljeni natržište bez depuracije), oni u zoni B (od 230-4600 koliforma u 100 g mesa školjkaša imeuljušturne tekuine) mogu biti stavljeni na tržište nakon depuracije, školkaši u zoni C (od4600-46000 koliforma u 100 g mesa školjkaša i meuljušturne tekuine) moraju biti postavljeniu podruja za ponovno polaganje dok se ne oiste. Zona D (preko 46000 koliforma u 100 gmesa školjkaša i meuljušturne tekuine) je zona iz koje je zabranjeno stavljanje školjkaša upromet. Školjkaši iz zona A,B i C mogu biti stavljeni na tržište bez depuracije i otpreme ako iduna preradu u kojoj se provodi termika obrada. Zona obuhvata je pod monitoringom Upraveveterinarstva MPRRR i to radi kategorizacije proizvodnih podruja. Monitoring se provodi skorogodinu dana i svi nalazi do sada ukazuju na visoku kvalitetu staništa odnosno na kategoriju A.Tablica rezultata mjerenja koliine E. coli u 100 g mesa i meuljušturne tekuine dagnji upodruju obuhvata projekta. (Izvor- Uprava veterinarstva MPRRR). Rezultati ukazuju na visokurazinu istoe akavtorija što ga ini pogodnim za uzgoj školjkaša za prijesnu konzumaciju.Preliminarnaproizvodnapodruja u kojimase uzgajajuškoljkašivrstaškoljkašatokauzorkovanja6 mj20077 mj20078 mj20079 mj200710 mj200711 mj200712 mj200701 mj200802 mj2008Uvala Dinjiška dagnje M1 vrh

6.4 Aneks 4PRIMARNA PROIZVODNJA ORGANSKE TVARIPrimarna proizvodnja organske tvari, ili skraeno primarna produkcija, je od kljunogznaenja u strategijskom planiranju razvoja školjkarske industrije. Pojednostavljeno,mogu se planirati onoliki uzgojni kapaciteti, koliko ima hrane za predviene koliineškoljkaša, ne zanemarujui mogui negativni utjecaj na druge organizme i na njimatemeljene djelatnosti.Estuarij su u naelu visoko produktivna podruja u kojima nalazimo zone transformacijenutrijenata i to izmeu zaslaenog sloja i morske vode te izmeu vodenog stupca i sedimenta.Hranjive soli predstavljaju temeljne limitirajue faktore za intenzitet primarne produkcije, anajznaajniji limitirajui faktor primarne produkcije u Jadranskom moru jesu anorganske solifosfora. Jadran tako openito ima karakteristike estuarija što posebno vrijedi za podrujaNovigradskog mora i jugoistonog dijela Velebitskog kanala, ali i za podruje jugoistone obaleotoka Paga i to naroito u doba veeg donosa kopnenih voda vruljama.Snažni utjecaj kopna na cijelo podruje obuhvata projekta odražava se na koncentracijumikronutrijenata pa tako prema rijetkom i relativno starim podacima raspon koncentracijereaktivnog fosfora u Novigradskom moru iznosi 0-0,25 µmol l -1 . U Velebitskom kanalukoncentracija se kree izmeu 0,02-0,05µmol PO4 l -1 , a u podruju Ninskog zaljeva 0,02-0,06µmol PO4. Prema novijim mjerenjima srednja koncentracija fosfata u Novigradskom moru iznosi0,06 µmol PO4 l -1 Radi usporedbe s poznati uzgajalištem školjkaša navesti emo i rasponkoncentracije reaktivnog fosfora u Malostonskom zaljevu koja se kree od 0.01-0.47 µmol PO4l -1 . Novija istraživanja pokazuju distribuciju hranjivih soli niz estuarij zrmanje gdje se uoavarast koncentracije fosfata od uša prema Novigradskom moru i u dubinu te ponovni pad premaVelebitskom kanalu (0,05- 0,15 µmol PO4 l -1 ) Koncentracija ukupnog dušika ( 1-15 µmol TIN l -1 )na drugoj strani pokazuje proporcionalno obrnutu distribuciju u vodenom stupcu odkoncentracije fosfata . Silikati najveu koncentraciju imaju u površinskom sloju gdje sekoncentracija smanjuje u podruju Novigradskog mora i ponovo poveava prema Velebitskomkanalu (2-26 µmol SiO4 l -1 ). Silikati su k tome znaajan limitirajui faktor za razvojkremenjašica koje su posebno važne za izgradnju ljuštura školjkaša. Donos silikata uNovigradsko more je relativno visok, a u Ninskom zaljevu 1-4 µmol SiO 2 -Si l -1 , dok radiusporedbe u Malostonskom zaljevu bilježe se koncentracije od 0.21-7.98 µmol l -1 .Naješi nain prikazivanja biomase fitoplanktona je kroz prikaz koncentracije klorofila a.Na predmetnom podruju nisu vršena sustavna mjerenja, ali su utvreni ljetni i zimski režim(Vilii 2007.) distribucije klorofila a. Zimski distribucija koncentracije klorofila površinskog sloja(0,2 – 1 µg Chl l -1 ) Ima maksimum kao i koncentracija na dubini od 4 metra u zoni Novigradskogmora. Dublji sloj ima nešto veu koncentraciju klorofila od površinskog sloja prema rijeci, a nižuprema Velebitskom kanalu. Ljeti koncentracije klorofila površinskog i dubljeg sloja drastinoopadaju od Zrmanje prema Velebitskom kanalu (1 – 0,1 µg Chl l -1 ).Jedno relativno staro istraživanje Viliia (1989.) procjenjuje stupanj trofije od I-IV,koristei podatke o relativnoj zastupljenosti pojedinih veliinskih skupina fitoplanktona(mikro inanoplantona) kao i na temelju volumena fitoplanktonskih stanica. Usporedbom s drugimpoznatim i bolje istraženim podrujima, kao jedinog instrumenta vrednovanja, nalazimo da suNovigradsko more i Malostonski zaljev svrstani u istu trofiku kategoriju (III) dok su Velebitskikanal i Ninski zaljev za kategoriju niži (II).Recentna istraživanja (Vilii i sur. 2007.) (slika q) ukazuju na slab donos nutrijenata izhrvatskih krških rijeka što rezultira oligotrofijom mora na istonoj obali Jadrana, ali u samojblizini uša primarna produkcija biva ipak poveana što uzrokuje posebnost tih staništa.90

Slika 1. Box Whisker plot distribucije koncentracije klorofila u estuariju rijeke Zrmanje (iz Vilii isur. 2007.) od Jankovia buka (Z4) preko Novigradskog mora (N1) do Velebitskog kanala i V1 5km zapadno od toke V2)(Iz Vilii i sur. 2007.).Podruje obuhvata projekta je tijekom proteklih godina bilo vrlo slabo istraživano. Jedinirelevantni podaci o fitoplanktonskim populacijama jesu rezultati istraživanja Viliia (1989.) kojese odnosi samo na utvrivanje gustoe stanica i volumena mikroplanktona i nanoplanktona. Toistraživanje je raeno u sklopu istraživanja šireg podruja istone obale Jadrana pa jeusporedivost ovih parametara s temeljito istraživanim lokacijama, kao što je Malostonski zaljev,korisna za donošenje naelnih zakljuaka o slinosti Novigradskog mora i Malostonskogzaljeva. Prema Herstak (2007.) ograniavajui imbenik za razvoj fitoplanktona tijekom godine uestuariju Zrmanje je fosfor, ali ljeti mjestimino dušik ograniava rast fitoplanktona. Terzi isur.(2005) ukazuju na povezanost gradijenta slanosti u estuariju s relativnim poveanjem udjelasitnijeg fitoplanktona u ukupnoj populaciji.Buri i sur (2005.), Vilii i sur. (2007.) i Buri i sur. (2007.) detaljnije istražuju podrujeizlijevanja rijeke Zrmanje u Novigradsko more i mikroskopskim pretraživanjima fitoplanktonanalaze dominaciju morskih dijatomea (prosj. red veliine 10 5 stanica L -1 ) dok su dinoflagelati(prosj. red veliine 10 4 stanica L -1 ), i coccolitophoridi (prosj. od 10 2 – 10 4 stanica L -1 ) neštomanje zastupljeni.Na slici 2. dan je Box Whisker plot abundancije dijatomea i prostorne distribucije prozirnosti izVilii i sur. 2007.Slika 2. Prostorna distribucija abundancije dijatomea i distribucija prozirnosti u estuariju rijekeZrmanje od Jankovia buka (Z4) preko Novigradskog mora (N1) do Velebitskog kanala (V2ispred Vinjerca, V1 5 km zapadno i VJ1 50 km Zapadno od toke V2)(Iz Vilii i sur. 2007.).Provedena istraživanja ukazuju na prilino usko podruje poveane produktivnosti koje jenajproduktivnije u Novigradskom moru i relativno naglo opada u Velebitskom kanalu od ždrilaprema Zapadu.91

6.5 Aneks 5Postupci stjecanja uvjeta za obavljanje djelatnosti uzgoja morskih riba i školjkašaInicijativu za pokretanje postupka dodjele koncesije na pomorskom dobru za potrebe uzgoja možepokrenuti svaka fizika ili pravna osoba koja je registrirana (obrt, d.o.o., d.d. i slino) za obavljanjedjelatnosti uzgoja ribe i drugih morskih organizama. Inicijativa se podnosi nadležnom Upravnom odjelu uŽupaniji. Pismo inicijative treba sadržavati podatke o podruju pomorskog dobra i namjeni koncesije kao iplanirani godišnji kapacitet uzgoja.(Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru «Narodne novine», br. 23/04 i 101/04).Nadležni Upravni odjel u Županiji provjerava usklaenost inicijative s dokumentima prostornog ureenja ito na nain da ishodi potvrdu od uprave nadležne za prostorno planiranje da je zahvat planiranodgovarajuim dokumentima prostornog ureenja.(Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš «Narodne novine” br.59/00 i 136/04, Uredba o postupku davanjakoncesije na pomorskom dobru).Nadležni Upravni odjel u Županiji odluuje da li e samostalno podnijeti zahtjev za izdavanje lokacijskedozvole ili e ovlastiti podnositelja inicijative da u ime i za raun davatelja koncesije ishodi lokacijskudozvolu.(Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru).Nadležni ured za izdavanje lokacijskih dozvola temeljem zaprimljenog zahtjeva, ukoliko je isti potpun,traži posebne uvjete temeljem Zakona o prostornom ureenju i gradnji.(Zakon o prostornom ureenju i gradnji NN 76/07)Ako se radi o uzgajalištu kapaciteta preko 50 tona konzumne ribe ili školjkaša godišnje, ili mrjestilištakapaciteta preko 500.000 komada mlai godišnje obavezna pokrenuti postupak procjene utjecaja naokoliš koji se provodi na temelju izraene studije o utjecaju planiranog zahvata na okoliš (u daljnjemtekstu SUO). (Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš «Narodne novine” br.59/00 i 136/04)Mogue su promjene u Uredbi o zahvatima za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš koji slijede podonošenju novog Zakona o zaštiti okoliša (N.N. 107/2006)U sluaju izrade SUO o nainu podnošenja zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, ominimalnom sadržaj studije o procjeni utjecaja zahvata na okoliš u sluaju kada sadržaj studijenije odreen uputom, o nainu sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju o procjeni utjecajazahvata na okoliš; o nainu podnošenja zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvatana okoliš, o nainu pojedinanih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se odluuje o potrebiprocjene utjecaja zahvata na okoliš,o nainu davanja ocjene; nainu podnošenja zahtjeva zaizdavanje upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja na okoliš i nainu izdavanja te upute; oobveznom sadržaju pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i sudjelovanjezainteresirane javnosti u postupcima: o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, o ocjeni o potrebiprocjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanju upute o sadržaju studije o procjeni utjecajazahvata na okoliš, te o nainu rada i obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo kojesudjeluje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, pobliže ureuje Vlada uredbom.Zakona o zaštiti okoliša (N.N. 107/2006)Postojea iskustva se temelje na prethodnim propisima prema kojima je nositelj zahvata dužan tražitipokretanje postupka procjene utjecaja na okoliš od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureenja igraditeljstva, a Ministarstvo bi imenovalo Komisiju za PUO koja je u roku 4 mjeseca donosila zakljuaktemeljem kojeg je Ministarstvo izdalo rješenje o procjeni utjecaja planiranog zahvata na okoliš.(Zakon o zaštititi okoliša NN 82/94 i 128/99, Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš).Nadležni Upravni odjel u Županiji traži od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvojasuglasnost za objavljivanje javnog prikupljanja ponuda za dodjelu koncesije.(Zakon o morskom ribarstvu «Narodne novine», br. 74/94, 57/96, 46/97-proišeni tekst i 48/05).92

Nakon dobivanja suglasnosti nadležni Upravni odjel u Županiji izrauje prijedlog odluke o javnomprikupljanju ponuda za dodjelu koncesije i obavještava jedinicu lokalne samouprave na ijem podruju sepokree postupak koncesije o prijedlogu odluke.(Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru).Nadležni Upravni odjel u Županiji donosi odluku o javnom prikupljanju ponuda koju objavljuje u Narodnimnovinama. Provodi postupak i donosi odluku o dodjeli koncesije. Potpisuje ugovor o davanju koncesije napomorskom dobru za potrebe uzgoja sa podnositeljem inicijative.(Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru, Zakon o pomorskom dobru i morskimlukama «Narodne novine», br. 158/03.)Podnositelj inicijative traži od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izdavanje povlasticeza uzgoj. Zahtjevu prilaže Ugovor o davanju koncesije na pomorskom dobru za potrebe uzgoja, rješenjePUO (ako je potrebno), dokaz o registraciji za obavljanje djelatnosti uzgoja ribe i drugih morskihorganizama.Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu “Narodnenovine”, br. 48/05, Pravilnik o povlastici za uzgoj ribe i drugih morskih organizama i registru o izdanimpovlasticama “Narodne novine”, br. 29/0, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o povlastici zauzgoj ribe i drugih morskih organizama i registru o izdanim povlasticama “Narodne novine”, br. 134/05Zakonske obaveze za vrijeme trajanja povlasticeZa vrijeme trajanja povlastice za uzgoj nositelj je dužan jednom godišnje dostavljati podatke o uzgoju uprethodnoj kalendarskoj godini.Zakon o morskom ribarstvu i Pravilnik o oevidniku o uzgoju ribe i drugih morskih organizama Narodnenovine”, br. 66/03U sluaju provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš nositelj je dužan provoditi redovni monitoringna uzgajalištu.Zakon o zaštititi okoliša i Pravilnik o procjeni utjecaja na okolišZa vrijeme trajanja uzgoja na svim uzgajalištima školjkaša jednom godišnje, u proljee (ožujak/travanj)moraju biti uzeti uzorci i laboratorijski pretražene kamenice na nazonost uzronika bonamioze (Bonamiaostreae).Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametnikih bolesti i njihovom financiranju (NN 134/07)Kada se uspostavi uzgajalište u novim proizvodnim zonama potrebno je razvrstati proizvodno podruje ito na nain da Nadležno tijelo razvrsta proizvodno podruju u kojem dopušta sakupljanje/izlovljavanježivih školjkaša u jednu od tri kategorije ovisno o razini fekalnog oneišenja.A razred se utvruje za podruja u kojima se žive školjke smiju sakupljati/izlovljavati ali se mogu staviti natržište za prehranu ljudi bez obrade u centru za proišavanje. To se odnosi na školjkaše koji ne smijusadržavati više od 200 E. coli na 100 g mesa i meuljušturne tekuine. Pravilnik o higijeni hraneživotinjskog podrijetla N.N. 99/07.U B razred su svrstana ona podruja u kojima se žive školjke smiju sakupljati/izlovljavati ali se mogu stavitina tržište za prehranu ljudi tek nakon obrade u centru za proišavanje ili nakon ponovnog polaganja upodrujima A razreda. Žive školjkaše sakupljene/izlovljene na podrujima B razreda ne smiju sadržavativiše od 4600 E. coli na 100 g mesa i meuljušturne tekuine. (Referentna metoda za ovu analizu je MPNtest s tri razrjeenja u 5 epruveta, kako je navedeno u ISO 16649-3. Mogu se upotrijebiti alternativnemetode ako su validirane ovom referentnom metodom u skladu s kriterijima u EN/ISO 16140).U razred C se svrstavaju ona podruja u kojima se živi školjkaši smiju sakupljati/izlovljavati, ali oni se mogustaviti na tržište tek nakon što su bili tijekom duljeg razdoblja ponovno položeni u podruju razreda A.Živi školjkaši iz podruja C ne smiju sadržavati više od 46000 E. coli na 100 g mesa i meuljušturnetekuine.Nadležno tijelo za razvrstavanje proizvodnih podruja ili podruja za ponovo polaganje sastavlja popisizvora oneišenja ljudskog i životinjskog podrijetla koji bi mogli uzrokovati oneišenje proizvodnogpodruja, ispituje koliine organskih oneišivaa koji se ispuštaju tijekom razliitih godišnjih razdoblja,ovisno o sezonskim promjenama u populacijama ljudi i životinja u porjeju, koliini oborina, obradiotpadnih voda itd., utvruje znaajke kruženja oneišivaa na temelju djelovanja morskih struja,93

atimetrije i morskih mijena u proizvodnom podruju i izrauje plan uzorkovanja školjkaša u proizvodnompodruju koji se temelji na ispitivanju utvrenih podataka i u kojemu broj uzoraka, zemljopisnarasporeenost toaka uzorkovanja te uestalost uzorkovanja moraju osigurati da rezultati analiza budušto je mogue reprezentativniji za navedeno podruje. Podruja za ponovno polaganje i proizvodnapodruja koja su razvrstana u razrede moraju se periodino kontrolirati kako bi se provjerilo postojanjezlouporaba u odnosu na podrijetlo i odredište živih školjkaša, mikrobiološka kakvoa živih školjkaša uodnosu na proizvodna podruja i podruja za ponovno polaganje, prisutnost planktona koji proizvoditoksine u vodama na proizvodnom podruju i na podruju za ponovno polaganje, te prisutnost biotoksinau živim školjkašima i prisutnost kemijskih oneišivaa u živim školjkašima. U svrhu provedbe navedenekontrole elnik nadležnog tijela donosi plan uzrokovanja kojim odreuje obavljanje kontrola u redovitimvremenskim razmacima, ili od sluaja do sluaja ako su razdoblja sakupljanja/izlovljavanja neredovita.Zemljopisna rasporeenost toaka uzorkovanja te uestalost uzorkovanja moraju osigurati da rezultatianaliza budu što je mogue reprezentativniji za navedeno podruje. Plan uzorkovanja u svrhu kontrolemikrobiološke kakvoe živih školjkaša mora naroito uzeti u obzir mogue varijacije u oneišenjufekalnim bakterijama i o eventualnim toksinima koje proizvode planktonski organizmi. Planoviuzorkovanja u svrhu provjere prisutnosti kemijskih oneišivaa moraju omoguiti otkrivanje svakogprekoraenja graninih vrijednosti utvrenih Pravilnikom o toksinima, metalima, metaloidima te drugimštetnim tvarima koje se mogu nalaziti u hrani (»Narodne novine«, broj 16/05).(Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla N.N. 99/07) je sastavni dio tzv. higijenskogpaketa kojim je higijenska mi sanitarna ispravnost školjkaša u potpunosti usklaena s normama EU.Vlasnici otpremnih centara I purifikacijskih centara za školjkaše dužni su etiri puta godišnje obavljatisamokontrole u ovlaštenom laboratoriju.Plan praenja kvalitete mora I školjkaša na podrujima uzgoja, izlova I ponovnog polaganja za 2007. godinu(NN 49/07)Uzgajivai imaju navedenu obavezu uspostavljanja, provoenja i održavanja sustava analize opasnosti ikritinih toaka (HACCP) najkasnije do 01. sijenja 2009. godine.Pravilnik o higijeni hrane (NN 99/07)Uzgajivai su nakon razvrstavanja proizvodnog podruja dužni pridržavati se odredbi vezano zaregistraciju i odobravanje objekata, oznake zdravstvene ispravnosti i identifikacijske oznake, propisanihopih uvjeta za stavljanje u promet živih školjkaša, zahtjeva za proizvodna podruja, zahtjeva zasakupljanje/izlovljavane i rukovanje nakon sakupljanja/izlovljavana, zahtjeva za osnovno polaganje živihškoljkaša, konstrukcijskih zahtjeva za otpremne centre i centre za proišavanje, zdravstvenih uvjeta zažive školjkaše, pakiranje i ambalažiranje živih školjkaša, identifikacijskih oznaka i deklaracija, te posebnihzahtjevi za ešnjae izlovljene izvan proizvodnih podruja koja su razvrstana u razrede. Moraju sepoštivati propisane zdravstvene norme kojima moraju udovoljavati živi školjkaši sakupljeni/izlovljeni uodreenim razredima.Pravilnik o higijeni hrane životinjskog porijekla (NN 99/07)6.6 Aneks 6CVJETANJE FITOPLANKTONAPovišene koncentracije hranjivih soli mogu uzrokovati promjene u strukturi fitoplanktona tedolazi do cvjetanja pojedinih vrsta fitoplanktona. U Jadranu, pod pojmom cvjetanje moranaješe se podrazumijeva cvjetanje fitoplanktona iz skupine diatomeja, ije je osnovnoobilježje proizvodnja velikih koliina sluzi, tzv. sluzave nakupine ili sluzavo cvjetanje.Razgradnja koja slijedi štetno djeluje na morske organizme (smanjenje kisika, zaepljivanješkrga). Cvjetanje toksinoga fitoplanktona (rod Dinophysis) je od izuzetne važnosti zapodizanje uzgajališta školjkaša, a kod nas je vrlo rijetko. Podruja koja su najpodložnijacvjetanju i monospecifinim cvatnjama jesu Šibenski i Kaštelanski zaljev, a sluzave nakupineuestalo se javljaju u sjevernome Jadranu. Prostorni i vremenski raspored cvjetanja moraprikazan je u tablici i na karti.94

395

96Tablica a. Cvjetanje fitoplanktonskih algi (izvješe o stanju okoliša u RH 2007.)

6.7 Aneks 7Financijska ocjena uzgoja do 50 t i 500 t dagnjeOpis strukture ulaganjaPored kompletnog sustava plutajuih parkova koji predstavljaju osnovna ulaganja pod ostalekategorije podrazumijevaju se plovila, te pratei objekti s pripadajuom opremom (otpremnicentri ).Dinamika realizacije ulaganjaPolazište za pokretanje ove investicije je dobivanje predmetne koncesije.Prva faza ukljuuje investiranje u osnovna sredstva za postavljanje plutajuih parkova i njihovosidrenje. Ekonomska interpolacija u ovom sluaju odnosi se na promatranje projekta kaozasebne cjeline. Na visinu investicije utjeu uzgojne instalacije.Druga faza je investiranje u obrtna sredstva odnosno u nabavku repromaterijala kao i izgradnjaotpremnog centra za školjkaše.Polaznu osnovu za kvantificiranje ekonomsko-financijskih aspekata planiranog ulaganja suinformacije o naturalnim i vrijednosnim veliinama, poglavito, tehniko-tehnološki, zatim tržišnihi ostalih elemenata projekta, što je naprijed navedeno. Kako je bitna procjena ekonomskogtijeka za scenarij uzgoja u dugom promatranom periodu to e se ulazi ulovne i sakupljene mlaiškoljke jedinstveno kvantificirati.Troškovi poslovanjaTemeljem tehniko-tehnoloških uvjeta i predviene tehnološke osnove proizvodnje izvršen jeproraun troškova proizvodnje prema orijentacijskim cijenama u skladu s opim kretanjimacijena koje prevladavaju na domaem i inozemnom tržištu. Navedeni varijabilni troškovi, zbogstavljanja uzgajališta u puni pogon izjednaeni su u prvoj godini s ostalim godinama redovnogposlovanja.Troškovi osnutka uzgojnih parkova se, ovisno o veliini, za kapacitete od 50 i 500 t konzumnihškoljki i kreu se od 15.000 do 130.000 Eura za plutajue parkove.S obzirom na randman mesa (odnos ukupne mase školjaka i mesa), od 15 do 18%, industrijskitip uzgajališta može razmišljati o ulaganju u preradu. Potreba otpremnog centra naglašena jezakonom, tako da se s obzirom na veliinu I tip potrebnog otpremnog centra kao I pripadajuuopremu treba izdvojiti cca 40 000 Eura za manji plutajui otpremni centar I cca 140 000 Eura uotpremni centar na kopnu.U ostalu prateu opremu ulaze brodice I ostala oprema te se raspon ulaganja opet odreujeprema visini ulaganja I kree se od 10 000- 100 000 Eura..Potrebne vodene površine za ustroj parkova su u intenzivnoj proizvodnji, prema suvremenimtehnološkim mjerilima, od 7.000 do 50.000 m 2 .Za uzgoj 50 t potrebna su minimalno dva djelatnika dok je za vee uzgajalište ovisno o stupnjuautomatizacije potrebno raunati na 7 djelatnika.97

Orijentacijska projekcija rauna dobiti i gubitkaTablica b. Raun dobiti i gubitaka pri uzgoju 50 i 500 t dagnji na plutajuim parkovimaProizvodnja daganja (kg) 50.000 500.000Prihod 300.000 3.000.000Troškovi proizvodnje 190.000 930.000Materijal I ostalo 40.000 430.000Vlastiti rad ili djelatnici 150.000 500.000Koncesija na pomorsko dobro 6.000 50.000Amortizacija 48.000 270.000Investicijsko održavanje 5.000 60.000Ostali troškovi 8.000 40.000Ukupno rashodi 257.000 1.350.000Bruto dobit 43.000 1.650.000Porezi 8. 600 330.000Neto dobit 34.400 1.320.000Financijsko-tržišna ocjenaRealizacijom investicijskog projekta se u potpunosti osigurava puna poslovna sposobnostInvestitora u uzgajalište veih kapaciteta kao I osiguravaju prihodi na malom obiteljskomuzgajalištu do 50 t. Pored neto dobiti kod malog uzgajališta treba ukljuiti I dio koji se odnosi naplae.Nakon rauna dobiti i gubitka utvren je financijski tijek projekta (Investment Model) koji nijeprikazan. U financijskom tijeku obuhvaeni su svi poslovni dogaaji od poetka izgradnjeprojekta do kraja ekonomskog vijeka trajanja projekta. Financijskim tijekom utvrena jelikvidnost projekta i to za svaku godinu i za cijeli vijek trajanja projekta. Sam projekt je likvidanako je zbir (kumulativ) neto primitka u financijskom toku pozitivan. Neto primici su ustvariostvarena, sredstva za investiciju - tj. ostvarena akumulacija + amortizacija. na osnovuostvarenih neto primitaka u svim godinama vijeka trajanja projekta (osim u prvoj godiniproizvodnje koji je uvjetovan trajanjem uzgoja), neto primici su znatno vei od nule, štopokazuje da je financijski potencijal dovoljan za podmirenje svih financijskih obveza, aistovremeno dokazuje da je projekt likvidan u svim godinama vijeka trajanja.Polazna osnova za kvantificiranje financijsko-tržišnog aspekata planiranog ulaganja informacijesu o naturalnim i vrijednosnim veliinama u okviru, poglavito, tehniko-tehnološki, zatim tržišnihi ostalih elemenata projekta, što je naprijed navedeno.98

Modeli i njihova financijsko-ekonomska analizaIz pregleda karakteristika podruja obuhvata projekta vidjeli smo da imamo tri razliita podruja:Novigradsko more koje je nešto bogatije hranom, ali ima oscilaciju izražene termokline;Velebitski kanal niže produktivnosti od Novigradskog Mora i nešto produktivnije od paškog dijelakoje je pod snažnim utjecajem bure i paški dio koji ima slabiju prostrujenost akvatorija od dvaprethodna dijela i nižu primarnu produkciju. Svaki dio posebno treba ispitati kroz primjenurazliitih tehnoloških rješenja pa tek onda pokrenuti izradu pouzdanih poslovnih planova.Od ostalih moguih poslovnih modela uzeta je mogunost uzgoja kamenice koja u prihodovnojstrani može donijeti više, a projekcija rauna i dobiti je uzeta iz investicijske studije prema PUR-Opine Starigrad. Ocjene o poslovnoj uinkovitosti zbog prethodnog navedenih razloga trebauzeti kao orijentacijske modele, a nikako kao oslonac za investiranje. To je pogotovo važno zapodizanje uzgajališta kamenica koje podrazumijeva kompleksniju tehnologiju i detaljnijepoznavanje uzgojnog okoliša.Troškovi podizanja uzgojnih parkova su približni onima za dagnje kod iste proizvodnje i kod oveproizvodnje treba u investicijsko ulaganje uraunati izgradnju veeg ili manjeg otpremnogcentra. Potrebno je napomenuti da ukoliko se radi o više manjih obiteljskih uzgajališta kao i usluaju uzgoja dagnji zajedniko ulaganje u otpremni centar znatno smanjuje potrebnaulaganja.Tablica c. Raun dobiti i gubitka pri uzgoju kamenica na plutajuim parkovima (kn)I II IIIPrihod 260.000 540.000 1.220.000Troškovi proizvodnje 165.000 285.000 340.000MaterijalVlast rad i djelatniciAmortizacijaInvesticijsko održavanjeOstali troškovi15.000150.0003.8841.0001.0006.00045.000240.0008.0682.0002.00015.000115.000480.00016.7336.0005.000Koncesija na pomorsko dobro37.500Ukupni rashodi 176.884 312.068 560.233Bruto dobitak 83.116 227.932 659.767Porezi 16.623 45.586 131.953Neto dobitak 66.493 182.346 527.814(iz PUR. Starigrad)Napomena; U raunu dobiti i gubitka prikazani godišnji iznos amortizacije je umanjen i trebao bi biti vei jer i ovajuzgoj iziskuje vea inicijalna ulaganja nego što se može išitati iz prikazane amortizacijske stope. iznos amortizacijemože biti u veim rasponima ovisno o izboru tehnologije kao i vrstom i opremom otpremnog centraAnaliza moguih pravaca razvoja: obiteljsko obrtniko ili industrijsko školjkarstvoMetodologija: ekonomsko-financijska analiza pojedinih modela razvoja; optimiziranje pojedinih razina proizvodnje injihovo usklaivanje s planom razvoja; posljedice izbora pojedinog modela na postojei sektor i projekcije stanja ubudunosti, posebice sa sociološko-ekonomskog aspekta i ruralnog razvoja regije.99

Uzgoj se može odvijati na razliitim razinama organizacije i veliine uzgajališta što jeprvenstveno odreeno prirodnim obilježjima podruja, ali i tradicijom i poduzetnikim interesom.Tradicija se u ovom smislu ne odnosi samo na marikulturu nego na nain življenja iprivreivanja lokalnog stanovništva. Vodei rauna o trenutnim zakonskim okvirima postavljenasu tri mogua modela za determinaciju razvoja-obiteljski uzgoj dagnje do 50 tona godišnje.-industrijski uzgoj dagnje s polazištem od 500 tona godišnje.-iskljuivi uzgoj kamenice ili kombinirani uzgoj kamenice i dagnjeOsnovni kriteriji izbora opsega proizvodnje su uposlenost radne snage, troškovi ulaganja istupanj povrata uloženih sredstavaS danom otvaranja mogunosti izvoza u Europske zemlje pretpostavka je da e doi do veekoncentracije kapitala tako da se može oekivati pojavljivanje veih uzgajališta te raznihsustava okrupnjavanja postojeih farmi bilo podizanjem proizvodnje, bilo stvaranjem zadrugaodnosno oblicima udruživanja u školjkarstvu. Model obiteljskog uzgoja do 50 tona uzet je kaogornja granica za zahvat koji je radi donedavne potrebe za izradu studije utjecaja na okoliš zavea uzgajališta u Hrvatskoj postao naješi sustav uzgoja. Tradicionalan uzgoj može sjaanjem tržišta kao i s konstantnom dinaminošu tržišta prerasti u tržišno okrupnjivanjeputem stvaranja zadruga kao i podizanjem individualnih koliina.Kao drugi model uzgoja uzet je uzgoj dagnji u koliini od 500 tona –industrijski sistem kojipodrazumijeva jae definiranu infrastrukturu I suprastrukturu odnosno raspoloživu obalu.Determinaciju pojedinih modela zapoet emo s analizom koristi I troškova u ovom poglavljuvezano uz nemjerljive troškove.Uzgajališta školjki u Hrvatskoj veliine preko 400 tona dužna su izraditi studiju utjecaja naokoliš koja ukljuuje i analizu koristi i troškova zahvata kao jednu od metoda procjene društvenekoristi i okolišne štete. Vezano uz Europsku regulativu (Environmental Impact AssessmentDirective 97/11/EC) veliinu zahvata ili prirodu projekta determinira svaka zemlja lanica zasebe.Osnovni preduvjet za što potpuniju izradu analize troškova i koristi zahvata jest kvalitetaulaznih podataka i informacija iz feasibility studija i ostalih predinvesticijskih studija idokumenata.Osnovni podaci potrebni za izradu analize odnose se na poznavanje nositelja projekta, lokacije,opisa projekta, provedene analiza utjecaja na okoliš, financijski i ekonomski tijek potrebni zaizraun Neto sadašnje vrijednosti (NSV) i Interne stope rentabilnosti (ISR), kao i jasnoprepoznavanje mjerljivih od nemjerljivih vrijednosti troškova koristi i šteta.Okviri ove analize se uglavnom odnose na razumljive ili shvatljive parametre koji u najveojmjeri predstavlja kompletna ekonomska analiza u nedostatku drugih metodologija koje pobližeodreuju odnose izmeu troška i dobiti odreenog zahvata u okoliš (granini trošak/graninadobit). Osnovu predstavlja opis granica analize, prepoznavanje troška i dobiti , financijskaprocjena i pretvaranje financijske procjene u ekonomske odnose s alternativnim djelatnostima teusporedbe ekonomskih vrijednosti kroz vrijeme u razliitim okolnostima.Za razliku od klasine financijske analize oekivanih prihoda i troškova zahvata u sklopumikroekonomskog pristupa, spomenuta analiza u sklopu makro ekonomskog pristupa dodatnoukljuuje financijski mjerljive i nemjerljive elemente društvenih koristi i šteta.Metodologija izrade CBA odnosi se na odreivanje mjerljivih koristi i troškova okoliša izraženihu novanim jedinicama, te izražavanje nemjerljivih troškova i koristi okoliša kroz razliiteljestvice usporeivanja vrijednosti. Novano mjerljivi troškovi koji se prikazuju analizom uprocjeni utjecaja na okoliš sadrže interne troškove projekta i okoliša, no potrebno je razluititroškove koji se odnose na okoliš . Direktno nemjerljivi (neekonomski, netržišni, nefinancijski)utjecaji u našem sluaju su; promjene krajolika, oneišenje morskog dna i vode (trofikooptereenje) i promjene u bioraznolikosti (biodiverzifikacija) i neki drugi koje emo kasnijenavesti. Metode za novano odreivanje netržišnih troškova okoliša još se u praksi neprimjenjuju. Na temelju financijski mjerljivih elemenata (internih i eksternih troškova) u ovoj100

analizi izraunat e se i neto sadašnja vrijednost zahvata, koja uz ocjenu financijski nemjerljivihelemenata služi za omoguavanje dobivanja ukupne ocjene zahvata.S aspekta društva u cjelini uzete su izravne eksterne koristi i stavljene u relaciju s štetama dokje iz ekonomskog tijeka cijelog projekta na osnovu vrijednosti realne investicije izraunata NSVnetosadašnja vrijednost.Pitanje oportunog troška odnosno troška ukoliko se zahvat ne provede nije analiziran jer jeprostornim planom predviena i priželjkivana djelatnost marikulture, a taj trošak se može išitatiiz provedene analize o korisnosti zahvata.Pored pitanja troškovno korisne i okolišno društvene suprotstavljenosti , dolazi i pitanjesocijalne suprotstavljenosti, odnosno koliko je zahvat prihvatljiv sa strane u prvom redu lokalnogstanovništva odnosno želje za prihvaanjem zahvata. Vrijednosti se ovdje jedino mogu dobitipomou reprezentativnih anketnih analiza ili na temelju akata lokalne samouprave od kojih seoekuje da izražavaju raspoloženje lokalnog stanovništva prema toj djelatnosti.Kako su metodologije za utvrivanje meusobnih odnosa izmeu navedenih vrijednostimanjkave i nekad nemjerljive, u veini sluaja se koristi ekonomska analiza koja procjenjuje uokviru postojeeg stanja u društvu ekonomsku vrijednost, dok procjena emisija tvari u okolišomoguuje procjenu utjecaja na okoliš .Vrijednosti koje se odnose na okoliš izluuju se iz rizika proizvodnje i emisija tvari u akvatorij. Izprocjene troškova realizacije i rada zahvata izvui emo ekonomske vrijednosti . Kategorijudruštva obradit emo s aspekta granica odnosno podruja u kojem se djelatnost obavlja, anajveim dijelom je definirano aktima prihvaanja prostornih planova.Studija (Study of Community aquaculture, MacAlister Eliott and Partners Ltd., 1999.) izraenaza potrebe Europske komisije s obzirom na utjecaj kaveznih instalacija na moru u odnosu naokruženje definirala je visinu utjecaja koja se vidi iz Tablice b. U našem sluaju uzgoj naplutajuim parkovima može se poistovijetiti s kaveznim instalacijama za utgoj ribe.Tablica d. Utjecaj kaveznih instalacija na okruženje (EC 1999)Okupacijamjesta+ Urbani razvoj -Vizualni utjecaj +++ IndustrijskirazvojUpotreba vode + Turistiki razvoj ++Utjecaj na vode ++ Rekreacija ++Transportkopnom- Navigacija +++Konzervacija ++ Ribolov ++-Vei (+++), Srednji (++), Mali (+) i ne postoji (-)Pojedina podruja interesa koji se mogu identificirati u sluaju marikulture ;Ruralni razvoj i stabilnostVeina obalnih aktivnosti u marikulturi i na teritoriju Europske zajednice dogaala se u manjenaseljenim podrujima. Na neki nain to je doprinijelo i osiguravanju posla mladima tijekomcijele godine odnosno van turistike sezone. Svakako da to ima utjecaja prema malom porastupopulacije obalnih zajednica. Na taj nain ruralna marikultura doprinosi poveanju društvenestabilnosti i baš zato je potrebno razumjeti društveno gospodarske interakcije marikulture sgospodarstvom ruralnih zajednica.101

Mogunost zaposlenja tijekom cijele godineZa marikulturu je potrebna izravna radna snaga tijekom cijele godine za razliku od turizma kojije sezonska djelatnost. I s te strane se može zakljuiti da ukoliko je razvoj marikultureonemoguen u smislu zaštite okoliša gubi se na društveno gospodarskim koristima.Gospodarsko planiranjeMarikultura je aktivnost koja iskorištava zajednika dobra. Korisnika prava odnosno koncesijadodjeljuje se u okviru održiva i ekološkog i gospodarskog razvoja i tim putem se uvlai razvojnikapital i omoguuje dugorono planiranje. U sljedeem prikazu navodimo neke od opihpozitivnih društvenih efekata koje bi ostvarivala ova proizvodnja:Tablica e. Prikaz pozitivnih društvenih efekataPorast vanjsko trgovinske bilancePorast zaposlenostiPovrat osnovne investicijeVisoka profitna stopaPovisuje komunalni standardPovisuje individualni standardGospodarska razvijenost županijeNije u sukobu sa alternativnim djelatnostimaRazvija i uvodi nove tehnologijeOsigurava dobit drugim službamaPridržavanje visokih standardaProjekt je aktima prihvaen od lokalnesamoupraveU direktnoj je vezi s programom otokeorijentacijePrihvatljiva «inshore I offshore» tehnologijaradi se dijelom o izvozu finalnog proizvoda na ciljanotržište (u sluaju otvaranja izvoza realna jepretpostavka podizanja proizvodnje)U oba scenarija3-5 godina (ovisno o varijanti uzgoja)(omoguuje elastinost proizvodnje i rezervuporezi, koncesijaZaposlenjevisoka proizvodnjane postoje drugi interesi za uži akvatorij«eko prihvatljiva tehnologija» i «best practise»veterinarske, prijevozne, špediterske i dr. uslugesukladni EU normamalokalna zajednica podržava projekt, županijskopodruje odreeno za marikulturudruštveno-gospodarska ravnoteža i stabilnostSmanjenje kompeticije s alternativnim djelatnostimaPored navedenih pozitivnih predznaka koji bi bili realizirani sa strane projekta podizanjaproizvodnje u školjkarstvu stavlja se naglasak na mogui utjecaj trofikog optereenja I pojavesedimentacije te utjecaj na bentonske biocenoze. Pojavnost te mogunosti predlaže programkontinuiranog praenja stanja okoliša odnosno monitoring i predlaže postupke za smanjenjeutjecaja na okoliš. Mogui rizici od havarija u velikoj mjeri su pravilnim postavljanjem Ioznaavanjem uzgajališta.Osnovna pitanja i ciljevi koji se provlae u svezi zaštite okoliša u okvirima analize troškova ikoristi zahvata (CBA (Cost Benefit Analysis)), odnose se na ouvanje biodiverziteta, ouvanjebogatstva ribljeg fonda, zaštite raritetnih vrsta, minimaliziranje algalnih cvatova, te održanjepostojee kvalitete vode.Za optimalni uzgoj I ispravnost školjke kao namirnice treba imati i održavati kvalitetne uvjeteuzgojne sredine. Postizanje toga cilja omoguuju pravilni zootehnološki postupci i provedbakontinuiranog monitoringa.102

Izbor troškova koji ulaze u cost-benefit analizuTroškovi okoliša su, prema naješe korištenoj definiciji, eksterni (vanjski) troškovi koje nekaaktivnosti uzrokuje u okolišu i koji ne terete njezino poslovanje. Tu definiciju nalazimo uodredbama Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš koje definiraju koristi i troškove koji ulaze uCB analizu samo kao eksterne troškove i koristi .a) Izraunavanje razlike izmeu nemjerljivih koristi i troškovaVezano uz nemjerljive troškove i koristi sastavljena je tablica u kojoj je bodovima od 0 do 10 datznaaj identificiranim utjecajima . Za procjenu znaaja nemjerljivih utjecaja u okoliš naješe sekoristi Metoda procjene eksperata uz korištenje Višekriterijalne analize. Omjer izmeu koristi itroškova se izravno izražava kao koeficijent jednog indikatora podijeljen sa koeficijentomdrugog. Izraunavanje omjera koristi i troškova uzima u obzir ne samo veliinu razlike izmeukoristi i troškova nego i njegovu skalu u odnosu na originalne uvjete (veliina troškova u ovomsluaju). Druga prednost korištenja omjera koristi i troškova je što je on lako izražen ujedinstvenoj vrijednosti koeficijenta koji se može usporediti po projektima. Zato se u posljednjevrijeme pri izradi studija teži ujednaavanju modela radi lakše usporedbe.Tablica f. Vrednovanje znaajnijih nemjerljivih koristi i šteta projekta 50 tUtjecaj Štete Bodovi Korist Bodovina ljudsko zdravlje2gospodarska korist od resursa7na morsku faunu4korist za druge aktivnostiRad projektana morsku floru5porast standarda8na bliže objekte2zapošljavanje na otocima5na akvatorij (morsko dno)4demografski poticaj10na promjenu mikroklimepodrška lokalne zajednice6na kopno0socio-ekonomska korist7stav javnosti7na prirodnu populacije132Rad projekta pojava bolesti u divljihpopulacija školjkinesreeturizam/rekreacijajavno zdravstvo2132prirast okolne ribestanište divljih populacija ribe i školjkeribolov575Rad projektanematerijalna šteta1oneišenje vode i dna(trofiko optereenje Isedimentacija)5Korištenjeakvatorijanarušavanje krajolika-vizualnaslika5nema trajne izgradnje 10zauzetost obalne infrastruktureI suprastrukture4Uklanjanje Uklanjanje sidrenja 1 reverzibilnost promjena 10UKUPNO: 47 87OCJENA (KORISTI – ŠTETE) = 87 – 47 = 30Projekt je po znaajnijim nemjerljivim utjecajima prihvatljiv s obzirom na njegov utjecaj na okoliš. Koeficijent jepozitivan i iznosi 1,85.103

Tablica g. Vrednovanje znaajnijih nemjerljivih koristi i šteta projekta 500 tUtjecaj Štete Bodovi Korist BodoviRad projektaRad projektaRad projektaKorištenjeakvatorijana ljudsko zdravljena morsku faununa morsku floruna bliže objektena akvatorij (morsko dno)na promjenu mikroklimena kopnostav javnostina prirodnu populacijepojava bolesti u divljihpopulacija školjkinesreeturizam/rekreacijajavno zdravstvonematerijalna štetaoneišenje vode i dna(trofiko optereenje Isedimentacija)krajolika-narušavanjevizualna slikazauzetostinfrastrukturesuprastruktureobalneI14625014231321665gospodarska korist od resursakorist za druge aktivnostiporast standardazapošljavanje na otocimademografski poticajpodrška lokalne zajednicesocio-ekonomska koristprirast okolne ribestanište divljih populacija ribe iškoljkeribolov88510nema trajne izgradnje 10Uklanjanje Uklanjanje sidrenja 1 reverzibilnost promjena 10UKUPNO: 53 88OCJENA (KORISTI – ŠTETE) = 88 – 53 = 35676585Projekt je po znaajnijim nemjerljivim utjecajima prihvatljiv s obzirom na njegov utjecajna okoliš. Koeficijent je pozitivan i iznosi 1,66.Skupna obrazloženja za oba scenarija se mogu išitati iz sljedee tablice;104

Tablica h. Identifikacija pojedinih važnijih eksternih troškova za ulaz u CB analizu u oba scenarijaUtjecajiVodeni stupac- unos organsketvari trofikooptereenje,cvjetanje algi,biotoksini,Sediment- organskoopterenje,mogunostrazvojahipoksije,Povean BODBentos– promjena uzajednicama namorskome dnu,utjecaj nabioraznolikostUgrožene izaštiene vrsteUtjecajpomorskiprometnaIntenziteT(1do10)SmijerOekivanog Utjecaja(B=poz./C=neg.)Reverzibilnost(Da/Ne)dali jeutjecajminimiziranpropisanimmjerama(Da/Ne)Podrujeutjecaja(lokalno,globalno)Ulaz u analizukoristi i troškovanegativan Da Da Lokalno Da (dijelom se kroz izbortehnologijeprovodiinternalizacija troškova krozmjere zaštite okoliša)negativan Da Da Lokalno Da (dijelom se kroz izbortehnologijeprovodiinternalizacija troškova krozmjere zaštite okoliša)Sedimentacija izmeta školjkemože utjecati na kvalitetu vode.Uzgoj na veim dubinamanegativan Da Da Lokalno Da (dijelom se kroz izbortehnologije provodiinternalizacija troškova krozmjere zaštite okoliša)negativan Da Da Lokalno Da (dijelom se kroz izbortehnologije provodiNeutralan Da Da Lokalno NeVizualni utjecaj Negativan Da Da Lokalno NeUtjecaj u sluajunesree odpomorskenezgodeUtjecaj u sluajuugibanja veegbroja školjki iprijenosa bolestiinternalizacija troškova krozmjere zaštite okolišaNegativan Ne Da Lokalno Oznaavanje po propisimaNegativan Ne Da Lokalno veterinarski nadzorUtjecaji su dijelom internalizirani propisivanjem mjera i monitoringa. Iz navedene analize se vidida su oba scenarija prihvatljiva s stanovišta analize nemjerljivih troškova, s time da kod manjeguzgoja imamo vei pozitivni koeficijent105

6.8 Aneks 8PRIJEDLOG LOKACIJA ZA PODIZANJE UZGAJALIŠTA ŠKOLJKAŠA NA SZ DIJELUZADARSKE ŽUPANIJESlika 4. Prijedlozi za lociranje uzgajališta školjkaša. JZ strana otoka Paga i dio Velebitskog KanalaUzgajališta površine 80 000 m 2 za uzgoj do 250 tona dagnji ili oko 850 000 komada kamenica. U predloženim modelimadva ovakva su analogna jednom od 160 000 m 2 .Uzgajališta od 7000 m 2 za uzgoj 5o tona dagnji ili 170000 komada kamenica.Z2 zone za uzgoj školjkaša prema PPZŽ - s visokim prioritetom marikultureZ3 zona –PPZŽ- Postavljanje uzgajališta do 50 t- sukladno drugim djelatnostimaPotencijalno nova Z3 zonaPotencijalno uzgajalište površine 160 000 m 2Potencijalno uzgajalište površine 80 000 m 2 .106

Slika 5. Prijedlozi za lociranje uzgajališta školjkaša. JZ strana otoka Paga i dio Velebitskog KanalaUzgajlišta površine 160 000 m 2 za uzgoj do 500 tona dagnji ili oko 1700 000 komada kamenica.Uzgajališta od 7000 m 2 za uzgoj 5o tona dagnji ili 170000 komada kamenica.Podruje uzgoja bijele ribe i školjkaša u polikulturi. Kapacitet ovisi o dizajnu polikulture i broju povlasticaZ2 zone za uzgoj školjkaša prema PPZŽ - s visokim prioritetom marikultureZ3 zona –PPZŽ- Postavljanje uzgajališta do 50 t- sukladno drugim djelatnostimaPotencijalno nova Z3 zonaPotencijalno uzgajalište od 160 000 m 2107

108

Dodatak 1:Stanje i analiza školjkarstva u Malostonskomzaljevu / Malom moru109

110

1. Trenutne i planirane zone uzgojaSlika 1 prikazuje podruje Malostonskog zaljeva koje je predvieno za obavljanje djelatnostimarikulture, odnosno uzgoja školjkaša i nekoliko lokacija za uzgoj morske ribe.Slika 1. Malostonski zaljev: trenutne i planirane zone uzgojaOznaene su redom: zona a koja je tradicionalna zona uzgoja; zona b u kojoj se uzgoj razvija uzadnjih 10-tak godina; zona c koja je ovim planom previena za puinski uzgoj dagnji, zona d ukojoj je neriješeno razgranienje izmeu RH i BiH.Iako je prostornim planom cijelo podruje akvatorija Malostonskog zaljeva osim Neumskogzaljeva obilježeno kao hrvatsko podruje, jasno je da je realna situacija drukija, te se zapodruje koje je predmet neriješenog graninog pitanja ne izdaju koncesije. Na terenu je vidljivoda se u akvatoriju uz južnu obalu poluotoka Kleka u BiH obavlja uzgoj školjkaša od stranepoduzetnika iz ove države. Ovo neriješeno pitanje razgranienja akvatorija e znaajno usporitirazvoj školjkarstva u spornom podruju u obe države. To se uglavno odnosi na akvatorij koji jena slici obilježen kao zona d.Zona a je podruje tradicionalnog uzgoja koje se ovim planom predvia iskljuivo za uzgojkamenice. U ovoj zoni se ve uzgaja oko 2000 tona dagnji, te oko 100 tona kamenica, te su uzve vidljive posljedice na kvalitetu dagnji mogue i druge posljedice prevelikog uzgoja kao što jeveliki obraštaj. Kako se planira iskljuivo uzgoj kamenice, ije uzgojne instalacije nisu u veojmjeri podložne obraštaju kao dagnje, ciljani uzgoj bi mogao biti realan.U zoni c koja obuhvaa akvatorije opina Ston, Janjina i Slivno predvia se uzgoj dagnjimodernim nehaniziranim nainom na veim dubinama i otvorenijem moru. Dostupna površinaosigurava kapacite proizvodnje od previenih 5000 tona/godišnje.2. Analiza postojeeg stanjaMalostonski zaljev je tradicionalno školjkarsko podruje. Industrijski uzgoj kamenica traje od 19-stoljea, a tijekom razdoblja 1970-1990. godine, uz sva ogranienja socijalistike ekonomije,ovo podruje je bilo meu najznaajnijim europskim školjkarskim podrujima. Slom socijalizma,domovinski rat i post-ratni problemi tranzicije potpuno su uništili proizvodnju. Ona se poelarazvijati na novim organizacijskim modelima, a veina malih proizvoaa se suoila sproblemima financiranja i trženja proizvodnje. Iako je proizvodnja do 2005. godine dostiglaprijeratne razine, ona je dijelom ostala u zoni neregistrirane, a raskorak izmeu državnihulaganja posebice u poštivanje EU pravila, obrazovanje, znanstvene projekte,veterinarski i sanitarni monitoring i nadzor, subvencije i pomoi s jedne strane, te111

povrata kroz plaene poreze s druge strane, je znaajan. Iako razumljiv jer se radi ostrateški znaajnom podruju države, posebice uništenom u ratu s velikim problemom malognataliteta i starenja populacije, ovaj raskorak može imati velike posljedice kod ulaska u EU iprijavljivanja proizvodnje i dobijanja kvota za uzgoj. Iako je školjkarstvo kao sektor u EUdeficitaran, tijekom pregovora su mogui razliiti negativni scenariji.Stupanj planiranosti školjkarstva u Malostonskom zaljevu je dobar, gledano relativno premadruga dva spomenuta podruja od strateškog znaaja za razvoj školjkarstva u RH. Strateškomstudijom utjecaja na okoliš marikulture iz 2003. godine, predvia se uzgoj do 8500 tonaškoljkaša u granicama rezervata.Meutim od izrade studije do danas nisu napravljeni nikakvi realni iskoraci u proizvodnji. Ona jeostala ista, uz stalne probleme prilagoavanja EU i hrvatskoj regulativi. Prilagoavanje ovimstandardima predstavlja stalnu aktivnost, koja znaajno ometa sve ostale aktivnosti.i odražavase u višegodišnjem stagniranju proizvodnje, te nerealiziranju niza razvojnih potencijala.TRENUTNO STANJE UZGOJA – opisano parametrima broja i površina koncesija,neiskorištenog / još uvijek slobodnog prostora za uzgoj, prostora za uzgoj predvien prostornimplanom županije, broja izdanih povlastica za uzgoj, strukturom uzgajivaa s obzirom naproizvodnju, broj zaposlenih i tip organizacije poslovanja, brojem i znaajkama otpremnihcentara, ostalom potrebnom infrastrukturom – je kako slijedi.Ukupno do kraja 2007. godine izdato je of MPVŠ 66 povlastica za uzgoj. Od toga su etiripovlastice izdate trgovakim društvima, jedna braniteljskoj zadruzi, a sve ostale fizikimosobama, u statusu obrtnika. Veina povlastica vrijedi do 2010. godine. Ukupno je izdatopovlastica za uzgoj 1787 tona školjkaša.Na dan 15. prosinca 2007. ukupno je izdato povlastica za uzgoj na 450.455 m2 morske površinena prostoru rezervata Malostonski zaljev. Na nizu odobrenih koncesija ne postoje odobrenepovlastice za uzgoj, a neke nisu u funkciji komercijalnog uzgoja, nego su predviene zaznanstvena i razvojna istraživanja, te je koncesionar Sveuilište u Dubrovniku. Od toga sukoncesije za školjkaše na Bistrini 54.944 m2 i 47.180 m2 , a u uvali Bjejevica koja je predvienaza kombinirani uzgoj 100 tona morske ribe i školjkaša 187.434 m2 . Danas je ovaj prostoruglavnom bez uzgojnih aktivnosti, ali e poetak uzgoja znaajno utjecati na nosivi uzgojnikapacitet tradicionalne zone. Vei dio koncesionara na odobrenim koncesijama još nije dobiopovlastice za uzgoj, te e s brojem izdatih novih povlastica i ukupna odobrena proizvodnja porasti.Ukupno 118 povlastica je do kraja 2007. godine upisano u registar MPVŠ. Kako jekoncesionirana znatno vea površina mora, za oekivati je porast broja povlastica za uzgoj.Trenutno na prostoru Malostonskog zaljeva postoje etiri otpremna centra izgraena naplutajuim objektima koji uglavnom zadovoljavaju potrebe današnje organizacije i razineproizvodnje. Centri zadovoljavaju i EU i hrvatske propise što se tie prometa živih školjkaša,mada uz stalne potrebe dodatnih unaprijeenja sukladno izmjeni pojedinih pravilnika.U TIJEKU JE I IZGRADNJA MALOG PURIFIKACIJSKOG CENTRA koji kroz projektTehnološkog i poslovno-inovacijskog centra za marikulturu Sveuilišta u Dubrovniku –MARIBIC financira Županija Dubrovako-neretvanska, a koji e biti završen do kraja 2008.ime e se dodatno osnažiti poetne pozicije sektora školjkarstva u Malostonskomzaljevu pri ulasku u EU. Ovaj purifikacijski centar kapaciteta od 5 tona/dnevno nije dostatan zapostojeu proizvodnju, te e biti više pokaznog tipa.Trenutni nedostatak infrastrukture, posebice organiziranih luka i manipulativnog prostora nakopnu predstavlja veliki problem uzgajivaima. Zbog nepostojanja nikakvih radnih površina nakopnu, primarna manipulacija školjkašima, posebice išenje odvija se ili na plovilima iliplutajuim platformama.Osim toga, zbrinjavanje otpada nije organizirano te veina obraštajnih organizama i ljušturaškoljkaša završava direktno u moru, što je naelno zabranjeno. Otpad se mora odvajati,spremati u posebne kontejnere i odlagati na smetlišta, ili ga dalje preraivati u kompost. Ovakvaaktivnost nije razvijena u Malostonskom zaljevu, iako neke formalne odluke o odlaganju postoje.Problematika otpada bi se definitivno riješila izgradnjom modernog distribucijskog centra.112

3. Funkcija tržišta kao regulatora i promotora dugoronog razvitkaGlavna tržišta europske plosnate kamenice iskazuju stalan nedostatak ponude, te je svakanova ponuda brzo prihvaena, kao što je bio sluaj s irskim kamenicama u Francuskoj.Postojei standardi kvalitete malostonske kamenice, posebice veliina i oblik, nisu poznati naglavnim tržištima, te e predstavljati glavni problem u poetku izvoznih aktivnosti. Svakako ebiti potrebno napraviti vlastitu robnu marku i uvesti nove standarde proizvodnje za domae iinozemno tržište, barem što se tie veliine, jer je oblik kamenica koje su uzgojenecementiranjem prepoznatljiv. Dodatno e biti potrebno razviti tehnike pripreme kamenica zaprodaju na udaljenim tržištima.U sluaju dagnje, kapacitet hrvatskog tržišta je ve dosegnut postojeom proizvodnjom. Njegovdaljnji razvoj traži vee i znaajnije promidžbene aktivnosti na državnoj razini. Europsko tržištedagnje je dobro razvijeno, ali mu je glavno obilježje konkurencija iz cijelog svijeta, posebice štose tie preraenih dagnji. Najbolja izvozna tržišta svježih dagnji su Francuska, Belgija i Italija.Glavna prepreka uspostavljanju uspješnog izvoza dagnji u ove zemlje su malaproizvodnja, ak i u sluaju njezinog višestrukog poveanja, slabe veliine indeksakoliine mesa u ljušturi tijekom veeg dijela godine, i udaljenost pojedinih tržišta.Najbolje potencijalno tržište je svakako talijansko tijekom ljetnih mjeseci, kada jepotrošnja velika, a udaljenost od naših uzgajališta nije velika jer su veletržnice i distribucijskicentri dostupni u roku od 24 sata.4. Potencijalna oneišenja u prostoru Malostonskog zaljevaPotencijalni zagaivai u samom prostoru zaljeva ukljuuju: kanalizacijski ispusti svih naselja koji okružuju Malostonski zaljev, osim grada Neuma koji jeprikljuem na regionalni kanalizacijski sustav Neum-Mljet. Svo ostala naselja: Blace,Komarna, Duboka, Klek, Mali Ston, Luka, Hodlje, Stonska Duba, Brijesta, Drae, Sreser,nemaju izgraen kanalizacijski sustav. Za oekivati je da vei dio fekalija procjeivanjem krozseptike jame u podzemlje ulazi u akvatorij. Povremeni nalazi poveane brojnosti fekalnihkoliforma u morskoj vodi se mogu pripisati baš zagaenju iz septikih jama. Sve doprikljuena svih naselja na regionalni kanalizacijski sustav, a što se oekuje u slijedeih petgodina mogu se oekivati iznenadne promjene kvalitete mora, posebice iza veih oborina. zagaenje Neretve, koje može u zaljev donijeti potencijalna zagaivala, posebice teškemetale od industrije uzvodno od Metkovia do Mostara. intenzivna poljoprivreda u Donjoj Neretvi, gdje se koriste vee koliine pesticida iherbicida. Meutim, za sada nema naznaka da su ribe i školjkaši u samoj delti Neretvekritino zagaeni ovim spojevima, pa se može pretpostaviti da u budunosti nee bitiznaajnih problema. luka postrojenja u Ploama, posebice naftni terminal, mogu u sluaju veeg incidentapredstavljati problem, posebice u sluaju nepovoljnih vjetrova. Bez vjetrova, uslijed izlaznihpovršinskih strujanja naftna zagaenja bi bila odnešena prema otvorenom moru. Slinovrijedi i za brodove koji se sidre ispred Ploa: izlazne površinske struje pridonose dasvako potencijalno zagaivalo ili alohtoni organizam, bivaju odnešeni prema otvorenommoru. Promet brodova i amaca samim rezervatom nije velik te ne predstavlja opasnost zaškoljkarstvo, osim u sluaju izlijevanja veih koliina goriva. Rizik se može smanjitiosiguravanjem potrebne opreme za brzu reakciju u sluaju ekoloških incidenata. promet kopnom, posebice cestovni promet, vrlo je gust tijekom ljetnih mjeseci, ali uslijedkonfiguracije obale i nedostatka mjesta za parkiranje i odmor, ne predstavlja potencijalnoznaajan izvor zagaenja. Izuzetak predstavljaju cisterne s naftnim derivatima izmeuPloa i Dubrovnika. Jedan sluaj izlijevanja cisterne u more može kratkorono uništiticijelo školjkarstvo zaljeva. Izgradnjom auto-ceste bi se svi rizici znatno smanjili. veliki potencijalni problem za školjkarstvo Malostonskog zaljeva e predstavljatiplanirana izgradnja Pelješkog mosta, posebice tijekom same izgradnje i sidrenja iukopavanja nosaa u muljeviti i glineni sloj. U more e dospjeti ogromne koliine estica113

koje mogu potpuno uništiti uzgajališta školjkaša, uslijed oblaganja škrga, potrošnje kisika,smanjenja prozirnosti i opeg narušavanja kakvoe mora. Iako se pažljivom gradnjom kojae koristiti izlazne površinske struje, praenjem poveanja broja estica u moru imonitoringom uzgajališta rizik može znaajno smanjiti, potrebno je napraviti „Akcijski planprevencije moguih šteta“, te odrediti institucije koje e ga provesti.5. Socio-ekonomske znaajke prostoraProstor Malostoskog zaljeva dijele opine: Ston, Dubrovako primorje, Janjina i Slivno, od kojihnajvei akvatorij pripada opini Ston. Najznaajnija opina što se tie aktivnosti školjkarstva jeSton, koja danas predstavlja više od 90% ukupnog uzgoja. Uzgoj se odvija od uvale Kuta, prekoMalog Stona, Hodilja, Dube Stonske, sve do uvale Brijesta u podruju Malog mora. Manji dioaktivnosti se odnedavno odvija i u uvali Bistrina koja pripada opini Dubrovako primorje.Opina Janjina ima manji dio uzgoja školjkaša kao prateu aktivnost uzgoja morskih riba nanekoliko uzgajališta, dok opina Slivno nema razvijen uzgoj školjkaša.6. Prirodne znaajke6.1 Geografsko-morfološke znaajke prostoraGeografski pojam Malostonski zaljev obuhvaa podruje od uvale Kuta do spojnice rta Rat naPelješcu i rta Rivine na kopnu. Odlukom skupštine Dubrovako-neretvanske županije (2002.g.)ovo je podruje zaštieno i proglašeno posebnim rezervatom u moru. Po nekimznaajkama – u prvom redu dubini i izloženosti valovima, te svime što iz toga slijedi – ovajmorski prostor se može podijeliti na tri razliite zone: Unutarnji dio: od uvale Kuta do tjesnaca Usko, u kojem se tradicionalno odvijala proizvodnjadagnji i kamenica, a ije temeljne znaajke su manje dubine (do 15 metara) i dobrazaštienost od valova i vjetra Središnji dio: od tjesnaca Usko ukljuivo uvalu Bjejevica do linije koju okvirno ine vrhpoluotoka Klek- Rep Kleka i rt Blaca na Pelješcu, a temeljena znaajka je vea dubina(uglavnom od 20 do 25 metara) i dobra zaštienost od vjetrova uslijed male širine kanala,ali vea izloženost valovima u odnosu na unutarnji dio. Glavna prepreka bržem razvojuuzgoja e biti rješavanje morske granice s Bosnom i Hercegovinom koja prolazi upravoovim podrujem, a koja može znaajno utjecati na površine dostupne za uzgoj. Vanjski dio: koji obuhvaa Malo more, uvalu Brijesta i obalno podruje opine Slivno, a ijetemeljne znaajke su vee dubine (i do 30 metara) i izloženost valovima i vjetru.Dužina zaljeva od uvale Kuta do vanjske granice rezervata je 28 km, a najvea je širina naspojnici luka Drae uvala Soline 6,1 km dok je širina zaljeva na spojnici rt Rat - rt Rivine 4,5 km.Obale su u središnjem dijelu slabo razvedene, dok su vanjski i unutrašnji dijelovi vrlo razvedeni sveim brojem velikih uvalama: Brijesta, Bijejevica, Bistrina, Kuta, Soline, Neumski akvatorij. Zaljevima 20 otoia i hridi. Ukupna dužina obale je oko 102 km, od kojih 6,5 km pripada otocima.Obale Malostonskog zaljeva su blage i kamenite, obrasle makijom, koja ponegdje doseže dorazine mora. Okolna brda su strma i visoka.Uz samu obalu morsko dno je hridinasto i postupno prelazi u muljevito. Skoro 80 % površinezaljeva ima dubine izmeu 20 i 29 m. U krajnjem dijelu zaljeva, u uvali Kuta, dubina ne prelazi10 m, a slino je i u uvali Bistrina. Najvea dubina u Bistrini je 17,5 m dubine na mjestu gdje jelocirana vrulja.6.2 Hidrološke znaajke 5Za zaslaivanje Malostonskog zaljeva, odnos unos slatke vode, važni su brojni obalni izvorimanjih kapaciteta uglavnom povremenog rada vezanog za oborine i podvodni izvori ("vrulje")5 Metodologija: prikupljanje i analiza literature o znaajkama mora u zaljevu, ulaznih i izlaznih struja, dotjecaja slatkih vodaputem izvora i rijeke Neretve, kemijske znaajke mora s posebnim osvrtom na znaajke važne za uzgoj školjkaša114

koji dobivaju vodu uglavnom iz Popova polja. Najvažnije vrulje se nalaze u uvalama Kuta iBistrina, te Neumskom akvatoriju. Nakon betoniranja i potpunog reguliranja toka Trebišnjicetijekom 1970-ih godina, mnogi su izvori prestali funkcionirati ime se izgubila njihovatradicionalna funkcija kao termoregulatora. Zimi su s nešto toplijom vodom (oko 13°C)zagrijavali, a tijekom ljeta hladili more unutarnjeg dijela zaljeva. Pored znatnog utjecaja nahidrografska svojstva Malostonskog zaljeva izvori i vrulje imali su važnu ulogu u donosuhranjivih soli. Nakon regulacije Trebišnjice prilike su se znatno izmijenile, posebno što setie dotoka slatke vode i hranjivih soli. Kako više nema plavljenja Popova polja, tako je iunos hranjivih soli znaajno smanjen, te je danas uglavnom ogranien na unose oborinskimvodama s okolnih brda. Ovo je svakako utjecalo na produktivnost Malostonskog zaljeva,ali to nikad nije znanstveno valorizirano i procijenjeno. Današnje loše znaajke uzgajanihdagnji su možda upravo posljedica promjena koje su napravljene prije 30-tak godina.Na sjevernoj granici rezervata izražen je utjecaj rijeke Neretve, posebice u vanjskom i središnjemdijelu Malostonskog zaljeva sve do uvale Bjejevica. Vodostaj Neretve raste od listopada i dostižegodišnji maksimum u prosincu ili sijenju. Drugi maksimum u proljee je znatno manji (ožujak ilitravanj). Najmanji vodostaji su zabilježeni tijekom srpnja i kolovoza. Obilne oborine tijekom zimeu podruju sliva rijeke Neretve uvjetuju redovno visok vodostaj, ak i poplave, dok proljetnivodostaj ovisi o otapanju snijega s podruja dinarskog masiva. Koliina vode Neretve kojadospijeva u more koleba iz godine u godinu uslijed razlike u radu hidroenergetskog sustava naNeretvi. Ovo ima veliki utjecaja na ekološke prilike Malostonskog zaljeva, dovodei donepredvidljivosti pojedinih pojava. Kako Neretva nakon izgradnje brana donosi vrlo malonanosa (pijeska i mulja) do uša, tako je i donos hranjivih materija u Malostonski zaljevdrastino smanjen, slino kao kod Trebišnjice. Vode Neretve su nakon ulijevanja u more naušu tradicionalno zakretale prema Makarskom primorju. Meutim nakon jakih sjeverozapadnihvjetrova, zaslaeni površinski sloj je dospijevao i do kraja zaljeva. Stonjani pojavu nazivaju "renj"ili "vodina". Zadnjih 5-6 godina došlo je do znaajne eksploatacije pijeska na ušu Neretve, uslijedega je znaajno promijenjen nain ulaska voda u more, tako da danas Neretva veim dijelomulazi direktno prema Pelješcu, a samo manjim prema Makarskom primorju. Iako je nakon stalnihprosvjeda znanstvenika, strunjaka i nevladinih ekoloških udruga eksploatacija pijeska prekinuta2007. godine, posljedice su ostale, a mogui utjecaji na ekološke znaajke Malostonskogzaljeva i školjkarstva nisu procijenjeni niti valorizirani.Morske strujeVodeni stupac Malostonskog zaljeva se može podijeliti na dva sloja, ije debljine kolebajutijekom godine. U gornjem sloju prevladava izlazno, a u pridnenom ulazno strujanje. Tijekomcijele godine postoji razlika u fazama strujanja izmeu površinskog i pridnenog strujanja za180°. Zimi je naješe prisutan estuarni tip cirkulacije, tj. u površinskom sloju postoji izlazna, a upridnenom ulazna struja. Mogua odstupanja pojavljuju se jedino kao posljedica utjecaja vjetraiz sjevernog kvadranta. Ljeti je podjednaka vjerojatnost ulazne i izlazne struje u oba sloja. Izvorislatke vode u unutrašnjem dijelu zaljeva su uzronik estuarne cirkulacije zimi, a vjetrovi ljeti.Strujanje u pridnenom sloju je manje promjenljivo. Najvee brzine zabilježene su u površinskomi pridnenom, a manje u srednjem sloju. Naješe godišnje brzine strujanja u površinskom ipridnenom sloju kreu se od 10-15 cm/sek. Srednje strujanje na površini iznosi 4 cm/sek, a nadubini od 15 m 2.3 cm/sek.Temperature morske vodeTemperature u Malostonskom zaljevu imaju najvei raspon na površini (npr. na postaji Usko,temperatura koleba od 9.5 o C u sijenju do preko 26 o C u srpnju). U uvali Kuta i Bistrina su2006. godine na površini zabilježene i temperature od 27 o C! S porastom dubine godišnjiraspon vrijednosti se smanjuje. Nakon zimske izotermije tijekom ožujka i travnja, zagrijavanjepovršine poinje u svibnju. Od lipnja do rujna jae je izražena termika stratifikacija vodenogstupca. Površinski zagrijani sloj je tijekom ljeta izražen do dubine od oko 6 m. Hlaenjepovršinskog sloja zapoinje u listopadu, a izotermija je uspostavljena u studenom. U razdobljuizmeu prosinca i travnja povremeno se javlja inverzna stratifikacija.115

U vanjskom dijelu zaljeva površinske temperature su rijetko ispod 10 o C i iznad 23 o C, radi veihdubina vodenog stupca i izmjena vode. Za jakih zima, u plitkim dijelovima unutrašnjeg dijelazaljeva površinske temperature se mogu približiti 0 o C. Posebice hladne zime 1929/1930 i1941/1942 su dovele do masovnog ugibanja prirodnih populacija dagnje. Zamrzavanjepriobalnog mora je zabilježeno i 2001. godine. Izuzetno niske temperature mogu bitipogubne za školjkaše i ribe u uzgoju.SlanostNa profilu od Trpnja do Kuta, najmanji godišnji saliniteti zabilježeni su u površinskom sloju svrijednostima od 15,00 psu kod Brijeste do 33,08 psu kod Trpnja. Godišnje kolebanje salinitetaod ak 22,23 psu je utvreno kod Brijeste, zbog velikog utjecaja rijeke Neretve na ovaj dio zaljeva.U uvali Kuta godišnje kolebanje saliniteta je 10,90 psu. Najviši saliniteti s malim godišnjimkolebanjem su ispod 10 m dubine. Kod Sresera u prosincu, ispod 5 m dubine vrijednosti slanostisu od 38,36 do 38,83 psu, što ukazuje na utjecaj otvorenog mora u Malostonski zaljev.U tjesnacu Usko slanost morske vode jae varira uz površinu. Niske površinske vrijednostimanje od 35 psu indirektno dokazuju pojaan dotok oborinskih voda i slatke vode vruljama irijekom Neretvom. Naješi oborinski maksimum u ovom podruju jest u studenom i prosincu,ali ciklonalna aktivnost u proljee i jesen nije rijetkost. Niske površinske slanosti zabilježene su iu lipnju, minimum od 28,31 psu. Smanjene razlike saliniteta u vodenom stupcu prisutne su zavrijeme zimske izotermije. U pridnenom sloju nikad nije zabilježena slanost manja od 36 psu.Prema vertikalnoj raspodjeli slanosti vodeni stupac se može podijeliti na dva dijela. Granicaizmeu površinskog i pridnenog sloja naješe je prisutna na dubini izmeu 5 i 10 m.Slanost je od presudnog znaenja za uspješno razmnožavanje školjkaša, posebicedagnje i kamenice, koje tijekom gametogeneze trebaju slanosti od 25-30 psu za njezinonormalno zaokružavanje i uspješan mrijest. Loši rezultati mriješenja kamenice i prikupljanjamlai u zadnjih 5-6 godina mogu biti i rezultat poremeaja u ciklusu snižavanja slanosti uMalostonskom zaljevu. Ovaj aspekt nije još znanstveno istražen!ProzirnostVidljivost bijele Secchijeve ploe 30 cm promjera koleba izmeu 5 i 9 m, a prosjeno iznosi7 m. Najmanja prozirnost zabilježena je u proljee (3 m), a maksimalna zimi (11 m), što semože povezati s koliinom živih i neživih suspendiranih estica.6.3 Pojava zvana „seši“Seši su iznenadna kolebanja visine mora, s vrlo kratkim vremenskim amplitudama Oni suobino umjerene jaine na otvorenom moru i uz obalu, meutim ponekad mogu biti vrlo izraženiu dugim zaljevima, kao što su veloluki, starigradski i malostonski. Ponekad se u samo polasata nekoliko puta naglo podigne razina morske vode a potom spusti. Pojava se javlja obinokrajem ljeta i u ranu jesen. Brzina struja je tada i do 3 m u sekundi! Nagla promjena nivoamora te vrlo jaka struja mogu izazvati velike štete na uzgojnim parkovima i kavezima za uzgojribe; stoga ovu pojavu trema imati na umu kod projektiranja i smještaja uzgojnih instalacija,posebice u unutarnjem dijelu zaljeva. U dosadašnjem uzgoju školjkaša u Malostonskom zaljevuviše puta je došlo do rušenja instalacija i velikih materijalnih šteta. Poznati su seši u jesen 1947.godine kada je zabilježeno kolebanje razine mora vee od 2 m u vremenu od pola sata. Slinose dogodilo u lipnju 2003. godine u istonim dijelovima Malostonskog zaljeva kada su uništeninasadi dagnji i kamenica, a štete na uzgojnim instalacijama su bile velike.6.4 ValoviPremda su vjetrovi (jugo, bura i maestral) u Malostonskom zaljevu vrlo jaki, zbog morfološkihkarakteristika se ne formiraju veliki i jaki valovi, stoga ni obale nisu formirane djelovanjemvalova. Na dnu Malostonskog zaljeva pijeska i šljunka gotovo i nema, te prevladavaju dubokenaslage mulja, od desetak metara u uvali Bistrina do sedamdeset metara na mjestu gradnjebudueg mosta „Komarna-Pelješac“.116

6.5 Znaajke primarne produkcijePrimarna produkcija je od kljunog znaenja u strategijskom planiranju razvoja školjkarskeindustrije. Pojednostavljeno, mogu se planirati onoliki uzgojni kapaciteti, koliko ima hraneza predviene koliine školjkaša, ne zanemarujui mogui negativni utjecaj na drugeorganizme i na njima temeljene djelatnosti. Prema koncentraciji hranjivih soli i distribucijifrekvencije koliine fitoplanktona, Malostonski zaljev se klasificirao kao prirodno-umjerenoeutroficiran ekosustav. Lošije znaajke proizvodnje zadnjih godina ukazuju na moguepogoršanje ove znaajke.Za primarnu produkciju u moru najvažnije su hranjive soli tzv. mikronutrijenti, a to suanorganske soli dušika, fosfora i silicija. Tijekom procesa fotosinteze fitoplankton koristiotopljene hranjive soli za stvaranje nove organske tvari. Tako one ulaze u lanac ishrane odfitoplanktona preko zooplanktona do školjkaša i riba. Koncentracija hranjivih soli u akvatoriju jeu direktnoj funkciji fitoplanktonske proizvodnje. Kod niskih vrijednosti hranjivih soli akvatorij jesiromašan ili oligotrofan. Visoke vrijednosti hranjivih soli poveavaju primarnu proizvodnju ipodruje postaje eutrofno. Hranjive soli dospijevaju u more: donosom s kopna, - za Malostonskizaljev važno je oborinsko ispiranje strmih litica oko zaljeva, donos vruljama i izvorima te rijekomNeretvom; biološkom razgradnjom organske tvari - aktivnošu bakterija, heterotrofnih flagelata icilijata i mikrometazoa – razgradnjom organske tvari oslobaaju se dušikovi i fosforni spojevi.Snažni utjecaj kopna na Malostonski zaljev odražava se na koncentraciju mikronutrijenata,osobito na pojavu ekstremnih vrijednosti. Meutim, usporeujui koncentracije mikronutrijenatau Malostonskom zaljevu s onima u otvorenom moru južnog Jadrana, ustanovljeno je, kako su uMalostonskom zaljevu koncentracije NO 3 i reaktivnog silikata manje, dok su NO 2 , NH 4 i PO 4vee, ali statistiki ne znaajno. Objašnjenje je vjerojatno u brzom kruženju kako anorgansketako i organske tvari u ovom ekosustavu. Ljeti se koncentracija PO 4 smanjuje istovremeno sporastom fotosintetske aktivnosti fitoplanktona, a poveava se ponovo zimi, pojavom izotermijei miješanja vodenog stupca te aktivnošu bakterija pri regeneraciji organske tvari.Raspon koncentracije nitrata iznosi 0.01-9.73 µmol/l. Naješe godišnje vrijednosti za cijelivodeni stupac iznose 0.5-1.5 µmol NO 3 /l. Poveane vrijednosti (>2 µmol NO 3 /l) odreene su udva navrata; u veljai i u lipnju, u površinskom sloju. Najniže koncentracije zabilježene su upridnenom sloju, gdje su vrijednosti najstabilnije (u svibnju i kolovozu).Raspon koncentracije nitrita iznosi 0.01-1.11 µmol/l. Naješe godišnje vrijednosti za cijelivodeni stupac su 0.03-0.06 µmol/l. Poveane koncentracije nitrita nalazimo u razdobljima kadaje poveana gustoa populacije fitoplanktona.Raspon koncentracija iznosi 0.01-5.54 µmol/l. Poveane koncentracije amonijaka (>2 µmol l-1)zabilježene su u proljetnom razdoblju (ožujak-lipanj) Poveane ljetne koncentracije amonijakamogu se povezati sa gušim populacijama zooplanktona (kopepoda i njihovih liinka), tenjihovom pojaanom metabolikom aktivnošu.Zasienje morske vode kisikom poveano je (>100%) u razdoblju kada je poveana fotosintetskaaktivnost fitoplanktona (u razdoblju od travnja do listopada). Ljeti nije zabilježeno zasienjekisikom manje od 80%, a u jesen i zimi, zabilježene su vrijednosti neznatno manje od 100%. Upridnenim slojevima vrijednosti nisu manje od 90 %. Godišnji prosjek za cijeli vodeni stupac iznosi109 %, a raspon zasienja kisikom je 86-141 %. Najuestalije vrijednosti su 100-120%.6.6 Biološke znaajke prostora 6Temeljna znaajka akvatorija u kojem se planira školjkarstvo mora biti visoka primarnaprodukcija povezana s visokim koncentracijama hranjivih soli (dušinih, fosfatnih isilikatnih). Primarna produkcija, uglavnom fitoplanktona te u manjoj mjeri bakterioplanktona, jeosnova hranidbene piramide na koju se direktno ili indirektno vežu sve životinjske skupine, odrazliitih skupina zooplanktona, razliitih morskih beskralješnjaka, školjkaša do riba, kaogospodarski najvažnijih morskih organizama. Gospodarske djelatnosti vezane za more koje su udirektnoj kompeticiji korištenja hranidbene piramide su školjkarstvo i ribarstvo. Iako školjkaši i6 Metodologija: analiza postojee znanstvene i strune literature o biološkim znaajkama akvatorija, s posebnim osvrtom naznaajke koje utjeu na ekonominost školjkarske proizvodnje-obraštaj i predatorske vrste117

ibe nisu direktni konkurenti u korištenju organizama iz hranidbene piramide, razvojškoljkarstva posebice neplaniran i stihijski direktno negativno utjee na ribarstvo. Za životriba je posebice važan makrozooplankton, te dio mezoplanktona posebice za prehranuliinki i mlai. Ove skupine zooplanktona se kao i školjkaši hrane fitoplanktonom, imikrozooplanktona, uslijed ega su direktni kompetitori, posebice kod uzgoja školjkaša naplutajuim parkovima. Poznavanje bioloških znaajki akvatorija je stoga od presudne važnostiza integralno planiranje školjkarske industrije, posebice u podrujima gdje je i ribarstvo razvijenoPregledno e biti prikazani do danas prikupljeni podaci za najvažnije skupine morskihorganizama u Malostonskom zaljevu. Iako je u zadnjih 30-tak godina prikupljeno dostapodataka, koji su sintetizirani u „Studiji utjecaja na okoliš zahvata marikulture na podrujuMalostonskog zaljeva i Malog mora“ izraenoj 2003. godine od Instituta za ocenanografiju iribarstvo Split-Dubrovnik, ovi podaci nisu dostatni za moderno planirane školjkarskeindustrije, niti mogu biti osnova izrade pravog izrauna nosivog kapaciteta akvatorija zaškoljkarstvo i ribarstvo. Njihov znaaj je u potvrdi pogodnosti Malostonskog zaljeva/Malogmora za razvoj moderne školjkarske industrije, ali za njezino integralno planiranje su manjkavi.BakterioplanktonU Malostonskom zaljevu gustoa populacija bakterija najvea je ljeti, a najmanja zimi. Prostornakolebanja brojnosti bakterija i biomase fitoplanktona uglavnom se podudaraju. Gustoapopulacija slobodnih bakterija odreivana direktnom metodom koleba od 3.3x10 5 do 8.6x10 6stanica / ml (u tjesnacu Usko). Maksimalni razvoj populacije zabilježen je u ožujku, a minimalanje zimi. Naješe vrijednosti kreu se oko 1x10 6 stanica / ml. Brojnost bakteriplanktona jepoveana u površinskom sloju u razdoblju svibanj-kolovoz. Najvee vrijednosti su utvrene napovršini, a rjee u sredini vodenog stupca ili pri dnu. Vremenska i dubinska raspodjela brojaukupnih bakterija je slina kao i u sluaju slobodnih bakterija. Slobodne bakterije tijekom itavegodine dominiraju u odnosu na privršene bakterije.FitoplanktonU Malostonskom zaljevu odreeno je ukupno 195 vrsta i nižih taksonomskih kategorijamikrofitoplanktona (stanice vee od 20 µm). Od toga dvije svojte pripadaju silikoflagelatima,sedam kokolitoforidima, 101 dijatomejama, 84 dinoflagelatima i jedna euglenofitima. Centrinedijatomeje su eše, dok je penatnih svojti samo 36. U gustoi populacija, dijatomeje dominirajutijekom cijele godine. Takodjer, dinoflagelati su prisutni kroz cijelu godinu, ali su brojniji u ljetnojesenskomrazdoblju. Bogatstvo malostonskog zaljeva kremenjašicama jedan je od razlogauspješnog ouvanja prirodnih populacija i uzgoja, jer su one neophodne za izgradnjuljušture. Smanjenje populacija kremenjašica koje prati smanjenje unosa silikata u akvatorij,može biti rani znak lošijih znaajki prirodnih i uzgajanih školjkaša u budunosti.Struktura fitoplanktonskih populacija ukazuje na stabilne uvjete tijekom cijele godine. Uflornom sastavu je zastupljeno nekoliko toksinih i/ili potencijalno toksinihvrstadijatomeja (Pseudo-nitzschia spp.) i dinoflagelata (npr. Dinophysis acuta, D. fortii).Toksini uinak tih vrsta na školjkaše i ljude koji ih konzumiraju nije zabilježen.Intenzivni razvoj i pojava gustih populacija mikrofitoplanktona javlja se u razdoblju od svibnja dokolovoza, ali su mogui i u jesenskom razdoblju. Ponekad intenzivniji razvoj mikrofitoplanktonazapoinje u ožujku, a poveane gustoe populacija traju tijekom proljea, te se ponovno bilježi ukolovozu. Na osnovi analize raspodjele uestalosti gustoe populacija i biomasemikrofitoplanktona, nanofitoplanktona i ukupnog fitoplanktona, Malostonski zaljev može seklasificirati kao prirodno umjereno eutroficirani ekosustav.Dosada je naješa biomasa fitoplanktona izražena kao koncentracija klorofila a bila od 0.5 do1.0 g/l. Vertikalna raspodjela koncentracije klorofila a podudara se s raspodjelom biomaseizraženom kao fitovolumen. Istraživanja IZOR-a razdoblju 2001.-2002. godine u usporedbi sprijašnjim analizama, ukazala su na niže koncentracije klorofila, a razlozi tomu mogu biti iprekapacitiranost uzgojnih podruja mogue se radi i o godišnjim oscilacijama.118

ZooplanktonZooplankton se dijeli na nekoliko skupina prema veliini: mikrozooplankton, mezozooplankton imakrozooplankton. Za prehranu školjkaša je najznaajniji mikrozooplankton i neke skupinemezozooplanktona. U mikrozooplankton ubrajaju se zooplanktonti koji prolaze kroz planktonskumrežu s veliinom pora od 200 µm. Glavni predstavnici mikrozooplanktona jesu Protozoa i maliMetazoa. Mezozooplankton sainjavaju planktonski organizmi koje zadržava planktonska mrežas veliinom pora od 200 µm. Glavni predstavnici mezozooplanktona su Copepoda, tepovremeno Cladocera i Apendicularia.Guste populacije skupine tintinina razvijaju se zimi, u veljai i ožujku. Maksimalni razvojpopulacije je u razdoblju od ožujka do svibnja, a guše populacije su prisutne u dubljimslojevima (maksimum u sloju 4-6 m). Visoke vrijednosti populacije tintinina nalaze se usredišnjem dijelu Malostonskog zaljeva (Malo more-Usko). Pojedini strunjaci i znanstvenicismatraju da je upravo brojnost ove skupine presudna za visoku kakvou kamenicetijekom zimsko-proljetnog razdoblja, te da je osnova za visoke razine glikogena kaoglavne rezervne supstance u gonadama kamenica.Mali kopepodi su dominantna skupina metazojskog mikrozooplanktona, a u Malostonskomzaljevu su najbrojniji u proljee i ljeti. Odrasli mali kopepodi iz rodova Oithona i Oncea sudominantni kopepodi. Ostali mikrometazoi nemaju znaajniju ulogu u ukupnommikrozooplanktonu. Gustoa populacije ovih organizama poveava se u unutrašnjem dijeluMalostonskog zaljeva. Osobito su znaajne liinke školjkaša koje se oslobaaju nakonmrijesta u podruju uzgajališta.Makrozooplanktonti zauzimaju važno mjesto u hranidbenom lancu morskih organizama. Poznatisu kao znaajni konzumenti detritusa, nano i fitoplanktona, te mikrozooplanktona. S drugestrane predstavljaju vrlo kvalitetnu hranu mnogim pelagikim i pridnenim ribama. Glavnina supredstavnici obalnih podruja (mizidi, kumacei, amfipodi) koji tijekom dana borave na dnu, a uplankton se dižu samo nou. Makrozooplankton i školjkaši su direktni kompetitori uprehrani, te je uobiajena posljedica uzgoja školjkaša u nekom ekosustavu, znaajnosmanjenje brojnosti makrozooplantkona. Ovim se potpuno remeti prirodni lanacprehrane, posebice organizama koji se hrane makrozooplanktonom, prvenstveno nekihadultnih riba (plava riba, gavuni) te liinka i mlai svih vrsta riba.Liinke europske plosnate kamenice (Ostrea edulis, Linnaeus (1758)), te mediteranske dagnje(Mytilus galloprovincialis, Lamarck (1819)) nazone su u promjenljivom broju po m 3 morskevode tijekom cijele godine. Dakle ovi školjkaši u Malostonskom zaljevu se stalno mrijeste.Liinke kamenice dominiraju u planktonu od ožujka do srpnja, dok su liinke dagnjedominantne u kasno ljeto i jesen.Prostorno-vremenska raspodjele liinki školjkaša u Malostonskom zaljevu je predmetmonitoringa od 2000 do 2006. godine kroz razliite projekte. Povijesni rezultati pokazuju da je70.-tih godina prošlog stoljea najvei broj liinki kamenice bio preko 75.000 jedinki/ m 3 .Tijekom 80.-tih godina zabilježeno je preko 55.000 liinka/m 3 u vanjskom dijelu zaljeva. Urazdoblju od 1998-2003. god. ovi brojevi su znatno niži, te je opažen maksimum u unutrašnjemdijelu zaljeva u uvali Bistrina, jedva prelazio 5000 liinka/m 3 . Posebno je bila loša situacija usezoni 2002-2003. god. kada je na svim istraživanim postajama broj liinki tijekom mrijesta bioispod 1000 liinki/m 3 . Rezultati monitoringa u 2005. i 2006. godini pokazuju porast broja liinkakamenice u odnosu na prošle godine. Naime 2004. god. najvea koliina liinki (527 kom./m 3 )zabilježena je poetkom listopada u uvali Žuronja, dok je 2006. maksimum od 1.125 kom./ m 3opažen u uvali Brijesta krajem lipnja. Unato openito relativno malim koliinama liinki, trebanapomenuti da je 2005. od svibnja do kolovoza broj liinka/ m 3 morske vode šest puta prelaziovrijednost od 300, za razliku od 2006. godine kad je u istom razdoblju koliina od preko 300kom./ m 3 zabilježena devet puta, što bi takoer mogao biti pokazatelj laganog poveanjareproduktivnog kapaciteta zaljeva, vezan zasigurno i dijelom za postavljene matine stokovekamenice. Rezultati prihvata mlai u 2007-07 po podatcima pojedinih uzgajivaa suizuzetno dobri, što može biti znak boljih rezultata u budunosti. Poetni monitoring liinkau 2008. godini ukazuje na izuzetno poveanje brojnosti liinka u svim dijelovima zaljeva.119

FitobentosBentoska flora šireg podruja Malostonskog zaljeva je bogata. Utvrene su 243 alge i jednamorska cvjetnica. Glavninu bentoske flore alga sainjavaju naselja cistozira, koje rastu nakompaktnom stjenovitom dnu do dubine 5 m. Broj bentoskih alga znatno koleba od Sresera doUskog. U unutrašnjim dijelovima zaljeva, pogotovo u Bistrini broj vrsta je znatno smanjen, doksu u uvali Kuta alge vrlo rijetke.Visok kvocijent crvenih i smeih algi ukazuju da je zaljev istapriobalna zona južnog Jadrana. Pojedine vrste alga predstavljaju zadnjih godina velikiproblem kao obraštaj na uzgojnim instalacijama, dovodei do potrebe uestalijegišenja školjkaša tijekom uzgojnog ciklusa.ZoobentosNajznaajnija je skupina školjkaša, meu kojima je u Malostonskom zaljevu zabilježeno 89vrsta. Najbrojnije su, osim uzgajanih populacija Ostrea edulis i Mytilus galloprovincialis, iškoljkaši Nucula hanleyi, Tellina donacina i Abra alba. Gospodarski važne populacije pokazujuvrste kunjka, Arca noae i Modiolus barbatus na dubinama od 2 – 4 m.Zbog relativno uskog pojasa tvrde kamenite podloge u litoralu cijelog zaljeva (pridneni supstratje muljevit), prirodne populacije uzgajanih školjkaša europske plosnate kamenice Ostrea edulis(Linnaeus, 1758) i mediteranske dagnje Mytilus galloprovincialis (Lamarck, 1819) zastupljenesu gotovo iskljuivo na umjetnim supstratima.6.7 Ribarstvena biologija i ribarstvoPodruje Malostonskog zaljeva odlikuje se bogatstvom bentoske produkcije i znaajnim brojemvrsta riba, rakova i glavonožaca. Analize koarskih lovina ukazuju na 41 vrstu riba, 6 vrstaglavonožaca i 2 vrste rakova. U ulovu se posebno istiu gospodarski zanimljive vrste: arbun(Pagellus erythrinus), trlja blatarica (Mullus barbatus), osli (Merluccius merluccius), bukva(Boops boops), i tragalj (Spicara maena), i gambor (Penaeus kerathuris).Poseban aspekt ribarstva predstavljaju mjesta mriještenja i života ranih liinakih stadija.Tako je u ovom podruju zabilježeno 13 vrsta riba u liinakom i 17 vrsta u stadiju mlai. Uplanktonu dominiraju jaja i liinke inuna, vuia i šnjura. Riblja su jaja najbrojnija u srpnju(54,8% od godišnjeg broja).Od potencijalnih predatora školjkaša (komara, šarag, ovica) zabilježena je mla svega trijuvrsta, iako je samo mla komare brojna. Na ušu Neretve mla i 2 i 3-godišnje komare iovice se love u veim koliinama mrežama popunicama i udicama, a u lovinama mrežompotegaom tijekom razdoblja novaenja (ljeto-jesen) izrazito dominira u lagunarnimekosustavima. Ribarstvo predstavlja znaajnu djelatnost na užem i širem podruju zonepredviene za školjkarstvo, a njegov gospodarski znaaj je slian znaaju školjkarstva. esta jefizika kompeticija za prostor izmeu ribara i uzgajivaa, a kako je ulazak ribara u koncesijeogranien zakonom, mogu se oekivati i potencijalni sukobi interesa u sluaju strožeg nadzora.7 Potencijalni štetni organizmi i spojevi7.1 Fekalne bakterijeIz rezultata sanitarno bakterioloških analiza vidljivo je da Malostonski zaljev nije ugroženfekalnim otpadnim vodama prema postojeim kriterijima za vrednovanje voda. Naeno jemaksimalno 38-72 ukupna koliforma i 0-3 fekalna koliforma/100 ml. Meutim posljednjih godinazabilježeno je trenutano ekscesno poveanje fekalnih bakterija u podruju intenzivnog uzgojaškoljkaša (npr. u Bistrini i oko Otoka Života). Sanitarna kvaliteta mora zadovoljava, ali sukoncentracije ukupnih koliforma, iako minimalno, povremeno iznad dozvoljenih vrijednosti za I.kategoriju mora.7.2 Teški metaliDobivene vrijednosti iz zaljeva te Mediterana i ostalih dijelova Jadrana, ukazuju da se koliineteških metala kreu unutar ve poznatih granica. Razmatrajui maksimalne dobivenekoncentracije teških metala u dagnjama, morskoj vodi te raspodjelu frekvencija vrijednosti,120

analizirano podruje može se okarakterizirati kao izuzetno isto. Koncentracija teških metalau sedimentu su poveane, ali još uvijek u okviru vrijednosti karakteristinih za obalne vode prvekategorije. Prema novijim istraživanjima teških metala u sedimentu kod Luke Ploe vrijednosti sekreu u okviru sredozemnih vrijednosti. Recentna analiza školjkaša novijim metodama obavljenau eškoj, na nekoliko vrsta školjkaša iz Malostonskog zaljeva i uša Neretve ukazala su na vrloniske koncentracije teških metala, pesticida i herbicida u mesu školjkaša.7.3 FitotoksiniDo danas je u svijetu poznato oko 80 toksinih i potencijalno toksinih fitoplanktonskih vrsta odkojih 20-tak obitava u Jadranu. Veinom su to pripadnici skupine dinoflagelata (rodovi:Dinophysis, Gymnodinium, Prorocentrum, Alexandrium, Gyrodinium, Lingulodinium iGonyaulax) te manjim dijelom pripadnici iz skupine dijatomeja (Pseudo-nitzchia).Tipove toksinosti dijelimo prema svojstvima proizvedenih toksina odnosno prema simptomimakoje izazivaju (vidi 1)Tablica 1. Vrste trovanja školjkašima, uzronici i simptomiVRSTA TROVANJAUZRONICI I SIMPTOMIDSP (Dijaretiko trovanje školjkašima - uzronici su pripadnici dinoflagelata iz rodova Dinophysis i Prorocentrum, tipiniDiarrethic Shellfish Poisoning) simptomi su munina, povraanje, proljev, znojenje, bol u trbuhu, poznato je ikancerogeno djelovanje (rak želuca)PSP (Paralitiko trovanje školjkašima - uzronici su pripadnici dinoflagelata iz rodova: Alexandrium, Gymnodinium,Paralytic Shellfish Poisoning) Pyrodinium, karakteristini simptomi su ukoenost i trnci u pojedinim djelovima tijela,mišina obamrlost, gubitak ravnoteže i u težim sluajevima paraliza dišnog sustava ismrtASP (Amnezijsko trovanje školjkašima- Amnestic Shellfish Poisoning)uzronici su pripadnici dijetomeja, roda Pseudo-nitzschia, karakteristini simptomi sumunina, povraanje, grevi u trbuhu, vrtoglavice, halucinacije, kratkoroni gubitakpamenjaNSP (Neurotoksino trovanje uzronik je dinoflagelat Gymnodinium breve. Simptomi su pareza usana i jezika,školjkašima - Neurotoxic Shellfish gubitak okusa, usporen puls, osjeaj hladnoe i topline, proljevPoisoning),AZA (Azaspiracidno trovanješkoljkašima - Azaspiracids poisoning)VSP (Venerupinsko trovanje školjkaša- Venerupin Shellfish Poisoning)uzronik je dinoflagelat Protoperidinium crassipes, koji je do ovog otkria smatranbezopasnim. Simptomi su slini kao i kod DSP trovanja: munina, proljev, grevi ustomaku, povraanje, ali su analize pokazale da azaspiracidi dodatno ošteuju jetru,gusterau, slezenu, probavni trakt te T i B limfocitepovezano je s cvjetanjem dinoflagelata Prorocentrum minimum, kemijski sastav jošnije tono odreen.Prisustvo toksinog fitoplanktona može potpuno uništiti uzgojnu sezonu, te potpunoonemoguiti uzgoj na pojedinim podrujima. Dobar primjer je Norveška koja je planirala velikiuzgoj dagnje i kamenice, ali se uslijed stalne prisutnosti toksinog fitoplanktona na velikomdijelu obale ovaj plan slabo realizira. Uzduž istono-jadranske obale do danas nisuzabilježene kritine brojnosti toksinih vrsta.8. Potencijalna oneišenja u prostoruPotencijalni zagaivai u samom prostoru zaljeva ukljuuju: kanalizacijski ispusti svih naselja koji okružuju Malostonski zaljev, osim grada Neuma koji jeprikljuem na regionalni kanalizacijski sustav Neum-Mljet. Svo ostala naselja: Blace, Komarna,Duboka, Klek, Mali Ston, Luka, Hodlje, Stonska Duba, Brijesta, Drae, Sreser, nemaju izgraenkanalizacijski sustav. Za oekivati je da vei dio fekalija procjeivanjem kroz septike jame upodzemlje ulazi u akvatorij. Povremeni nalazi poveane brojnosti fekalnih koliforma umorskoj vodi se mogu pripisati baš zagaenju iz septikih jama. Sve do prikljuena svihnaselja na regionalni kanalizacijski sustav, a što se oekuje u slijedeih pet godina mogu seoekivati iznenadne promjene kvalitete mora, posebice iza veih oborina.121

zagaenje Neretve, koje može u zaljev donijeti potencijalna zagaivala, posebice teškemetale od industrije uzvodno od Metkovia do Mostara.intenzivna poljoprivreda u Donjoj Neretvi, gdje se koriste vee koliine pesticida iherbicida. Meutim, za sada nema naznaka da su ribe i školjkaši u samoj delti Neretvekritino zagaeni ovim spojevima, pa se može pretpostaviti da u budunosti nee bitiznaajnih problema.luka postrojenja u Ploama, posebice naftni terminal, mogu u sluaju veeg incidentapredstavljati problem, posebice u sluaju nepovoljnih vjetrova. Bez vjetrova, uslijed izlaznihpovršinskih strujanja naftna zagaenja bi bila odnešena prema otvorenom moru. Slinovrijedi i za brodove koji se sidre ispred Ploa: izlazne površinske struje pridonose dasvako potencijalno zagaivalo ili alohtoni organizam, bivaju odnešeni prema otvorenommoru. Promet brodova i amaca samim rezervatom nije velik te ne predstavlja opasnost zaškoljkarstvo, osim u sluaju izlijevanja veih koliina goriva. Rizik se može smanjitiosiguravanjem potrebne opreme za brzu reakciju u sluaju ekoloških incidenata.promet kopnom, posebice cestovni promet, vrlo je gust tijekom ljetnih mjeseci, ali uslijedkonfiguracije obale i nedostatka mjesta za parkiranje i odmor, ne predstavlja potencijalnoznaajan izvor zagaenja. Izuzetak predstavljaju cisterne s naftnim derivatima izmeuPloa i Dubrovnika. Jedan sluaj izlijevanja cisterne u more može kratkorono uništiticijelo školjkarstvo zaljeva. Izgradnjom auto-ceste bi se svi rizici znatno smanjili.veliki potencijalni problem za školjkarstvo Malostonskog zaljeva e predstavljatiplanirana izgradnja Pelješkog mosta, posebice tijekom same izgradnje i sidrenja iukopavanja nosaa u muljeviti i glineni sloj. U more e dospjeti ogromne koliine esticakoje mogu potpuno uništiti uzgajališta školjkaša, uslijed oblaganja škrga, potrošnje kisika,smanjenja prozirnosti i opeg narušavanja kakvoe mora. Iako se pažljivom gradnjom kojae koristiti izlazne površinske struje, praenjem poveanja broja estica u moru imonitoringom uzgajališta rizik može znaajno smanjiti, potrebno je napraviti „Akcijski planprevencije moguih šteta“, te odrediti institucije koje e ga provesti.9. Socio-ekonomske znaajke prostoraProstor Malostoskog zaljeva dijele opine: Ston, Dubrovako primorje, Janjina i Slivno, od kojihnajvei akvatorij pripada opini Ston. Najznaajnija opina što se tie aktivnosti školjkarstva jeSton, koja danas predstavlja više od 90% ukupnog uzgoja. Uzgoj se odvija od uvale Kuta, prekoMalog Stona, Hodilja, Dube Stonske, sve do uvale Brijesta u podruju Malog mora. Manji dioaktivnosti se odnedavno odvija i u uvali Bistrina koja pripada opini Dubrovako primorje.Opina Janjina ima manji dio uzgoja školjkaša kao prateu aktivnost uzgoja morskih riba nanekoliko uzgajališta, dok opina Slivno nema razvijen uzgoj školjkaša.10. Demografska struktura opina koje gravitiraju podruju uzgoja školjkašaPo popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru koje gravitira podruju uzgoja školjkaša ikoje ima mogunosti za aktivno bavljenje ovom djelatnošu, živi ukupno 7.492 stanovnika, odega je radno sposobno 4.116. Najvea zastupljenost zaposlenosti u podruju sektoramarikulture je u opinama Ston i nešto manje Dubrovako primorje. U opini Slivno se nitko nebavi školjkarstvom kao djelatnošu. Opina Ston je najznaajnija po udjelu stanovništvakoje se bavi školjkarstvom. Meutim kako je ono obiteljsko-obrtnikog tipa teško jeprocijeniti realan broj ljudi koji se bave i žive od školjkarstva kao glavne djelatnosti.Tablica 2 daje demografske podatke za opine Dubrovako primorje, Janjina, Ston i Slivno. Sobzirom da bi realno ostvariv plan razvoja školjkarstva (npr. onaj predlagan ovim dokumentom)direktno i indirektno mogao u slijedeih desetak godina zaposliti do 300 ljudi, iz tablice je vidljivoda za takav razvoj postoji dovoljno radne snage, i u postojeem radnom kontigentu, ali i u dijelupopulacije do 19 godina starosti. Osim toga, na Sveuilištu u Dubrovniku se obrazuje trenutnooko 50-tak kadrova za planirani razvoj marikulture, što zadovoljava potrebe planiranog razvoja.122

Tablica 2. Popis stanovništa iz 2001. godine za opine Dubrovako primorje, Janjina, Ston i Slivno.Ukupno0-19 Radni kontingent: žene (15- 60 i više Prosjena Indeksgodina 59), muškarci (15-64) godina starost starenjaDubrovakoprimorje2.216 462 1.203 741 44,3 160,4Janjina 593 72 307 262 51,3 363,9Slivno 2.078 518 1.180 566 40,9 109,3Ston 2.605 641 1.426 771 42,1 120,3123

124

Dodatak 2:Stanje i analiza školjkarstva u ušu rijeke Krke125

126

1. Povijest uzgoj školjkaša u ušu rijeke KrkeNalazi ljuštura školjkaša u neolitskoj naseobini na Danilu Bitinju, kod Šibenika, ukazuju nainjenicu da su se školjkaši na šibenskom podruju od pretpovijesti koristili u prehrani. Prvepisane podatke o školjkašima šibenskog podruja podario nam je veliki šibenski humanistaJuraj Šižgori u svom djelu: “De situ Illyriae et Civitate Sibenici a. 1487.” u kojem, zbogosebujnog okusa, spominje "dalmatinsku kamenicu" (“Ostrea Dalmatico nimium saturataliquore”) iz šibenskog kanala. Dagnje i kamenice na prirodnim rastilištima šibenskog akvatorijaspominje i talijanski zoolog C. Marchesetti u svom djelu: “La pesca lungo le coste orientalidell'Adria” iz 1882. godine. Poetkom dvadesetog stoljea za razvoj akvakulture (uzgojkamenica) u šibenskom akvatoriju zalaže se naduitelj Vinko Belamari, amater i ljubiteljribarstva, u svojoj knjizi “Prirunik za ribare, ljubitelje ribarstva i ribarskog obrta” iz 1909. godine.Belamari posebni akcent stavlja na ouvanje istih uvala za uspješan uzgoj kamenica.U izuzetno produktivnim boatim vodama uša rijeke Krke izlov prirodnih populacija školjkašatradicionalna je djelatnost, no na razvoj akvakulture, od vizionarskih rijei V. Belamaria, trebaloje ekati sedam desetljea. Prva istraživanja kontroliranog uzgoja dagnji (Mytilusgalloprovincialis) u ušu rijeke Krke zapoela su 1980. godine. Rezultati istraživanja potaknulisu 1983. godine postavljanje prva dva privatna uzgajališta s mogunošu godišnje proizvodnjeoko 100 tona. U razdoblju od 1984. do 1989. godine zapoela su istraživanja mogunostikontroliranog uzgoja jakovske kapice (Pecten jacobaeus) i male kapice (Chlamys varia).Istraživanja su ukazala na realne mogunosti njihovog komercijalnog uzgoja i rezultirala surazvojem tehnologija njihovog kontroliranog uzgoja u ušu rijeke Krke.2. Prostorno planiranje marikulture/akvakultureŠibensko-kninska županija zbog svog položaja i obilježja ima izuzetne komparativne prednosti urazvoju turistikog i pomorskog gospodarstva, ukljuujui i marikulturu.2.1 Prostorni plan Šibensko-kninske županijeProstorni plan Šibensko-kninske županiju izmeu ostalog kao jedan od opih ciljeva prostornograzvoja i ureenja Šibensko-kninske županije navodi i selektivni razvoj marikulture u skladu sostalim korisnicima prostora, a naroito u sprezi s turistikim gospodarstvom. Lokaliteti pogodniza uzgoj riba, rakova i školjkaša kategorizirani su prema salinitetu vode u: 1) lokaliteti pogodniza uzgoj morskih organizama (marikultura) i 2) lokaliteti pogodni za uzgoj slatkovodnihorganizama (akvakultura). Prema moguem kapacitetu uzgoja podijeljeni su u 3 kategorije: 1)lokalitet manjeg kapaciteta – uzgoj do 50 tona godišnje; 2) lokalitet srednjeg kapaciteta – uzgoj50-200 tona godišnje i 3) lokalitet veeg kapaciteta preko 200 tona godišnje.Uzgoj riba i školjkaša u vrijeme izrade PP Županije 2002. odvijao se na 27 lokaliteta, ukupnepovršine 123.939 m 2 , a razvoj marikulture predvien je na novih 24 lokaliteta. PP takoer,prema prirodnim obilježjima, razvijenosti infrastrukture, kompetecijskim ogranienjima(podmorski ispusti naselja i industrijskih kapaciteta, marine, hoteli, podmorski kablovi i dr.),navodi i odreene potencijalno povoljne zone koje se namjenjuju za potrebe razvoja uzgoja kaoinicijalna mjesta razvoja marikulture temeljem posebno izraene Studije razvitka akvakulture napodruju Šibensko-kninske županije, II dio.U PP Šibensko-kninske županije, u interesu zaštite okoliša od negativnog utjecaja marikultureuslijed samozagaenja i vjerojatnosti prenošenja bolesti, odreeni su naelni standardiminimalnog razmaka izmeu pojedinih uzgajališta školjkaša: a) 1000 m izmeu uzgajalištaškoljkaša i hotela ili slinih objekata; b) 800 m izmeu uzgajališta školjkaša i naselja; c) 400 mizmeu uzgajališta školjkaša i kolonije ptica i d) 300 m izmeu uzgajališta školjkaša i ribolovnogpodruja.Naveden su i maksimalne koliine uzgoja školjkaša: a) 70 t/godišnje za dagnje na površini od3000 m 2 i 8 t/godišnje za kamenice na površini od 2400 m 2 .127

PP je odreeno da se u zoni u kojoj se namjerava smjestiti više uzgajališta riba ili školjkaša unizu, koji pojedinano ne prelaze kapacitete za koje je propisana izrada procjene utjecaja naokoliš, za zonu u cijelosti (za ukupni kapacitet lokaliteta/zone) treba izraditi procjena utjecaja naokoliš. Takoer, se navodi potreba izrade Programa razvoja marikulture Županije, u kojem ese istražiti potencijalna podruja za marikulturu, kao i mogunosti utvrivanja novih zona zamarikulturu, potrebnih za provedbu PP, a koji e biti prihvaeni od strane Županijske skupštine.Programom se mora obraditi: a) površine potrebne za smještaj marikulture, ukupne potencijalnekapacitete po lokalitetima, utjecaje na ostale namjene u širem podruju s detaljnom prostornoplanskomvalorizacijom potencijalnih lokaliteta te gospodarske uinke za Županiju.2.2 Prostorni plan ureenja Grada ŠibenikaProstorni plan ureenja Grada Šibenika meu relevantnim gospodarskim aktivnostima navodi iakvakulturu, koja se zadnjih dvadesetak godina razvila u ušu rijeke Krke uzvodno od Šibenika.No konstatira se da su prirodne mogunosti akvakulture nedovoljno iskorištene i ispodproizvodnih mogunosti djelatnosti, te ih je potrebno i dalje razvijati jer se zadnjih godinasmanjuje koliina ulovljene ribe, te se poveanje koliine i kvalitete može osigurati samokontroliranim uzgojem. Posebno se istiu otoci na kojima se zbog, ograniene prostornemogunosti za poljoprivrednu djelatnost, intenzivirati marikultura (uzgoj školjkaša, riba..) ipoticati razvitak preraivakih kapaciteta. Takoer, istie da je za intenzivniji razvoj akvakultureu ušu rijeke Krke potrebno izraditi Studije utjecaja na okoliš, a djelatnost se ne smije dozvoliti:a) na plovnom putu (ukljuivo cijeli kanal sv. Ante); b) na manevarskom prostoru brodova kojiuplovljavaju (za sve operativne obale); c) u neposrednoj blizini budueg kanalizacijskog ispusta;d) na mjestima gdje su položene vodovodne cijevi; e) gdje su kupališta, rekreacijske zone (športna vodi) i drugi turistiki sadržaji; f) gdje je tradicionalni ribolov i g) gdje su predviene podvodneaktivnosti. PPUG Šibenika navodi da se za nove lokacije za smještaj uzgajališta školjkaša mogudopustiti uz uvjet da se, osim bioloških parametara, treba ispitati i mogunost smještaja prateihsadržaja na kopnu, mogunost izgradnje potrebne infrastrukture, a posebnu pozornost, prilikomzauzimanja vodenog prostora za akvakulturne djelatnosti treba posvetiti pristupu kopnu.PPUG Šibenika odreene su zone povoljne za razvoj uzgoja ribe i školjaka kao inicijalna mjestarazvoja marikulture: a) uše rijeke Krke – Prukljanski tjesnac, ukupne površine 24.000 m 2 spotencijalnim uzgojem riba od 400 t, uše rijeke Krke (od Šarine drage do Martinske), ukupnepovršine 21.000 m 2 s potencijalnim uzgojem riba od 210 t i uše rijeke Krke, ukupne površine90.000 m 2 s potencijalnim uzgojem školjkaša od 2.100 t.Uzgoj riba i školjkaša u vrijeme izrade PPUG Šibenika 2003. odvijao se na 20 lokaliteta, ukupnepovršine 80.262 m 2 . Od toga u ušu rijeke Krke uzgoj školjkaša odvijao se na 17 lokaliteta,ukupne površine 75.962 m 2 , uzgoj ribe na 1 lokalitetu površine 2.500 m 2 .Odredbama za provoenje PPUG Šibenika gospodarske djelatnosti marikulture smještene suunutar akvatorija, odnosno graevina za primarni tretman školjkaša koje se uzgajaju napodrujima planiranim za marikulturu u izdvojenom graevinskom podruju. Uvjeti smještaja,ureenja i korištenja lokacija za akvakulturu u ušu rijeke Krke mogu se utvrditi tek po izraenimstudijama utjecaja na okoliš kojima e se cjelovito obuhvatiti podruja: a) od kanala sv. Ante doŠibenskog mosta; b) od Šibenskog mosta do ulaza u kanal Sv. Josipa i c) kanal Sv. Josipa doulaza u Prukljansko jezero.Osim navedenih podruja smještaj zona za marikulturu mogu je i na drugim podrujima kojazadovoljavaju zahtjevima uzgoja, osim: a) na plovnim putovima; b) na podrujima posebnenamjene; c) u zaštienim podrujima i podrujima koja se Planom predlažu za zaštitu; d) naoneišenim podrujima; e) na prostorima vee gospodarske važnosti i intenzivne rekreacijskeaktivnosti i f) na podrujima s nepovoljnim utjecajem na marikulturu (ispust otpadnih voda i sl.).Potencijalna podruja za akvakultutu kao i nove zone koje mogu udovoljiti uvjetima uzgojatrebaju se utvrdit na temelju Programa razvoja marikulture Županije.PPUG Šibenika odreeno je, radi ouvanja okoliša za potrebe akvakulture, obveza provoenjaistraživanja: a) stalne kontrole kakvoe vode i mora; b) prirodnih pojava koje utjeu na uzgoj; c)utvrivanje zagaenja koja dolaze od priobalja; d) dotoka hranjivih tvari koje dolaze od priobaljaili od uzgajališta; e) zdravstvenog stanja slobodno živuih riba i školjkaša i f) stalne kontrolekakvoe uzgajanih organizama.128

U Prostornom planu ureenja Grada Šibenika: izmjene i dopune iz 2007. u odredbama zaprovoenje u lanku 46. navodi se da se na svim postojeim zonama i lokalitetima moženastaviti s djelatnošu marikulture u skladu sa svim odredbama Plana te je mogue poveatikapacitet uzgoja odnosno površinu obuhvata, ukoliko se praenjem stanja okoliša na lokacijidokaže da nema negativnog utjecaja na kvalitetu mora i morskog dna i u skladu s posebnimpropisom. U suprotnom je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš kojom e se utvrditi imaksimalni kapacitet lokacije. U lanku 47. navodi se da je unutar zone uša rijeke Krke, kojazauzima prostor nizvodno od Prukljanskog jezera do linije Martinska-TEF, uz postojeepojedinane lokalitete, mogu smještaj i novih pojedinanih lokacija, temeljem Studije utjecajana okoliš i strunom podlogom za izdavanje lokacijske dozvole, ali tako da se obala sauva uizvornom obliku te se ne dozvoljava nikakva gradnja. U istom lanku odreeno je da se napodruju Martinske planira se smještaj otpremno-depuracijskog centra za školjke. Maksimalnapovršina centra ne može biti vea od 4000 m 2 , a osnovna graevina mora biti smještenanajmanje 70 m od obalne linije mora.2.3 Stanje akvakulture na dan 31. 12. 2007. godineDo 31.12.2007. godine na temelju lanka 20. stavka 2. Zakona o pomorskom dobru i morskimlukama (Narodne novine”, broj 158/03 i 141/06 i lanka 45. Statuta Šibensko-kninske županije(Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 8/07), Županijsko poglavarstvo Šibenskokninskežupanije donijele o odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu uzgojaškoljkaša u zoni uša rijeke Krke za 38 uzgojnih polja, ukupne površine 180.839 m 2 spotencijalnim uzgojem školjkaša od 2.000 t. Temeljem strune podloge ostalo je slobodno ili nijeproveden natjeaj za 17 uzgojnih polja s potencijalnim ugojem školjkaša od 850 t.Postojee koncesije za uzgoj školjkaša u ušu rijeke KrkeBr. KoncesijaLokacija / poljePovršinam 2Kapacitettona1 Vesna Alviž, vl. Obrta Uše rijeke Krke - Š29, Š30 9.099 1002 Karmelina Bosni, vl. Obrta Uše rijeke Krke - Š19, Š20 7.184 1003 Marko oran, vl. Obrta Uše rijeke Krke - Š35 3.180 504 DAR MORA d.o.o. / J. Vranji Uše rijeke Krke - Š52 4.370 505 Boris Gri, vl. Obrta Uše rijeke Krke - Š13, Š14 12.511 1006 Ivica Vranji, prof. ribar Uše rijeke Krke - Š1,Š2, Š50, Š51 16.364 2007 Zoran Marenci, vl. Obrta Uše rijeke Krke - Š17, Š18 11.659 1008 MYTILUS d.o.o. Uše rijeke Krke - Š46, Š47, Š48, Š49 19.646 2009 MYTILUS d.o.o. Uše rijeke Krke - Š33, Š34 8.957 10010 Siniša Pauk, prof. ribar Uše rijeke Krke - Š3, Š4, Š5, Š6 15.493 20011 Dušan Prelevi, prf. Ribar Uše rijeke Krke - Š38, Š39 9.499 10012 Valter Štrkalj, prof. ribar Uše rijeke Krke - Š7, Š8, Š9, Š10 14.154 20013 Tomislav Travi, vl. ObrtaUše rijeke Krke - Š23, Š24, Š40, Š41,Š42, Š43 28.977 30014 Stipe Vukievi Devota, vl. obrta Uše rijeke Krke - Š11, Š12 10.469 10015 Josipa Ivi, vl. Obrta Uše rijeke Krke - Š15, Š16 9.277 100Ukupno 40 polja 180.839 2.000Uzgojno podruje namijenjeno razvoju akvakulturu unutar kojeg je dozvoljeno postavljanjenaprava i opreme za uzgoj školjkaša zoni uša rijeke Krke podruje je lijeve i desne obalerijeke Krke od Prukljanskog jezera nizvodno do spojnice linija zona bivšeg TEF - Martinska.Polja za uzgoj odreena su: odredbama prostornih planova (Prostorni plan županije i Prostorni plan ureenja GradaŠibenika): minimalne udaljenosti od obale, minimalne dubine mora;129

zahtjevi luke kapetanije: plovni put, pristup na obalu u uvali Malinica;izdane koncesije i postavljena uzgojna polja;drugi korisnici - veslaka staza;graevine infrastrukture u koritu rijeke Krke.Trenutni položaj uzgajališta u ušu rijeke Krke nije u skladu s kriterijima odreenim Studijomutjecaja na okoliš za objekte akvakulture u zoni uša rijeke Krke“ (Institut Ruer Boškovi,Zagreb, 2004.) i Strunom podlogom za lokacijsku dozvolu – Postavljanje naprava i opreme zauzgoj školjkaša i riba u zoni uša rijeke Krke (URBING, Zagreb, 2006.) te se moraju izmjestitiunutar uzgojnih polja koja su odreena koordinatama, dimenzijama i ucrtanim pozicijama polja.Takoer, ne zadovoljavaju propisane uvjete da instalacije za uzgoj moraju biti udaljenenajmanje od 15 m od obale i da se uzgojna instalacija oblikom, veliinom i bojom uklapa uokoliš (u jednom polju plutae moraju biti iste boje). Stoga e se postojee naprave i oprema zauzgoj školjaka koje su postavljene obali bliže od 15 m morati izmjestiti na udaljenost min. 15 mod obale. Plutajue uzgojne linije nisu oznaene propisanom signalizacijom nadležne lukevlasti, niti je zona zahvata mora obilježena (na kopnu i u moru) kao podruje za proizvodnjuhrane.Broj izdanih povlastica za uzgojMPŠVGD u razdoblju od 2003. do 2007. godine izdalo je 12 povlastica za uzgoj školjkaša uušu rijeke Krke s prijavljenom proizvodnjom od 400 t dagnji. Kako je u 2007. godini provedennovi natjeaj za dodjelu koncesije za uzgoj školjkaša, ni jedan uzgajiva nije obnovio povlasticute dana 15. prosinca 2007. uvjetno nije postojao niti jedan legalni koncesionar.Povlastice koncesionara za uzgoj školjkaša u ušu rijeke Krke 2003./07.Br. Koncesija / br. Povlastice Lokacija / Red. br. upisa u MPŠVG Kapacitet / t Vrijdedi do1 Vesna Alviž / 173 Prukljanski tjesnac / 138 45 10.07. 2007.2 Karmelina Bosni / 34 JI od rta Smišnjak / 180 50 11.08.2007.3 Boris Gri / 298 Uvala Kamiak / 107 25 14.08.2007.4 Zoran Marenci / 294 S od rta Nova Pošta / 141 48 11.08.2007.5 Ante Baši / 249 Uvala Nova pošta / 144 15 08.08.2007.6 MYTILUS d.o.o. / 102 Uvala Strmica / 239 45 01.09.2007.7 Siniša Pauk / 295 Uvala Plavalište / 142 30 08.08.2007.8 Dušan Prelevi / 300 Rt Velika Kapela / 130 25 08.08.2007.9 Valter Štrkalj / 253 S od uvale Plavalište / 143 45 11.08.2007.10 Tomislav Travi / 10 Uvala Jažina / 155 30 14.08.2007.11 Tomislav Travi / 9 J od uvale Peina / 156 30 14.08.2007.12 Stipe Vukievi Devota / 177 Rt Arasovo / 129 12 08.08.2007.UKUPNO 400Struktura uzgajivaa s obzirom na proizvodnju, broj zaposlenih i tip organizacijeposlovanjaKoncesije su dodijeljene etrnaestorici koncesionara, od koji su: 8 obrtnici s ukupnompovršinom od 92.356 m 2 (51,1%) i potencijalnom proizvodnjom od 950 t (47,5%), 4 profesionalniribari s ukupnom površinom od 55.510 m 2 (30,7%) i potencijalnom proizvodnjom od 700 t(35%), te 2 dioniko društvo s ukupnom površinom od 32.973 m 2 (18,2%) i potencijalnomproizvodnjom od 350 t (17,5%).130

Struktura uzgajivaa prema godišnjoj proizvodnji, potencijalnoj mogunosti i broju zaposlenika(anketa)Br. KoncesionarPovršina/m 2 Kapacitet /t Proizvodnja / t Broj zaposlenih1 Vesna Alviž, v,l. obrta 9.099 100 U 17 (K 10 M 7) 12 Karmelina Bosni, vl. obrta 7.184 100 U 12 (K10 M2) 13 Marko oran, vl. obrta 3.180 50 U 40 (K 30 M 10) 14 DAR MORA d.o.o. 4.370 50 U 14 (K 10 M 4) 15 Boris Gri, vl. obrta 12.511 100 U 22 (K 12 M 10) 16 Ivica Vranji, prof. ribar 16.364 200 U 37, 5 (K 25 M 12,5) 17 Zoran Marenci, vl. obrta 11.659 100 U 25 (K 15 M 10) 18 MYTILUS d.o.o. 19.646 200 U 120 (K 80 M 40) 39 MYTILUS d.o.o. 8.957 100 - -10 Siniša Pauk, prof. ribar 15.493 200 U 37,5 (K 25 M 12,5) 111 Dušan Prelevi, prf. Ribar 9.499 100 U 40 (K 25 M 15) 212 Valter Štrkalj, prof. ribar 14.154 200 U 37,5 (K 25 M 12,5) 113 Tomislav Travi, vl. Obrta 28.977 300 U 40 (K 30 M10) 114 Stipe Vukievi Devota, vl. obrta 10.469 100 U 25 (K 15 M 10) 115 Josipa Ivi, vl. Obrta 9.277 100 U 40 (K 30 M10) 1UKUPNO 180.839 2.000U 507,5 (K 342 M165,5) 17Napomena: K = konzumna dagnja; M = mla ; U = ukupna proizvodnjaPotencijalna proizvodnja po ugovoru, prema povlastici i prijavljena u anketiBr. Koncesionar Površina/m 2 Ugovor / t Povlastica / t Proizvodnja / t1 Vesna Alviž, vl. Obrta 9.099 100 45 172 Karmelina Bosni, vl. Obrta 7.184 100 50 123 Marko oran, vl. Obrta 3.180 50 Nema 404 DAR MORA d.o.o. 4.370 50 Nema 145 Boris Gri, vl. Obrta 12.511 100 25 226 Ivica Vranji, prof. ribar 16.364 200 Nema 37,57 Zoran Marenci, vl. Obrta 11.659 100 48 258 MYTILUS d.o.o. 19.646 200 22,5 1209 MYTILUS d.o.o. 8.957 100 22,5 -10 Siniša Pauk, prof. ribar 15.493 200 30 37,511 Dušan Prelevi, prf. Ribar 9.499 100 25 4012 Valter Štrkalj, prof. ribar 14.154 200 45 37,513 Tomislav Travi, vl. Obrta 28.977 300 60 4014 Stipe Vukievi Devota, vl. obrta 10.469 100 12 2515 Josipa Ivi, vl. Obrta 9.277 100 Nema 40UKUPNO 180.839 2 000 385 507,5Povlasticu ima 11 koncesionara na prijavljenu proizvodnju od 385 t dagnji.132

12113KV SSS VŠS VSSStruktura uzgajivaa prema strunoj spremi zaposlenikaProvedenom anketom utvreno je da je veina uzgajivaa osnovala uzgajalište temeljemiskustva prethodnika, a bez poznavanja biologije i ekologije školjkaša, novih tehnologija itehnika uzgoja u Europi. Veina uzgajivaa je srednje strune spreme te je nužno organiziratidodatno obrazovanje kroz strukovne škole.Broj i znaajke otpremnih centaraNa podruju Šibensko-kninske županije prema bazi podataka Ministarstva poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvoja postoje etiri otpremna centra, koji ispunjavaju uvjete odreenePravilnikom o higijeni hrane životinjskog podrijetla («Narodne novine» br. 99/07). Tri suotpremna centra na podruju uša rijeke Krke (Dušan Prelevi i Stipe Vukievi Devota napontonu te Mytilus d.o.o. na plovilu). etvrti otpremni centar je u Pirovcu (Tome Erak).Infrastruktura uzgajalištaNa podruju uša rijeke Krke nema ribarske luke. Izgradnja nove ribarske luke u Šibeniku, uokviru postojee luke ne potiskujui njezinu osnovnu funkciju, predviena je Prostornim planomŠibensko-kninske županije.Provedenom anketom i obilaskom uzgajališta utvreno je da pristupni put do uzgajališta imajusamo 2 koncesionara: Boris Gri i Josipa Ivi. Radnu obalu površine od 10 do 20 m 2 ima 3koncesionara: Vesna Alviž, Boris Gri i Ivica Vranji, a 3 koncesionara koristi se manjimplutajuim pontonima: Valter Štrkalj, Josipa Ivi i Karmelina Bosni. Struju, vodu i prostor zazbrinjavanje otpada nema niti jedno uzgajalište. Takoer, niti jedno uzgajalište nema skladišniprostor niti prostor za dnevni boravak.3. TržišteProvedenom anketom utvreno je da uzgajivai školjkaša u ušu rijeke Krke dagnje iskljuivoprodaju na hrvatskom tržištu. Dagnja se plasira u Šibenik, Zadar, Pore, Pulu, Labin i Zagreb.Svi proizvoai (osim MYTILUS9 d.o.o) dagnje iste i pakiraju runo (50 do 80 kg/h) i u prometih stavljaju žive, pakovane u mrežaste PVC vree u maloprodaji od 1, 2, 5, 10, a u veleprodajiod 20 do 30 kg. Školjkaše uzgajivai uglavnom prodaju na ribarnicama, restoranima ili nauzgajalištima. Jedino MYTLUS d.o.o. prodaje trgovakim lancima: Interspaar i Metro. Školjkašedo kupca transportiraju vlastitim vozilima hladnjaama. Na hrvatskom tržištu dagnje nemaorganiziranog otkupa te uzgajivai sami traže nova tržišta i transportiraju školjkaše do kupca.Zbog toga ne provode se nikakve zajednike marketinške aktivnosti, a nisu pokenuti nitiaktivnosti da se napravi vlastita robna marka (brand) «ŠIBENSKE PIDOE», koja bi portošaugarantirala kvalitetu dagnje. Tržište je podložno sivom prometu i nelojalnoj konkurencijiizlovljenih prirodnih populacija dagniji, posebice u turistikoj sezoni kada je i prodaja najbolja.133

Do danas niti jedan uzgajiva, zbog male proizvodnje i velikih transportnih troškova na udaljenatržišta, nije niti pokušao izvesti svježe dagnje na tržište EU.4. Potencijalna oneišenja u prostoru4.1 Antropogeni pritisak na podruju uša rijeke KrkeMeu tokastim izvorima oneišenja vodotoka Krke, ukljuujui uše rijeke, najznaajnije sukomunalne otpadne vode grada Knina i Drniša, dok je dispozicija otpadnih voda Šibenika riješenaizgradnjom proistaa i dugog podmorskog ispusta kojim se otpadne vode ispuštaju u otvorenomore izvan Šibenskog kanala. Poseban problem su komunalne otpadne vode Bilica, Raslina iZatona (nema kanalizacijskog sustava – septike jame). Na podruju uša nema znaajnijihindustrijskih zagaena jer su Brodogralište i TLM danas spojeni na sustav odvodnje otpadnih vodagrada Šibenika. Najvei zagaiva uša i stalna potencijalna opasnost je Luka Šibenik u kojoj seprekrcava fosfatna ruda za proizvodnju umjetnih gnojiva. Potencijalna opasnost su i balastne vodebrodova. Na podruju uša nema registriranih legalnih deponija. Pritisak na uše može se oekivatiplaniranom izgradnjom golf terena na slivnom podruju Prukljana. Od raspršenih izvora oneišenjanajznaajniji utjecaj ima poljoprivreda. Kako su poljoprivredne površine u slivnom podruju ušamale trenutni pritisci od poljoprivrede (optereenje dušikom, kalijem i fosforom) su zanemarivi, akako ne postoje planovi njezina intenzivnija razvoja mala je vjerojatnost da e utjecaj poljoprivredebiti znaajan i u budunosti. Trenutno su u izradi planovi melioracije Petrova polja i podrujaGaeleza i Grabovca za oekivati je da e se zahvaanje vode za potrebe poljoprivrede poveatišto bi se moglo odraziti na proizvodnju školjkaša (smanjene dotoke slatke vode, porast slanosti,smanjena koliina hranjivih tvari i sl.).Potencijalni oneišivai površinskih voda uša rijeke Krke koji mogu imati utjecaj na uzgojškoljkaša su: oborinske vode gradova Šibenika, poljoprivreda u Petrovom polju (neiskorištenaumjetna gnojiva, pesticidi i sl.), ACI marina u Skradinu te izlijevanje polutanata s brodovanautikog turizma u i Luci Šibenik.4.2 Fekalne bakterijePravilnikom o veterinarsko zdravstvenim uvjetima za izlov, uzgoj, proišavanje i stavljanje upromet živih školjkaša («Narodne novine» br. 117/04), ministar poljoprivrede, šumarstva ivodnoga gospodarstva 2005. donio je Plan praenja kvalitete mora i školjkaša na podrujimauzgoja, izlova i ponovnog polaganja školjkaša («Narodne novine» br. 53/05) radi praenjakvalitete uzgajališta školjkaša. Plan je obuhvatio 10 najznaajnijih lokaliteta na kojima seuzgajaju školjkaši, a meu njima i uše rijeke Krke. Prema mikrobiološkim analizama brojfekalnih bakterija (Escherichia coli) u 100 g mesa i meuljušturne tekuine, u ušu rijeke Krke,kretao se od 20 do 220, dok bakterije roda Salmonella nisu zabilježene, te je podruje ušazadovoljavalo uvjete Pravilnika o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgojriba i drugih morskih organizama («Narodne novine» br. 8/99). Meutim 2007. godine odkolovoza do prosinca broj fekalnih bakterija u podruju uzgoja školjkaša znatno se poveao ikretao se od 750 do 3,5 x 10 3 . Sukladno l. 5. Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetimaza izlov, uzgoj, proišavanje i stavljanje u promet živih školjkaša («Narodne novine» br.117/04) koji propisuje podruja kakvoe mora, uše rijeke Krke trenutno je uvršteno u podrujeII kakvoe mora (

kao i iz industrijskih izvora (pretovar fosfatne rudae), uzrokovao optereenje sedimenta ovogsustava nizom metala i metaloida.Raspon i srednje vrijednosti koncentracija (mg/kg) toksinih metala u akvatikim sedimentima spodruja HrvatskeMetal Hrvatske rijeke Uše rijeke Krke Šibenska lukaArsen (As) 4,5-71 (12) 2,2-14,6 (8,5) 29-47 (37)Kadmij (Cd) 0,2-1,1 (0,6) 0,4-07 (0,5) 13-23 (17)Krom (Cr) 45-113 (80) 20-93 (69) 170-293 (217)Bakar (Cu) 11-57 (29) 9-41 (24) 120-186 (140)Živa (Hg) 0,1-09 (0,4) 0,1-1,5 (0,6) 2,8-3,8 (3,4)Nikalj (Ni) 23-68 (44) 15-65 (44) 40-60 (46)Olovo (Pb) 12-93 (40) 13-95 (59) 215-408 (290)Uran (U) 1,2-2,3 (1,7) 1,1-2,8 (2,2) 9,4-21,2 (15,1)Vanadij (V) 39-87 (67) 22-99 (62) 79-139 (101)Cink (Zn) 24-317 (127) 24-195 (113) 2 606-4 712 (3 530)Nasuprot tome, koncentracije otopljenih metala u površinskom sloju uša rijeke Krke vrlo suniske i ne odražavaju zagaenje metalima opaženo u sedimentu. To je vjerojatno posljedicabrze izmjene vode u tom sloju i efikasnog uklanjanja metala iz vodenog stupca putem njihovavezivanja na suspendirane estice i taloženja u sediment. Koncentracije tragova metala (Zn,Cd, Pb, Cu i Hg) u vodi uša Krke na razini su koncentracija izmjerenih u nezagaenim ušima ikreu se: Zn do 500 ng l -1 , Cd u rasponu od 5 do 13 ng l -1 , Pb od 70 do 230 ng l -1 , Cu od 375 do840 ng l -1 i otopljena živa od 0,1 do 0,8 ng l -1 .Tragovi metala u mesu dagnji uša Krke, izraženi u mg/kg mokre težine mesa, kreu se: Zn od15 do 40 mg/kg, Cd u rasponu od 0,12 do 0,30 mg/kg, Pb od 0,11 do 0,42 mg/kg i Cu od 0,70do 1,1 mg/kg i otopljena živa od 0,1 do 0,8 ng l -1 i Hg od 0,02 do 0,33.5. Socio-ekonomske znaajke prostora5.1 Demografska strukturaPopisom stanovništva 2001. godine utvreno je da Šibensko-kninska županija ima 112.891stanovnika, što je 39.586 stanovnika ili 25,96% manje nego li je popisano stanovništva 1991.godine (152.477 stanovnika). Grad Šibenik 2001. godine ima 49.374 stanovnika što je 4.825stanovnika ili 8,9% manje nego li je popisano stanovništva 1991. godine (54.199 stanovnika).Na podruju Grada Šibenika (i županijsko središte) nalazi se 31 samostalno naselje. Šibenik jenajvee naselje na podruju Grada (i Županije) i u njemu je živi gotovo dvije treine stanovnikaGrada, odnosno 43,7% svih stanovnika Županije. Sva ostala naselja po veliini su bitno manja.U skupini izmeu 1.000 i 2.000 stanovnika (Dubrava kod Šibenika i Zaton), pet naselja u skupini500 - 1.000 stanovnika (Danilo, Grebaštica, Raslina, Sitno Donje, Vrpolje) dok su ostala naseljau skupini ispod 500 stanovnika.GradStanovništvo1991.% stanovništvaŽupanijeStanovništvo2001.% stanovništvaŽupanijeŠibenik 54 199 35,6 49 374 43,7Ukupno Županija 152 477 100,0 112 891 100,0Ukupno Hrvatska 4 784 265 4 437 460Izvor: Popis stanovništva 2001., DZSRH, Zagreb, 2003. (w.w.w.dsz.hr); Popis stanovništva1991., Stanovništvo u zemlji i inozemstvu, Dokumentacija 911, DZSRH, Zagreb, 1996.135

Zbog stjecanja hrvatske neovisnosti i kao posljedica Domovinskog rata mijenjala su se vitalnademografska kretanja i obilježja u naseljima Grada Šibenika. Podruje Grada Šibenika nije bilookupirano, ali je bilo u neposrednoj blizini privremeno okupiranih podruja i crte bojišnice, stalnoizloženo neprijateljskim napadima, tako da su sva naselja na odreeni nain zahvaena ratnimnedaama. Dio srpskog i jugoslavenski orijentiranog stanovništva napušta svoje domove inaselja, bilo zamjenom stanova/kua s hrvatskim stanovništvom koje je živjelo u krajevima inaseljima u kojima je bilo u veini srpsko stanovništvo, bilo privremenim iseljavanjem. Osimtoga, iz privremeno okupiranih podruja u Šibensko-kninskoj županiji, ali i susjednih županija, izVukovara, pa i iz susjedne Bosne i Hercegovine, kao i iz drugih podruja bivše države,privremeno se smjestilo na podruju Grada Šibenika nekoliko tisua prognanika i izbjeglica, ijise broj mijenjao tijekom vremena. Uz navedene migracije razloge pogoršanja demografske sliketreba tražiti u veem broju poginulih i stradalih u Domovinskom ratu meu mlaimstanovništvom, te izrazito veem udjelu u definitivnom iseljavanju meu skupinom mladog izrelog stanovništva, dok je iseljenje sigurno bilo manje zastupljeno meu skupinom starogstanovništva. Prisutan je znatno vei broj osoba s osobnim prihodima i aktivnog stanovništvaizvan djelatnosti, jer je nakon rata veliki broj bivših radnika otišao u mirovinu ili je ostao bezzaposlenja (nezaposleni).Tako je 2001. gustoa naseljenosti u Šibeniku (31 naselje) je 121,17 i manja je za 11,84stanovnika/km 2 nego 1991. godine. Dodamo li tomu podatak da je u Šibeniku tijekom 2002.godine roeno 400 djece, a umrlo 486 osoba prirodni pad od 86 osoba dodatni je doprinos lošojdemografskoj slici.Udjel mladog stanovništva (do 19 godina starosti) je 23,14%, radno sposobnih (od 20 do 64godina) 56,94% i starih stanovnika (65 i više godina) 19,46%. Udjel starako stanovništva je uporastu što nesumnjivo ukazuje na proces demografskog starenja.% stanovništva prema godinama starosti Grad ŠibenikŠibenskokninskažupanijaRepublikaHrvatskaStanovništvo starosti od 0 do 6 godina 7,01 7,52 7,59Stanovništvo starosti od 7 do 14 godina 9,26 9,26 9,41Stanovništvo starosti od 15 do 19 godina 7,01 6,36 6,73Stanovništvo starosti od 20 do 64 godina 55,41 56,94 60,20Stanovništvo starosti 65 i više godina 21,31 19,46 15,63Stanovništvo nepoznate dobi 0,44 0,44Srednja strost 39,8 41,04 39,29Izvor: Popis stanovništva 2001., DZSRH, Zagreb, 2003. (w.w.w.dsz.hr)Udjel žena u ukupnom broju stanovnika grada Šibenika je 51,74%, što je vjerojatno, posljedicaveeg stradanja muškaraca tijekom Domovinskog rata, ali i višeg udjela muškog stanovništva umigracijama, napose u iseljenikim tokovima.Udjel aktivnog u ukupnom stanovništvu Grada Šibenika je 43,20%, neaktivnog stanovništva,napose osoba s osobnim prihodima, tj. uglavnom umirovljenika i primatelja razliitih oblikasocijalne pomoi je 26,75%. Ovako visoki broj umirovljenike populacije odraz je ekonomskekrize i odlaska u mirovinu prije navršene gornje granice radne dobi (64 godine za muškarce i 60godina za žene) kao i odlaska u vojne i invalidske mirovine zbog rata. Zahvaljujui relativnovisokim stopama nataliteta kao i doseljavanju obitelji s veim brojem djece, obujam kontingentaUzdržavano stanovništvo je 30,09% što je znatno niže od ope stope ekonomski aktivnogstanovništva, što je dugorono gledano još jedan negativan okvir za formiranje buduihkontingenata radne snage.136

Stanovništvo Grada Šibenika prema aktivnostimaStanovništvo premaaktivnosti %Ukupno stanovništvo 100Aktivno stanovništvo 43,20Obavlja zanimanje 32,16Osobe s prihodom 26,75Uzdržavano stanovništvo 30,09Izvor: Popis stanovništva 2001., DZSRH, Zagreb, 2003. (w.w.w.dsz.hr)Temeljem popisnih podataka, može ustvrditi da dosegnuta razina obrazovanja stanovništvagrada Šibenika ni izdaleka ne zadovoljava potrebe suvremenog tehnikog, tehnološkog igospodarskog razvoja i relevantan je pokazatelj jednog od iznimno važnih imbenika opegzaostajanja grada i gospodarstva u odnosu na razvijenija podruja ili zemlje svijeta.Bez ikakve škole je 4,75% stanovništva Šibenika, nezavršenu osnovnu školu ima 12,15%stanovništva, završenu osnovnu školu tek 16,27%, završenu srednju školu relevantnih 53,64%,višu i visoku školu svega 12,48%, a magisterij i doktorat svega 0,23% ukupnog stanovništvaGrada. Upravo nedostatak visokoobrazovanog kadra predstavlja konicu bržem oporavkugospodarstva i prepreku snažnijem ekonomskom napretku.Obrazovna struktura stanovništva grada ŠibenikaOBRAZOVANJE Broj PostotakOsnovna škola - od 1 do 3 razreda 2 106 4,88Osnovna škola - od 4 do 7 razreda 3 140 7,27Osnovna škola 7 023 16,27Srednja škola 23 153 53,64Viša škola, VI stupanj fakulteta i struni studij 1 989 4,61Fakulteti, umjetnike akademije i sveuilišni studij 3 399 7,87Magisterij 71 0,16Doktorat 31 0,07Nepoznato 204 0,47Osobe bez škole 2 050 4,75Ukupno stanovnika u Šibeniku 43 166 100,00Izvor: Popis stanovništva 2001., DZSRH, Zagreb, 2003. (w.w.w.dsz.hr)5.2 Gospodarstvo i infrastrukturaGospodarstvo županije Šibensko-kninske zaostaje za drugim županijama u Hrvatskoj, jer jeindustrijska postrojenje uvelike ošteena tijekom rata. Jedino podruje u gospodarstvu kojabilježi stalni rast od 1995. je turizam. Gospodarstvo u županiji je u postupku revitalizacije s137

akcentom na razvoju sektora malog i srednjeg poduzetništva uz veu eksploataciju županijskihprirodnih resursa, obalnog podruja i lokalne tradicije u obrtništvu. Glavni izazov razvojagospodarstva je odljev mlae obrazovane populacije u urbane centre izvan županije, štonepovoljno utjee na razvoj poduzetnikih djelatnosti i odvraa strane ulagae od regije. Novomauto cestom Zagreb-Split koja prolazi pokraj Šibenika oekuje se stvaranje boljih uvjeta zarazvoj županije i grada Šibenika.U županiji postoji duga tradicija morskog ribarstva. Unato tomu prema popisu stanovništva2001. u Šibensko-kninskoj županije u djelatnosti ribarstva bilo je zaposlenih svega 335 ljudi štoje ini manje od 1% zaposlenih. U uzgoju školjkaša danas radi svega 17 zaposlenika. Kljuniproblemi ribarstva danas su nedostatak postrojenja za preradu ribe, prevelik izlov, lošaveleprodajna tržišta i loša kontrola ribljeg fonda. Uzgoj riba i školjkaša smatra se dugoronimrješenjem za poveanje koliine i kvalitete ulova/uzgoja. Kljuni izazovi s kojima je sektorsuoen danas su nedostatak postrojenja za preradu ribe, otpremni centar školjaka, prevelikizlov, loša veleprodajna tržišta i loša kontrola prirodnih resursa.5.3 Cestovni prometGustoa cestovne mreže u županiji je 40,6 km/100 km 2 (hrvatski prosjek 48,4 km/100 km 2 ), štoje znatno manje nego u razvijenim dijelovima srednje i zapadne Europe, gdje je prosjek 77km/100 km 2 . Sveukupna cestovna mreža ima zadovoljavajuu teritorijalnu poziciju, no s niskomrazinom modernizacije i krajnje lošim stanjem elemenata tehnike/prometne potpore. To dovodido niskih prosjenih brzina putovanja, visokih troškova transporta i velikog broja prometnihnesrea.U tijeku je izgradnja Jadranske autoceste: Zagreb (Luko) – Bosiljevo – Split – Dubrovnik (A1).Dio autoceste sa 4 vora/izlaza za povezivanje Šibensko-kninske županije (Pirovac, Skradin,Šibenik i Vrpolje) je izgraen te njegova dužina kroz županiju iznosi 44,5 km. AautocestaZagreb – Split je kljuna prometna veza izmeu Zagreba i Splita koja e omoguiti uinkovitijiprijevoz za cijelu Dalmaciju. Planira se i modernizacija Jadranske autoceste, brze cesteŠibenik-Drniš-Knin-granica B i H i njene veze na jadransku autocestu, brze ceste Graac-Knin-Sinj-Split i brze ceste Knin-Perkovi.5.4 Pomorski prometŠibenska luka je od posebnog meunarodnog i državnog gospodarskog interesa za RepublikuHrvatsku. Gradska luka Šibenik od državnog je znaaja, a direktno je povezana s autocestom.Šibenska luka glavno je prometno središte za prijevoz roba u županiju i iz županije.5.5 Željezniki prometŽeljezniki promet Županije zacrtan je razvojnim dokumentima na državnoj razini: Strategija iProgram prostornog razvitka RH i Strategija prometnog razvitka RH. Razvoj željeznice napodruju Šibensko-kninske županije može se promatrati kroz dvije razvojne etape. Prva jekonsolidacija postojeih željeznikih pruga i kolodvora: Oštarije – Vrhovine – Knin, Knin – Split,Knin –Kistanje – Zadar, Perkovi – Šibenik, te unske pruge Knin – Martin Brod. Druga razvojnaetapa je odraz dugorone strategije povezane uz europske integracijske procese i tokove teretai putnika, a ukljuuje mjere kao što su: poboljšanja elektrifikacije, izgradnja drugog kolosijeka uzpostojee pruge do izgradnje novih pruga velikih brzina i propusnosti. U skladu s takvimstrateškim odrednicama u PP Županije zadržane su sve postojee željeznike pruge i ucrtanplanirani prikljuak radne zone Podi na podruju grada Šibenika na postojeu željezniku pruguPerkovi – Šibenik. U okviru dugorone razvojne perspektive a u skladu sa Strategijom iProgramom prostornog ureenja RH u planu su na osnovi grubih istraživanja trase unesenikoridori novih pruga kroz županijski prostor: Graac – Radui – Oklaj –Šibenik – Split.5.6 Zrani prometU okviru Strategije prostornog planiranja Republike Hrvatske (svibanj, 1999.), lokacija Pokrovnik(opina Drniš) navedena je kao potencijalna lokacija za izgradnju zrane luke kategorije 2C.Potreba za zranom lukom temelji se na uinku jadranske autoceste i blizini industrijske zone138

na Podima. Trenutno županiju opslužuju splitska i zadarska zrana luka do koji je oko 40 minutavožnje.6. Prirodne znaajke6.1 Geografsko-geološko-klimatske znaajke prostora6.1.1 Geografske znaajkeRijeka Krka smještena je u vrlo okršenom predjelu Dalmacije. U makroprostoru krša Dalmacije iitavih Dinarida urezana je izmeu ravnokotarskog prostora, zaravni ikole i Dalmatinskezagore, a sa zapada, sjevera i istoka nadvisuju je planinski masivi Velebita, Dinare, Svilaje iMosora. Izvire u podnožju planine Dinare, tri i pol kilometra sjeveroistono od Knina. Od izvorado uša duga je 72,5 km. Od izvorišnog dijela do utoka u Jadransko more, odnosno do razinePrukljanskog jezera, njezin ukupni pad iznosi 242 m. Slatkovodni dio njenog toka dug je 49 km,a na preostalih 23,5 km osjea se utjecaj slane vode Jadranskog mora. U slatkovodnom dijelutoka prima pet pritoka promjenljive izdašnosti (Kri, Kosovica, Orašnica, Butišnica i ikola, a upotopljenom dijelu uša jednu (Gudua). Uzmemo li u obzir i injenicu da i dio voda rijekeZrmanje od Mokrog polja podzemno pritjee u Krku (vrelo Miljacka), tada se pretpostavlja daopažani hidrogeološki slijev rijeke Krke prekriva površinu od 2500 do 2650 km 2 .Uše rijeke Krke raznolik je prostor složenog reljefa kojeg ine Skradinski kanal, Prukljanskojezero, Kanal sv. Josipa, Šibenski zaljev i Kanal sv. Ante. Dubina potopljenog uša raste od 1m, podno Skradinskog buka, do 42 m, uz tvravu sv. Nikole u kanalu sv. Ante, sa srednjimnagibom od 1,6 m/km. Obale uša su stjenovite, a morsko dno je hridinasto te postupno prelaziu ljušturasto-pjeskovito, ljušturasto-muljevito i muljevito.6.1.2 Geološke znaajkeProstor kojim protjee vodotok rijeke Krke, poevši od izvorišnog dijela oko Knina pa do ušakod Šibenika, izgraen je od vapnenaca i dolomita, te dolomitinih vapnenaca paleozojske imezozojske starosti, ali i od tercijarnih paleogenskih vapnenaca, lapora, pješenjaka ikonglomerata. Kao najmlai sedimenti javljaju se i kvartarne naslage u poljima kroz kojaprotjee Krka i njezine pritoke. U pleistocenu taložena je i sedra, koja se javlja uz gornji tokButišnice, na nizvodnom dijelu vodotoka Kri, kao i u kanjonu Krke nizvodno od Kninskog poljado Skradinskog buka.Korito rijeke Krke usijecalo se u sjevernodalmatinsku kršku zaravan (nastala krajem pliocena ipoetkom pleistocena) tektonski i litološki predisponiranim smjerovima kao posljedica kasnopleistocenskeoledbe. Uzdužni smjer rijeke posljedica je tektonskih rasjeda te rasprostranjenostislabije propusnih karbonatnih naslaga (dolomiti) drugaijeg litološkog sastava unutardobropropusnih karbonatnih stijena i/ili nepropusnih stijena (škriljavi pješenjaci, lapori, glinovitivapnenci i sl.) koje su hidrogeološke barijere za podzemne vode unutar vodonosnih kabonatnihstijena. Mladi, neotektonski rasjedi, iji je smjer pružanja uglavnom sjever-jug, uvjetovali susmjer toka na onim mjestima gdje rijeka “presijeca” dominantne geološke strukture. Za vrijemeposljednje Würmske oledbe (18.000 godina) kada je razina mora bila oko 120-125 metara nižaod današnje tadašnja rijeka usijecala je kanjon do južne obale otoka Zlarina. Zbog opegotapanja ledene kore na planeti Zemlji došlo je do dizanja razine mora za 90-95 metara uholocenu (8.500 godina). U to vrijeme dolazi do potapanja današnje jadranske obale, aoblikovano je i uše rijeke Krke od Šibenika do Prukljana.6.1.3 KlimaNajvažniji modifikatori klime uša rijeke Krke su more, iji utjecaj dolinom Krke prodire duboko ukopno, i okolna orografija Dinarida (oblik terena, rijena dolina, nadmorska visina). PremaKöppenovoj klasifikaciji klime podruje toka rijeke Krke ima umjereno toplu kišnu klimu. Srednjagodišnja temperatura zraka je kod uša Krke u more oko 15 o C. Srednja temperatura zraka unajhladnijem mjesecu (sijenju) iznosi 7 o C, a u najtoplijem (srpnju) 24,6 o C. Apsolutno najvišatemperatura zraka zabilježena u Šibeniku iznosila je 39,2 o C, a najniža -10,2 o C. Ovo podruje139

ima stotinjak vedrih dana godišnje, a izravno je obasjano sunevim zrakama oko 2 600 sati.Godišnja koliina oborina u Šibeniku iznosi oko 800 mm. Od listopada do prosinca padnetreina ukupne godišnje koliine oborine pa u to doba rijeka obiluje vodom. Najmanje oborineima ljeti, posebno u srpnju, kada u Šibeniku prosjeno padne tek oko 30 mm oborine.Godišnji hod srednje, srednje minimalne i maksimalne temperature zraka i relativne vlažnostizraka, razdoblje 1961-1900.Koliina oborine i broj dana s koliinom oborine 1 mm, razdoblje 1961-1990.140

WNWWNNWNWN20151050-5 27.5NNENEENEEWSWESESWSSWSSSESEVJETARslabi vjetar (1-3B)umjereni vjetar (4-5B)jaki vjetar (6-7B)Godišnja ruža vjetra u Šibeniku, razdoblje 1961-1990.U Šibeniku prevladavaju vjetrovi iz sjeveroistonog i zapadnog ili jugozapadnog smjera. Zimi je u svimterminima prevladavajui vjetar iz sjeveroistonog smjera (bura). U ostalim godišnjim dobima ujutarnjim i veernjim satima prevladava sjeveroistonjak, naješe slabi, dok u popodnevnim satimaobino puše slabi maestral, koji u Šibeniku puše iz zapadnog ili jugozapadnog smjera.6.2 Hidrološke znaajkeZa ukupni vodni režim vodotoka Krke znaajno je planinsko podruje iz kojeg se prihranjujuvode Butišnice, Orašnice, Mraaja, Došnice, Radljevca i Kria. Drugo Idvojeno podruje sukrška polja ili, bolje reeno, polja u kršu, kao: Plavno, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje sa svojimvodotocima. Tree je Sjevernodalmatinska zaravan u kojoj su, vezano uz podzemnu cirkulaciju,znaajni dotoci izvor-špilja Miljacka, podvodni izvori ("vrulje") u vodotoku Krke i izvor Torak ukanjonu ikole.Najznaajniji imbenici koji utjeu na fizikalno-kemijska svojstva uša rijeke Krke irasprostranjenost školjkaša su površinski dotoci slatke vode rijekom Krkom, ikolom i Guduomi miješanje slatke i slane vode u pridnenom sloju.Analizom karakteristinih godišnjih vodostaja i protoka (minimumi, srednjaci i maksimumi), urazdoblju 1951.-2000. apsolutno najmanji protok od 4,99 m 3 s -1 , registriran je u listopada 1961.,a najvei, od 565 m 3 s -1 , u prosincu 1982. godine, dok je prosjeni protok 52,7 m 3 s -1 .H (cm)160140120HminHsredHmax100806040200I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIISlika 6. Karakteristini mjeseni vodostaji na postaji Skradinski Buk Gornji, razdoblje 1951. - 2000.T (god)141

Q (m 3 /s)600500QminQsredQmax4003002001000I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIISlika 7. Karakteristini mjeseni protoci na postaji Skradinski Buk Gornji, razdoblje 1951. - 2000.T (god)Karakteristini mjeseni vodostaji i protoci na istoj postaji i za navedeno analizirano razdoblje. Iztih podataka vidi se da su najmanji mjeseni protoci u kolovozu, a najvei u prosincu.Plimni val smanjuje se od kraja uša prema Skradinu i kod tvrave sv. Nikola (Šibenik) je oko40 cm, a u Prukljanskom jezeru oko 20 cm. Dotok slatke vode, uz mali plimni val, uzrokujeizraženu haloklinu, koja je esto i termoklima te piknoklima. Slanost i debljina površinskogslatkog sloja vode uša Krke ovisi o dotoku slatke vode rijekom, brzini površinskog i pridnenogstrujanja, plimi i oseki, te smjeru vjetrova, a kree se od 1 na površini do 39 psu pri dnu.Najvee godišnje amplitude slanosti poveavaju se od mora uzvodno (20, odnosno 30 psu).Dubina halokline najviše ovisi o dotoku slatke vode i njezin raspon je od 0,2 do 6,3 m. Boatisloj u ušu nizvodno se stanjuje jer se zaslanjuje dotokom mora. Na dubinu boatog sloja utjeei vjetar, pogotovo bura koja ima jaki utjecaj na brzinu izmjene vode u ušu. Struja nizvodno oddotoka slatke vode je u rasponu od 1 do 20 cm/s, a amplituda struje plime i oseke, u donjemdijelu uša, je oko 20 cm/s. Uz udare vjetra ukupna struja u kanjonu može biti do 50 cm/s.Prozirnost u Šibenskom zaljevu je oko 12, a u Šibenskom kanalu oko 15 m. Termikastratifikacija u ušu postoji tijekom cijele godine, a temperatura se kree od 4,8 (sijeanj) do25,6 o C (kolovoz). Neposredno ispod halokline u ljetnom razdoblju zabilježena je temperaturaod 31 o C. Koliina kisika otopljenog u vodi, na površini, u zimskom razdoblju prelazi vrijednostod 15 mg/l. Gotovo cijele godine prisutna je hipersaturacija (poveana koliina otopljenogkisika), osim ujesen, kada se koliina u pridnenim slojevima gornjeg dijela uša (odPrukljanskog jezera prema Skradinu) spušta na vrijednosti ispod 1 mg/l. Srednje vrijednostiotopljenog kisika površinske vode uša rijeke Krke kreu se izmeu 80 i 120%. Hipoksija(smanjena koliina kisika) prirodna je pojava, a uzrokovana je potrošnjom kisika prilikomraspada organske tvari na morskom dnu (istaloženi uginuli slatkovodni fitoplankton).142

6.3 Znaajke primarne produkcije6.3.1 Hranjive tvariGlavni izvor hranjivih soli u ušu rijeke Krke prirodni su donosi hranjivih soli, ispiranje okolnihsedimenata, biološkom razgradnjom organske tvari (aktivnost bakterija, heterotrofnih flagelata,cilijata i mikrometazoa) i donos otpadnih voda gradske kanalizacije. Koncentracija hranjivih soliu ušu je relativno niska. U ljetnom razdoblju u proširenom dijelu uša koncentracija amonijaka(NH 4 ) je od 0,8 do 1,0 mmol/m 3 . Koncentracija nitrita (NO 2 ) najvea je iznad halokline (0,12mmol/m 3 ) i opada prema dnu (0,03 mmol/m 3 ). Koncentracija nitrata (NO 3 ) takoer opada odpovršine prema dnu i kree se u raponu od (0,08-0,15 mmol/m 3 ). Koncentracija ukupnog dušika(TIN) prati trend raspodjele dušika (NH4). Koncentracija fosfata (PO 4 ) najvea je u površinskomsloju (0,41 mmol/m 3 ), iznad halokline, i opada prema dnu. Koncentracija silikata (SiO 4 ) najveaje na površini i takoer opada prema dnu (1,9-0,5 mmol/m 3 ). U kanjonskom dijelu ušakoncentracije amonijaka (NH 4 ) vea je iznad halokline (1,2-1,0 mmol/m 3 ). Koncentracije iraspodjela nitrita (NO 2 ) kretala se u rasponu od 0,1 do 0,03 mmol/m 3 ), a koncentracije nitrata(NO3) od 2,2 do 0,3 mmol/m 3 ). Koncentracije ukupnog dušika (TIN) je od 3,5 mmol/m 3 napovršini do 1,2 mmol/m 3 na dubini 5 m. Koncentracija fosfata (PO 4 ) podjednaka je iznadhalokline, tako i ispod halokline, i kree se od 0,04 do 0,08 mmol/m 3 ). Koncentracije silikata(SiO 4 ) opada ispod halokline, a kree se od 10,7 do 2,6 mmol/m3).Krka dubina/m NO 3 NO 2 NH 4 TIN PO 4 SiO 4Kanjon 0 2,239 0,113 1,184 3,536 0,053 10,0401,5 2,006 0,072 0,985 3,063 0,067 8,8353 1,104 0,053 0,676 1,832 0,048 10,7435 0,358 0,037 0,862 1,257 0,039 5,19010 0,165 0,030 0,979 1,174 0,043 2,57920 1,031 0,112 1,066 2,209 0,087 6,981Uše 0 0,155 0,124 0,880 1,159 0,410 1,8971 0,136 0,091 0,800 1,026 0,333 1,5672 0,138 0,075 0,793 1,007 0,227 0,8105 0,087 0,023 0,992 1,102 0,039 0,52210 0,143 0,030 1,066 1,239 0,034 0,469Tablica . Vertikalna raspodjela nitrita, nitrata, amonijaka, ukupnog dušika, fosfata i silikata ukanjonu i ušu rijeke KrkeRaspodjela hranjivih soli ukazuje na dominantan utjecaj slatkovodnih donosa, ali i na utjecajbioloških procesa u ušu na njihove razine te sezonsku i prostornu raspodjelu. Koncentracijahranjivih soli u akvatoriju je u direktnoj funkciji fitoplanktonske proizvodnje. Najvažnije hranjivesoli, iji unos slatkim vodama omoguava poveani cvat fitoplanktona u ušu, su nitrat i silikat.Njihove koncentracije u površinskom sloju ponekad su vee od 20 µmol/l. Koncentracije nitrata isilikata u pridnenom sloju su 10-ak puta niže nego u površinskom sloju te je morski slojkarakteriziran vrlo niskim koncentracijama biomase fitoplanktona. Koncentracija fosfata u ušuvrlo je niska i fosfor je najvjerojatnije limitirajui nutrijent za primarnu produkciju, ali i zabakterijsku aktivnost. Dotok komunalnih otpadnih voda grada Šibenika (0,3 m 3 /s) u odnosu naprotok rijeke Krke zanemariv je, osim tijekom ljeta, kada je protok rijeke znatno smanjen akoliine komunalnih otpadnih voda poveane uslijed turistike sezone.6.3.2 Organske tvariIstraživanja organske tvari u rijeci Krki ukazuju na izražene sezonske promjene sadržajapovršinski aktivnih tvari (PAT) i otopljenog organskog ugljika (DOC), s najnižim prosjenimvrijednostima u zimskom razdoblju i višim u ljetnim mjesecima. Rijeka Krka svrstava se u visokukategoriju kakvoe vode s vrlo niskim sadržajem organske tvari, uglavnom autohtonogpodrijetla, osim uz naseljena mjesta, koja su izložena antropogenom utjecaju. Visovako jezeroglavni je izvor autohtone organske tvari za cijelo uše, te ima izuzetno važnost u uzgoju143

školjkaša. Zbog izražene raslojenosti vodenog stupca organska tvar se u vertikalnom profilunakuplja na granici slatke i morske vode. Najvei sadržaj površinski aktivnih tvari zabilježen je uboatom sloju gdje je koncentracija u rasponu od 0,08 do 0,32 mg/l što, dok je koncentracija umorskom sloju do 0,08 mg/l, a u površinskom slatkom sloju u rasponu od 0,04 do 0,16 mg/l.6.3.3 Sezonska i vertikalna raspodjela ugljikohidrataKoncentracija ukupnih ugljikohidrata i odnos otopljenih (DTCHO) i partikularnih (PTCHO)ugljikohidrata u uu rijeke Krke pokazaju znatne sezonske varijacije. Koncentracija ukupnihugljikohidrata kree se u rasponu od 55 do 1107 µg C/l, a najviša koncentracija izmjerena je upovršinskom slojupokraj Šibenika. Raspodjela DTCHO karakterizirana je tipinim maksimumomtijekom ljeta, u eutrofnom površinskom sloju, što ukazuje na njezinu povezanost s dinamikomfitoplanktona. Najviša koncentracija DTCHO (990 µg C/l), zabilježena u srpnju, najvjerojatnije jenastala kao rezultat aktivnosti dijatomejskog cvata u uvjetima snažne nutrijentne limitacije.Varijabilnost PTCHO nešto je slabije izražena. Zbog poveanog donosa hranjivih soli tijekomproljea koncentracije ugljikohidrata rastu, a posebno koncentracije PTCHO (do 616 µg C/l).Koncentracija DTCHO u površinskom sloju tijekom zimskog razdoblja 3 do 5 puta je niža nego uljetnom maksimumu, što ukazuje na znatnu akumulaciju CHO u ušu u toplijem dijelu godine.Akumulacija je nešto slabije izražena u morskom sloju, a maksimum je zabilježen na prijelazuproljea u ljeto.Vertikalne raspodjele PTCHO i DTCHO uvelike se razlikuju. Najviše koncentracije PTCHOopažene su u boatom sloju (do 3 m), dok su u morskom sloju u pravilu vrlo niske. NastajanjePTCHO može se povezati s bujanjem fitoplanktona, koje potie unos hranjivih soli, pretežno uboatom sloju. U pojedinim sezonama uoen je još jedan maksimum PTCHO, koji je smještenna haloklini, što ukazuje na akumulaciju fitodetritusa na meusloju izmeu boatog i morskogsloja. Ovaj proces može biti vrlo izrazit u situacijama kad zbog halofobnog šoka doe domasovnog ugibanja slatkovodnog fitoplanktona. Dok kod partikulatnih ugljikohidrata opažamonaješe kontinuirano smanjenje koncentracije s poveanjem dubine, kod otopljenihugljikohidrata vertikalna raspodjela pokazuje razliite oblike. Na haloklini se koncentracijaDTCHO skokovito mijenja, s tim da u slojevima ispod halokline naješe dolazi do smanjenja,ali je u nekim sluajevima zabilježeno i poveanje.6.4 Biološke znaajke prostora6.4.1 FitoplanktonUše rijeke Krke, radi velikog unosa hranjivih tvari rijekom i znaajnih varijacija ekološkihfaktora, odlikuje se velikim oscilacijama u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu fitooplanktona.Prema koliini fitoplanktona donji dio uša rijeke Krke jako je eutrofizirano. Najvee vrijednostikoncentracije klorofila a bile su naješe tijekom hladnijeg doba godine, a gustoe heterotrofnihbakterija u razdoblju rujan-listopad. U Pruljanskom jezeru koncentracija klorofila a je do 3 mg m -3 , Šibenskom zaljevu do2 mg m -3 , a u Šibenskom kanalu do 1 mg m -3 . Maksimalna gustoamikrofitoplanktona u šibenskoj luci na površini (travanj) dostiže 1,6 x 10 7 l -1 stanica. Nakupljanjefitoplankona (dinoflagelata) najizraženije je uz haloklinu, a intenzivni”cvat” zabilježeno je upodpovršinskom sloju. U ušu rijeke Krke utvreno je ukupno 94 vrste fitoplanktona, skupina:(Cyanobacteria - 4 vrste, Euglenophyta - 1 vrsta, Chrysophyta - 60 vrsta Chrysophyceae - 1 iBacillariophyceae - 59, Dinophyta - 26 vrsta Desmophyceae - 4 i Dinophyceae - 22 iChlorophyta - 3 vrste). Prevladavaju dijatomeje Asterionella formosa, Chaetoceros spp.,Skeletonema costatum i Pseudonitzschia complex. Pored morskih svojti u gornjem dijeli ušanalaze se i brojne svojte slatkovodnog fitoplanktona koje rijeka donosi zi Visovakog jezera.Slatkovodni fitoplankton radi porasta slanosti vode brzo ugiba i tone te ga na izlazu izPrukljanskog jezera više nema. Raspadnute stanice oslobaaju organske tvari koje seuglavnom nakupljaju na haloklini. Daljnijm raspadanjem i remineralizaciom do hranjivih tvariznaajno utjeu na obogaenje uša i razvoj morskog fitoplanktona.Istraživanjima fitoplanktona u Prukljanskom jezeru determinirano je 89 svojti i utvrena jepodjednaka zastupljenost dviju skupina mikrofita, Bacillariophyceae (Diatomeae – 43 vrste) iDinophyta (Dinoflagellatae – 44 vrste). Broj vrsta, dijatomeja i dinoflagelata, neznatno je rastao144

u toplijem dijelu godine, a zapaženo je se broj vrsta mikrofita poveava od površine prema dnujezera. U Pruklanskom jezeru cvatnje autotrofnog cilijata Mesodinium rubrum uobiajene su uproljetnom razdoblju. Maksimalna gustoa fitoplanktona u Prukljanskom jezeru ispod haloklineiznosi 1,4 x 10 6 l -1 stanica (sijeanj). Prvladavaju dijatomeje Asterionella formosa , iPseudonitzschia complex.Analizom sadržaja probavnog trakta jakovske kapice (Pecten jacobaeus L.) utvreno je 16 vrstamikrofita, meu kojima su prevladavale dijatomeje. Dominacija dijatomeja u probavnom traktujakovske kapice može se povezati s boljom ingestijom i probavljivošu dijatomeja u odnosu nadruge skupine mikroalga. U probavnom traktu dagnje (Mytilus galloprovincialis) u ušu rijekeKrke utvreno je 18 vrsta fitoplanktona, meu kojima su takoer prevladavale dijatomeje.U sastavu fitoplanktona zabilježen je dinoflagelat Gonyaulax polyedra, potencijalno toksinavrsta, s maksimalnom gustoom od 6 x 10 7 stanica l -1 , koji je u listopadu 1988. u Prukljanskomjezeru, ispod halokline u morskom sloju, uzrokovao potpovršinsko cvjetanje mora. Njegovtoksian uinak na ljude do danas nije zabilježen, ali injenica da pojava cvata dinoflagelataporodica Protogonyaulax, Gonyaulux i Dinophysis, koji sadrže fitotoksine (akumuliraju se uprobavilu i dijelom u tkivu školjkša), može imati pogubne posljedice za ljudsko zdravlje i život,potrebno je istražiti njegovu toksinost (“mouse-test”), jer je potencijalna prijetnja buduemkontroliranom uzgojm školjkaša.6.4.2 ZooplanktonVisoka organska produktivnost fitoplanktona u ušu pogoduje razvoju bogatih populacijazooplanktona. Glavni predstavnici mikrozooplanktona uša rijeke Krke su od Protozoa cilijati itintinini, a od Metazoa mali kopepodi, njihove liinke (naupliji i kopepoditi), te liinke razliitihdrugih životinja (bentonskih organizama i planktonskih tunikata). Meu cilijatima dominantne suvrste Strombidium strobilus, Tontonia apendiculariformis i Lohmanniella spiralis. Najveagustoa cilijata u Prukljanskom jezeru je u proljee (maks. 247 jed. l -1 na dubini 5 m), sasrednjom vrijednosti od 98 jed. l -1 , a ostali dio godine ne prelazi 35 jed. l -1 . U Šibenskom zaljevuciljati su u cijelom vodenom stupcu prisutni itave godine, a izrazito dominiraju u prijelaznoj ihladnoj sezoni. U pravilu najviše vrijednosti gustoe su u površinskom sloju postaje. Tijekomcijelog ljeta gustoa populacije prelazi 1 000 jed. l -1 , a apsolutni maksimum od 10 770 jed. l -1zabilježen je u rujnu, s izrazitom dominacijom vrste Lohmanniella spiralis.Fauna tintinina uša rijeke Krke raznolika s potvrenim nalazima 30% poznatih vrsta jadranskogmora, meu kojima dominiraju estuarske i obalne vrste iako se u Šibenskom zaljevu u velikombroju jedinki pojavljuju i vrste otvorenog mora. Broj i gustoa tintinina izuzetno je siromašna jezimi i u proljee. Gustoa u Prukljanskom jezeru raste postupno i u listopadu dostiže maksimumod 31 jed. l -1 . U Šibenskom zaljevu maksimalna gustoa ukupnog broja tintinina od 3 542 ind. l -1je u rujnu 1997. godine na 5 m dubine. Meu njima samo tri vrste tintinina dosežu vrlo visokevrijednosti gustoe: Tintinnopsis minuta 2300 ind. l -1 u listopadu, Helicostomella subulata, 2 300ind. l -1 u rujnu i Eutintinnus tubulosus 2 600 ind. l -1 u srpnju 2002. godine.Rotatoriji se u ušu pojavljuju samo sporadino u površinskim slojevima. Maksimum od 480 jed.l -1 je u rujnu na 5 m dubine, a naješe vrste su sporadino Synchaeta curvata i S. neapolitana.U Šibenskom zaljevu i Prukljanskom jezeru, kao u svim morskim sredinama, najraniji razvojnistadiji kopepoda su najbrojniji. Vrlo velike gustoe zabilježene su u toploj i u prijelaznoj sezoni,dok su zimi uobiajeno niske. Najvea gustoa populacije je zbog snižene slanosti uglavnom usloju ispod 5 m dubine. U Prukljanskom jezeru srednja vrijednost nauplija je 86 jed. l -1 , amaksimum od 985 jed. l -1 zabilježen je u svibnju. U Šibenskom zaljevu srednja vrijednostnauplija je 38 jed. l -1 , što je znatno manje nego u ostalim zaljevima uz istonu obalu jadranskogmora. Najvea gustoa nauplija od 105 jed. l -1 zabilježena je u srpnju.Kalanoidni kopepodi su prvenstveno herbivorni organizmi važni u regulaciji fitoplanktonskeproizvodnje. Stalno su prisutni u planktonu estuarija s relativno niskim vrijednostima gustoetijekom toplog i zimskog razdoblja te na površini i pridnenim slojevima postaje. Vrijednostigustoe kalanoida u pravilu su povišene tijekom prijelazne sezone u subpovršinskim slojevima.Maksimum od 56 je. l -1 zabilježen je u rujnu na 10 m dubine, a dominirali su kopepoditski stadiji iodrasle jedinke vrste Paracalanus parvus.145

Oitonidni kopepodi su stalno prisutni u ušu, meutim, s izrazito niskim vrijednostima napovršini. Kvantitativno su vrlo važni kopepodi za toplog i prijelaznog razdoblja. Iznimno visokagustoa jedinki zabilježena je u lipnju u subpovršinskim slojevima (5 i 10 m) s vrijednostima od160 jed. l -1 . U populaciji dominiraju kopepoditi i odrasle jedinke vrste Oithona nana, dok je O.similis malobrojna.Od ostalih kopepoda zabilježeni su, iako slabo zastupljeni, onceidi, kao važni karnivornikopepodi svih ekosustava mora. U ušu rijeke Krke javljaju se sporadino u dubljim slojevima sniskim vrijednostima gustoe populacije. Najviše onceida, 12 jed. l -1 , zabilježeno je usubpovršinskom sloju. Dominiraju kopepoditski stadiji i odrasli primjerci vrste Monothula subtilis.Javljaju se i neritika vrsta Oncaea waldemari i vrlo rijetko vrsta otvorenog mora O. zernovi. Odharpaktikoidnih kopepoda Euterpina acutifrons i Microsetella norvegica esti su planktoni uša,ali s vrlo niskim vrijednostima gustoe, koje ne prelaze 15 jed. l -1 .Ostali metazojski organizmi nemaju znaajniju ulogu u ukupnom mikrozooplanktonu, ali supovremeno iznimno brojni u podruju uša, osobito dvije skupine: liinke školjkaša i juvenilneapendikularije. Liinke školjkaša iznimno su brojne, 100 jed. l -1 , u prosincu na 5 m dubine.Juvenilne apendikularije prisutne su povremeno a prosjene gustoe obino nisu vee od 10jed. l -1 . Meutim, katkada je njihova brojnost ekstremna. U rujnu 1998. godine utvreno je 440jed. l -1 na površini i 330 jed. l -1 na dubini od 5 m, a u kolovozu 2001. utvreno je 770 jed. l -1 napovršini i maksimum od 830 jed. l -1 na dubini od 5 m.6.4.3 FitobentosU Prukljanskom jezeru i ušu rijeke Krke na sedimentnom dnu u sloju sniženog salinitetarazvijene su zajednice boatih cvjetnica Zannichellia palustris i Ruppia maritima, koje urazdoblju maksimalne vegetacije (proljee i ljeto) mogu prekrivati 100% morsko dno. Na njimase kao epifiti razvijaju svojte rodova Enteromorpha i Cladophora. Na veoj dubini (ispod 6 m)razvijena je livada morske cvjetnice Zostera noltii. Na stjenovitom dnu do 4 m dubine razvijenaje biocenoza fotofilnih algi, u kojoj prevladava Cystoseira barbata te svojte rodovaEnteromorpha, Cladophora i Ulva.U pojasu od 10 do 30 m dubine mjestimino dolaze «grmovi» alge Stilophora rhizoides takoer,a prisutna je i sluzava busenasta crvena alga Rhodophyta indet. Vrsta Rhodymenia ardissoneiobrasta stijene i školjkaše. Ponegdje u gušim nakupinama nalazi se vrsta Peysonneliasquamaria. Na sedimentu ima nešto vapnenakih koralinacea meu kojima dominira vrstaLithothamnium calcareum.6.4.4 ZoobentosU Prukljanskom jezeru utvreno je 28 vrsta školjkaša. Na stjenovitom dnu, u boatom sloju do 4m, prevladava dagnja (Mytilus galloprovincialis). U morskom sloju na stjenovitom dnu od 4 do 6m brojna je kamenica (Ostrea edulis), a od 6 do 13 m kunjka (Arca noae) i mala kapica (Chlamysvaria). Na ljušturasto-pjeskovitom dnu obitavaju jakovska kapica (Pecten jacobaeus) i (Lima hians).Ostale životinje su zastupljene s malo svojti ali s velikim brojem jedinki, a prevladavaju bodljikašiježinac (Paracentrotus lividus), trp (Cucumaria planci), morski ljiljan (Antedon mediterranea),crvena zvjezdaa (Echinaster sepositus) i zmijaa (Ophidiaster ophidianus). Brojni su bodljikavivolak (Murex brandaris), mješinice (Halocynthia papillosa, Phallusia mammilata, Phallusiafumigata i Microcosmus sulcatus), žarnjaci (Cladocera cespitoosa, Cerianthus membranaceus iVeretillum cynomorium), te mnogoetinaš (Serpula vermicularis).U ušu rijeke Krke utveno je 30 vrsta školjkaša. Najbrojnije svojte stjenovitog dna su dagnja(Mytilus galloprovincialis), kamenica (Ostrea edulis), kunjka (Arca noae), kamenotoac (Petricolalithophaga) i prstac (Lithophaga lithophaga), a muljevitih i ljušturastih dna kuica (Tapesdecussatus), prnjavica (Venus verrucosa) i jestiva sranka (Cerastoderma glaucum), kojunalazimo u gustoama veim od tisuu jedinki po etvornom metru. Od porodice ešljaa(Pectinidae) nalazimo malu kapicu (Chlamys varia) i kraljiinu kapicu maju nogu (Chlamyspesfelis) i jakovsku kapica (Pecten jacobaeus). Od ostalih životinja veim brojem zastupljenesu: ježinac (Paracentrotus lividus), obini trp (Holothuria tubulosa), morski ljiljan (Antedonmediterranea), crvena zvjezdaa (Echinaster sepositus), kvrgava zvjezdaa (Marthasteriasglacialis), bodljikavi volak (Murex brandaris), kvrgavi volak (Murex trunculus), mješinice146

(Halocynthia papillosa, Phallusia mammilata i Microcosmus sulcatus), žarnjaci (Cladoceracespitoosa, Anemonia sulcata i Actinia equina) i mnogoetinaš (Serpula vermicularis).U boatoj vodi uša rijeke Krke izlov prirodnih populacija školjkaša tradicionalna je djelatnost.Izlovljavaju se gotovo sve gospodarski znaajne vrste: kamenica (Ostrea edulis), dagnja(Mytilus galloprovincialis), jakovska kapica (Pecten jacobaeus), mala kapica (Chlamys varia),prstac (Lithophaga lithophaga), kunjka (Arca noae), kuica (Tapes decussatus), prnjavica(Venus verrucosa) i jestiva sranka (Cerastoderma glaucum).6.4.5 Kompetitori i predatoriO uincima kompetitora (takmaci u prehrani i prostoru) i predatora (grabežljivci) na kontroliraniuzgoj školjkaša u ušu rijeke Krke ne postoje sustavna istraživanja, ve samo pojedinapraktina opažanja o njihovom prostornom i vremenskom pojavljivanju. U kontroliranom uzgojuškoljkaša obraštajni organizmi (poliheti, ascidije, brijozoji, neke vrste školjkaša i neke vrste algi)javljaju se na uzgojnoj opremi i/ili na uzgajanim školjkašima. U obrštaju kolektora za prihvatmlai dagnji težinski je najzastupljeniji mješinica (Phallusia mammilata). S jedne stane svojimprisustvom (kompetitori u hranidbi školjkaša) utjeu na slabiji rast uzgajanih školjkaša, a s drugestrane svojim prisustvom (prostorni kompetitori) znatno optereuju i ošteuju uzgojnu opremu teesto uzrokuju mehanika ošteenja. Obraštajni organizmi (ciripedni rak Balanus sp. imnogoetinaš (Serpula vermicularis) narušavaju estetski izgled školjkaša, te smanjujukomercijalnu vrijednost školjkaša i zahtijevaju dodatni rad na njihovom išenju. Ponekad se naškoljkašima i kolektorima za prihvat mlai u veem broju nalaze crvena moruzgva, smeavlasulja i neke vrste spužava. Najznaajniji predatori školjkaša su: kvrgava zvjezdaa(Marthasterias glacialis), kvrgavi volak (Murex trunculus) i bodljikavi volak (Murex brandaris),rak (Maia verrucosa). Na morskom dnu ispod uzgajališta u ušu rijeke Krke uvijek se u možepronai vei broj kvrgavih zvjezdaa i volaka, koji ine velike štete ako kolektori ili uzgojnaoprema dodiruju dno ili za vrijeme nevremena padne na dno. Takoer je primijeeno da kvrgavezvjezdae u postupku kolektiranja mlai ešljaa u ušu rijeke Krke ini i do 100% štete ako zavrijeme planktonskog razvoja uu u sabirne mreže. Od potencijalnih predatora školjkaša u ušuzabilježen je i vei broj riba: (komara (Sparus aurata), pagar (Sparus pagrus), pic (Diploduspuntazzo), šarag (Diplodus sargus), fratar (Diplodus vulgaris), zubatac (Dentex dentex), akrajem jeseni u veem broju i zubatac krunaš (Dentex gibbosus).6.4.6 ParazitiParaziti školjkaša u ušu rijeke Krke do danas nisu sustavno istraživani ali postoje zabilježenisporadini nalazi (mikrosporidij Chytridiopsis mytilovu, trematod Bucephalus mytili, kopepodMytilicola intestinalis, rak Pinnotheres pisum). Obzirom da postoje saznanja iz literature onjihovim uincima na smanjeni prirast i indeks kondicije te slabiji rasplodni ciklus školjkaša ubudue e se toj problematici trebati posvetiti više pažnja.147

148

Dodatak 3:Stanje i analiza školjkarstva na podrujuNovigradsko more/Velebitski kanal ijugoistona strana otoka Paga149

150

1. Trenutne i planirane zone uzgojaUzgoj školjkaša na podruju Novigradsko more/Velebitski kanal i jugoistona strana otoka Pagaje utvren županijskim prostornim planom Zadarske županije. Planom su obuhvaena morskapodruja, bez utvrivanja ili planiranja potrebnih sadržaja obalne infrastrukture. To nije bilo nitimogue napraviti bez poznavanja intenziteta mogue proizvodnje koja gotovo da nije postojalau vrijeme donošenja prostornog plana. Planiranje nepostojee ili slabo razvijene djelatnosti uprostoru, na naelu „planiranjem u razvoj“, ima teorijsku dosljednost i pretpostavlja priželjkivanired tijekom njenog razvoja, ali krije i opasnost koenja spontano-kreativnog razvoja. ima istouforme koja je s urbanistiko-pravnog stajališta vrlo poželjna jer. Za dinamian pristup korištenjaprostora, koji je diktiran razvojem civilnog društva, potrebno je pomaknuti težište planiranja sjednoznanog ucrtavanju djelatnosti na adaptivno integriranje aktivnosti u prostoru, koje nužnoprati upravljanje temeljeno na utvrenim pravila korištenja prostora.Postojea školjkarska aktivnost je uglavnom obiteljskog organizacijskog tipa, koja je još uvijek uveem dijelu u podruju sive ekonomije, iako zadnjih godina znaajno promovirana isubvencionirana od države, nije sposobna sama planirati svoj razvoj prema modernojtehnološki i tržišno održivoj industriji, posebice u svjetlu skorog pristupanja EU.Slika 1. 2. i 3. prikazuju podruja u Zadarskoj županiji koja su obuhvaena ovim dokumentom, akojima je prostornim planom predvien uzgoj školjkaša.Slika 1. Novigradsko more: planirane zone uzgoja školjkaša H151

Slika 2. Velebitski kanal: planirane zone uzgoja školjkaša HSlika 3. Jugoistona strana otoka Paga: planirane zone uzgoja školjkaša HProstornim planom ZŽ su odreena podruja za uzgoj školjkaša kao zona 2, što znai damarikultura ima najvei prioritet meu djelatnostima i da se dozvoljavaju i druge djelatnosti kojesu kompatibilne s planiranim uzgojem školjkaša. Ovako široko odreivanje uzgojnih podrujapostiže potrebna zaštitu, ali neodreenost unutar podruja otežava uklapanje drugih aktivnosti uprostor.2. Analiza postojeeg stanjaŠkoljkarstvo u Novigradskom moru je bilo poznato još u 17. stoljeu kada su se kameniceizlovljavale i odvozile u inozemstvo. Venecija je zbog poraslog interesa za izlov školjkaša uvela152

posebnog pobiraa desetine te zakupninu za sakupljanje školjkaša. Austrougarska pomorskauprava je 1985 u N.m. odredila tri zone sakupljanja kako bi sprijeila prelov i samo se jednazona godišnje mogla iskorištavati. U Novigradskom moru se spominje nekoliko velikih pomoraškoljkaša 1872, 1877, 1948 i 1956 godina ranije i nedavno u devedesetim godinamadvadesetog stoljea nakon ega se prirodne populacije još nisu potpuno obnovile. Pomori sepovezuju s naglim i velikim dotokom slatke vode. Nakon drugog svjetskog rata se pokušalo sintenzivni uzgojem dagnji ali je zbog nepoznavanja tehnologije došlo do preoptereenjauzgojnih instalacija koje su popucale pod teretom.Novigradsko more je od davnina bilo poznato kao izvor divlje dagnje koja je kod lokalnogstanovništva imala status poznatog proizvoda. Posebne prilike u hidrodinamici i ekologijiNovigradskog mora su pogodovale najboljoj kvaliteti školjke u ljetnom periodu što se poklopilo sturistikom sezonom. Tijekom posljednjih 20 godina se poveao i broj autonomnih ronilaca kojisu nekontrolirano sakupljali školjakše meu kojima su dominirale dagnja i Jakubova kapica.Sadašnje stanje prirodnih naselja ne daje ekonomine rezultate kod sakupljanja pa je pokazaninteres za podizanje uzgajališta. Osim sakupljanja dagnji u podruju obuhvata projekta jeprisutan sve vei broj sakupljaa brbavice (Venus veucosa) koji nelegalno opskrbljuju mnogerestorane.Postojee školjkarstvo u Zadarskoj županiji je slabo razvijeno. Svega etiri mala uzgajivaapokušava uspostaviti uzgoj dagnji koji do sada ne predstavlja gospodarski znaajnu djelatnost ulokalnim sredinama. Uzgojene školjke za razliku od nekad divljih populacija nemaju statuspoznatog proizvoda kod graana županije. Treba naglasiti da je ipak jedan uzgajiva uNovigradskom moru postigao certificirati ekološku proizvodnju te jedini ima registrirani otpremnicentar.Ovakvo stanje ukazuje na potrebu cjelovitijeg planiranja razvoja školjkarstva posebno s pozicijepribližavanja EU, gdje se ne toleriraju polu-legalni i pol-ureeni sustavi kakvim možemo opisatisadašnje školjkarstvo u zoni.Temeljem utvrenih zona za marikulturu, odnosno zona za uzgoj školjkaša koje ine sastavnidio ŽPP, Zadarska županija je do sada dodijelila 4 koncesije na pomorskom dobru za potrebeuzgoja školjkaša (Otok Pag - uvale Stara Povljana, Novsko ždrilo, Velebitski kanal - uvalaSeline, Novigradsko more – Prdelj). Dodijeljene su i 2 koncesije za uzgoj školjkaša u polikulturisa bijelom ribom (Otok Pag - uvala Dinjiška). Sukladno izdanim koncesijama Ministarstvopoljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja do sada je izdalo 4 povlastice uzgoj školjkaša 2povlastice za uzgoj školjkaša u polikulturi sa lubinom i komarom. Ukupna površina ovihkoncesija i maksimalni kapaciteti u predmetnim zonama su prikazane u tablici 1. Ukupnouzgojena koliina ne prelazi 30 tona školjkaša i to gotovo iskljuivo dagnjiTablica 1. Pregled izdanih koncesija za uzgoj školjkaša u zonama s maksimalno dopuštenimkoliinama godišnje proizvodnje.Lokacija Površina Kapacitet uzgoja Trajanje koncesijeOtok Pag, uvala Stara Povljana50 tona daganja i kamenica600013.12.2026.Novsko ždrilo 6300 45 tona daganja 01.03.2008.Velebitski kanal, uvala Seline 3200 50 tona daganja 21.02.2015.Novigradsko more, Prdelj 5000 50 tona daganja 17.09.2017.Otok Pag, uvala Dinjiška 1000020 tona daganja i kamenica30 tona lubina i komare 17.01.2015.Otok Pag, uvala Dinjiška 500030 tona daganja i kamenica20 tona lubina i komare 17.09.2017.U podruju obuhvata ove studije nema izgraenih otpremnih centara na kopnu i prostornimplanovima nije predviena njihova izgradnja. S obzirom na sve vee zahtjeve pri odobravanju153

ovakvih objekata upitna je uobiajena koncepcija jedan uzgajiva- jedan otpremni centar. U tomsmislu bolje je oekivati interes za izgradnju veeg otpremnog centra na temelju pokretanjaznaajnije koliine uzgajanih školjkaša što daje cjelovitu ekonomsku smislenost razvoja sektorauzgoja školjkaša.U prostornim planovima nije predviena obalna infrastruktura za planiranu marikulturu što ih ininepotpunim. Postojei obalni sadržaji mogu biti u funkciji razvoja školjkarstva, ali ne moguodgovoriti potrebi razvijenog školjkarstva nadasve zbog sukob s drugim korisnicima ureeneobale.Na podruju obuhvata projekta veliki je broj nepotpuno ureenih privezišta koja ne udovoljavajuuvjetima u smislu potrebne obalne infrastrukture za razvoj marikukture ili su ve izgraene luke iluice koje su privedene namjeni i traže dodatne zahvate za eventualnu prilagodbu stavljanja ufunkciju za marikulturu.3. Funkcija tržišta kao regulatora i promotora dugoronog razvitkaOpenito se oekuje rast potrošnje plodova mora u zemljama Europe što hrabri investiranje uuzgoj školjaka. U sluaju dagnje, kapacitet hrvatskog tržišta je ve dosegnut postojeomproizvodnjom. Njegov daljnji razvoj traži vee i znaajnije promidžbene aktivnosti na državnojrazini. Europsko tržište dagnje je dobro razvijeno, ali mu je glavno obilježje konkurencija izcijelog svijeta, posebice što se tie preraenih dagnji. Najbolja izvozna tržišta svježih dagnji suFrancuska, Belgija i Italija. Glavna prepreka uspostavljanju uspješnog izvoza dagnji u ovezemlje su mala proizvodnja, ak i u sluaju njezinog višestrukog poveanja, slabe veliineindeksa koliine mesa u ljušturi tijekom veeg dijela godine, i udaljenost pojedinih tržišta.Najbolje izvozno potencijalno tržište je svakako talijansko tržište tijekom ljetnih mjeseci jer suveletržnice i distribucijski centri dostupni u roku od 24 sata. s druge strane dagnja nije oekivaniproizvod na lokalnom turistikom tržištu jer ne predstavlja lokalni proizvod. Za oekivati jeznaajni porast interesa kod gostiju i lokalnog stanovništva kada proizvodnja dagnji osigurakontinuiranu opskrbu svježim proizvodima iz regije.Što se tie drugih vrsta tek treba ispitati uzgojnu isplativost, izabrati najbolju tehnologiju iparalelno s time stvarati lokalno turistiko tržište koje se može promovirati i poetnom veomponudom školjkaša iz drugih uzgojnih podruja Hrvatske.4. Potencijalna oneišenja u prostoru podruju Novigradsko more/Velebitskikanal i jugoistona strana otoka PagaNajznaajniji izvori oneišenja morskog okoliša u podruju zahvata jesu donosi otopljenih isuspendiranih tvari koje donose vode s kopna, a onda i potencijalna oneišenja koja moguuzrokovati pražnjenja kaljužnih i fekalnih voda iz jahti i drugih plovila. Vode s kopna možemopodijeliti na one koje prirodno dotjeu kao površinske i podzemne slatke vode i na antropogenedonose voda iz sustava odvodnje. Donos potencijalnih oneišenja s kopnenih voda se odnosina mogue izvore eutrofikacije za jakih i dugotrajnih oborina i na otopljene tvari koje ispiru sapoljoprivrednih i drugih površina (hranjive soli, pesticidi i dr.). Podaci o donosu hranjivih soli iorganske tvari kopnenim vodama su prilino šturi, ali se iz postojeih podataka o donosuorganskog oneišen ja rijekom Zrmanjom može pretpostaviti relativno mali donos. Cijelopodruje obuhvata projekta ima prioritet turistikog razvoja što smanjuje mogunost izgradnjeindustrijskih zagaivaa, ali se poveava pritisak na otpadne vode. Zato je najznaajnijioekivani izvor oneišenja mora u podruju obuhvata projekta dolazi od buduih ili postojeihsustava odvodnje.Izvadci iz prostornih planova ukazuju na nedostatno i loše ureennu odvodnju. Kako brojstanovnika nije velik, konstatacije o izlijevanju otpadnih voda u vodotok zrmanje ne dajenegativne rezultate na analizama školjkaša u Novigradskom moru. Potencijalni prast privreneogili stalnog stanovnštva može divesti saadašnje povoljno stanje u pitanje ukolko se ne pristupiizgradnji kanalizacijskih sustava. Grad Obrovac je u tom smjieru izradio projektnu154

dokumentaciju cjelovitog sustava kanalizacije sa sustavom za proišavanje. Meutim nisuizvršena oceanografska istraživanja kako bi se utvrdilo najpogodnije mjesto za ispuštanjeobraenih voda. Opina Posedarje, prema prostornom planu, teži veoj izgraenosti turistikihkapaciteta u podruju Novigradskog mora što predstavlja potencijalni izvor oneišenja pa jestoga u listopadu 2007. godine potpisala ugovor o izradi glavnog projekta za Sustavzbrinjavanja otpadnih voda Posedarja koji zajedniki financiraju Hrvatske vode (80 posto) iOpina Posedarje (20 posto), a rok njegove realizacije je 12 mjeseci. Vrijednost sustava jeprocjenjena na približno 40 milijuna kuna. Predvia se poetak graevinskih radova tijekom2009. godine, što obuhvaa gradnju 20 kilometara glavnih kanala, sedam precrpnih stanica,ureaj za proišavanje otpadnih voda (bioproistaa) te gradnju ispusta u recipijent. OpinaStarigrad takoer nema riješenu kanalizacijsku mrežu, postoji samo sustav odvodnje iz hotelaAlan. Obzirom na sve vei broj turista namee potreba za uspostvaom organiziranog kvalitetnogsustava odvodnje. Iz tog razloga pokrenuta je izrada cjelovite projektne dokumentacije ijaizrada je pri završetku. Opina Povljana na otoku Pagu ima prostornim planom odreenopostavljanje mreže sabiranja i odvodnje otpadnih voda koji takoer ima predvienu ugradnjumehaniko-biološkog proišivaa. Sustav je planiran uvažavajui odredbu iz Županijskog PP ukojoj se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u podruje odreeno za uzgoj školjkaša. eta“, teodrediti institucije koje e ga provesti.5. Socio-ekonomske znaajke prostoraStanovništvo u podruju zahvata predstavlja uglavnom ruralno stanovištvo Zadarske županije inaseljenost je uglavnom rijetka. Tako niska naseljenost s druge strane otvara mogunostirazvoja djelatnosti koje nude prirodne znamenitosti za odmor i rekreaciju u prirodi. Takve prilikepokreu sukobe u prostoru izmeu interesnih skupina, posebno zato što odreenom„zapuštenom“ podruju raste pojedinana turistika vrijednosti ako uspije istisnuti ostalepotencijalne korisnike prostora. Sukob interesnih skupina partikularizira prostor razbijajuiprirodne cjeline na interesne teritorije. Zato je u Zadarskoj županiji pokrenuto integralnoupravljanje prostorom koje još nije preneseno iz sektora planiranja u sustav upravljanja.Temeljna odrednica razvoja cijelog podruja obuhvata je oslonjena na turizam i uz njegavezane djelatnosti. Tu se ostavilo prostora i za marikulturu koju je Zadarska županija svrstala udjelatnosti od županijskog interesa. Obalno podruje obuhvata projekta je u nadležnosti velikogbroja lokalnih samouprava (opina Novigrad, grad Obrovac, opina Posedarije, opinaJasenice, opina Starigrad, grad Pag, opina Povljana) što komplicira usklaivanje razvojnihplanova. Poznavajui kompleksnost problema, ali i na temelju injenice da pomorsko dobro nijepodijeljeno na razini lokalne samouprave nego samo na razini županija, Zadarska županija jepreuzela planiranje pomorskim dobrom koje je potrebno detaljnije urediti u skladu s planovimaopina i gradova. Radi važnosti i interesa za razvijanjem turizma na slici (qqq) su dani rasporedi koliina planiranih turistikih sadržaja.Stanovništvo podruja Grada Obrovca raste i broji oko 9000 stanovnika te je sve vei pritisak napodizanje naselja uz Karinskog mora i oko uša Zrmanje (Ribnica). Grad Obrovac ima prioritetu razvoju turizma i tercijarnih djelatnosti, ali se odreena aktivnost planira razvojempoljoprivrede i šumarstva. U popis djelatnosti za koje s planira prostor je ubrojena i marikulturakojoj se daje prednost u u smislu mogueg korištenja mora.Opina Novigrad bilježi konstantan pad broja stanovnika(1368-2001.). Udio aktivnogstanovništva je 2001. godine bio na razini od 35%, a osobne prihode je stvorilo 28% stanovnika.Ribarstvo je nekad predstavljalo znaajni izvor prihoda za stanovnike Novigrada, ali sada sveveu važnost preuzima turizam. Tu treba uraunati i interese vlasnika imovine kojima stvarnoprebivalište nije Novigradu pa su njihovi interesi okrenuti ladanju ili uslužnim djelatnostima.Opina Posedarje spada u II skupinu podruja od posebne državne skrbi. Broj stanovnika(2001.godina) 3.513, Broj nezaposlenih 231 Broj zaposlenih 853. Opina Posedarije planirauspostavu poslovno proizvodne zone od 380 000 m2 u kojoj se planira gradnja graevinanamjenjenih skladištima, servisima, ekološkoj proizvodnji, veletrgovinama, trgovinama,prodajnim salonima te ugostiteljstvu.155

Opina Jasenice broji oko 2000 stanovnika. Razvojni interes opine je kao i drugdje u zoniokrenut tercijarnim djelatnostima. Predviaju u mogunost izgradnje 4 gospodarske zone meukojima je navea zona Bravar (podruje bivše tvornice glinice) od cca 160ha. Ostalegospodarske zone sve zajedno zauzimaju oko 35 ha. Sadržaj tih podruja mora biti okrenut tzv.istoj proizvodnji. U obalnom podruju se planiraju luice ukupnog kapaciteta od 460 vezovakoji bi koristili uglavnom u kontekstu turizma, rekreacije i športa. Posebni naglask se daje nauzgoj stoke i biljnu proizvodnju dok se u izvršnim aktima ne predvia uzgoj školjkaša u moru. Usvakom sluaju je interesantna trajektana luka kao i „luka za prekrcaj glinice” koja u dijelu možedobiti funkciju za potrebe ribara i uzgajivaa iz podruja Novigradskog mora.Opina Starigrad je posebno razvila turistiku djelatnost, koja ima tradiciju ne samo u turizmukoji se vezuje za more, ve i uz nacionalni park Paklenicu koji privlai sve više posjetitelja.Opina Starigrad izmeu drugih djelatnosti ima u vidu i mogui razvoj marikulture sukladno PPZŽ što iskazuje izradom pojedinanih razvojnih projekata. U podruju Selina se nalazi malouzgajalište školjkaša koje je u proceduri kategorizacije proizvodnog podruja.Ukupan brojstanovnika u Opini Starigrad je u opadanju, ali je to posebno izraženo u zapadnom dijeluopine, dok se sam Starigrad održava na razini 1100 stanovnika. Položaj opine koja jeprotegnuta duž obale Velebitskog proimorja u okviru Parka prirode Velebit i s Nacioanalnimparfkom „Paklenica” u pozadini odreuje smještaj najvee koncentraciju razvojnihgospodarskih akitivnosti u priobalju.Grad Pag podrazumijeva šire podruje otoka Paga i samo naselja Dinjiška, Miškovii, Vlašii iSmokvica gravitiraju podruju obuhvata projekta. Naseljenost ovih naselja je niska (oko 500stanovnika) kojima se ljeti može pripisati dodatnih cca 500 privremenih rezidentnih stanovnika.Planirani turistiki kapaciteti u podruju obuhvata ukupno iznose 1500 ležajeva i to po 500 upodrujima Dinjiške(10 ha), Smokvice (10 ha) i Vlašia(10 ha). Podruje obuhvata je gotovopotpuno okrenuto turizmu i poljoprivredi. Nema tradicije u marikulturi. U podruju Fortice(Dinjiška) više godina postoji malo ribogojilište koje je tek nedavno ušlo u procedurukategorizacije podruja za uzgoj školjkaša, a u podruju uvale Stara Povljana je dodijeljenakoncesija za uzgajalište školjkaša (do 50 t/godišnje) koje se tek pokree. U izmjenama idopunama prostornog plana definira se i mogunost razvoja marikulture.Opina Povljana obuhvaa podruje dijela uvale Stara Povljana i Virskog kanala iz obuhvataove studije. Prema popisu 2001. opina Povljana broji 713 stanovnika i prema prostornom planustanovnici pokazuju interes za raznovrsni razvoj opine s naglaskom na razvoj turizma, ali i sdovoljno prostora za razvoj marikulture.6. Prirodne znaajke6.1 Geografsko-morfološke znaajke prostoraGeomorfološki Podruje obuhvata projekta možemo podijeliti na podruje Ravnih kotara,podruje Velebita i podruje Paga izmeu kojih se nalaze predmetne morske površine.Podruje Ravnih Kotara karakteriziraju vapnenaka uzvišenja izmeu kojih su flišne udoline štokarakterizira i otok Pag, a podruje Velebita izgrauju karbonatne i dolomitno-vapnenakestijena.Novigradsko je more s prosjenom dubinom u središnjem dijelu od 28 m, svojoj površinom od28,65 km2 (dužina 11 km, širina 5 km) i vodenom masom od 0,5 km3, vee od Karinskog mora,koje ima površinu od 5,4 km2 (dužina 3,8 km, širina 2,4 km) i volumen od 0,04 km3. Najveamu je dubina 11 m, a izobata od 10 m se nalazi vrlo blizu ruba kopna. Oba su akvatorijapovezana tjesnacem Karinsko tisno. Tjesnac je širok 110 – 250 m, dug je 2,5 km, dubina muiznosi 12 m. S druge strane Novigradsko more spojeno je s Novskim ždrilom, kanjonom strmihobala, koje se obrušavaju ispod morske površine do dubine od 40 m.Na jugoistonoj strani Novigradsko more preko Novskog kanala komunicira s Velebitskimkanalom. Velebitski kanal je omeen Velebitom s istone/sjeveroistone strane i otokim nizomKrk - Rab – Pag sa zapadne/jugozapadne strane. Širina kanala varira od desetak do manje oddva kilometra. Dubina kanala u najveem dijelu je izmeu 60 i 80 m, a podruju izmeu OtokaRaba i Jablanca premašuje 100 m.156

Na jugoistonom kraju Paga, Velebitski kanal preko Ljubakih vrata i Povljanskog kanalakomunicira s podrujem Kvarneria. U podruju ove komunikacije uz vrlo razvedenu obaluotoka Paga se nalazi predviena zona za uzgoj školjkaša. Pašku strana podruja obilježavajuduboko usjeene uvale stjenovitih obala (Dinjiška, Vlašii i Stara Povljana) dok su na drugojstrani, sjeverozapadnom kraju Ravnih kotara uval široke plitke i pjeskovite (Plemii, Lubakavala, Jasenovo i Ninnski zaljev). Neposredna povezanost i blizina s podvelebitskim podrujemrezultira i vrlo slinim klimatskim prilikama koje najznaajnije obilježava snažna bura.6.2 Hidrološke znaajke 7Istraživano podrje je openito pod snažnim utjecajem dotoka površinskih i podzemnih vodakoje se rijekama, bujicama i vruljama slijevaju s planinskih podrja, kao i dotoka slatke vode spodruja Ravnih kotara i otoka Paga. Hidrografske karakteristike Novigradskog mora iVelebitskog kanala u dijelu obuhvata projekta su odreene dotokom slatke vode u Novigradskoi Karinsko more koja se nakon toga kroz Novsko ždrilo prenosi u jugozapadni dio Velebitskogkanala. Rijeka Zrmanja ima brojne pritoke i predstavlja najvažniji hidrološki potencijal Obrovca.Zrmanja je dugae 69 km i plovna je nizvodno od Jankovia buka do kojega se miješa slana islatkovodna voda. Minimalna godišnja protonost Zrmanje iznosi od 2,0m 3 /sek Za vrijeme jaihoborina ili otapanja snijega i leda u vodonosnom podruju protok zrmanje može porasti nakoliinu od 180-240 m3 /sec. Podruje Novigradskog mora je pod snažnim utjecajem kraškihpovršinskih i podzemih voda, a duž obala izviru brojne vrulje. Raspon je godišnjeg protokaZrmanje od 65 do 125 m3. Zatvorenost Novigradskog mora i dotok površinskih dotoka rijekamaZrmanjom i Karinšicom, potokom Slapaa, vrelom Nozreti, jarugom Bašica, ali i brojnimvruljama utjee na bitno nižu slanost i temperaturu ovoga podruja u svim sezonama osim ljeti.Salinitet na površini varira izmeu 1,46‰ i 35,77‰, a u dubljim slojevima varira izmeu 35‰ i38‰. Velebit ne predstavlja hidrogeološku barijeru pa dio podzemnih voda iz Like dotjeu oblikuvrulja u Velebitski kanal. U podruju jugoistonog kraju otoka Paga poznat je vei broj vrulja ipovršinskih dotoka slatke vode koje su u veini aktivne nakon veih oborina.6.2.1 Morske strujeU cijelom podruju obuhvata studije nisu napravljena ozbiljna istraživanja dinamike vodenihmasa. Heterogena morfologija reljefa s brojnim tjesnacima, povremenom izraženom haloklinomu Novigradskom moru i snažna bura i kanalski položaj govore o specifinim prilikama u svakompojedinom dijelu akvatorija. U sluaju intenziviranja aktivnosti i znaajnog poveanjapovremenih i stalnih stanovnika svakako e zahtijevati izradu opsežnog hidrodinamikogmodela.Prostrujenost SI obale Paga je znaajno odreena vjetrovima ali openito je mala pa je fluxvode kroz odreeni presjek esto vrlo mali što navodi na potrebu postupnog unošenja filtratorau sustav i njegovog postupnog poveavanja kako ne bi došlo do „gladi“ školjkaša“.6.2.2 Temperature morske vodePrema dostupnim literaturnim podacima temperatura morske vode znaajno ovisi o dotokuslatke vode pa je u pravilu sloj iznad halokline hladniji od dubljih slojeva. U Novigradskom morutemperatura vode u stupcu varira i to u od 4,6-23 o C, u Velebitskom kanalu (Ražanac) od 8-23,1 o C, a u Ninskom zaljevu od 7,9-24,7.Iz jednogodišnjih mjerena (2007.) koja su provedena u sklopu program praenja stanja okoliša ioneišenja obalnog i morskog podruja Zadarske županije vide razlike u varijacijamatemperatura mora pojedinih podruja. U Novigradskom moru temperatura površinskog mora jevarirala od 10,2-24,5 o C, u Velebitskom kanalu od 9,2-24,6 o C, a izmeu Vlašia i Ljuba od10,2-27 o C. U navedenoj godini su se ljeti više zagrijavale površinske vode Novigradskog mora7 Metodologija: prikupljanje i analiza literature o znaajkama mora u zaljevu, ulaznih i izlaznih struja, dotjecaja slatkih vodaputem izvora i rijeke Neretve, kemijske znaajke mora s posebnim osvrtom na znaajke važne za uzgoj školjkaša157

od Velebitskog kanala i Ljubakog zaljeva što ukazuje na utjecaj vjetra u relativno dubljem moruna pomicanje vodenih masa i na njihovo eventualno miješanje.6.2.3 SlanostPrema rijetkim podacima slanost u Novigradskom moru varira od 11,72 do 36,92 ‰, uVelebitskom kanalu ispred Ražanca od 34,1-37,92 ‰, a u Ninskom zaljevu koji je najbližijugoistonoj obali otoka Paga se kree od 36,5 do 38,1 ‰. Za vrijeme veeg dotoka slatke vodehaloklina je izražena u podruju Novigradskog mora, ali nešto slabije izražena ostaje prisutna iu jugoistonom dijelu Velebitskog kanala. Dubina halokline varira od 0,5 m do 3m ovisno odotoku vode s rijekama i ovisno o odaljenosti od uša Zrmanje. Prosjena slanost estuarijaZrmanje je oko 21‰. Prosjena slanost iznad halokline iznosi 0.5 ‰, a ispod halokline oko 30‰. Slanost površinskog mora s udaljenošu od utjecaja Zrmanje opada. Niža slanost podrujuPaškog zaljeva indicira na i na mjerljiv utjecaj dotoka slatke vode iz vrulja i ponora na podrujeVelebitskog kanala.Iz jednogodišnjih mjerena (2007.), koja su provedena u sklopu program praenja stanja okoliša ioneišenja obalnog i morskog podruja Zadarske županije, opažaju se znaajnija kolebanjaslanosti u Novigradskom moru (od 11 ‰-32,6‰), dok je u ostalim podrujima taj raspon punomanji (31,6-37,4 ‰).6.2.4 ProzirnostJedina mjerenja prozirnosti koja su dostupna dolaze iz iz jednogodišnjih mjerena (2007.) koja suprovedena u sklopu program praenja stanja okoliša i oneišenja obalnog i morskog podrujaZadarske županije. Najniža prozirnost je oekivano utvrena u Novigradskom moru (6,5-13 m).U velebitskom kanalu proizrnost je oscilirala izmeu 12 i 21 metra, a u podruju JI strane otokaPaga 12-15 metara.6.3 Vjetar i valoviPodruja podno Velebita i Velebitskog kanala poznato je jakoj i orkanskoj buri. Na postajiKarlobag vjetar je naješe jaine 1-3 bofora. Vjetar jaine vee od 4 bofora puše u 15.8 %sluajeva i onda je NE smjera. Bura naješe puše zimi kada se izmjenjuje s esto jakim jugom.Relativno mali broj podataka govori o utjecaju vjetrova na razvoj valova na moru u ovakospecifinom geomorfološkom okruženju, meutim ugrubo se može pretpostaviti da valovi kojinastaju nisu prepreka postavljanju naprava za uzgoj, dok na drugoj strani snažni udari vjetrasigurno mogu prouzroiti štete na plutajuim uzgojnim konstrukcijama. Prema skromnimiskustvima na postojeim uzgajalištima vjetar nije iskljuujui faktor, ali poveava troškoveodržavanja uzgojnih instalacija.6.4 Biološke znaajke, primarna produkcija, fitoplanktonEstuarij su u naelu visoko produktivna podruja u kojima nalazimo zone transformacijenutrijenata i to izmeu zaslaenog sloja i morske vode te izmeu vodenog stupca i sedimenta.Za primarnu produkciju u moru najvažnije su hranjive soli tzv. mikronutrijenti, a to suanorganske soli dušika, fosfora i silicija. Najznaajniji limitirajui faktor u Jadranskom morukoji odreuje primarnu produkciju jesu anorganske soli fosfora. To je openito karakteristikaestuarija pa to posebno vrijedi za podruje Novigradskog mora i podruje jugoistonog dijelaVelebitskog kanala, ali i za podruje jugoistone obale otoka Paga i to naroito u doba veegdonosa kopnenih voda vruljama. Tijekom procesa fotosinteze fitoplankton koristi otopljenehranjive soli za stvaranje nove organske tvari.Snažni utjecaj kopna na cijelo podruje obuhvata projekta odražava se na koncentracijumikronutrijenata pa tako prema rijetkom i relativno starim podacima raspon koncentracijereaktivnog fosfora u Novigradskom moru iznosi 0-0,25 µmol l -1 . U Velebitskom kanalukoncentracija se kree izmeu 0,02-0,05µmol PO4 l -1 , a u podruju Ninskog zaljeva 0,02-0,06µmol PO4. Prema novijim mjerenjima srednja koncentracija fosfata u Novigradskom moru iznosi0,06 µmol PO4 l -1 Radi usporedbe s poznati uzgajalištem školjkaša navesti emo i rasponkoncentracije reaktivnog fosfora u Malostonskom zaljevu koja se kree od 0.01-0.47 µmol158

PO4 l -1 . Novija istraživanja pokazuju distribuciju hranjivih soli niz estuarij zrmanje gdje seuoava rast koncentracije fosfata od uša prema Novigradskom moru i u dubinu te ponovni padprema Velebitskom kanalu (0,05- 0,15 µmol PO4 l -1 ) Koncentracija ukupnog dušika ( 1-15 µmolTIN l -1 ) na drugoj strani pokazuje proporcionalno obrnutu distribuciju u vodenom stupcu odkoncentracije fosfata . Silikati najveu koncentraciju imaju u površinskom sloju gdje sekoncentracija smanjuje u podruju Novigradskog mora i ponovo poveava prema Velebitskomkanalu (2-26 µmol SiO4 l -1 ). Silikati su k tome znaajan limitirajui faktor za razvoj kremenjašicakoje su posebno važne za izgradnju ljuštura školjkaša. Donos silikata u Novigradsko more jerelativno visok, a u Ninskom zaljevu 1-4 µmol SiO 2 -Si l -1 , dok radi usporedbe u Malostonskomzaljevu bilježe se koncentracije od 0.21-7.98 µmol l -1 . Naješi nain prikazivanja biomasefitoplanktona je kroz prikaz koncentracije klorofila a. Na predmetnom podruju nisu vršenasustavna mjerenja, ali su utvreni ljetni i zimski režim distribucije klorofila a. Zimski distribucijakoncentracije klorofila površinskog sloja (0,2 – 1 µg Chl l -1 ) Ima maksimum kao i koncentracijana dubini od 4 metra u zoni Novigradskog mora. Dublji sloj ima nešto veu koncentracijuklorofila od površinskog sloja prema rijeci, a nižu prema Velebitskom kanalu. Ljeti koncentracijeklorofila površinskog i dubljeg sloja drastino opadaju od Zrmanje prema Velebitskom kanalu(1 – 0,1 µg Chl l -1 ).Mjerenja za potreba programa praenja stanja okoliša i oneišenja obalnog i morskog podrujaZadarske županije nalaze niske vrijednosti klorofila a ( Nin 0,07-0,28 g l -1 ; velebitski kanal0,08-0,18 g l -1 ; Ljubaka vala 0,2-0,51 g l -1 i Novigradsko more 0,06-0,81 g l -1 . Jednorelativno staro istraživanje Viliia (1989.) procjenjuje stupanj trofije od I-IV, koristei podatke orelativnoj zastupljenosti pojedinih veliinskih skupina fitoplanktona(mikro i nanoplantona) kao ina temelju volumena fitoplanktonskih stanica. Usporedbom s drugim poznatim i bolje istraženimpodrujima, kao jedinog instrumenta vrednovanja, nalazimo da su Novigradsko more iMalostonski zaljev svrstani u istu trofiku kategoriju (III) dok su Velebitski kanal i Ninski zaljev zakategoriju niži (II). Recentna istraživanja istog autora ukazuju na slab donos nutrijenata izhrvatskih krških rijeka što rezultira oligotrofijom mora na istonoj obali Jadrana, ali u samojblizini uša primarna produkcija biva ipak poveana što uzrokuje posebnost tih staništa.Temeljna znaajka akvatorija u kojem se planira školjkarstvo mora biti visoka primarnaprodukcija povezana s visokim koncentracijama hranjivih soli (dušinih, fosfatnih i silikatnih).Primarna produkcija, uglavnom fitoplanktona te u manjoj mjeri bakterioplanktona, je osnovahranidbene piramide na koju se direktno ili indirektno vežu sve životinjske skupine, od razliitihskupina zooplanktona, razliitih morskih beskralješnjaka, školjkaša do riba, kao gospodarskinajvažnijih morskih organizama. Gospodarske djelatnosti vezane za more koje su u direktnojkompeticiji korištenja hranidbene piramide su školjkarstvo i ribarstvo. Iako školjkaši i ribe nisudirektni konkurenti u korištenju organizama iz hranidbene piramide, razvoj školjkarstva posebiceneplaniran i stihijski direktno negativno utjee na ribarstvo. Za život riba je posebice važanmakrozooplankton, te dio mezoplanktona posebice za prehranu liinki i mlai. Ove skupinezooplanktona se kao i školjkaši hrane fitoplanktonom, i mikrozooplanktona, uslijed ega sudirektni kompetitori, posebice kod uzgoja školjkaša na plutajuim parkovima. Poznavanjebioloških znaajki akvatorija je stoga od presudne važnosti za integralno planiranje školjkarskeindustrije, posebice u podrujima gdje je i ribarstvo razvijeno.Podruje obuhvata projekta je tijekom proteklih godina bilo vrlo slabo istraživano. Jedinirelevantni podaci o fitoplanktonskim populacijama jesu rezultati istraživanja Viliia (1989.).Navedeno istraživanje se odnosilo samo na utvrivanje gustoe stanica i volumenamikroplanktona i nanoplanktona. Istraživanja su raena na širem podruju istone obale jadranapa je usporedivost ovih parametara s temeljito istraživanim lokacijama, kao što je Malostonskizaljev, korisna za donošenje naelnih zakljuaka o slinosti Novigradskog mora i Malostonskogzaljeva. Prema Herstak (2007.) ograniavajui imbenik za razvoj fitoplanktona tijekom godine uestuariju Zrmanje je fosfor, ali ljeti mjestimino dušik ograniava rast fitoplanktona. Isto takonavodi dominaciju morskog fitoplanktona, dok slatkovodni fitoplankton postupno ugiba ugradijentu saliniteta.Terzi i sur.(2005) ukazuju na povezanost gradijenta slanosti u estuariju s relativnimpoveanjem udjela sitnijeg fitoplanktona u ukupnoj populaciji.159

Buri i sur (2005.), Vilii i sur. (2007.) i Buri i sur. (2007.) detaljnije istražuju podrujeizlijevanja rijeke Zrmanje u Novigradsko more i mikroskopskim pretraživanjima fitoplanktonanalaze dominaciju morskih dijatomea (prosj. red veliine 10 5 stanica L -1 ) dok su dinoflagelati(prosj. red veliine 10 4 stanica L -1 ), i coccolitophoridi (prosj. od 10 2 – 10 4 stanica L -1 ) neštomanje zastupljeni.Na slici 4. dan je Box Whisker plot abundancije dijatomea i prostorne distribucije prozirnosti izVilii i sur. 2007.Slika 4. Prostorna distribucija abundancije dijatomea i distribucija prozirnosti u estuariju rijekeZrmanje od Jankovia buka (Z4) preko Novigradskog mora (N1) do Velebitskog kanala (V2ispred Vinjerca, V1 5 km zapadno i VJ1 50 km Zapadno od toke V2)(Iz Vilii i sur. 2007.).Provedena istraživanja ukazuju na prilino usko podruje poveane produktivnosti koje jenajproduktivnije u Novigradskom moru i relativno naglo opada u Velebitskom kanalu od ždrilaprema Zapadu.Cvjetanje fitoplanktonskih algiPovišene koncentracije hranjivih soli mogu uzrokovati promjene u strukturi fitoplanktona tedolazi docvjetanja pojedinih vrsta fitoplanktona. U Jadranu, pod pojmom cvjetanje moranaješe se podrazumijeva cvjetanje fitoplanktona iz skupine diatomeja, ije je osnovnoobilježje proizvodnja velikih koliina sluzi, tzv. sluzave nakupine ili sluzavo cvjetanje.Razgradnja koja slijedi štetno djeluje na morske organizme (smanjenje kisika, zaepljivanješkrga). Cvjetanje toksinoga fitoplanktona (rod Dinophysis) je od izuzetne važnosti zapodizanje uzgajališta školjkaša, a kod nas je vrlo rijetko. Podruja koja su najpodložnijacvjetanju i monospecifinim cvatnjama jesu Šibenski i Kaštelanski zaljev, a sluzave nakupineuestalo se javljaju u sjevernome Jadranu. Prema podacima IORA –Split u Novigradskom moruje 2005. godine zabilježeno je cvjetanje toksinih vrsta fitoplanktona.7. Potencijalni štetni organizmi i spojevi7.1 Predatori i parazitiU podruju Novigradskog mora esta su nakupljanja zvjezdaa posebno križalina(Marthasterias sp.) i to nakon što se haloklina podigne. Zvjezdae su naime stenohaliniorganizmi i ne ulaze u zaslaena podruja u kojima dagnje normalno obitavaju. Kada se smanjiunos slatke vode školjkaši postaju lak plijen ovih bodljikaša. To u tehnologiji plutajuih parkovane predstavlja znaajan problem jer su uzgajani školjkaši trajno odvojeni od dna. Od ribanajvee štete na uzgajalištima školjkaša ine komare koje se s vremenom naviknu napostojanje novog hranilišta i ine sve vee i vee štete. U ovom podruju komare predstavljajuuobiajen ulov pa je vjerojatna znatna šteta u uzgoju školjkaša. Obraštajne zajednice kojenaseljavaju ljušture školjkaša i tako otežavaju njihovu hranidbu i smanjuju im tržišnu vrijednost.U obraštajnim zajednicama osim algi nalazimo plaštenjake i sjedilake mnogoetinaše kojigrade vapnene kuice (slika 5.).160

Slika 5. Oobraštajni organizmi ljuski školjkaša esto obuhvaaju organizme (etinaše -Pomatoceros, Serpula- i druge) koji inkrustriraju vapnenac. Ovi organizmi umanjuju vrijednostškoljke na tržištu.7.2 Fekalne bakterijeFekalne bakterije nisu posebno štetne za školjkaše, osim što postoji korelacija izmeu fekalnogzagaenja, donosa kemikalija otpadnim vodama i eutrofikacije sustava što može biti posebnimsluajevima štetno za uzgajane školjkaše. Fekalno optereenje se uglavnom vezuje zaoneišenje školjkaša kao ljudske hrane. Za razliku od fitotoksina koje izluuju pojedine vrstefitoplanktona koji nisu termolabilni, crijevni mikroorganizmi su, što ukljuuje i one patogene(enterovirusi i patogene bakterije), osjetljivi na poveanu temperaturu i pri termikoj obradi kojaje esta u pripremi školjkaša prestaju biti štetni za ljudsko zdravlje. Obzirom da u mnogimzemljama postoji tradicija jedenja svježih školjkaša uspostavljen je sustav higijenskekategorizacije podruja za uzgoj i sakupljanje školjkaša kao je to gore opisano. Školjkaši u zoniA (do 230 koliforma u 100 g mesa školjkaša i meuljušturne tekuine) mogu biti stavljeni natržište bez depuracije), oni u zoni B (od 230-4600 koliforma u 100 g mesa školjkaša imeuljušturne tekuine) mogu biti stavljeni na tržište nakon depuracije, školkaši u zoni C (od4600-46000 koliforma u 100 g mesa školjkaša i meuljušturne tekuine) moraju biti postavljeniu podruja za ponovno polaganje dok se ne oiste. Zona D (preko 46000 koliforma u 100 gmesa školjkaša i meuljušturne tekuine) je zona iz koje je zabranjeno stavljanje školjkaša upromet. Škojkaši iz zona A,B i C mogu biti stavljeni na tržište bez depuracije i otpreme ako iduna preradu u kojoj se provodi termika obrada. Zona obuhvata je pod monitoringom Upraveveterinarstva MPŠVG i to radi kategorizacije proizvodnih podruja. Dostupni podaci (Tablica 2.)ukazuju na visoku kvalitetu staništa odnosno na kategoriju A.161

Tablica 2. Rezultati mjerenja koliine E. coli u 100 g mesa i meuljušturne tekuine dagnji upodruju obuhvata projekta. (Izvor- Uprava veterinarstva MPRRR). Rezultati ukazuju na visokurazinu istoe akavtorija što ga ini pogodnim za uzgoj školjkaša za prijesnu konzumaciju.10mj11mj12mj200702mj2008Proizvodnapodrujavrstaškoljkašatokauzorkovanja6 mj20077 mj20078 mj20079 mj2007 2007 200701 mj2008Uvala Dinjiška dagnje M1 vrh

Tablica 3. Vrste trovanja školjkašima, uzronici i simptomiVRSTA TROVANJADSP (Dijaretiko trovanješkoljkašima - DiarrethicShellfish Poisoning)PSP (Paralitiko trovanješkoljkašima - ParalyticShellfish Poisoning)ASP (Amnezijskotrovanje školjkašima -Amnestic ShellfishPoisoning)NSP (Neurotoksinotrovanje školjkašima -Neurotoxic ShellfishPoisoning),AZA (Azaspiracidnotrovanje školjkašima -Azaspiracids poisoning)VSP (Venerupinskotrovanje školjkaša -Venerupin ShellfishPoisoning)UZRONICI I SIMPTOMIuzronici su pripadnici dinoflagelata iz rodova Dinophysis iProrocentrum, tipini simptomi su munina, povraanje, proljev,znojenje, bol u trbuhu, poznato je i kancerogeno djelovanje (rakželuca)uzronici su pripadnici dinoflagelata iz rodova: Alexandrium,Gymnodinium, Pyrodinium, karakteristini simptomi su ukoenost itrnci u pojedinim djelovima tijela, mišina obamrlost, gubitak ravnotežei u težim sluajevima paraliza dišnog sustava i smrtuzronici su pripadnici dijetomeja, roda Pseudo-nitzschia,karakteristini simptomi su munina, povraanje, grevi u trbuhu,vrtoglavice, halucinacije, kratkoroni gubitak pamenjauzronik je dinoflagelat Gymnodinium breve. Simptomi su parezausana i jezika, gubitak okusa, usporen puls, osjeaj hladnoe i topline,proljevuzronik je dinoflagelat Protoperidinium crassipes, koji je do ovogotkria smatran bezopasnim. Simptomi su slini kao i kod DSPtrovanja: munina, proljev, grevi u stomaku, povraanje, ali su analizepokazale da azaspiracidi dodatno ošteuju jetru, gusterau, slezenu,probavni trakt te T i B limfocitepovezano je s cvjetanjem dinoflagelata Prorocentrum minimum,kemijski sastav još nije tono odreen.Prisustvo toksinog fitoplanktona može potpuno uništiti uzgojnu sezonu, te potpunoonemoguiti uzgoj na pojedinim podrujima. Dobar primjer je Norveška koja je planirala velikiuzgoj dagnje i kamenice, ali se uslijed stalne prisutnosti toksinog fitoplanktona na velikomdijelu obale ovaj plan slabo realizira. Uzduž istono-jadranske obale do danas nisuzabilježene kritine brojnosti toksinih vrsta.8. Još neki društveno gospodarski aspektiCjelo podruje je strateški okrenuto turizmu, što se reflektira i kroz zauzimanje obale zadominantno turistike sadržaje. Prostorna dispozicija uzgoja morskih organizama koja ne trošinužno obalnu crtu kao resurs, ima nedovoljno jasnu percepciju u javnosti i obilježena je snagommedijskog istupanja interesnih skupina koje žele maksimizirati potrošnju obale za svoje potrebe.Tako se dovodi u opasanost socio-ekonomski diverzitet koji je jednako nužan za rezistenciju iresilenciju društva kao odgovor stres kao što je biodiverzitet važan za stabilnost ekosustava.Težnja demografskog pretakanja ruralnih podruja u gardove, pretvara naselja u imovinuumjesto mjesta življenja pa su interesi vlasnika imovine u ruralnim podrujima s prebivalištem ugradovima potpuno drugaiji od stanovnika ruralnih podruja. Takva društvena slika stvarapodlogu za sukob interesa na obalnom podruju, gdje su uvijek snažniji argumenti onih kojimogu obeati veu investiciju, a koja je uvijek naglašenija od rezultata njene kasnijeeksploatacije.Ujednaeni razvoj društva podrazumijeva suživot više djelatnosti zajedno na nekom podruju,za što je u zonama visokog interesnog pritiska nužno uvesti sustav gospodarenja s podlogamaza upravljanje. Tako IOUP za svako podruje postaje obvezujui ugovor sa standardima uponašanju i odgovornostima nositelja upravljanja i nositelja djelatnosti. To je još uvijek prezahtjevan zalogaj za društvene zajednice Mediterana jer je u suprotnosti s mentalitetompreživljavanja u esto teškim životnim uvjetima. Zato je nužno pokrenuti dijalog o zajednikomprostoru gdje nema ideoloških ili ekoloških viših ciljeva u korištenju resursa nego nasuprot tome163

postoje konkretni interesi ljudi i znanje koje treba koristiti kako bi se ti interesi pomirili uznajmanju prosjenu štetu.U lokalnim zajednicama se javlja interes za diversifikaciju proizvodnje što ukljuuje i uzgojškoljkaša. S obzirom da danas uzgoj podrazumijeva sve od tehnologije i higijene hrane prekomarketinga i financija potrebno je provoditi stalnu edukaciju nositelja djelatnosti i davati impodršku sukladno podršci koju dobiva njihova europska konkurencija.9. „Cost benefit“ analizaZa cjelovitije komparativno vrednovanje djelatnosti u prostoru danas se koristi analiza mjerljivihkoristi i troškova okoliša izraženih u novanim jedinicama, te izražavanje nemjerljivih troškova ikoristi okoliša kroz razliite ljestvice usporeivanja vrijednosti. Novano mjerljivi troškovi koji seprikazuju analizom u procjeni utjecaja na okoliš sadrže interne troškove projekta i okoliša, nopotrebno je razluiti troškove koji se odnose na okoliš . Direktno nemjerljivi (neekonomski,netržišni, nefinancijski) utjecaji u našem sluaju su; promjene krajolika, oneišenje morskogdna i vode (trofiko optereenje) i promjene u bioraznolikosti (biodiverzifikacija) i neki drugi kojeemo kasnije navesti. Metode za novano odreivanje netržišnih troškova okoliša još se upraksi ne primjenjuju. Na temelju financijski mjerljivih elemenata (internih i eksternih troškova) uovoj analizi izraunat e se i neto sadašnja vrijednost zahvata, koja uz ocjenu financijskinemjerljivih elemenata služi za omoguavanje dobivanja ukupne ocjene zahvata.S aspekta društva u cjelini uzete su izravne eksterne koristi i stavljene u relaciju s štetama dokje iz ekonomskog tijeka cijelog projekta na osnovu vrijednosti realne investicije izraunata NSVnetosadašnja vrijednost.Pitanje oportunog troška odnosno troška ukoliko se zahvat ne provede nije analiziran jer jeprostornim planom predviena i priželjkivana djelatnost marikulture, a taj trošak se može išitatiiz provedene analize o korisnosti zahvata. Pored pitanja troškovno korisne i okolišno društvenesuprotstavljenosti , dolazi i pitanje socijalne suprotstavljenosti, odnosno koliko je zahvatprihvatljiv sa strane u prvom redu lokalnog stanovništva odnosno želje za prihvaanjemzahvata. Vrijednosti se ovdje jedino mogu dobiti pomou reprezentativnih anketnih analiza ili natemelju akata lokalne samouprave od kojih se oekuje da izražavaju raspoloženje lokalnogstanovništva prema toj djelatnosti. Kako su metodologije za utvrivanje meusobnih odnosaizmeu navedenih vrijednosti manjkave i nekad nemjerljive, u veini sluaja se koristiekonomska analiza koja procjenjuje u okviru postojeeg stanja u društvu ekonomsku vrijednost,dok procjena emisija tvari u okoliš omoguuje procjenu utjecaja na okoliš . Vrijednosti koje seodnose na okoliš izluuju se iz rizika proizvodnje i emisija tvari u akvatorij. Iz procjene troškovarealizacije i rada zahvata izvui emo ekonomske vrijednosti . Kategoriju društva obradit emo saspekta granica odnosno podruja u kojem se djelatnost obavlja, a najveim dijelom jedefinirano aktima prihvaanja prostornih planova.Studija (Study of Community aquaculture,MacAlister Eliott and Partners Ltd., 1999.) izraena za potrebe Europske komisije s obzirom nautjecaj kaveznih instalacija na moru u odnosu na okruženje definirala je visinu utjecaja koja sevidi iz Tablice 4. U našem sluaju uzgoj na plutajuim parkovima može se poistovijetiti skaveznim instalacijama za utgoj ribe.Tablica 4; Utjecaj kaveznih instalacija na okruženje (EC 1999)Okupacija mjesta + Urbani razvoj -Vizualni utjecaj +++ Industrijski razvoj -Upotreba vode + Turistiki razvoj ++Utjecaj na vode ++ Rekreacija ++Transportkopnom- Navigacija +++Konzervacija ++ Ribolov ++Vei (+++), Srednji (++), Mali (+) i ne postoji (-)164

Pojedina podruja interesa koji se mogu identificirati u sluaju marikulture.Ruralni razvoj i stabilnostVeina obalnih aktivnosti u marikulturi i na teritoriju Europske zajednice dogaala se u manjenaseljenim podrujima. Na neki nain to je doprinijelo i osiguravanju posla mladima tijekomcijele godine odnosno van turistike sezone. Svakako da to ima utjecaja prema malom porastupopulacije obalnih zajednica. Na taj nain ruralna marikultura doprinosi poveanju društvenestabilnosti i baš zato je potrebno razumjeti društveno gospodarske interakcije marikulture sgospodarstvom ruralnih zajednica.Mogunost zaposlenja tijekom cijele godineZa marikulturu je potrebna izravna radna snaga tijekom cijele godine za razliku od turizma kojije sezonska djelatnost. I s te strane se može zakljuiti da ukoliko je razvoj marikultureonemoguen u smislu zaštite okoliša gubi se na društveno gospodarskim koristima.Gospodarsko planiranjeMarikultura je aktivnost koja iskorištava zajednika dobra. Korisnika prava odnosno koncesijadodjeljuje se u okviru održiva i ekološkog i gospodarskog razvoja i tim putem se uvlai razvojnikapital i omoguuje dugorono planiranje.U sljedeem prikazu (tablica 5.) navodimo neke od opih pozitivnih društvenih efekata koje biostvarivala ova proizvodnja:Tablica 5; Prikaz pozitivnih društvenih efekataPorast vanjsko trgovinske bilance Radi se o izvozu finalnog proizvoda na ciljano tržište (usluaju otvaranja izvoza - pretpostavka podizanjaproizvodnje)Porast zaposlenostiPovrat osnovne investicijeVisoka profitna stopaPovisuje komunalni standardPovisuje individualni standardGospodarska razvijenost županijeNije u sukobu sa alternativnimdjelatnostimaRazvija i uvodi nove tehnologijeOsigurava dobit drugim službamaPridržavanje visokih standardaProjekt je aktima prihvaen od lokalnesamoupraveU direktnoj je vezi s programom otokeorijentacijePrihvatljiva «inshore I offshore» tehnologijaU oba scenarija3-5 godina (ovisno o varijanti uzgoja)(omoguuje elastinost proizvodnje i rezervuporezi, koncesijaZaposlenjevisoka proizvodnjane postoje drugi interesi za uži akvatorij«eko prihvatljiva tehnologija» i «best practise»veterinarske, prijevozne, špediterske i dr. uslugesukladni EU normamalokalna zajednica podržava projekt, županijsko podrujeodreeno za marikulturudruštveno-gospodarska ravnoteža i stabilnostSmanjenje kompeticije s alternativnim djelatnostimaPored navedenih pozitivnih predznaka koji bi bili realizirani sa strane projekta podizanjaproizvodnje u školjkarstvu stavlja se naglasak na mogui utjecaj trofikog optereenja i pojave165

sedimentacije te utjecaj na bentonske biocenoze. Pojavnost te mogunosti predlaže programkontinuiranog praenja stanja okoliša odnosno monitoring i predlaže postupke za smanjenjeutjecaja na okoliš. Mogui rizici od havarija u velikoj mjeri su pravilnim postavljanjem Ioznaavanjem uzgajališta. Osnovna pitanja i ciljevi koji se provlae u svezi zaštite okoliša uokvirima analize troškova i koristi zahvata (CBA (Cost Benefit Analysis)), odnose se naouvanje biodiverziteta, ouvanje bogatstva ribljeg fonda, zaštite raritetnih vrsta, minimaliziranjealgalnih cvatova, te održanje postojee kvalitete vode. Za optimalni uzgoj i ispravnost školjkekao namirnice treba imati i održavati kvalitetne uvjete uzgojne sredine. Postizanje toga ciljaomoguuju pravilni zootehnološki postupci i provedba kontinuiranog monitoringa.9.1 Izbor troškova koji ulaze u cost-benefit analizu i usporeba uzgajališta od50 t i 500tTroškovi okoliša su, prema naješe korištenoj definiciji, eksterni (vanjski) troškovi koje nekaaktivnosti uzrokuje u okolišu i koji ne terete njezino poslovanje. Tu definiciju nalazimo uodredbama Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš koje definiraju koristi i troškove koji ulaze uCB analizu samo kao eksterne troškove i koristi .a) Izraunavanje razlike izmeu nemjerljivih koristi i troškovaVezano uz nemjerljive troškove i koristi sastavljena je tablica u kojoj je bodovima od 0 do 10 datznaaj identificiranim utjecajima . Za procjenu znaaja nemjerljivih utjecaja u okoliš naješe sekoristi Metoda procjene eksperata uz korištenje Višekriterijalne analize. Omjer izmeu koristi itroškova se izravno izražava kao koeficijent jednog indikatora podijeljen sa koeficijentomdrugog. Izraunavanje omjera koristi i troškova uzima u obzir ne samo veliinu razlike izmeukoristi i troškova nego i njegovu skalu u odnosu na originalne uvjete (veliina troškova u ovomsluaju). Druga prednost korištenja omjera koristi i troškova je što je on lako izražen ujedinstvenoj vrijednosti koeficijenta koji se može usporediti po projektima. Zato se u posljednjevrijeme pri izradi studija teži ujednaavanju modela radi lakše usporedbe. Vrednovanje koristi išteta za uzgajalište od 50 t dano je u tablici 6, aza uzgajalište od 500 t u tablici 7.Tablica 6. Vrednovanje znaajnijih nemjerljivih koristi i šteta projekta 50 tUtjecaj Štete Bodovi Korist BodoviRad projektana ljudsko zdravljena morsku faununa morsku floruna bliže objektena akvatorij (morsko dno)na promjenu mikroklimena kopnostav javnostina prirodnu populacije245240132gospodarska korist od resursakorist za druge aktivnostiporast standardazapošljavanje na otocimademografski poticajpodrška lokalne zajednicesocio-ekonomska korist78510677Rad projekta pojava bolesti u divljihpopulacija školjkinesreeturizam/rekreacijajavno zdravstvoRad projektanematerijalna štetaoneišenje vode i dna(trofiko optereenje Isedimentacija)213215prirast okolne ribestanište divljih populacija ribe iškoljkeribolovKorištenje narušavanje krajolikavizualna5 nema trajne izgradnje 10akvatorijaslikazauzetost obalne 4infrastruktureIsuprastruktureUklanjanje Uklanjanje sidrenja 1 reverzibilnost promjena 10UKUPNO: 47 87OCJENA (KORISTI – ŠTETE) = 87 – 47 = 30575166

Projekt je po znaajnijim nemjerljivim utjecajima prihvatljiv s obzirom na njegov utjecaj naokoliš. Koeficijent je pozitivan i iznosi 1,85.Tablica 7. Vrednovanje znaajnijih nemjerljivih koristi i šteta projekta 500 tUtjecaj Štete Bodovi Korist BodoviRad projektaRad projektaRad projektaKorištenjeakvatorijana ljudsko zdravljena morsku faununa morsku floruna bliže objektena akvatorij (morsko dno)na promjenu mikroklimena kopnostav javnostina prirodnu populacijepojava bolesti u divljih populacijaškoljkinesreeturizam/rekreacijajavno zdravstvonematerijalna štetaoneišenje vode i dna (trofikooptereenje I sedimentacija)narušavanje krajolika-vizualnaslikazauzetost obalne infrastrukture Isuprastrukture14625014231321665gospodarska korist odresursakorist za druge aktivnostiporast standardazapošljavanje na otocimademografski poticajpodrška lokalne zajednicesocio-ekonomska koristprirast okolne ribestanište divljih populacijaribe i školjkeribolov8851067658nema trajne izgradnje 10Uklanjanje Uklanjanje sidrenja 1 reverzibilnost promjena 10UKUPNO: 53 88OCJENA (KORISTI – ŠTETE) = 88 – 53 = 355Projekt je po znaajnijim nemjerljivim utjecajima prihvatljiv s obzirom na njegov utjecaj naokoliš. Koeficijent je pozitivan i iznosi 1,66.Slijedi skupno obrazloženje za oba scenarija koje dano u tablici 8.167

Tablica 8: Identifikacija pojedinih važnijih eksternih troškova za ulaz u CB analizu u obascenarijaUtjecajiVodeni stupac- unos organske tvaritrofiko optereenje,cvjetanje algi,biotoksini,Sediment- organskoopterenje, mogunostrazvoja hipoksije,Povean BODBentos– promjena uzajednicama namorskome dnu, utjecajna bioraznolikostUgrožene i zaštienevrsteUtjecaj na pomorskiprometSmijerOekivanogUtjecaja(B=poz./C=neg.)Reverzibilnost(Da/Ne)Dali jeutjecajminimiziranpropisanimmjerama(Da/Ne)Podrujeutjecaja(lokalno,globalno)Ulaz u analizukoristi i troškovanegativan Da Da Lokalno Da (dijelom se krozizbor tehnologijeprovodi internalizacijatroškova kroz mjerezaštite okoliša)negativan Da Da Lokalno Da (dijelom se krozizbor tehnologijeprovodi internalizacijatroškova kroz mjerezaštite okoliša)Sedimentacija izmetaškoljke može utjecati nakvalitetu vode. Uzgoj naveim dubinamanegativan Da Da Lokalno Da (dijelom se krozizbor tehnologijeprovodiinternalizacija troškovakroz mjere zaštiteokoliša)negativan Da Da Lokalno Da (dijelom se krozizbor tehnologijeprovodiinternalizacija troškovakroz mjere zaštiteokolišaNeutralan Da Da Lokalno NeVizualni utjecaj Negativan Da Da Lokalno NeUtjecaj u sluajunesree od pomorskenezgodeUtjecaj u sluajuugibanja veeg brojaškoljki i prijenosabolestiNegativan Ne Da Lokalno Oznaavanje popropisimaNegativan Ne Da Lokalno veterinarski nadzorUtjecaji su dijelom internalizirani propisivanjem mjera i monitoringa. Iz navedene analize se vidida su oba scenarija prihvatljiva s stanovišta analize nemjerljivih troškova, s time da kod manjeguzgoja imamo vei pozitivni koeficijent.168

Dodatak 4:Status školjkarstva u svijetu, EU i RH,moderni trendovi školjkarskog sektora ianaliza tržišta169

170

1. Školjkarstvo u svijetu i EuropiSvjetska akvakulturna proizvodnja školjkaša je u 2004. godini iznosila 11 milijuna tona sprosjenom godišnjom stopom rasta od 11%. U ukupnoj svjetskoj akvakulturnoj proizvodnjiškoljkaši su zastupljeni s 26% koliine i 17% vrijednosti. Kina je najvei i dominantni proizvoa,a slijede je Japan, SAD, Koreja, Španjolska, Francuska i Italija (vidi Tablica 2). U ukupnomprometu školjkaša preko 80% je uzgojenih, a samo 20% izlovljeno iz prirodnih populacija.Tablica 2. Glavni proizvoai školjkaša u svijetu, koliine i dominantne vrste u 2004. (Izvor: FAO)ZEMLJA KOLIINA (tona) VRSTEKina 7.1 milijun Kamenica (46%)Japan 827 000SAD 710 000 KamenicaRepublika Koreja 318 000 KamenicaŠpanjolska 275 000 DagnjaFrancuska 240 000 Kamenica,dagnjaItalija 223 000 Dagnja, kuicaU ukupnom europskom ulovu i uzgoju iz mora školjkaši ine 8%. U ukupnoj akvakulturnojproizvodnji, školjkaši predstavljaju 39% ukupne koliine i 18% vrijednosti.Glavne uzgajane vrste u Europi su dagnje – dvije sline vrste: atlantska dagnja (Mytilus edulis) imediteranska dagnja (Mytilus galloprovincialis) – s proizvodnjom od 550 000 tona u 2005.godini; uglavnom u Španjolskoj i Italiji (uzgoj na plutajuim parkovima, te Nizozemskoj(ekstenzivni uzgoj na dnu).Slijede kamenice s proizvodnjom od 140 000 tona i izrazitom dominacijom pacifike kamenica(Crassostrea gigas) s udjelom od preko 95%.Trea grupa su kuice s proizvodnjom od 67 500 tona i dominacijom filipinske kuice (Tapesphillipinarum).U etvrtoj grupi su kapice s malim uzgajanim koliinama od oko 200 tona.2. Školjkarstvo u RHIako tehnološki i tržišno zrela industrija s nizom pozitivnih uinaka na obalna podruja,marikultura je zadnjih desetak godina u Hrvatskoj, dijelom i kao posljedica nedostatnointegralnog planiranja i upravljanja obalnim podrujem, predmet stalnih i snažnih pritisakaraznih interesnih grupa i medija, s naglaskom na njezin negativan uinak na okoliš i smetnjekoje pravi drugim sektorima, posebice turizmu. Iako primjer Grke koja danas uzgaja oko 150000 tona morske ribe i 40 000 tona dagnje, a istovremeno je turistika „velesila“, jasno ukazujeda je mogue pomiriti interese turizma i marikulture, odnosno da ove nisu nužno suprotstavljenedjelatnosti, kod nas je razvoj marikulture definitivno zakoen nizom praksi koje karakterizirajutrenutno stanje. U prvom redu to se odnosi na prostorne planove iz kojih je izbaen nizpogodnih marikulturnih podruja, potrebu izrade skupih studija utjecaja na okoliš, komplicirani idugotrajni proces dobivanja koncesije i povlastice, te niz drugih administrativnih barijera. Samodobijanje koncesije i povlastice za uzgoj traje i do dvije godine. Jasno je da investicije zatobježe u druge sektore, poglavito u turizam.Hrvatska marikultura, iako s velikom tradicijom u školjkarstvu i prvim modernim uzgojem bijeleribe u Mediteranu, danas je prostornim planovima, lošim državnim planiranjem, ratnim iporatnim tranzicijskim problemima dovedena na niske grane. Postojeom državnom strategijomplaniran rast proizvodnje u europskim okvirima je beznaajan 8 , a upitna je i njegova sudbina.8 Najvei EU proizvoai – Španjolska, Francuska i Italija – imaju svaka godišnju proizvodnju školjkaša na razini odoko 250.000 tona.171

Državnom strategijom se od 2001. godine planirao rast u desetogodišnjem razdoblju na 10.000tona/godišnje morske ribe i 20.000 tona/god. školjkaša, uz izgradnju mrjestilišta ribe i školjkaša iostale pratee infrastrukture. Tijekom proteklog razdoblja proizvodnja je ostala više-manje naistim razinama, a jedini porast bilježi se kod uzgoja tuna, gdje smo lideri na Mediteranu.Postojei planovi razvoja, tipa studija utjecaja na okoliš, prostornih planova, državne strategije,vode malo i nimalo rauna o postojeem EU okruženju, razinama proizvodnje i pravilima tržišta,te posljedicama koje e sektor pogoditi ulaskom na zajedniko EU tržište, bez carinskih i drugihbarijera. Na primjer, planiranje tržišta dagnje uope ne vodi rauna da e 2010., na dalmatinskotržište tijekom ljetnih mjeseci, iz Ancone ili Pescare, bez bilo kakvih formalnih kontrola, carina,prepreka, svako jutro dolaziti svježe talijanske dagnje cijenama konkurentne malostonskim ilišibenskim. Postavlja se temeljno pitanje na koji nain zaštiti naše školjkarstvo u tim uvjetima.U tom kontekstu, znaajan cilj Integralnog plana razvoja školjkarstva u podruju Malostonskogzaljeva i Malog mora je svakako sagledati specifinosti ovog podruja, njegove komparativneprednosti s obzirom na stanje sektora u svijetu i Europi, te u vezi s tim tržišne perspektivepostojee i budue proizvodnje, usuglašene s financijskim mogunostima i socioekonomskimznaajkama okruženja.POSTOJEE ŠKOLJKARSTVO U MALOSTONSKOM ZALJEVU razvijeno nakon domovinskograta ima izrazito obrtniko-obiteljski karakter, nastao temeljem tradicije uzgoja u zadnjih 50-takgodina. U prijeratnom razdoblju postojalo je društveno poduzee „Dalmacija bilje“ koje je poredvlastite proizvodnje putem kooperantskih ugovora suraivalo s veim brojem privatnihuzgajivaa. Poduzee se skrbilo o plasmanu i naplati robe, organizaciji tržišta i svemu bitnomza školjkarsku proizvodnju. Kako je poslije rata poduzee propalo, mali proizvoai su se našli uteškoj situaciji gdje su morali preuzeti brigu ne samo o proizvodnji, nego i plasmanu, naplati idrugim poslovima, otežanih s nizom novih zakona o koncesijama, prometu, sanitarnimpravilima, potrebom za izgradnjom otpremnih centara i niza drugih ogranienja. Sve ovo je predveliki broj malih obiteljskih uzgajivaa obrtnika postavilo pitanje opstanka na tržištu. Nadalje,postojei uzgoj školjkaša se uglavnom temelji na tradicionalnim tehnologijama, posebiceosiguravanja mlai, te je kao takav ekonomski teško predvidljiv i stoga kritian za financiranjeod strane komercijalnih izvora.Iz reenog je jasno da postojea organizacija uzgoja, bez snažnih i velikih nositelja proizvodnje,te bez krovne organizacije malih školjkara, nema velike izglede da opstane u uvjetimazajednikog EU tržišta, posebice što se tie uzgoja dagnji. Potrebna je temeljita reorganizacijauzgojnih aktivnosti, ujedinjavanje proizvoaa i u proizvodnji i marketingu, tehnološka podrška uosiguravanju mlai školjkaša i državna potpora strukturnim promjenama koje se morajunapraviti. Integralnim planom e se dati pretpostavke za razvoj moderne industrije,prepoznatljive na tržištu kapitala kao uspješne i dohodovne.3. Uzgoj dagnjeSvjetska proizvodnja niza vrsta školjkaša koji na tržište dolaze pod zajednikim imenom dagnje(eng. mussel) se procjenjuje na 1.550.000 tona, u emu Kina dominira koliinama. Iako nije bilatradicionalni proizvoa, Kina je u zadnjih 20-tak godina poveala proizvodnju s 100 000 t naviše od 0,5 milijuna tona. Slian trend izrazito brzog rasta bilježi se i u Novom Zelandu, gdje jeproizvodnja zapoela 1980-ih, a danas iznosi 84 000 tona godišnje 9 . Tablica 3 prikazuje zemljenajznaajnije proizvoae dagnji u svijetu po podacima iz 2004. godine.9 Školjkarstvo u Novom Zelandu je temeljeno na zelenoj dagni, Perna canaliculus. Glavna znaajka industrije je uzgojna plutajuim pragovima, visoka mehanizacija proizvodnje i dobra integracija proizvodnje i prerade. Uzgoj je zapoetprije 30-tak godina, a danas ga obavlja 600 uzgajivaa. Zbog velike udaljenosti od glavnih tržišta dagnje, prodaja setemelji iskljuivo na smrznutim proizvodima. Veinu od preko 90%, ini smrznuto meso u jednoj ljusci, koje se danasmože nai u svim trgovakim lancima u Europi, a polako ulazi i na hrvatsko tržište.172

Tablica 3. Glavni proizvoai dagnji u svijetu 2004. (FA0, 2006)ZEMLJA UZGOJ (tona) RIBARSTVO (tona)Kina 534 503 -Španjolska 247 730 -Italija 94 000 42 000Novi Zeland 76 000 4 467Francuska 68 000 10 468Nizozemska 66 800Tajland 56 000 -Irska 25 660 1 053Njemaka 24 122ile 23 996 -Danska - 110 618U Europi postoje tri naina uzgoja dagnji: 1) francuski „bouchot“ nain uzgoja na stubovimapobodenim u mulj, koji dominira na atlantskoj francuskoj obali; 2) uzgoj na dnu („bottom“culture), koji predstavlja ekstenzivno gospodarenje koncesioniranim dnom, koji je najrazvijeniji uNizozemskoj i Danskoj; 3) uzgoj na plutajuim parkovima, koji dominira u Mediteranu.Proizvodnja dagnji u Europi je ve duže vrijeme stabilna, meutim njezin udjel u svjetskojproizvodnji – uslijed rasta proizvodnje u drugim dijelovima svijeta – pao je s 64% u 1985. godinina 46% u 2000. godini. Više of 76% dagnji u Europi je iz uzgoja, a atlantska dagnja dominira spreko 79%, a ostatak je mediteranska dagnja.Španjolska je najvei proizvoa s godišnjom proizvodnjom koja koleba izmeu 180 000 do 290000 tisua tona, a veina se uzgaja u Galiciji na Atlantiku tehnologijom uzgoja na splavima(„rafts“) koja je specifina za ovo podruje. Glavni razlog uspješnosti galicijske industrijedagnji u zadnjem desetljeu je potpuna vertikalna integracija od proizvodnje domarketinga i diverzifikacija proizvodnje od prodaje svježih dagnji do prerade u gotoveproizvode od mesa dagnji. Španjolska je i veliki izvoznik svježih dagnji (oko 20.000 tonagodišnje), smrznutog mesa (oko 5.000 tona godišnje) i konzerviranih dagnji (oko 3.000tona/god.). Ova zadnja dva proizvoda su sada uobiajena i u hrvatskim trgovakim lancima, acijena je slina onoj u EU i kree se od 40 do 70 kuna u ovisnosti od tipa pakiranja. Jasno je dase hrvatska dagnja, posebice malostonska uslijed male koliine mesa, ne može na tržištunositi sa španjolskim smrznutim dagnjama.Drugi najvei EU proizvoa je Italija, uglavnom tehnologijom uzgoja na plutajuim parkovima,te se veina proizvodnje konzumira u svježem stanju. Italija je u zadnjem desetljeu preuzeladrugo mjesto u EU po proizvodnji dagnje, te se ona kree oko 150.000 tona godišnje, uglavnomna puinskim uzgajalištima u sjevernom Jadranu. Sva proizvodnja se uglavnom trži u samojItaliji, koja dodatno i uvozi velike koliine dagnji.Danska je veliki proizvoa dagnji ali uglavnom izlovom prirodnih populacija u dva podruja:Limfjord i Wadden sea. Izlov je vrlo striktno reguliran licencama i kvotama, a veliki dio se preradiu poznate gotove proizvode, uglavnom za njemako tržište.Slian nain gospodarenja prirodnim populacijama je obilježje i Nizozemske, gdje je proizvodnjauglavnom koncentrirana u dva podruja: Zeeland i Waddenzee. Glavno obilježje oveproizvodnje je da se veina dagnji izvozi u Belgiju u svježem stanju. Ve dugo ih odlikujevisoka kvaliteta i standardiziranost, i stoga imaju i visoke cijene u odnosu na drugeeuropske dagnje. Nizozemska uzgaja oko 60 000 tona/god., uglavnom za izvoz u Belgiju, i tonainom ekstenzivnog uzgoja na dnu. Radi sve strožih mjera zaštite glavnih uzgojnih regijasmatra se da e uzgoj u Nizozemskoj u iduim godinama znaajno stagnirati.Francuska uzgaja oko 60 000 tona godišnje, ali i uvozi istu koliinu iz ostalih zemalja, posebiceŠpanjolske i Irske.Nekoliko manjih zemalja, posebice Irska i Grka, u zadnjem desetljeu su znaajno razvileindustriju uzgoja dagnji, s gotovo iskljuivom izvoznom orjentacijom na tradicionalna EU tržišta173

– Francusku, Italiju i Belgiju. Iskustva ovih zemalja u primjeni strategije planiranja iinvestiranja, primjene modernih tehnologija, osvajanja tržišta su jako primjenjiva urazvoju hrvatskog školjkarstva.Najrecentniji plan brzog razvoja uzgoja dagnji i ostalih školjkaša je iz Norveške. Poetni planovisu predviali ogromne uzgojne koliine i razvoj slian industriji lososa. Glavna prepreka razvojuuzgoja za koji su bile osigurane sve pretpostavke, tehnološke i financijske posebice, suneoekivano velike razine toksina u dagnjama, uslijed estih cvjetanja mora. Iako je u 2003.godini izdano 572 licence za uzgoj dagnji, danas postoji samo jedan vei proizvoa, a ostataksu male kompanije u obiteljskom vlasništvu. Današnja proizvodnja je oko 3 000 do 4 000 tona,a veina se u svježem stanju izvozi u Nizozemsku i Njemaku na daljnju preradu.Zakljuak svih razvojnih planova razvoja uzgoja dagnji u Europi i postojeih tržišnihanaliza je da uzgoj dagnji ima odline pretpostavke za daljnji razvoj, jer je tržište jošuvijek nezasieno, a razvijaju se nove tržišne niše gotovih proizvoda od oišenog mesadagnji. Meutim, tržištem dominira prodaja u velikim trgovakim lancima, te se svebudue strategije izvoza moraju ovome prilagoditi.4. Uzgoj kamenicaProizvodnja kamenica u Europi se zadnjih godina ustalila na razini od oko 150.000 tonarazliitih vrsta, s dominacijom pacifike kamenice (Crassostrea gigas) koja ima udjel od oko95%. U svjetskom kontekstu, radi se o malenih 3,5% ukupne svjetske proizvodnje, štopredstavlja pad s nekadašnjih 10% udjela. Razlog je rast proizvodnje kamenica u svijetu, testagniranje EU proizvodnje. Meutim, svjetska proizvodnja ne predstavlja prijetnju EUproizvodnji, jer se u Europi kamenica konzumira u svježem stanju, te su troškoviprijevoza kamenica iz Kine ili Koreje preveliki, da bi opravdali prodajnu cijenu i profit.Glavni proizvoa kamenica u EU je Francuska s oko 135.000 tona u 2000. godini. Slijede Irskas 5.300 tona i Španjolska s 4.000 tona. Izlov divljih kamenica je samo oko 730 tona godišnje(Lovatelli, 2002).Današnje tržište malostonskih kamenica je ogranieno na lokalno tržište, putem direktneprodaje na uzgajalištima ili u restoranima. Manje koliine se prodaju tijekom godine uDubrovniku, te nešto vee tijekom ljeta u Istri. Sve vei interes se javlja i iz Crne Gore, ali uslijednereguliranosti prometa školjkaša izmeu dvije zemlje, još uvijek nije organiziran legalni izvoz.Ovakav nain osigurava dnevne prodaje malih koliina tijekom cijele godine, štoosigurava dobro poslovanje malih uzgajivaa. Trenutna mala proizvodnja od stotinjaktona skoro da zadovoljava ovakav nain organizacije tržišta.Meutim, ako se planira rast proizvodnje do 3.000 tona i izvoz u zemlje Europe, ovakvaorganizacija tržišta mora doživjeti temeljite promjene. Planiranim razvojnim iskorakomsveukupna zajednica e profitirati na nain:1) proizvoa e imati osiguranu pretpostavke za širenje proizvodnje i osigurano tržište2) županija e osigurati veu lokalnu zaposlenost, znaajan regionalni brand i doprinosskladnom i održivom razvoju podruja oko Malostonskog zajljeva3) država e dobiti proizvod koji e znaajni doprinositi pozitivnoj uvozno-izvoznoj bilanci upoljoprivredi / ribarstvuJasno je da e biti potrebno osigurati tjedne isporuke od barem 20 tona standardiziranekamenice prilagoene europskom tržištu po obliku i kakvoi mesa te dokazima sljedivosti.Jedino na ovakav nain e se moi opravdati troškovi transporta, marketinga, promidžbe idrugih aktivnosti potrebnih za osiguravanje stalne nazonosti na pojedinim tržištima. Potrošnjakamenica u EU znaajno je sezonski odreena, tako da se više od 50% konzumira za Boži iNovu Godinu, uglavnom u velikim EU gradovima. Stoga e razvijanje uspješne izvoznemarketinške strategije biti kljuno i za razvoj moderne proizvodnje. Korištenje modela iz drugihzemalja, posebice Irske e znaajno ubrzati ove aktivnosti.174

Može se takoer zakljuiti da se postojea proizvodnja malostonske kamenice može postandardima kvalitete izvoziti u EU samo u razdoblju od ožujka do lipnja, jer tijekom ovograzdoblja zadovoljava stroge zahtjeve pojedinih tržišta posebice francuskog. U ostalom dijelugodine malostonska kamenica nema znaajke kvalitete, posebice koliine mesa, da bi moglakonkurirati drugim europskim kamenicama.5. Mogunosti plasmana školjkarske proizvodnje RH na EU tržišteDanašnje tržište školjkaša u RH je obilježeno konzumiranjem cijele hrvatske prozvodnje uzemlji, s jednim glavnim tržištem i nekoliko manjih lokalnih.Najvee mjesto potrošnje školjkaša je Istra, posebice tijekom turistike sezone. Slijedipotrošnja u Dubrovako-neretvanskoj županiji, uglavnom u podruju Stona i nešto manjeDubrovnika.Tržište je uglavnom nerazvijeno, te postoje velike neiskorištene mogunosti plasmana krozhotele i maloprodajne lance. U nekim maloprodajnim lancima ve se mogu kupiti svježetalijanske dagnje (cijena oko 15 kn/kg, i francuske pacifike kamenice (cijena oko 50 kn/kg).Dodatno se stalno poveava potrošnja smrznutog skuhanog mesa dagnje (oko 40-60 kn/kg).Europsko tržište je danas segmentirano na dvije vrste proizvoda od dagnje: dagnje u svježemstanju i preraene dagnje. Francuske i talijanske svježe dagnje se uglavnom konzumiraju upotpunosti unutar države, dok se holandske svježe dagnje uglavnom izvoze u Belgiju.Španjolske dagnje uglavnom preraene se prodaju po cijeloj Europi po vrlo konkurentimcijenama.Veina tržišta svježe dagnje je tradicionalno orijentirana prema pojedinim uzgojnim podrujima,te je za ulazak novih igraa potrebno dosta vremena i novca usmjerenih u reklamne kampanje.Dobar primjer osvajanja francuskog (uglavnom pariškog) tržišta su irske dagnje, te seovaj primjer može uspješno iskoristiti za možebitni hrvatski izvoz dagnje ili kamenice.Glavni problem za uspjeh na tržištima Parisa ili Bruxellesa e biti udaljenost, koja u biti znai dae kamionska isporuka od 20 tona dagnje, doi u veleprodaju u ove gradove tek trei dan odizlova iz mora u Stonu. Kako je vrijeme presudno za kakvou svježih školjkaša, jasno je da eovo znatno utjecati na mogunosti plasmana na ova tržišta. Slina situacija je i u Norveškoj.Prijevoz avionom, iako mogu, znatno poskupljuje dagnju, te je ovakav nain transporta upitan.Dakle ostaje otvoreno pitanje gdje plasirati buduu hrvatsku proizvodnju dagnje odplaniranih 15-20 000 tona godišnje. Odnosno, kako poveati potrošnju u okvirimaHrvatske, i kakve mjere poduzeti da se ukupna potrošnja hrane iz mora znaajnijepovea.Za izvozne perspektive svježih dagnji preostaje samo talijansko tržište tijekom ljetnesezone, koje je blizu s dostavom u roku od 24 sata, a iji su kapaciteti potrošnje ogromni.Meutim, talijanska proizvodnja dagnje je velika, cijene su relativno sline postojeim hrvatskim,te je i plasman velike proizvodnje upitan, osim kada talijanima ponestane domae dagnje.Ne treba zanemariti ni mogunost suprotnog scenarija, odnosno uzvoza talijanske dagnje uHrvatsku na istim principima.Trea mogunost je razvoj proizvoda dodane vrijednosti, odnosno konzerviranih dagnji urazliitim umacima. Ova strategija dominira danskom proizvodnjom dagnje. Ovaj segmenttržišta je nedovoljno razvijen u Europi i postoje mogunosti izvoza kvalitetnih proizvoda.Rezultati projekta „Razvoj novih proizvoda temeljenih na malostonskoj dagnji“, koji je 2002-03.godine financiralo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, kojima surazvijeni konzervirani proizvodi od dagnje i lokalnog povra i zainskog bilja, ukazuju da se diohrvatske dagnje može preraditi na ovaj kao vrhunski gastronomski proizvod.Situacija s kamenicom znaajnim elementima slina je onoj s dagnjom. Temeljnji preduvjet zauspješne izvozne aktivnosti je prije svega veliko poveanje proizvodnje, kojom e se osiguratistabilne isporuke. Kako plosnate kamenice nema puno na EU tržištu (po nekim podacimaizmeu 5-10 000 tona godišnje), planirana budua malostonska proizvodnja od 3 000tona/god. može imati znaajan izvozni potencijal. Kao i u sluaju dagnje evidentno je da etalijansko tržište biti najatraktivnije, jer je Italija veliki uvoznik kamenica, a sama ih ne proizvodi.175

6. Analiza procesa prilagodbe RH školjkarstva EU legislativiZa potpuno prenošenje svih propisa EU koji reguliraju trženje školjkaša u nacionalnu legislativupotrebno je još izraditi pravilnik koji e ove propise prenijeti u našu legislativu. Izrada ovogpravilnika je u postupku. Time se uspostavljaju potpuni zakonski okviri za trženješkoljkašima u skladu sa propisima EU. Svrstavanje uzgojnih podruja u razrede je u tijeku ioekuje se da e biti dovršeno do kraja 2008. Država je dužna uspostaviti referentnelaboratorije ime e se omoguiti izvoz školjkaša na tržište EU. Postupak akreditacije iregistracije laboratorija je u tijeku, tako da se ini izvjesnim da bi cijela procedura mogla bitizavršena do kraja ove godine.Propisi EU koji reguliraju akvakulturu donose se naješe na nacionalnoj razini, i nisuujednaeni. Za sve projekte u akvakulturi koji se baziraju na nacionalnom financiranju, državesame odluuju o potrebi provoenja postupka procjene utjecaja na okoliš, dok je isti postupakobavezan za sve projekte koji se financiraju iz zajednikih EU fondova. U pravilu zahtjevi uprovoenju ovog postupka su znatno manji od onih koje propisuje legislativa RH, te se odnosesamo na uzgajališta ribe ija proizvodnja prelazi 100 tona godišnje. Uzgajališta školjkaša upravilu nisu u obavezi provoenja postupka procjene utjecaja na okoliš, bez obzira naveliinu godišnje proizvodnje.Provoenje nove legislative dovesti e do velikih promjena u nainu rada domaihuzgajivaa. Obzirom da su gotovo sva uzgajališta u RH malih kapaciteta uzgoja (do 50tona), te da se koriste tradicionalne tehnologije, nema komercijalnih mrjestilišta, štoznai da uzgoj u potpunosti ovisi o nasadu mlai iz prirode, biti e neophodnopromijeniti pristup ovoj djelatnosti.Ukoliko se želi zaštiti tradicionalni nain uzgoja, država mora osigurati sredstva koja eomoguiti preživljavanje malih uzgajivaa. Iako se uzgajivai opiru bilo kojem nainuudruživanja, jedino e uspostava udruga proizvoaa osigurati njihov opstanak. Troškovii naini trženja tradicionalnog uzgoja ne mogu pratiti jaku tržišnu konkurenciju EU. Država eputem posebnih potpora morati stimulirati udruživanje, posebno obzirom da je Strategijomrazvoja poljoprivrede i ribarstva RH (NN 89/02) planirano poveanje uzgoja ak na 20.000 tonagodišnje. Za osnivanje i poticanje proizvoakih udruga potrebno je prije svega stvoritizakonske okvire, koji za sad ne predviaju uspostavu istih na nain kako to propisuje EU.injenica je da osim uzgajivaa sa podruja Istre nema organiziranih inicijativauzgajivaa prema nadležnim državnim institucijama kojima bi se pokazao interes zarazumijevanjem novih uvjeta tržišta koji su ve na snazi.SLIJEDEI UVJET KOJEG JE NEOPHODNO OSIGURATI jest prostornim planovimarezervirati podruja na kojima e se uspostaviti centri za distribuciju i proišavanješkoljkaša. Naime, tamo gdje su županijskim prostornim planovima predviena vea podrujaza uzgoj, gdje su ak izraene i studije utjecaja na okoliš za itava podruja (Malostonski zaljev,uše rijeke Krke), na županijsko razini potrebno je riješiti i ovaj problem. Sva podruja koja sužupanijskim prostornim planovima predviena za uzgoj školjkaša potrebno je razvrstati urazrede i ukljuiti u državni monitoring.OSNOVNE SMJERNICE PRILAGODBE EUROPSKOJ REGULATIVI KAO I JAANJAPROIZVODNE OSNOVE ODNOSE SE NA definiranje proizvodnih podruja u koja spadajuizlovna i uzgojna podruja, definiranje podruja za ponovno polaganje školjaka, uvoenjesustavnog monitoringa na kvalitetu vode i školjkaše, definiranje institucija za praenjeparametara, pojednostavljenje provoenja regulative na terenu, definiranje zona sakupljanjamlai, umetanje u županijskim prostornim planovima mogunosti izgradnje depuracijskihcentara manjeg ili veeg kapaciteta, razmatranje i predvianje nadoknade školjkarima u sluajupojave fitotoksina te posljedine zabrane prodaje i na kraju pitanje veliine zahvata za koji senamee potreba izrade studije na okoliš i financiranja izrade studija na okoliš za ovu djelatnost.176

7. Prilagodba regulativi EZ i trenutni problemi Hrvatskog školjkarstvaSami poeci donošenja regulativa koje se odnose na promet školjkama u okvirima Europskezajednice bili su protkani raznim disparitetima vezanih za zdravstvene uvjete unutar samihzemalja EU. Osnovu je inilo postavljanje jednakih uvjeta da bi se osigurala meusobnakonkuretnost u zdravim okvirima za potrošae diljem Europe. Osnovni nacrt je odredba savjetaEuropske zajednice od 15.srpnja, 1991 godine u kojoj se propisuju zdravstveni uvjeti zaproizvodnju i plasiranje na tržište školjkaša namjenjenih za ljudsku ishranu u živom stanju ili zadaljnju preradu prije potrošnje. Te iste godine Europska zajednica donijela je zabranu uvozaškoljkaša iz Hrvatske do prilagoenja novom pravilniku koji ukljuuje i sustavno praenjeakvatorija u kojem se uzgajaju ili izlovljavaju školjke.Pravilnik o veterinarsko sanitarnim uvjetima za ulov, uzgoj, proišavanje i otpremu živihškoljaka koji prati smjernice regulative EZ donešen je krajem 1999 god. Pravilnikom su odreeniveterinarsko zdravstveni uvjeti u obavljanju djelatnosti izlova, uzgoja školjaka (ime suobuhvaena proizvodna podruja, uzgajališta školjaka, podruja za ponovno polaganješkoljaka, centri za proišavanje i otpremni centri) .Od toga vremena pa do poetka 2002god. donešen je moratorij na pravilnik u cilju ostavljanja dovoljno vremena za prilagodbuistom. Poetkom sijenja 2000 godine zapoelo se sa sustavnim monitoringom na lokacijamaodreenim od Uprave za veterinarstvo – uzgojne zone Limski kanal, uše rijeke Krke,Malostonski zaljev, Vabriga-pliina ivran, Novigradsko more te jedno izlovno podrujeVabriga-Novigradski dio – no te zone nisu obuhvatile glavne izlovne i neke uzgojne zone veusko ograniene zone veeg uzgoja školjkaša. Zakon je donesen, a moratorij na provedbu istogdonesen da bi se na terenu napravile pripreme za njegovo provoenje. U okvirima novijihpravilnika koje ureuju ovo podruje definirane su i nove proizvodne zone i zone za ponovnopolaganje školjaka, odnosno podruja pod monitoringom. Pojedina podruja je potrebnoproširiti na temelju postojeeg monitoringa da bi se stvorila osnova za daljnje podizanjeproizvodnje.177

178

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda zarazvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinskežupanije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, aprovodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projektasmješten je u Splitu.Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske,Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutartog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područjazbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac,Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3)šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskojžupaniji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničkeaktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno ikroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenjei očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanjeodrživog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera nanacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana,prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možeteuputiti projektnom timu na sljedeću adresu:Kraj Sv. Ivana 11HR-21000 SplitTel: +385 21 340480Fax: +385 21 340484e-mail: coast@undp.hrhttp://www.undp.hr/coast