tanjiračom i rotacionom sitnilicom s istosmernim obrtanjem rotora. Mašina za formiranje minigredica oblika i dimenzija prikazanih na slici 1, agregatirana je traktorom nominalne snagemotora 139 kW, pri čemu je ostvarena radna brzina 1,6 km/h. Osnovni radni alat za obraduzemljišta na mašini za formiranje mini gredica je rotaciona sitnilica sa suprotnosmernimobrtanjem rotora. Prečnik rotacione sitnilice iznosio je D = 0,45 m, broj obrtaja rotora n = 230min -1 . Ispitivanje je izvedeno na zemljištu tipa černozem na aluvijalnim nanosima (Najgebaueret al, 1971).Sl. 1. Oblik i dimenzije mini gredica:Fig. 1. Form and dimenions of mini-beds:A = 18,1 cm; B = 23,3 cm; C = 75 cm; D = 305 cm; E = 22,6 cm; F = 12,6 cmOcena kvaliteta predsetvene pripreme zemljišta izvedena je merenjem fizičkih i mehaničkihosobina zemljišta na ravnom zemljištu pripremljenom mašinama za predsetvenu pripremu sapasivnim i aktivnim radnim alatima (varijanta 1), kao i nakon prolaska mašine za formiranjemini gredica (varijanta 2). Ogled je postavljen po split-plot sistemu. Uzimanje uzorakazemljišta izvedeno je po standardu ISO 10381-6.Analiza strukturnog sastava zemljišta izvedena je poljskom terenskom metodom (Vučić,1987) pri čemu su korišćena sita veličine otvora 25, 19, 16, 10, 5, 3, 1, 0,5 i 0,25 mm po metodiSavinova, (Hadžić i sar, 2004). Strukturni sastav zemljišta izražen je preko koeficijentastrukturnosti zemljišta "k" (Šein et al, 2001). Momentalna vlažnost i zapreminska specifičnamasa zemljišta određena je uzimanjem uzoraka pomoću cilindara po Kopeckom (Hadžić i sar,2004). Za određivanje sabijenosti zemljišta korišćen je elektronski penetrometar (Savin i sar,2008).Setva mrkve izvedena je 15. maja 2008. godine. Kvalitet setve je određen mesec danakasnije merenjem razmaka između izniklih biljaka prema standardu ISO 7256/1 (Findura et al,2007). Broj biljaka po metru kvadratnom određen je na početku i na kraju vegetacinog perioda.Dinamika agrofizičkih osobina korena mrkve praćena je uzimanjem uzoraka mrkve svakih14 dana u periodu intenzivnog formiranja korena mrkve. Ukupno je izvedeno 6 analiza uvremenskom periodu od 14. jula do 22. septembra 2008. godine.Ocena tržišnih standarda za mrkvu koja se koristi u svežem stanju (EU No 730/99), izvedenaje na osnovu agrofizičkih osobina mrkve (Poničan et al, 2004):• masa korema, m k ,• dužina korena, l k ,• maksimalni prečnik korena mrkve d 1 ,• minimalni prečnik korena mrkve na rastojanju 1 cm od donjeg dela mrkve, d 2 i• prečnik floema na mestu maksimalnog prečnika korena, d 3 .Na osnovu izmerenih agrofizičkih osobina mrkve definisani su koeficijenti za izduženost (λ):l λ = k ,d 135
oblik korena mrkve (λ 1 ):d1λ 1 = ,d2i zastupljenosti floema, mereno na mestu najvećeg prečnika korena mrkve (λ 2 ):22 ⋅21d3λ = 100 , %.dObrada izmerenih podataka izvedena je u licenciranom programu Excel 2003 i Statistica 8.Testiranje je izvedeno je na pragu značajnosti od 5% pomoću F-testa analize varijanse iDuncan´s testa.REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJAIspitivanje mašine za formiranje mini gredica izvedeno je na zemljištu mehaničkog sastava:krupan pesak 19,8%, sitan pesak 31,5%, prah 31,3% i glina 17,4% (klasifikacija ISSS-International Society of Soil Science). Najbolja zemljišta s agronomskog stanovišta su saodnosom frakcije: pesak (40%), prah (40%) i glina (20%), (Vučić, 1987).Siguran pokazatelj raspršivanja i degradacije zemljišta predstavlja prisustvo mikrostrukturnihagregata < 0,25 mm (Vučić, 1987). Maseni udeo mikrostrukturnih agregata bio je najveći upovršinskom sloju zemljišta 0–10 cm pre formiranja gredica koji je pripremljen mašinama zapovršinsku pripremu sa pasivnim radnim alatima i klasičnom rotacionom sitnilicom. Izmerensadržaj mikrostrukturnih agregata bio je u granicama 4,00–4,37%. Nakon prolaska mašine zaformiranje mini gredica sadržaj mikrostrukturnih agregata bio je 2,60–2,74%, što predstavljadokaz da ne dolazi do dodatne degradacije zemljišta.Određivanje kvaliteta predsetvene obrade zemljišta izvedeno je ocenjivanjem koeficijentastrukturnosti zemljišta, merenjem zapreminske specifične mase zemljišta i sabijenostizemljišta. Navedene fizičke i mehaničke osobine zemljišta merene su nakon obrade zemljištarazličitim mašinama (faktor 1), kao i sa promenom dubine (faktor 2). Koeficijent strukturnostizemljišta na dubini 10–25 cm na ravnom zemljištu imao je vrednosti 0,36–0,07, a nakonformiranja mini gredica 1,03–0,51. Specifična zapreminska masa zemljišta na dubini 10–20 cmna ravnom zemljištu iznosila je 1,39 g/cm 3 a nakon formiranja mini gredica 1,16 g/cm 3 .Sabijenost zemljišta na dubini 14–25 cm na ravnom zemljištu bila je 5,31–9,58 daN/cm 2 , a namini gredicama, 2,78–4,99 daN/cm 2 . Testiranjem navedenih fizičkih i mehaničkih osobinazemljišta pomoću F-testa analize varijanse, utvrđeno je da između srednjih vrednosti postojestatistički značajne razlike na ravnom zemljištu i na mini gredicama nakon prolaska mašine zaformiranje mini gredica (faktor 1), kao i promenom dubine (faktor 2). Takođe, značajna je iinterakcija posmatranih faktora (1*2). Na osnovu F-testa i Duncan`s testa, statistički značajnerazlike na pragu značajnosti od 5%, za posmatrane fizičke osobine zemljišta pojavile su se usloju 10–20 (25) cm, (Ponjičan i sar, 2008b).Broj biljakaNa pneumatskoj sejalici prilikom setve mrkve podešen je razmak 19 mm između isejanihsemena u redu, pri čemu su sejana dva reda na jednoj gredici. Teoretski broj biljaka po metrukvadratnom iznosio je 137,89. Merenjem stvarnog broja biljaka mesec dana nakon setve, naravnoj površini izmereno je 88,10, a na gredicama 104,96 biljaka/m 2 . Na kraju vegetacionog36
- Page 2 and 3: Naučni časopis za poljoprivrednu
- Page 4 and 5: JUGOSLOVENSKO NAUČNO DRUŠTVO ZA P
- Page 6 and 7: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 8 and 9: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 10 and 11: 1978. godinaOd 1978. godine uveden
- Page 12 and 13: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 14 and 15: eliminaciji gasnih komponenti, redu
- Page 16 and 17: Van Gastel i Thelosen (1995) istra
- Page 18 and 19: pH 8 netretiranog na pH 6 u tretira
- Page 20 and 21: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 22 and 23: 70,0060,0050,0061,55y = 2,1555x 3 -
- Page 24 and 25: Da bi se ostvarile zadate norme ras
- Page 26 and 27: Rasipač i đubrivo pokazali su kar
- Page 28 and 29: Drift je jedan od najvećih, ako ne
- Page 30 and 31: Sl 3.Orošivač sa T usmerivačemFi
- Page 32 and 33: kapi, ali one su podložne driftu.
- Page 34 and 35: Poljoprivrednom fakultetu u Novom S
- Page 36 and 37: ornamental Plant Res. Skierniewce-P
- Page 38 and 39: The total number of microorganisms
- Page 40 and 41: Ispitivanje hemijskog sastava zemlj
- Page 42 and 43: Tab. 3. Osnovna hemijska svojstva z
- Page 44 and 45: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 48 and 49: perioda ukupan broj biljaka na ravn
- Page 50 and 51: Prinos korena mrkve, t/haYield of c
- Page 52 and 53: [17] Salokhe M, Ramalingan N. 2003.
- Page 54 and 55: Increasing the air throughput in th
- Page 56 and 57: još burnije reakcije i naglog pove
- Page 58 and 59: Sl. 1. Zavisnost toplotne snage kot
- Page 60 and 61: Sl. 5. Zavisnost energetske efikasn
- Page 62 and 63: [15] Janić T, Brkić M, Igić S, D
- Page 64 and 65: Sl .1. Slama spremna za baliranje (
- Page 66 and 67: Ukoliko je manji prinos slame ekono
- Page 68 and 69: predstavlja 4,15 puta više. Na ova
- Page 70 and 71: Proizvodnja energije u svetu, tako
- Page 72 and 73: Sirovine za proizvodnju biodizela u
- Page 74 and 75: [2] Crnobarac J, Marinković R, Mul
- Page 76 and 77: evropski Parlament i Veće prepozna
- Page 78 and 79: Prskalica je opremljena sa po 36 T
- Page 80 and 81: Sl. 6. Histogram poprečne distribu
- Page 82 and 83: Ispitani orošivači su 2008. godi
- Page 84 and 85: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 86 and 87: stvaranja većih gubitaka. Rotacion
- Page 88 and 89: Tako je rotaciona kosačica sa 6 di
- Page 90 and 91: Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 92 and 93: Prskanje protiv korova može da se
- Page 94 and 95: hkDSl. 5. Šematski prikaz traktora
- Page 96 and 97:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 98 and 99:
P k - snaga potrebna za kretanje iP
- Page 100 and 101:
sv p A 1ΔϕωϕOO 1A NRB 1ΔϕA ph
- Page 102 and 103:
vpRvoωOαFxψFRFzψ1FoSl. 2. Sile
- Page 104 and 105:
Tab. 2. Electrical arguments of ele
- Page 106 and 107:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 108 and 109:
Sl. 1. Biološka studija zemljišne
- Page 110 and 111:
je i manji procenat ispiranja nitra
- Page 112 and 113:
Sl. 8. Dubina i intenzitet sabijanj
- Page 114 and 115:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 116 and 117:
Ova ispitivanja obavljana su sa cil
- Page 118 and 119:
Neposredno pre skidanja metlica oba
- Page 120 and 121:
Tab. 4. Prinos semenskog kukuruza u
- Page 122 and 123:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 124 and 125:
REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJAVu
- Page 126 and 127:
U opisu algoritma biće korišćene
- Page 128 and 129:
[10] Nikolić R, Furman T, Počuča
- Page 130 and 131:
uzlazne vazdušne struje i sl.), ud
- Page 132 and 133:
Veličina kapljca, takođe, utiče
- Page 134 and 135:
Zemljišni drift Ground driftVazdu
- Page 136 and 137:
zbog nabavke dodatne opreme za ugra
- Page 138 and 139:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 141 and 142:
Sl. 2. Karta atara Opštine Sremska
- Page 143 and 144:
potrošnji energije isplativa kako
- Page 145 and 146:
Savremena poljoprivredna tehnikaCon
- Page 147 and 148:
Tab. 1. Potrošnja insekticida i ko
- Page 149 and 150:
Drugo rešenje za jesenju zaštitu
- Page 151 and 152:
održavanja stalne širine trake no
- Page 153 and 154:
LITERATURA[1] Crnobarac J, Marinkov
- Page 155 and 156:
studenata. On je to i zaslužio svo
- Page 157 and 158:
UDK: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 159 and 160:
UDK: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 161 and 162:
UDK: 631.348:658.155.3:63.543Bugari
- Page 163 and 164:
UDC: 631.372Savin L, Nikolić R, Si
- Page 165 and 166:
UDC: 631.352:633.31Potkonjak V, Zor
- Page 167:
UDC: 631.348:658.155.3:63.543Bugari