Increasing the air throughput in the firebox, increases the thermal capacity of the boiler,while the bale incineration time is reduced. Total incineration time ranges between 400 to1.258 s (427 to 1.335 s, with combustion products recirculation 16,5%). Presented aremathematical models of correlation between boiler thermal power and boiler efficiency rate asthe function of time.Key words: soya straw, emission, mathematical models, boiler, incineration,recirculation.UVODU Srbiji je sve veća potreba za korišćenjem obnovljivih izvora energije u koje ubrajamobiomasu, biogas, energiju vetra, energiju Sunca, hidroenergiju i geotermalnu energiju, jer cenafosilnih goriva raste bar istim tempom kojim se rezerve ovih goriva smanjuju. U današnjevreme energetske potrebe se najvećim delom podmiruju iz konvencionalnih izvora energije ukoje mogu da se svrstaju fosilna goriva (nafta, gas, ugalj) i električna energija. Pošto svarelevantna istraživanja u svetu ističu da su fosilna goriva na izmaku, to će za krajnju posledicuimati energetsku krizu globalnih razmera (Janić et al, 1998 i Janić et al, 2006). Veoma je važnoi uskladiti korišćenje obnovljivih izvora energije u našoj zemlji sa smernicama Evropske unije,radi smanjenja zagađenja životne sredine i stvaranja efekta staklene bašte. Za sveobuhvatnosagledavanje tehnoekonomskih odrednica korišćenja pšenične i sojine slame, kao i za izbor iprojektovanje najpogodnijih tehnologija, aparata i postrojenja, neophodno je raspolagatipodacima o termofizičkim i hemijskim karakteristikama ovih goriva relevantnim za konkretneuslove eksploatacije (Pešenjanski, 2000).Brojna istraživanja (Alimpić, 1983, Šefčić, 1990, Brkić i Janić, 1998, Janić et al, 2008a,Janić et al, 2008b) ukazuju na to da se, bez značajnijih posledica u pogledu narušavanjastrukture zemljišta, oko jedna četvrtina proizvedene biomase može koristiti u energetske svrhe.To znači da se u Srbiji svake godine za produkciju toplotne energije raspolaže sa oko 3,1miliona tona biomase, od čega bi mogla da se dobije energija ekvivalentna 1 x 10 6 t lož ulja itime zadovoljila potreba velikog dela energije, koja se troši u oblastima poljoprivredneproizvodnje (Ostojić at al, 2003, Oka i Jovanović, 1997).MATERIJAL I METODU radu je opisano kotlovsko postrojenje za sagorevanje sojine i pšenične slame. Kotlovskopostrojenje je locirano na poljoprivrednom kombinatu “Mitrosrem” u Sremskoj Mitrovici,radna jedinica Kuzmin. Osnovu postrojenja čini toplovodni kotao proizvođača “Eko produkt”iz Novog Sada. Toplovodni kotao ima deklarisanu snagu od 120 kW. Loženje kotla je ručno.Posmatrano kotlovsko postrojenje služi za zagrevanje poslovne zgrade poljoprivrednogkombinata “Mitrosrem” u Sremskoj Mitrovici, radne jedinice Kuzmin. Grejna tela su člankastiliveni aluminijumski radijatori. Kotlovsko postrojenje sastoji se od nekoliko zasebnih, alinerazdvojnih funkcionalnih celina, koje u sebi sadrže neophodnu mernu i regulacionu opremu.Funkcionalne celine od kojih se sastoji ispitivano postrojenje su: dovod, merenje i regulisanjekoličine svežeg vazduha koji se dovodi u ložište kotlovskog postrojenja, sagorevanje biogorivai odvođenje proizvedene količine toplote, odvođenje produkata sagorevanja i mernoregulacionaoprema.Stepen korisnog dejstva kod ručno loženih kotlovskih postrojenja kreće se od 70 do 80%, akod kotlova na pelete je oko 87% (Hertmann et al, 2003, Hellwig, 1985). Stepen korisnog43
dejstva manjih kotlovskih postrojenja po pravilu je manji za oko 3% od stepena korisnogdejstva većih kotlovskih postrojenja.Za materijal u radu odabrane su prizmatične bale sojine slame. Izbor sojine slame kaobiogoriva je urađen iz razloga da se uporede osobine sojine i pšenične slame u procesusagorevanja balirane biomase. Pored toga, zbog finoće slame, pšeničnu slamu je bolje koristitiza prostirku, a sojinu za gorivo. Sojina slama, koja je korišćena u eksperimentalnom delu ovograda, prikupljena je na zemljištu poljoprivrednog kombinata “Mitrosrem”, radne jediniceKuzmin. Prikupljanje bala slame obavljeno je neposredno posle žetve. Slama je baliranapresom za baliranje, dok je skladištenje balirane slame obavljeno u kamare u okviruekonomskih dvorišta navedene radne jedinice. U laboratorijskim uslovima određena je srednjavrednost donje toplotne moći sojine slame u vrednosti od 14,029 MJ/kg, pri sadržaju vlage od9,5%. Donja toplotna moć sojine slame svedena na suvu masu iznosila je 15,757 MJ/kg. Ulaboratorijskim uslovima određena je i srednja vrednost količine pepela sojine slame od 4,1%(Igić at al, 2006). Obavljen je izbor bala ujednačenih dimenzija i masa. Nakon njihovogodabira obavljeno je i njihovo skladištenje u prostorijama radne jedinice Kuzmin. Odabrano jeukupno 350 bala sojine slame. Bale su bile smeštene u skladišnoj prostoriji koja se nalazi usastavu kotlarnice tako da nisu bile izložene daljim klimatskim uticajima, što im je očuvalokvalitet i sprečilo veće narušavanje njihovog sastava, izgleda i sabijenosti. Poprečni presek balasojine slame bio je u proseku 0,35 m x 0,5 m, dok je dužina bala iznosila oko 0,75 m.Sabijenost bala sojine slame bila je ujednačena. U radu su prikazani različiti režimi rada kotla(varirana je količina vazduha koji je dovođen u kotao). Posmatran je uticaj pet režima radakotla (150, 220, 290, 360 i 430 m 3 /h) na sam proces sagorevanja. Količina vazduha koja sedovodi u ložište kotla u procesu sagorevanja utiče na efikasnost rada kotlovskih postrojenja,koja kao gorivo koriste biomasu. Neposredni cilj ovog istraživanja jeste definisanjekorelacionih jednačina koje će predstavljati matematički model zavisnosti toplotne snage ienergetske efikasnosti kotla od vremena sagorevanja bale kao i da se ispita uticaj recirkulacijeprodukata sagorevanja na toplotnu snagu i energetsku efikasnost kotla. Metode merenja su uskladu sa standardom JUS M.E2.203 i DIN 4702 kod definisanja toplotne snage kotla.Toplotna snaga kotla određena je direktnom metodom (Brkić i Živanović, 2006), to jest,merenjem zapreminskog protoka vode i merenjem temperature vode na ulazu i izlazu iz kotla.Energetska efikasnost kotla određena je odnosom između dobijene i uložene toplotne snagekotla. Detaljan pregled merenja (oznake merenja, dimenzije bala, nazivi instrumenata, opsegmerenja) dat je u radu Dedović et al, (2008b).REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJAIstraživanja su obavljena tokom marta i aprila meseca 2006. godine. Merene veličine suautomatski beležene u kontroleru svakih 5 sekundi, tako da je obezbeđeno kontinuiranopraćenje procesa sagorevanja. U svakom režimu obavljeno je po tri merenja. U radu suprikazani matematički modeli dobijeni pomoću srednjih vrednosti izmerenih parametarasagorevanja (toplotna snaga i energetska efikasnost kotla) pri svakom režimu rada prirecirkulaci 0% (tabela 1, prva kolona u režimu) i 16,5% (tabela 1, druga kolona u režimu).Uslovi sagorevanja bala sojine slame su u velikoj meri specifični. Sojina slama u sebi sadržiodređeni procenat ulja što dovodi do toga da je potrebna veća energija aktivacije procesasagorevanja-posebno kod potpale bala. Iz tog razloga, dok veći deo mase sojine bale ne budezahvaćen plamenom, tj. ne bude u reakciji, intenzitet sagorevanja se smanjuje, odnosnooslobađa se manja količina toplotne energije. Prelaskom kritične količine dobijene energije,veći procenat mase bale slame ulazi u reakciju i dobija se veća količina energije, što dovodi do44
- Page 2 and 3:
Naučni časopis za poljoprivrednu
- Page 4 and 5: JUGOSLOVENSKO NAUČNO DRUŠTVO ZA P
- Page 6 and 7: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 8 and 9: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 10 and 11: 1978. godinaOd 1978. godine uveden
- Page 12 and 13: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 14 and 15: eliminaciji gasnih komponenti, redu
- Page 16 and 17: Van Gastel i Thelosen (1995) istra
- Page 18 and 19: pH 8 netretiranog na pH 6 u tretira
- Page 20 and 21: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 22 and 23: 70,0060,0050,0061,55y = 2,1555x 3 -
- Page 24 and 25: Da bi se ostvarile zadate norme ras
- Page 26 and 27: Rasipač i đubrivo pokazali su kar
- Page 28 and 29: Drift je jedan od najvećih, ako ne
- Page 30 and 31: Sl 3.Orošivač sa T usmerivačemFi
- Page 32 and 33: kapi, ali one su podložne driftu.
- Page 34 and 35: Poljoprivrednom fakultetu u Novom S
- Page 36 and 37: ornamental Plant Res. Skierniewce-P
- Page 38 and 39: The total number of microorganisms
- Page 40 and 41: Ispitivanje hemijskog sastava zemlj
- Page 42 and 43: Tab. 3. Osnovna hemijska svojstva z
- Page 44 and 45: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 46 and 47: tanjiračom i rotacionom sitnilicom
- Page 48 and 49: perioda ukupan broj biljaka na ravn
- Page 50 and 51: Prinos korena mrkve, t/haYield of c
- Page 52 and 53: [17] Salokhe M, Ramalingan N. 2003.
- Page 56 and 57: još burnije reakcije i naglog pove
- Page 58 and 59: Sl. 1. Zavisnost toplotne snage kot
- Page 60 and 61: Sl. 5. Zavisnost energetske efikasn
- Page 62 and 63: [15] Janić T, Brkić M, Igić S, D
- Page 64 and 65: Sl .1. Slama spremna za baliranje (
- Page 66 and 67: Ukoliko je manji prinos slame ekono
- Page 68 and 69: predstavlja 4,15 puta više. Na ova
- Page 70 and 71: Proizvodnja energije u svetu, tako
- Page 72 and 73: Sirovine za proizvodnju biodizela u
- Page 74 and 75: [2] Crnobarac J, Marinković R, Mul
- Page 76 and 77: evropski Parlament i Veće prepozna
- Page 78 and 79: Prskalica je opremljena sa po 36 T
- Page 80 and 81: Sl. 6. Histogram poprečne distribu
- Page 82 and 83: Ispitani orošivači su 2008. godi
- Page 84 and 85: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 86 and 87: stvaranja većih gubitaka. Rotacion
- Page 88 and 89: Tako je rotaciona kosačica sa 6 di
- Page 90 and 91: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 92 and 93: Prskanje protiv korova može da se
- Page 94 and 95: hkDSl. 5. Šematski prikaz traktora
- Page 96 and 97: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 98 and 99: P k - snaga potrebna za kretanje iP
- Page 100 and 101: sv p A 1ΔϕωϕOO 1A NRB 1ΔϕA ph
- Page 102 and 103: vpRvoωOαFxψFRFzψ1FoSl. 2. Sile
- Page 104 and 105:
Tab. 2. Electrical arguments of ele
- Page 106 and 107:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 108 and 109:
Sl. 1. Biološka studija zemljišne
- Page 110 and 111:
je i manji procenat ispiranja nitra
- Page 112 and 113:
Sl. 8. Dubina i intenzitet sabijanj
- Page 114 and 115:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 116 and 117:
Ova ispitivanja obavljana su sa cil
- Page 118 and 119:
Neposredno pre skidanja metlica oba
- Page 120 and 121:
Tab. 4. Prinos semenskog kukuruza u
- Page 122 and 123:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 124 and 125:
REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJAVu
- Page 126 and 127:
U opisu algoritma biće korišćene
- Page 128 and 129:
[10] Nikolić R, Furman T, Počuča
- Page 130 and 131:
uzlazne vazdušne struje i sl.), ud
- Page 132 and 133:
Veličina kapljca, takođe, utiče
- Page 134 and 135:
Zemljišni drift Ground driftVazdu
- Page 136 and 137:
zbog nabavke dodatne opreme za ugra
- Page 138 and 139:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 141 and 142:
Sl. 2. Karta atara Opštine Sremska
- Page 143 and 144:
potrošnji energije isplativa kako
- Page 145 and 146:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 147 and 148:
Tab. 1. Potrošnja insekticida i ko
- Page 149 and 150:
Drugo rešenje za jesenju zaštitu
- Page 151 and 152:
održavanja stalne širine trake no
- Page 153 and 154:
LITERATURA[1] Crnobarac J, Marinkov
- Page 155 and 156:
studenata. On je to i zaslužio svo
- Page 157 and 158:
UDK: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 159 and 160:
UDK: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 161 and 162:
UDK: 631.348:658.155.3:63.543Bugari
- Page 163 and 164:
UDC: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 165 and 166:
UDC: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 167:
UDC: 631.348:658.155.3:63.543Bugari