ACDSeePrint Job - Poljoprivredna tehnika

ACDSeePrint Job - Poljoprivredna tehnika ACDSeePrint Job - Poljoprivredna tehnika

poljoprivrednatehnika.org.rs
from poljoprivrednatehnika.org.rs More from this publisher
11.07.2015 Views

još burnije reakcije i naglog povećanja brzine sagorevanja. Proces se ubrzava sve dok imadovoljno mase koja će sagorevati. Sama struktura i fizički izgled balirane stabljike, mahuna ilista soje, omogućava dovoljnu poroznost za prolaz vazduha, tako da se sagorevanje intenzivnoodvija i u unutrašnjosti bale. Proces sagorevanja se ravnomerno ubrzava sve dok se udeoisparljivih gorivnih materija-volatila, ne smanji. Zatim se toplota produkuje sagorevanjemfiksnog ugljenika (kojeg ima relativno malo) što se u ložištu manifestuje naglim smanjenjem upredatoj toplotnoj energiji. Navedeno može da se vidi na prikazanim krivama na slikama 1 i 2,gde se uočava da, nakon ubacivanja bale sojine slame u ložište, produkovana snaga nagloopada, da bi se nakon oko 100 sekundi, bala „razgorela“ i tada počinje naglo produkovanjetoplote.Tab. 1. Merene vrednosti pri sagorevanju bale sojine slameTab. 1. Combustion process resultsRežim rada kotla,Boiler operating regimeUkupno vreme sagorev.bale [s],Total bale incinerationtime[s]Toplotna snaga kotla[kW],Boiler thermal power[kW]Maksimalna toplot.snaga kotla [kW] saenerg. efikas. kotla [%],Maximum boilerthermal power[kW] withboiler energy efficiencyrate [%]Energetska efikasnostkotla[%],Boiler energy efficiencyrate [%]Maksim. energetskaefikasnost kotla[%] satoplotnom snagom kotla[kW],Maximum boiler energyefficiency rate [%] withboiler thermal power[kW]150 m 3 /h 220 m 3 /h 290 m 3 /h 360 m 3 /h 430 m 3 /h1258 1335 713 642 670 763 453 532 400 42775,66 69,33 92,24 85,06 113,1 88,98 96,63 97,72 112,94 111,2194,1(84)81,9(70)110,5(50)101,5(40)125,4(48)106,2(52)116,6(36)113,2(43)141,6(41)128,9(38)71,9 65,1 40,3 37,7 41,9 40,8 27,2 31,4 27,7 29,384,5(92)78,8(73)51,1(107)56,1(108)54,2(118)53,3(103)39,4(112)43,6(104)41,9(138)39,7(135)Ako nema recirkulacije produkata sagorevanja u ložište kotla, tada se izdvajaju dva režimarada kotla (220 i 290 m 3 /h), kao optimalna. Pri režimu 220 m 3 /h, dostignuta je maksimalnatoplotna snaga kotla 110,48 kW, a energetska efikasnost kotla je iznosila 50%. Pri režimu 290m 3 /h, dostignuta je maksimalna toplotna snaga kotla 125,37 kW, a energetska efikasnost kotlaje iznosila 48%. U ostalim režimima je ili maksimalna toplotna snaga kotla dosta manja odnominalne ili je dostignuta energetska efikasnost kotla ispod 45%. Ako se 16,5% produkatasagorevanja vraća u ložište kotla, tada se izdvajaju režimi od 290 i 360 m 3 /h kao optimalni.45

Pešenjanski i Stepanov (2005), ispitivali su kotao nominalne snage 250 kW. Dostignuta jemaksimalna toplotna snaga kotla od 232 kW, što je oko 92% od nominalne snage kotla.Energetska efikasnost kotla je iznosila 30,9%. U ovom radu, za kotao od 120 kW toplotnesnage (režim 220 m 3 /h), dobijena je veća energetska efikasnost kotla za oko 20% (tabela 1) zatoplotnu snagu kotla 92% od nominalne.Koristeći metod višestruke nelinearne regresije i metod najmanjih kvadrata za određivanjeregresionih koeficijenata (Pantelić, 1980, Hadžić i Takači, 1998) dolazi se do modelazavisnosti toplotne snage kotla od vremena sagorevanja bale za različite režime rada ako nemarecirkulacije i ako je recirkulacija produkata sagorevanja u ložište kotla 16,5%. Proveraprilagođenosti matematičkog modela izmerenim podacima obavlja se na osnovu sledećihtestova: t - testom se ispituje značajnost regresionih koeficijenata, F - testom se utvrđujeznačajnost uticaja posmatranih faktora na zavisnu promenljivu, odnosno, da li je postavljenimodel značajan, stepen determinisanosti zavisne promenljive je iskazan koeficijentomdeterminacije R 2 odabranih nezavisnih promenljivih i on opisuje prilagođenost kriveizmerenim podacima (Surla, 1992; Pantelić, 1984). Na slikama 3 i 4 predstavljena je zavisnosttoplotne snage kotla od vremena sagorevanja bale pomoću matematičkog modela (1). Naslikama 7 i 8 predstavljena je zavisnost energetske efikasnosti kotla od vremena sagorevanjabale pomoću matematičkih modela (2) i (3).Matematički model zavisnosti toplotne snage kotla od vremena sagorevanja bale za različiterežime rada formiran je na osnovu modela iz disertacije Janić (2000) i dat je jednačinom (1),pri recirkulaciji 0%. Dobijeni model predstavlja poboljšanje modela predstavljnog u radovimaDedović et al (2008a) i Igić et al (2007):P(τ , τkr⎛⎜ ⎛ ( τ - b4) ⎞, v)= b1 + b2 ⋅ v&⋅ Exp − ⎜ ⎟⎜b3 ⋅⎝ ⎝ τ kr ⎠2⎞⎟⎛ ( τ - b7) ⎞+ b5 ⋅ v&⋅ Sin⎜⎟b6 ⋅⎟⎠⎝ τ kr ⎠& , (1)gde su: b1,b2,...,b7 regresioni koeficijeti dati u tabelama 2 i 3, τ - vreme sagorevanja bale, P - toplotna snaga kotla,v& - protok vazduha, τ kr - ukupno vreme sagorevanja bale. Ocene parametara b1,b2,...,b7 nalaze se u tabelama 2 i 3.Tab. 2. Ocene parametara modela (1), bez recirkulacijeTab. 2. Parameter estimation of mathematical model (1), no recirculationOcena param.,Paremeter est.b1 b2 b3 b4 b5 b6 b744,75 0,34 −2,31 264,84 0,13 3,72 411,03Za model (1) dobijen je koeficijent determinacije R 2 =93,58%, za nivo poverenja 95%,ukoliko nema recirkulacije produkata sagorevanja (tabela 2), odnosno R 2 =89,02%, za nivopoverenja 95%, u slučaju kada je recirkulacija produkata sagorevanja 16,5% (tabela 3).Tab. 3. Ocene parametara modela (1), recirkulacija 16,5%Tab. 3. Parameter estimation of mathematical model (1), recirculation 16,5%Ocena param.,Paremeter est.b1 b2 b3 b4 b5 b6 b746,49 0,27 2,26 369,11 0,08 3,54 624,9546

Pešenjanski i Stepanov (2005), ispitivali su kotao nominalne snage 250 kW. Dostignuta jemaksimalna toplotna snaga kotla od 232 kW, što je oko 92% od nominalne snage kotla.Energetska efikasnost kotla je iznosila 30,9%. U ovom radu, za kotao od 120 kW toplotnesnage (režim 220 m 3 /h), dobijena je veća energetska efikasnost kotla za oko 20% (tabela 1) zatoplotnu snagu kotla 92% od nominalne.Koristeći metod višestruke nelinearne regresije i metod najmanjih kvadrata za određivanjeregresionih koeficijenata (Pantelić, 1980, Hadžić i Takači, 1998) dolazi se do modelazavisnosti toplotne snage kotla od vremena sagorevanja bale za različite režime rada ako nemarecirkulacije i ako je recirkulacija produkata sagorevanja u ložište kotla 16,5%. Proveraprilagođenosti matematičkog modela izmerenim podacima obavlja se na osnovu sledećihtestova: t - testom se ispituje značajnost regresionih koeficijenata, F - testom se utvrđujeznačajnost uticaja posmatranih faktora na zavisnu promenljivu, odnosno, da li je postavljenimodel značajan, stepen determinisanosti zavisne promenljive je iskazan koeficijentomdeterminacije R 2 odabranih nezavisnih promenljivih i on opisuje prilagođenost kriveizmerenim podacima (Surla, 1992; Pantelić, 1984). Na slikama 3 i 4 predstavljena je zavisnosttoplotne snage kotla od vremena sagorevanja bale pomoću matematičkog modela (1). Naslikama 7 i 8 predstavljena je zavisnost energetske efikasnosti kotla od vremena sagorevanjabale pomoću matematičkih modela (2) i (3).Matematički model zavisnosti toplotne snage kotla od vremena sagorevanja bale za različiterežime rada formiran je na osnovu modela iz disertacije Janić (2000) i dat je jednačinom (1),pri recirkulaciji 0%. Dobijeni model predstavlja poboljšanje modela predstavljnog u radovimaDedović et al (2008a) i Igić et al (2007):P(τ , τkr⎛⎜ ⎛ ( τ - b4) ⎞, v)= b1 + b2 ⋅ v&⋅ Exp − ⎜ ⎟⎜b3 ⋅⎝ ⎝ τ kr ⎠2⎞⎟⎛ ( τ - b7) ⎞+ b5 ⋅ v&⋅ Sin⎜⎟b6 ⋅⎟⎠⎝ τ kr ⎠& , (1)gde su: b1,b2,...,b7 regresioni koeficijeti dati u tabelama 2 i 3, τ - vreme sagorevanja bale, P - toplotna snaga kotla,v& - protok vazduha, τ kr - ukupno vreme sagorevanja bale. Ocene parametara b1,b2,...,b7 nalaze se u tabelama 2 i 3.Tab. 2. Ocene parametara modela (1), bez recirkulacijeTab. 2. Parameter estimation of mathematical model (1), no recirculationOcena param.,Paremeter est.b1 b2 b3 b4 b5 b6 b744,75 0,34 −2,31 264,84 0,13 3,72 411,03Za model (1) dobijen je koeficijent determinacije R 2 =93,58%, za nivo poverenja 95%,ukoliko nema recirkulacije produkata sagorevanja (tabela 2), odnosno R 2 =89,02%, za nivopoverenja 95%, u slučaju kada je recirkulacija produkata sagorevanja 16,5% (tabela 3).Tab. 3. Ocene parametara modela (1), recirkulacija 16,5%Tab. 3. Parameter estimation of mathematical model (1), recirculation 16,5%Ocena param.,Paremeter est.b1 b2 b3 b4 b5 b6 b746,49 0,27 2,26 369,11 0,08 3,54 624,9546

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!