ACDSeePrint Job - Poljoprivredna tehnika
ACDSeePrint Job - Poljoprivredna tehnika ACDSeePrint Job - Poljoprivredna tehnika
Proizvodnja energije u svetu, takođe, beleži stalni rast po prosečnoj godišnjoj stopi od oko1,4% i danas dostiže vrednost od preko 9.500 mTEN. U vremenu od 1980-1984. godinepotrošnja energije ostvarila je višu godišnju stopu rasta (za oko 1,6%) nego proizvodnjaenergije, da bi u narednim godinama stopa rasta proizvodnje dostigla, a pojedinih godina ipremašila stopu rasta potrošnje (Veselinović, 1997).U svetskoj potrošnji primarne energije nafta je bila najdominantniji energent i učestvovala jesa oko 35%. Zatim slede: ugalj sa 24%, gas sa oko 18%, obnovljive energije sa oko 17% inuklearna energija sa oko 6% (Ocić, 2000).Trenutna energetska zavisnost većine zemalja od nafte i njenih derivata zahteva znatneekonomske izdatke i u budućnosti nagoveštava negativne efekte na nacionalne ekonomije.Zalihe fosilnih goriva brzo nestaju, a u roku od jedne ili dve decenije većina zemalja bićeprimorana da koristi obnovljive izvore energije za podmirivanje svojih energetskih potreba.Tečna fosilna goriva su već duži niz godina osnovna i najdominantnija goriva za pogonmobilnih mašina. To se odnosi kako na transportna sredstva tako i na najraznovrsnije mobilneradne mašine u građevinarstvu, industriji, poljoprivredi... Celokupan razvoj ovih sredstavabazirao se na tečnom fosilnom gorivu i u njega je uloženo izuzetno mnogo sredstava. Unarednom periodu je nerealno očekivati da se ovaj trend razvoja napusti i intenzivnije krene umasovan razvoj, a time i primenu, novih konstrukcija motora koji bi bili prilagođeni nekojdrugoj vrsti goriva. Svi napori danas su usredsređeni na pronalaženju takvog goriva koje bibilo prilagođeno postojećim konstrukcijama motora, a da istovremeno zadovolje i dodatnekriterijume u vezi sa obnovljivošću i ekologijom, kao i pouzdanošću korišćenja. Ovo je jednaod osnovnih pretpostavki za uspešnu zamenu fosilnih goriva drugim vrstama goriva.REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJAPerspektiva korišćenja biogorivaNema nikakve sumnje da će u budućnosti biogoriva imati značajnu ulogu. Ovakvakonstatacija nameće i pitanje: koliko biogoriva može da se proizvede održivom proizvodnjom.Vekovima unazad ljudi su gajili biljke radi potreba ishrane, stoga je selekcija biljaka išla u tompravcu. Novi zahtevi uz upotrebu genetskog inženjeringa i selekcije omogućiće dobijanjenovih sorti i usmeravanje gajenja biljaka ka postizanju što veće energetske vrednosti (soja sa50% više ulja, uz očuvanje proteinske vrednosti).Razvoj tehnologija konverzije osigurava očekivanja prema kojima se supstitucija mineralnihgoriva biogorivima, u narednim godinama ubrzava. Proizvođač automobila „Deimler-Chrisler“predviđa da bi do 2015. godine tržište biodizela moglo da zauzme 10% tržišta dizela u Evropi.Američka vladina agencija procenjuje da bi do 2030. godine biodizel i metanol mogli daistisnu između 25 i 50% američkih goriva, koja se dobijaju od nafte. Ove pretpostavke seuklapaju u očekivanja da se do 2100. godine ukupne potrebe za energijom obezbede izobnovljivih izvora energije. U prvim fazama, naftne kompanije su imale otpor ka razvoju iuvođenju biogoriva u potrošnju. U današnje vreme, međutim, postoji više razloga da naftnekompanije potpomognu razvoj biogoriva. Strožiji zahtevi u pogledu emisije štetnih gasovanameću sve veću potrebu za korišćenjem biogoriva. Naftne kompanije pojavljuju se na tržištukao predstavnici proizvoda, koji su nastali kao nusproizvodi prilikom prerade biogoriva. Oviproizvodi su najčešće plastične mase, pojedine vrste tkanina, hranljivi nusproizvodi, pa čak ienzimi koji se koriste pri proizvodnji pojedinih savremenih biogoriva. Takođe, značajna je ičinjenica da se prelaskom sa fosilnih goriva na biološka goriva, povećava nacionalnabezbednost, odnosno smanjuje ekonomska zavisnost države u odnosu na države koje su bogate59
fosilnim energentima. Osim toga proizvodna postrojenja za proizvodnju biogoriva mogu bitiznatno manjih kapaciteta, samim tim i dimenzija u odnosu na rafinerijska postrojenja, čime seomogućuje veća rasprostranjenost proizvođača i manja udaljenost do potrošača biogoriva, što,takođe, ima za posledicu povećanje sigurnosti rada.Stanje proizvodnje biodizela u Evropskoj unijiPrema direktivi EU predviđeno je da sve članice do 2010. godine obave supstituciju ukupnihpotreba za dizel-gorivom fosilnog porekla sa 6% biodizela. Pri tome je utvrđena potrebnadinamika uvođenja biodizela u periodu od 2005. do 2010. godine. Ovim planom predviđeno jeda se u 2005. godini obavi supstitucija ukupnih potreba prema dizel-gorivu fosilnog porekla sa2%, a u 2006. godini sa 2,75%, 2007. sa 3,5%, 2008. sa 4,25%, 2009. sa 5%, a u 2010. godinisa ukupno 6%. Računa se da maksimalno 10% biodizela može da se supstituiše u potrošnjimineralnog dizel-goriva, jer se kao ograničavajući fakor javlja obradiva površina na kojoj bi seproizvodile uljane kulture iz kojih se dobija sirovo ulje.U 2007. godini u Evropskoj uniji proizvedeno je ukupno 5.713.000 tona biodizela. Uukupnoj proizvodnji u 2007. godini prednjači Nemačka koja je proizvela 50,6% ukupneprodukcije biodizela na teritoriji Unije. Zatim sledi Francuska (15,3%) i Italija (6,4%).Svedeno na broj stanovnika najveći proizvođači biodizela u Uniji su Nemačka (35.158 tbiodizela na milion stanovnika) i Austrija (32.560 t biodizela na milion stanovnika).Danas u Uniji instalisani proizvodni kapaciteti omogućavaju proizvodnju ukupno 16.000.000t biodizela godišnje. Najveći kapaciteti instalisani su u Nemačkoj (5.302.000 t biodizela/god.),33,2%, a zatim slede Francuska i Italija.Prosečno instalisani kapaciteti u Evropskoj uniji obezbeđuju 32.657,7 t biodizela na milionstanovnika. Raspoloživi proizvodni kapaciteti svedeni na broj stanovnika najveći su u Estoniji(96.428 t / milion stanovnika), a zatim slede Belgija (64.563 t / milion stanovnika), Nemačka(64.501 t / milion stanovnika) i Austrija (59.146 t / milion stanovnika). Na samom dnu lestvicesu Luksemburg koji nema raspoložive proizvodne kapacitete, Rumunija (4.955 t / milionstanovnika) i Kipar (7.500 t / milion stanovnika).Na slici 1 dat je dijagram promene proizvodnje biodizela, promene instalisanih proizvodnihkapaciteta kao i njihovo iskorišćenje za period 2003. do 2007. godine.Proizvodnja biodizela u Evropskoj uniji i izgradnja novih proizvodnih kapaciteta uprethodnom periodu beleži stalni rast. Međutim, sa dijagrama se uočava relativno nizak nivoiskorišćenosti raspoloživih proizvodnih kapaciteta. Prosečno iskorišćenje raspoloživihproizvodnih kapaciteta u prethodnih 5 godina iznosilo je 52,3%.12.000701.000 t biodizela/1.000 t biodiesel10.0008.0006.0004.0002.000Raspoloživi kapaciteti/Existing capacityProizvodnja/ProductionIskorišćenje raspoloživihkapaciteta/Utilization existing capacity605040302010Iskotišćenje/efficiency (%)002002 2003 2004 2005 2006 2007 2008godina/yearSl. 1. Proizvodnja biodizela u EU (2003-2007)Fig. 1. Biodiesel production in (EU 2003-2007)60
- Page 20 and 21: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 22 and 23: 70,0060,0050,0061,55y = 2,1555x 3 -
- Page 24 and 25: Da bi se ostvarile zadate norme ras
- Page 26 and 27: Rasipač i đubrivo pokazali su kar
- Page 28 and 29: Drift je jedan od najvećih, ako ne
- Page 30 and 31: Sl 3.Orošivač sa T usmerivačemFi
- Page 32 and 33: kapi, ali one su podložne driftu.
- Page 34 and 35: Poljoprivrednom fakultetu u Novom S
- Page 36 and 37: ornamental Plant Res. Skierniewce-P
- Page 38 and 39: The total number of microorganisms
- Page 40 and 41: Ispitivanje hemijskog sastava zemlj
- Page 42 and 43: Tab. 3. Osnovna hemijska svojstva z
- Page 44 and 45: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 46 and 47: tanjiračom i rotacionom sitnilicom
- Page 48 and 49: perioda ukupan broj biljaka na ravn
- Page 50 and 51: Prinos korena mrkve, t/haYield of c
- Page 52 and 53: [17] Salokhe M, Ramalingan N. 2003.
- Page 54 and 55: Increasing the air throughput in th
- Page 56 and 57: još burnije reakcije i naglog pove
- Page 58 and 59: Sl. 1. Zavisnost toplotne snage kot
- Page 60 and 61: Sl. 5. Zavisnost energetske efikasn
- Page 62 and 63: [15] Janić T, Brkić M, Igić S, D
- Page 64 and 65: Sl .1. Slama spremna za baliranje (
- Page 66 and 67: Ukoliko je manji prinos slame ekono
- Page 68 and 69: predstavlja 4,15 puta više. Na ova
- Page 72 and 73: Sirovine za proizvodnju biodizela u
- Page 74 and 75: [2] Crnobarac J, Marinković R, Mul
- Page 76 and 77: evropski Parlament i Veće prepozna
- Page 78 and 79: Prskalica je opremljena sa po 36 T
- Page 80 and 81: Sl. 6. Histogram poprečne distribu
- Page 82 and 83: Ispitani orošivači su 2008. godi
- Page 84 and 85: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 86 and 87: stvaranja većih gubitaka. Rotacion
- Page 88 and 89: Tako je rotaciona kosačica sa 6 di
- Page 90 and 91: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 92 and 93: Prskanje protiv korova može da se
- Page 94 and 95: hkDSl. 5. Šematski prikaz traktora
- Page 96 and 97: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 98 and 99: P k - snaga potrebna za kretanje iP
- Page 100 and 101: sv p A 1ΔϕωϕOO 1A NRB 1ΔϕA ph
- Page 102 and 103: vpRvoωOαFxψFRFzψ1FoSl. 2. Sile
- Page 104 and 105: Tab. 2. Electrical arguments of ele
- Page 106 and 107: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 108 and 109: Sl. 1. Biološka studija zemljišne
- Page 110 and 111: je i manji procenat ispiranja nitra
- Page 112 and 113: Sl. 8. Dubina i intenzitet sabijanj
- Page 114 and 115: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 116 and 117: Ova ispitivanja obavljana su sa cil
- Page 118 and 119: Neposredno pre skidanja metlica oba
Proizvodnja energije u svetu, takođe, beleži stalni rast po prosečnoj godišnjoj stopi od oko1,4% i danas dostiže vrednost od preko 9.500 mTEN. U vremenu od 1980-1984. godinepotrošnja energije ostvarila je višu godišnju stopu rasta (za oko 1,6%) nego proizvodnjaenergije, da bi u narednim godinama stopa rasta proizvodnje dostigla, a pojedinih godina ipremašila stopu rasta potrošnje (Veselinović, 1997).U svetskoj potrošnji primarne energije nafta je bila najdominantniji energent i učestvovala jesa oko 35%. Zatim slede: ugalj sa 24%, gas sa oko 18%, obnovljive energije sa oko 17% inuklearna energija sa oko 6% (Ocić, 2000).Trenutna energetska zavisnost većine zemalja od nafte i njenih derivata zahteva znatneekonomske izdatke i u budućnosti nagoveštava negativne efekte na nacionalne ekonomije.Zalihe fosilnih goriva brzo nestaju, a u roku od jedne ili dve decenije većina zemalja bićeprimorana da koristi obnovljive izvore energije za podmirivanje svojih energetskih potreba.Tečna fosilna goriva su već duži niz godina osnovna i najdominantnija goriva za pogonmobilnih mašina. To se odnosi kako na transportna sredstva tako i na najraznovrsnije mobilneradne mašine u građevinarstvu, industriji, poljoprivredi... Celokupan razvoj ovih sredstavabazirao se na tečnom fosilnom gorivu i u njega je uloženo izuzetno mnogo sredstava. Unarednom periodu je nerealno očekivati da se ovaj trend razvoja napusti i intenzivnije krene umasovan razvoj, a time i primenu, novih konstrukcija motora koji bi bili prilagođeni nekojdrugoj vrsti goriva. Svi napori danas su usredsređeni na pronalaženju takvog goriva koje bibilo prilagođeno postojećim konstrukcijama motora, a da istovremeno zadovolje i dodatnekriterijume u vezi sa obnovljivošću i ekologijom, kao i pouzdanošću korišćenja. Ovo je jednaod osnovnih pretpostavki za uspešnu zamenu fosilnih goriva drugim vrstama goriva.REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJAPerspektiva korišćenja biogorivaNema nikakve sumnje da će u budućnosti biogoriva imati značajnu ulogu. Ovakvakonstatacija nameće i pitanje: koliko biogoriva može da se proizvede održivom proizvodnjom.Vekovima unazad ljudi su gajili biljke radi potreba ishrane, stoga je selekcija biljaka išla u tompravcu. Novi zahtevi uz upotrebu genetskog inženjeringa i selekcije omogućiće dobijanjenovih sorti i usmeravanje gajenja biljaka ka postizanju što veće energetske vrednosti (soja sa50% više ulja, uz očuvanje proteinske vrednosti).Razvoj tehnologija konverzije osigurava očekivanja prema kojima se supstitucija mineralnihgoriva biogorivima, u narednim godinama ubrzava. Proizvođač automobila „Deimler-Chrisler“predviđa da bi do 2015. godine tržište biodizela moglo da zauzme 10% tržišta dizela u Evropi.Američka vladina agencija procenjuje da bi do 2030. godine biodizel i metanol mogli daistisnu između 25 i 50% američkih goriva, koja se dobijaju od nafte. Ove pretpostavke seuklapaju u očekivanja da se do 2100. godine ukupne potrebe za energijom obezbede izobnovljivih izvora energije. U prvim fazama, naftne kompanije su imale otpor ka razvoju iuvođenju biogoriva u potrošnju. U današnje vreme, međutim, postoji više razloga da naftnekompanije potpomognu razvoj biogoriva. Strožiji zahtevi u pogledu emisije štetnih gasovanameću sve veću potrebu za korišćenjem biogoriva. Naftne kompanije pojavljuju se na tržištukao predstavnici proizvoda, koji su nastali kao nusproizvodi prilikom prerade biogoriva. Oviproizvodi su najčešće plastične mase, pojedine vrste tkanina, hranljivi nusproizvodi, pa čak ienzimi koji se koriste pri proizvodnji pojedinih savremenih biogoriva. Takođe, značajna je ičinjenica da se prelaskom sa fosilnih goriva na biološka goriva, povećava nacionalnabezbednost, odnosno smanjuje ekonomska zavisnost države u odnosu na države koje su bogate59