ACDSeePrint Job - Poljoprivredna tehnika
ACDSeePrint Job - Poljoprivredna tehnika ACDSeePrint Job - Poljoprivredna tehnika
još burnije reakcije i naglog povećanja brzine sagorevanja. Proces se ubrzava sve dok imadovoljno mase koja će sagorevati. Sama struktura i fizički izgled balirane stabljike, mahuna ilista soje, omogućava dovoljnu poroznost za prolaz vazduha, tako da se sagorevanje intenzivnoodvija i u unutrašnjosti bale. Proces sagorevanja se ravnomerno ubrzava sve dok se udeoisparljivih gorivnih materija-volatila, ne smanji. Zatim se toplota produkuje sagorevanjemfiksnog ugljenika (kojeg ima relativno malo) što se u ložištu manifestuje naglim smanjenjem upredatoj toplotnoj energiji. Navedeno može da se vidi na prikazanim krivama na slikama 1 i 2,gde se uočava da, nakon ubacivanja bale sojine slame u ložište, produkovana snaga nagloopada, da bi se nakon oko 100 sekundi, bala „razgorela“ i tada počinje naglo produkovanjetoplote.Tab. 1. Merene vrednosti pri sagorevanju bale sojine slameTab. 1. Combustion process resultsRežim rada kotla,Boiler operating regimeUkupno vreme sagorev.bale [s],Total bale incinerationtime[s]Toplotna snaga kotla[kW],Boiler thermal power[kW]Maksimalna toplot.snaga kotla [kW] saenerg. efikas. kotla [%],Maximum boilerthermal power[kW] withboiler energy efficiencyrate [%]Energetska efikasnostkotla[%],Boiler energy efficiencyrate [%]Maksim. energetskaefikasnost kotla[%] satoplotnom snagom kotla[kW],Maximum boiler energyefficiency rate [%] withboiler thermal power[kW]150 m 3 /h 220 m 3 /h 290 m 3 /h 360 m 3 /h 430 m 3 /h1258 1335 713 642 670 763 453 532 400 42775,66 69,33 92,24 85,06 113,1 88,98 96,63 97,72 112,94 111,2194,1(84)81,9(70)110,5(50)101,5(40)125,4(48)106,2(52)116,6(36)113,2(43)141,6(41)128,9(38)71,9 65,1 40,3 37,7 41,9 40,8 27,2 31,4 27,7 29,384,5(92)78,8(73)51,1(107)56,1(108)54,2(118)53,3(103)39,4(112)43,6(104)41,9(138)39,7(135)Ako nema recirkulacije produkata sagorevanja u ložište kotla, tada se izdvajaju dva režimarada kotla (220 i 290 m 3 /h), kao optimalna. Pri režimu 220 m 3 /h, dostignuta je maksimalnatoplotna snaga kotla 110,48 kW, a energetska efikasnost kotla je iznosila 50%. Pri režimu 290m 3 /h, dostignuta je maksimalna toplotna snaga kotla 125,37 kW, a energetska efikasnost kotlaje iznosila 48%. U ostalim režimima je ili maksimalna toplotna snaga kotla dosta manja odnominalne ili je dostignuta energetska efikasnost kotla ispod 45%. Ako se 16,5% produkatasagorevanja vraća u ložište kotla, tada se izdvajaju režimi od 290 i 360 m 3 /h kao optimalni.45
Pešenjanski i Stepanov (2005), ispitivali su kotao nominalne snage 250 kW. Dostignuta jemaksimalna toplotna snaga kotla od 232 kW, što je oko 92% od nominalne snage kotla.Energetska efikasnost kotla je iznosila 30,9%. U ovom radu, za kotao od 120 kW toplotnesnage (režim 220 m 3 /h), dobijena je veća energetska efikasnost kotla za oko 20% (tabela 1) zatoplotnu snagu kotla 92% od nominalne.Koristeći metod višestruke nelinearne regresije i metod najmanjih kvadrata za određivanjeregresionih koeficijenata (Pantelić, 1980, Hadžić i Takači, 1998) dolazi se do modelazavisnosti toplotne snage kotla od vremena sagorevanja bale za različite režime rada ako nemarecirkulacije i ako je recirkulacija produkata sagorevanja u ložište kotla 16,5%. Proveraprilagođenosti matematičkog modela izmerenim podacima obavlja se na osnovu sledećihtestova: t - testom se ispituje značajnost regresionih koeficijenata, F - testom se utvrđujeznačajnost uticaja posmatranih faktora na zavisnu promenljivu, odnosno, da li je postavljenimodel značajan, stepen determinisanosti zavisne promenljive je iskazan koeficijentomdeterminacije R 2 odabranih nezavisnih promenljivih i on opisuje prilagođenost kriveizmerenim podacima (Surla, 1992; Pantelić, 1984). Na slikama 3 i 4 predstavljena je zavisnosttoplotne snage kotla od vremena sagorevanja bale pomoću matematičkog modela (1). Naslikama 7 i 8 predstavljena je zavisnost energetske efikasnosti kotla od vremena sagorevanjabale pomoću matematičkih modela (2) i (3).Matematički model zavisnosti toplotne snage kotla od vremena sagorevanja bale za različiterežime rada formiran je na osnovu modela iz disertacije Janić (2000) i dat je jednačinom (1),pri recirkulaciji 0%. Dobijeni model predstavlja poboljšanje modela predstavljnog u radovimaDedović et al (2008a) i Igić et al (2007):P(τ , τkr⎛⎜ ⎛ ( τ - b4) ⎞, v)= b1 + b2 ⋅ v&⋅ Exp − ⎜ ⎟⎜b3 ⋅⎝ ⎝ τ kr ⎠2⎞⎟⎛ ( τ - b7) ⎞+ b5 ⋅ v&⋅ Sin⎜⎟b6 ⋅⎟⎠⎝ τ kr ⎠& , (1)gde su: b1,b2,...,b7 regresioni koeficijeti dati u tabelama 2 i 3, τ - vreme sagorevanja bale, P - toplotna snaga kotla,v& - protok vazduha, τ kr - ukupno vreme sagorevanja bale. Ocene parametara b1,b2,...,b7 nalaze se u tabelama 2 i 3.Tab. 2. Ocene parametara modela (1), bez recirkulacijeTab. 2. Parameter estimation of mathematical model (1), no recirculationOcena param.,Paremeter est.b1 b2 b3 b4 b5 b6 b744,75 0,34 −2,31 264,84 0,13 3,72 411,03Za model (1) dobijen je koeficijent determinacije R 2 =93,58%, za nivo poverenja 95%,ukoliko nema recirkulacije produkata sagorevanja (tabela 2), odnosno R 2 =89,02%, za nivopoverenja 95%, u slučaju kada je recirkulacija produkata sagorevanja 16,5% (tabela 3).Tab. 3. Ocene parametara modela (1), recirkulacija 16,5%Tab. 3. Parameter estimation of mathematical model (1), recirculation 16,5%Ocena param.,Paremeter est.b1 b2 b3 b4 b5 b6 b746,49 0,27 2,26 369,11 0,08 3,54 624,9546
- Page 6 and 7: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 8 and 9: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 10 and 11: 1978. godinaOd 1978. godine uveden
- Page 12 and 13: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 14 and 15: eliminaciji gasnih komponenti, redu
- Page 16 and 17: Van Gastel i Thelosen (1995) istra
- Page 18 and 19: pH 8 netretiranog na pH 6 u tretira
- Page 20 and 21: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 22 and 23: 70,0060,0050,0061,55y = 2,1555x 3 -
- Page 24 and 25: Da bi se ostvarile zadate norme ras
- Page 26 and 27: Rasipač i đubrivo pokazali su kar
- Page 28 and 29: Drift je jedan od najvećih, ako ne
- Page 30 and 31: Sl 3.Orošivač sa T usmerivačemFi
- Page 32 and 33: kapi, ali one su podložne driftu.
- Page 34 and 35: Poljoprivrednom fakultetu u Novom S
- Page 36 and 37: ornamental Plant Res. Skierniewce-P
- Page 38 and 39: The total number of microorganisms
- Page 40 and 41: Ispitivanje hemijskog sastava zemlj
- Page 42 and 43: Tab. 3. Osnovna hemijska svojstva z
- Page 44 and 45: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 46 and 47: tanjiračom i rotacionom sitnilicom
- Page 48 and 49: perioda ukupan broj biljaka na ravn
- Page 50 and 51: Prinos korena mrkve, t/haYield of c
- Page 52 and 53: [17] Salokhe M, Ramalingan N. 2003.
- Page 54 and 55: Increasing the air throughput in th
- Page 58 and 59: Sl. 1. Zavisnost toplotne snage kot
- Page 60 and 61: Sl. 5. Zavisnost energetske efikasn
- Page 62 and 63: [15] Janić T, Brkić M, Igić S, D
- Page 64 and 65: Sl .1. Slama spremna za baliranje (
- Page 66 and 67: Ukoliko je manji prinos slame ekono
- Page 68 and 69: predstavlja 4,15 puta više. Na ova
- Page 70 and 71: Proizvodnja energije u svetu, tako
- Page 72 and 73: Sirovine za proizvodnju biodizela u
- Page 74 and 75: [2] Crnobarac J, Marinković R, Mul
- Page 76 and 77: evropski Parlament i Veće prepozna
- Page 78 and 79: Prskalica je opremljena sa po 36 T
- Page 80 and 81: Sl. 6. Histogram poprečne distribu
- Page 82 and 83: Ispitani orošivači su 2008. godi
- Page 84 and 85: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 86 and 87: stvaranja većih gubitaka. Rotacion
- Page 88 and 89: Tako je rotaciona kosačica sa 6 di
- Page 90 and 91: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 92 and 93: Prskanje protiv korova može da se
- Page 94 and 95: hkDSl. 5. Šematski prikaz traktora
- Page 96 and 97: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 98 and 99: P k - snaga potrebna za kretanje iP
- Page 100 and 101: sv p A 1ΔϕωϕOO 1A NRB 1ΔϕA ph
- Page 102 and 103: vpRvoωOαFxψFRFzψ1FoSl. 2. Sile
- Page 104 and 105: Tab. 2. Electrical arguments of ele
Pešenjanski i Stepanov (2005), ispitivali su kotao nominalne snage 250 kW. Dostignuta jemaksimalna toplotna snaga kotla od 232 kW, što je oko 92% od nominalne snage kotla.Energetska efikasnost kotla je iznosila 30,9%. U ovom radu, za kotao od 120 kW toplotnesnage (režim 220 m 3 /h), dobijena je veća energetska efikasnost kotla za oko 20% (tabela 1) zatoplotnu snagu kotla 92% od nominalne.Koristeći metod višestruke nelinearne regresije i metod najmanjih kvadrata za određivanjeregresionih koeficijenata (Pantelić, 1980, Hadžić i Takači, 1998) dolazi se do modelazavisnosti toplotne snage kotla od vremena sagorevanja bale za različite režime rada ako nemarecirkulacije i ako je recirkulacija produkata sagorevanja u ložište kotla 16,5%. Proveraprilagođenosti matematičkog modela izmerenim podacima obavlja se na osnovu sledećihtestova: t - testom se ispituje značajnost regresionih koeficijenata, F - testom se utvrđujeznačajnost uticaja posmatranih faktora na zavisnu promenljivu, odnosno, da li je postavljenimodel značajan, stepen determinisanosti zavisne promenljive je iskazan koeficijentomdeterminacije R 2 odabranih nezavisnih promenljivih i on opisuje prilagođenost kriveizmerenim podacima (Surla, 1992; Pantelić, 1984). Na slikama 3 i 4 predstavljena je zavisnosttoplotne snage kotla od vremena sagorevanja bale pomoću matematičkog modela (1). Naslikama 7 i 8 predstavljena je zavisnost energetske efikasnosti kotla od vremena sagorevanjabale pomoću matematičkih modela (2) i (3).Matematički model zavisnosti toplotne snage kotla od vremena sagorevanja bale za različiterežime rada formiran je na osnovu modela iz disertacije Janić (2000) i dat je jednačinom (1),pri recirkulaciji 0%. Dobijeni model predstavlja poboljšanje modela predstavljnog u radovimaDedović et al (2008a) i Igić et al (2007):P(τ , τkr⎛⎜ ⎛ ( τ - b4) ⎞, v)= b1 + b2 ⋅ v&⋅ Exp − ⎜ ⎟⎜b3 ⋅⎝ ⎝ τ kr ⎠2⎞⎟⎛ ( τ - b7) ⎞+ b5 ⋅ v&⋅ Sin⎜⎟b6 ⋅⎟⎠⎝ τ kr ⎠& , (1)gde su: b1,b2,...,b7 regresioni koeficijeti dati u tabelama 2 i 3, τ - vreme sagorevanja bale, P - toplotna snaga kotla,v& - protok vazduha, τ kr - ukupno vreme sagorevanja bale. Ocene parametara b1,b2,...,b7 nalaze se u tabelama 2 i 3.Tab. 2. Ocene parametara modela (1), bez recirkulacijeTab. 2. Parameter estimation of mathematical model (1), no recirculationOcena param.,Paremeter est.b1 b2 b3 b4 b5 b6 b744,75 0,34 −2,31 264,84 0,13 3,72 411,03Za model (1) dobijen je koeficijent determinacije R 2 =93,58%, za nivo poverenja 95%,ukoliko nema recirkulacije produkata sagorevanja (tabela 2), odnosno R 2 =89,02%, za nivopoverenja 95%, u slučaju kada je recirkulacija produkata sagorevanja 16,5% (tabela 3).Tab. 3. Ocene parametara modela (1), recirkulacija 16,5%Tab. 3. Parameter estimation of mathematical model (1), recirculation 16,5%Ocena param.,Paremeter est.b1 b2 b3 b4 b5 b6 b746,49 0,27 2,26 369,11 0,08 3,54 624,9546